Broj72(BiH)-p.56

februar 2015 br. 72 godina VIII www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA februar 2015 februar 2015 br. 72 br. 72 godina VIII godina VIII

www.www.www.instore.ba instore.si instore.hr instore.rs instore.mk

ISSN

184

0-40

49BOSNIA ANDHERZEGOVINABOSNIA ANDHERZEGOVINA

PARTNER 2013 /201

4

PARTNER 2013 /201

4

februar 2015 br. 72 godina VIII www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

SUPE IZ KESICE

Andrey Dvoychenkov, generalni direktor za Adriatik, Nielsen

Vodi kroz kategoriju

KUNA HEMIJA

februar 2015 br. 72 godina VIII www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

www.instore.ba 3februar 2015

uvodna rije

onekad se umorimo, pa nam ono to radimo posta-ne preteko, prekompleksno i najradije bi stali, negdje otili, ako nita drugo, na-pravili malo dui odmor.

Znam da nam je svima tako, jer se obino dosta stvari skupi u isto vrijeme. Reorgani-zacija, konsolidacija, rebrending, novi cje-nik, novi menaderi, novi targeti, sve novo, a mi isti malo stariji i pomalo umorniji.

Naravno, srea je u malim stvarima pa nam uvijek neka sitnica da novi motiv i potstrek da nastavimo i istrajemo u svojim zamislima i planovima.

Ako mi date za pravo ja bih po starom do-brom obiaju dao jedan savjet, a on glasi back to base. Kad nemamo kud i gdje da-lje, najbolje se vratiti tamo odakle sve po-inje i kako nastaje. Siguran sam da emo iznai rjeenja koliko god ona izgledala ne-dostina.

Znamo, hoemo, moemo, a ja bih jo veli-kim slovima dodao i MORAMO. Moramo, jer smo zadali planove, a svi znamo da se plano-vi moraju dostii.

Na plan je bio da u prvom kvartalu 2015. godine napravimo FMCG Summit i napokon imamo i termin, program i partnere za jedan tako vaan dogaaj. Po prvi put emo se svi

iz FMCG industrije nai na jednom mjestu i to 16.4.2015. godine, na istom odreditu gdje smo se druili i za Sarajevo Marketing Summit, a to je Kongresni centar Ilida.

Siguran sam da emo uti i upoznati nae regionalne ampione koji se ire i osvajaju i istok i zapad.

Moemo iz prve ruke saznati o svemu to brine nae lokalne distributere i opet od najodgovornijih ljudi iz trgovakog svijeta uti o konsolidaciji naeg trita, doi do informacija o tome ta je to aktivni listing, koji su to trendovi u promocijskim aktivno-stima, te najvanije, da li postoje predrasu-de o domaem kupcu.

Doite da komuniciramo i simuliramo pre-govore na nivou dobavlja/trgovac, da ujemo kako lideri u kategorijama prave razliku od konkurencije koja je stalno za petama, doite da se druimo i predstavimo jedni drugima, jer se sigurno imamo ime pohvaliti.

Sve detalje moete pogledati na

www.fmcg-summit.ba

DOBRO DOLI NA PRVI FMCG SUMMIT

16.4.2015.

DIREKTORSamira [email protected]

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKReid [email protected]

PRODAJASamir [email protected]

IZVRNI UREDNIK/LEKTOREdina [email protected]

STRATEGIJA RAZVOJAHaris [email protected]

MARKETING/LOGISTIKAAlma [email protected]

DTP I DIZAJNHarun [email protected]

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim [email protected]

NOVINARIAdis Brdari, Igor urovi, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domovi,Milica Petrovi, Ana Filipovi,Alma Rastoder, Nataa Atanasova

STRUNI SARADNICIKenan Utovi, Vedrana Seksan,Darko Vaseli, Milan ulibrk, Mladen Vedri, Mire Jovanovski, Igor E. Bergant, GfK, IPSOS, AC NIELSEN , EUROMONITOR

TAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAAltermedia d.o.o.Hasana Brkia 271000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjeseni,specijalizirani magazin za trgovinurobom iroke potronje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,proizvoaima, distributerima iprateoj industriji. Izdava zadravapravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlaim od 18 godina. Za lanke,fotogra je i oblikovanje, magazinzadrava sva prava.

Tira: 7.000 primjeraka.

Znamo, hoemo, moemo

P

Reid Muratovi, glavni i odgovorni urednik InStore magazina

www.instore.bafebruar 20154

sadraj

Novi objekti

Domae vijesti

Regionalne vijesti

Svjetske vijesti

Intervju Andrey Dvoychenkov, generalni

direktor za Adriatik, Nielsen

AktuelnoKupovinom domaih proizvoda

jaamo ekonomiju BiH

Category managementCategory management

u doba krize

InvesticijeTop projekti u 2014.

Istraivanje NilesenZnaaj lokalnih proizvoaa

u Europi i kod nas

6

8

10

14

16

20

22

26

28

IZDVAJAMO

Category managementPodaci agencija koje se bave praenjem prodaje u maloprodaji pokazuju da se, u doba ekonomske krize, smanjuje komad-na prodaja u kategoriji. Ovo je osnovni pokazatelj smanjenja potronje. Meutim, ovo nije jedini negativni faktor koji utjee na pad kategorije. Pored njega, negativno utjee i prelazak potroaa sa skupljih (pre-mium) brendova na jeftinije (mid tier i low tier) brendove, pie na struni saradnik Darko Vaseli.22

inPromocijeI ovaj put InStore je zabiljeio promocije organizovane u trnim centrima irom Bosne i Hercegovine.

30

IntervjuPrema istraivanju Nielsena, Srbija, Slove-nija i Hrvatska su najpesimistinije zemlje u eurozoni. Indeks povjerenja potroaa je u treem kvartalu 2014. bio oko 55 na nivou cijelog Adriatik regiona, u poreenju sa indeksom 78 u zemljama Europske unije. ta to znai za kupce, potroae i cjelokupnu industriju robe iroke potronje i da li se nazire ansa za dalji rast, pitali smo Andreya Dvoychenkova, generalnog direktora za Adriatik u Nielsenu.16

InvesticijeInvesticioni tim eKapije uradio je analizu i formi-rao rang-listu investicija i investicionih ideja koje su izazvale najvee intere-sovanje itatelja u 2014. Godini. Predstavljamo vam najzanimljivije projekte u kategoriji poljoprivreda i prehrambena industrija.

26

www.instore.ba februar 2015 5

30

33

50

56

61

58

57

74

76

80

IZDVAJAMOInPromocije

Vodi kroz kategorijuKuna hemija

InDodatak: autoindustrija

Periskop45 minuta

Periskop regionPut u pogubljenje, i iz njega

Novo mjesto stanovanja:

Europska unija

InNabava

InFokus: Supe iz kesice

PoslovanjeProdajni tango ko vodi

ples, vi ili kupac?

U maloj radnji: za lake poslovanje

Vox populi

Vox PopuliKolumnistica Vedrana

Seksan u ovom broju pie: Nisam sigurna gdje ivimo.

Jer mi se ponekad ini kako jo uvijek nije umrlo ono

svjetlo ljudskosti koje sam voljela i koje uporno traim

u ovom gradu. A onda ve u sljedeem trenu, no me prepadne mrak koji

vidim u oima ljudi koji me okruuju.

PeriskopPobornik sam da ljudi trebaju razmiljati

proaktivno i pokretati vlastite biznise. Treba pokuavati, i svjestan sam da nee uvijek sve

uspjeti. Ali zaista ne razumijem ta u mom naselju moe ponuditi novi frizerski salon, a

postojeih esnaest ne moe. Nevjerovatno je koliko mi pokreemo biznisa, bez ideja, plana, budeta, strategije. Bez osnovnih informacija: da li e neko na proizvod ili uslugu na odree-nom prostoru kupovati, i zato?, pie InStore

kolumnista Kenan Utovi.56

80

Vodi kroz kategoriju:

Kunahemija 33

Supe iz kesiceFOKUS

61

februar 2015 www.instore.ba6

novi objekti

Srbija:

Renoviran Gomexov objekat u Zrenjaninu

Srbija:

Otvorena renovirana Idea u Ue oping centru

Srbija:

Otvoren dm u Miljakovcu

Maloprodajni Gomexov obje-kat Suncokret, kod pijace u zrenjaninskom naselju Ba-glja, od 27. januara je u no-vom ruhu. Rekonstrukcija i osvjeavanje, kako vanjskog tako i unutranjeg dijela pro-davnice, samo su poetak obi-mnih radova na poboljanju uslova kupovine u objektima Gomexa u cijeloj mrei.

Objekat Suncokret e potro-aima ponuditi i znatno vei asortiman robe prilagoen svakom kupcu, a poseban akcenat stavljen je na svjei asortiman: voe, meso, mlije-

Renovirana Idea super prodav-nica u TC Ue u Beogradu, u Bulevaru Mihajla Pupina 4, sveano je otvorena krajem prole godine. Kako navode iz kompanije, novi objekat, na vie od 1.300 kvadratnih metara prodajnog prostora, kupcima nudi bogat asortiman svakodnevno potrebnih proi-zvoda i omoguava kvalitetnu kupovinu na jednom mestu.

Na odjeljenju zelene pijace svi potroai sada mogu da pro-nau irok asortiman svjeeg

Kompanija dm otvorila je novu drogeriju u Beogradu, na adresi Vareka 1, Miljakovac.Objekat se prostire na oko 306 kvadratnih metara, a skladini prostor ima oko 75 kvadratih metara. Potroaima su na raspolaganju dvije blagajne, a zaposleno je pet radnika.Kako su priopili iz kompani-je, na tradicionalnoj humani-tarnoj prodaji od 17 do 18 sati, radila je sudionica Prvog glasa Srbije Nevena Boovi i sav je prihod doniran Sigurnim ku-ama u Rakovici. Pripremili smo popuste i do 50% na odre-ene proizvode. Pored vrijed-nih nagrada i mnotva poklo-na, najmlai posjetioci imali su priliku druiti se i igrati s

Obavijestite nas o otvaranju novih objekata

Mirjana Ivankovi, [email protected]

voa i povra po najpovoljnijim cijenama, a iz bogate ponude raznih kategorija posebno isti-emo i odjeljenja delikatesa, mesnice, kao i pekare sa uvijek svjeim hljebom i pecivom. Iz kompanije, takoer, dodaju da e svi potroai, s raunom veim od 2.000 dinara, imati priliku da iz loto bubnja dobi-ju neke od vrijednih poklona.Idea je sve potroae obrado-vala i velikom tortom, koja je obiljeila ponovno otvaranje prodavaonice.

animatorima uz nezaobilazan face painting, navode iz kom-panije.

ne artikle...

Iz trgovakog lanca istiu da je i cjelokupna oprema u re-noviranom objektu potpuno u slubi kupca, jer je pristup robi znatno pojednostavljen, a postavljeni su i rashladni ureaji koji zadovoljavaju naj-vie standarde i na taj nain doprinose ouvanju kvaliteta namirnica.

U objektu Suncokret uraena je i potpuno nova vizuelna pre-zentacija robe, praena novim vizuelnim identitetom radnje.

Bosna i Hercegovina:

CM u Vogoi na novoj lokacijiKupci cm-a zasluuju samo najbolje: vei prostor, odlinu ponudu i naravno super cije-ne. Zbog toga je poslovnica u Vogoi premjetena u novi i vei prostor, koji je po mjeri svakog kupca. Sveano otvo-renje cm poslovnice u Joani-koj ulici br. 14. uprilieno je u ponedjeljak, 2.2. 2015. godi-ne, a na istom je prisustvovao veliki broj redovnih, ali i novih kupaca, koji su zadovoljni bo-gatim asortimanom ali i od-linim cijenama dekorativne i preparativne kozmetike, sitni-ca za linu higijenu i higijenu kuanstva, nakitom i drugim sitnicama...cm se prostire na povrini od 270 m2, ima preko 10.000 artikala, dvije blagajne

te prikladan parking prostor. Radno vrijeme cm-a u Vogoi je od od 8.00 do 20.00, a su-botom od 8.00 do 18.00 sati.


domae vijesti

Sarajevska mljekara Milkos obezbjeuje izvoz u zemlje CEFTA-e i to u Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo

Nema smanjenja cijena u BiH

Brendovi AS GROUP na najveem sajmu hrane na svijetu

Kao jedina velika domaa, izvozno orijentisana mljeka-ra, sarajevska mljekara Milkos ispunila je veoma stroge za-htjeve za izvoz u Tursku i za-htjeve FVO inspekcije te je od ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dobila rjeenje za izvoz u zemlje EU. Ovim Milkos potvruje svoju predanost kvalitetnom i stru-nom radu, saradnji s farmerima, naunim ustanovama i insti-tucijama BiH koji za cilj imaju plasman zdravstveno-sigurnih i kvalitetnih proizvoda za tri-te BiH i ostalih zemalja. Me-utim, izvoz u EU zemlje je na ekanju zbog toga to drava BiH i njene institucije nisu za-dovoljile odreene zahtjeve u pogledu ispunjavanja uslova kako bi mljekarama bile otklo-njene prepreke za izvoz u EU. Iako se dosta pria o tome kako bh. mljekare ne proizvode mli-jene proizvode globalnog ka-raktera koji bi kao takvi imali veu mogunost plasmana na druga trita u sarajevskoj

U Bosni i Hercegovini nema niti e biti znaajnijeg smanjenja cijena hrane iako podaci Or-ganizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) pokazuju da je pad cijena nafte utjecao i na pad cijena hrane u svijetu.

