Broj64(BiH)-p.78

juni 2014 • br. 64 • godina VI • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA • godina VI• godina VI

InStore OnLinemjesto pravih vijesti

www.www.www.instore.ba instore.si instore.hr instore.rs instore.mk

ISSN

184

0-40

49BOSNIA ANDHERZEGOVINABOSNIA AND

HERZEGOVINA

PARTNER 2013 /201

4

PARTNER 2013 /201

4

juni 2014 • br. 64 • godina VI • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

sredstva za sunčanje

Aleksandar Poznanić, direktor marketinga, Jaffa Crvenka

Vodič kroz kategorijuMESO I MESNE PRERAĐEVINE


41vodič kroz kategoriju ...

kozmetika

Najprodavanija marka kozmetičkih proizvoda za osob-nu njegu u Francuskoj, LE PETIT MARSEILLAIS, dostupna je i na tržištu Bosne i Hercegovine od aprila

2014. godine.

Sa zadovoljstvom Vam predstavljamo bogatu paletu proizvo-da koji nam dolaze iz Provanse, čuvene regije u južnoj Fran-cuskoj, poznate po prekrasnim pejzažima i bogatstvu plodova prirode vrhunske kvalitete. Provansalski duh Mediterana i netaknute prirode utkani su u proizvode marke LE PETIT MARSEILLAIS, koja se ponosi svojim ekološkim karakte-rom i prirodnim sastojcima.

Paleta od 9 gelova za tuširanje nudi jedinstvene mirise koji ugađaju osjetilima i pružaju vrhunsku hidrataciju koži. Bogati i opojni mirisi vanilije, cvijeta narandže, mlijeka badema, la-vande, breskve i ostalih varijanti unose dašak luksuza u kupa-onicu i pretvaraju tuširanje u čisto uživanje.

Proizvodi za njegu kose dostupni su u varijantama za suhu i oštećenu, obojenu i normalnu kosu, te u obliku šampona, regeneratora i maske za kosu. Vrhunski ekstrakti esencijalnih ulja arašida, ljekovitog bilja i voća čine LE PETIT MARSEI-LLAIS proizvode idealnim za njegu i najzahtjevniji tipova kose.

Mlijeka i balzami za tijelo predstavljaju vrhunske medite-ranske recepte za hidrataciju i njegu kože, koji jedinstvenom kombinacijom vrhunskih prirodnih sastojaka hrane kožu i čine ju prekrasno mekom.

Uspjeh marke LE PETIT MARSEILLAIS u Francuskoj i drugim europskim tržištima, proizlazi ih jedinstvene ponude vrhunskog proizvoda ekološkog karaktera i odličnih karakte-ristika po vrlo pristupačnoj cijeni.

LE PETIT MARSEILLAIS – Provansa u Vašoj trgovini!

spjeh marke LE PETIT MARSEILLAIS u Francuskoj i drugim europskim tržištima, proizlazi ih jedinstvene ponude vrhunskog proizvoda ekološkog karaktera i odličnih karakte-

www.instore.ba 3juni 2014

uvodna riječ

ozitivno u svim smjerovima, kako smo i najavili početkom godine. Sljedeći korak koji želimo pred-staviti tržištu Bosne i Hercegovi-ne je specijalizirani B2B magazin

za ugostiteljstvo IN Bar.

Otvort ćemo novi kanal komunikacije povezati proizvođače i krajnje korisnike kroz vrhunsku uslugu i jedinstveni koncept promocije. Govo-rit ćemo o kategorijama roba i usluga u HoReCa kanalu, predstaviti najnovije trendove u servi-ranju kafe, birati najbolje objekte i u svakom trenutku biti prisutni na mjestima najvažnijih događanja. Zajedno ćemo otvarati nove objek-te, slaviti značajne događaje i slušati savjete iskusnih voditelja ugostiteljskih objekata.

IN Bar namijenjen je prevenstveno vlasnicima i voditeljima ugostiteljskih objekata, barmeni-ma, konobarima, distributerima pića i hrane za ugostiteljske objekte. Posebnu pažnju želimo obratiti na proizvođače pića i hrane za ugostiteljske objekte i proizvođače i distributere ugostiteljske opreme.

Naša misija je ponuditi čitaocima kva-litetan informativni i edukativni sa-držaj koji će ojačati segment HoReCa poslovanja u Bosni i Hercegovini. Pratit ćemo najnovije trendove, pre-zentirati nova rješenja i proizvode za HoReCa kanal.

IN Bar će na tržitšte 6 puta godišnje donositi ideje i rješenja za unapređe-nje poslovanja unutar HoReCa kanala. Prenosit ćemo savjete vodećih stručnja-ka iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta. U saradnji sa našim redakcijama u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu i Skopju prenosit ćemo vijesti o ugostiteljstvu. Prezentirat ćemo nove objekte govoriti o značajnim događajima u se-gmentu ugostiteljstva. Ujedno ćemo govoriti o

DIREKTORSamira Muratović[email protected]

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović[email protected]

PRODAJASamir Hodžić[email protected]

IZVRŠNI UREDNIK/LEKTOREdina Mizić[email protected]

STRATEGIJA RAZVOJAHaris Kulović[email protected]

NOVINARIAdis Brdarić, Igor Đurović, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domović,Milica Petrović, Ana Filipović,Alma Rastoder, Nataša Atanasova

STRUČNI SARADNICIKenan Uštović, Vedrana Seksan,Darko Vaselić, Milan Čulibrk, Igor Bergant, Mladen Vedriš, Mirče Jovanovski, Miroslav Saračević, Vladimir Miletić, GfK, IPSOS, AC NIELSEN , EUROMONITOR

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinić[email protected]

DIZAJNInStudio, BiH

PRELOMHarun [email protected]

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović[email protected]

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinurobom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržavapravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotogra� je i oblikovanje, magazinzadržava sva prava.

Tiraž: 7.000 primjeraka.

Idemo dalje

Puređenju ugostiteljskih objekata i pripremi naj-bolje usluge za goste.

I na kraju mislimo da je jako važno da sarađuje-mo sa svima vama na svim nivoima, mislimo da je izuzetno važno da podstičemo komunikaciju u svim smjerovima i promoviramo zajedničke vri-jednosti.

Želimo vas pozvati da budete dio zajedničke pri-če jer duboko vjerujemo da je dodatna vrijednost u svima nama.

InStore redakcija

BAR

www.instore.bajuni 2014 4

sadržaj

Novi objekti

Domaće vijesti

Regionalne vijesti

Svjetske vijesti

Veliki trgovci

Aktuelno U BiH poplavama zahvaćena

gotovo petina teritorije, ugrožena trećina privrede

Intervju Nihad Imamović, suvlasnik EIN

Natural d.o.o.

Istraživanje Stavovi potrošača prema privatnim robnim markama

Intervju s povodom Nj.E. Iztok Grmek, ambasador

Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini

Category management Mobilni uređaji u funkciji

unapređenja vrijednosti kategorija

6

8

10

14

16

18

20

22

24

26Vodič kroz kategoriju: MESO I MESNEPPRERAĐEVINE

IntervjuKrajem prošle godine Jaffa je lansirala novi proizvod – Jaf� cu. Tada su iz kompanije istakli da nastoje da ovakvim inovacijama u svom asortimanu zadrže posto-jeće i steknu nove ljubitelje Jaffa proizvoda. Lansiranje Jaf� ce bilo je samo jedan od povoda za razgovor sa Aleksandrom Pozna-nićem, direktorom marketinga kompanije Jaffa.

IstraživanjeU razvijenim tržištima, pri-vatne robne marke su postale sastavni dio potrošačke korpe. Prema Euromonitorovom Global Consumer Trends Survey 2013. istraživanju, više od 89% kupaca ponekad kupuje privatnu robnu marku, dok njih 11% nema tu praksu. Detaljan odnos potrošača prem privatnim robnim markama pročitajte u istraživanju Euromo-nitora.

IZDVAJAMO

AktuelnoPrema prvim neslužbenim poda-cima, poplavama u maju ove go-dine zahvaćena je gotovo petina teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno oko 10.000 kilome-tara kvadratnih, a potpuno je poplavljeno oko 18.600 domaćin-stava kako će se to sve odraziti na privredu i štakažu stručnajci pročitajte u ovom broju.14

30

22

35

juni 2014 www.instore.ba 5

30

32

34

35

60

65

76

78

80

IZDVAJAMO

Regionalni intervjuAleksandar Poznanić, direktor marketinga, Jaffa Crvenka

InPromocije

U razgovoru saErmin Šabanović, Sales Manager, Sektor Laundry & Home Care, Henkel BH

Vodič kroz kategorijuMeso i mesne prerađevine

U maloj radnjiMoguće je opstati

InFokusSredstva za sunčanje Periskop region Potrošene godineMega događaji i – kako potrošitiRačun bez krčmaraOtpis dugova

PeriskopDa li nas plaća motiviše?

80 Vox populi

inPromocijeI ovaj put InStore je zabilježio promocije

organizovane u tržnim centrima širom Bosne i

Hercegovine.

PeriskopKolumnista Kenan

Uštović u ovom broju piše: „Motivacija radnika

je osnovni preduslov dobro obavljenog posla.

Često možemo čuti da zadovoljnog klijenta može napraviti samo

zadovoljan zaposlenik, a rezultat jeste pozitivno poslovanje cjelokupne

kompanije.“

Vox Populi„Kome je do novina? I u čemu

uživati? U tome što je pet strana posvećeno rubrici koja se zove

crna hronika, a sve ostale su jednako crne samo se zovu aktu-elno...Ja sam ljubitelj kataloga.

Opuštaju me. I stvaraju privid da sam se sita nakupovala. A

dinara nisam potrošila. Katalozi zaista i jesu savremene novine,

jer u njima pratiš sva moguća kretanja od ekonomije, preko

sporta do politike“, piše InStore kolumnistica Vedrana Seksan.

Sredstvaza sunčanje

78

96

FOKUS

32

79

juni 2014 www.instore.ba6

novi objektiObavijestite nas

o otvaranju novih objekataMirjana Ivanković,

[email protected]

Obavijestite nas o otvaranju novih objekata

Mirjana Ivanković, [email protected]

Srbija:

Širenje distributivne mrežeCrna Gora:

Dama otvorila drogerije u Nikšiću i Budvi

Slovenija:

Prvi E. Leclerc drive izvan Francuske

Hrvatska:

Otvoren Velpro centar na Rabu

Hrvatska:

Otvoren Pevec u Sesvetama

Kompanija Gomex je 2. juna otvorila treći distributivni cen-tar u Mačvanskom okrugu, na adresi Šabački put bb. Površina ovog objekta je 2.400 kvadrat-nih metara u dva razdvojena skladišta, od čega je 1.500 kvadrata sistemski de� nisan prostor za artikle prehrane, a 900 kvadrata za artikle neprehrane. Kapacitet skladi-šta je ukupno 2.804 paletna mjesta od čega su 574 polična dijela i 2.230 regalnih paletnih mjesta. Vrijednost investicije je

Veleprodajni lanac Velpro nedav-no je otvorio centar na ostrvu Rab. Ovo je 21. Velpro centar na području Hrvatske. Novi centar na Rabu, na adresi Palit 134, na 1.000m2 prodajne površine nudi više od 2.000 artikala namijenjenih HoReCa kupcima.

Početkom prethodnog mjese-ca otvoren je prodajni centar Pevec na Slavonskoj aveniji u Sesvetama. Riječ je o četvr-tom Pevecu na zagrebačkom području i 14. u Hrvatskoj. Na površini od 9.500m2 i sa više od 100.000 artikala, novootvo-reni Pevec zapošljavat će 74 radnika, od kojih je 60 novih. Osim toga, kompanija je glavne službe i kancelarije preselila u Sesvete.

Novi prodajni centar Pevec u Sesvetama, u skladu sa oče-kivanjima kupaca, postavljen je po novom konceptu, pa je podijeljen u dva dijela: “Dom” i

Lanac drogerija Dama otvorio je nedavno objekte u Budvi i Nikšiću. Prodavnica u Nikšiću nalazi se na trgu Slobode, a riječ je o četvrtom Dama prodajnom mjestu u Crnoj Gori. Peta Dama drogerija nalazi se u zgradi Tre Canne u Budvi.

Kada smo stvarali Damu, poseb-nu pažnju smo posvetili jednoj stvari: želji da svojim potroša-čima stvorimo mjesto na kome će pronaći sve što im treba za njegu, ljepotu i zdravlje. Mislili smo o svakom detalju, svakom brendu, svakom dijelu prodaj-

E. Leclerc je krajem maja otvorio svoja vrata na adresi Letališki 34 u Ljubljani. Kupci će, ubuduće, namirnice moći da naručuju i online na web adresi www.leclercdrive.si, a zatim će robu moći da preuzmu u naselju Moste. Trgovina u Ljubljani prva je takve vrste van Fran-cuske i svojevrsni je pilot-pro-jekat. Roba se na ovaj način u Sloveniji može naručiti od 23. maja, a na raspolaganju je izbor od 6.000 proizvoda. Cijene su iste kao u klasičnoj trgovini, a roba se može preuzeti dva sata nakon online narudžbe ili odmah, ako se kupuje na licu mjesta. Omogućena je i narudž-

550.000 eura. Broj zaposlenih, koji su raspoređeni na radnim mjestima kao skladištari, ma-gacioneri, komisioneri, vozači, viljuškaristi, administrativni radnici, trenutno je 32 uz tendenciju rasta kako se budu otvarali novi maloprodajni objekti u regionu.

Uz asortiman svježeg mesa, voća i povrća, ribarnice sa dnevno svježom ponudom ribe, i drugih prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, centar ugostiteljima nudi i širok asortiman proizvoda privatne robne marke Pro� line i Pro� line Exclusive.

“Uradi sam”. Vjerujem da ćemo olakšati kupovinu našim potro-šačima, jer ovaj centar, iako je veliki, ujedno je i pregledan i postavljan tako da svako lako pronađe ono što mu treba. Pot-puno smo prilagođeni kupcima i njihovim potrebama i sigurna sam da će i ovaj centar biti pre-poznat kao mjesto kupovine sa osmijehom, istakla je Danijela Stjepanović, direktor marketin-ga kompanije Pevec.

nog prostora i učinili da vam odabir bude ugodan i jedno-stavan. Naša drogerija apoteka aktivna je i u oblasti farmacije i zdravstvene zaštite, dajući prednost promociji zdravlja i prevenciji bolesti, poručuju iz kompanije.

ba preko vaučera, ali E. Leclerc se obavezao da u ponudi ima isključivo svježu robu, u skladu sa svojim pravilima. Time se kupcu omogućuje isporuka svježeg voća i povrća, zatim ostalih svježih proizvoda, kao i zamrznutih proizvoda, koji su svi očuvani na odgovarajućoj temperaturi.

Gomex u OdžacimaU centru Odžaka je 30. maja, na adresi Somborska 20, svečano otvoren 117. maloprodajni objekat Gomexa. Novootvorena trgo-vina posluje na više od 700 kvadratnih metara, od čega je više od 500 kvadrata sam prodajni prostor. Za uslugu se brine 18 zaposle-nih, koji su prošli obuku u Trening centru Gomexa u Zrenjaninu. Objekat se svrstava u format supermarketa, što znači da u svom asortimanu ima više od 5.000 artikala robe široke potrošnje.

Hrvatska:

Novi Interspar hipermarketU okviru šoping-parka Super-nova Zagreb, trgovački lanac Spar Hrvatska otvorio je krajem maja osmi Interspar hipermarket u Zagrebu i 17. u Hrvatskoj. U hipermarketu je otvoreno oko 100 radnih mjesta. Šoping-park Supernova nalazi se u ulici Većeslava Holjevca 62. Ovim otvaranjem Spar je potvrdio jaku poziciju u glavnom gradu. U novoj prodavnici očekujemo veliki broj kupaca iz Velike Go-rice, koji je 6. grad po veličini u Hrvatskoj, ističe se u saopćenju. Helmut Fenzl, predsjednik upra-

ve Spar Hrvatska, napominje da Spar bilježi konstantni rast od početka poslovanja u Hrvatskoj, ocjenjujući da razlog uspjeha leži u kontinuiranoj partnerskoj saradnji sa dobavljačima, kao i u kvalitetu usluga i proizvoda. Trgovac također navodi da je prilikom opremanja Interspar hipermarketa velika pažnja po-svećena uštedi energije i očuva-nju okoline. Naime, korištena je LED rasvjeta, a otpadna energija rashladnog sistema i opreme bit će korištena za zagrijavanje i hlađenje prostora.

Brine o njezi ionako osjetljive kože. Na kožu djeluje nježno, a ujedno je mazi.

Toaletni papir Paloma sensitive careCalendula lotion

Komercijalni paket 8

Transportno pakovanje 10

Pakovanje na paleti 20

EAN kod 3838952022224

Transportni kod 3838952022293

Sa dodatnom otmjenošću ekstrakta svile smo efekat nježnosti znatnije obogatili. Na kožu djeluju blagotvorno i ugodno.

Prirodni ekstrakt avokada nježno njeguje vašu kožu.

Toaletni papir Paloma sensitive care Avocado lotion

8

*134 mm

*97,

5m

m* +/- 5%

*20,1m

4 150listića

8

*134 mm

*97,

5m

m

* +/- 5%

*20,1m

4 150listića

8

*134 mm

*97,

5m

m

* +/- 5%

*20,1m

4 150listića




EAN kod 3838952022194





EAN kod 3838952022392


Paloma sensitive careCalendula lotion

8

4

Pažljiva njega vaše kože.

NOVO!

S mekoćom posebno izabranih 100 % kvalitetnih S mekoćom posebno izabranih 100 % kvalitetnih

celuloznih vlakana i blagotvornim učinkom celuloznih vlakana i blagotvornim učinkom

prirodno njegovanih ekstrakata.

Nova generacija toaletnih papira Paloma sensitive care.

4 sloja za dodatnu pouzdanost

vlakna iz 100 % kvalitetne celuloze

prirodni, njegujući ekstrakti

dermatološki ispitan

MArkeTinškA PoTPorA: TV, štampani oglasi,

sampling (uzorkovanje), oglašavanje na internetu,

izloženost na prodajnom mjestu, promocije.

8

4

Toaletni papir Paloma sensitive careSilk lotionSilk lotion

Toaletni papir Paloma sensitive care Avocado lotion

8

4

Toaletni papir

Toaletni papir

Uvoznik: Mepas d.o.o. Varaždinska 1 P.P. 41, 88220 Široki Brijeg,Tel + 387 39 700 800, Fax + 387 39 700 808


domaće vijesti

Zlatna džezva ulazi na tržište Slovenije

Perutnina Ptuj pretrpjela velike štete zbog poplava u BiH

Rade Šerbedžija ostaje vjeran Sarajevskom kiseljaku

TDR zadržao lidersku poziciju na tržištu BiH

Vispakova Zlatna džezva uli-stana je u ponudu slovenskog tržnog lanca Mercator, a prvi šleper sa pravom bosanskom kafom krenuo je iz Visokog.

„Ovo je vrlo bitan korak u našoj regionlanoj poslovnoj strategiji. Slovenske partnere posebno je zanimala naša ograničena serija, tzv. Limited edition sa ambalažom „Pit’ ćemo mi nju ako Bog da i u Brazilu“. Nadamo se da je ovo početak jedne uspješne i dugoročne saradnje. Kolege iz Slovenije su pratile našu kampanju sa kojom smo prognozirali uspjeh Reprezentacije Bosne i Herce-govine u fudbalu. Vjerujemo da smo u pravom trenutku ušli na tržište Slovenije, baš kada i naši Zmajevi plijene posebnu pažnju u ovoj zemlji sa nastupom u okviru SP u fudbalu u Brazilu“, riječi su Muhameda Muzaferije menadžera izvoza u Vispaku.

U slovenskom Mercatoru su in-sistirali da prve količine Zlatne džezve budu dopremljene prije početka SP u Brazilu.

Perutnina Ptuj pretrpjela je velike štete uslijed poplava u Bosni i Hercegovini. Između ostalog stradalo je dvije trećine uzgojnog stada u Srpcu.

Poplavama u BiH pogođena su upravo područja na kojima posluje kompanija Perutnina Ptuj –na području Srpca i Trna kod Laktaša, i na području Bre-ze, gdje je poplavljena tvornica Grad okusa.

Ipak uspjela je evakuacija većeg broja niskih farmi, kao i sve hardverske infrastrukture i računarske opreme te dio ostalih vrijednosti. Prodiranje vode nije se moglo zaustaviti u klaonici u Srpcu i nekim drugim objektima.

“Najveće su štete na području na kojem uzgajamo matična

Velikan svjetske glumačke scene Rade Šerbedžija zvi-jezda je i drugog tematskog spota Sarajevskog kiseljaka. Nakon što smo imali priliku u prethodnim spotovima Šerbedžiju vidjeti u opušte-noj porodičnoj atmosferi i teniskom meču, ovoga puta glumac je na svom terenu u pravom smislu te riječi.

Radnja novog spota odvija se na filmskom setu, te će gledaoci imati priliku vidjeti živopisne likove i simpatične situacije s kojima se glavni lik susreće na putu ka svojoj redateljskoj stolici u kojoj otkriva svoju tajnu – Sarajevski kiseljak.

Zašto jedna od najvećih holivudskih zvijezda ostaje vjerna tradicionalnoj kvaliteti Sarajevskog kiseljaka, gledaoci imaju priliku vidjeti uskoro u novom promotivnom videu, čiju je produkcija radila produkcij-ska kuća Fabrika. Spot je snimljen povodom nove etikete i ambalaže za brend prirodne mineralne vode s dugogodišnjom tradicijom.

TDR je zadržao lidersku pozici-ju na duhanskom tržištu Bosne i Hercegovine s dvije milijarde prodanih cigareta u 2013. godini i stabilnim tržišnim udjelom većim od 30 posto, izvijestili su iz ove duhanske kompanije. Na tržište duhana u BiH najviše utječe porast akciza koje su u posljednjih nekoliko godina znatno porasle. Također privredna kriza negativno se odražava na prodaju cigareta, koja je pala za oko 21 posto.

U BiH još uvijek je porezno opterećenje na duhanske proizvode znatno niže nego u EU te se i dalje očekuje rast kako poreznih opterećenja tako i cijena cigareta, a to sve dovodi do povećane potrošnje jeftinih cigareta, rezanog duhana kao i do dramatičnog rasta crnog tržišta. U 2013. u BiH potražnja za rezanim duhanom je porasla za 500 posto, jer sada 18 posto tržišta u ukupnoj potrošnji, zauzima rezani duhan, a godinu

U ponudi Mercatora u Sloveniji naći će se pakovanja Zlatne džezve od 100g, 200g, 250g, i pola kilograma Limited edition „ Pit’ ćemo mi nju ako Bog da i u Brazilu“.

jata, jer nije bilo moguće spasiti životinje. Utopilo ih se dvije trećine. Ogromne su štete i na farmama i domovima naših kooperanata. Mnogi nisu mogli spasiti brojlere”, opisao je situaciju predsjednik Uprave Perutnine Ptuj Roman Glaser, prenosi slovenski dnevni list Delo.

‘’Prateći trendove na tržištu, svojim kupcima smo pripremili redizajn etikete i ambalaže, uvodeći potpuno novi vizuelni identitet na tržište. Novi vizuelni i grafički identitet snažan su korak naprijed koji će još jače istaknuti višestruko priznatu kvalitetu Sarajevskog kiseljaka, a koja je našim potrošačima znana već više od 120 godina’’, ističu iz Sarajevskog kiseljaka.

ranije njegovo učešće je bilo svega 3 posto.

“Unatoč krizi i sve nepovoljnijim tržišnim uslovima TDR je lider na tržištu BIH. Tokom prošle godine zadržali smo uvjerljivu lidersku poziciju i stabilan tržišni udio. U prvoj polovini ove godine ostva-rujemo i dodatni rast. Inovacije i širenje poslovanja temelj su našeg budućeg rasta i održivog razvoja pa smo tako ove godine lansirali novi proizvod u porodici Ronhilla – Ronhill Wave. Također, u brendu York lansirali smo šest novih proizvoda u segmentu rezanih duhana a s inovacijama nastavljamo i dalje”, izjavio je na konferenciji za novinare u Sarajevu predsjednik Uprave TDR-a, Mato Zadro.


Violeta osigurala fond za pomoć stradalim

Venera d.o.o. zastupnik Mliječnoj industriji Gjorgievi Mlekara Dairy iz Makedonije

U Sarajevu konferencija Ekonomska diplomatija i internacionalizacija

Klasove pite uskoro u američkim tržnim lancima

100% prirodni sok u projektu 100% domaće

Zbog novonastale situacije u zemlji i regiji uzrokovane po-plavom nezapamćenih razmjera održan je vanredni sastanak članova Uprave Violete gdje je donesena Odluka o osnivanju Fonda za pomoć stradalima. Fondu su osigurana sredstva u iznosu od 1.000.000,00 KM koja će biti usmjerena u ugro-žena područja BiH, Hrvatske i Srbije do kraja godine.

Pomoći za stradale, Violeti su se pridružili i njeni partneri ali i zaposlenici, koji su odlučili odreći se dijela vlastitih prima-nja kako bi zajednički pomogli najugroženijima.

„Pomoć ugroženima je trenutni prioritet, ovo je šansa za uspo-stavljanje humanijeg i organizi-ranijeg društva. Siguran sam da ćemo iz ove situacije svi zajed-

Kompanija Venera d.o.o. Banja Luka, koja je zastupnik i distributer Zlatiborca, Plantaže, Krafta u maju je počela je sa novim zastupništvom radi se o mliječnoj industriji Gjorgievi

U prostorijama Vanjskotrgovin-ske komore 2. i 3. juna održana je Međunarodna konferencija Ekonomska diplomatija i in-ternacionalizacija nacionalnih ekonomija. Organizator je Me-đunarodni centar za promociju preduzeća suorganizatori su Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Vanj-skotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Slovenije. Na ovoj konferen-ciji učešće je uzeo i InStore tim koji je prezentovao magazin,

Bosanskohercegovačka pre-hrambena industrija Klas d.d. Sarajevo ugovorila je izvoz zna-čajnih količina zamrznutih pita i somuna na američko tržište.

Već je krenula prva isporuka Klasove sirnice, zeljanice i krompiruše, kao i “sarajevskog somuna”. Uz pite i somune, izvezen je i dio konditorskog programa sa hurmašicama, baklavama, ružicama i tulum-bama.

Brend „Sok”, kompanije EIN Natural d.o.o., je odmah po dolasku na police trgovina Mercatora BH i DP marketa osvojio kupce svojim voćnim sokovima bez konzervansa, šećera, aromatskih primjesa i bez vode. Projekat „100% do-maće” kontinuirano potvrđuje visoko-kvalitetne proizvode domaćih proizvođača, pa su predstavnici rukovodstva Mer-cator BH organizovali obilazak proizvodnih pogona kompanije EIN Natural d.o.o. i upoznali se sa načinom proizvodnje.

Njihov domaćin ispred, EIN Natural d.o.o., Nihad Imamović je naglasio prilikom posjete sljedeće: „Zadovoljstvo je na licu mjesta biti u mogućnosti predstaviti našim poslovnim partnerima tehnološki proces proizvodnje 100% prirodnih sokova. Posebno nam je zado-voljstvo što smo uspjeli dogovo-riti plasiranje našeg Sok-a na policama trgovina Mercatora BH i omogućiti kupcima da se odluče za vrhunski kvalitet koji mi nudimo.“

no izaći kao pobjednici”, izjavio je Petar Ćorluka, Predsjednik Uprave Violeta d.o.o.

U saradnji sa Crvenim Križem, Merhametom, Caritasom, Srp-skom pravoslavnom crkvom i ostalim humanitarnim udru-gama i institucijama, Violeta se među prvima uključila u pomoć stradalima te je već do sada isporučila donacije higijenskih proizvoda i hrane u vrijednosti od 210 000 KM.

Mlekara Dairy iz Makedonije. Venera će distribuirati namirni-ce iz Delikatesnog programa, ali i iz Exclusive programa u koji spada 100% ovčiji, kozji i kravlji sir i kačkavalj.

njegovu internacionalizaciju, i uspješno poslovanje.

Poseban naglasak stavlja se na iskustva zemalja koje ulažu u ekonomsku diplomatiju te stra-nih organizacija koje pružaju podršku razvoju privrede naše zemlje. Ekonomska diplomatija je bitan dio moderne diploma-tije. Zajedno s poslovnim ljudi-ma, diplomate teže tražiti nove poslovne i mogućnosti ulaganja na stranim tržištima, štite interese svojih domaćih ekono-mija u inostranstvu i privlače direktne strane investicije.

“Naslijeđe bosanske kuhinje je neiscrpno, a okus takav da ni-koga ne ostavlja ravnodušnim. Vjerujemo da će i Amerikanci zavoljeti naše tradicionalne specijalitete. Osim toga, Klaso-ve pite su do sada bile isključivo izvozni brend. Ovom prilikom bih najavio da ćemo veoma brzo krenuti sa pojačanom distribucijom pita i na doma-ćem tržištu”, rekao je Rusmir Hrvić, direktor kompanije Klas d.d. Sarajevo, saopćeno je iz agencije MCM.

Neven Hadžisulejmanović, direktor društva Mercator BH je istakao: „Uspješna saradnja kompanije EIN Natural i Merca-tora BH je rezultat istovjetnih ciljeva, a prioritet je svakako ponuditi zdrav, prirodan i kva-litetan proizvod našim potroša-čima.“

Uključivanje EIN Natural d.o.o. u projekat 100% domaće je rezultat nastojanja i želje da se obezbijede i plasiraju kvalitetni domaći proizvodi kupcima ovog trgovačkog lanca.

Uredila Edina MizićŠaljite nam vaše vijesti

[email protected]

Uredila Edina MizićŠaljite nam vaše vijesti

[email protected]


regionalne vijesti

Za više vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

Uredila Jelena DomovićŠaljite nam vaše vijesti

[email protected]

Maraska preuzima pogone Done

Podravka ostvarila najveći napredak u poslovanju

Kaufland uveo “porodične” kase bez slatkiša

Traže se kupci za trgovine

Nagrađena Badelova vina

Maraska u najam uzima pogone za koncentraciju voća u Gornjoj Stubici, u kojima je dosad poslovnu djelatnost obavljala Dona, trgovina u stečaju,saop-ćili su iz ove zadarske � rme.