Deavanja u svijetu trebala bi da se odraze i na nae trite i cijene hrane. Ali mi do sada ni-smo imali veih smanjenja cijena hrane. U narednom periodu u BiH se mogu oekivati samo mali pomaci nanie kada su cijene hrane u pitanju. Ipak, ne moe se oekivati neki znaajni pad ci-jena. tavie, cijena nije pala ni kod usluga prevoznika, kazala je Gordana Buli iz Saveza udru-enja potroaa BiH.

Ona napominje kako najveu korist i zaradu od pada cijena nafte u svijetu u Bosni i Herce-govini imaju distributeri i tr-govci. Sa druge strane, graani

Brendovi kompanija Klas, Vis-pak, Sprind iOaza bosansko-hercegovake AS GROUP pred-stavljeni su u okviru ponude na najveem sajmu hrane i ugosti-teljstva na svijetu Gulfood u Dubaiu, koji se odrao od 8. do 12. februara.

Predstavili smo se sa ponajbo-ljim brendovima kao samostal-ni izlagai u saradnji sa naim partnerima Balkan Trading FZE iz Dubaia. Nai proizvodi kao to su Vispakova Zlatna dezva, Laganini, Wivia praline, Klasov Novi dan, Zlatni puder, Jaro, Bu-rek, zatim voda Oaza, ali i Love Kent medenjaci, i drugi koje smo izloili, izazvali su veliku panju posjetilaca. Ipak, najvea po-tranja na naem tandu bila je za Bosanskim lokumom. Svi koji su ga probali priznaju da nita slino i ukusno do sada nisu jeli. Uee na ovogodinjem Gulfoo-du predstavlja za nas zanimljivo iskustvo, i reakcije posjetilaca su nas dodatno uvjerile u ispravnost naeg insistiranja na vrijedno-stima i neponovljivosti okusa

mljekari Milkos odgovaraju da imaju takav proizvod koji svo-jim kvalitetom i rokom trajanja zadovoljava zahtjeve i sve kva-litativne i sigurnosne kriterije. Taj proizvod je bijeli meki sir tipa feta koji je poznat u svije-tu i konzumira se u veini ze-malja. Zahvaljujui modernoj i automatizovanoj procesno-pro-izvodnoj tehnologiji ovaj proi-zvod spada meu najkvalitetni-je u regionu i kao takav izazvao je interes stranih kupaca iz EU, Turske, Kazahstana i Azerbej-dana.

Meutim, do izvoza sira jo nije dolo jer nismo u mogunosti sir izvesti u te zemlje kopnenim putem poto EU ne dozvoljava ak ni tranzit preko Bugarske ili Grke do Turske i jedini put koji moemo koristiti je morski put i brodski transport. Brodski tran-sport je dvostruko skuplji a sir bi putovao vie od mjesec dana to kupce odvraa od kupovine na-eg proizvoda, kau iz Milkosa.

odnosno kupci u BiH ta global-na kretanja na tritu uglavnom ne osjeaju.

Ekonomski analitiar Vanjsko-trgovinske komore BiH Igor Gavran kazao je da injenica da nije dolo do smanjenja ci-jena hrane u BiH uprkos niim cijenama nafte, jasno pokazuje kako u BiH nema dovoljno kon-kurencije koja bi utjecala na formiranje cijena, ukljuujui i cijene prehrambenih proizvoda.

To je znak da u BiH nema dovolj-no konkurencije. Konkurencija bi uzrokovala smanjenje cijena. Bilo bi logino da doe do pada cijena i u BiH nakon smanjenja cijena hrane u svijetu. U protekloj godini je bilo smanjenja cijene eera, ali za veinu namirnica nije bilo smanjenja, podsjetio je Gavran.

bosanskih jela, pia i poslasti-ca koje su pravo otkrie za cijeli svijet, kazao je tom prilikom direktor kompanije Klas d.d. Sa-rajevo, Rusmir Hrvi.

Ovo je dvadeseti po redu sajam Gulfood koji se odrava svake godine u glavnom gradu Ujedi-njenih Arapskih Emirata.

Organizatori istiu da se radi o najveem sajmu hrane i ugosti-teljstva na svijetu.

Za vie vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

februar 2015 www.instore.ba 9

Najvie piva uvozimo iz Srbije Konzum podrao proizvoae iz BiH

U BiH je prole godine uveze-no 138.527.249 litara piva vri-jednog 145.150.386 KM, to je za pet miliona KM vie nego u 2013. Najvie je uvezeno iz Srbi-je, skoro 65 miliona KM, Hrvat-ske 60 miliona, Slovenije 12 mi-liona, a najmanje iz Danske 584 KM, Velike Britanije 500 i Italije 135 KM. Izvoz piva iz BiH prole je godine iznosio 2.156.655 lita-ra ili 1.478.558 KM, to je manje za 300.000 KM nego 2013. godi-ne. Federalni mediji javljaju da je prole godine iz BiH najvie piva izvezeno u Srbiju 650.000 KM, Hrvatsku 470.000, Izrael 177.000, a najmanje u Holandiju oko 5.000, Veliku Britaniju 208 KM i Makedoniju samo 80 KM.

Struni saradnik za poljoprivre-du i prehrambenu industriju pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Sergej Papoi istie da je trite u BiH pod dominacijom global-nih pivarskih grupacija koje ugroavaju opstanak domaih

Trgovaki lanac Konzum aktiv-no radi na promociji bosansko-hercegovakih proizvoaa i svojih dugogodinjih poslovnih partnera. Do sredine februara u Sarajevu, apljini i Bijeljini u Konzumovim prodavnicama odran je Sajam domaih proi-zvoaa.

U okviru ovog sajma, svi posje-tioci i kupci mogli su uivati u promocijama i degustirati broj-ne proizvode koje svakodnevno mogu pronai u Konzumovim prodavnicama.

Konzum organizacijom ovakvih sajmova eli pokazati irinu bo-snaskohercegovakih proizvoda u ponudi. Ovo je samo jo jedan od dokaza koji potvruje nau

proizvoaa.

Prema njegovom miljenju, u ovom trenutku izlaz iz vrlo te-ke situacije nije u pronalaenju stranih partnera, s obzirom na to da domai proizvoai ne za-ostaju niti u jednom segmentu za najveim proizvoaima piva u svijetu.

Tu je kljuna uloga BiH koja bi trebalo da podri zahtjeve doma-ih proizvoaa, jer su prepreke za bolje poslovanje vei izvoz i povoljniji vanjskotrgovinski polo-aj, unutranji nepovoljni uslovi poslovanja i nedovoljna kontrola uvoza /dampinke cijene i drugi vidovi krenja propisa i nelojal-na konkurencija/, ali i vanjske prepreke u obliku tehnikih i ne-carinskih barijera trgovini na tr-itima susjednih zemalja, istie Papoi.

dugogodinu kontinuiranu sa-radnju sa naim partnerima i veliku podrku koju dajemo do-maim proizvoaima. Naa sa-radnja je ujedno i direktan dopri-nos jaanju privrede i poveanju zaposlenosti,naglasio je Adnan teta, izvrni direktor Konzum d.o.o. Sarajevo.

Svoje proizvode na Sajmu su predstavile kompanije Meggle, Mlijekoprodukt, livanjska mlje-kara MCI, Menprom, Lactalis i San Marco. Do kraja mjeseca bosanskohercegovaka predu-zea svoje proizvode predstavit e u Banjoj Luci, a nakon toga i u sarajevskom naselju Dobrinja.

Uredila Edina Mizialjite nam vae vijesti

[email protected]

Uredila Edina Mizialjite nam vae vijesti

[email protected]

www.triglav.ba

70% popusta na osiguranje loma stakla na motornim vozilima

Iskoristite akciju i ugovorite osiguranje loma stakla prilikom

registracije vaeg vozila.

Ponuda vrijedi do kraja juna!


regionalne vijesti


Fond Mid Europa kupio Danube Foods grupu

Don Don uveao proizvodnju u Pudarcima

Deltin distributivni centar operativan od martaRazvoj mljekarske industrije

na KiM

Mid Europa Partners, najvei in-vesticioni fond specijalizovan za investicije u centralnoj i istonoj Europi, potpisao je 2. februara sporazum o preuzimanju rmi Danube Foods Group BV i Clates Holding BV (zajedno Danube Foods grupa), u ijem vlasni-tvu su srpske kompanije Imlek, Mlekara Subotica, Bambi i Knjaz Milo, kao i mljekare u vlasnitvu Imleka u Makedoniji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Vrijednost transakcije je 575 miliona eura, a njeno zakljuivanje se oekuje u prvoj polovini ove godine, nakon

Proizvodnja Don Dona u Pudar-cima je prole godine u odnosu na godinu prije toga uveana za 35%, a ako se rauna proizvod-nja u kilogramima, to uveanje je 13%, saopila je kompanija.

Fokusirali smo se na proizvodnju polupeenih proizvoda (kajzerice, bageti, razni hljebovi, somuni), jer takva vrsta dorade prvenstveno odgovara velikim lancima, gdje se nai proizvodi najvie prodaju. Tokom prole godine pokrenuli smo i proizvodnju somuna, kao novu kategoriju, koja je odmah osvojila potroae, nedavno je po-ela i proizvodnja dvije nove vrste hljeba, a uskoro e se proiriti i na specijalno svjee okrugle hlje-bove, sa tenim kiselim tijestima, to je novitet na tritu, kazao je Miodrag Lui, voa pogona Pu-darci.

Kako se navodi, zahvaljujui no-vim ulaganjima u proizvodnju u 2015., u Pudarcima e se uskoro postaviti nove pei i fermentaci-

Delta holding je najavio da e distributivni centar kompanije Delta DMD u Staroj Pazovi, u koji je uloeno 10,2 miliona eura, poeti da radi u februaru, dok e u potpunosti biti u funkciji od marta.

Kako je reeno na nedavno odr-anoj konferenciji za novinare, u njemu e ta kompanija zaposliti 200 radnika, a oglas za zapolja-vanje je i dalje aktivan.

Povrina objekta je 20.400m2, sa mogunou da se u drugoj fazi izgradi jo 14.500 kvadrat-

Najuspjenija godina za Delta holding

Prema rezultatima poslovanja, 2014. godina bila je najuspjenija za Delta holding od izbijanja ekonomske krize do danas, saopeno je iz kompanije krajem prethodnog mjeseca.

Stabilni prihodi i visok EBITDA omoguili su kompaniji da reali-zuje planirane investicije, kao i planove za zapoljavanje mladih i pomo drutvenoj zajednici, navodi se u saopenju. U kompaniji oekuju da e u ovoj godini rast EBITDA dostii 62 miliona eura, to je poveanje od 18,23% u odnosu na 2014. godinu, kada je bio 53,3 miliona eura. Planiran je i izvoz od 75 miliona eura.

Kompanija Imlek i Kancelarija za Kosovo i Metohiju potpisale su krajem januara memoran-dum o razumijevanju u vezi sa stratekom saradnjom i zajed-nikim ulaganjem u podizanje kapaciteta za mljekarsku indu-striju na podruju AP Kosovo i Metohija. Cilj saradnje kom-panije Imlek i Kancelarije za Kosovo i Metohiju, ozvaniene

ispunjavanja svih uslova kupo-prodajnog ugovora.

Sa vie od 400 miliona eura uku-pnog prometa u 2014. godini, Danube Foods grupa predstavlja srpskog i regionalnog lidera na tritima mlijeka i mlijenih pro-izvoda, konditorskih artikala, kao i mineralne vode i energet-skih pia.

Mid Europa Partners je investici-oni fond fokusiran na centralnu Europu i Tursku, sa sjeditem u Londonu i predstavnitvima u Budimpeti, Istanbulu i Varavi.

one komore za izradu somuna i polupeenih proizvoda; djelilica za dijeljenje i izradu proizvoda od mekih tijesta (od 80% do 90% vode), kao i novih mjesilica za ovakva tijesta i novi fermentor za proizvodnju kiselih tijesta, to e omoguiti bri i laki proces proizvodnje i poveanje kapaci-teta.