Namjera Maraske je nastavak djelatnosti proizvodnje voćnih koncentrata, odnosno otkupa voća i njegova prerada u kon-centrat. Na taj način posao će pronaći oko 40 radnika, te će se istovremeno nastaviti i otkup voća s područja cijele Hrvatske. Poslovni planovi Maraske pred-viđaju otkup oko 20.000 tona raznih vrsta voća, uglavnom višnje, višnje maraske, jabuke i bobičastog voća, pa njihovu preradu u koncentrat, koji će se plasirati na domaće, ali i na

Agrokor traži kupca za 50 trgovina Konzuma i 46 objekata sa liste Mercator Hrvatska, objavila je Agencija za zaštitu tržišnog nadmetanja (AZTN). Uz Zagreb i Zagrebačku županiju, dezinvestiranje će biti sprove-deno u još 13 županija. Riječ je o malim Konzum objektima, od kojih svega 16 površinom prelazi 100 kvadrata, a među njima je jedan supermarket od 1.991 m2. Na listi Mercatorovih

Na ovogodišnjem takmi-čenju International Wine Challenge u Londonu, svih pet uzoraka vina iz portfolija Badela 1862 osvojilo je zapa-žene nagrade. Dingač 50° i Korlat Merlot, oba iz berbe 2010., osvojila su bronzane medalje, a Sauvignon Da-ruvar 2012., Korlat Cabernet

Kompanija Kau� and Hrvatska izbacila je slatkiše sa blagajni, formirajući na taj način “poro-dične kase”, kako bi pomogla roditeljima koji u kupovinu vode djecu.”U svim Kau� and poslovnicama nalaze se tako-zvane “porodične kase” bez

Od 50 kompanija čije je poslo-vanje analizirao stručni tim � nansijskog časopisa Euromo-ney, poslovno vođenje Podravke je visoko ocijenjeno. Podravka je, prema rezultatima analize, u ovoj godini ostvarila najveći napredak među kompanijama u srednjoj i istočnoj Europi i time se svrstala u najbolje vođene kompanije u Hrvatskoj, saopćili su iz koprivničke prehrambe-ne kompanije. U sprovedenoj anketi učestvovali su analiti-čari iz vodećih međunarodnih banaka i institucija, nominujući po njihovom mišljenju najbolje vođene kompanije, uzimajući u

strana tržišta.

Domaćim proizvođačima tako će biti omogućen otkup i prerada njihovih prinosa. Veliki kapaciteti pogona za koncentraciju u Donjoj Stubici, koji su od izuzetne važnosti za hrvatsku poljoprivrednu industriju, neće ostati neisko-rišteni, zahvaljujući poslovnom dogovoru u kojem Maraska od juna uzima u najam pogone u Gornjoj Stubici.

Da podsjetimo, Maraska, specijalizovana za proizvodnju i prodaju alkoholnih i bezalko-holnih pića, vodeći je hrvatski proizvođač voćnih sirupa i dru-gi najveći proizvođač alkohol-nih pića na području Hrvatske.

trgovina nalazi 18 objekata površine između 1.140 i 5.505 m2. Među njima su i četiri Getro objekta u Zagrebu i još sedam od Dubrovnika do Umaga, premda je Mercator 2009. od bivšeg vlasnika otkupio samo brend kompanije, dok je prostor uzeo u zakup.

Iz kompanije kažu da već ima zainteresovanih za preuzimanje ponuđenih 96 lokacija.

Sauvignon 2010. i Korlat Syrah 2010. dobili su pohvale. Među brojnim dingačima prijav-ljenim na konkurs, jedino je Dingač 50° Badela 1862 dobio nagradu. Iz Badela 1862 smatraju da je to rezultat mo-dernog zaokreta u proizvodnji Dingača.

slatkiša. Na taj način želimo da svojim kupcima, koji u kupovinu dolaze sa djecom, omogućimo što ugodniju kupovinu”, obja-snio je Dubravko Kušec, vođa odsjeka za marketing i distribu-ciju reklamnih materijala.

obzir strategiju poslovanja, si-stem korporativnog upravljanja, dostupnost višeg menadžmen-ta, transparentnost poslova-nja, vrijednost za dioničare, informativnost i e� kasnost web stranica itd. “U proteklih godinu dana preduzeli smo značajne korake kako bismo ostvarili pozitivne pomake u poslovanju. Predstoji nam još mnogo posla kako bismo ispunili važne ciljeve koje smo sebi zadali, ali uspjeli smo da pokrenemo novi razvojni ciklus kompanije i ponosni smo što su to prepoznali i nezavisni međunarodni stručnjaci”, izjavio je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić.

Halal serti� kat Centar za certi� kat Halal kvaliteta uručio je u Koprivnici Halal cer-ti� kate za četiri Podravkine fabrike tokom proteklog mjeseca. Riječ je o fabrikama Vegeta i supe, Dječija hrana i kremasti namazi, Voće i Kalnik, kojima se ovim certi� katom potvrđuje da su njihovi proizvodi u skladu sa zahtjevima i mjerama Halal standarda.

Prošle godine povećali smo izvoz za 6% i napravili iskorak na tržišta koja imaju preduslov za prodaju Halal proizvoda. Riječ je o tržištima u porastu, čija je struktura potrošača poželjna za kompaniju poput Podravke, istakao je Mršić.


Uredila Nataša AtanasovaŠaljite nam vaše vijesti

[email protected]

Uredila Nataša AtanasovaŠaljite nam vaše vijesti

[email protected]

Uredio Igor ĐurovićŠaljite nam vaše vijesti

[email protected]

Uredio Igor ĐurovićŠaljite nam vaše vijesti

[email protected]

Kodirani domaći proizvodi

I dalje važeći kupoprodajni ugovor

Eta Kamnik se može pohvaliti profitom

Mercator je nedavno na svojim policama i štandovima u Slove-niji kupcima ponudio domaće kodirane proizvode. QR kodovi nalaze se na poleđini voća i povrća domaćih proizvođača.

Istovremeno QR kod omogućuje

Agrokor nije u skladu s dogovo-renim rokom uspio s bankama da restrukturira Mercatorov dug, ali je kupoprodajni ugovor i dalje važeći, objavila je na portalu Ljubljanske berze grupa Pivovarna Laško (PL) u ime prodajnog konzorcija, koji je s Agrokorom sklopio kupopro-dajni ugovor po kome će za Mercator biti plaćeno 86 eura po dionici.

Stranke do isteka roka za realizaciju transakcije mogu da odstupe od kupoprodajnog ugovora, a Agrokor može da

kupcu uvid o tačnom porijeklu robe. Odabrani proizvođači predstavljeni su i posebnim fotogra� jama. Uvođenje QR koda ima za cilj sprečavanje prakse da se uvozna roba u slovenskim trgovinama prodaje kao domaća.

otkaže restrukturiranje duga kao uslov za transakciju. Rok za to je 30. juni, navela je grupa PL u ime prodajnog konzorcija većinskih vlasnika Mercatora.

Očekuje se da bi Agrokor, nakon sprovođenja ugovora, dokapitalizovao Mercator s 225 miliona eura, od čega bi 200 mi-liona dobile banke povjerioci, a ostatak bi Mercator upotrijebio za obrtni kapital. Uz to, prema aneksu, banke povjerioci bi dale dodatnih 100 miliona eura kredita kako bi se Mercator � nansijski stabilizovao.

Kompanija Eta Kamnik je u prošloj godini poslovala sa pro-� tom, a 6,1 miliona eura neto duga iz 2012. je prepolovila na 3,7 miliona eura krajem aprila ove godine.

U Eti Kamnik su prošle godine slavili devedesetogodišnjicu postojanja i završili je veoma uspješno. “U prvom kvartalu poslujemo prema očekivanjima. Prodaja Naturete na domaćem tržištu se povećala, a stabilne tr-žišne udjele smo zadržali u svim robnim grupama. Ove godine smo u prvi plan stavili razvoj novih proizvoda, a nacrti za budućnost uključuju i agresivniji nastup na stranim tržištima”, predstavila je poslovanje Kse-

nija Jankovič Banovšek, jedna od dva izvršna direktora ove kompanije.

U sastavu imaju 330 proizvoda, kojima će ove godine dodati deset novih, među kojima su i: leblebije, ekstra ljut hren, umak od svježeg paradajza, a posebnu pažnju posvećuju prirodnim gotovim jelima.

Prilepska pivara uvodi prirodne boje

Prilepska pivara počinje sa primjenom novih proizvodnih standarda i uvođenja korište-nja prirodnih boja, u skladu sa europskim propisima. Novi standardi bit će primijenjeni na proizvodnju bezalkoholnog pića Gazoza, koja će zadržati isti sastav i kvalitet, ali uz korištenje prirodnih boja.

“Nastojimo da pratimo pozitivne

trendove u industriji pića. Zbog toga smo iz proizvodnje izbacili vještačke boje u jednom od naj-prodavanijih bezalkoholnih pića na našem tržištu. Nadamo se da će naši potrošači prepoznati naše napore da obezbijedimo najviše standarde kvaliteta proizvoda”, istakla je Verica Spirkoska, brend menadžer Prilepske pivare.

Philip Morris International Management SA (PMI) pot-pisao je krajem maja ugovor o strateškom partnerstvu sa Tutunskim Kombinatom Prilep (TKP) na osnovu kojeg je, između ostalog, oformljena zajednička � rma za ekskluziv-nu prodaju brendova ove dvije kompanije na makedonskom tržištu.

Kako je tom prilikom reče-no, strateško partnerstvo sa TKP-om u Makedoniji je korak dalje u jačanju proizvodnih kapaciteta Philip Morris Internationala u regionu

jugoistočne Europe.

“Osim bogatog naslijeđa i duge tradicije makedonske duhanske industrije, veliki sam optimista po pitanju ovog partnerstva, posebno uzimajući u obzir dobru investicionu klimu u Makedoniji, kao i čvrstu posvećenost make-donske Vlade da popravi rast stranih investicija i ekonomski razvoj zemlje”, izjavio je Miro-slav Zelinski, predsjednik Philip Morris Internationala za region istočne Europe, Bliskog istoka i Afrike.

Strateško partnerstvo

Vitaminkini rezultati Konditorska kompanija Vita-minka u prvom kvartalu 2014. godine ostvarila neto dobit od 352 hiljade eura, objavljeno je na Makedonskoj berzi.

U istom periodu prethodne godine kompanija je ostvarila neto dobit u visini od 206,4 hiljade eura, što je za oko 145 hiljada eura manje u odnosu na ovu godinu. Od početka ove go-dine, zaključno sa 31. martom,

Vitaminka je ostvarila prihod u iznosu od 5,9 miliona eura, od čega je 3,3 miliona ostvare-no na domaćem, a ostatak na stranim tržištima.


regionalne vijestiUredila Milica Petrović

Šaljite nam vaše [email protected]

Šaljite nam vaše vijesti

Don Don najavio ulaganja

Novi rukovodioci Henkela

Zapošljavanje mladih u Delhaize Serbia

Milšped u Albaniji

Nestlé otvorio pogon za prečišćavanje otpadnih voda

Roda garantuje najniže cijene

Kompanija Don Don obilježila je početkom maja šest godina uspješnog poslovanja svečanim koktelom u rezidenciji sloven-skog ambasadora i tom prilikom najavila nove investicije u iznosu od 20 miliona eura.

“Tokom sljedeće dvije godine uložit ćemo 20 miliona eura u proširenje kapaciteta, akvizici-ju dva velika pogona u Srbiji i razvoj pekarske industrije, čime će se stvoriti uslovi za otvaranje oko 500 novih radnih mjesta”, najavio je Aleš Mozetič, većinski vlasnik kompanije Don Don.

Kompanija Henkel Srbija 1. maja je dobila novo rukovod-stvo. Gordana Brašić imenova-na je za predsjednika kompani-je Henkel Srbija, dok je Roman Kýr postao generalni direktor sektora Deterdženti i kućna hemija.

Brašićeva i Kýr su na ovim pozicijama naslijedili Chri-stopha Tilla, koji je preuzeo nove dužnosti u Düseldorfu, na poziciji za globalno poslovanje u sektoru Deterdženti i kućna hemija.

Kao predsjednik kompani-je, Gordana Brašić će, osim dosadašnje pozicije direktora

Nakon četiri kruga selekcije, od 2.300 prijavljenih kandi-data izabrano je 20 mladih i talentovanih ljudi, koji će dobiti priliku da se predstave liderima kompanije Delhaize Serbia i izbore za svoje radno mjesto kroz Retail Management Training program. Izabrani kandidati će svoj profesionalni

Kompanija Milšped je nedav-no pokrenula poslovanje u Albaniji, a vrlo brzo nakon toga zabilježila je i zadovoljavajuće rezultate na ovom tržištu.

Skladišni prostor Milšpeda Albanija nalazi se uz autoput Tirana - Drač i površine je 4.800 metara kvadratnih. Dio skladi-šta je u različitim temperatur-

Kompanija Nestlé Adriatic otvorila je 11. juna pogon za prečišćavanje tehnoloških i sa-nitarnih otpadnih voda u svojoj fabrici u Surčinu.

“U oblasti očuvanja voda i povećanja e� kasnosti iskorišta-vanja prirodnih resursa u svojim fabrikama, kompanija Nestlé je u fabriku u Surčinu investirala blizu 1,2 miliona eura, kako bi se izgradio pogon za prečišćavanje otpadnih voda, što je u skladu sa globalnim standardima kompanije. Trenutni maksimalni kapacitet iznosi 160 kubnih metara dnevno, što omogućava da se nakon proizvodnog proce-sa u prirodu vraća čista voda”, izjavio je Ansgar Bornemann, generalni direktor kompanije

U svim Roda maloprodajnim objektima tokom maja je počeo dugoročni projekat kojim se ga-rantuju najniže redovne cijene za 300 najprodavanijih artikala.

Kako je na konferenciji za novi-nare objasnila Stanka Pejano-vić, direktor društva Merca-tor-S, ovaj projekat je pokrenut povodom 20 godina poslovanja brenda Roda i rezultat je ušteda koje je kompanija uspjela da postigne u prošloj godini. Ona je objasnila da projekat funkci-oniše tako što će potrošaču biti

On je također rekao da je kompa-nija ušla u proces dokapitalizaci-je od investitora iz Finske (KJK), što će i omogućiti ova velika ulaganja u pekarsku industriju Srbije u narednom periodu.

ljudskih resursa kompanije Henkel Srbija, biti nadležna za poslovanje kompanije. Sa velikim iskustvom u odnosima sa ljudima, vjeruje se da će novi predsjednik vješto voditi veliki tim kao što je Henkel Srbija, poručuju iz ove kompanije.

Kao generalni direktor sektora Deterdženti i kućna hemija, Roman Kýr će biti odgovoran za poslovanje na srpskom i drugim tržištima. Na novu poziciju Kýr je došao kao bivši direktor prodaje sektora Deterdženti i kućna hemija Henkela u Češkoj i Slovačkoj.

razvoj u kompaniji započeti u augustu i tokom naredne dvije godine, kroz mentorstvo i obučavanje na radnom mjestu, steći neophodna znanja o maloprodaji, kao i priliku da samostalno rukovode malo-prodajnim objektom. Odabrani kanditati će od prvog dana biti u radnom odnosu.

nim režimima, u rasponu od -20 do +6 stepeni. Distribucija robe se obavlja transportnim sred-stvima posljednje generacije.

U drugoj polovini 2014., Milšped će početi sa radom i u Bosni i Hercegovini, čime će biti zaokružena regionalna pokrivenost tržišta.

Nestlé Adriatic. Od 2012. go-dine, potrošnja vode u Surčinu smanjena je za više od 60 posto, što čini uštedu od 35.000 kub-nih metara, čemu je ekvivalent 14 olimpijskih bazena ili više od 1.700 cisterni vode. Tokom pro-tekle dvije godine, uloženo je i 300.000 eura u prečišć avanje vode u Nestlé fabrici sladoleda u Staroj Pazovi.

vraćena razlika u cijeni ukoliko isti proizvod pronađe po nižoj redovnoj cijeni u jednom od pet vodećih trgovačkih lanaca - Maxi, Tempo, Idea, Dis ili Univerexport.


svjetske vijesti

Za više vijesti iz svijeta pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

Henkelove investicije

dm zabilježio rast prodaje

AB InBev ispunio prognoze

Integrisani izvještaj za 2013.

SABMiller o rezultatima poslovanja

Zabilježeni pozitivni rezultatiNestlé jača poziciju na tržištu njege kože

*Kompanija je početkom juna potpisala sporazum sa fondo-vima koje savjetuje firma BC Partners o preuzimanju svih di-onica grupacije Spotless Group SAS, iz Francuskog grada Neji na Seni. Vrijednost transakcije je 940 miliona eura.

Spotless grupacija najvećim dijelom proizvodi proizvode za veš, kao što su mirišljavi listići, proizvodi za uklanjanje fleka, boje za tkaninu, sredstva protiv insekata, kao i proizvode kućne hemije, dok su vodeći brendovi kompanije Eau Ecarlate, Dylon, Grey i Catch.

Preuzimanjem Spotless grupa-cije ojačat ćemo našu tržišnu poziciju i ući ćemo u veoma profitabilne segmente rasta. Akvizicija je dio Henkelove globalne strategije da selektiv-no ulaže u aktraktivne pozicije u određenim kategorijama na razvijenim tržištima, rekao je izvršni direktor kompanije Henkel Kasper Rorsted.

Konačna realizacija akvizicije očekuje se u prvom kvartalu 2015.

Belgija: proizvođač alkoholnih pića AB InBev objavio je re-zultate za prvi kvartal fiskal-ne 2014., koji su nadmašili očekivanja.

Tokom prva tri mjeseca kompa-nija je ostvarila rast prihoda od 8,9% na 10,6 milijardi dolara, dok je obim prodaje porastao za 4,5%, potpomognut rastom od 11% na tržištu Brazila. Dobit nakon oporezivanja (EBITDA)

Njemačka: Lanac drogerija dm zabilježio je u prvoj polovini fiskalne godine rast prodaje za 8,3% na 4,09 milijardi eura. Na domaćem tržištu prodaja je po-rasla i za 9,7% na 3,15 milijardi eura, ostvarivši tržišni udio od 22%. Grupa je zabilježila rast i u preostalih 11 europskih zema-

Sviet: Coca-Cola HBC AG objavila je Integrisani izvještaj za 2013. godinu pod naslovom “Najbolje nam tek predsto-ji”, koji se bavi strategijom i učinkom kompanije u oblasti različitih finansijskih, ekonom-skih, društvenih i ekoloških pokazatelja. Kao jedna od najvećih svjetskih punionica kompanije Coca-Cola, Coca-Cola HBC je tokom protekle decenije integrisala održivost u sve ele-mente svog poslovanja. Danas je jedan od lidera supersektora indeksa FTSE4Good i šestu go-dinu zaredom nalazi se na listi Dow Jones indeksa održivosti. Među proizvođačima napitaka, Coca-Cola HBC po održivosti

Svijet: SABMiller je u proš-loj poslovnoj godini, koja je okončana 31. marta, ostvario rast prihoda za 4%. Uspjeh na tržištima u razvoju nadoknadio je pad prodaje piva u Europi. Zahvaljujući uspjehu na pre-kookeanskim tržištima, dobit kompanije porasla je za 3,38

Njemačka: Beiersdorf je pre-mašio očekivanja poslovnih re-zultata u prvom kvartalu 2014., potpomognutih stabilnim rastom prodaje Nivea proizvoda na tržištu Azije.

Zaključno sa martom 2014. kompanija je zabilježila rast operativnog profita za 9% na 235 miliona eura, uz rast prodaje od 1,2% na 1,6 milijardi eura. Jedinica za potrošačke proizvode zabilježila je rast prodaje za 6,3%, dok je jedinica Tesa, specijalizovana za proi-zvodnju industrijskih adheziva, zabilježila rast od 8,7%.

Švajcarska: prehrambeni div Nestlé planira da učvrsti pozici-ju na tržištu proizvoda za njegu kože. U tom cilju kompanija je od kanadske kompanije Phar-maceuticals International otku-pila prava na prodaju ključnih dermatoloških proizvoda na tržištu SAD i Kanade. Transak-cija je vrijedna 1,4 milijarde

*Henkel je potpisao spora-zum o zajedničkom ulaganju sa američkom kompanijom Vitriflex Inc. u okviru strategije ulaganja u inovacije i nove tehnologije. Kako je definisano sporazumom, Vitriflex će sara-đivati sa Henkelovim stručnja-cima iz oblasti tehnologije kako bi razvili individualizovana, in-tegrisana rješenja za barijerne filmove za fleksibilne displeje.

Širenje vidika, kada su u pita-nju inovacije, omogućava nam da našim potrošačima ponudi-mo individualizovana rješenja, dok istovremeno razvijamo vodeće tehnologije što dodatno povećava značaj i vrijednost investicija u tu oblast. Stalna procjena perspektivnih start-up kompanija koje omogućavaju pristup najnovijim tehnologija-ma dio je tog procesa, objašnja-va Majk Oloski, stariji potpred-sjednik i šef sektora inovacija i novog poslovnog razvoja na globalnom nivou u Henkelovom sektoru Adhezivi Tehnologije.

porasla je za 11% i iznosi 3,88 milijardi dolara.

Na tržištu SAD prodaja trgovci-ma je pala za 2,6%, ali je uku-pna prodaja porasla za 2,1%. Obim prodaje u Europi pao je za 5,3%, pogođen padom od 10% u Rusiji, koja predstavlja jedno od ključnih tržišta kompanije. U regionu Azije i Pacifika obim prodaje je porastao, zahvaljuju-ći rastu od 9,4% na tržištu Kine.

lja, čemu je znatno doprinijelo otvaranje 95 objekata u tom periodu, pa je broj dm poslov-nica dostigao 2.976. Grupa očekuje da će na godišnjem nivou ostvariti 14 milijardi eura prihoda od prodaje, od čega se na tržištu Njemačke očekuje prihod od šest milijardi eura.

zauzima prvo mesto u Europi, a drugo na svijetu. Integrisano izvještavanje odražava način na koji naša kompanija razmišlja i posluje. Ovakav pristup nam omogućava da razmatramo materijalna pitanja sa kojima se suočava naše poslovanje i zajednice i pokažemo kako stvaramo vrijednost za akcio-nare i društvo u cjelini, rekao je generalni direktor Dimitris Lois.

milijardi dolara. Očekujemo da uslovi poslovanja ostanu isti kao i prošle godine. Nadamo se da ćemo, podstaknuti uspješ-nim rezultatima na tržištima Latinske Amerike, Azije i Afrike, ostvariti veći uspjeh, poručili su iz kompanije.

Na tržištu Azije, Afrike i Austra-lije prodaja je porasla za 17,5%, dok je u Sjevernoj Americi porasla za 7,5%, potpomognuta većim interesovanjem potro-šača za proizvode za njegu kože. Iz kompanije ističu da je do sada problematično tržište Kine također zabilježilo dobre rezultate.

dolara, a sada se čeka odobre-nje mjerodavnih tijela.

Ovom transakcijom pridobili smo ključna strateška sredstva za širenje aktivnosti u oblasti medicinske njege kože, izjavio je predsjednik izvršnog odbora kompanije Nestlé Peter Bra-beck-Letmathe.


Uredila Tajna Pavlović StojićŠaljite nam vaše vijesti

[email protected]

P&G obezbijedio čistu vodu za piće

Prodaja brendova Ragu i Bertolli

Rewe grupa otvorila logistički centar

Bipa uvodi privatnu eko-marku

Mondelez i Master Blenders se udružuju

Svijet: Kompanija Procter and Gamble objavila je da je njihov neprofi tabilni Program čiste pijaće vode za djecu (CSDW) prikupio sedam milijardi litara čiste vode za piće, kao dio P&G Klinton globalne inicijative (CGI) da se spase jedan život na svakih sat vremena do 2020.Doniranje posljednjeg od sedam milijardi litara vode označava

Svijet: Mondelez International i D.E Master blenders 1753 postigli su sporazum o spajanju svojih jedinica za proizvodnju kafe.

U tom cilju bit će osnovana zasebna kompanija, koja će se zvati Jacobs Douwe Egberts, a u njenom vlasništvu će se na-laziti brendovi Douwe Egberts, Tassimo, L’Or, Senseo, Kenco i Millicano. Sjedište će biti u Holandiji, a na čelu kompanije

Njemačka: Rewe grupa nedav-no je otvorila logistički centar u Leipzigu. Centar je, prije svega, namijenjen pakovanju i isporuci svježeg voća i povrća regionalnim skladištima Rewe

Austrija: kompanija Bipa lansirala je 11 proizvoda za domaćinstvo koji ne ugroža-vaju okolinu, u okviru nove, ekološki prihvatljive trgovačke marke “Bi good”. Linija je proizvedena u Austriji i zapako-vana u ambalažu koja se može reciklirati. Ovi proizvodi nose nekoliko pečata koji se odnose na samoodrživost i potvrdu

Kompanija Unilever objavila je odluku o prodaji brendova Ragu i Bertolli japanskoj Mi-zkan grupi. Ugovor je vrijedan 2,15 milijardi dolara, a očekuje se da transakcija bude okonča-na do kraja juna.

Ragu i Bertolli ubrajaju se u vodeće proizvođače i distri-butere sosova za tjestenine na tržištu SAD. Prodaja je dio Uni-leverovog plana reorganizacije portfolija, koja podrazumijeva prodaju određenih brendova i

ekspanziju programa na Brazil uz pomoć partnera ChildFund. Od svog začetka 2004., program CSDW je sarađivao sa globalnom mrežom od 140 partnera kako bi pomogao spasavanje oko 39.000 života obezbjeđivanjem čiste vode za piće u vanred-nim situacijama i ugroženim područjima.

bit će Bart Becht, trenutni predsjednik Master Blendersa.

Procjenjuje se da će godišnja prodaja kompanije vrijediti 7,3 milijarde dolara. Mondelez će, prema ugovoru, spojiti svoj portfolio kafe (izuzev tržišta Francuske) s Master Blender-som, dok će vlasnik Master Blendersa, Acorn Holdings, otkupiti Mondelezovo poslova-nje u kategoriji kafe na tržištu Francuske.

grupe, među kojima su onaj u Berlinu, Dresdenu i Halleu. Opremljen je integrisanim rashladnim sistemom, neop-hodnim za skladištenje svježih proizvoda.

kvaliteta i bezbjednosti. Da bismo udovoljili zahtjevima koji se odnose na samoodrživu pri-vatnu robnu marku, razvili smo “Green Codex” kompanije Bipa. U njemu su utvrđeni strogi kriteriji, koji se moraju ispuniti u čitavom proizvodnom lancu, objašnjava direktor kompanije Bipa Hubert Sauer.

fokusiranje na kategoriju lične higijene. Ugovor obuhvata dva proizvodna pogona, jedan za proizvodnju sosa i ambalaže u Kentakiju i drugi za proizvod-nju paradajz sosa u Kaliforniji.

Cijene turskih kajsija u porastuToplo vrijeme u januaru i februaru u Turskoj doprinijelo je ranom cvatu kajsija, što ih je učinilo veoma ranjivim od mraza. Niske tem-perature i mraz krajem marta pogodili su region Malatya, koji je naj-brže rastući u Turskoj. Od tada, cijene su se više nego utrostručile, s obzirom na to da postoji zabrinutost od nižeg prinosa usjeva u 2014.

Globalno, Turska proizvodi oko 22% cjelokupne svjetske proizvo-dnje svježih kajsija i oko 80% sušenih kajsija. S obzirom na to da se mraz pojavio dok je drveće bilo u cvatu, teško da će uspjeti da dostignu taj nivo. U svakom slučaju, farmeri širom regiona počeli su da razmatraju posljedice štete sa turskom vladom.

Rekordne cijene mlijeka u SADCijene svježeg mlijeka u SAD dostigle su nivo bez presedana tokom aprila 2014., i nastavile su da rastu u narednom periodu. Do kraja aprila 2014., cijene su za 9% više u poređenju sa cijenama na počet-ku godine. Ovo je u suprotnosti sa ustaljenim trendom sezonalnog pada cijena mlijeka u prvih četiri mjeseca godine u SAD-u i također u suprotnosti sa povećanjem proizvodnje mlijeka od 1% tokom prvog kvrtala 2014., u poređenju sa prošlom godinom. Izražena globalna potražnja za mliječnim proizvodima dovela je do oštrog povećanja u izvozu i do povećanja cijena. Cjelokupni izvoz američke mliječne industrije je porastao u prvom kvartalu 2014.

Kineski juan u paduKineski juan je u značajnom padu prema američkom dolaru od po-četka godine i dostigao je najniži nivo u proteklih 18 mjeseci. Ipak, juan jeste dostigao rast krajem aprila, zbog rasta BDP-a koji je bio veći od očekivanog u prvom kvartalu i iznosio 7,4%. Juan je depresi-rao za više od 3% od januara, zbog povećane potražnje za američkim dolarom i slabe ekonomske klime u Kini. Tokom proteklih nekoliko godina, juan je rastao zahvaljujući kvantitavnim mjerama ublažava-nja implementiranih u SAD-u.

U svakom slučaju, povećana tražnja za američkim dolarima u Kini kao i mogućnost daljeg slabljenja juana, dovode do njegovog da-ljeg pada. Prema zvaničnim podacima, Kineska centralna banka je u prosjeku trošila oko dvije milijarde američkih dolara svakog dana na berzi u protekloj godini za kupovinu stranih deviza. Ovo je povećalo količinu juana na tržištu i potpomoglo njegovom slabljenju.


veliki trgovci

Za više vijesti pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

Uklonjeni slatkiši s kasa: britanski trgovački lanac Tesco ukida slatkiše s polica svojih kasa. Tesco se na taj potez odlučio nakon što je isto učinio konkurentski, njemač-ki trgovački lanac Lidl. Tim potezom, Tesco želi da podrži borbu protiv gojaznosti i pre-komjerne težine koja se vodi širom Velike Britanije. Tesco je

I dalje najveći na svijetu: američki trgovački lanac Wal-mart i dalje je najveći trgovački lanac na svijetu. Prema pisanju američkog magazina Fortune, Walmart je zauzeo prvo mjesto među 500 vodećih svjetskih kompanija. Kompanija ima oko dva miliona zaposlenih, a u

Rast prodaje u prvom kvarta-lu: Delhaize grupa je u prvom kvartalu 2014. povećala neto pro� t za 51% na 80 miliona eura, uprkos činjenici da je operativni pro� t pao za 5,7% na 156 miliona eura. Ukupna prodaja porasla je za 0,3% na 5,21 milijardu eura.