U ovoj godini planiramo irenje u regionima u kojima nismo prisut-ni. U proloj godini bilo je velikih ulaganja u proizvodnju i akvizici-je, a taj trend se nastavlja i u ovoj godini, jer smo planirali da uloi-mo jo tri miliona eura. U ovoj go-dini fokus e nam biti na razvoju asortimana, podizanju kvaliteta naih proizvoda i poveanju izvo-za, u emu smo prepoznali veliki potencijal. Trudit emo se da po-boljamo nae usluge i servise ka naim kljunim kupcima, jer je to ono to nas je i do sada izdvajalo u odnosu na konkurenciju, izjavio je Ale Mozeti, direktor sistema Don Don.

nih metara skladinog prostora. Kompleks e imati 26.000 palet-nih mjesta i 30 utovarnih rampi.

U ukupnom prometu Delta hol-dinga u 2014., Delta DMD je uestvovala sa 22%, a operativni pro t prije amortizacije EBITDA dostigao je 683 miliona dinara. To preduzee je ostvarilo rast prometa od 5,1%, a komadna prodaja je porasla 3,6%.

Prole godine su portfolio proi-rili za tri nova brenda: Fruvita, Sinalco i Aquarius.

potpisivanjem memoranduma, jeste da se kroz izgradnju kapa-citeta za mljekarsku industriju i uveanje nivoa proizvodnje mlijeka stimulie ekonomski rast i podstaknu poljoprivredni proizvoai sa podruja KiM da ostanu na teritoriji AP Kosovo i Metohija, navodi se u saope-nju Imleka.

Uredila Milica Petrovialjite nam vae vijesti

[email protected]


Ulaganja u razvoj zaposlenikaLidl je pokrenuo projekt Razvoj potencijala poseban projekt indi-vidualnog usavravanja i educiranja svih svojih voditelja trgovina kojih diljem Hrvatske ima vie od 80, kako bi im osigurao ire spo-sobnosti upravljanja i voenja.Rije je o meunarodnom projektu kojim Lidl razvija potencijale svojih zaposlenika, a Lidlovi voditelji trgovina e, uz potpisivanje novih ugovora i veu odgovornost, dobiti i atraktivnije plae te slubene automobile.

Uredila Iva Zlataraljite nam vae vijesti

[email protected]

Jamnici vlasnitvo nad Roto Dinamicom

Marinada poveava konkurentnost i udjele na tritu

Cromaris peterostruko poveao proizvodnju

Menaderi Agrokora dobitnici prestinih poslovnih priznanja

Lidl izvezao 5,7 miliona eura proizvoda na inostrana trita

Agrokor je prebacio Jamnici sto-postotno vlasnitvo nad Roto Dinamicom. Vlasnitvo nad Roto Dinamicom, kompanije s vie od 200 zaposlenih, Agrokor je pre-uzeo krajem 2011. godine. Roto Dinamic posluje ve 20 godina, a osnovnu djelatnost kompa-nije ini specijalizirana prodaja i distribucija alkoholnih i be-

Uspjeh je u orijentaciji na kon-kurentne proizvode, kaeDenis Matijevi, predsjednik upra-ve AgroFructus grupe, koja je primila 11,39 miliona kuna iz EU fonda IPARD za ulaganja u slatinsku Marinadu. Uku-pna investicija u tu kompa-niju, specijaliziranu za proi-zvodnju pasteriziranog voa i povra iznosila je 50 miliona

Cromaris, kompanija koja se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i kolj-ki, u proloj je godini ostvarila proizvodnju i prodaju veu od 5.600 tona, to predstavlja rast vie od 50% u odnosu na pret-hodnu godinu. Iz kompanije istiu kako su u samo nekoliko godina upeterostruili proizvod-nju. U toku je, dodaju, i izgrad-

Menaderi Agrokora osvojili su brojne znaajne i prestine na-grade koje su potvrdile njihova poslovna znanja i sposobnosti te ujedno stavile dodatni naglasak na uspjene poslovne rezultate Koncerna. Neki od nagraenih su Ljerka Pulji, starija izvrna potpredsjednica Agrokora, Iva Balent, izvrna direktorica mar-ketinga Agrokora, Mate teti, direktor drutva PIK Vrbovec, David Dolinar, direktor drutva Konzum Sarajevo te Tomislav Smoli, izvrni direktor Agrokora za istraivanje i razvoj. Nagrade najboljima dodijelilo je Hrvatsko udruenje menadera i poduzet-nika (HUM-CROMA).

Lidl je u proloj godini ostvario izvoz hrvatskih proizvoda od 5,7 miliona eura na inostrana tri-ta u kojima posluje. U odnosu na 2013. rije je poveanju za vie od 100%.Lidl na ovaj nain omoguuje ulaz svojim dobav-ljaima i hrvatskim proizvodima na police svojih trgovina u eu-

zalkoholnih pia te opreme za ugostiteljstvo. Roto Dinamic posjeduje i ekskluzivno pravo zastupanja, uvoza i distribucije svjetski poznatih premium bran-dova: Corona Extra pivo (Meksi-ko), Capri-Sonne djeiji sokovi (Njemaka), Montes vina (ile) i Kaiken vina (Argentina).

kuna. Posljednjom einvestici-jom AgroFructus jo vie pove-ati svoju konkurentnost i udjele na tritu, ali i dati daljnji dopri-nos u revitalizaciji proizvodnje voa i povra za industrijsku preradu na podruju Slavonije. Dugoroni planovi podrazumi-jevaju dalje irenje Marinade i njezina asortimana na EU i ostala trita.

nja novog mrijestilita u Ninu i pogona za predrast u Lamjani, investicija vrijedna vie od 100 miliona kuna, to je trenutno najvea investicija u hrvatskom ribarstvu. Najvee koliine Cro-maris plasira na talijansko tri-te. U Hrvatskoj su glavni par-tneri Konzum i Metro te drugi trgovaki lanci.

ropskim zemljama, a dobavljai koji su ostvarili najvei izvoz su PPK, karlovaka mesna in-dustrija d.d., Gavrilovi d.o.o., Osatina Grupa d.o.o. i Alba M.S.d.o.o.Trenutno se kroz Lid-lovu mreu hrvatski proizvodi najvie izvoze u Sloveniju, Bu-garsku, Maarsku, eku.

februar 2015 www.instore.ba

regionalne vijesti

12

Uredio Igor urovialjite nam vae vijesti

[email protected]

Uredila Alma Rastoderaljite nam vae vijesti

[email protected]

aljite nam vae vijesti

Originalni Kosilli se vraa na trite

Pekabeskov izvoz dostigao skoro 7 miliona eura

Ekskluzivni pregovori Podravke za preuzimanje ita

Na elu grupe Tu ponovo njen osniva Mirko Tu

Na elu Pomurskih mljekarni Robert Serec

Objavljen tender za makedonsko vino u vedskoj

uveni vajcarski brend Kosilli, sa kvalitetom i tradicijom duom od 50 godina, vraa se na make-donsko trite sa originalnom formulom. Osim tradicionalne kupke i ampona, njegov port-folio sada sadri i puder, kremu, mlijeko i ulje.

Kolid S tim je o cijelni uvoznik i distributer za brend Kosilli na makedonskom tritu, a brend e se distribuirati preko svih tr-govinskih kanala od malih ma-loprodajnih objekata do najveih trgovakih lanaca.

Cjelokupni godinji izvoz mesne industrije Pekabesko u toku pro-le godine dostigao je skoro sedam miliona eura. U toku 2014., izvezli smo 1.500 tona naih prozvoda u BiH, 1.300 u Crnu Goru i 300 u Srbiju, izjavio je Slobodan Kutrevski, prvi izvrni direktor Pekabeska.

Prema njegovom miljenju, po-slovna klima u Makedoniji je odlina i ima mjesta za svakog proizvoaa koji radi pravino i

Podravka je u ekskluzivnim pregovorima za preuzima-nje 51% udjela u ljubljanskom itu, nezvanino se saznaje. Konzorcij vlasnika (KD Gro-up, Modra zavarovalnica, SDH i NLB Skladi) pozvao je hrvatski koncern na eksklu-zivne pregovore, to sugerie da je Podravka i najozbiljniji kandidat za preuzimanje slo-venske pekarske kompanije.Nezvanino cijena dionica u pre-uzimanju iznosi oko 160 eura, ali pregovori jo traju, to zna-i da to nije i konana cijena.Prije nekoliko dana, u mediji-ma se pojavila informacija kako su, osim Podravke, za preuzi-manje ita zainteresovani i Don

Rukovodstvo grupe Tu je, s no-vom godinom, opet preuzeo njen osniva, Mirko Tu. Na toj pozici-ji je, prije njega, bio Ivo vrlju-ga, koji je prethodno obavljao funkciju direktora Tumobila.U grupi Tu su krajem 2012. godi-ne, zbog nepravilnosti u voenju kompanije i u poslovanju sa vanj-skim partnerima, kako su tada saopili iz grupe, prekinuli sa-radnju sa tadanjim generalnim direktorom Matjaem Zadrav-cem, kojeg je zamijenio vrljuga.Nakon uspjene prodaje Tu-mobila, vie godina najbre ra-stueg mobilnog operatera, ru-

Nadzorni odbor Pomurskih mlje-karni, u novom sastavu, razrije-io je direktora Duana Lanaka i na tu funkciju imenovao Ro-berta Sereca, koji je do objave steajnog postupka bio direktor Nafte Petrochem. Prije nekoliko dana saopili smo da se za kupo-vinu kompanije zanima najvea slovenska mljekara Celeia. Zbog problema s likvidnou dobav-ljaima mlijeka nisu plaali ve nekoliko mjeseci, a samo nekoli-ko dana prije zavrnog sastanka

Lanac Sistembloget u vedskoj, koji ima monopol u prodaji alko-holnih pia, objavio je tender za nabavku makedonskog crvenog vina iz sorte vranac, saopila je Agencija za strane investicije i promociju izvoza Makedonije.

Prisustvo brenda je znaajno zbog povjerenja kod potroaa. Veliki broj kopija ovog brenda se pojav-ljivao na tritu i time su kupci bili zbunjeni. Zato je na glavni cilj da postavimo na policu pravi Kosilli sa svojom originalnom vajcar-skom formulom, izjavili su za InStore iz Kolid S tim.

Iz kompanije jo dodaju da su u fazi planiranja marketinkih aktivnosti: bonus pakovanja, PR tekstova za tampane medije, online marketinga, kao i TV kam-panje za regionalno trite.

potuje zakone, a Pekabesko je dokaz da se i u krizi moe inve-stirati i zapoljavati. On je dodao da je Pekabesko i u nepovoljnim ekonomskim prilikama investi-rao vie od 13 miliona eura u novi pogon u naselju Ilinden i otvorio 100 radnih mjesta.Prve godine nakon investicije, proizvodnja se uveala za 70%, a prole godine za 40%. Pekabesko je kompanija sa 40 godina dugom tradicijom, a zapoljava 430 radnika.

Don, kao i francuski Ardian Investment. Ranije se kao kan-didat spominjao i Franck, ali ova kompanija oigledno nije uspjela da okupi konzorcij za preuzimanje slovenske pekare.Rasplet prodaje ita u velikoj mjeri e zavisti od Mercato-ra, odnosno Agrokora. Preko Mercatora, naime, ito ostva-ruje znaajan dio prodaje, pa je oekivano da bi budui vla-snik prije preuzimanja elio da osigura nastavak saradnje.Uz to, ito uestvuje u preuzima-nju Pekarne Grosuplje, koja je u vlasnitvu Mercatora. Konkuren-cija itu u tom poslu su Don Don, akoveki mlinovi i Zagrebake pekarne Klara.

kovodstvo grupe Tu preuzima Mirko Tu. Tanja Tu ostaje direk-tor i prokurista, saopili su iz ove kompanije.

s bankama, vlasnici su (veinski su zadruge i poljoprivrednici) smijenili nadzornike i imenova-li nove,saopeno je iz mljekare.Za Pomurske mljekarne trebalo bi da bude zainteresovano etiri do pet stranih kompanija, a na-vodno ni jedna nije iz mljekar-ske industrije, kao to je bilo u sluaju Lactalisa i Ljubljanskih mljekarni. Uglavnom su u pita-nju nansijski fondovi.

Ova objava znai siguran pla-sman 24.000 ai odnosno 18.000 litara makedonskog vranca. Vino e se prodavati u 130 prodavnica Sistemblogeta u sljedeih est mjeseci.Vei broj makedonskih vinarija uestvuje na ovom tenderu.


RAZVIJENO U SURADNJI S DERMATOLOZIMA

Otkrijte tajnu prirode za njegovanu i meku kou


svjetske vijesti


Marks&Spenser prodaje jaja sa dva umanceta

Heineken gradi fabriku na ostrvu

Velika sua umanjila rod kafe

Carlsberg zatvara dvije fabrike

Magnit najavljuje jaanje svoje pozicije

SABMiller ima rast prihoda od 4%

Velika Britanija: britanski tr-govinski lanac Marks&Spen-serpoeo je da prodaje kartone jaja u kojima se nalaze samo jaja koja imaju dva umanceta, pre-nose mediji.