Na tržištu SAD Delhaize je zabilježio rast prodaje za 4,1% na 4,35 milijardi dolara, a menadžment kompanije ističe da su ovakvi rezultati potpo-mognuti dobrim poslovnim učinkom banera Food Lion. Na tržištu Belgije prodaja je pala za 0,8% na 1,2 milijarde eura. Iz kompanije ocjenjuju da je glavni uzrok tome zatvaranje nekoliko velikih supermar-keta u ovom razdoblju zbog renoviranja, ali i povećanog ulaganja u smanjenje cijena, kao i viših troškova poslovanja. U jugoistočnoj Europi prodaja je porasla za 2,1% na 731 milion eura. Iz Delhaizea su optimi-stični kada je riječ o poslovanju u idućem razdoblju i očekuju da će rezultati ispuniti predvi-đanja.

Prvi samostalni drive format: Carrefour je nedavno otvorio prvi samostalni drive format u belgijskom Waterloou. Ovaj njihov potez je u skladu sa stra-tegijom koju ima na domaćem tržištu, a to je fokusiranje na pro� tabilniji samostalni drive format, koji će omogućiti razvoj drive mreže. Inače, prodajnim kanalom Klikni & pokupi u Belgiji dominira tržišni lider Colruyt, zatim slijedi Delhaize, a oba lanca uglavnom punktove za skupljanje naručene robe imaju u sklopu trgovina.

konačnu odluku donio nakon studije prema kojoj je 65% kupaca priznalo, da će taj potez utjecati na njihovu odluku o nekupovanju čokolade i ostalih slatkiša. Sličan je i udio (67%) roditelja koji tvrdi da će na taj način u Tescu lakše obaviti kupovinu bez dječije kuknjave za slatkišima.

prvom kvartalu ove godine je ostvarila 3,59 milijardi dolara čiste dobiti, što je pet posto manje u odnosu na isto raz-doblje lani. Kako bi zaustavio negativne trendove, američki trgovački div postavio je počet-kom februara Douga McMillona za novog direktora.

Superdobri lider u oblasti održivosti: ovaj maloprodajni lanac, prisutan u devet zemalja, objavio je početkom juna Izvještaj o održivom razvoju za prošlu godinu. Rezultati izvje-štaja potvrđuju da je grupa na korak bliže ostvarenju ciljeva do 2020. godine, de� nisanih u strategiji održivosti pod nazivom „Superdobri” pokre-nutoj 2013. Izvještaj detaljno opisuje dostignuća kompanije u oblastima od značaja za lokalne zajednice u kojima posluje, kao što su klimatske promjene, manjak resursa i zdravstvene potrebe potrošača, u okviru sektora maloprodaje. Kao naj-važnije rezultate u prethodnoj godini, Delhaize navodi održi-vost privatne robne marke koja se ogleda u podršci održivoj poljoprivredi i zdravijoj hrani, kretanje ka nultoj količini otpada, zapošljavanje raznovr-sne radne snage koja oslikava lokalne zajednice u kojima posluje kao i rad na smanjenju utjecaja jednog od glavnih faktora klimatskih promjena u ovom sektoru – emisije sistema hlađenja.

Partnerstvo sa Cepsom: Carre-four Španija i Cepsa pregovaraju o otvaranju 1.500 benzinskih stanica pod brendom Carrefour Express. Ove dvije kompanije već su u partnerskom odnosu od maja 2013., kad je dogovo-reno da kupci koji posjeduju Carrefourove loyalty kartice mogu na Cepsinim pumpama da kupuju gorivo po 4% nižoj cijeni. Carrefour ima slična partnerstva širom Europe. U Poljskoj ima dogovor s ruskom benzinskom kompanijom Luko-il, a u Italiji s kompanijom Esso.

Kadrovske promjene za drža-ve Beneluxa: Kef van Helber-gen novi je direktor za Makro Cash & Carry na holandskom tržištu. Time je postao i regio-nalni direktor te kompanije za države Beneluxa. Van Helber-gen je na tu dužnost stupio prvog dana juna. Njemački trgovac Metro Cash & Carry sa sjedištem u Düseldorfu dugo je trgovački lanac broj jedan u ovoj zemlji, a odnedavno je i vodeći trgovac za cijelu Europu. Pretekavši i vodeći britanski trgovački lanac Tesco, postao je treći najveći trgovac na svijetu.

Metro Cash & Carry pokrenuo je projekt za mlade koji žele da se edukuju i steknu međunarodno iskustvo u jednom od najvećih veleprodajnih trgovačkih lana-

ca. Kandidati iz 31 zemlje, u kojima Metro posluje, učestvo-vat će u dvogodišnjem školo-vanju i programu pripreme za preuzimanje menadžerskih funkcija unutar Metro grupe.

Širenje online poslovanja u Kini: Metro Cash & Carry na-stavlja s investiranjem u online softver u Kini. Novi poslovni planovi podrazumijevaju una-pređenje postojećih platformi i uvođenje dodatnog Click & Collect servisa. Kompanija je svim registrovanim kineskim potrošačima ponudila web stra-nicu MetroMall.com, u kineskoj i engleskoj verziji, a potrošači će moći da joj pristupe i putem mobilnih uređaja i društvenih mreža. Click & Collect usluga bit će dostupna u ukupno 77 objekata.


aktuelno

Prema prvim neslužbenim podacima, poplavama u maju ove godine zahvaćena je gotovo petina teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno oko 10.000 kilometara kvadratnih, a potpuno je poplavljeno oko 18.600 domaćinstava. Izvan svojih domova je više od 40 000 stanovnika, od kojih je skoro polovina smještena u 25 kolektivnih centara i četiri kasarne

bh. javnosti se navodi da je država zakazala u segmentu prevencije, ali je ta ista dr-žava ponovo na ispitu jer se od nje očekuje da djeluje si-

stemski, od uspostave sistema distribucije i kontrole humanitarne pomoći, kontrole cijena, medicinskog aspekta... pa sve do organizovanja donatorskih konferencija. Razjedinjenost je došla do izražaja i kada su u pitanju procjene šteta, pa se time bave svi nivoi vlasti, ali rijetki imaju kon-kretne podatke. Tako su Europska unija, Ujedinjene nacije i Svjetska banka udružili snage da odgovore na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine i u kratkom roku procijene potrebe za oporavkom sa ciljem ocjene po-sljedica poplava na živote ljudi i osnovne sektore u pogođenim područjima. Europ-ska unija angažovala je Ricarda Zapatu Martija, dobitnika Nobelove nagrade za mir za 2007. godinu zajedno sa ostalim čla-

novima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), da vodi procjenu potreba. Delegacija Europske unije u Bosni i Herce-govini odredila je tim za koordinaciju rada tokom procjene potreba za oporavkom. Sve se radi u koordinaciji sa Ujedinjenim nacijama, Svjetskom bankom, državama članicama Europske unije i vlastima Bosni i Hecegovini. Procjena potreba za oporav-kom bit će završena u roku od tri sedmice i rezultirat će izvještajem za koji se očekuje da će biti završen do 18. juna.

Dakle, konkretnih podataka o štetama još nema, ali se Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine od prvog dana an-gažovala kako bi što prije izvršila procjenu šteta koje je pretrpjela bh. privreda. Ofor-mili su krizni štab koji radi u dva pravca, prvi je procjena šteta i njihovih posljedica, a drugi se odnosi na prijedlog rješenja za prevazilaženje ovakvog stanja. “Sličan po-sao Vanjskotrgovinska komora već ranije je radila, kada je utvrđivala ratne štete po bh. privredu po odgovarajućoj metodologi-ji priznatoj od Ujedinjenih naroda, a to joj iskustvo može umnogome olakšati posao koji predstoji”, smatra direktor Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić navodi da su poplave prouzrokovale ogromne direktne štete na više od stotinu proizvodnih kompanija koje su potpuno obustavile proizvodnju i neizvjesno je kada će je ponovo moći po-krenuti, a poseban problem je što je mali

U

U ovoj teškoj situaciji koja je zadesila zemlju, brojni ljudi iz BiH i ino-stranstva pružili su ne-sebičnu pomoć i poka-zali solidarnost s onima koji su nastradali.

Piše: Adis Brdarić

Poplavama zahvaćena petina teritorije, ugrožena trećina privrede


broj firmi imao osiguranje od poplava. Egrlić naglašava da posebno zabrinjava činjenica da će doći do pada izvoza, prili-va svježeg kapitala i prihoda u zemlji, kao i do pada poreskih i neporeskih prihoda. U tom smislu, Vanjskotrgovinska komo-ra BiH je kontaktirala Međunarodnu pri-vrednu komoru, Međunarodnu federaci-ju komora, Islamsku komoru, Europsku komoru i Balkansku asocijaciju komora kako bi pokušala pomoći bh. kompanija-ma da ne izgube tržište u Europi i svijetu.

Predsjednik VTK BiH ukazao je i na potpu-no uništenu poljoprivrednu proizvodnju u najkvalitetnijim dijelovima BiH, te dodao da je proizvodnja hrane u ovoj godini u najtežem stanju u posljednjih sto godina.

Kako bi se spriječio gubitak velikog broja radnih mjesta i dodatno povećanje stope nezaposlenosti, koja je i prije elementar-ne nepogode bila najveći problem u BiH, snage su udružili Federalni zavod za za-pošljavanje, Udruženje poslodavaca u Fe-deraciji BiH, Privredna komora Federacije

BiH i Savez samostalnih sindikata BiH. Cilj je napraviti konkretne programe pomoći za 20.000 do 30.000 ljudi i pronaći sred-stva za tu namjenu koja će biti plasirana posredstvom Federalnog zavoda za zapo-šljavanje. Direktor Zavoda Kenan Rešo na-veo je da se, prema procjeni koja je rađena na 10.000 ljudi u industrijskom sektoru i 5.000 ljudi u poljoprivredni, došlo do po-datka da će biti za finansiranje programa biti potreban minimalno 51 milion KM. Međutim, procjene koje je iznio direktor Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH Mladen Pandurević govore da će treba-ti puno veći iznos. “Procjene su da bi od 10.000 do 15.000 ljudi u realnom sektoru trajno moglo ostati bez posla i otprilike isto toliko u poljoprivredi”, kazao je Pandurević.

Katastrofalne poplave u BiH komentarisao je i visoki predstavnik Valentin Inzko, koji je na Forumu za prosperitet i zapošljavanje održanom krajem maja u glavnom gradu BiH, kazao da jedinstvo naroda, odlučnost i solidarnost treba prenijeti i na ekonom-ski i politički prostor, što treba biti polazna tačka za sve reforme. Dvodnevni Forum, koji je organizovao specijalni predstav-nik Europske unije i šef Delegacije EU u BiH ambasador Peter Sorensen, u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj, završen je porukom da Bosna i Hercegovina nije sama na putu u Europsku uniju, da će međunarodna zajed-nica pomoći zemlji u sveobuhvatnim refor-mama i izgradnji moderne, prosperitetne države i u rješavanju ekonomskih proble-ma. Sorensen je tom prilikom poručio da je međunarodna zajednica spremna pomoći BiH i mnogo više nego što izgleda na prvi pogled. “Ovo nije kraj. Ovo je tek početak pro-grama koji će pomoći u rješavanju nagomi-lanih ekonomskih problema, a nastao je pod utjecajem poplava“, istakao je Sorensen.

U ovoj teškoj situaciji koja je zadesila ze-mlju, brojni ljudi iz BiH i inostranstva pružili su nesebičnu pomoć i pokazali soli-darnost s onima koji su nastradali. Ukupna težina svih pošiljki humanitarne pomoći iznosi 3.716.663,46 kilograma.

Postoje naznake da će Hrvatska, Srbija i BiH zajedno aplicirati za pomoć Europske unije za saniranje posljedica poplava, ali i u tom smislu potrebna je saglasnost unu-tar BiH koja je do sada u brojnim konkret-nim slučajevima izostajala. Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske po-tvrdili su da će Hrvatska i Srbija zajedno aplicirati za europsku pomoć za saniranje šteta od poplava, s tim što će u taj projekt vjerojatno biti uključena i BiH, jer je uspo-stavljen kontakt između nadležnih mini-starstava ove tri države. Europska pravila propisuju visinu štete koju neka zemlja mora pretrpjeti da bi mogla zatražiti po-moć iz fonda solidarnosti i dopuštaju mo-gućnost da dvije ili više zemalja apliciraju zajedno ako pojedinačno nisu pretrpjele dovoljno veliku štetu.

Europska unija, Ujedi-njene nacije i Svjetska banka udružili su snage da odgovore na zahtjev vlasti BiH i u kratkom roku procijene potrebe za oporavkom sa ciljem ocjene posljedica po-plava na živote ljudi i osnovne sektore u po-gođenim područjima.

Predsjednik Vanjsko-trgovinske komore BiH Ahmet Egrlić navodi da su poplave prouzroko-vale ogromne direktne štete na više od stotinu proizvodnih kompanija koje su potpuno obu-stavile proizvodnju i neizvjesno je kada će je ponovo moći pokre-nuti.

Kako bi se spriječio gubitak velikog broja radnih mjesta snage su udružili Federalni zavod za zapošljavanje, Udru-ženje poslodavaca u Fe-deraciji BiH, Privredna komora Federacije BiH i Savez samostalnih sindikata BiH.


NIHAD IMAMOVIĆ, JEDAN OD VLASNIKA EIN NATURAL D.O.O.

intervju

EIN Natural d.o.o. sa svojim brendom “Sok” osnovan je 2011. godine i bavi se proi-zvodnjom voćnih sokova bez konzervansa, šećera, aro-matskih primjesa i bez vode.

Sokovi se prave od voćki koje nisu prskane i koje nemaju apsolutno niti jedan hemijski dodatak. Proizvodnja se bazira na principu pasterizacije, koja obezbjeđuje zadržavanje svih visokovrijednih minerala i vitamina u soku. Kompanija u svom portfoliju proizvoda nudi voćne sokove od jabuke, kruške, višnje, te kombinaciju okusa: kruška-jabuka i mr-kva-jabuka, koji su dostupni za kupovinu i putem web shopa. O proizvodnom programu i kapacitetima, izvoznim, ali i drugim plano-vima EIN Natural razgovarali smo sa jednim od vlasnika Nihadom Imamovićem, čovje-kom koji je 15 godina bio na čelu ASA Prevent grupacije i koji je nakon odlaska u penziju shvatio da još ima snage i volje da radi u dr-žavi iz koje, kako kaže, nema namjeru otići bez obzira na brojne evidentne probleme.

Poduzetnik ste već godinama, i to u državi koja, nažalost, ni na koji način ne podrža-

Sok osvaja bh. tržište

Kompanija EIN Natural d.o.o. u svom portfoliju proizvoda nudi voćne sokove od jabuke, kruške, višnje, te kombinaciju okusa: kruška-jabuka i mrkva-jabuka, koji su dostupni za kupovinu i putem web shopa.Proizvodnja se bazira na principu pasterizacije, koja obezbjeđuje zadržavanje svih visokovrijednih minerala i vitamina u soku

to a� rmišu. Brojni su primjeri na kojima se može pokazati da država ništa ne radi da bi zaštitila poljoprivredu. Poznato je da se zna-čajna sredstva izdvajaju za poljoprivredne podsticaje, ali ona ne završe uvijek na pra-vom mjestu. Ima puno netransparentnog trošenja tih sredstava i to svi znamo i ističe-mo, ali se vrlo malo radi da se to promijeni. Naprimjer, prije mjesec dana otkupna cijena jagoda u Hercegovini bila je 2,20 KM po ki-logramu, ali je uvezeno pet šlepera iz Grčke i Turske po 1,20 KM, što je oborilo cijenu do-maće jagode. Ti koji su uvezli i prodali jagodu po 1,20 KM imaju podsticaj od države u kojoj proizvode, a naši poljoprivredni proizvođači uglavnom nemaju. To je bio uvoz s ciljem da se sruši tržište BiH i zbog toga su tone jagoda propale. Isto će se desiti s malinom i nekim drugim proizvodima. Znači, nema brige dr-žave o poljoprivredi. Slažem se da treba biti slobodno tržište, to traži i Europska unija, ali onda država mora zaštititi svoje proizvođače. Vaše pitanje bilo je zašto sam i nakon penzi-onisanja ostao poduzetnik. Kada sam završio fakultet razmišljao sam da radim šest dana u sedmici po 10-12 sati i da zaradim toliko da mogu živjeti iznad bh. prosjeka. Postigao

va poduzetništvo. Međutim, Vi ste u tim vodama ostali i nakon penzionisanja...zašto?

Tačno je da sam otišao u penziju. Možda sam otišao i rano, ali sam uistinu bio umoran jer sam 15 godina bio na čelu najvećeg privat-nog sistema u BiH i radio po 12 sati. Tome su prethodile četiri ratne godine, što je također bilo veliko opterećenje, tako da sam se baš umorio i otišao u penziju. Međutim, vrlo brzo sam shvatio da ne mogu biti klasičan penzi-oner. Ja jesam u penziji, ali ne mogu biti u mirovini, pa sam sa svojim prijateljem razma-trao šta bismo mogli raditi i shvatili smo da je poljoprivreda perspektiva u BiH. Projekat koji smo zamislili je sveobuhvatan i naša ra-mišljanja idu u pravcu da, osim proizvodnje soka i plantaža za sirovinu, formiramo otku-pne stanice, jer naši poljoprivrednici mogu proizvesti, ali nemaju kome prodati svoje proizvode. Ideja je da u taj posao krenemo s kooperantima, ali sve mora ići postepeno, ne može se ništa realizovati preko noći. Dakle, kao što sam već rekao, perspektiva poljopri-vrede u BiH je ogromna, ali naši političari, osim deklarativne podrške, ništa ne čine da

juni 2014 www.instore.ba juni 2014 www.instore.ba 21

sam čak i više nego što sam očekivao i za-radio sam za miran život, ne samo svoj, već i svoje djece. Međutim, smatram da nije ko-rektno da uživam u tome, a još imam snage da napravim � rme gdje će se ljudi zaposliti. Cilj mi je da doprinesem otvaranju novih rad-nih mjesta.

Kako se rodila ideja za proizvodnju prirod-nih sokova?

Zbog frapantnih statističkih podataka da u BiH propadne oko 20.000 tona jabuke, pri-jatelj i ja smo došli na ideju da iskoristimo barem 50 posto tih količina koje propadaju prvenstveno iz razloga što ljudi nemaju inte-res da beru jabuke jer ih nemaju kome pro-dati. Tada smo kupili liniju za proizvodnju 100 posto prirodnog soka, bez šećera, vode i konzervansa, s ciljem da tržištu BiH, ali i inostranom, ponudimo apsolutno prirodan proizvod. Pola linije, do pasterizatora, kupili smo u Austriji, a drugu polovinu smo napra-vili u Sarajevu i imamo potpuno automatizo-vanu proizvodnu liniju koju opslužuju dva radnika. Sada pokrivamo tržište BiH, a pla-niramo širenje i na druga tržišta, pa samim tim i proširenje kapaciteta. U ovom trenutku linija je locirana u Rajlovcu, međutim, pla-niramo praviti objekat u Vogošći gdje ćemo imati veliki lager za sokove, s obzirom na to da je ova proizvodnja speci� čna – traje četiri mjeseca, odnosno kada je voće svježe, a proi-zvod se prodaje tokom cijele godine. Objekat u Vogošći smo trebali početi graditi prošle godine, već imamo završen projekat, ali još nismo zatvorili � nansijsku konstrukciju, što bi trebalo biti vrlo brzo okončano. Planiramo u roku od šest mjeseci napraviti objekat i u njemu započeti proizvodnju.

Planirate li širiti proizvodni program?

Trenutno imamo sokove u pakovanjima od 0,2 i 1 litar u staklenkama, te od 3 litra u bag-in-box ambalaži. U asortimanu su sokovi jabuka, kruška, jabuka-kruška, jabuka-mr-kva, jagoda i višnja, s tim što ćemo od slje-deće sezone asortiman proširiti sokovima od breskve i nara.

Koliki su proizvodni kapaciteti i gdje bh. građani mogu kupiti vaše proizvode?

Postojeći kapacitet je 500 litara na sat, što trenutno zadovoljava potrebe tržišta koje pokrivamo. Proizvodnja se odvija u jednoj smjeni, ali sa proširenjem tržišta bez proble-ma možemo početi raditi u dvije smjene. Što se tiče tržišta BiH, naš proizvod se može naći u tržnim centrima Mercatora i DP-a, u Konzu-mu, te u Apotekama Sarajevo, a postigli smo i dogovor sa Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu i djeca na Pedijatriji piju naše so-kove.

Imate li namjeru izvoziti i ispunjavate li uslove EU?

Za postojeću proizvodnju dobili smo sve po-trebne certi� kate, HACCP, ISO, a zbog razgo-vora u vezi izvoza s ljudima iz arapskih zema-lja, radimo i na dobijanju Halal certi� kata.

Što se tiče izvoznih planova, prije 15 dana smo s � rmom koja pokriva šest zemalja Zalje-va (Ujedinjeni Arapski Emirati - UAE, Saudij-ska Arabija, Katar, Oman, Kuvajt i Bahrein) potpisali Memorandum u kojem se navodi da će oni ispitati tržište i reći nam koje su im ko-ličine potrebne. Dobili smo ponudu od jedne � rme iz Emirata koja je veoma zaintereso-vana za plasman naših sokova na to tržište. Razgovori su u završnoj fazi, a mi trebamo procijeniti troškove prevoza. Jedna količi-na sokova otišla je u Englesku i očekujemo povratnu informaciju. Već postoje određene pozitivne reakcije, tako da očekujemo da i s njima zaključimo ugovor. Razgovarali smo i sa Slovenijom, prije svega o tome da plasi-ramo naše proizvode u prodavnice LIDL-a i ugovor očekujemo do septembra. Hrvatska nam je, također, interesantna i najvjerovat-nije ćemo početi izvoz u ljetnoj sezoni. Prob-ne količine u Emirate i Englesku otišle su bez ikakvih problema i sa kompletnom potreb-nom dokumentacijom.

Šta biste istakli kao konkurentsku pred-nost svojih proizvoda?

Prije svega, to je proizvod bez konzervansa, šećera i vode, a sirovina je sa plantaža koje nisu prskane. To su privatna imanja, pretež-no u Istočnoj Bosni i dijelom u Krajini.

Osim iz Istočne Bosne i Krajine, odakle još nabavljate sirovinu? Imate i vlastite plan-taže?

Sirovine nabavljamo iz Istočne Bosne jer tamo ima najviše voća koje nam treba. Proš-le sezone smo određene količine nabavljali u Krajini. Višnju nabavljamo u Tuzlanskom kantonu, a jagode dobijamo sa vlastite plan-taže koja se nalazi između Bune i Blagaja, gdje imamo 70.000 sadnica. Prije dvije go-dine, zbog velike suše, imali smo problema sa nabavkom sirovine u BiH i nabavili smo je u Makedoniji. Moram istaći da je sirovina u Makedoniji jeftinija nego kod nas, ali tran-sportni troškovi to “pojedu”.

Radite i na certi� kaciji svojih plantaža?

U saradnji sa USAID-om, trenutno radimo na certi� ciranje plantaža kako bi naši kupci imali potvrdu da sirovina koju koristimo nije prskana i tretirana pesticidima, te da je riječ o 100 posto zdravom proizvodu. Potrebno je da prođe minimalno tri godine da se taj pro-ces okonča i mislim da ćemo već iduće godi-ne imati oznaku EKO na našim proizvodima.

Prepoznaju li bh. građani “Sok” kao apso-lutno prirodan i domaći proizvod? Smatra-te li da je to vaša prednost ili je svijest ljudi u našoj zemlji još nedovoljno razvijena da se okrenu prirodnim i domaćim proizvo-dima?

Kupci sve više prepoznaju “Sok” kao doma-ći i zdrav proizvod. Mislim da je još relativno skup za naše tržište, ali namjeravamo raditi na smanjenju troškova. Naši ljudi objektivno znaju šta je prirodni sok, ali moramo biti re-alni i reći da kupovna moć bh. građana nije velika i da se obično kupuju jeftini sokovi, a da samo manji broj ljudi može izdvojiti novac i kupiti naše sokove koji su za naše tržište skupi, ali i jeftini s obzirom na kvalitet. To je realnost.

Na koji način planirate smanjiti troškove?

Na tome radimo, ali smo u ovoj početnoj fazi bili opterećeni investicijom i amortizacija opreme je ulazila u cijenu proizvoda. Kada se toga riješimo, onda će i proizvod biti jeftiniji. Dakle, intenzivno razmišljamo o smanjenju cijena. Međutim, � ksni troškovi su veliki. Pr-venstveno mislim na činjenicu da staklenku i čepove kupujemo u inostranstvu, ranije u Srbiji, a sada u Hrvatskoj. S obzirom na malu količinu koju kupujemo, cijena je visoka, zbog čega razmišljamo o kupovini trogodiš-nje proizvodnje � aša i u tom slučaju bi cijena bila znatno niža, što bi utjecalo i na cijenu konačnog proizvoda. Na našem tržištu, na-žalost, nema proizvodnje staklenki sa čepom i naljepnicom ili bag-in-box ambalaže, što nam stvara veliki trošak. Sama cijena sirovi-ne nije visoka u odnosu na cijenu soka.

Koliko radnika zapošljava “EIN Natural” i kakvi su vam budući planovi u tom smi-slu?

U ovom trenutku imamo dva radnika koji rade na proizvodnoj liniji, jednog u skladi-štu i troje komercijalista. Međutim, u sezo-ni se broj radnika povećava, a u narednom periodu planiramo dodatna zapošljavanja u komercijali. Do sada smo dobrim dijelom po-krili tržište Sarajeva, a sada imamo namjeru agresivno krenuti prema Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, Zenici, Bihaću...

Ne mogu da se ne osvrnem na elementar-nu nepogodu koja je pogodila BiH i da Vas ne pitam ima li bojazni da to ugrozi Vašu ovogodišnju proizvodnju?

Ova elementarna nepogoda se neće odraziti samo na nas, nego i na kompletnu privredu, ali i na kupovnu moć građana. Međutim, moramo se svi potruditi da prevaziđemo taj problem. Potpuno smo svjesni da je uništeno puno jagodičastog voća, ali to nas neće po-goditi jer imamo svoju jagodu iz Hercegovi-ne, ali će pogoditi poljoprivredu u BiH. Gene-ralno, smatram da nećemo imati problema s nabavkom sirovina jer većinu, kao što sam i rekao, nabavljamo iz istočne Bosne koja nije pogođena poplavama. Također, imamo re-zervnu varijantu – uvoz iz Makedonije.

Sirovine nabavljamo iz Istočne Bosne jer tamo ima najviše voća koje nam treba. Prošle sezo-ne smo određene količi-ne nabavljali u Krajini.


istraživanjeEUROMONITOR: STAVOVI PREMA PRIVATNIM ROBNIM MARKAMA (PRVI DIO)

Raste značaj i udioU razvijenim tržištima, privatne robne marke su postale sastavni dio potrošačke korpe. Prema Euromonitorovom Global Consumer Trends Survey 2013. istraživanju, više od 89% kupaca ponekad kupuje privatnu robnu marku, dok njih 11% nema tu praksu

Izvor: Euromonitor

• Više od polovine ispitanika(56%)reklojedajenivoku-povineprivatnihrobnihmar-kiistiuproteklih12mjeseci.Samo je 15% njih povećalokupovinu proizvoda privat-nih robnih marki u posljed-njihgodinudana,što jedo-velo do smanjenja njihovihtroškovaza18%.

• Koncept privatnih robnihmarki je zasada nepoznat uRusiji,sobziromnamaluve-ličinutogtržišta.23%ruskihpotrošača je reklo da nikadne kupuje privatnu robnumarku,dokje5%njihpove-ćalo potrošnju u poslednjihgodinudana.

• Ispitanici starosti od 30 do40godinasusepokazalikaonajveći potencijalni kupciprivatnihrobnihmarkiupo-sljednjihgodinudana,itoza16%, za razliku od kupacaostalihstarosnihdoba.Tojedobaukojemnajvjerovatni-jeimajumaludjecu,takodatraženačinekakobisačuvalinovaczaneštodrugo.

• Vrlopozitivni,kadsuupita-njuprivatnerobnemarkesupotrošači u Indiji i Francu-skoj,s27%i23%,odnosno,njihovanamjerajedajošpo-većajukupovinutihproizvo-dausljedećihgodinudana.

• Zbog ograničenog raspo-loživog dohotka kupci suse okrenuli kupovini samoosnovnih proizvoda. Među-tim, istovremeno kupci sebijošpovremenougađajuiželedaplatemalovišezavrhun-skikvalitetprivatnih robnihmarki, čime se stvaraju “hi-bridnikupci”.

• Percepcijaokvalitetuprivat-nihrobnihmarkisepotvrđu-je već decenijama, iako jošvarirajuodzemljedozemlje,u zavisnosti od nivoa posti-gnutesofisticiranosti.

• Studija o potrošačima kom-panije Canadean iz 2013.godineotkrilajedačak59%britanskihkupacamislidasunacionalni brendovi skupljisamo zbog visokih budžetaza oglašavanje, a ne zbogdrugačijihsastojaka iliproi-zvodnihprocesakojekoriste.

• USAD-u,Deloitte’sAmericanPantryistraživanjeu2013.jedošlo do podatka da većinakupaca (88%) smatra da suprivatne robne marke jed-nako dobre kao i brendovi.

Samo72%ispitanikajerekloda bi se vratilo brendovimaakobisepoboljšalaekonom-skasituacija.

• Ipak,Nielsenovoistraživanjeiz 2010. je otkrilo da samo29% svjetskih potrošačami-slida jekvalitet većine rob-nihmarkijednakodobarkaoikvalitetbrendova.Potroša-čiuazijsko-pacifičkomregi-onu, Bliskom istoku i Africiimajunegativnupercepcijuoprivatnimrobnimmarkama.

• Nielsen istraživanje je po-kazalo da su ispitanici uLatinskoj Americi većinomupoređivali cijene privatnihrobnihmarkiu različitim tr-govinama,dokje35%njihutom dijelu reklo da su spre-

mnidaplateistucijenu,akoneivišu,akoimseproizvodzaistasviđa.

Tržište privatnih robnih markiU apsolutnom iznosu, tržišteprivatnih robnih marki u sek-toru robe široke potrošnje uperiodu od 2007. do 2012., spovećanom prodajom od 24%,dostiglo je procijenjenu vrijed-nostod352milijardeameričkihdolara.Ovojebilojednakostal-nomudjeluodoko10%ukupnevrijednostitržišta.

Rast je bio podstaknut fakto-rima poput potrebe kupaca dasmanje troškove tokom eko-nomske krize, ekspanzijomvelikih trgovačkih lanaca i ra-


zvijanjem sve sofisticiranijihprivatnih robnih linija koje suzahtjevalevećecijene.

Međutim,u2012.godinivrijed-nost prodaje privatnih robnihmarki jepalaza1%,što jeglo-balni privredni rast usporio zaoko 3%. Ovo je bilo djelimičnozbogagresivnihpromotivnihci-jenavodećihbrendovaunamje-ridazaštitetržište.

Dalje,kupcivišenisupodtolikovelikim finansijskim pritiskomkaozavrijemerecesije,takodaje većina njih koja je kupovalapo nižim cijenama, s poboljša-njem finansijske situacije, bilaumogućnostidasevratisvojimomiljenimbrendovima.

Većina sektora, s izuzetkombezalkoholnih pića, iskusila jerast privatnih marki na tržištuizmeđu 2007. i 2009. godine,kadjerecesijabilanavrhuncu.Od tada, tržište jeblagopalousvimsektorima.

Pakovana hrana je zabilježilanajveću vrijednost prodaje natržištu privatnih robnih markiu sektoru robe široke potroš-nje,od77%u2012.,alinajjačiprodor za privatne robne mar-

kejebioupapirnojkonfekcijiihigijenskimproizvodima,goto-vo 14% udjela. Udio pakovanehraneprivatnihrobnihmarkinatržištuje12%.

Proizvodipoputtoaletnogpapi-raipapirnihubrusasutrgovci-ma relativno laki za nabavku idistribuciju, a i stvaraju dobremarže.Trenutnojemalarazlikaukvalitetu izmeđubrendiranihiprivatnihrobnihmarkipapirnekonfekcije kompanija koje ihproizvode.

Smrznuta hrana i gotova jelanudenajboljumogućnostzara-zvojprivatnerobnemarkepako-vanehrane,sobziromnatodanacionalnibrendovinisutolikojaki u tom području. Oni nudetrgovcimamogućnostrazvijanjadodatne vrijednosti i generisa-njevećihmarži.

Neki od najtežih sektora zaprodor pakovane hrane su onikojimadominirajumoćnibren-dovi, kao što suHershey,MarsandKraftu slatkišima,Nescaféutoplimnapicima,idječijahra-na,gdjekupci traže visoknivokvalitetaipovjerenja.

Trgovci također smatraju da jeteškoućinatržištebezalkohol-nih pića, s obzirom na jačinuCoca-ColeiPepsija,kojizajednodrževišeod34%svjetskogkoli-činskogtržištau2012.

Udio privatnih robnihmarki jenajnižiusektorimakojizahtije-vajuvisoknivoistraživanjaira-zvoja,gdjejeslikabrendabitna,kaoštojetoslučajsakategori-jam ljepote i lične njege, gdjeprivatne robne marke imajusamo3%udjela.Međutim,pro-daja je znatno porasla i u ovojkategoriji,jersutrgovcipostaliinovativniji.

Privatne robne marke su naj-razvijenije u Zapadnoj Europii Sjevernoj Americi. U apso-lutnim vrijednostima, tržišteSAD-a je premašilo bilo kojedrugo, s procjenom vrijednostiod 79 milijardi dolara u 2012.Ipak, stvarni „ulazak“ je biomnogo manji nego u zapadnojEuropi,sasamo13%.

Švajcarska ima najrazvijenijetržište privatnih robnih markiu sektoru robe široke potroš-nje,saudjelomod38%.Ovo je

posljedicatogaštotimtržištemdominirajudvanajvećatrgovca,MigrosiCoop,kojisufokusira-ninatrgovačkebrendove.Ovo,preneseno u pravu prodaju,iznosi9,5milijardidolara.

Njemačkajezauzeladrugomje-sto,itoipremaapsolutnojvri-jednosti prodaje, kao i premaudjelu privatnih robnih markiod gotovo 30%. Ovo je odrazsnažnepozicijeharddiskonterau Njemačkoj, za koje privatnerobne marke imaju značajnuulogu.

UŠpaniji,prodajaprivatnihrob-nihmarkijeskočilaza48%upe-rioduodpetgodina,do2012.,dokjeudioporastaoza29%,štoju jedovelonatrećupozicijuusvijetu.MnogitrgovciuŠpanijisu bili prisiljeni da trguju pri-vatnim robnim markama zbogvelikenezaposlenostiištednje,štojeuzelosvojdanak.

Tržište Velike Britanije je po-djednako zrelo, s obzirom navisok nivo koncentracije i so-fisticiranosti namirnica u ma-loprodajnom sektoru. Udioprivatnihrobnihmarkijeostao

stabilan,na28%,tokomposma-tranogperioda.

Iako je tržište privatne robnemarkeuRusiji i dalje slabo ra-zvijeno, prodaja je skočila, odoneminimalnedo2,3milijardedolara u 2012. Proizvodi podprivatnim markama su dobropozdravljeni na ovom tržištu,jersepovezujusavisokimkvali-tetomproizvodazapadnihtrgo-vaca, što je pokazatelj velikogpotencijala.

PoljskaiTurskatakođersvjedo-če o značajnom rastu prodajeprivatnihrobnihmarki,kao ionjihovom prodoru u posmatra-nom periodu, s obzirom na todasudiskonteriisupermarketismanjili udio tradicionalne tr-govine.

Na tržištimau razvoju, kao štosuKina i Indija,utjecajprivat-nihrobnihmarkijejošmali.Ali,ovobimoglodasepromijeniubudućnosti, konsolidacijommaloprodajnog tržišta i novimzakonom koji danas omoguća-va da u Indiji direktna stranaulaganjubudu51%umodernumaloprodajusavišebrendova.

Papirna konfekcija i higijena 2,6%

4,8%

5,3%

Ljepota i lična njega

Bezalkoholna pića

Topli napici

6%

Kućna njega

Svi proizvodi robe široke potrošnje

9,6%

Hrana za kućne ljubimce

10,6%Pakovanahrana

12,2%

13,7%

Grafikon: Udio privatnih robnih marki na tržištu 2012.% vrijednost


intervju s povodom

U Sarajevu 2. i 3. juna je održana konferencija o ekonomskoj diplomatiji i internacionalizaciji nacionalnih ekonomija. Organizator je Međunarodni centar za promociju preduzeća suorganizatori su Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Slovenije

Ekonomska diplomatija i internacionalizacija nacionalnih ekonomija

E. Iztok Grmek, ambasador Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini bio je jedan od značajnijih učesnika ove konferencije.

Za uvodni dio razgovora molimo Vas da nam pojasnite termin ekonomske diplo-matije i važnost internacionalizacije na-cionalnih ekonomija?

Ekonomska diplomatija podrazumijeva aktivnosti države i njezine vlade na pro-mociji i zaštiti interesa nacionalne privre-de na međunarodnom planu, pregovore sa

vladama i firmama u čijim zemljama ma-tične kompanije posluju, mjere prevencije mogućih ekonomskih konflikata na doma-ćem i međunarodnom planu, prikupljanje ekonomskih informacija i pokazatelja, kao i globalnu promociju izvoznih interesa pre-ko diplomatskog aparata, a sve to uz nepo-srednu saradnju sa domaćim kompanijama.

U užem značenju riječi ekonomska diplo-matija je:

Zaštita i primjena privrednih interesa drža-ve u inostranstvu;

Unapređenje trgovinske razmjene odnosno

internacionalizacije;

Unapređenje investicija jedne države u ino-stranstvu i obrnuto, unapređenje investici-ja iz inostranstva.

U Sloveniji sve aktivnosti povezane sa eko-nomskom diplomatijom obavlja Ministar-stvo vanjskih poslova u strukturi Vlade i 55 diplomatsko-konzularnih predstavništava-Republike Slovenije u inostranstvu, gdje djeluje 25 ekonomskih savjetnika uz to da je praktično i svaki ambasador ujedno i ekonomski savjetnik. Ekonomska diploma-tija je jedan od glavnih prioriteta djelova-

NJ


nja Ministarstva vanjskih poslova Slovenije, a izvodi je 2009. godine ustanovljeni Direk-torat za ekonomsku diplomatiju.

Kako ocjenjujete saradnju između Repu-blike Slovenije i Bosne i Hercegovine?

Privredni odnosi između naše dvije zemlje su odlični. Rast svih glavnih komponenti privredne saradnje (razmjena roba i usluga, investicije) bila je kao posljedica globalne finansijsko-privredne krize u 2009. godini prekinuta, zbog čega je uslijedio pad vrijed-nosti robne razmjene, koja u posljednje vri-jeme opet raste i u zadnje dvije godine vrti se oko 1 milijarde EUR.

BiH je što se tiče zajedničkog obima robne razmjene, 12. najvažnija vanjskotrgovin-ska partnerica Slovenije. A Slovenija se u BiH kreće između 5. i 6. mjesta. Vrijednost robne razmjene između Slovenije i BiH je u godini 2013. iznosila 909 miliona EUR. Vri-jednost izvoza je iznosila 557 miliona EUR vrijednost uvoza iz te države je iznosila 352 miliona EUR. Ukupna razmjena usluga je u 2013. godini iznosila 136,6 miliona EUR, tako da je ukupna razmjena roba i usluga u prošloj godini prešla 1 milijardu EUR.

Slovenija je BiH prepoznala i kao važnu investicijsku destinaciju. Prema podacima Banke Slovenije ukupna vrijednost sloven-skih neposrednih investicija u BiH krajem godine 2012. iznosi 572,9 miliona EUR što pretstavlja 10% svih slovenskih investicija u inostranstvu. BiH je na trećem mjestu izme-đu država, gdje Slovenija najviše investira, odmah iza Hrvatske i Srbije.

U BiH je registrirano oko 570 preduzeća sa slovenskim kapitalom koja zapošljavaju preko 17.000 ljudi u BiH. Ova slovenska pre-duzeća bi morala šira javnost i javne insti-tucije u BiH smatrati za svoja, bosanskoher-cegovačka, jer zapošljavaju domaću radnu snagu (i u menedžerskim strukturama) i u BiH izmiruju sve poreze i doprinose, te sa cjelokupnim djelovanjem pomažu kod bolje cjelokupne privredne slike BiH.

U kojoj mjeri ste zadovoljni radom bh. in-stitucija prije svega mislimo na privred-nu i vanjskotrgovinsku komoru?

Ambasada Republike Slovenije u Sarajevu je u stalnom kontaktu sa svim relevantnim privrednim institucijama u Bosni i Herce-govini od državne razine, entitetske, kan-tonalne do općinske. Zbog same strukture BiH moramo imati kontakte sa ministar-stvima nadležnima za privredu na različnim nivoima i također sa svim privrednim komo-rama u BiH. Mreža kontakata je vrlo široka i potrebno ju je stalno održavati. Svaka insti-ucija ima svoju nadležnost koja je ograniče-na na lokaciju djelovanja i na djelokrug dje-lovanja. Zaposleni na institucijama su vrlo osposobljeni i uvijek spremni pomoći kod

traženja informacija, organizacije događaja i zaštiti interesa slovenske privrede u BiH, ne oštetujući domaću.

Ambasada Republike Slovenije u Sarajevu ima konzularnu kancelariju i u Banjoj Luci, tako da je moguće obavljati navedene po-slove lakše i bolje.

Konkretni primjeri djelovanja mehani-zama ekonomske diplomatije u Bosni i Hercegovini.

Ambasada Slovenije u Sarajevu u svom radu na području privredne diplomatije upotre-bljava sve mehanizme koji su predviđeni u strategiji djelovanja slovenske privredne diplomatije, a to su:

Organizacija privrednih delegacija kod po-sjeta visokih državnih predstavnika u ino-stranstvu;

Organizacija susreta Miješane komisije za privrednu saradnju;

Nuđenje konkretne potpore pojedinačnim preduzećima: informacije o poslovnim pri-likama; savjetovanje kod opredjeljenja na-čina ulaska na tržište; organizacija, pomoć i saradnja kod posjeta potencijalnih poslov-nih partnera; pomoć kod rješavanja proble-ma slovenskog preduzeća i kroz kontakte sa različitim institucijama i domaćim preduze-ćima; posredovanje informacija o važećem zakonodavstvu i propisima, saradnja sa Delegacijom EU u slučaju nepoštivanja za-konodavstva, propisa i pravila EU;

Organizacija poslovnih susreta uz pomoć Projektnoga privrednog fonda Ministarstva za vanjske poslove;

Potpora djelovanja Slovenskoga poslovnoga kluba;

Suorganizacija grupnih nastupa slovenskih preduzeća na bh. sajmovima;

Pomoć slovenskim preduzećima kod rješe-vanja nekih poslovnih sporova.

U kojoj mjeri prema vašem iskustvu eko-nomska diplomatija učestvuje u ostva-rivanju pozitivnih ekonomskih tokova, kada govorimo o regionalnoj razmjeni roba i znanja?

Značaj privredne diplomatije u slučaju iz-mjene robe i usluga može biti na više ra-zina. Mnoga preduzeća se kod nastupa na stranom tržištu prvo pokušavaju snaći sama. Mnogima to uspijeva i privredna di-plomatija pokušava samo pratiti njihovo djelovanje. Brojna preduzeća sudjeluju na raznim poslovnim događajima koji protiču u organizaciji i suorganizaciji ambasade. Kao što sam pomenuo u pitanju su poslovni susreti uz visoke državne posjete, kao što je bila prošle godine posjeta predsjednika Državnog zbora g. Janka Vebera i poslovni

susret u sklopu sajma u Zenici – ZEPS-a, pa sve do specijaliziranih poslovnih susreta po područjima djelovanja, koje Ambasada or-ganizira u saradnji sa domaćim institucija-ma, u prvom redu Vanjskotrgovinskom ko-morom BiH. Ti događaji predstavljaju jedan od elemenata internacionalizacije odnosno pomoći kod prodoru na strana tržišta. Pre-duzeća se se na tim događajima upoznaju, pronalaze zajedničke interese i dogovaraju se o poslovima.

Koje su stvarne potrebe poslovnih ljudi, kada je riječ o ekonomskoj diplomatiji?

Brojna slovenska preduzeća koja su upo-znata sa djelovanjem privredne diploma-tije, već su upotrebljavala naše ”usluge”, bilo sa učešćem u poslovnim delegacijama ili na poslovnim događajima u organizaciji ambasade. Mnoga preduzeća su se u BiH su-očila za brojnim problemima i Ambasada im je pokušala pomoći. U brojnim slučajevima bilo je djelovanje slovenske privredne di-plomatije u BiH uspješno.

Mnogo preduzeća, nažalost, ne poznaje mo-gućnosti i učinkovitosti ekonomske diplo-matije i zato bi po našem mišljenju trebali široj javnosti predstaviti njene mehanizme, mogućnosti i domete. Istina je i to, da su se privrednom diplomatijom do sada posluži-vala naročito mala i srednja preduzeća, koja su ograničenih mogućnosti, a u mnogim slučajevima vidimo, da se i velika preduzeća poslužuju privrednom diplomatijom u dje-lovanju na stranim tržištima. Ona najveća preduzeća, koja su vrlo dobro pozicionira-na na određenom tržištu usluge privredne diplomatije trebaju samo u izvanrednim prilikama.

Za kraj šta biste poručili poslovnim ljudi-ma u Sloveniji i Bosni i Hercegovini?

Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju vežu tra-dicionalno dobre historijske i geografski potkrepljene veze, koje su ojačane snažnom privrednom saradnjom. Slovenija je jedan od većih investitora u Bosnu i Hercegovini i na taj način stvara brojna radna mjesta, a sa svojim investicijama pomaže kod povećanja bosanskohercegovačkoga izvoza u EU. Bo-sna i Hercegovina ima još mnogo neiskori-štenih potencijala kao što su: obrazovan ka-dar, neiskorištene preređivačko-privredne površine, hidro potencijal.. Ambasada Re-publike Slovenije je uvijek na raspolaganje poslovnim ljudima iz Slovenije i Bosne in Hercegovine za dobre ideje, za prijedloge, za poboljšanje privredne saradnje i za utrvr-đivanje poslovnih veza između obje države. Dobrodošli.

Razgovarao: Rešid Muratović [email protected]

juni 2014 www.instore.ba

lektronska trgovina je trend koji se po-sljednjih godina snažno razvija. Pogo-tovo u oblasti maloprodaje (buisness to consumer, B2C). Počeo je prvenstveno kao istraživanje novih mogućnosti za unapređenje maloprodajnog biznisa u

vrijeme kada se pojavila brza internet konekcija na pojedinim tržištima. Počeci su se odnosili na pred-stavljanje ponude maloprodajnih kompanija, da bi se kasnije te iste web platforme pretvorile u aplikacije za online kupovinu.

26

category management

Sa pojavom tableta i smart telefona, elektronska maloprodaja je ušla u novu, naprednu fazu. Pojava ovih uređaja je unijela revoluciju u načinu odvijanja i stopama rasta elektronske maloprodaje. Podatak koji ukazuje na značaj smart telefona je veliki broj njihovih korisnika

Autor: Darko Vaselić, Business Development Man-ager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson & Johnson

Mobilni uređaji u funkciji unapređenja vrijednosti kategorija

Category management (rubrika)

Mobilni uređaji u funkciji unapređenja vrijednosti kategorija (naslov)

Sa pojavom tableta i smart telefona, elektronska maloprodaja je ušla u novu, naprednu fazu. Pojava ovih uređaja je unijela revoluciju u načinu odvijanja i stopama rasta elektronske maloprodaje. Podatak koji ukazuje na značaj smart telefona je veliki broj njihvoih korisnika (podnaslov)

Elektronska trgovina je trend koji se posljednjih godina snažno razvija. Pogotovo u oblasti maloprodaje (buisness to consumer, B2C). Počeo je prvenstveno kao istraživanje novih mogućnosti za unapređenje maloprodajnog biznisa u vrijeme kada se pojavila brza internet konekcija na pojedinim tržištima. Počeci su se odnosili na predstavljanje ponude maloprodajnih kompanija, da bi se kasnije te iste web platforme pretvorile u aplikacije za online kupovinu.

Sa pojavom tableta i smart telefona, elektronska maloprodaja je ušla u novu, naprednu fazu. Pojava ovih uređaja je unijela revoluciju u načinu odvijanja i stopama rasta elektronske maloprodaje. Podatak koji ukazuje na značaj smart telefona je broj njihvih korisnika, koji je, za period Juni 2010. - Juli 2013. godine, predstavljen na sljedećoj slici.

Broj vlasnika smart telefona, starosti 13+ godinau SAD

Jul 2010 Jun 2013

53.4 miliona 142.0 miliona

Slika 1. Broj vlasnika smart telefona u SAD za period 2010. – 2013.

Pri tome, najveći udio u rastu, ali i značaj za razvoj elektronske maloprodaje, je imao Android operativni sistem. Naime, on je ostvario najveće povećanje broja korisnika, te na taj način dodao najviše novih korisnika maloprodajnih web aplikacija. Broj korisnika najznačajnijih platformi smart telefona, je predstavljen niže.

Slika 2: Udio operativnih sistema pametnih telefona u SAD za period 2010. – 2013.

Anticipirajući ovaj trend rapidnog porasta smart telefona i tableta, maloprodavci su počeli prilagođavati svoje strategije elektronske maloprodaje, nudeći vlasnicima ovih uređaja značajne pogodnosti u cilju stimulisanja ovog načina prodaje. Oni koji su prvi krenuli u ovom smjeru već vide značajne koristi. Ipak te koristi se ne ogledaju samo u vrijednosnoj prodaji, obzirom da oviuređaji imaju svoj značaj i utjecaj na odluku o kupovini, ali i na sam proces kupovine. Utjecaj, značaj i udio u ukupnoj maloprodaji koji se odvija putem ovih uređaja je predstavljen na Slici 3.

100%

50%

10%

PRODAJA % ukupne maloprodaje

UTJECAJ na kupovinu

ZNAČAJ za proces kupovine

Slika 3: Utjecaj, značaj i prodaja putem mobilnih uređaja na razvijenim tržištima

17%24%

39%

12%

52%

40%

4% 3%

Google/Android Apple RIM/Blackberry MicrosoftJul 2010 June 2013

Udio operativnih sistema pametnih telefona


Anticipirajući ovaj trend rapidnog porasta smart telefona i tableta, maloprodavci su počeli prilagođavati svoje strategije elektronske maloprodaje, nudeći vlasnicima ovih uređaja značajne pogodnosti u cilju stimulisanja ovog načina prodaje. Oni koji su prvi krenuli u ovom smjeru već vide značajne koristi. Ipak te koristi se ne ogledaju samo u vrijednosnoj prodaji, obzirom da oviuređaji imaju svoj značaj i utjecaj na odluku o kupovini, ali i na sam proces kupovine. Utjecaj, značaj i udio u ukupnoj maloprodaji koji se odvija putem ovih uređaja je predstavljen na Slici 3.

100%

50%

10%

PRODAJA % ukupne maloprodaje

UTJECAJ na kupovinu

ZNAČAJ za proces kupovine


17%24%

39%

12%

52%

40%

4% 3%

Google/Android Apple RIM/Blackberry MicrosoftJul 2010 June 2013

Udio operativnih sistema pametnih telefona

E

Usljed rapidnog korištenja smart telefona i tableta, ma-loprodavci su počeli prilago-đavati svoje strategije elek-tronske maloprodaje, nudeći vlasnicima ovih uređaja zna-čajne pogodnosti u cilju stimu-lisanja ovog načina prodaje.

Slika 1. Broj vlasnika smart telefona u SAD za period 2010. – 2013.




category management

Sa pojavom tableta i smart telefona, elek-tronska maloprodaja je ušla u novu, na-prednu fazu. Pojava ovih uređaja je unijela revoluciju u načinu odvijanja i stopama ra-sta elektronske maloprodaje. Podatak koji ukazuje na značaj smart telefona je broj nji-hovih korisnika, koji je, za period juni 2010. - juli 2013. godine, predstavljen na Slici 1.

Pri tome, najveći udio u rastu, ali i značaj za razvoj elektronske maloprodaje, je imao An-droid operativni sistem. Naime, on je ostva-rio najveće povećanje broja korisnika, te na taj način dodao najviše novih korisnika ma-loprodajnih web aplikacija. Broj korisnika najznačajnijih platformi smart telefona, je predstavljen na Slici 2.

Anticipirajući ovaj trend rapidnog porasta smart telefona i tableta, maloprodavci su počeli prilagođavati svoje strategije elek-tronske maloprodaje, nudeći vlasnicima ovih uređaja značajne pogodnosti u cilju stimulisanja ovog načina prodaje. Oni koji su prvi krenuli u ovom smjeru već vide zna-čajne koristi. Ipak te koristi se ne ogledaju samo u vrijednosnoj prodaji, obzirom da ovi uređaji imaju svoj značaj i utjecaj na odluku o kupovini, ali i na sam proces kupovine. Utjecaj, značaj i udio u ukupnoj maloprodaji koji se odvija putem ovih uređaja je pred-stavljen na Slici 3.

Sa Slike 3 je vidljivo da je trenutni udio maloprodaje koji se odvija putem mobilnih uređaja 10 posto. Ovo je veliki udio, koji se ubrzano povećava. Ipak, ovo nije jedini pokazatelj značaja mobilinih uređaja. Oni, pored udjela u ukupnoj maloprodaji, imaju snažan utjecaj na samu kupovinu. Primije-ćeno je, recimo da preko 50 posto kupca dok kupuju u radnji, putem svojih pametnih te-lefona provjeravaju ponudu istih ili sličnih proizvoda na webu. Pored ponude, oni pro-vjeravaju i karakteristike proizvoda koji ih interesuju, komentare korisnika, kao i sve druge informacije koje mogu naći na webu, a koje im mogu biti od pomoći pri kupovini. Pored toga što kupci koriste svoje mobilne uređaje dok su u kupovini, oni ih koriste i prije same kupovine, kako bi se informisali o proizvodima, ponudi, mjestima za kupovi-nu, promotivnim aktivnostima, isplativosti i slično. Na ovaj način, putem svojih uređa-ja, kupci postaju nezavisni donosioci odlu-ka, te putem ovog procesa postaju potpuno pripremljeni za sam čin kupovine. Kada jednom uđu u prodajni objekat, oni znaju tačno šta žele i na koji način to žele.

Godine 2012., elektronska maloprodaja

predstavljala je oko 8 posto ukupne ma-loprodaje. U roku od tri godine, dostići će 10 posto od svega što se kupuje i prodaje u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, udio elektronske maloprodaje varira po kategorijama. Za mnoge FMCG kompanije, udio prodaje se još kreće u jednocifrenim brojkama. Ovo bi trenutno bilo relativno lako zanemariti. Imajući u vidu stope rasta i projekciju obima elektronske trgovine u narednim godinama, nijedna ozbiljna kom-panija to ne smije napraviti.

Kako se ne bi stekao pogrešan utisak da je trenutna elektronska maloprodaja zanema-riva, na Slici 4 je predstavljena njena vrijed-nost na 10 najvećih tržišta.

Naravno, kao i u većini ekonomskih pitanja, značajno je pogledati distribuciju elektron-ske maloprodaje po regijama. Za očekivati je da je njen udio na razvijenim tržištima značajno veći. Jedan od razloga za to je veća sposobnost maloprodavaca sa tih trži-šta za značajna � nansijska ulaganja koja su potrebna za pokretanje ozbiljnijih operacija elektronske maloprodaje. Drugi značajan

razlog je tehnološka osposobljenost pojedi-nih regija za uspostavljanje infrastrukture potrebne za elektronsku trgovinu. Treći ra-zlog je zastupljenost mobilnih uređaja kod stanovništva, obzirom da su oni preduslov odvijanja elektronske trgovine. Globalna rasprostranjenost elektronske maloprodaje među regijama je predstavljena niže.

Kompanije koje žale biti značajne u oblasti elektronske maloprodaje u budućnosti, da-nas moraju usvojiti mentalitet „100% zna-čaj“ mobilinih uređaja. Jedino na ovakav način mogu napraviti iskorake, koji trenut-no mogu biti nepro� tabilini, ali koji u skori-je vrijeme mogu značiti opstanak ili propa-danje. U prilog ove tvrdnje je i podatak da elektronska maloprodaja u periodu 2007.-2012. godina je imala uprosječeni godišnji rast (Compaund Annual Growth, CAGR) od 24 posto, a da se za period 2012. - 2017. godina očekuje 16 posto. Ove stope rasta, imajći u vidu trenutnu vrijednost elektronske malo-prodaje se pokazuju impresivnim, te ukazu-ju da niko ozbiljan u FMCG industriji ih ne može zanemariti.

Sa Slike 3 je vidljivo da je trenutni udio maloprodaje koji se odvija putem mobilnih uređaja 10posto. Ovo je veliki udio, koji se ubrzano povećava. Ipak, ovo nije jedini pokazatelj značaja mobilinih uređaja. Oni, pored udjela u ukupnoj maloprodaji, imaju snažan utjecaj na samu kupovinu. Primijećeno je, recimo da preko 50 posto kupca dok kupuju u radnji, putem svojih pametnih telefona provjeravaju ponudu istih ili sličnih proizvoda na webu. Pored ponude, oni provjeravaju i karakteristike proizvoda koji ih interesuju, komentare korisnika, kao i sve druge informacije koje mogu naći na webu, a koje im mogu biti od pomoći pri kupovini. Pored toga što kupci koriste svoje mobilne uređaje dok su u kupovini, oni ih koriste i prije same kupovine, kako bi se informisali o proizvodima, ponudi, mjestima za kupovinu, promotivnim aktivnostima, isplativosti i slično. Na ovaj način, putem svojih uređaja, kupci postaju nezavisni donosioci odluka, te putem ovog procesa postaju potpuno pripremljeni za sam čin kupovine. Kada jednom uđu u prodajni objekat, oni znaju tačno šta žele i na koji način to žele.

Godine 2012., elektronska maloprodaja predstavljala je oko 8 posto ukupne maloprodaje. U roku od tri godine, dostići će 10 posto od svega što se kupuje i prodaje u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, udio elektronske maloprodaje varira po kategorijama. Za mnoge FMCG kompanije, udio prodaje se još kreće u jednocifrenim brojkama. Ovo bi trenutno bilo relativno lako zanemariti. Imajući u vidu stope rasta i projekciju obima elektronske trgovine u narednim godinama, nijedna ozbiljna kompanija to ne smije napraviti.

Kako se ne bi stekao pogrešan utisak da je trenutna elektronska maloprodaja zanemariva, na Slici 4 je predstavljena njena vrijednost na 10 najvećih tržišta.