Iako djeluje kao neto to ima veze sa GMO, u pitanju su jaja sa organskih farmi koja pro-laze kroz poseban proces se-lekcije koji garantuje dva umanceta. Proces je prilino jednostavan i sastoji se u tome

Istoni Timor: holandski proi-zvoa piva Heineken poet e ove godine da gradi fabriku u Istonom Timoru, ostrvskoj dr-avi u jugoistonoj Aziji, saop-eno je iz te kompanije.

Heineken je potpisao ugovor sa vladom Istonog Timora o gradnji postrojenja u koje e biti uloeno izmeu 30 i 45 miliona dolara, navodi se u saopenju

Brazil: najvei svjetski proizvo-a kafe, Brazil, u ovoj godini e imati etvu kafe jednaku prologodinjoj, ali znatno niu od one u 2013. godini, zbog ka-tastrofalne sue.

Prve procjene ovogodinjeg roda kafe pokazuju da e Brazil ponjeti izmeu 44,11 i 46,61 milion vrea kafe od po 60 kilo-grama, to je priblino lanjskom nivou od 45,34 miliona vrea, navodi se u saopenju Konaba, brazilskog nacionalnog sna-bdjevaa kafom, uz dodatak da je mogue variranje podataka za 2,7 posto u oba pravca. Pro-izvodnja kafe arabika e dostii izmeu 32,5 i 34,4 miliona vre-

Rusija: danska pivarska in-dustrija Carlsberg najavila je zatvaranje dvije od ukupno 10 fabrika koje posluju u Rusiji, to je rezultat produbljene ekonom-ske krize na najveem tritu ove kompanije.

Kako navode, odluka je donijeta zbog daljeg pada prodaje piva, usljed sloenih makroekonom-skih sankcija i neizbalansiranog regulisanja oporezivanja te gra-ne u Rusiji.

Rusija: ruski trgovaki lanac, Magnit, planira da ojaa svo-ju poziciju na tritu ubrzanim otvaranjem trgovina. Ove godi-ne emo sprovesti najagresivniji plan otvaranja novih objeka-ta, rekao je CEO Sergey Galit-skiy. Prema njegovim rijeima, trgovac namjerava da uloi 960 miliona dolara za otvaranje 1.200 convenience trgovina, 800 kozmetikih trgovina i 90 hipermarketa.

Magnit je poveao prodaju za 32% 2014. godine, ime smo uveali razliku izmeu nas i dru-

to se svako jaje runo stav-lja ispred jakog svjetla, pa se posebni primjerci lako uoe. Inae je ansa za dva uman-ceta oko jedan prema hiljadu. Cijena za pakovanje od est jaja je 2,75 funti. Uzbueni smo to prvi lansira-mo ovakav proizvod. Savren za one koji misle da je umance najvanije kod jajeta. Ovakva jaja ne samo da su ukusnija ve su i zdravija, kau iz ovog lanca.

singapurske filijale ove pivare i dodaje da e se u postrojenju proizvoditi pivo, bezalkoholni napici i voda.

Prema saopenju kompanije, gradnja fabrike, u blizini glav-nog grada Istonog Timora, Di-lija, poet e ove godine, a oe-kuje se da e donijeti otvaranje 1.000 radnih mjesta.

a, to je rast izmeu 0,6 i 6,5 posto, i rezultat je toga to su proizvoai posadili vee kolii-ne arabike u kljunim regionima Brazila.

Proizvodnja kafe robusta (nieg kvaliteta) je, kako se navodi u saopenju Konaba, u padu, usljed najvee sue u Brazilu u posljednjih nekoliko decenija.

Prema procjeni kompanije, za-tvaranjem dvije fabrike Baltike, u eljabinsku i Krasnojarsku, bez posla e ostati oko 560 radnika, a ukupna vrijednost otpremnina i programa podrke dostii e vie od 3,8 miliona eura. Kapaciteti za prozvodnju piva u Rusiji time e biti sma-njeni za 15 posto.

Preduzea e biti zatvorena od 30. aprila 2015.

goplasiranog igraa na ruskom tritu - kompanije X5 Retail Group NV. The Krasnodar, ruski trgovac koji posluje u junim dijelovima drave, oekuje rast prodaje od 26% do 32% ove go-dine, to e zavisiti od prilika na tritu, kazao je Galitskiy. Prema pisanju ruskih medija, rast Magnitovog neto prihoda je usporen, na 14% u etvrtom kvartalu sa 42% koliko je zabi-ljeeno u prvih devet mjeseci prole godine, zbog deviznog gubitka prouzrokovanog padom rublje.

Velika Britanija: SABMiller je zabiljeio rast prodaje u treem kvartalu, uprkos trenutnim sla-bim rezultatima u Kini, zbog prologodinjih vremenskih ne-prilika. Proizvoda piva, kao to su Peroni i Grolsch, i djelimini vlasnik najprodavanijeg piva u Kini, zabiljeio je rast prihoda od 4% u kvartalu koji se zavrio 31. decembra.

Volumen, kojim se mjeri kolii-na prodatog pia, pao je kod la-gera za 1%, a poveao se za 4% kod bezalkoholnih pia. SABMi-ller prodaje bezalkoholna pia u nekim regionima, ukljuujui Latinsku Ameriku, a prodaje i Coca-Colina bezalkoholna pia u Africi.

Globalno, prihodi su se poveali za 5% u Latinskoj Americi, 7%

u Africi i 3% u Europi. Biljei se pad od 2% u azijskom Pacifiku i 1% u Sjevernoj Americi.

U Sjevernoj Americi, gdje SAB-Miller ima zajednika ulaganja s Molson Coors Brewingom, pri-hodi su pali za 1%, budui da se pad volumena djelimino desio zbog poveanja cijena i promje-na po kojima je fokus na prodaji piva vieg cjenovnog nivoa.


Uredila Milica Petrovialjite nam vae vijesti

[email protected]

Smanjena potronja mlijeka Mercadona poveala prednost nad konkurencijom

Nestl snizio cijene za 600 proizvoda

Bacardi predstavio novi izgled flae ruma

Carlsberg pravi flau od drvenih vlakana

Francuska: portonja mlijeka u Francuskoj je prole godine smanjena 2,9 posto, a od 2011. to smanjenje iznosi 3,2 posto, saopilo je udruenje proizvo-aa mlijeka Sindile.

U saopenju se dodaje da su nove navike u ishrani, posebno u pogledu doruka, kao i aktu-elne polemike o etnosti upotre-be mlijeka po zdravlje, neki od

panija: Mercadona bi treba-lo, prema izvjetaju internet portala El Economista, u pa-niji da uvrsti poloaj vodeeg prehrambenog lanca. Barem na podruju nabavke robe i-roke potronje, Mercadona je u paniji jo na prvom mjestu, tvrde statistiki podaci ovog portala. U fi nansijskoj 2013. godini Mercadona je imala naj-vii promet, koji je iznosio neto vie od 18 milijardi eura, ime su rezultat poboljali za 2,83% u poreenju s godinom ranije.

vajcarska: U vezi s naj-novijim skokom vrijedno-sti vajcarske valute, kom-panija Nestl odluila je da snizi cijene za vie od 600 pro-izvoda koje uvozi iz eurozone.

Nestl eli da podri kupovnu mo vajcarskih potroaa i obuz-da oping turizam.Zbog odu-stajanja centralne banke da kurs domae valute dri na nivou 1,20 franaka za euro, cijene naih proizvoda konvertovane u euro poveane su vie od 15 posto za samo jedan dan, istakao je na konferenciji za novinaregene-

Svijet: Bacardi, najvea privatna porodina fi rma estokih pia, predstavila je novu ambalau najprodavanijeg ruma na svijetu.Prolo je ve vie od decenije prije nego je Bacardi, uvena robna marka ruma, promijenila svoj izgled. Novi oblik ambala-e uraen je u Art Deco stilu, koji je bio popularan izmeu dva svjetska rata, a boca je ne-to via, vitkija i vie valjkasta.Sve boce iz portfolija svijetlih i tamnih rumova imaju uti-snut jedinstven ukras, kratku anegdotu iz historije porodice Bacardi, a na boci e ljubitelji

Danska: Carlsberg je najavio da e razviti prvu na svijetu potpuno biorazgradivu bocu za pie od drvenih vlakana.Danska pivara pokrenula je projekat s fi rmom za pravljenje ambalae ecoXpac u trajanju od tri godine, u saradnji sa Fon-dacijom za razvoj inovacija u Danskoj (Innovation Fund Den-mark) i s danskim Tehnikim univerzitetom, kako bi razvili biorazgradivu i organski proi-zvedenu bocu napravljenu od drvenih vlakana kao odrivih resursa, a koja bi bila poznata pod nazivomGreen Fibre Bottle.Svi materijali koriteni za izra-du ae, ukljuujui i ep, bit e razvijeni koritenjem organskih i biorazgradivih materijala pr-venstveno od drvenih vlakana koji su odrivi resursi omo-

razloga pada potronje mlijeka.Prodaja pasterizovanog pu-nomosnog, djelimino obra-nog i obranog mlijeka, koje ini 77 posto francuskog trita mlijeka prole go-dine, opala je za 4,4 posto.Prodaja svjeeg mlijeka je u Francuskoj 2014. smanjena 3,1 posto, a kozjeg mlijeka 1,9 po-sto,prenose mediji.

Na drugom mjestu je francuski trgovac Carrefour s prometom od 7,36 milijardi eura (pad za 2,41%), trea je Dia s prometom od 4,2 milijarde eura, Auchan je etvrti sa 3,14 milijarde, a peti je Eroski, koji je u poslovnoj 2013. godini ostvario 1,77 mili-jardi eura prometa. Mercadonu je 1977. godine osnovao otac sadanjeg vlasnika Francisca Roiga. U 2013. su u paniji imali 1.148 trgovina s ukupno 70.000 zaposlenih.

ralni direktor kompanije Nestl, Eugenio Simioni.

Dodao je da su njihovi priori-teti sada da smanje trokove proizvodnje kako bi zadra-li obim prodaje i trini udio.

Isti izvor podsjea da Nestle u vajcarskoj zapoljava nekih 3.400 ljudi u sektoru proizvod-nje, logistike, prodaje i admini-stracije. Grupacija raspolae sa osam proizvodnih pogona ije su dvije treine proizvodnje na-mijenjene izvozu.

nai i opis okusa sadraja i sa-vjet kako pie treba posluiti.Sve naljepnice izraene su od recikliraranih vlakana trske, koji su nusproizvod u proizvod-nji ruma. Izvrni direktor mar-ketinga u kompaniji Bacardi, Dmitrij Ivanov, izjavio je da se njihov rum proizvodi na razlii-tim lokacijama, a najvie ga pro-izvode u Meksiku i Portoriku.Proizvod u novom ruhu je naj-prije predstavljen Britancima, u martu e biti dostupan i ostalim europskim tritima, a u aprilu e se pojaviti i na ostalim kon-tinentima.

guujui ekoloki odgovornu razgradnju boce, navodi se u saopenju kompanije.


IntervjuANDREY DVOYCHENKOV, GENERALNI DIREKTOR ZA ADRIATIK, NIELSEN

P

www.instore.ba

rema istraivanju Nielsena, Srbija, Slovenija i Hrvatska su najpesimistinije zemlje u eurozoni. Indeks povjerenja potroaa je u treem kvarta-

lu 2014. bio oko 55 na nivou cijelog Adriatik regiona, u poreenju sa indeksom 78 u ze-mljama Europske unije.

ta to znai za kupce, potroae i cjeloku-pnu industriju robe iroke potronje i da li se nazire ansa za dalji rast, pitali smo An-dreya Dvoychenkova, generalnog direktora za Adriatik u Nielsenu.

Prema njegovim rijeima, s jedne strane, potroai su smanjili potronju, ali su tako-er promijenili i kupovne navike. Postavlja se pitanje kako potroai stvarno kupuju i ta trae. Istraivanje je pokazalo da devet od deset potroaa u Adriatik regionu sma-tra da cijene hrane rastu. To se razlikuje od zemlje do zemlje, ali je generalno situacija u ovom dijelu Europe takva.

Takoer, vidimo da potroai poinju da ku-puju samo osnovne stvari, samo ono to im je zaista neophodno. Zatim, zapaamo da se 23% potroaa prebacilo na kupovinu jeftini-jih brendova i u nekim kategorijama potroa-i su poeli da se okreu od premijum ka ma-instream/ekonominom segmentu. Veina njih trai odgovarajuu vrijednost za svoj no-vac, ali nije spremna na kompromise kada je kvalitet u pitanju, objasnio je Dvoychenkov.

On je napomenuo da ako pogledamo neke FMCG kategorije na etiri glavna trita u regionu, a to su Srbija, Slovenija, Hrvatska i BiH, moemo da vidimo da je FMCG indu-strija u padu u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Jedino u BiH to nije sluaj, jer je to jedin-stveno trite, sa drugaijim potroai-ma, drugaijom kulturom, mentalitetom i strukturom trgovine, tako da tu ima poten-cijala ak i za budui rast.

Razgovarala: Ana Filipovi, [email protected] Govorei o tome ta potroai ele i gdje idu u kupovinu, Dvoychenkov je konstatovao da oni prvenstveno ele ugodnu kupovinu. Oni ele da doive jedno kupovno putovanje, koje nikako ne podrazumijeva troenje vremena na traenje parking-mjesta. Oni ele prijatno iskustvo kupovine, dodao je Dvoychenkov.

Druga stvar koju elim da istaknem je potroai ele lako da pronau stvari koje bi da kupe. Ali, po-nekad je zaista teko razumjeti kako je neki trgovac segmeto-vao police u svojoj radnji. Kada potroa ne moe da pronae ono to trai, postaje uznemi-ren i postavlja sebi pitanje da li uope treba da dolazi u tu rad-nju ponovo, objasnio je Dvoyc-henkov i dodao da se sjea vre-mena od prije 20 godina kada je u Europi bilo teko pronai bilo koji ukus krekera osim obinog slanog. Ali, sada je situacija drugaija, neki od proizvoaa se trude da unesu toliku raznolikost u razliite dodatke i okuse svojih proizvoda da je ponekad veoma teko pronai proizvod sa osnovnim okusom, recimo obinu tamnu okoladu.

Na sagovornik je dodao da je to koliku vrijednost dobijaju za svoj novac jo jedan bitan pokazatelj koji utjee na potroae kada donose odluku o tome koji e proi-zvod da kupe. Meutim, to ne znai da oni ele jeftin proizvod. Naprotiv, oni ele da dobiju veoma dobar kvalitet proizvoda, ali da ga u isto vrijeme ne plate previe.

Nakon to je istakao koje su sve glavne karakteristike u ponaanju potroaa u novoj realnosti, upitali smo Dvoychen-kova ta se deava sa trgovcima u regionu. Prema njegovim rijeima, u naem regionu ima sedam zemalja i sve su one meusobno drugaije i neuporedive.

Sa ove take gledita bih elio da se fokusi-ram na strukturu trgovine u Adriatik regionu. Moemo da krenemo od trita BiH, koje je ve-oma tradicionalno, i na kojem top tri trgovca generiu manje od 25% ukupne prodaje. Za-tim, imamo trita kao to su srpsko i hrvat-sko, gdje je situacija slina i gdje je odnos tra-dicionalne i moderne trgovine otprilike 50% - 50%. I na kraju, imamo Sloveniju, gdje tri vodea trgovca generiu vie od 75% ukupne prodaje. Sve ove zemlje su na razliitim stepe-nima razvoja trgovine, ali pogledajmo na koji nain mogu da je dodatno razviju, istakao je

Nova realnost za trgovce, proizvoae i potroae

Inovativnost je jo je-dan od znaajnih po-kretaa rasta. Za neke kategorije inovacije su od kljunog znaaja.

februar 2015 www.instore.ba 17www.instore.ba

Zato snienje cijena funkcionie bolje za prehrambene proizvode?Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo da uzmemo u obzir ponaanje potroaa, odnosno uestalost kupovine. Naprimjer, o-koladu kupujete redovno, nekada dva, tri pa i etiri puta sedmino i naravno da pamtite njenu cijenu. Tako da, kada doete u radnju i zateknete okoladu koju redovno kupujete na snienju, s obzirom na to da vrlo dobro znate njenu cijenu, vi odmah uoavate da je ona sada jeftinija. Ali, kada vidite da je de-terdent za ve na snienju, vi ne moete da se sjetite cijene od prije dva ili tri mjeseca, zato to ovaj proizvod kupujete jednom mjeseno ili jednom u dva mjeseca, i samim tim vam je veoma teko da se sjetite cijene koja je tada vaila. Ali, kada vidite deterdent u multipa-ku ili da uz njega ide jo neto gratis, za vas to ima mnogo veu vrijednost, jer je to bene t koji stvarno dobijate i za vas je on oigledan. Iz svega ovoga zakljuujemo da razliite vrste promocija imaju bolji efekat za odreene gru-pe proizvoda, iako postoje i oni potroai koji kupuju proizvode i na jednoj i na drugoj vrsti promocija, objasnio je Dvoychenkov.

Na pitanje ta je to to bi trgovci i proizvo-ai mogli da urade kako bi promocije bile efektnije, Dvoychenkov je rekao da prvo treba komunicirati vrijednost proizvoda, a ne samo cijenu. Takoer, treba prilagoditi dubinu promocije, trajanje, uestalost, ali treba razmiljati i o kombinaciji vie vrsta promocija. Kao posljednju, ali ne manje vanu injenicu koju treba imati u vidu, na sagovornik je istakao da treba voditi rauna o utjecaju promo aktivnosti konkurenata.

Inovativnost je jo jedan od znaajnih po-kretaa rasta. Za neke kategorije inovacije su od kljunog znaaja, kao to su naprimjer osvjeivai prostorija. Prema rezultatima Nielsenovog istraivanja, za period od 2011. do 2013. godine, u ovoj kategoriji 26% prodaje na globalnom nivou generisano je zahvaljujui inovacijama, za razliku od ka-tegorije piva, gdje su inovacije uestvovale sa samo 1%.

Prema rijeima Dvoychenkova, postoji odreen procenat ljudi u Adriatik regionu koji je zainteresovan da proba nove proi-zvode. U Srbiji, 28% potroaa moemo da nazovemo early adopters oni koji brzo usvajaju nove proizvode, vole da ih probaju i uvijek su u iekivanju noviteta, ali osta-tak ljudi su medium adopters, oni koji ne kupuju nove proizvode ba redovno. Ako me pitate zbog ega je to tako, mislim da je to prije svega zbog historijskih razloga. Na ne-kim tritima, kao to je britansko, potroai su bili u prilici da probaju nove proizvode jo prije 20 i 30 godina. Ali ako pogledate tri-

sti od kategorije, na ovom tritu oko 70% prodaje generiu promocije. Kada uete u radnju, jednostavno oekujete da ete naii na neku promociju. Veina ovih promocija se odnosi na snienje cijena. A ta to znai? Potroa ue u radnju i vidi da je odreeni brend na snienju. On doe opet sutra i vidi da snienja vie nema. ta onda radi? Ili e da prestane da kupuje taj brend ili e da sa-eka da ponovo bude na snienju ili e da se prebaci na drugi brend koji je na promociji. Potroai su zavisni od promocija, naroito u Velikoj Britaniji. Ako pogledate na region, vidjet ete da se potroaeva zavisnost od promocija razlikuje od zemlje do zemlje. U re-gionu se prosjeno oko 25% ukupne prodaje ostvaruje kroz promocije. U Hrvatskoj je taj udio oko 29%, u Sloveniji 26%, a u Srbiji je jo manji, objasnio je Dvoychenkov.

Prema njegovim rijeima, kada pripremate neku promotivnu aktivnost veoma je bitno da u obzir uzmete vrstu proizvoda, ciljanu grupu, kao i da razumijete dugoronu po-vezanost vaeg brenda sa potroaem. Jer, ukoliko vam se promotivne aktivnosti svo-de samo na privremeno snienje cijena, to e dovesti do poveanja potronje na kratke staze, ali ta se deava dugoronije. Sva-kodnevne promocije cijena mogu da narue integritet i doivljaj brendova.

Posljednja stvar koju je elio da pomene u vezi sa trgovakim promocijama vezana je za istraivanje koje je Nielsen sproveo u Rusiji. Uzeli su u obzir prehrambene i nepre-hrambene proizvode i poredili e kasnost ra-zliitih promotivnih aktivnosti. Naprimjer, ako se privremeno snizi cijena okolade, koliko se moe ostvariti dodatne prodaje po tom osnovu, a koliko ako se cijena snizi nekom neprehrambenom proizvodu. I iz te perspektive dodatne prodaje, znaajno bolji rezultat je ostvaren u kategoriji prehrambe-nih proizvoda. Ali, kada govorimo o drugim vrstama promocija, kao to su multipak ili vie povezanih proizvoda, onda se primje-uje da one bolje rezultate imaju kod nepre-hrambenih proizvoda.

Dvoychenkov.

Govorei o budunosti trita u regionu, on je kazao da se moderna trgovina sve vie iri i to iz dva razloga. Prvi razlog je taj, kako je objasnio, to e veliki trgovci da uu na ova trita i da otvaraju male formate radnji, i to

tako to e u prvoj fazi pokuati da pre-uzmu male nezavisne radnje. Ali, u

drugoj fazi e pokuati da grade nove objekte.

Da li onda moemo da oe-kujemo rast kroz neke nove formate? Pokazat emo to na primjeru Srbije. Uzeli smo jedan su-permarket, povrine manje od 300 kvadrata i uporedili njegove cijene sa cijenama u nezavisnoj, samostalnoj radnji, iste povrine. Birali smo iste proizvode u obje radnje i zakljuili da je ta speci na korpa istih proizvoda za 7% jeftini-ja u supermarketu. to znai da e potroai u supemarketima potro-iti manje ako kupuju samo odreene pro-izvode. Druga stvar je to to se potroai prosto plae odlaska u supermarket, zato to znaju da nee da

kupe samo ono to im je stvarno neophodno,

nego i vie od toga, to e u krajnjoj liniji poveati krajnji raun,

objasnio je Dvoychenkov.

On je istakao da potroai trae ugodno iskustvo kupovine, i da trgovci moraju da im ukau na to kakve e prednosti imati od kupovine u odreenim tipovima mo-dernih trgovina.

Drugi interesantan primjer je Slovenija. Moemo da vidimo da su na tom tritu diskonteri jaki i bit e sve jai i jai. Ovo je moje lino miljenje. Vidim odree-ne trendove koji su u toku u ostalim zapadnoeuropskim zemljama i iskre-no vjerujem da e oni doi i u Slo-veniju. Moda se nee razvijati ba istom brzinom, ali e svakako doi.

Nakon prie o promjenama u navi-kama potroaa i tome kako e se ra-

zvijati trgovci, sljedei segment o kojem je bilo rijei su promotivne aktivnosti.

Govorei o promo aktivnostima, Dvoyc-henkov je istakao nekoliko stvari na koje bi trebalo obratiti panju. Prema njegovim rijeima, 38% potroaa u Adriatik regio-nu aktivno trai promocije. Od svih vrsta promocija, na prvom mjestu su popusti, na drugom je dodatna koliina koja se dobija gratis i tek zatim sve ostale.

Da li to znai da se treba fokusirati samo na promotivnu redukciju cijene?

Ako pogledate Veliku Britaniju, u zavisno-

Udio PL-a u regionuUdio PL-a u Sloveniji je ak vei od europskog prosjeka i iznosi 34%. U Hrvatskoj je taj udio 18%, u Srbiji 6%, a u BiH je 2%.

Oko 63% potroaa u ovom regionu je reklo da su privatne robne marke jeftinije od bren-dova. Ali, u isto vrijeme, oko 35% njih je reklo da im PL donosi dobru vrijednost za njihov novac.


Intervju

ta u naem regionu, nai potroai nemaju ba mnogo sklonosti prema novim proizvo-dima. A, kada govorimo o lansiranju novih proizvoda u naem regionu, nije toliko rije o tome da potroai ne vole nove proizvode, ve prije moemo da postavimo pitanje da li smo dovoljno edukovali nae potroae o novim proizvodima da li smo im objasnili kakav je proizvod, kako se koristi i tome slino, istie na sagovornik.

Kako je objasnio Dvoychenkov, ako proi-zvoa eli da lansira novi proizvod u pre-hrambenoj kategoriji, mora da vodi rauna da taj proizvod bude ukusan, od prirodnih sastojaka i jednostavan za upotrebu. Zatim, to treba da bude zdrav proizvod, poto je trend organske hrane na ovim prostorima u porastu. Za potroae su takvi proizvodi skuplji, ali su organski, isti i zdravi. Neki trgovci organizuju posebne zone u svojim objektima za organsku hranu. I na kraju, ali ne manje vano, jeste da se ne zaboravi ko-munikacija ako lansirate neki proizvod on moe da ima atraktivnu promotivnu kampa-nju sa zabavnim iskustvom.

Jo jedna veoma vana tema o kojoj smo razgovarali je PL. Kako je objasnio na sago-vornik, ponekad iskreno vjerujemo da je PL poeo da se razvija 2007./2008., za vrijeme ekonomske recesije. Ali, kako on istie, to nije tano. Udio PL-a u eurozoni je u 2005. bio 25%, to znai da su privatne robne mar-ke zapoele svoje putovanje nekoliko godi-na prije recesije.

ta se trenutno deava na naim triti-ma, kada je rije o PL?Ako potroae u Adriatik regionu pitate ta misle o PL-u, vidjet ete da oni vole trgo-vake marke. Oko 63% potroaa u ovom regionu je reklo da su privatne robne mar-ke jeftinije od brendova. Ali, u isto vrijeme, oko 35% njih je reklo da im PL donosi dobru vrijednost za njihov novac.