Slika 4: Top 10 „B2C“ tržišta u 2016. godini (procjena)

Naravno, kao i u većini ekonomskih pitanja, značajno je pogledati distribuciju elektronske maloprodaje po regijama. Za očekivati je da je njen udio na razvijenim tržištima značajno veći. Jedan od razloga za to je veća sposobnost maloprodavaca sa tih tržišta za značajna finansijska ulaganja koja su potrebna za pokretanje ozbiljnijih operacija elektronske maloprodaje. Drugi značajan razlog je tehnološka osposobljenost pojedinih regija za uspostavljanje infrastrukture

Mlrd Mlrd

potrebne za elektronsku trgovinu. Treći razlog je zastupljenost mobilnih uređaja kod stanovništva, obzirom da su oni preduslov odvijanja elektronske trgovine. Globalna rasprostranjenost elektronske maloprodaje među regijama je predstavljena niže.

Slika 5: Regionalni udjeli elektronske maloprodaje, 2012. – 2016., mlrd USD

Kompanije koje žale biti značajne u oblasti elektronske maloprodaje u budućnosti, danas moraju usvojiti mentalitet „100% značaj“ mobilinih uređaja. Jedino na ovakav način mogu napraviti iskorake, koji trenutno mogu biti neprofitabilini, ali koji u skorije vrijeme mogu značiti opstanak ili propadanje. U prilog ove tvrdnje je i podatak da elektronska maloprodaja u periodu 2007.-2012. godina je imala uprosječeni godišnji rast (Compaund Annual Growth, CAGR) od 24 posto,a da se za period 2012. - 2017. godina očekuje 16 posto. Ove stope rasta, imajći u vidu trenutnu vrijednost elektronske maloprodaje se pokazuju impresivnim, te ukazuju da niko ozbiljan u FMCG industriji ih ne može zanemariti.

ISTAKNUTI: Najveći udio u rastu, ali i značaj za razvoj elektronske maloprodaje, je imao Android operativni sistem.

ISTAKNUTI: Usljed rapidnog porasta smart telefona i tableta, maloprodavci su počeli prilagođavati svoje strategije elektronske maloprodaje, nudeći vlasnicima ovih uređaja značajne pogodnosti u cilju stimulisanja ovog načina prodaje.

ISTAKNUTI:Kompanije koje žale biti značajne u oblasti elektronske maloprodaje u budućnosti, danas moraju usvojiti mentalitet „100% značaj“ mobilinih uređaja.

Kompanije koje žale biti značajne u oblasti elek-tronske maloprodaje u budućnosti, danas mo-raju usvojiti mentalitet „100% značaj“ mobili-nih uređaja.

Slika 4: Top 10 „B2C“ tržišta u 2016. godini (procjena)

Slika 5: Regionalni udjeli elektronske maloprodaje, 2012. – 2016., mlrd USD

Stvarno odlično pivo u odličnom pakovanju!

ajmlađi brend Banjalučke pivare Kastel pivo i na-kon početnog zlatnog starta nastavlja da osvaja nove potrošače. Kako bi zadovoljili sve pa i najra-zličitije ukuse probirljivih pivopija omiljeno lako osvježavajuće pivo u Bosni i Hercegovini, Kastel

pivo odnedavno krasi poboljšan, novi atraktivan izgled.

Kastel je zlatno lako pivo, čiste arome i prijatnog, osvježavajućeg okusa. Recept Kastel piva podrazumijeva samo naj� nije sastoja-ke i posebno odabrane sorte ječma i hmelja, a rezultat je odlično pitko i svježe pasterizovano pivo. Sadrži 4,5 posto alkohola i ide-alno je za sve situacije i druženja u prirodi ili gradu tokom vrućih ljetnih dana i noći.

Kastel pivo je pronašlo svoje mjesto u grupi visoko traženih proi-zvoda od samog početka proizvodnje. Samo u prvih mjesec dana proizvodnje Kastel piva, prodato je više od 200.000 dvolitarskih PET boca, što govori o popularnosti i kvalitetu ovog piva. Jedno-stavno, odlično pivo u odličnom pakovanju, sa stvarno odličnom cijenom!

Banjalučka pivara nastavlja sa inovacijama, ulaganjem, širenjem asortimana i iznenađenjima i u 2014. godini.

N


AleksAndAr PoznAnić, direktor mArketingA, JAffA CrvenkA

regionalni intervju

Brend Jaffa je na tržištu od 1976. godine i u tom periodu postao je sinonim kvaliteta i dobrog okusa, o čemu svje-doče mnogobrojna istraživa-nja tržišta, nagrade i konti-

nuirani pozitivni trendovi prodaje. Prisutan je na svim tržištima Adriatic regije.

Krajem prošle godine Jaffa je lansirala novi proizvod – Jaffi cu. Tada su iz kompanije istakli da nastoje da ovakvim inovacijama u svom asortimanu zadrže postojeće i steknu nove ljubitelje Jaffa proizvoda. Lansiranje Jaffi ce bilo je samo jedan od povoda za raz-govor sa Aleksandrom Poznanićem, direk-torom marketinga kompanije Jaffa.

Koji su sve kanali komunikacije korište-ni da bi se potrošači upoznali sa ovim no-vim proizvodom?

Jaffi ca je imala premijeru za predstavnike medija krajem prošle godine u beograd-skom bioskopu Takvud, a potrošači su mo-gli ubrzo nakon toga ekskluzivno da je vide na našoj Facebook stranici i u prodajnim objektima širom Srbije i regiona. U launch kampanji su korišteni praktično svi raspo-loživi kanali komunikacije, a poseban fokus je stavljen na samo mjesto prodaje i dostu-pnost Jaffi ce krajnjim korisnicima.

Kakva su očekivanja od nove reklamne kampanje za Jaffi cu?

Očekujem da što više ljudi dobije informaci-ju da je Jaffa lansirala ovaj novi jedinstven proizvod, kao i da ga probaju, nakon čega će se svojim kvalitetom Jaffi ca lako izboriti za mjesto u srcima potrošača širom regiona.

Da li mislite da će potrošači dobro prihva-titi ovaj proizvod?

Ne mislim nego sam siguran i čvrsto vjeru-jem u to. Svi preduslovi za uspjeh su tu: pre-poznatljiva, jedinstvena Jaffa cakes kom-binacija okusa, sada u novom praktičnom

Bilo gdje si Jafficu ponesiU fabriku Jaffe u Crvenki od 2006. godine do danas investirano je 30 miliona eura. izgrađena je nova proizvodna hala ukupne površine 12.000m², u kojoj su montirane tri najsavremenije linije za proizvodnju konditorskih proizvoda. sve to je omogućilo kompaniji da neprestano širi portfolio uvođenjem jedinstvenih proizvoda, okusa, slatkih i slanih proizvoda, kako bi potrošačima uvijek pružila više.

formatu i po pristupačnoj cijeni.

Reklamni spot je urađen sa dobro pozna-tom ekipom, rediteljem Srđanom Drago-jevićem, glumcem Brankom Đurićem i dječakom Raslavom Sekulovićem. Da li to znači da je prethodna kampanja dala že-ljene rezultate?Kampanja je uvijek samo jedan manji dio kompletnih napora koji se ulažu u dugoroč-no jačanje pozicije brenda na nekom trži-štu. Jaffa cakes je brend sa uzlaznim tren-dom i svakako da je i prethodna kampanja doprinijela tom rezultatu. Pravo je zadovolj-stvo bilo raditi sa takvom ekipom vrhunskih profesionalaca, koji su svojim iskustvom i energijom defi nitivno dali dodatnu vrijed-nost cijelom projektu.

Ovoga puta svi ćemo se podsjetiti na čuve-ne Đurine kućne čarolije. Ovoga puta će nas Đura u svom prepoznatljivom stilu naučiti kako da redovan okrugli Jaffa cakes tran-sformišemo u pravougaoni format čokoladi-ce pogodan za svaki džep.

Koji je kanal komunikacije za vas najvaž-niji za lansiranje novog proizvoda, a koji za reklamiranje postojećeg? Zašto?Svaki pojedinačni kanal komunikacije ima svoje specifi čnosti i ne može se posmatrati van konteksta, odnosno ciljne grupe. In-tegrisana marketing komunikacija, koja potrošača »pokriva« kroz svih 360 stepeni i kroz sve »touch points« tokom njegovog dana, predstavlja pravi put za lansiranje novog proizvoda i reklamiranje postojećeg.

Potrošač i njegove navike i potrebe su stalna enigma za proizvođače, koliko vi ulažete u istraživanja i koliko je bitno ra-zumjeti bh. potrošača i da li se on bitno razlikuje od potrošača u regiji?Istraživanja i sve ostale vidove business in-telligencea koristimo u onoj mjeri koja je dovoljna za donošenje adekvatnih odluka, a u isto vrijeme uzima u obzir trenutnu veliči-nu i potencijal svakog pojedinačnog tržišta. Macro trendovi, navike potrošača i stavovi o kategorijama se ne razlikuju drastično u

Razgovarala: Ana Filipović,[email protected]


AleksAndAr PoznAnić, direktor mArketingA, JAffA CrvenkA

Adriatic regiji, tako da to u određenoj mjeri može olakšati proces dolaženja do određe-nih zaključaka i insighta.

Koliko su bh. potrošači lojalni brendu?Lojalnost potrošača je nešto što se nalazi na ispitu svakog dana kada stane pred policu u prodavnici, a posebno u posljednjih par „kriznih“ godina. Potrošači u BiH (kao i na svim ostalim tržištima) će biti lojalni odre-đenom brendu ako bude nastavio da ispu-njava njihova očekivanja i potrebe (funkci-onalne i emotivne) bolje od konkurencije.

Koji su najefikasniji načini komunikacije između proizvođača, distributera i malo-prodaje kako bi im se istakle prednosti vašeg asortimana za njih same?Najvažnije je biti otvoren za saradnju i po-red potreba krajnjih potrošača uvijek u vidu imati i potrebe i strategije samih retailera. Najefikasnije platforme su svakako one koje uzimaju u obzir ciljeve svih strana u lancu i kreiraju win-win sinergetske efekte.

Koje su specifičnosti bh. maloprodajnog tržišta za proizvode preduzeća Jaffa Cr-venka i koji su najefikasniji načini da se iskoriste prednosti i umanje slabosti?Bh. tržište je za Jaffu najveće izvozno trži-šte i kao takvo ima poseban značaj i fokus. Kvalitet, kao jedna od naših osnovnih pred-nosti, je nešto što na duge staze uvijek po-bjeđuje i gradi povjerenje kod potrošača.

U koji kanal komunikacije Jaffa najviše ulaže i zašto?Ako govorimo u kontekstu učešća u marke-ting budžetu, onda je to definitivno zakup prostora na televiziji, koja je i dalje najefi-kasniji kanal komunikacije na našim pro-storima.

Kako gledate na internet i društvene mreže u smislu kanala komunikacije? U kojoj mjeri ih koristite? U današnje vrijeme svi veliki uspješni bren-dovi ovaj kanal tretiraju kao standardni dio svog promotivnog miksa. To važi i za naš brend Jaffa cakes koji je po broju fanova na Facebooku (više od 420.000 fanova iz cije-log regiona) najbrže rastući brend u katego-riji food & drink. Naš brend Munchmallow je za godinu dana prešao cifru od 150.000 fanova i velikom brzinom nastavlja da raste.

Kako mjerite uspjeh jedne kampanje?Sve zavisi od toga da li kampanja za cilj ima neki kratkoročan (taktički) rezultat ili je samo prvi korak u nekom dužem strateš-kom procesu. U svakom slučaju se trudimo da uvijek prije kampanje definišemo jasan cilj, a rezultate mjerimo adekvatnim kvan-titativnim i/ili kvalitativnim analizama i istraživanjima.

Da li sve kampanje koje je radio marke-tinški tim sa vama na čelu možete da oka-rakterišete kao uspješne?Svako ko radi dugo, u brzoj industriji kao što je konditorska, svjestan je rizika da ne-kada može napraviti i pogrešnu procjenu.

Bitno je naravno da ta procjena nije fatal-na po poslovanje kompanije, i da, kada se greška desi, cijeli tim izvuče pouku i nastavi dalje još jači i spremniji za borbu sa konku-rencijom. Isto važi i za moj tim.

Neke kampanje imaju veći pozitivan utjecaj na prodaju, a neke manji. Za one koje ne do-nesu očekivane pozitivne efekte, svakako se rade posebne vrste analiza i donose odre-đeni zaključci za naredne aktivnosti.

Kako marketing može da pomogne u di-ferenciranju vaših proizvoda u odnosu na slične konkurentske proizvode?

Jedan od ključnih zadataka marketing tima je baš to – da u saradnji sa kolegama iz sek-tora razvoja i proizvodnje pronađe taj tako-zvani USP (unique selling proposition), koji će naš brend izdvojiti od konkurentskog. To može biti neka jedinstvena funkcional-na/emotivna karakteristika proizvoda, ali i neki poseban benefit koji konkurencija nije do tog trenutka stavljala u prvi plan.

U kojoj mjeri je, prema vašem mišljenju, marketing zaslužan za uspjeh jednog brenda, a samim tim i kompanije?

O uspjehu ili neuspjehu određenog brenda na kraju odlučuju potrošači. Zbog toga mar-keting, kao »veza« kompanije sa potroša-čima, nosi najveću odgovornost za krajnji rezultat brendova i cijele kompanije.

Da li smatrate da su kompanije koje su u ovom kriznom periodu srezale budžete za marketing napravile dobar poslovni potez?

Mislim da nijedna krajnost nije dobra – ni radikalno smanjenje ulaganja u brendove, kao ni neracionalno ulaganje u projekte i kampanje sa diskutabilnom argumentaci-jom i pretpostavkama. Jednostavno, treba pojačati fokus na mjerljivost efekata ula-ganja i »domaćinski« upravljati marketing budžetima. Činjenica da postoje brendovi koji i u ovim izazovnim vremenima uspi-jevaju da generišu rast pokazuje da su po-trošači uvijek spremni da prepoznaju dobru ponudu u smislu odnosa cijene i kvaliteta.

Kako će, prema vašem mišljenju, izgleda-ti marketing u budućnosti?

Forma će se svakako mijenjati, ali suština će uvijek biti ista – bez obzira u kojoj ste indu-striji morat ćete da kreirate kvalitetan proi-zvod, koji potrošačima zadovoljava određe-nu potrebu na bolji način od konkurencije.

Za kraj recite koji su vaš ključni principi poslovanja, obzirom da uspješno egzisti-rate na tržištu skoro četrdeset godina?

Konstantan odličan odnos cijena-kvalitet i kontinuirano strateško ulaganje u brendo-ve i razvoj portfolija su ključni faktori našeg uspješnog djelovanja na tržištu.

inPromocije

juni 2014 www.instore.bajuni 2014 www.instore.ba32

Na planinskim plantažama Srednje, Južne Amerike i Afrike rastu najkvalitetniji plodovi biljke od koje se proizvodi kafa. Da bi, dakle, nastala mješavina za napitak koji tako rado pripre-

mamo svakog dana, kafa mora proputovati pola svijeta. Već više od četrdeset godina kafa Barcaffè je među vjernim potrošačima sinonim za kvalitet i povjerenje.

Nad njenim prepoznatljivim kvalitetom svakog dana bdije grupa stručnjaka. Svaka faza proizvodnog procesa kafe Barcaffè pažljivo se nadzire i provodi u skladu sa najstrožim svjetskim standardima. Rezultat kvalitetnih zrna i tehnološki usavršenog proizvodnog procesa jeste izvrsna kafa Barcaffè. To potvrđuju i dvije zlatne medalje za izvrstan okus na Međunarodnom testiranju kafe u Italiji i priznanje „Trusted brand“, koje Barcaffè prima svake godine i kojim se dokazuje povjerenje potrošača u ovu robnu marku.

Glavna briga robne marke Barcaffè je da svakog jutra iz vaše šoljice zamiriše prepoznatlji-vom aromom kafe jedinstvenog okusa. Sve vas koji volite kafu Barcaffè srdačno pozivamo

da svoje komentare, mišljenja i želje podijelite s nama na našoj Facebook stranici ili da nam pišete na [email protected]. Detaljan opis proizvoda Barcaffè pronaći ćete na na-

šoj web-stranici http://www.barcaffe.com, na kojoj se osim korisnih novosti i savjeta nalaze i recepti za pripremu koktela od kafe.

Ako se želite i sami uvjeriti u kvalitet i nezamjenjiv okus kafe Barcaffè, pozivamo vas da nas potražite tokom neke od promotivnih akcija koje se na prodajnim mjestima održavaju sve do 3. jula 2014.

U današnja brza i dinamična vremena, često ispunjena stresom i brigama, ova kolekcija proizvoda osjetila kori-snika odvodi daleko, prema krajolicima, prostranstvima i čarolijama Provanse. Le Petit Marseillais je luksuzan, ali cjenovno prihvatljiv brend čija je osnovna zadaća pojed-nostaviti svačiju svakodnevicu relaksirajući tijelo i um.

Poznata kolekcija kozmetičkih proizvoda Le Petit MAR-SEILLAIS® koja ljubitelje opojnih i zavodljivih mirisa vodi ravno u jedinstvenost i čarobnost francuske pokra-jine Provanse od sada je dostupna i u Bosni i Hercego-vini.

U mjesecu junu u svim tržnim centrima promoteri mor-nari su imali zadatak upoznati kupce o novim proizvo-dima za njegu tijela i sredstava za njegu kose te im po-moći da odaberu odgovarajuće proizvod za svoj tip kože i kose.

Le Petit MARSEILLAIS® kozmetika inspirirana je auten-tičnošću, jednostavnošću i tradicijom jugoistočne Fran-cuske, čiju posebnost i lagodnost uživanja u životu do-čarava kroz bogatstvo mirisa poput lavande, ružmarina, bademovog ulja, kamilice, maslina te začinskog bilja.

LE PETIT MARSEILLAIS – Provansa u Vašoj trgovini!

Povezanost ishrane i medicine nije bila nikad tako izražena kao zadnjih godina. Naučno je dokazano da je hrana bogata zasićenim mastima u direktnoj vezi s bolestima kardiovaskularnog sistema, nedovoljan unos kalcija povezan je s osteoporozom, izrazito slana hrana i veliki unos natrija uzrokuje hipertenziju, nedostatak gvožđa sideropeničnu anemiju, nedostatak vitamina B12 i folne kiseline megaloblastičnu ane-miju itd. Ta činjenica da su mnoge bolesti posljedica loše ishrane nametnula je i novi pristup u liječenju. Konzervativni ili uzročni način liječenja (pronaći uzrok bolesti, ukloniti ga, a potom primijeniti odgovara-juću terapiju lijekovima) ima svoju izrazito visoku cijenu. Zato ljekari i nutricionisti zapadnih zemlja već nekoliko godina nastoje nametnuti novi stil; odložiti nastanak bolesti vlastitom brigom o zdravlju.

MULTIVITA proizvodi idealni su kao dodatak u svakodnevnoj ishrani jer obezbeđuju dnevne potrebe orga-nizma za vitaminima i mineralima, a koje je u redovnoj ishrani vrlo teško zadovoljiti.

U mjesecu junu u svim većim tržnim centrima organizovana je i promocija Multivita vitaminskih instant napitaka, te su vjerni potrošači bili i nagrađeni prigodnim poklonima.

Multvita - više od osvježenja!

MULTIVITA

BARCAFFÈ – Tradicija i kvalitet rukom pod ruku

juni 2014 www.instore.ba juni 2014 www.instore.ba 33

Meggle Alpinesse predivnog okusa i lako maziv – pa čak i ravno iz frižidera. Savr-šen za namazati na hljeb, za pečenje i prženje kao dodatak jelima pripremlje-nim na razne načine.

Dvije su vrste:

ALPINESSE MASLAC CLASSIC I ALPINE-SSE MASLAC SLANI

Savršenstvo užitka novog Meggle proi-zvoda čiji sastojci dolaze Alpa. Lako ma-zanje pospješuje udio visokokvalitetog repičinog ulja.U mjesecu aprilu, maju i junu održane su promocije/degustacije novog Meggle Alpinesse maslaca u svim većim tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

MEGGLE ALPINESSE MASLACKada se osjećaš malo potišteno...Na-puni svoj duh s pozitivnom energijom i vitalnosti Brazila !

Palmolive je omogućio da u mjesecu junu i julu doživite ugodno iskustvo, da se osjećate i izgledate blistavo.

Iskoristite veliki brazilski trend s dojmljivim i atraktivnim gelovima za tuširanje za njega/nju i preuzmite poklone od ljubaznih hostesa u svim tržnim centrima u BiH Palmolive je bio inspirisan egzotičnim mirisima brazilske prirode.

Tako da već u trgovinama možete potražiti četri nova gela za tuširanje Sensaçao do Brasil: Caipi Coconut, Caipi Passion, Palmolive Guarana Kick i Palmolive Lime & Mint.

OSJETITE ENERGIJU BRAZILA

Nisam se nadao da ću dobiti glavnu nagradu, oduševljen sam istom i putovanjem koje me čeka... Svakod-

nevno konzumiram Cedevitu, i to je uvijek moj izbor u vrelim ljetnim dani-

ma. Očekujem nezaboravno putovanje i dobar plasman repereznatcije BiH.

Igram nagradne igre, i do sada sam bio sretni dobitnik, ali ovo egzotič-no putovanje, i povod za njega, a to je plasman naše reprezentacije na Svjetsko prvenstvo, su nešto najbolje

što sam dobio. Narandža i limun su moji omiljeni okusi Cedevite, koji su

me i odveli u Brazil. Nagarde me iznena-dila i obradovala, očekuejm super provod i

naravno prolazak u grupnu fazu.

Velike zahvalane za poklon, Cedevita nas je prijatno iznenadila, novi mobilni aparat uvijek dobro dođe. Vi ste jednstavno najbo-lji. Familija Tadić.

Nagrada je stigla u vrijeme velikog potopa moje zgra-de, sugrađana i mog grada Doboja. Veoma me je oras-položila.

Hvala Cedeviti i Altermedi-ji na ovoj nagradi i nagrad-noj igri.

Želim Vam mnogo uspjeha u daljem radu.

Marko Omazić, dobitnik glavne nagrade Put u Brazil

Sakib Avdić,dobitnik glavne nagrade Put u Brazil

Dobitnik nagrade, “Sony” laptopa, Vukan Blagovčanin iz Doboja.

Velike zahvalane za poklon, Cedevita nas je prijatno iznenadila, novi mobilni aparat uvijek dobro dođe. Vi ste jednstavno naj-bolji. Familija Tadić.

Dobitnik mobilnog aparata Mladen Tadić

juni 2014 www.instore.ba34 www.instore.ba

u razgovoru saERMIN ŠABANOVIĆ, SALES MANAGER, SEKTOR LAUNDRY & HOME CARE, HENKEL BH

svom svakodnevnom poslovanju Henkel stavlja naglasak na održivi razvoj, zaštitu okoliša i društvenu odgovornost. Održi-vost je jedna od pet osnovnih vrijednosti naše kompanije i sa-svim će sigurno biti u fokusu u nadolazećim godinama, kako na globalnoj razini, tako i u Bosni i Hercegovini. Henkelova je

strategija svugdje u svijetu ista i to je ono što nas čini jedinstvenom i uspješ-nom organizacijom. U Henkelu održivost de� nišemo kao mogućnost ljudi da dobro žive u skladu s ograničenom količinom resursa na zemlji, a osim iza-zova, porast broja stanovnika i smanjenje raspoloživih resursa predstavlja i novu priliku. Jednostavno rečeno – moramo s manje učiniti više.

Jednačina kojom se to postiže je jednostavna, a u Henkelu postoji jasna stra-tegija koju slijedimo: želimo stvoriti više vrijednosti na području društvenog napretka i kvalitete života, želimo stvoriti više vrijednosti za naše kupce i kompaniju te omogućiti sigurna radna mjesta našim zaposlenicima i nepre-stano unapređivati zdravlje i higijenu. Međutim, pritom želimo i smanjiti emisiju stakleničkih plinova, potrošnju energije i količinu otpada te smanje-

U

njem potrošnje vode smanjiti količinu otpadnih voda. To su načela koja slijedimo u svakodnevnom radu.

Osim toga, želimo promovisati održivost i zato je Henkel širom svijeta inicirao projekt „Obrazovanje za više održiv život“ koji se provodi sa djecom osnovnoškolskog uzrasta, gdje djecu želimo uputiti u pojam održivosti i njegovu važ-nost. I BiH se ove godine priključuje navedenom projektu.

Postoje dva trenda u kategoriji Sredstava za pranje i či-šćenje u domaćinstvu: jedan je zaštita okoliša, a drugi je pojednostavljenje upotrebe. Na oba trenda odgovorili smo s dva nova proizvoda.

Persil Expert naš je novi kompaktirani deterdžent za pra-nje rublja koji kupcima pruža nenadmašnu kvalitetu, veću učinkovitost i time još bolje pranje kako bi se postigla savršena čistoća. Prednosti novog proizvoda su brojne, a nabrojat ću samo neke: 30% manja doza kompaktiranog deterdženta Persil Expert po pranju znači da će se tokom pojedinog pranja uz pomoć deterdženta Persil Expert ispu-štati 50g manje hemikalija u sistem otpadnih voda u sva-kome bosanskom domaćinstvu! Zahvaljujući Henkelovoj kompaktizaciji deterdženata, svake će godine u srednjoj i istočnoj Europi CEE regiji kamioni koji dostavljaju Henke-love proizvode napraviti 207 hiljada kilometara manje. Na taj će način uštedjeti 72 hiljade litara goriva, što znači da će se izbjeći 409 tona emisije CO2 zahvaljujući smanjenoj potrošnji goriva. Da bi bolje ilustrirali koliko je to zapravo pozitivni utjecaj na okoliš, recimo to da jedno drvo tokom svog života apsorbira samo 730 kg CO2! Također, kompak-tizirani deterdženti zahtijevaju 24% manje materijala za pakiranje te se znatno smanjuje otpad koji generiraju do-maćinstva.

Persil Duo Caps, prvi deterdžent u kapsuli s dva spremnika, savršeno je Persilovo rješenje za pranje rublja koje sadrži moćnu kombinaciju tekućeg sredstva za uklanjanje mrlja i formule za sjaj, omogućujući tako savršeno čistu odjeću na najpraktičniji mogući način. Uptreba kapsula Persil Duo Caps ne može biti manje zahtjevna. Jednostavno ubacite kapsule među vaše rublje i pustite da djeluje njihova moć-na čarolija.

Naš plan za bh. tržište je da aktivno, u saradnji s partneri-ma, radimo na jačanju tržišta i pozicioniranja Henkelovih brendova, koji su svojim kvalitetom već osigurali čvrstu poziciju na tržištu. Imamo kvalitetne ljudske, profesio-nalne i iskustvene kapacitete, koji će značajno pridonijeti kredibilnosti bh. tržišta, a ključ uspjeha Henkela svakako je ponuda najboljih proizvoda, najveće kvalitete i izvanred-ne usluge, a prije svega razumijevanje potreba potrošača na lokalnom nivou.

Henkel ima snažnu poziciju, a siguran sam u to da će ona biti dodatno osnažena u godinama pred nama.

BiH je svakako jedno od tržišta u regiji koje ima najviše po-tencijala za rast. Osim toga, vrlo je speci� čno s obzirom na jaku konkurenciju, veliki broj brendova i veliki broj trgo-vaca. Ako usporedite recimo s Hrvatskom i Slovenijom, u BiH još uvijek nije tolika dominantnost velikih trgovačkih lanaca, retail tržište je još uvijek fragmentirano tako da se naš model poslovanja prilagođava te naravno naslanja na potrebe trgovaca i potrošača.

Generalno gledano, Henkel svojim poslovanjem donosi internacionalnu kvalitetu, internacionalne brendove i internacionalni pristup poslovanju. Spajajući tu globalnu stručnost s našim lokalnim iskustvom, mislim da imamo dobitnu formulu.


pivo i radleri

www.poli.ba

slavi!Poli

Poli_40let_210x297+5_BA.indd 1 6/5/14 2:38 PM

Vodič kroz kategoriju

juni 2014 • br. 15 • godina II • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

MESO I MESNEPRERAĐEVINE

2 maj 2014 www.instore.ba2 maj 2014 www.instore.ba

sadržaj

38 Istraživanje: Ipsos

42 Istraživanje: Gfk

46 Regionalno istraživanje Nielsen

48 Svijet u brojkama

52 Konzervirana hrana

54 InMedia

56 InLilet: Manje para za više mesa

vodič kroz kategoriju: MESO I MESNE PRERAĐEVINE

juni 2014 www.instore.ba37 www.instore.ba

www.poli.ba

POLI, pileća salama br. 1 u Europi, slavi 40. rođendan

Sedamdesete godine prošlog stoljeća, osim brojnih inovacija i važnih izuma savremenog doba, obilježio je još jedan važan događaj - rođenje prve pileće salame u Europi - POLI. Ponosni „roditelji“, Matilda Lovrenčić i dr. Ciril Varga, prilikom samog rođenja znali su da je čeka vrlo posebna budućnost. Postala je najpopularnija užina svim generacijama, a danas svojim autentičnim okusom, zajedno s drugim proizvodima Perutnine Ptuj, svakod-nevno fascinira više od 2 miliona ljubitelja.

Potrošači su POLI, kao gotov vrhunski pro-izvod, odmah prisvojili kao svoj. POLI je naravno nastavila da raste. Već 1989. godine POLI se pridružila POLI s povrćem, a njima su se sljedećih godina pridružile i druge vrste, tako da su uz POLI i POLI s povrćem, uskoro svjetlo dana ugledale i POLI sa sirom, POLI light, POLI narezak, POLI light narezak, POLI snack i POLI za mazanje. Iako je posljednjih

nekoliko godina doživjela moderniza-ciju ambalaže, identiteta i robne marke, njezina unutrašnjost je ostala nepromije-njena od samog početka.