Ako pogledate vrijednosni nivo rasta u uku-pnom FMCG sektoru i uporedite ga sa kre-tanjem PL-a u 2013., u poreenju sa 2012., moete da vidite da je u Srbiji FMCG sektor za-biljeio pad od 0,7%, ali da je u istom perio-du vrijednosna prodaja PL-a porasla za 13%. U Hrvatskoj, FMCG biljei rast od 0,9%, a PL rast od 7%. U Sloveniji, FMCG je imao pad od 1,3%, a PL je rastao 1,6%, kazao je Dvoyc-henkov, istiui da PL u percepciji potroaa vie nije neto to je iskljuivo jeftino. Sada je rije o jednoj potpuno drugaijoj per-spektivi i neki od velikih trgovaca lansiraju privatne robne marke odlinog kvaliteta, po veoma pristupanim cijenama.

Kada smo ga pitali koju praksu europskih tr-govaca bi mogli da primjene trgovci u Adria-tik regionu, sa ciljem da poveaju promet i prihode, on je rekao da je pravi nain za to da trgovci razviju dobar koncept i asortiman svjee i organske hrane.

Kako je naglasio, u eurozoni 46% ukupnih trokova za hranu i proizvode za domain-stvo ine trokovi za svjeu hranu. S druge strane, udio svjee hrane u prihodima eu-ropskih i britanskih trgovaca kree se izme-u 30% i 60%. U Rusiji, udio svjee hrane u

ukupnim prehrambenim trokovima doma-instava iznosi oko 50%, ali u prihodima trgovaca na svjeu hranu odlazi samo 20%. U zemljama naeg regiona, trendovi su ma-nje-vie slini situaciji na ruskom tritu. U Srbiji, 61% ukupnih trokova potroaa odlazi na svjeu hranu, dok u prihodima trgovaca ovaj segment ima samo 19%. U Sloveniji, 50% odlazi na svjeu hranu, od ega je taj udio kod trgovaca oko 31%. U Hrvatskoj je situacija neto vie nalik onoj u EU. U ukupnim trokovima, na svjeu hranu odlazi 45%, a u prihodima trgovaca ova ka-tegorija ima udio od 30%.

ta to moe da znai za trgovce?Ako trgovci ponu da razvijaju zone ili odjelj-ke sa dobrom i kvalitetnom svjeom hranom, to moe da dovede do poveanja ukupne kor-pe za 1,5 do 2,1 puta. I to je ono to trgovci u naem regionu mogu da uine. to prije to uvide i ponu da ulau napore kako bi obezbi-jedili dobar kvalitet svjee hrane, njihova pro-daja e poeti da raste. Jer, kao to sam ve rekao, potroai ele da se osjeaju prijatno u kupovini i nemaju vremena da prvo idu na pijacu kako bi se snabdjeli potrebnim voem

i povrem, a zatim da idu u supermarkete da kupe ostatak potreptina. I tu je ansa za tr-govce, jer ako obezbijede dovoljno kvalitetnu svjeu hranu, onda potroa vie nee morati da ide na pijacu, ve e sve svoje potrebe za namirnicama da zadovolji kod trgovaca u radnjama. Na taj nain e se poveati korpa, samim tim i prihodi trgovaca, a u krajnjoj li-niji i cjelokupna industrija e da raste. Znam da je teko promijeniti navike potroaa, ali trgovci mogu makar da probaju da to uine, naglasio je Dvoychenkov.

Prije nego to nam je otkrio kakva su njego-va oekivanja za ovu godinu, na sagovor-nik se ukratko osvrnuo na prethodnu:

Godina 2014. je bila puna mogunosti i iza-zova, kako na polju istraivanja trita, tako i u Adriatik regionu, po svim pitanjima, po-ev od ekonomskih i politikih okolnosti pa do prirodnih nepogoda koje su utjecale na ivote ljudi, to se odrazilo i na smanjenje po-tronje, poveanu brigu za posao i poveanje cijena. Potroai su postali mnogo aktivniji u potrazi za ponudom koja e im obezbijediti najbolje za njihov novac. Takoer, cijela FMCG industrija se suoava sa razliitim ciljevima koje analitiari esto nazivaju krizom, ali ja vie volim da je okarakteriem kao nova re-alnost, koja zahtijeva nov nain poslovanja moramo da utrostruimo snage kako bismo privoljeli potroaa da ue u nau radnju. Zato to oni nisu naivni, i dalje su spremni da potroe novac, samo sada mnogo pamet-nije. Godina 2014. nije bila laka, ali je bila u skladu sa oekivanjima u smislu rezultata koji vie nee biti tek tako odobreni i koji e morati da se analiziraju.

Godina 2015. e, naroito u naem dijelu Eu-rope, biti najtea do sada. Ipak, sigurni smo da e prilika i mogunosti biti, samo emo morati mnogo vie da se potrudimo kako bi-smo ih iskoristili.

Agrokorova akvizicija Mercatora

Mislim da e ova akvizicija pozi-

tivno utjecati na cjelokupnu FMCG

industriju, jer e ovo preuzimanje

da objedini sve prethodne sklonosti

i iskustva koje su obje kompanije

imale pojedinano. Vjerovatno

emo vidjeti poveanje udjela PL-a,

pojaat e se promo pritisak, a

potroa e biti sve edukovaniji u

budunosti.

Cijela FMCG industrija se suoava sa razlii-tim ciljevima koje ana-litiari esto nazivaju krizom, ali ja vie volim da je okarakteriem kao nova realnost, koja zahtijeva nov nain poslovanja moramo da utrostruimo snage kako bismo privolje-li potroaa da ue u nau radnju.


aktuelno

Predsjednik Udruenja Kupujmo-koristimo domae Admir Kapo istie da kupovina domaih proizvoda vie nije stvar patriotizma, ve ekonomskog opstanka i zadravanja postojeih, ali i otvaranja novih radnih mjesta

Kupovinom domaih proizvoda jaamo ekonomiju BiH

eina Bosanaca i Hercegova-ca sloit e se se da domai proizvodi nisu nita manje kvalitetni od uvoznih i rei e da su svjesni koliki je znaaj kupovine proizvoda

kojima bar code poinje sa 387. Meutim, u praksi to uglavnom pada u vodu, jer su bh. graani u kupovini preteno zaslijepljeni uvoznim proizvodima, to u konanici teti kompletnoj privredi BiH. Potroai sutin-ski jo nisu shvatili da kupovinom domaih proizvoda nansiraju svoju i budunost svoje djece, te da na taj nain ostavljaju minimalno pet puta vie novca u svojoj dr-avi.

Predsjednik Udruenja Kupujmo-koristi-mo domae Admir Kapo istie da kupovina domaih proizvoda vie nije stvar patriotiz-ma, ve ekonomskog opstanka i zadrava-nja postojeih, ali i otvaranja novih radnih mjesta. Prema njegovom miljenju, izuzet-no je pozitivna injenica da je jedan doma-i trgovaki lanac preuzeo inostrani, jer to daje ansu bh. proizvoaima da njihovi proizvodi dobiju vie prostora na polica-ma. Strani trni centri ovdje ostvaruju pro-t i u velikoj mjeri prodaju proizvode svojih zemalja. Neka bh. graani dobro razmisle da zapravo ispravnom kupovinom prave bolji ekonomski ambijent u BiH, poruuje Kapo. Naglaava da je edukacija jedan od najboljih naina da se istinski probudi svi-

jest potroaa o znaaju kupovine domaih proizvoda.

Udruenje Kupujmo-koristimo domae za osnovce iz BiH kontinuirano organizira obilazak proizvodnih pogona bh. kompa-nija kako bi se na licu mjesta uvjerili da se tu proizvode kvalitetni proizvodi. Brojni su primjeri kvalitetnih bh. proizvoda iju ku-povinu treba podsticati, a meu njima su zasigurno proizvodi tuzlanske kompanije Menprom koja od 1990. godine do danas bi-ljei konstantan rast proizvodnje i prodaje.

Kako kau iz Menproma, pozitivne poslov-ne rezultate biljee prvenstveno zahvalju-jui zadovoljstvu potroaa kvalitetnim proizvodima. Kontinuiranim ulaganjem, kako u znanje uposlenih, tako i u tehnologi-ju, modernizaciju i irenje proizvodnih kapa-citeta, a samim tim i angaovanje dodatne radne snage, prethodna godina zavrena je pozitivnim poslovnim rezultatom, odnosno poveanjem proizvodnje za 16 posto u odno-su na 2013. godinu, navode iz Menproma i dodaju da je najprodavaniji brend u proloj godini bio Premi, a tu je i Pollo, kao i Tu-zlanska rotiljska kobasica. Cilj kompanije Menprom, na kojem e svi zaposlenici inte-zivno timski raditi u narednom periodu, je proirenje postojeih i izgradnja novih pro-izvodnih kapaciteta, rad na inovacijama, odnosno na novim proizvodima, otvaranje novih radnih mjesta, izvoz proizvoda izvan granica BiH..., dodaju iz Menproma, samo jedne u nizu bh. kompanija iji su proi-zvodi jednako kvalitetni, kao i uvozni. Ne treba zaboraviti ni brojne druge bh. kom-panije kao to su: Violeta, Klas, Vispak, Ovako, Milkos, Poljorad, Bimal, Sarajevski kiseljak, Vitinka, Vegafruit, Agragold... Sve one imaju kvalitetne proizvode ijom ku-povinom podstiemo razvoj bh. ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta, poveanje penzija, poboljanje kvaliteta zdravstva, kolstva... Zato, Bosanci i Hercegovci ku-pujmo domae proizvode i obezbijedimo bolji ivot sebi, ali i buduim generacijama.

Ne treba zaboraviti broj-ne bh. kompanije kao to su: Violeta, Klas, Vispak, Ovako, Milkos, Poljorad, Bimal, Sara-jevski kiseljak, Vitinka, Vegafruit, Agragold... Sve one imaju kvalitetne proizvode ijom kupovi-nom podstiemo razvoj bh. ekonomije,

Pie: Adis Brdari

V


category management

Podaci agencija koje se bave praenjem prodaje u maloprodaji pokazuju da se, u doba ekonomske krize, smanjuje komadna prodaja u kategoriji. Ovo je osnovni pokazatelj smanjenja potronje. Meutim, ovo nije jedini negativni faktor koji utjee na pad kategorije. Pored njega, negativno utjee i prelazak potroaa sa skupljih (premium) brendova na jeftinije (mid tier i low tier) brendove

Category management u doba krize

ao poseban izazov javlja se praktikovanje menadmen-ta kategorije u doba eko-nomske krize. Od menade-ra kategorije i njihovih

timova oekuje se poveanje prodaje u kategoriji, u vremenu kada kupci raspolau sa smanjenim budetima i kada, posljedi-no tome, uglavnom, smanjuju svoju po-tronju. Podaci agencija koje se bave pra-enjem prodaje u maloprodaji pokazuju da se, u doba ekonomske krize, smanjuje ko-madna prodaja u kategoriji. Ovo je osnovni pokazatelj smanjenja potronje. Meutim, ovo nije jedini negativni faktor koji utjee na pad kategorije. Pored njega, negativ-no utjee i prelazak potroaa sa skupljih (premium) brendova na jeftinije (mid tier i low tier) brendove. Ova dva faktora vre multiplikaciju i donose nadproporcionalno smanjenje vrijednosti kategorije u odnosu na samu potronju kategorije. Uslovno, ova dva faktora moemo posmatrati kroz krat-

koronu i dugoronu dimenziju. Kratkoro-na dimenzija pada kategorije se ogleda kroz pad potronje u kategoriji, dok je dugoro-na dimenzija pad vrijednosti kategorije uzrokovan prelaskom potroaa sa skupljih na jeftinije brendove.

Prvi faktor je oznaen kao kratkoroni jer e, vrlo lako, sa zavretkom krize i povea-njem prihoda potroaa, doi i do povea-nja potronje. Meutim, vraanje potroaa na premium brendove je neto dui proces koji e uzeti vie vremena, pogotovo ako jeftiniji brendovi zadovoljavaju potroae svojim kvalitetom. Ako jeftiniji brendovi zadovoljavaju neophodne norme kvaliteta, to onda ima odreenu korist i za potroae, dok u situacijama kada je upitan kvalitet jeftinih brendova, to ima znaajne negativ-nosti za krajnje potroae, pored iznesenih negativnosti za FMCG sektor.

ta FMCG preduzima?Ono to se najee pokree radi sprea-vanja pada prodaje u kategoriji su razne promocije u prodajnim objektima. Na naim prostorima, najee su cjenovne promo-cije i gratisne promocije. Ako se opreznije razmotre cjenovne promocije, onda se vidi da one nisu preporuljivo sredstvo za spre-

K

Autor: Darko Vaseli, Business Development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson & Johnson

Stimulisanje prodaje komplementarnih kate-gorija (cross category sales) moe vrlo lako dovesti do poveanja vrijednosti potroake korpe i ukupne prodaje.


avanje pada vrijednosti kategorije. Poto se, trenutno, potroai tee odluuju na kupovinu, u cilju stimulisanja kupovine implementiraju se znaajniji popusti na maloprodajnu cijenu, finansirani od strane dobavljaa, ali i putem snienja malopro-dajne mare. Ovo, posljedino, dalje utjee na smanjenje vrijednosti kategorije, to se pokazuje kao kontraproduktivno krajnjem cilju kojem se tei. Naime, vrlo esto je ne-mogue poveati prodaju u obimu koji je potreban da se u vrijeme promocije sa sni-enom cijenom i marom, ostvare isti nivoi profita, kao u vrijeme bez promocije (kraj-nji cilj kome menadment kategorije tei je ipak profit, a ne prodaja per se). Na taj na-in se dolazi u situaciju da se u toku ovakve promocije proda vie komada proizvoda, ali se, uglavnom, ostvaruju manji profiti, a po-nekad i sama prodaja.

Gratisne promocije, u kojima se nude vea pakovanja proizvoda po istoj cijeni, su ne-to prihvatljivije, ali ne bezuslovno. Putem prodaje vee koliine proizvoda po istoj cijeni odrava se vrijednost kategorije, od-nosno, postoje odlini izgledi za poveanje vrijednosti kategorije. Ipak kod ovog tipa promocija se deava poveanje zalihe kod kupaca pa se smanjuje frekvencija kupo-vine dotinog proizvoda. Zbog toga je pri odluivanju o veliini ponuenog gratisa, potrebno uobziriti frekventost kupovine pojedinog proizvoda, obzirom da kod pro-izvoda sa veom frekvencijom kupovine je opravdano ponuditi vei gratis. Prvi razlog je to e dati gratis prije biti potroen i doi e na red nova kupovina, a drugi razlog je to se smanjuje vjerovatnoa izgubljene po-tronje usljed nedostatka zaliha (stock out) proizvoda na mjestima potronje. U okviru ovoga, posebno bi se osvrnuo na promocije 1+1 gratis. One su, ako se pokreu u zna-ajnijem obimu, pogubne za FMCG sektor. Za proizvoae se pogubne jer derogiraju brend i ono to on sa sobom nosi, te uni-tavaju profitabilnost. Za maloprodaju su pogubne jer navikavanje potroaa na na-vedene promocije stimulie naviku kupo-vanja samo na ovakvim promocijama, ime se smanjuje redovna kupovina, te ono to je najznaajnije, smanjuje se lojalnost ku-paca. Primjeri sa trita gdje je ovo postao opte prihvaen nain (najblii primjeri su trita Makedonije i Albanije) su zastrau-jui. Sama injenica da priblino 80% kata-loke ponude maloprodavaca se kreira kroz

1+1 gratis promocije, ini suvinim dalje obrazlaganje pada profitabilnosti i lojal-nosti kupaca kao najznaajnijih negativnih pokazatelja ovakvih promocija.

Gratisne promocije u kojima se kupcima po-klanjaju odreeni pokloni koji nisu komer-cijalni proizvodi, su najbolje, ali uz uslov da kreiraju dovoljan odziv potroaa. Naalost, to je kriza dublja, to je vei odziv potroaa na dva prethodno navedena tipa promocija.

ta je preporuljivo razmotriti? Najznaajnije za razmotriti je kreiranje integrisanog seta aktivnosti koje trebaju utjecati na poveanje lojalnosti odreenom maloprodajnom lancu. Poznato je da veina top potroaa jednom mjeseno ili rjee ku-puje u odreenom maloprodajnom lancu, a da ostatak kupovina obavlja kod konku-rencije.

Ovo potvruje i podatak da top 25% potro-aa ini 65% prometa, to ukazuje na malu lojalnost bilo kojem maloprodavcu. Pove-anje lojalnosti kod preostalih 75% potro-aa, moe znaajno utjecati na poveanje prodaje i smanjenje trokova. Naravno, ovo

nije neto to se postie preko noi, ali je tim bitnije ako se zna da ima trajnu va-nost, u doba krize, ali i u doba prosperiteta.

Proirenje ponude kroz privatnu robnu marku (private label) je logian izbor za maloprodavce. Situacija kada su kupci spremni rtvovati kvalitet i premium brend zarad cijene, se pokazuje kao fantastina prilika za proirenje ponude privatne rob-ne marke. Prema istraivanju trita SAD u doba finansijske krize, predstavljenom od strane IRI Times & Trends, prodaja privat-nih robnih marki je porasla za 12%. Meu-tim, zanimljivo je da sa izlaskom amerikog trita iz recesije nije zabiljeen suprotan trend, nego je i dalje nastavljen stabilan rast privatnih robnih marki. Za maloproda-ju je, takoer, bitna vea profitabilnost ove ponude, tako da smanjenje vrijednosti ka-tegorije koje e biti prisutno moe biti na-doknaeno kroz poveanje profitabilnosti, a u cilju zadravanja profita u apsolutnim iznosima na prethodnim nivoima. Ovako e privatna robna marka biti ponuena kao zamjenska ponuda za jeftinije brendove, koji nisu dobar izbor za maloprodaju sa stanovita profita i vrijednosti kategorije. Isto tako privatna robna marka je jedan od najznaajnijih generatora lojalnosti odre-enom maloprodajnom lancu.

Oslanjanje u nastojanjima spreavanja gu-bljenja prodaje bi trebalo biti koncentrisano na premium brendove. Prvi razlog za nave-deno je to premium brendovi, uglavnom, raspolau znaajnijim budetima nego je to sluaj sa brendovima koji u portfoliju imaju jeftinije proizvode. Ti budeti mogu biti znaajna pomo u oporavku kategorije. Drugi razlog je to nakon zavretka krize i poveanjem kupovne moi, e doi do obr-nutog kretanja u odnosu na vrijeme krize: kupci e se vraati svojim premium bren-

Implementiranje image building promocija sa prodajnim akcentom umjesto istih cjenov-nih ili gratisnih promo-cija je svakako prepo-ruljivo.


category management

dovima. Trei razlog se tie profitabilnosti maloprodaje. Putem poveane prodaje jef-tinijih brendova se smanjuje profitabilnost maloprodaje. U sutini realizovani profit je u direktnoj zavisnosti od prodate vrijed-nosti, dok trokovi zavise od prodatih ko-liina. Tako, ako ostvarimo istu vrijednost prodaje putem jeftinijih brendova, znai da smo prodali vee koliine, to u konanici znai vee trokove i manji profit pri istoj stopi mare. etvrti i najznaajniji, je da premium brednovi, uglavnom, stimuliu poveanje lojalnosti u FMCG sektoru, dok jeftiniji brendovi stimuliu potragu za naj-boljom ponudom (cherry picking), pred-stavljenom kroz jake promocije, to, u ko-nanici, rui profitabilnost FMCG sektora.

Identifikovanje generatora saobraaja, proizvoda koji imaju sposobnost privlae-nja kupaca u prodajni objekat, na nivou kategorije i na nivou maloprodajnog lanca, je neto to je relativno lako izvodivo i to moe donijeti brze rezultate. Implemen-tiranje znaajnijih promocija na ovim pro-izvodima i komuniciranje ovih promocija krajnjim potroaima, znaajno je za pri-vlaenje potroaa u objekat.

Stimulisanje prodaje komplementarnih kategorija (cross category sales) moe vrlo lako dovesti do poveanja vrijednosti potroake korpe i ukupne prodaje. Napri-mjer ako potroae koji trenutno kupuju etkicu i pastu za zube, stimuliemo da

ponu kupovati i vodicu za usta, to znai da smo znaajno poveali prodaju Oral ka-tegorije. Obzirom da nema nikakve kani-balizacije pomenutih proizvoda, ovo znai vie od 50% poveanja u Oral kategoriji na segmentu kupaca koji nastave kupovati sva tri proizvoda.

Implementiranje image building promocija sa prodajnim akcentom umjesto istih cje-novnih ili gratisnih promocija je svakako preporuljivo. Predstavljanje, u pozadini cjenovnog snienja ili gratisne ponude, prie koja podrava brand equity je mnogo

bolje nego bez nje. Kao dobar primjer moe se navesti 50% gratis promocija za 50-ti roendan formule No more tears brenda Johnson`s Baby. U ovom sluaju su na tri-tu lansirani komercijalni proizvodi sa 50% veom zapreminom i koji su prodavani po istoj cijeni kao redovni proizvodi.

U toku godinjih pregovora, vei dio napo-ra partnera u menadmentu kategorije, tre-ba da se koncentrie na iznalaenje naina kako da se sprijei pad potronje kategorije i pad vrijednosti kategorije. Koncentrisanje napora na ustupanje veih rabata malopro-daji od strane dobavljaa je samo prividna dobrobit maloprodaji i najvie slui u svrhu finog prezentovanja nadreenima. Jasno je da dobavljai nisu u mogunosti pove-ati rabate u procentu u kojem moe pasti vrijednost kategorije, tako da e malopro-davci na ovaj nain na kraju godine biti u gubitku. Umjesto ovoga, koncentrisanje napora i energije na spreavanje pada kate-gorije je aktivnost koja treba donijeti korist i maloprodaji i proizvoaima.

Istraivanje mogunosti za smanjenje tro-kova u lancu vrijednosti od proizvodnje do krajnjeg potroaa je preporuka koja je bit-na i u vrijeme prosperiteta, ali se u vrijeme krize poveava njena vanost. Postignu-ima na ovom planu otvara se mogunost snienja cijene prema krajnjem potroau, uz istovremeno poveanje profitabilnosti.

Ako poemo od toga da se svaka kategori-ja u pojedinom maloprodajnom lancu bori za ogranieni budet kupaca, onda se kao razumljivi prioriteti javljaju generisanje saobraaja novih potroaa u objekat, po-veanje lojalnosti postojeih potroaa i borba svake kategorije za veu potronju na dotinu kategoriju u odnosu na ostale kategorije u istom objektu (npr. potronja tampona nasuprot menstrualnih uloaka ili potronja vode nasuport sokova).

I na kraju, moe se dati preporuka koju daje Jim Colins u knjizi Good-to-Great, a to je da svaki biznis ako eli postii izvrsnost mora shvatiti ta je osnovni pokreta njegove uspjenosti i to ugraditi kao operativno mjerilo uspjenosti svog poslovanja. Autor to naziva opti denominator poslovanja, te dokazuje, putem petogodinjeg istraiva-nja na podruju SAD, da su najuspjenije kompanije to shvatile i prilagodile mjeri-la uspjenosti svog poslovanja faktorima koji su glavni inioci kreiranja izvrsnosti njihovog biznisa. Na isti nain je potrebno odrediti faktore koji vode ka izvrsnosti ma-loprodajni lanac i kategoriju, te u mjerila uspjenosti ugraditi praenje ovih faktora.

Istraivanje moguno-sti za smanjenje tro-kova u lancu vrijedno-sti od proizvodnje do krajnjeg potroaa je preporuka koja je bitna i u vrijeme prosperi-teta, ali se u vrijeme krize poveava njena vanost.


oki Na eksi je osvjeava-jue bezalkoholno pie sa vonim sokom i poklonom. Ovaj proizvod pojavio se na tritu Bosne i Hercegovi-

ne poetkom 2013. godine. Namijenjen je najmlaoj populaciji i dostupan je u etiri okusa: banana, borovnica, multivitamin i jabuka. Uz sok sa okusom voa, dobija se i poklon gumica, olovka ili skoica. Od tre-nutka pojavljivanja bilo je potpuno jasno da e ovaj brend biti veoma popularan na tritu cijelog regiona.

Prvi Coki Na eksi koji se pojavio na tri-tu bio je u tri okusa sa poklon gumicom za brisanje. Popularnost ovog proizvoda kod najmlaih brzo se poveavala, pa je Coki Na eksi postao prepoznatljiv regionalni brend.

Sljedei Coki Na Eksi koji je plasiran na trite bio je dostupan u etiri okusa zajed-no sa poklon olovkom. Pored standardnih okusa jabuke, borovnice i multivitamina, uveden je novi okus banana.

Posljednji u nizu noviteta predstavlja po-klon igraka Skoica. Porodica Skoi broji est lanova. Tigri, ira , Lavi, Zebri, Majmuni i Sloni svakako e biti igrakice o kojima e jednog dana sadanji maliani priati, a pojedini ih i uvati kao uspomene iz djetinjstva.

Dosadanji razvoj Cokia kompaniji Bahus daje kako motivaciju, tako i obavezu da predano rade na njegovom razvoju, sto-ga se u blioj budunosti mogu oekivati iznenaenja koji e obradovati sve, a po-sebno najmlae.