Danas je POLI domaća, u frižiderima, na tanjirima, sendvičima ili kao glavno jelo, na svih 22 tržišta Perutnine Ptuj, od Skandinavije pa sve do južne Europe i Sredozemlja. Za njom posežu naj-radije djeca, ali je i prvi izbor starijima kada se odlučuju na ukusan i zdrav obrok. POLI je najpopular-nija pileća salama u Europi, a njena popularnost i da-lje nastavlja da raste i uživa po-pularnost među svim generacijama i svugdje gdje ljudi cijene zdrav i pri-rodan okus. POLI se priprema od najkvali-tetnijeg pilećeg mesa i na najsavremenijim teh-nološkim linijama. Do-sljedna je svom kvalitetu i dolazi iz još uvijek zdrave prirode, postupci proizvod-nje su vrhunski i isti kao i prije 40 godina. Jedinstvena je u svome okusu i svaki dan donosi poruke koje su ugrađene u sva jela Perutnine Ptuj - poruke kvalitete, sigurnosti i sljedivosti. To nisu samo odlučujuće prednosti, već su i pravilo pripreme zdrave hra-ne u najvećoj peradarskoj kompaniji u regiji.

„Od 2008. godine Perutnina Ptuj-BH proizvodi POLI salamu za domaće tržište. Njen vrhunski kvalitet i izvanredan okus dugujemo tome što se za proizvodnju koristi najkvalitetnija do-maća sirovina u kombinaciji s avangardnom originalnom recepturom, čime smo osigurali da svaka POLI salama proizvedena, u bilo ko-joj kompaniji Grupacije Perutnina Ptuj, ima isti okus i kvalitet. Osim sirovine, jednako je važan i način proizvodnje, tako se svaka POLI salama, kao i ostali proizvodi Perutnine Ptuj, proizvode u sistemu kvaliteta, sigurnosti i sljedivosti. To znači da tačno znamo kada, kako i od koje sirovine je proizvedeno svako pakovanje salame, čime osiguravamo da su naši potrošači mogu slobodno prepustiti oku-sima i mašti POLI salame, znajući šta jedu.“ – izjavio je Mladen Andrić, direktor Perutnine Ptuj – BH.



istraživanje


38

BRANDPULS ISTRAŽIVANJE POKAZUJE KUPOVNE NAVIKE NAŠIH POTROŠAČA U SEGMENTU MESA I MESNIH PRERAĐEVINA

U

Prema BRANDscoreu, najzastupljeniji brend u kategoriji pašteta je Argeta, a zatim slijedi Podravka. U kategoriji parizera, najzastupljeniji brend je Perutnina Ptuj i Lijanovići. U kategoriji kobasica najzastupljeniji brend je Gavrilović, a zatim slijedi Bajra i Lijanovići

Najveće povjerenje u poznate brendove

okviru BRANDpuls istraživanja kon-tinuirano se prate marketinški poka-zatelji uspjeha za različite kategorije proizvoda u segmentu prehrane, a podaci se mogu analizirati u vidu de-mogra� je, lifestylea potrošača, kao i

njihovih kupovnih navika. Marketinški pokazate-lji su važni za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih proble-ma i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u 2013. godini na teritoriji Bosne i Hercegovine.

PAŠTETEPaštete koristi oko 80% potrošača, odnosno tek 20% navodi da nikada ne konzumira paštete.

U “heavy usere“, odnosno one koji paštetu jedu od jednom ili nekoliko puta dnevno do 2-3 puta sedmično spada 33% potrošača. Oko jedne trećine korisnika (35%) paštetu jede jednom sedmično do 2-3 puta mjesečno, što ih svrstava u grupu “medi-um usera“, dok “light“ skupinu čini 11% korisnika koji paštetu jedu jednom mjesečno ili rjeđe od jed-nom mjesečno.

2

© 2

012

Ipso

s

Učestalost korištenja kategorije paštete

Slika 1. Frekvenca korištenja pašteta, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika.

Ipso

s

Slika 1. Frekvenca korištenja pašteta, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika.

4

© 2

012

Ipso

s

Stavovi korisnika kategorije paštete

Slika 3. Stavovi korisnika pašteta, BiH, dva vala istraživanja, 2013. godina, 1550 ispitanika


5

© 2

012

Ipso

s

Učestalost korištenja kategorije parizeri

Slika 1. Frekvenca korištenja parizera BiH, drugi val istraživanja 2013. godina, 952 ispitanika.

7

© 2

012

Ipso

s

Stavovi korisnika kategorije parizeri

Slika 3. Stavovi korisnika parizera, BiH, drugi val istraživanja, 2013. godina, 645 ispitanika

8

© 2

012

Ipso

s

Učestalost korištenja kategorije kobasice

Slika 1. Frekvenca korištenja kobasica, BiH, prvi val istraživanja 2013. godina, 1000 ispitanika.

Ipso

s

U odnosu na nekorisnike, korisnici u većoj mjeri pri-likom kupovine pridaju važnost osobinama proizvoda, skloniji su korištenju interneta, te su fokusirani na izgradnju i razvoj karijere. Imaju izražene gastronom-ske sklonosti ali značajno manje vode računa o zdravoj prehrani. Korisnici se najviše zanimaju za sport i teh-nologiju.

U usporedbi sa nekorisnicima, u skupini korisnika je značajno više muškaraca, dobi od 15 do 39 godina, ne-kvali� ciranih i niskokvali� ciranih radnika, te učenika i studenata.

Korisnici najviše vjeruju poznatim markama pa tako 60% navodi da kupuje samo paštete poznatih proizvo-đača jer nisu sigurni šta može biti smiješano u ostalim paštetama. Približno jednak procenat korisnika (59%) uglavnom kupuje količinu koja im je dovoljna za jedan obrok. Podijeljena su mišljenja o zdravstvenom aspek-tu pašteta, odnosno 40% korisnika se slaže da pašte-te nisu zdrave, 32% se niti slaže niti ne slaže sa ovom tvrdnjom, dok se 27% ne slaže.

PARIZERI/POLUTRAJNE SALAME68% potrošača u BiH konzumira parizere, od čega je 26% “heavy usera“, odnosno onih koji parizere jedu jednom/nekoliko puta dnevno do 2-3 puta sedmično. 30% potrošača parizere koristi od jednom sedmično do 2-3 puta mjesečno što ih svrstava u kategoriju “me-dium usera“. “Light“ skupinu čini 12% potrošača koji parizere koriste jednom mjesečno ili rjeđe.

U poređenju sa nekorisnicima, korisnici u većoj mjeri pridaju važnost osobinama samog proizvoda, te prefe-riraju novine i radio uz jednostavan odmor. Od osta-lih interesa, značajno više preferiraju sport, politiku i tehnologiju, a najmanje zdravlje i uređenje doma. Slobodno vrijeme u većoj mjeri provode u druženju sa prijateljima.

Interesantni su stavovi korisnika polutrajnih salama. 36% se ne slaže sa tvrdnjom da su industrijske polu-trajne salame jednako dobre, ako ne i bolje od doma-ćih. 43% korisnika navodi da paze da umjereno kon-zumiraju polutrajne salame, a jednak procenat cijenu direktno povezuje sa kvalitetom salama. Trećina ko-risnika slaže se sa tvrdnjom da polutrajne salame nisu zdrave.


istraživanje

40


KOBASICEUkupno 74% potrošača u BiH konzumira kobasi-ce. Skupinu “heavy“ korisnika čini 31% potrošača, odnosno onih koji kobasice jedu od jednom ili ne-koliko puta dnevno do jednom sedmično. 18% ko-risnika kobasice jede 2-3 puta mjesečno i oni čine “medium“ skupinu, dok 25% korisnika koji koriste kobasice jednom mjesečno ili rjeđe čini “light“ sku-pinu.

U poređenju sa nekorisnicima, korisnici prilikom kupovine proizvoda veću pažnju pridaju cijenama, a od medija preferiraju novine i časopise uz jedno-stavan odmor. Korisnici u većoj mjeri vode smiren stil života, ali manje vode računa o zdravoj prehra-ni. Slobodno vrijeme najčešće provode obavljajući različite kućne poslove i zanimacije.

U odnosu na nekorisnike, u skupini korisnika je značajno veći broj muškaraca, dobi od 40 do 49 go-dina, sa završenom osnovnom školom.

40% korisnika se ne slaže da su industrijske koba-sice jednake ili bolje od domaćih, dok se 30% slaže sa tom tvrdnjom. Polovina korisnika navodi da pazi da umjereno konzumira kobasice, a 38% se slaže sa tvrdnjom da kobasice nisu zdrave, dok se skoro jednak broj niti slaže niti ne slaže sa tom tvrdnjom.

Podijeljena su mišljenja o važnosti marke prilikom kupovine kobasica, odnono 48% navodi da im je malo bitno, a 41% da im je jako bitno koja je marka u pitanju.

Na osnovu marketinških indikatora performansi brenda koji se kontinuirano prikupljaju u BRAND-pulsu dobijena je jedinstvena mjera BRANDscore, koja omogućava poređenje brendova u okviru ka-tegorije.

Prilikom izračunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu, bihe-vioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realizovanom odnosu potrošača prema brendu (iskustvo, kupovina, korištenje...), dok emocio-nalni govori o kvalitetu i intenzitetu percepcije brenda u svijesti potrošača (imidž, lojalnost…).

Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu bren-da, prema BRANDscoreu, najzastupljeniji brend u kategoriji pašteta je Argeta, a zatim slijedi Podrav-ka. U kategoriji parizera, najzastupljeniji brend je Perutnina Ptuj i Lijanovići. U kategoriji kobasica najzastupljeniji brend je Gavrilović, a zatim slijedi Bajra i Lijanovići.

Prilikom izračunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu, bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realizovanom odnosu potrošača prema brendu (iskustvo, kupovina, korištenje...), dok emocionalni govori o kvalitetu i intenzitetu percepcije brenda u svijesti potrošača (imidž, lojalnost…).

Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu brenda, prema BRANDscoreu, najzastupljeniji brend u kategoriji pašteta je Argeta, a zatim slijedi Podravka. U kategoriji parizera, najzastupljeniji brend je Perutnina Ptuj i Lijanovići. U kategoriji kobasica najzastupljeniji brand je Gavrilović, a zatim slijedi Bajra i Lijanovići.

Slika 1. Pozicija brandova prema BRANDscore-u; Kategorija pašteta, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952ispitanika. Top 5 brendova.

Kategorija Brand BRANDScorePAŠTETE Argeta 93,42PAŠTETE Podravka 41,36PAŠTETE Ovako 39,15PAŠTETE Carnex 36,66PAŠTETE Gavrilović � 36,15

Slika 2. Pozicija brandova prema BRANDscore-u; Kategorija proizvoda parizeri, BiH, drugi val istraživanja 2013. godina, 952 ispitanika. Top 5 brendova.

Kategorija Brand BRANDScore

PARIZERI Perutnina Ptuj Extra posebna salama 46,80

PARIZERI Perutnina Ptuj Poli pileća salama 44,43

PARIZERI Lijanovići �Pile 31,54PARIZERI Lijanovići �i Đ 31,50PARIZERI Gavrilovići � 31,36

Slika 3. Pozicija brandova prema BRANDscore-u; Kategorija proizvoda Kobasice, BiH, prvi val istraživanja 2013. godina, 1000 ispitanika. Top 5 brendova.

Kategorija Brand BRANDScoreKOBASICE (I.2013.) Gavrilović 46,70KOBASICE (I.2013.) Bajra 39,94KOBASICE (I.2013.) Lijanovići 38,97KOBASICE (I.2013.) Podravka 38,01KOBASICE (I.2013.) PIK 36,38

3












3












3

Slika 1. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija pašteta, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika. Top 5 brendova.

Slika 2. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija proizvoda parizeri, BiH, drugi val istraživanja 2013. godina, 952 ispitanika. Top 5 brendova.

Slika 3. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija proizvoda Kobasice, BiH, prvi val istraživanja 2013. godina, 1000 ispitanika. Top 5 brendova.

10

© 2

012

Ipso

s

Stavovi korisnika kategorije kobasice

Slika 3. Stavovi korisnika kobasica, BiH, prvi val istraživanja, 2013. godine, 741 ispitanik



42

Gfk istraživanje

U

Mesne prerađevine

fokusu analize su tunjevina u konzervi, paštete i polutrajne kobasice. Između posmatranih per ioda količinski i vrijednosno rastu

samo tunjevine, dok paštete i polutrajne kobasice bilježe i količinski i vrijednosni pad.

Kategorija tunjevina u konzervi je zabilježila rast od 5,5%, ali usljed visokog rasta prosječnih cijena, vrijednosni rast kategorije je čak 29,5%. Vodeći brendovi zauzimaju značajan dio tržišta, sa veoma izraženim učešćem trgovačkih marki, koje učestvuju sa oko 43% u ukupnoj potrošnji ribljih konzervi. Trgovački lanci su iskoristili potencijal ove kategorije i dobro pozicionirali svoje robne marke. Vodeći brendovi su (po abecednom redoslijedu): Happy Tuna, K Plus, La Perla, Premia i Rial, gdje La Perla ostvaruje najbrži rast na tržištu između posmatranih perioda.

Kategorija pašteta u potrošnji u domaćinstvima opada u posmatranom periodu, u odnosu na prethodni period, za 7,3% u ukupno utrošenoj količini. Vrijednosni pad je nešto manji - 2,7%, s obzirom na to da je i ovdje došlo do

povećanja prosječne cijene. Vodeći proizvođač ima 34,1% tržišnog udjela u ukupnoj količini pašteta utrošenih u domaćinstvima u posmatranom periodu. Vodećih pet brendova sa značajnim udjelom na tržištu ostvaruju ukupno učešće od 73,7%, dok je najbrže rastući brend Matijević pašteta. Trgovačke marke imaju učešće od oko 5%, što je nešto iznad prosjeka tržišta potrošne robe. Vodeće robne marke su (po abecednom redoslijedu): Argeta, Carnex, Matijević, Neoplanta i Yuhor.

Potrošnja polutrajnih kobasica u domaćinstvima u Srbiji opada u odnosu na prethodni period i vrijednosno i količinski. Količinski pad potrošnje kobasica je 9,7% dok je vrijednosni pad 3,6%. Manji pad u vrijednosti potrošnje je posljedica porasta

prosječne cijene, čime je djelimično kompenzovan pad. Učešće trgovačkih marki je znatno više od prosjeka tržišta potrošne robe i iznosi 9,8%, pri čemu bilježimo rast učešća u odnosu na prethodni period. Vodeći proizvođač polutrajnih kobasica je povećao svoje tržišno učešće na 18,8%. Također, bilježimo i rast učešća vodećih pet brendova, tako da pokrivaju 38,4% ukupnog tržišta polutrajnih kobasica utrošenih u domaćinstvima. To predstavlja znatno manji udio vodećih marki u poređenju sa kategorijama tunjevina i pašteta, odnosno tržište nije visokokoncentrisano. Vodeći brendovi su (po abecednom redoslijedu): Biftek, Dobro, Matijević, Neoplanta i Yuhor, dok najbrži rast bilježi kobasica proizvođača Matijević.

Tunjevina u konzervi Paštete Polutrajna kobasica

PROMJENA VOLUMENA 5,5% -7,3% -9,7%PROMJENA VRIJEDNOSTI 29,5% -2,7% -3,6%TRŽIŠNI UDIO LIDERA 26,9% 34,1% 18,8%najbrže rastući BREND La Perla Matijević MatijevićUDIO TOP 5 BRENDOVA 64,2% 73,7% 38,4%UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

Happy Tuna Argeta BiftekK Plus Carnex Dobro

La Perla Matijević MatijevićPremia Neoplanta Neoplanta

Rial Yuhor Yuhor

Rast Pad Stagnacija

januar 2013. – decembar 2013. vs januar 2012. – decembar 2012.

Autor: Aleksandar Sinđelić, Consumer Panel Services Director, GfK Srbija [email protected]

u analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na učešće, a ne na apsolutne vrijednosti

O istraživanju:GfK Panel domaćinstava je standar-dizovano istraživanje koje u Adria re-giji neprekidno traje duži niz godina (u Hrvatskoj od 2000. godine, u Srbiji od novembra 2002., a u BiH u periodu 2004.-2012.). U centru pažnje je mje-renje potrošnje više od 70 proizvodnih kategorija na reprezentativnom uzorku domaćinstava. Podaci se prikupljaju uz pomoć specifičnog dnevnika kupovine. Ova metodologija mjeri potrošnju robe široke potrošnje koja se konzumira u samom domaćinstvu i pokriva kupovinu u svim kanalima distribucije. Proizvodi koji se potroše van domaćinstva nisu predmet ovog istraživanja.



44

Gfk istraživanje

U

Tunjevina u konzervi Paštete Polutrajna kobasica

PROMJENA VOLUMENA PROMJENA VRIJEDNOSTI TRŽIŠNI UDIO LIDERA 26% 40% 21%najbrže rastući BREND Eva Podravka VindonUDIO TOP 5 BRENDOVA 69% 81% 55%UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

Eva Argeta CekinK plus Gavrilović GavrilovićPedro Koketa Perutnina Ptuj

Rio Mare PIK Vrbovac PIK VrbovecSardina Postira Podravka Vindon

u analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na učešće, a ne na apsolutne vrijednosti

O GfK:GfK je pouzdan izvor najznačajnijih

informacija o tržištu i potrošačima, koji

omogućava našim klijentima da donesu

sveobuhvatnije odluke. Više od 13.000

eksperata u marketinškim istraživanji-

ma kombinuje svoju strast sa 80 godina

GfK iskustva u proučavanju podataka.

Ovo omogućava GfK da poveže ključna

globalna saznanja sa lokalnim specifič-

nostima u više od 100 zemalja. Koristeći

inovativne tehnologije i naučni pristup,

GfK pretvara obimne podatke u suštin-

ske podatke, čime omogućava svojim

klijentima da unaprijede konkurentnost

i obogate iskustva i izbor potrošača.

Za više informacija posjetite nas

na: www.GfK.com ili pratite GfK na

Twitteru: https://twitter.com/GfK_en Rast Pad Stagnacija

januar 2013. – decembar 2013. vs januar 2012. – decembar 2012.

Podravkini i Vindijini brendovi povećavaju udjele

2013. godini domaćinstva u Hrvatskoj izdvojila su oko 79,2 miliona eura (600 miliona kuna) na kupovinu polutrajnih salama, pašteta i

konzervirane tunjevine za potrebe kućne konzumacije. Sva tri segmenta bilježe količinski i vrijednosni pad u odnosu na 2012.

Konzervirana tunjevina bilježi količinski i vrijednosni pad u odnosu na 2012., a to je posljedica smanjenja učestalosti kupovine, volumena po kupovini i smanjenja broja kupaca. Lider kategorije povećava udio i trenutno drži 26% udjela, a top pet brendova drži 69% tržišta, što ukazuje na disperziju snage brendova. Brend s najvećim rastom u posmatranom periodu je Eva, koja je smanjenjem cijene utjecala na povećanje učestalosti kupovine, a time i ukupnog rasta volumena. Trgovačke marke sa 40% tržišnog udjela pokazuju nevjerovatnu snagu u ovoj kategoriji i bilježe uspješnu godinu u kojoj su ukupno rasle.

I paštete bilježe vrijednosni i količinski pad u odnosu na 2012., što je, kao i u slučaju konzervirane tunjevine, posljedica smanjenja učestalosti kupovine, volumena po kupovini i smanjenja broja kupaca. Lider

Mirela Kovačević, GfK consumer panel client service, [email protected]

kategorije uspješno brani dominantnih 40% udjela, a top pet brendova drži 81% tržišta, što ukazuje na saturiranost kategorije, s malo šansi za nove brendove. Bit će zanimljivo posmatrati kako će se mijenjati odnosi snaga nakon nedavne Podravkine akvizicije PIK pašteta. Upravo je Podravka brend s najvećim rastom u prošloj godini. Njen uspjeh zanimljiv je zbog činjenice da je povećala cijene svojih pašteta, nije privukla nove kupce, ali je utjecala na veliko povećanje intenziteta kupovine kod postojećih kupaca, a time i na povećanje lojalnosti. Iako tek na 9%, trgovačke marke neznatno su povećale udio u kategoriji.

Iako 9 od 10 domaćinstava kupuje polutrajne salame, i one bilježe pad u odnosu na 2012., a to je posljedica

drastičnog smanjenja učestalosti kupovine. Lider kategorije drži 21%, a top pet brendova 55% tržišta, što ukazuje na disperziju snage brendova. Vindijini brendovi (Cekin i Vindon) imaju najveći rast udjela u 2013. zahvaljujući tome što uspjevaju da zadrže učestalost kupovine iz prethodne godine. Trgovačke marke sa 15% tržišnog udjela bilježe rast u odnosu na 2012.


istraživanje


46

Mesne prerađevineSrbija

Period: u analizi upoređujemo period MAT TY = kumulativni period februar 2013.– januar 2014. vs februar 2012. – januar 2013.

Izvor: Nielsen panel maloprodaje (ne uključuje diskontne trgovine, Cash & Carry, apoteke i benzinske stanice).

Sve četiri kategorije rastu vrijednosno u poređenju sa prethodno posmatranim periodom.

Udio: najveća koncentracija tri vodeća proizvoda je u kategoriji pa-šteta, koje zauzimaju 74,3% vrijednosti cjelokupnog tržišta.

Srbija - tip trgovine: vodeći format u prodaji su hipermarketi/su-permarketi (>301 m2)

*NAPOMENA: kategorija Pakovani suhomesnati proizvodi = Meat Products Ready to Eat Refrigerated

Hrvatska

Detaljnije informacije o stanju kategorije meso i mesne prerađevine možete vidjeti u digitalnom izdanju na www.instore.ba

Period: u analizi upoređujemo period MAT TY = kumulativni period februar 2013. – januar 2014. vs februar 2012. – januar 2013.

Izvor: Nielsen panel maloprodaje (ne uključuje diskontne trgovine, Cash & Carry, apoteke i benzinske stanice).

Pakovani suhomesnati proizvodi Viršle Paštete Riblje konzerve

Udio (volume/value) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)Udio Top 3 brenda 51,3 48,5 60,0 65,9 64,6 61,7 72,9 75,0

Top tri brenda po abecednom redu

GAVRILOVIC CEKIN CEKIN CEKIN ARGETA GAVRILOVIC EVA EVA

PIK PIKPRIVATE LABEL

PRIVATE LABEL

GAVRILOVIC PIKETAPRIVATE LABELS

PRIVATE LABELS

PRIVATE LABEL

PRIVATE LABEL

WUDY WUDY PIKETA PODRAVKA SARDINA SARDINA

% promjena (2014/ 2013)Pakovani suhomesnati proizvodi Viršle Paštete Riblje konzerve

vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)Total kategorija 1,4% -0,2% -7,1% -2,7% 2,5% 0,4% 2,0% -4,0%

Udio: u sve četiri analizirane kategorije, tri vodeća proizvoda zau-zimaju više od 50% tržišta. U kategoriji ribljih konzervi, tri vodeća proizvoda zauzimaju čak 72,9% tržišta (vrijednosno).

Region: srednja Hrvatska je najveće tržište, kako vrijednosnom, tako i količinski.

Tip trgovine: vodeći format u prodaji je supermarket (301-2.500m2).

Pakovani suhomesnati proizvodi Viršle Riblje konzerve Paštete

Udio (volume/value) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)Udio top tri brenda 35,7 30,4 40,7 33,9 35,4 28,0 74,3 65,4Brend 1 12,1 13,5 16,4 15,5 12,6 12,3 45,1 44,5

Brend 2 11,6 11,1 12,6 10,2 14,7 11,8 20,6 14,3

Brend 3 12,0 5,8 11,6 8,2 8,1 3,9 8,6 6,5

Top tri brenda po abecednom redu NEOPLANTAZLATIBORAC

YUHOR

CARNEXNEOPLANTA

WUDY

EVALA PERLARIO MARE

ARGETACARNEX

PATELINA

% promjena (IYA)Pakovani suhomesnatiproizvodi Viršle Riblje konzerve Paštete

vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)TOTAL KATEGORIJA 8% 1% 8% 1% 4% -9% 6% -3%


IndustrIja mesa u borbI za stIcanje povjerenja potrošača

svijet u brojkama

S

Povjerenje je dobro, kontrola još bolja

autor: simone baroke, euromonitor International, www.euromonitor.com

tara ruska izreka kaže: Povjerenje je dobro, kontrola još bolja, a ništa u posljednje vrijeme nije pronicljivije pokazalo njenu istinu od prošlogodišnje afere sa konjskim mesom. U 2013., potrošači u EU gledali su u užasu i nevjerici kad je postalo očigledno da ilegalno konjsko meso u njihovim hamburgerima i lazanjama

nije bilo posljedica jednokratne, slučajne pošiljke, dostavljene nesrećnoj fabrici. Javnosti, koja ništa nije sumnjala do tada, postalo je jasno da je prevara bila dobro uhodana u lancu nabavke mesa i da je, nažalost, premalo rutinskih ispitivanja bilo sprovedeno za provjeru porijekla mesa koje se prodaje u supermarketima i restoranima u EU. Od tada, ispitivanja su učestala, ali rezultati u najmanju ruku nisu razuvjeravajući, niti vraćaju povjerenje. Čini se da su ugostitelji koji prodaju hranu trenutno usred teške situacije,

europska unija možda sada ulaže sve napore za sprečavanje prevara s hranom, i to će vjerovatno izazvati mnogobrojne i dugotrajne promjene, u smislu postavljanja novih protokola i razvijanja niza efikasnijih i jeftinijih metoda, posebno na području dnK testiranja

ali ni maloprodajni trgovci ne mogu da se opuste. Sada je vrijeme da protokole ispitivanja dignu na viši nivo, također i za ribu i svježe namirnice, i da efikasno komuniciraju sa potrošačima svoje napore.

Popularne zamjene mesaU novembru 2013., Which?, najveća britanska organizacija koja upozorava potrošače, sprovela je anketu, prema kojoj je polovina ispitanika odgovorila da su promijenili svoje prehrambene navike otkad je javnost upoznata sa skandalom sa konjskim mesom.

Meso je nesumnjivo najprikladniji način dodavanja proteina jelu, i to će vjerovatno spriječiti da potrošnja mesa više opadne.


www.kras.si

A3 oglas za prsut KRAS.indd 3 06.05.2014 12:00:54

QR coda

podatki KRAAS


svijet u brojkama

Nažalost, godina prolazi, a potrošači još ne mogu da vjeruju onome što im je predstavljeno. Naime, 16. aprila ove godine Which? je objavila rezultate istraživanja o restoranima brze hrane koji nude janjetinu za ponijeti (curry od janjetine, kebab od mljevenog janjećeg mesa). Šezdeset obroka kupljeno je u Birmingemu i Londonu, a DNK analiza pokazala je da je 40% obroka bilo od jeftinijih vrsta mesa, poput piletine i govedine. Britanska agencija za standarde hrane (FSA) također je sprovela istraživanje o restoranima brze hrane koji nude janjetinu za ponijeti, u periodu od jula do decembra 2013. Otkrili su da je u 43 od 145 uzoraka bilo dodavano drugo meso – rezultat sličan onome koji je objavila organizacija Which?.

Europska komisija je u velikoj mjeri svjesna sve veće krize povjerenja potrošača i sve češćih prevara s hranom. U februaru 2014. počeo je paneuropski projekat, vrijedan 12 miliona eura, nazvan FoodIntegrity, čiji je cilj da standardizuje i istraži nove metode provjere za otkrivanje prevara s hranom. Dalje, Europska komisija je zatražila od članica EU da se ponovo uzmu uzorci i da se ispitaju, s obzirom na prisutnost konjskog mesa, a rezultati bi trebalo da budu gotovi do jula 2014.

Meso nije jedina slaba tačkaMeso je, naravno, samo dio problema u prevarama s hranom. Riba i morski plodovi još su jedna velika meta za prevarante, a ni svježe namirnice nisu pošteđene. U završnom kvartalu 2013. Europska komisija je objavila izvještaj, navodeći listu od 10 vrsta hrane i pića najpodložnijih prevari. Riba je na drugom mjestu, iza mesa, a na trećem mjestu je organska hrana.

Zaključak je da bez restriktivnih programa ispitivanja autentičnost proizvoda ne može biti garantovana, pa europski potrošači, koji su ranije možda bili sigurni i uvjereni da su prevare s hranom uglavnom problem privreda u razvoju i novih privreda, sada vrlo pažljivo prate događaje na domaćem tržištu. Mnogi shvataju da lokalne uprave i nacionalna tijela za standarde hrane mogu samo djelimično da ukažu na situaciju, jer su ova tijela, s nedovoljno sredstava, prvenstveno nadležna za sigurnost hrane. Da li je prodato meso magarca ili piletina, umjesto janjetine, ne predstavlja direktnu prijetnju zdravlju potrošača, ali ih je sigurno razbjesnilo.

Ispitaj i obavijesti je nova mantraEuropska unija možda sada ulaže sve napore za sprečavanje prevara s hranom, i to će vjerovatno izazvati mnogobrojne i dugotrajne promjene, u smislu postavljanja novih protokola i razvijanja niza efikasnijih i jeftinijih metoda, posebno na području DNK testiranja. Konačno, međutim, odgovornost da proizvodi zaista jesu ono što deklaracije kažu da jesu, leži na industriji, i industrija nema mnogo izbora, već će morati da pruži objašnjenja koja potrošači traže, ako želi da oni nastave da kupuju njihove proizvode.

Trendovi kretanja su jasni: od proizvođača, ugostitelja koji nude hranu i maloprodajnih trgovaca sve će se više očekivati da imaju postavljene pouzdane protokole DNK testiranja mesa, ribe i morskih plodova i da, također, imaju, tamo gdje je primjenjivo, DNK testiranja i testiranja na pesticide za svježe namirnice, naročito za organske proizvode ili ponude koje imaju premium cijenu na osnovu geografskog porijekla.

Maloprodajni trgovci treba da budu spremni da daju relevantne informacije kupcima, ne samo u odjeljenjima svježe ribe, svježih namirnica, mesa i delikatesa, nego i u odjeljenjima s rashladnim vitrinama i smrznutim programom, koji sadrže, naprimjer, gotova jela privatnih robnih marki. Ciljana edukacija osoblja nužna je za maloprodajne trgovce, kao i za ugostitelje koji nude hranu, jer će sve veći broj potrošača, razjarenih naslovima u novinama, koje su pune najnovijih slučajeva otkrivenih prevara, početi da postavlja zaposlenima teška pitanja. Snabdijevanje informativnim lecima

moglo bi da bude dobra ideja da se udovolji onim potrošačima (i da se oni razuvjere) koje zanimaju više tehnički aspekti, kao što su vrsta i širina testiranja, kao i ko ih tačno sprovodi.