Coki Na eksiC

Majmuni SkoiZebra SkoiSloni Skoi

Tigri SkoiLavi Skoi

irafi Skoi

Zebra Skoi

Tigri Skoi

pr lanak


investicijeUlaganja U oblasti poljoprivrede i prehrambene indUstrije

investicioni tim eKapije uradio je analizu i formirao rang-listu investicija i investicionih ideja koje su izazvale najvee interesovanje/itanost naih korisnika u 2014. predstavljamo vam najzanimljivije projekte u kategoriji poljoprivreda i prehrambena industrija

Top projekti u 2014.

Godinu za nama svakako emo pamtiti po katastrofalnim majskim poplavama.

Nezapameno teka za poljoprivrednike u BiH, godina za nama pokazala je da se protiv prirode ne moe. Mnogi su u maju i augustu gledali u nebo i nadali se da e padavine pre-stati. Poplave su se desile, a sada ostaje da se sve obnovi. Investitori su u 2014. prepoznali poljoprivredne potencijale Bo-sne i Hercegovine, pa je bilo ulaganja i zapoljavanja. Konano je

pronaen strateki partner za Fabriku eera iz Bijeljine (iako se u medijima prenosi da je spas eerane ipak upitan), Swisslion je otvorio novi pogon u Nevesinju, a najavljene su velike investicije u stoarstvu, ime bi BiH postala jedinstven primjer u regionu. Ulaganje u poljoprivredu je investicija na due staze. A mi vam predstavljamo najzanimljivije u 2014. godini.

Prvo mjesto zauzima turska firma Milksa koja planira da uloi 300 mil EUR u podizanje 1.000 farmi koza u BiH i zaposli 7.500 ljudi. Prema ri-jeima predsjednika Udruge uzgajivaa koza, ovaca i ostalih Tor Mo-star Devada Kovaa farme su predviene na cijelom podruju BiH, a na podruju Hercegovine bit e rasporeeni centri za kozarstvo. Partneri Milkse su iskusni kod uvoza i izvoza mlijenih proizvoda, nji-hovoj proizvodnji i franiznom poslovanju, te im je cilj da BiH bude poznata u tom sektoru u cijelom svijetu, rekli su ovoj kompaniji.

Na treem mjestu najitanijih investicija u poljoprivredi je vijest da je privatna firma AS Group iz Tenja preuzela 43% dionica sarajev-skog Klasa po cijeni od 7,3 mil EUR.

Klas spada meu najbolje bosanskohercegovake bren-dove sa 114 godina poslovanja u prehrambenoj indu-striji, velikim pekarskim znanjem i kvalitetom proizvo-da, dok je AS Group prepoznata kao kompanija posveena ouvanju i promociji tradicionalnih bosanskohercegovakih proi-zvoda. AS Jelah, osim proizvodnje konditorskih proizvoda i trgo-vine na veliko i malo, ima u vlasnitvu i kompanije Vispak Visoko, Fortitudo Travnik, Oaza Teanj, Napredak Teanj i Vemal Teanj.

Mljekara Paeni iz Bilee, na etvrtom mjestu nae liste, ima-la je investicije u proloj godini vee od 600.000 KM. No-vac je uloen u opremanje sirane za meke i polutvrde sire-ve, zatim nabavku dostavnih vozila, te nabavke cisterne za dovoz sirovine sa podruja Sarajevsko-romanijske i Drin-ske regije. Tu je i opremanje dodatnih laktofriznih stanica.

Nevesinjski pogon Swissliona je za svega etiri mjeseca postojanja poveao proizvodnju hrane i pia za 50%, to je ovu donedavno uruenu fabriku dovelo u vrh proizvodnih kolektiva RS, a proi-zvodnju svakog mjeseca uinilo rekordnom. Prema interesovanju italaca pria o Swisslionu dospjela je na drugu poziciju.

Mi smo dosad u dokup zemljita, adaptaciju prostora i izgradnju novih dijelova fabrike, kao i u nabavku najsavremenije svjetske tehnologije, uloili oko 7 mil EUR, ali se planiraju i nova ulaga-nja, rekao je Radenko Drakovi, direktor investicija Swissliona. Za prvo polugodite ove godine planirano je da se izradi pro-jekat i projektna dokumentacija za novi proizvodni program Trebinje dva kako bi se u drugoj polovini 2015. godine mo-gao da realizuje posao o graevinskom dijelu i izboru opreme.

1

2

3

4

Izvor: eKapija, www.ekapija.ba


Nezapameno teka za poljoprivred-nike u BiH, godina za nama pokaza-la je da se protiv prirode ne moe.

Petoplasirana je destilerija Aneli iz Trebinja u ijim mirisima eterinih ulja uiva pola svijeta. Najuspjenije mikropreduzee u 2013. godini prema izboru Privredne komore RS krenulo je od pro-izvodnje dvije vrste eterinih ulja, a danas je u njihovoj ponudi ak 12 vrsta eterinih ulja, teni ekstrakti, ljekovito i zainsko bilje.

Na estom mjestu su Podrumi Vukoje. Za njih je 2014. godina bila vrlo uspjena. Na proljee su otvorili jedinstvenu vinsku galeriju na ovim prostorima i od otvaranja do danas ugostili vie od 50.000 turista i posjetilaca. U ovoj godini planiraju da prave nova vina i maslinovo ulje preraeno po uzoru na italijanske proizvoae.

Izgradnja fabrike za sokove Juicy u Kreevu, investicija Stani gru-pe od 45 mil EUR, zauzela je sedmu poziciju

Pri kraju nae liste od 12 najitanijih investicija nalaze se Fabrika eera iz Bijeljine, Bingo, BBI, Popovo polje, a zavravjaju je nove investicije u opinu Srbac, slovenskog Mushrooma i banjalukog Drvoprodexa.

5

6

7

februar 2015 www.instore.ba

istraivanje

28

NielseN: KaKo proizvoai i maloprodavci mogu da se pripreme za buduNost Koja Nam dolazi (ii dio)

P

da li healthy trend postoji u srbiji ili je to samo karakteristino za ivotni stil ljudi u razvijenom dijelu svijeta? Kako se nai igrai prilagoavaju promjenama u ponaanju potroaa? Koliko su lokalni igrai i dalje jaki u srbiji i regionu i da li postoji potencijal za rast na tritima u okruenju?

autor: ana ivanovi, client executive, Nielsen

Znaaj lokalnih proizvoaa u Europi i kod nas

osmatrajui samo online pretrage, preko Google trends analize, vidimo da nivo

interesovanja za healthy termi-ne, kao to su kalorije i sport, raste u kontinuitetu od 2007. do 2014. godine. U Nielsen re-tail measurement podacima vidimo da proizvodi koji imaju integralne ili organske sastojke biljee rast prodaje u Srbiji.

Dobra ovsena kaa, iako je lan-sirana jo u 2011. godini, svoj uspjeh ostvaruje tek u 2013. i 2014. i biljei rast od 230%, dok cijela kategorija itarica biljei rast od svega 4%, sa ci-jenom koja je skoro dva puta via od prosjeka za cijelu kate-goriju. Bijelo organsko mlijeko, lansirano u februaru 2013., uz reklamnu podrku koja je ko-municirala vrijednosti proizvo-da, biljei rast prodaje od 43%, dok kategorija mlijeka u istom periodu raste 7%. Bambijev integralni Wellnes keks bilje-i rast od 15%, na godinjem nivou, dok cijeli Bambi brend raste 6%, zakljuno sa AS14

periodom. Slina je situacija i sa Jafinim Ocake integralnim keksom, koji biljei rast od ak 39,9% u odnosu na YTD LY, a cijeli Jaffa brend raste 6,5% u istom periodu.

Vidjeli smo da se neki od naih vodeih brendova opredjeljuju za inovacije kako bi sebi obezbi-jedili dalji rast. Meutim, jo je-dan izvor rasta prodaje za neke od naih lokalnih proizvoaa se krije u prepoznavanju poten-cijala stranih trita.

Naime, prvi uspjean primjer ekspanzije nam dolazi od Atlan-tic Grupe. Iz njihovog godinjeg izvjetaja za 2013. vidimo da prodaja na stranim tritima biljei rast, i to najvie iz kate-gorija djeije hrane i sportskih suplemenata. Naime, u Rusiji, gdje je godinja vrijednost ka-tegorija itarica za djecu oko 90 miliona eura, Atlantic Grupa sa svojim Bebi brendom uspjela je da zauzme etvrto mjesto po ukupnoj vrijednosnoj prodaji, koja iznosi sedam miliona eura. to se tie kategorije sportskih suplemenata, AG je akvizirala njemaku kompaniju Multipo-wer i sa tako dobro pozicioni-ranim brendom nastavila rast na europskim tritima, koji je iznosio ak 8,7% u 2013., u odnosu na 2012. godinu. Jo je-dan primjer koji smo izdvojili je vezan za brend Argeta, patetu poznatu u naem okruenju po dokazanom kvalitetu. Argeta je uspjela da osvoji potroae i u vajcarskoj, gdje vrijednost cijele kategorije pateta na go-dinjem nivou iznosi 22 miliona eura, a Argeta zauzima nevje-rovatno drugo mjesto gledajui vrijednosnu prodaju.

Jo jedan uspjean primjer nam dolazi od Polimarka, srpske kompanije, poznate po tome to je jedan od vodeih igraa u kategoriji keapa i majoneza. Poslije detaljnog istraivanja trita Rumunije, lansirali su svoje proizvode na ovo trite, od poetka 2014. Rumunija, ze-mlja sa 22 miliona stanovnika i rastom FMCG kategorija od sko-ro 7%, definitivno predstavlja potencijal za srpske igrae. U kratkom periodu od samo est mjeseci, Polimark je uspio da se u kategoriji keapa, koja ima vrijednost od oko 14 miliona eura i skoro 35 aktivnih igraa, pozicionira na 16. poziciju po vrijednosnoj prodaji.

U kategoriji majoneza, koja ima vrijednost od sedam miliona

eura, Polimark je uspio da zauz-me 13. poziciju, od ukupno 30 aktivnih igraa.

Postoji jo mnogo uspjenih pri-mjera izlaska na strana trita, koji nam dolaze od proizvoaa iz regiona.

Imlek, lider u kategoriji mlije-nih proizvoda u Srbiji, u okto-bru je zapoeo izvoz sira u Ru-siju. Imlek e na rusko trite izvoziti oko 300 tona bijelog sira mjeseno, to je duplo vea koliina od one koja se plasira na trite Srbije u istom perio-du. Kompanija Kra je poetkom oktobra poela da izvozi slatki-e u Junu Koreju, a u pripremi je i druga poiljka napolitanki za Japan. Ova kompanija blizu 50% svojih prihoda ostvaruje na inostranim tritima. Zlati-borac, srpski proizvoa mesnih preraevina, 2012. je uspjeno zapoeo izvoz svojih proizvoda u Rusiju i biljei trend rasta.

Koliki je znaaj lokalnih proi-zvoaa u odnosu na internaci-onalne i na privatnu robnu mar-ku u Europi i kod nas?

Iz analize Nielsen retail measu-rement podataka vidimo da je u zapadnoj Europi znatno ma-nje uee lokalnih brendova, samo 40%, u odnosu na istonu Europu, gdje je uee znatno vee, ak 75%. S druge strane, u zapadnoj Europi imamo znatno vee uee privatne robne mar-ke, a uzrok tome lei u velikoj cjenovnoj osjetljivosti kupaca, koji su, meutim, malo spremni da prave kompromis u kvalite-tu. S tim u vezi, maloprodavci su dosta uloili u sam kvalitet i raznovrsnost svog PL-a, ali i u marketinku podrku. Dobar

Prvi uspjean primjer ekspanzi-je nam dolazi od Atlantic Grupe. Iz njihovog godi-njeg izvjetaja za 2013. vidimo da prodaja na stranim tritima biljei rast, i to najvie iz katego-rija djeije hrane i sportskih suple-menata.


primjer je Tesco lanac, koji je uspjeno razvio ci-jelu liniju premijum privatne robne marke, tako to je uloio u dizajn i marketing svojih proizvoda podjednako kao i bilo koji drugi proizvoa.

Kada pogledamo istu analizu, samo u naim ze-mljama u regionu, vidimo da je uee lokalnih brendova najvee u Srbiji, i iznosi ak 77%. Pri-mjetno je da uee lokalnih brendova opada u Hrvatskoj i Sloveniji. Ono to je zanimljivo jeste injenica da u odnosu na Srbiju, u Hrvatskoj i Slo-veniji raste udio privatne robne marke, ali pret-postavka je da je to na raun smanjenog uea lokalnih brendova, jer vidimo da je uee inter-nacionalnih igraa na skoro istom nivou u svim zemljama.

Ono to je zajedniko i za lokalne i za internacio-nalne proizvoae jeste da se na potroa sutin-ski promijenio i da je vie nego ikada osjetljiv na promjenu cijene. On post

Documents

Broj72(BiH)-p.56