Trendovi na tržištu mesa Ono što brine industriju mesa je to što jesti manje mesa nije više samo apstraktna javna rasprava o zdravlju, koju zagovaraju akademici i vegetarijanski aktivisti. Ljudi u visokorazvijenim i nesumnjivo mesom zasićenim ekonomskim sistemima u sve većem broju prestaju da jedu meso. Ne nužno kako bi potpuno postali vegetarijanci, ali mnogo njih značajno smanjuje potrošnju mesa odabirom što bezmesnijih obroka, uvođenjem dana bez mesa u režim prehrane ili smanjenjem veličine porcije.

Finansijska kriza je u 2008. godini možda započela trend kojim su potrošači prisiljeni da režu budžete određene za kupovinu namirnica, ali danas je sve rasprostranjenije mišljenje da unošenje velikih količina životinjskih proteina ne vodi ka zdravlju, što pogoduje zadržavanju silazne putanje mesne industrije.

Naši nedavno objavljeni podaci o svježoj hrani pokazuju da je u 2013. ukupna potrošnja svježeg mesa u zapadnoj Europi nastavila da pada.

Spas dolazi od trenda visokoproteinskog režima prehrane

Poruka da je režim prehrane koji zagovara unošenje mesa (i proteina životinjskog porijekla uopće) recept za hronične bolesti i kraći životni vijek postaje svakim minutom sve snažnija. Zanimljivo je da se ovaj trend u potpunosti kosi s trendom vezanim za zdravlje i poboljšanje zdravlja, koji trenutno uzima najviše zamaha u Sjevernoj Americi i Europi - trendom visokoproteinskog režima prehrane. Sve veći broj potrošača uvodi visokoproteinski režim prehrane, s osnovnim ciljem regulisanja težine.

Meso je nesumnjivo najprikladniji način dodavanja proteina jelu, i to će vjerovatno spriječiti da potrošnja mesa više opadne u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi u 2014. godini. Ipak, to neće dugoročno spasti industriju mesa. Proizvođači sastojaka već nude inovativne načine kojim bi biljne proteine učinili pogodnijim i prisutnijim u prehrambenim proizvodima i pićima. Samo je pitanje vremena kada će se potrošači prilagoditi i proteine životinjskog porijekla zamijeniti biljnim. Jedina prava tržišta s dugoročnim rastom za industriju mesa su novi svjetski ekonomski sistemi, kao i oni u razvoju.

Europska komisija je u velikoj mjeri svjesna sve veće krize povjerenja po-trošača i sve češćih prevara s hranom.



konzervirana hrana


Industrija konzervirane hrane kontinuirano raste

totine, više ili manje na-mjernih otkrića, obilježilo je historiju ljudske prehrane. Međutim, radi se uglavnom o tajnama. Nemoguće je otkriti ko je i na koji način došao do

određenih ideja kao što su skuhati jaje, po-saditi zrno i sl. Nešto je nastalo iz potrebe, nešto iz slučajnosti ili znatiželje. Za razvoj ljudske prehrane ipak postoje i datumi koje bilježimo kao bitne prekretnice.

Jedan od njih je 2. septembar 1802. godine, dan rođenja hrane u limenci, koji je promi-jenio ne samo način prehrane, već i način života. Tog je dana napokon zadovoljena čovjekova praiskonska potreba da sačuva zalihe za “teška vremena”, oslobođen ovi-snosti o suncu, vjetru, dimu, dotad neizo-stavnim faktorima u konzerviranju hrane.

Sve je počelo s 12.000 franaka koje je Na-poleon ponudio onome ko izmisli tehniku konzerviranja, koja bi mu služila da nahrani svoju milionsku vojsku u pohodima po Eu-ropi, često vrlo neprijateljski raspoloženoj.

Francuz Nicolas Francois Appert već 1795. otkriva tehniku kako izbjeći fermentaciju i propadanje namirnica, a koja je prema nje-mu nazvana “apertizacija”. Sastojala se od prokuhavanja namirnica, njihovog herme-tičkog zatvaranja u staklene boce te konač-nog prokuhavanja napunjenih boca. Appert je boce punio mlijekom, jajima, mesom, kao i već gotovim jelima.

Tog 2. septembra 1802. Appert otvara malu tvornicu za konzerviranje hrane u Massyju. Njegovi prvi kupci bili su mornari i vojnici. Na početku Appertove boce s hranom nisu izazvale veliki uspjeh kod običnog stanov-ništva i iz razloga jer se hrana često kvarila, a okus nije odgovarao očekivanjima. Godine 1809. kada Appertu biva uručena nagrada od 12.000 franaka, kvaliteta proizvedene i konzervirane hrane naglo se poboljšava.

Naime, svoju tehniku konzerviranja nije za-štitio patentom. To 1810. godine čini Englez Peter Durand i koji započinje s korištenjem limenki umjesto staklenih boca te postaje glavnim dobavljačem konzervirane hrane za englesku mornaricu, a kasnije i vojsku.

Korištenjem limenki, industrija konzervi-rane hrane naglo raste, mijenja način živo-ta, pa i samu poljoprivredu. Konzerviranje

hrane učinilo je dosta namirnica lako i brzo dostupnim kao što je npr. riba koja ako nije uvijek pri ruci svježa, svakako je preporuč-ljiva i konzervirana. Posebno za one koji brinu o uravnoteženoj ishrani. Konzervira-na riba prilično je jeftina, ima prirodno ni-zak postotak toksina i ostalih zagađivača, a i uzgojena je na ekološki prihvatljiv način, savjetuju stručnjaci. Sardina i tuna su kod nas najpopularnije ribe u konzervi. Ova ka-tegorija kontinuirano raste, velikim dijelom zbog svoje praktičnosti, i današnjeg brzog i modernog načina života u kojem je vrijeme namijenjeno spremanju hrane sve ograniče-nije. Ne treba zaboraviti da je industrijski konzervirana hrana puno sigurnija od one konzervirane u domaćoj radinosti, a rok tra-janja je znatno duži.

O uspjehu konzervirane hrane govori poda-tak da svjetska proizvodnja iznosi oko 200 milijardi limenki godišnje.

Pripremila: Edina Mizić[email protected]

Pripremila: Edina Mizić[email protected]

Konzervirana riba prilič-no je jeftina, ima prirod-no nizak postotak toksi-na i ostalih zagađivača, a i uzgojena je na eko-loški prihvatljiv način, savjetuju stručnjaci.

S

Korištenjem limenki, industrija konzervirane hrane naglo raste, mijenja način života, pa i samu poljoprivredu i čine da dosta namirnica budu brzo i lako dostupne



inMedia

Meso, mesne prerađevine i riba Predstavljamo vam pregled oglašavanja kategorije mesa i mesnih prerađevina na TV stanicama. Izvor za ove podatke je Nielsen Audience Measurement Srbija (Nielsen Audience Measurement je specijalizovana agencija za istraživanje gledanosti televizije, www.nielsentam.tv )

Srbija

Sektor\Varijable Eq. GRP %PREHRAMBENI PROIZVODI I BEZALKOHOLNA PIĆA 334.081,83 20,2MEDICINSKI I SANITETSKI ARTIKLI 253.428,91 15,4KOZMETIČKI PROIZVODI 193.024,26 11,7TRGOVINA 181.088,32 11,0TELEKOMUNIKACIJE 139.233,30 8,4KUĆNA HEMIJA I KUĆNE POTREPŠTINE 117.243,04 7,1HOBI I SLOBODNO VRIJEME 107.745,22 6,5ČAJ, KAFA, CIGARETE I ALKOHOLNA PIĆA 88.798,33 5,4BANKE, OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA, MJENJAČNICE 69.510,65 4,2MEDIJI 44.234,07 2,7OSTALI SEKTORI 122.534 7,4TOTAL 1.650.922 100

Kategorija \Varijable Eq. GRP %SLATKIŠI 114.070 34,1BEZALKOHOLNA PIĆA 99.506 29,8ČIPS I GRICKALICE 35.177 10,5MLIJEČNI PROIZVODI 26.595 8,0MESNE PRERAĐEVINE 22.683 6,8ZAČINI 12.566 3,8OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE 7.211 2,2OSTALA PREHRANA 4.138 1,2ŽIVOTINJSKA HRANA 3.992 1,2KORPORATIVNO OGLAŠAVANJE PREHRANA 3.636 1,1INSTANT HRANA 2.497 0,8ZAMRZNUTA HRANA 1.768 0,5ZDRAVA HRANA 151 0,1ZAKUPLJENI TERMINI PREHRAMBRENI PROIZVODI 90 0,0TOTAL 334.082 100,0

Potkategorija \Varijable Eq. GRP %OSTALE MESNE PRERAĐEVINE 16.626 73,30SUHOMESNATI PROIZVODI 6.057 26,70TOTAL 22.683 100,0

OGLAŠAVANJE/ SEKTOR

OGLAŠAVANJE/ KATEGORIJAPREHRAMBENI PROIZVODI I BEZALKOHOLNA PIĆA

OGLAŠAVANJE/ POTKATEGORIJA MESNE PRERAĐEVINE

TOP OGLAŠIVAČI MESNE PRERAĐEVINE

Oglašivači/ Varijable Eq. GRP %INDUSTRIJA MESA MATIJEVIĆ 7.221,02 31,8NEOPLANTA 4.636,42 20,4AGROKOR (PIK VRBOVEC) 2.475,25 10,9ZLATIBORAC 2.382,04 10,5AIA 1.784,07 7,9ATLANTIC GRUPA (DK) 1.450,39 6,4KOTEKS 1.031,47 4,6YUHOR 879,24 3,9CARNEX 433,66 1,9BACKA TOPOLA 168,15 0,7AGROZIV 160,33 0,7DTD RIBARSTVO 61,20 0,3TOTAL 22.683 100,0

Oglašivači/ Varijable Eq. GRP %MATIJEVIC AKCIJE 7.221 31,8PIK 2.475 10,9ZLATIBORAC 2.382 10,5PATELINA 2.112 9,3ARGETA 1.450 6,4NEOPLANTA 1.429 6,3WUDY 1.369 6,0KOTEKS 1.031 4,6PIPI I GUDI 1.005 4,4YUHOR 879 3,9CARNEX 434 1,9DAKOTA ĆUREĆA KOBASICA 415 1,8BACKA AD 168 0,7AGROZIV 160 0,7PIPI JUNIOR 91 0,4RIBELLA 61 0,3TOTAL 22.683 100,0

TOP BRENDOVIMESNE PRERAĐEVINE

TV stanice: RTS 1; RTS 2; PRVA; PINK; B92; Happy - Happy K

• Ciljna grupa: populacija starija od 4 godine (Total 4+)

• Period: 01.01.2013. - 31.12.2013., ponedjeljak – nedjelja, 00-24h

• Panel televizijskih gledalaca: 880 domaćinstava, sa instaliranih

1.290 piplmetara

Varijable u analizi su EQ GRP 30 na ciljnoj grupi Total 4+ i njihov udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog spota. EQ GRP ili 30 sekundi GRP-a je jednak GRP-u, koji bi se ostvario kada bi dužina spota bila 30 sekundi.

Svaki proizvod ima posebnu ciljnu grupu, a da bi bilo moguće ura-diti uporedivu analizu, potrebno je bilo za cijelu kategoriju izabrati jednu ciljnu grupu. To je ciljna grupa Total 4+. Rezultati bi bili dru-gačiji kada bi, naprimjer, uzeli ciljnu grupu žene 18-49.


Predstavljamo vam pregled oglašavanja kategorije bezalkoholnih pića u regionu. Izvor za ove podatke je Nielsen Audience Measurement (Nielsen Audience Measurement je specijalizovana agencija za istraživanje gledanosti televizije , www.agbnielsen.net).Varijable u analizi su EQ GRP 30 na ciljnoj grupi Total 4+ i njihov udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog spota. EQ GRP ili 30 sekundi GRP-a je jednak GRP-u, koji bi se ostvario kada bi dužina spota bila 30 sekundi.

TOP OGLAŠIVAČI Proizvođač\Varijable Eq. GRP %PANVITA 1.756 45,1PERUTNINA PTUJ 1.143 29,4PIVKA 835 21,5CELJSKE MESNINE 100 2,6MESARIJA PRUNK 29 0,7MESNINE ŠTAJERSKE 28 0,7TOTAL SLOVENIJA 3.890 100,0

TOP OGLAŠIVAČI Proizvođač\Varijable Eq. GRP %PIK VRBOVEC 9.673 51,1PODRAVKA 3.529 18,7DROGA KOLINSKA 1.411 7,5GAVRILOVIĆ 1.140 6,0BOLTON ALIMENTARI 790 4,2CROMARIS 772 4,1OSTALI 1.607 8,5TOTAL HRVATSKA 18.921 100,0

TOP OGLAŠIVAČI Proizvođač\Varijable Eq. GRP %MIK SVETI NIKOLE 3.194 34,2AIA 1.531 16,4ATLANTIC GRUPA (DK) 1.149 12,3GORANOVIĆ 1.018 10,9PODRAVKA 982 10,5ZLATIBORAC 459 4,9OSTALI 999 110,7TOTAL MAKEDONIJA 9.331 100,0

TOP BRENDBrend\Varijable Eq. GRP %AVE 1.756 45,1PIVKA 835 21,5POLI 619 15,9PERUT PTUJ 525 13,5CELJSKE MESNINE 100 2,6MESARIJA PRUNK 29 0,7FINGUŠT MESNINE ŠTAJERSKE 28 0,7TOTAL SLOVENIJA 3.890 100,0

TOP BRENDBrend\Varijable Eq. GRP %PIK VRBOVEC 8.437 44,59PODRAVKA 2.731 14,44ARGETA 1.411 7,46GAVRILOVIĆ 1.140 6,02PIKO 979 5,18EVA 798 4,22OSTALI 3.425 18,1TOTAL HRVATSKA 18.921 100,0

TOP BRENDBrend\Varijable Eq. GRP %MIK 3.194 34,2WUDY 1.531 16,4ARGETA 1.149 12,3MESNA INDUSTRIJA GORANOVIĆ 1.018 10,9EVA 887 9,5ZLATIBORAC 459 4,9OSTALI 1.093 11,7TOTAL MAKEDONIJA 9.331 100,0

Hrvatska

Slovenija

Makedonija

Nielsen Audience Measurement (Nielsen AM) ima postavljene panele u više od 30 zemalja na pet kontinenata što ga čini prvim, pravim globalnim provajderom Television Audience Measurment (TAM) usluge u svijetu. Mjerenje televizijske gledanosti upotrebom piplmetara TAM sistema, se dokazalo dosadašnjom upotrebom kao najuspeš-niji i najprecizniji način prikupljanja takve vrste informacija, kako u Europi, tako i u cijelom svetu. Uspješnost se najviše ogleda u brzom dobavljanju podataka kao pro-gramskom i komercijalnom gledanju prikazanom minut po minut, svaki dan, 365 dana u godini. Nielsen AM ima veliko uspješno iskustvo u postavljanju piplmetara TAM sistema, širom svijeta. Ne postoji nijedan drugi provajder te usluge u svijetu, koji je imao priliku da prikupi toliko iskustva i know-how u vezi za održavanjem piplmetar sistema u raznolikim okolinama i kulturama. Nielsen ima operacije u regionu: Srbija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina Makedonijia.

• Najveći oglašivač: Panvita

• Brend koji je najviše oglašavan: Ave

• Detaljnije na www.instore.si

Nielsen AM SlovenijaPočetak operacija: april 1999.Broj instaliranih piplmetara: 620Veličina panela: 450 domaćinstavaPeriod: 01.01.2013. - 31.12.2013.

• Najveći oglašivač: Pik Vrbovec

• Brend koji je najviše oglašavan:

Pik Vrbovec

• Detaljnije na www.instore.hr

Nielsen AM HrvatskaPočetak operacija: februar 2003.Broj instaliranih piplmetara: 1.086Veličina panela: 760 domaćinstavaPeriod: 01.01.2013 - 31.12.2013

• Najveći oglašivač: MIK Sveti Nikole

• Brend koji je najviše oglašavan: MIK

• Detaljnije na www.instore.mk

Nielsen AM MakedonijaPočetak operacija: december 2007.Broj instaliranih piplmetara: 560Veličina panela: 400 domaćinstavaPeriod: 01.01.2013. - 31.12.2013.


inLifletAnAlizA kAtegorije mesA i mesnih prerAđevinA u lifletimAtokom prvA četiri mjesecA ove godine

U BiH kada po-smatramo ka-tegoriju meso i mesne prerađevi-ne, vidimo ko su proizvođači, ali ipak ne znamo tačno koliko su oni zastupljeni u lifletima i kroz neidentifikovane robne marke.

Manje para za više mesau kategoriji svježeg pakovanog mesa na bh. tržištu uglavnom ne možemo saznati iz akcijskih kataloga ko je proizvođač tih proizvoda, dok kod mesnih prerađevina to nije slučaj. u srbiji je ista situacija. u hrvatskoj pik vrbovec drži najveći udio Share of Voice (sov-a), dok u sloveniji perutnina ptuj, kao domaći igrač uvjerljivo drži prvo mjesto po pitanju udjela u promotivnim aktivnostima

BiH

U BiH u kategoriji svježeg pakovanog mesa uglavnom ne možemo saznati iz akcijskih kataloga ko je proizvođač tih proizvoda, dok kod mesnih prerađevina to nije slučaj. I zbog toga je kategorija svježeg mesa veoma interesantna, pošto ostane veliki procenat neidentifikovanih robnih marki, kao što su, naprimjer,

Autori: ernest gergely i tomas pilić, hiper com

juneći but, cijelo pile... Potrošači ovih proizvoda mogu saznati više tek po odlasku u prodavnicu. Možemo reći da u 23% slučajeva ne možemo saznati iz lifleta ko je proizvođač artikala na promociji. Zato, kada posmatramo kategoriju meso i mesne prerađevine, vidimo ko su proizvođači, ali ipak ne znamo tačno koliko su oni zastupljeni u lifletima i kroz

neidentifikovane robne marke. Na prvom mjestu, najviše puta na akciji, bilo je juneće mljeveno meso u rinfuzi, neidentifikovane robne marke, zatim slijedi teleći vrat, dok treće mjesto zauzima brend

iz mesnih prerađevina PIK Vrbovec sa šunkom u ovitku, zatim slijede teleća rebra neidentifikovane robne marke, pa još jedan proizvod PIK Vrbovec - dimljena vratina u ovitku. Ipak, i ovdje je prevagnuo isti princip - ne znamo proizvođača, poznato nam je samo koje je meso na akciji, a kada odemo u trgovinu saznat ćemo i proizvođača.

SRBIJA

U Srbiji je ista situacija kao u BiH, a odnosi se na neidentifikovane proizvođače svježeg pakovanog mesa iz akcijskih kataloga. U kategoriji mesa i mesnih prerađevina, u prva četiri mjeseca ove godine u Srbiji smo najviše puta našli na promociji svinjski but SK (sa kostima), kare SK i vrat SK, koji su zauzeli prva tri mjesta, dok su od mesnih prerađevina najviše puta na akciji bili čajna

7,50%PERUTNINA PTUJ D.O.O.

NEOPLANTA AD

YUHOR

ZLATIBORAC D.O.O

CARNEX AD

PIK VRBOVEC D.D.

Z.Z. TRLIC

AGROŽIV AD

VINDIJA D.D.

IM TOPOLA

AIA S.P.A.

PANTO GROUP

AGRIMES DOO

MESOKOMBINAT-PROMET

GOMBIT DOO

NEID. ROBNA MARKA

Brands outside selection

5,90%

5,10%

4,70%

3,70%

3,00%

2,60%

2,20%

2,20%

2,00%

2,00%

1,10%

1,10%

1,10%

1,00%

23,20%

31,50%

YTD 14 - Srbija

YTD 14

PERUTNINA PTUJ D.O.O.

AKOVA IMPEX D.O.O.

PIK VRBOVEC D.D.

MENPROM D.O.O.

VINDIJA D.D.

GAVRILOVIC D.O.O.

TULUMOVIC

NATURA VITA

INTERCAMP D.O.O.

KRAS MI D.O.O.

BRAJLOVIC D.O.O.

GORANOVIC D.O.O.

IM SEMIC VISOKO

MI STANIC DOO

CARNEX AD

NEID.ROBNA MARKA

Privatna robna marka


YTD 14 - BiH

YTD 14

13,80%

8,00%

7,10%

4,40%

3,50%

3,50%

3,10%

2,10%

1,90%

1,90%

1,50%

1,50%

1,40%

1,20%

1,20%

29,50%

6,60%

7,70%



inLiflet


kontakt: Hiper Com,

Svetozara Markovića 8,

24430 Ada, Srbija

Prijave za newsletter: msu-

[email protected]

Telefon: +381(0)693646330

Web: www.hiper-com.com

kobasica Zlatiborac i viršla delikates Carnex. Prosječna cijena svinjskog buta po kilogramu u 2014. godini 412,27 dinara, dok je bilo moguće kupiti ga i po cijeni od 359 dinara u nekim trgovačkim lancima.

HRVATSKA

U kategoriji meso, u Hrvatskoj PIK Vrbovec drži najveći udio Share of Voice (SoV). Iako se radi o blagom padu, još je sa 26,5% udio daleko veći od drugih brendova. Vindija bilježi rast od 1,8 procentnih poena i tako zauzima udio od 14,3%. To je pojedinačno gledano i najveći rast. Sličan rast, ali nešto manji, ima i Podravka. Povećanje od 1,4 procentna boda osigurava joj udio od 3,8% SoV-a. Mrvicu veći udio ima Perutnina Ptuj. Ova kompanija drži udio od

3,9%, ali valja spomenuti kako je to rezultat pada od -1,3 procentna boda. Gavrilović, također, smanjuje udio u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pa tako vidimo da je sa 4% pao na 3%.

Privatna robna marka je dosta zastupljena u ovoj kategoriji. Najveći rast je zabilježen kod Lidla. Primećujemo da Lidl raste za 10,1 procentni poen. Tačnije rečeno, ostvario je skok sa 12,3, na 22,4% SoV-a. Metro, također, bilježi rast od udjela privatne robne marke, i to za 8,3 procentna boda, dok Plodine, iako pada za 0,5 procentnih bodova, još ima najveći udio SoV-a, i to od 23,6%.

SLOVENIJA

Perutnina Ptuj u Sloveniji, ipak, kao domaći igrač

uvjerljivo drži prvo mjesto po pitanju udjela u promotivnim aktivnostima, te bilježi blagi rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Do Perutnine se pozicionirala Panvita, sa udjelom od 6,8% SoV-a. Kraš mesna industrija pokazuje mali rast od 0,1 procentni bod i tako zauzima udio od 6,4% SoV-a. Hrvatski proizvođači su prisutni gotovo u tragovima na tom tržištu, naravno, kada govorimo o promotivnim aktivnostima u promo lecima.

Privatna robna marka je bitan segment za trgovce u ovoj kategoriji. Lidl ove godine raste za 3 procentna poena. Sa 27,5% zauzima definitvno najveći udio. Ostali trgovci mahom bilježe pad udjela

PIK VRBOVEC D.D.

VINDIJA D.D.


GAVRILOVIC D.O.O.

PODRAVKA D.D.

PPK KARLOVACKA MESNA INDUSTRIJA D.D.

MM MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

BRACA PIVAC D.O.O.

INDUSTRIJA MESA IVANEC D.O.O.

MESNA INDUSTRIJA - VAJDA D.D.

STANIC DOO



YTD 14 - Hrvatska

YTD 14

26,50%

14,30%

3,90%

3,00%

3,80%

2,00%

1,30%

0,70%

0,20%

0,50%

0,20%

14,10%

30,20%


PANVITA D.D.

KRAS MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

CELJSKE MESNINE D.D.

PIVKA PERUTNINARSTVO D.D

MESNINE DEŽELE KRANJSKE D.D.

MESNINE ŽERAK ROGATEC, D.O.O.

STRAŠEK-COLIC D.O.O., LAKTAŠI

AGRICOLA ITALIANA ALIMENTARE S.P.A.

GAVRILOVIC D.O.O.

PODRAVKA D.D.

KMETIJSKA ZADRUGA LAŠKO Z.O.O.

BRACA PIVAC D.O.O.

PIK VRBOVEC D.D.

NUOVA BOSCHI SPA



YTD 14 - Slovenija

YTD 14

10,20%

6,80%

6,40%

5,30%

5,20%

4,60%

0,90%

0,60%

0,40%

0,10%

0,20%

0,60%

0,10%

0,10%

0,70%

13,00%

44,90%

privatnih robnih marki. Kod Hofera se vidi pad od čak -8,3 procentna poena (sa 15,4% na 7,1%). Eurospin jedini drži konstantu od 19,2%, odnosno bilježi čak i blagi rast od 0,1 procentni bod, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.


pr članak

MEGGLE OBILJE-ŽAVA SVJETSKI DAN MLIJEKA U DUHU SOLIDAR-NOSTIU svjetlu ogromne tragedije u kojoj je veliki dio Bosne i Hercegovi-ne doživio najveće poplave u historiji, mliječna industrija Meggle je ovogodišnji Svjetski dan mlijeka obilježila u duhu solidarnosti sa žrtvama ove prirodne katastrofe.

Povodom 1. juna, datuma koji se u mnogim državama na svijetu obilježava slaveći ovu zdravu namirnicu neophodnu za rast i razvoj djece, kompanija Meggle je donirala značajne količine mlijeka dje-čijim vrtićima u područjima ugroženim poplavama.

Uz konsultacije s nadležnim ministarstvima obrazovanja, Meggle je pakete zdravog i laboratorijski odobrenog mlijeka dostavio u javne vrtiće 16 ugroženih općina, u kojima su predškolske ustanove u novonastaloj situaciji i dalje u funkciji. To su: Ključ, Sanski Most, Zavidovići, Vareš, Odžak, Orašje, Srebrenica, Bijeljina, Modriča, Kotor Varoš, Foča, Rogatica, Šipovo, Zvornik, Čajniče i Bratunac.

Vrtići su dobili količinu od deset litara mlijeka po djetetu, što zado-voljava mjesečne nutritivne potrebe za ovom važnom namirnicom.

Mlijeko je nezamjenjiv izvor kalcija i drugih neophodnih hranjivih sastojaka, jedna od najzdravijih namirnica. Dokazano je da kalcij koji osoba unese u organizam do 12. godine prestavlja temelj za zdrave zube i kosti.

Zato Meggle nastavlja praksu povodom Svjetskog dana mlijeka, i daruje ovom namirnicom neophodnom za zdravo odrastanje naj-mlađe generacije.

MEGGLE DONI-RAO MLIJEKO VRTIĆU U BIJE-LJINIMliječna industrija Meggle je donirala bijeljinskom vrtiću “Čika Jova Zmaj” 4600 litara mlijeka.“Vrtić “Čika Jova Zmaj” iz Bijeljine pretrpio je direktnu štetu u maj-skim poplavama, a vešeraj i kuhinja potpuno su stradali. Svaka po-moć im je dobrodošla, a velike zahvale idu kompaniji Meggle koja je i u ranijem periodu pomagala vrtić.


Praktikovanje dodatne Prodaje kao alata koji ništa ne košta

u maloj radnji: moguće je opstati

I

Zaraditi „besplatni novac“

autor: Marko radonjić, direktor istraživanja SWot research, [email protected]

ma nekoliko „evergreen“ primjera koje primjenjuju pioniri dodatne

prodaje, a koje još citiraju mnogi svjetski autori. Lanac Mc Donald’s restorana sa poznatim pitanjem: Hoćete li pomfrit uz cheesburger? ili online trgovac Amazon sa rečenicom: Oni koji su kupili knjigu X kupili su i... zabilježili su više od 35 posto povećanja prodaje od kada su uveli ove tehnike dodatne prodaje. Prije nekog vremena naišao sam na jednu odličnu izreku povezanu sa dodatnom prodajom, koja mi je dala svježu perspektivu u razmišljanju o ovoj temi. Mlad autor, na svom internet blogu, objašnjavajući koristi dodatne prodaje kaže: Dodatna prodaja u suštini je umjetnost zarađivanja besplatnog novca.

Prema ovoj logici, možete zaraditi dodatni novac bez ikakvih dodatnih troškova za marketing ili nešto slično tome. A ko ne želi besplatan novac?

Dodatna prodaja je prodaja naprednijeg, skupljeg proizvoda od onog koji je kupac odlučio da kupi. Obje tehnike se baziraju na vrlo sličnim principima, kada je riječ o pristupu zaposlenih i potrebnim vještinama za uspješnu implementaciju. Granicu između odličnog prodavca, koji uspijeva da ostvari dodatnu prodaju, i napadnog prodavca je veoma tanka, gotovo nevidljiva. Zbog toga, od ključnog značaja je da se ove tehnike izvedu pravilno, kako bi se postiglo zadovoljstvo kod kupca, pri tome ostvarivajući dodatni profit za kompaniju.

Kupci su zadovoljniji proizvodom koji ima bolji kvalitet nego jeftinijim. Zato prodavci koji usmjeravaju kupce ka skupljem proizvodu ne samo da povećavaju profit nego i utjecaj na

dodatna prodaja je umjetnost koju samo neki trgovci uspjevaju uspješno da primijene. Glavni razlog je to što zaposleni izbjegavaju da otvore ovu temu dok ne bude prekasno. oni često ne stavljaju fokus na kupčeve potrebe, već se koncentrišu na proizvode koje vole da prodaju

povećanje zadovoljstva kod kupaca. A zadovoljstvo vodi ka lojalnosti, ponovljenoj kupovini i preporukama. Zato zaposleni uvijek treba da ističu karakteristike proizvoda i njegovu vrijednost, a ne da se fokusiraju na razliku u cijeni. Ako se ostave da sami odluče, kupci često biraju jeftiniji proizvod, jer nemaju dovoljno informacija o opcijama koje su im na raspolaganju. Uloga zaposlenog je da pruži opcije kupcu, pri tome ističući prednosti za svaku opciju, povećavajući vjerovatnoću da će se kupac odlučiti za skuplji proizvod u kojem će vidjeti veću vrijednost. Međutim, da bi prodavac mogao da ostvari uspješno dodatnu prodaju, treba da budu ispunjena dva neophodna preduslova:

1. Zaposleni mora odlično da poznaje proizvod koji prodaje. Što više poznaje proizvode, to će brže moći da odluči koje karakteristike da ističe, kako da ponudi proizvod sa boljim kvalitetom (i cijenom), kao i koji su proizvodi komplementarni, i da ponudi ukrštenu prodaju.

2. Zaposleni mora dobro

da razumije potrebe kupaca. Kupci očekuju od zaposlenih da dobro slušaju njihove konkretne potrebe i da znaju da im ponude proizvod koji može da ispuni te potrebe, kako bi oni bili zadovoljni. Kupci očekuju da zaposleni postavljaju pitanja, kako bi mogli da razumiju šta

o agenciji:SWot research je nezavisna agencija za istraživanje tržišta, jedna od prvih agencija koje su uvele mys-tery shopping kao metod ispitivanja kvaliteta usluge na tržištu. SWOT research 10 godina uspješno radi u Makedoniji i već pet godina u Srbiji, a od 2005. godine je i član Međunarodne asocijacija za Mystery Shopping (MSPA). Agencija redovno sprovodi analize o kvalitetu usluge u maloprodajnim objektima, kao i kod uslužnih djelatnosti (banke, telekomunikacije, ugostiteljstvo, javni sektor…). SWOT research sarađuje sa više od 900 tajnih kupaca u svim gradovima u Srbiji, koji su obučeni prema profesionalnim standardima MSPA. Marko radonjić je jedan od vodećih regionalnih kon-sultanata za istraživanje tržišta i specijalista za analizu potrošačkog ponašanja. Član je svjetske asocijacije za istraživače ESOMAR i potpisnik kodeksa za marketing i sociološka istraživanja.

Dodatna proda-ja u suštini je umjetnost zarađi-vanja besplatnog novca.


tačno traže i da budu iskreno zainteresovani da im pomognu u izboru. Tako će zaposleni steći povjerenje kupca i otvorit će vrata prodaji. Naravno, oni imaju bolje informacije o tome šta bi mogli dodatno da ponude kupcu, sa ciljem da on bude zadovoljniji, a da zaposleni ostvari bolju prodaju.

Dodatna prodaja je umjetnost koju samo neki trgovci uspijevaju uspješno da primijene. Glavni razlog je to što zaposleni izbjegavaju da otvore ovu temu dok ne bude prekasno. Oni često ne stavljaju fokus na kupčeve potrebe, već se koncentrišu na proizvode koje vole da prodaju. Ako u određenom trenutku imaju neku akciju, oni će nuditi te proizvode na popustu ili nekakvu dodatnu vrijednost, ne obraćajući pažnju na to da li je kupac zaista zainteresovan.

Malo trgovaca smatra da je najbolje ostaviti kupce da sami razgleduju. U isto vrijeme, trgovci ponavljaju koliko je bitno povećati prodaju, prodavati dodatno ili ukršteno, a ne obučavaju zaposlene za to. Zaposleni moraju da budu obučeni kako da naprave dodatnu prodaju, kroz niz praktičnih primjera i treninga. Moraju da uvide kako to izgleda i kako zvuči u praksi.

U tom smislu, evo nekoliko praktičnih primjera za efikasniju dodatnu prodaju, koje bi mogli da iskoriste zaposleni u maloprodaji:

1. Raspričajte kupce. Ljudi vole da pričaju o sebi i svojim potrebama. Što je razgovor bolji, to će kupci duže ostati na prodajnom mjestu. Time se povećavaju šanse da kupe nešto.

2. Postavljajte otvorena pitanja. Ne postavljajte pitanja na koja će odgovori biti da ili ne, jer nećete ništa saznati iz njih. Pitajte ih koji je razlog kupovine, kako će da koriste proizvod, da li su do sada imali iskustvo sa sličnim proizvodom i slično. Budite kreativni.

3. Ponudite proizvod koji je zaista potreban vašim kupcima. Odgovori koje ćete dobiti na otvorena pitanja pomoći će vam da predložite

kupcima koji je proizvod najpogodniji za njih. Ako predlažete skuplji proizvod od onog koji su namjeravali da kupe, znat ćete koje karakteristike da istaknete i kako će taj proizvod poboljšati kupčeve potrebe. Znajući kupčeve motive i namjene proizvoda, mnogo lakše možete sebi „da dozvolite“ da ponudite komplementarni proizvod, ne prelazeći „nevidljivu liniju“.

4. Zatvorite prodaju onako kao što ste je i počeli. Ako ste bili ljubazni i prijateljski raspoloženi kada vam se kupac obratio, ponašajte se tako i nakon što odluči da kupi. Pohvalite njegov izbor, praveći da se osjeća da je on sam donio pravu odluku. Ne zaboravite da ga ljubazno pozdravite kada ode, ostavljajući potpun utjecaj, koji će otvoriti prostor da se kupac ponovo vrati kod vas.

5. Budite svoji. Dobar prodavac treba da bude fleksibilan i u stanju da prilagodi kupcu svoj stil i pristup u komunikaciji. Uspostavite sa kupcima iskrenu interakciju, koja će se temeljiti na vašem poznavanju proizvoda i razumijevanju kupčevih potreba. Budite originalni i iskreni i moći ćete stalno da ostvarujete dodatnu prodaju.

Ako gradite imidž trgovca koji brine o kupcima, mjesta gdje je ljubaznost i stručnost zaposlenih u fokusu, onda su vaši zaposleni najbolji alat za dodatnu prodaju. Obučite sve, od menadžera do kasira, da pozdravljaju svakog kupca i da ga pitaju: Da li ste pronašli to što vam treba? Ako kupac pita gdje se nalazi brašno, povedite ga do police i pitajte ga šta će da kuha. Ponudite opcije i objasnite proizvode. Naizgled je jednostavno, ali je potrebna iskrena posvećenost da bi ovakvi primjeri postali praksa u vašoj radnji i odmah ćete osjetiti rezultate. Finansijske, naravno.

Uloga zaposlenog je da pruži opcije kupcu, pri tome ističući prednosti za svaku opci-ju, povećavajući vjerovatnoću da će se kupac od-lučiti za skuplji proizvod u kojem će vidjeti veću vrijednost.


u maloj radnji: priče sa polica

S

Vruća janjetina

Autor: Vladimir Miletić vezani za te državne projekte. Međutim, kada je došlo do pro-mjene vlasti u zemlji, počelo neko smutno vrijeme u državnim firmama. Počeše da se osnivaju neki privremeni odbori. Odjed-nom su se vratili neradnici koje sam otjerao sa posla. Odjednom, oni se pitaju, oni smjenjuju. Da nisam znao kako su lijeni i nes-posobni ljudi, ja bih možda i raz-govarao sa njima. Nisam htio sa lošijima od sebe…

Nisam ni očekivao da će tako da mi se vrati za ono što sam uradio. Još su mi namještali neke bezve-zne prijave, samo da me obru-kaju pred radnicima. Bez ikakve ušteđevine, bez rezervnog pla-na, bez mogućnosti da radim na nekom drugom mjestu. Spavao nisam tih dana, sinovac. Mislio sam da ću da puknem koliko mi je bilo teško.

Da mi ne bješe Stanka, koji mi ponudi svoj lokal i reče: Evo ti radi nešto pa ćemo da dijelimo zaradu, nemam pojma kako bih se snašao. Počeo sam da trgujem proizvodima za građevinarstvo. Tako sam ušao u branšu o kojoj nisam ništa znao, sa 150 maraka početnog kapitala, pozajmljenog od rođaka. Radio sam dan i noć da naučim sve što treba, sticao malo-pomalo, ulagao ponovo u posao. Za 12 godina sam zaradio za kuću, lokal, magacin… Poro-dica me podržava, rade i oni. Sve je sada drugačije. Napravio sam

mi neke kvarove. Samo, ne znaju oni Bigu. Ja sam tvrdoglaviji od njih. Bio taj Stojan, šef komer-cijale, mnogo volio da se pravi pametan. Kao, mi smo mašinci, pa ne znamo kako je to prodava-ti. Ja jednom dođem i velim mu: Slušaj Stojane, hoćeš da vidiš da mogu i tvoj posao da uradim bolje. Nemoj da upišem tu tvoju ekonomiju i da počnem i da pro-dajem. On se nasmija posprdno, i hvala mu zbog toga, natjera me da upišem i drugi fakultet. Pored mašinstva završim i ekonomiju u roku. Iz inata. Počnem da radim komercijalu i ponovo napravim bolje rezultate. Kada je Slavče, direktor, otišao u penziju, iza-beru mene za direktora. Još me postave i u općini za nekog me-nadžera, te sam tada, moj sino-vac, imao dvije kancelarije, dvije sekretarice, dva vozača. Možeš li, sinovac, da zamisliš Bigu iz tog perioda?, pita stasiti Moravac, dok bocka viljuškom meso koje je već gotovo pečeno.

Nekom drugom ne bih povjero-vao, ali Biga je u poslu poznat kao čovjek koji ne laže i koji drži riječ.

Uvedem ja red i od firme u kojoj su plate kasnile po 16 mjeseci dovedem da postanu redovne. Ne mogu da kažem, sinovac, da je sve išlo glatko. Biga radnike poštuje, a neradnike… njih sam istjerivao sa posla čim ih vidim. Sigurno sam se i mnogima za-mjerao. Ali, kad radiš takav po-sao ne možeš svima da ugodiš. Kod mene se znalo da nema kašnjenja i nerada. Tako je i da-nas u mojoj firmi. I da ti kažem sinovac, i sutra ako otvoriš svoju firmu, zapamti ovo što sam ti re-kao, pokazuje Biga kažiprst, tek toliko da podvuče pouku koju mi daje.

Bilo dobro vrijeme, moglo je još puno da se uradi. Mi smo ti bili

Za Bigu je danas praznik. Pečenim janjetom zahvaljuje se onima koji su mu najviše pomogli da danas proslavlja godišnjicu uspješne firme. A uspjeh nije mali. Biga je vlasnik najveće i najbolje organizovane trgovine građevinskim materijalom u Svilajncu i okolini. Velika je čast to što sam pozvan. Jedino nisam znao da ćemo okretati ražanj u dvorištu, te sam se pojavio u odijelu

jedi bre, sinovac, još nije pečeno. Zna Biga kako se peče janje, nije mi ovo prvo. Tu ispod plećke je još

mokro, vidim ja odavdje, ne mo-ram ni da ustajem. Nego, deder, sinovac uzmi ono pivo pa ga malo preli, bit će korica hrskavija, na-ređuje Biga dok sjedimo u dvo-rištu njegove kuće i nestrpljivo čekamo da počne glavno slavlje.

Za Bigu je danas praznik. Pe-čenim jagnjetom zahvaljuje se onima koji su mu najviše pomo-gli da danas proslavlja godiš-njicu uspješne firme. A uspjeh nije mali. Biga je vlasnik jedne od najvećih i najbolje organi-zovanih trgovina građevinskim materijalom u Svilajncu i oko-lini. Velika je čast to što sam pozvan. Jedino nisam znao da ćemo okretati ražanj u dvorištu, te sam se pojavio u odijelu. Šta ću, snalazim se, dok se borim sa oblacima dima koji su se okomili na mene.

Kud ti ne rekoh, sinovac, da se ne mučiš sa tim odijelom. Ja sve zaboravim da radim sa kulturnim direktorima. Ali razumijem vas. I ja sam prije nego što sam otvo-rio firmu bio direktor. Sedamsto radnika sam vodio. Ne znaš? Ću ti pričam. Nego, ček da pomjerim

malo žar ispod butina, izgorijet će mi najsočniji dio. Biga skoči od stola i lopatom pravi savršen raspored žara ispod janjeta. Za-grijao je i mene. Ali ne vatrom, već pričom koju je započeo.

Ja sam ti, sinovac, počeo da ra-dim u Straževici, odma’ poslije fakulteta. Bila je to ugledna firma. Mljeli smo kamen i ispo-ručivali ga svim putarskim pre-duzećima u zemlji. Nema veze što je bila društvena firma, znao se red. Mala smo mi sredina, ov-dje srećeš ljude sa kojima radiš i nakon posla, nije to kao kod vas u Beogradu. Stalo ti je da budeš poštovan i radnik i rukovodilac.

Ja sam uvijek volio da budem u organizaciji. Vidim, ubrzo, da imamo usko grlo u održavanju i da proizvodnja često ima zasto-je, jer im nisu ispravne mašine. Kažem direktoru, mogu li ja da vodim održavanje i da sve to sre-dim? Puste oni mene i brzo ure-dim da su sve mašine podmazane i provjerene prije pokretanja prve smjene. Počela proizvodnja da se udvostručuje. E sad, vidjeli neki u tome problem, znaš kako je, sad komercijala mora više i da proda, jer se više i proizvodi, po-čeli da me provociraju i podmeću

Jedino nisam znao da ćemo okretati ražanj u dvorištu, te sam se pojavio u odijelu. Šta ću, snalazim se, dok se borim sa obla-cima dima koji su se okomili na mene.

Najavio sam vam da pečem jagnje za one koji su mi najviše pomogl,i spremajte se, mi idemo u kafanu na vruću jagnjetinu.


O autoruVladimir Miletić. Direktor ino-

strane kompanije. Konsultant

iz oblasti karijernog napre-

dovanja. Pisac motivacionih

priča i govora. Bloger (www.

dnevnikjednogdirektora.com).

Možete mu pisati na:

[email protected]

domaćinsku firmu. Ne žalim što je ispalo baš ovako. Ne može čo-vjek da bira način kako će da mu se ukaže šansa. Nekad ti sam kre-neš, nekad te na silu poguraju… Eto, tako ti je to bilo moj sinovac, reče Biga dok skida janje sa ra-žnja.

Nego, molim te, dodaj mi onaj bi-jeli, masni papir, da uvijem janje i da ga spremim i odnesem. Vraća me Biga naglo u stvarnost zbog koje sam i prešao dugačak put.

Gdje da nosiš, Bigo?, pitam, ne vjerujući da sam proveo tri sata nadimljen pored ražnja koji je namijenjen nekom drugom.

Kako gdje da nosim? Pa, naja-vio sam vam da pečem jagnje za one koji su mi najviše pomogli. Svaka vama čast, dragi kupci i dobavljači, ali zna se kome naj-više dugujem što je ispalo ovako. Spremajte se, idemo mi u kafanu na vruću janjetinu. A ovo što sam lično ispekao, nosim u moju sta-ru firmu. Častim ih, dabome. Da me ne istjeraše, nikad se ne bih usudio da sam uđem u sve ovo. Ko zna kakav bih slijepac ostao. Malo je i ovo janje, koliko sam im zahvalan.

Odnosi Biga janje, a za njim ostaje slatki miris vrućeg pe-čenja. Neobična zahvalnost. Prebiram po glavi i prisjećam se mnogih koje poznajem i koji su doživjeli slično što i Biga. Povre-đeni i željni da se osvete onima koji su im nanijeli bol. Mnogi su zauvijek ostali u tom žalosnom osjećanju. Biga je, međutim, izabrao drugačiji put. Izabrao je put uspjeha, za koji neki mudri kažu da je najbolja osveta. Vje-rujem da jeste. A Biga je uspio da tu mudrost podigne na još viši nivo.

Osveta uspjehom još je slađa kad im odnesete i dodatno jed-no pečeno janje na ražnju.


u maloj radnji: za lakše poslovanje

Č

Dobili ste poštu

Autor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, Logosoft, www.logosoft.rs

ovjek koji prekine oglašavanje da bi uštedio novac je kao čovjek koji zaustavlja sat da bi uštedio vrije-

me. Ova izreka, koju pripisuju čuvenom industrijalcu Henryju Fordu, može da posluži kao od-ličan uvod u današnju temu, o još jednom efikasnom načinu na koji trgovinsko preduzeće može da komunicira sa kupci-ma.

Poželjno je da taj način komu-nikacije ispunjava i određene uslove: da je efikasan (da poru-ka zaista stiže do potrošača); da je izvodljiv (da firma ima resurse – ljudske, finansijske, znanje – da ga sprovede; i da je priuštiv (da ne košta mnogo, odnosno da donosi znatno više novca od uloženog).

Danas ćemo pričati o jednom načinu komunikacije koji zado-voljava navedene uslove. Riječ

sjetite nas do kraja mjeseca i do-bit ćete x% popusta na ove ar-tikle“. Ovaj format je najsličniji oglasu u klasičnoj štampi, šalje se po potrebi.

Kako doći do e-mail adresa korisnikaTako što će vam ih oni sami dati, uz dozvolu da im šaljete obavje-štenja. E-mail adrese najlakše ćete prikupiti ako sprovodite bilo koju vrstu loyalty programa; ako ne, ubjedljivo najlakši na-čin je da organizujete nagradnu igru za potrošače.

A šta ćemo sa onim kupcima koji ne čitaju mailove ili uopće ne-maju e-mail adresu? Pa, za njih moramo smisliti drugi način komunikacije, a jedini koji ima približno iste (i bolje) karakte-ristike, ali je ipak i skuplji, jeste komunikacija sa potrošačima putem SMS poruka.

je o komunikaciji sa potrošači-ma putem elektronske pošte – tzv. e-mail marketingu.

Šta je e-mail marketingU suštini, to je postupak u kome svim klijentima sa liste (ili pone-kad samo ponekim, izabranim za određenu priliku) pošaljemo po e-mail. Svi mailovi imaju istu sadržinu, a ta sadržina je naše oglašavanje: njime održavamo dobar kontakt sa kupcem, ili ga o nečemu obavještavamo, ili ga pozivamo da preuzme neku ak-ciju.

Šta su prednosti- Finansijski povoljno – prak-tično ne zahtijeva finansijska ulaganja.

- Efikasno – poruka stiže direk-tno onome kome je i namijenje-na, a pritom ima veoma visok nivo odziva.

- Mjerljivo – efekti svake kampa-nje mogu se lako izmjeriti.

- Lako je – čak i osoba bez ikakvog iskustva može lako da nauči da priprema e-mail kam-panje.

Kako slati e-mail kam-panjeMasovnu poruku svojim potro-šačima možete sami poslati, na način na koji sada šaljete po-jedinačne poruke – koristeći besplatne e-mail servise poput: gmail.com, yahoo.com, live.com ili neki sličan. Dobra praksa je da adrese kojima šaljete uku-cate na sljedeći način: poruku originalno pošaljete na svoju adresu, a sve adrese klijenata stavite u tzv. bcc. Tako primalac poruke neće vidjeti adrese osta-lih primalaca, i time ćete čuvati

njihovu privatnost.

Napredniji način je da koristite neki internet-servis koji vam može omogućiti da pravite vrlo profesionalne oglase sa slika-ma. Ja preporučujem servis koji se zove MailChimp (www.mai-lchimp.com), koji je potpuno besplatan za slanje do 12.000 mejlova mjesečno. Ponudit će vam već pripremljene šablone, koje samo popunite svojim sa-držajem.

Šta je cilj e-mail marke-tingaPostoje različite vrste e-mail formata, i svaka služi za ostva-rivanje različitih ciljeva i pred-nosti. Ja ću ovdje navesti samo dva najvažnija formata.

- Redovne vijesti (tzv. new-sletter) – redovno obavještava-nje o novostima iz vaše firme, najčešće jednom mjesečno. Slu-ži da pojača vjernost potrošača vašoj firmi; omogućava da kup-cu plasirate raznovrsan sadržaj, od obavještenja o novim artikli-ma do posebnih ponuda.

- Posebna obavještenja – naj-češće o akcijama ili popustima koje nudite. Sadrži konkretan poziv na akciju kupcu tipa „po-

Svi mailovi imaju istu sadržinu, a ta sadržina je naše oglašavanje: njime održavamo dobar kontakt sa kupcem, ili ga o nečemu obavještavamo, ili ga pozivamo da preuzme neku akciju

Kontakt:Logosoft d.o.o.Bulevar Milutina Milankovića 110, 11070 N.Beograde-mail: [email protected] ; [email protected] web: www.logosoft.rs

e-MAiL MArKeting zA trgovinSKo preduzeće

www.instore.ba

istraživanjeBRANDPULS ISTRAŽIVANJE POKAZUJE KUPOVNE NAVIKE NAŠIH POTROŠAČA U SEGMENTU PIVA I RADLERA

istraživanjeBRANDPULS ISTRAŽIVANJE POKAZUJE KUPOVNE NAVIKE NAŠIH POTROŠAČA U SEGMENTU PIVA I RADLERA

FOKUSSredstva za sunčanje

Ko se boji sunca još?

www.instore.ba

oznato vam je da je nekada aristokrat-ski bijeli ten bio rijetkost i da su ga imale samo bogate dame, jer su mogle

da priušte kišobrane koji će ih zaštititi od sunčevih zraka. Danas je u modi preplanuo ten, tako da mnoge žene, a i muškarci, koriste prve zrake sunca kako bi im koža postala tamnija.

Postoje različiti tipovi kože koji se, između ostalog, razlikuju i po osjetljivosti na sunce, kao i po tome koliko ko može da pocrni. Različitim tipovima kože potrebna je različita njega, kako prije, tako i poslije sunčanja. Prije svega, važi pravilo da je osjetljivijoj koži potreban veći faktor zaštite. Zato je izbor kreme od presudnog značaja za postizanje lijepog tena, ali i za zdravlje kože.

Malo ko bi pomislio da je histo-rijat nastanka i razvoja krema za sunčanje bio kontroverzan. Naime, postoje najmanje četiri različita pronalazača i za svakog od njih se smatra da je prvi koji je izmislio kremu za sunčanje.

Jednu od prvih krema za sunčanje izmislio je hemičar Franz Greiter 1938. godine. Ovaj preparat je nazvan Gletscher Crème ili Glacier

Cream i imao je zaštitni faktor (SPF) 2. Formulu za ovu kremu je pre-uzela kompanija Piz Buin, koja je dobila naziv po mjestu gdje je Franz Greiter izgorio na suncu, što ga je inspirisalo da pronađe kremu za zaštitu od sunca. Greiter je također tvorac zaštitnog faktora od sunca (sun protection factor - SPF) 1962. godine. To je standard za mjerenje e� kasnosti krema za sunčanje, kada se u jednakoj količini od dva miligrama nanesu na kvadratni centimetar kože.

Jednu od prvih popularnih krema za sunčanje pronašao je 1944. go-dine farmaceut sa Floride Benjamin Green. Njegova patentirana krema je imala naziv Red Vet Pet i otkupio ju je Coppertone. Ova kompanija prodavala je Greenovu kremu ranih pedesetih, pod brendovima Copper-tone Girl i Bain de Soleil.

Ko se još smatra prvim pronala-začem kreme za sunčanje? Ranih tridesetih, Milton Blake, hemičar iz Australije sproveo je niz eksperi-menata u cilju pronalaženja kreme protiv opekotina od sunca. Osnivač L’Oreala, hemičar Eugen Schueller pronašao je prvu kremu za sunčanje 1936. godine.

Godine 1980., Coppertone je razvio prvu kremu sa zaštitom od UVA/UVB zračenja.

P

Iz Europske komisije poručuju da je važno znati da faktor zaštite (SPF) iznad 50 praktički ne povećava zaštitu od opekotina i UVB zračenja. Naime, ako se ispravno koristi, SPF u rasponu od 15 do 25 pruža dovoljnu zaštitu od opekotina za osobe s normalnom kožom.

Iz Europske komisije poručuju da je važno znati da faktor zaštite (SPF) iznad 50 praktički ne povećava zaštitu od opekotina i UVB zračenja. Naime, ako se ispravno koristi, SPF u rasponu od 15 do 25 pruža dovoljnu zaštitu od opekotina za osobe s normalnom kožom.



66

KAKO SE PRIPREMITI ZA SIGURAN BORAVAK NA PLAŽI ILI OTVORENOM PROSTORU

Pošto je sposobnost kože našeg lica i tijela da se samostalno, prirodnim putem, zaštiti od negativnih utjecaja UV zračenja vrlo ograničena i individualno uslovljena, neophodna je upotreba kozmetičkih sredstava za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom

Sunčanje bez straha

obzirom na to da meteoro-lozi i za ovo ljeto najavljuju vrlo visoke temperature, ako planirate da boravite na otvorenom neizbježan

preparat koji svakako morate da imate uz sebe jesu sredstva za zaštitu od sunca. Osim naočala za sunce i raznih kapa, šešira i kačketa, važno je da znate kako da oda-berete kreme za sunčanje koje će vas po-uzdano štititi od UV-zračenja i opekotina.

Jedna od mjeraPri izboru i kupovini zaštitnih sredstava za sunčanje svako mora da vodi računa o sljedećem:

• upotreba zaštitnih sredstava za sunča-nje samo je jedna od mjera zaštite od sunčevog zračenja,

• preporučljivo je izabrati zaštitni proi-zvod koji pruža zaštitu i od UVA i od UVB zračenja, jer su oba štetna za ljudsko zdravlje (opekotine i rak kože uglavnom su uzrokovani UVB zracima, dok je UVA zračenje odgovorno za sta-renje kože, tako da je također znača-jan činilac rizika od raka kože),

• do donošenja novih EU propisa o ozna-čavanju zaštitnih sredstava za sunča-nje, faktor zaštite SPF (Sun Protection Factor) je označavao i informisao po-trošače samo o zaštiti od UVB zrače-nja, dok je sada uveden i standardizo-vani logo za zaštitu od UVA zračenja.

Kako biste se potpuno pripremili za sigu-ran boravak na plaži ili na otvorenom pro-storu i pri tome se zaštitili od negativnog

utjecaja UVA i UVB zračenja, potrebno je redovno nanošenje zaštitnog sredstva, na-ročito nakon kupanja.

Iako bez sunca ne možemo da živimo, ono može i ozbiljno da nam naškodi. Između ostalog, UV zračenje može da ošteti naše oči, da prouzrokuje sunčanicu, a na koži da izazove opekotine i druga oštećenja, koja mogu da rezultiraju njenim prijevremenim starenjem, ali i zloćudnim oboljenjima.

Od negativnih posljedica sunčevog zrače-nja možemo vrlo uspješno da se zaštitimo naočalama, kapama i šeširima za glavu i odjećom, kao i kozmetičkim preparatima sa zaštitnim faktorom, ali i razumnim po-našanjem, prvenstveno izbjegavanjem bo-ravka na suncu u vrijeme najjačeg i najopa-snijeg zračenja.

S

Iako bez sunca ne mo-žemo da živimo, ono može i ozbiljno da nam naškodi.

Priredila: Ana Filipović, [email protected]



68

Sigurno i zdravo sunčanjePošto je sposobnost kože našeg lica i ti-jela da se samostalno, prirodnim putem, zaštiti od negativnih utjecaja UV zračenja vrlo ograničena i individualno uslovljena, neophodna je upotreba kozmetičkih sred-stava za zaštitu od sunca sa zaštitnim fak-torom.

Djelotvornost kozmetičkih sredstava za za-štitu (SPF - Sun Protection Factor) izražava se brojem, pa pojednostavljeno, naprimjer, zaštitni faktor 15 podrazumijeva da je po-trebno 15 puta duže vrijeme izlaganja sun-cu kako bi nastalo oštećenje kože jednako onom koje bi se dogodilo da uopće nismo upotrijebili sredstvo za zaštitu.

Kozmetičke preparate sa zaštitnim fakto-rom treba izabrati u skladu s tipom kože, odnosno s njenim osobinama i načinom na koji ona reaguje na sunce. U tu svrhu po-stoje kozmetička sredstva s niskim (SPF 6 i 10), srednjim (SPF 15, 20 i 25), visokim (SPF 30 i 50) i vrlo visokim (SPF 50+) zaštit-nim faktorom, koja našoj koži, u zavisnosti od njenog tipa, omogućuju i adekvatnu - nisku, srednju, visoku ili vrlo visoku - za-štitu.

Savjeti za izbor prepara-ta za sunčanjePri izboru preparata pažnju obratite i na vrstu zaštite, koja uglavnom može biti hemijska ili � zikalna. Pojednostavljeno, preparati s hemijskom zaštitom, odnosno faktorom, prodiru u kožu, te štetne zrake neutrališu u koži, dok preparati s � zikal-nim faktorom (najčešće mineralnim), dje-luju na površini kože, te na njoj formiraju zaštitni sloj koji odbija štetne zrake. Ne zaboravite da namažete posebno osjetljiva područja - nos, čelo, uši, leđa, dekolte, kao i tabane.

Kozmetičke preparate sa zaštitnim faktorom treba izabrati u skladu s tipom kože, odnosno s njenim osobinama i načinom na koji ona reaguje na sunce.

Pri izboru preparata pa-žnju obratite i na vrstu zaštite, koja uglavnom može biti hemijska ili � zikalna.

Iako su podjednako e� kasna, zbog nači-na na koji djeluju sredstva s hemijskom zaštitom mogu da izazovu alergijske re-akcije, pa se ne preporučuju osobama s osjetljivijom kožom, trudnicama i djeci. Također, preparati s hemijskom zaštitom počinju da djeluju nakon otprilike pola sata, a oni s � zikalnom, odmah.

Dalje, da bi bila e� kasna, sredstva za za-štitu od sunca moraju da budu vodoot-porna i moraju da štite i od UVB i od još opasnijih UVA sunčevih zraka. Ali, iako danas gotovo sva sredstva imaju i UVB i UVA � lter, bitno je da su oni zastupljeni u odnosu 3:1, o čemu svjedoči okrugli UVA logo na pakovanju.

Savjeti za upotrebu pre-parata za sunčanjeU određivanju količine sredstva koju ćete nanijeti na kožu ne štedite, tako da za lice odmjerite otprilike jednu kafenu ka-šičicu, a za tijelo onoliko preparata koliko vam stane u šaku. Sredstva za zaštitu s hemijskim � lterom nanesite na kožu naj-manje 30 minuta prije izlaganja suncu.

Neposredno prije nanošenja sredstva za zaštitu na kožu ne nanosite preparate za dnevnu njegu i parfem, kako ne biste neutralizovali učinak zaštite od sunca, ali i izazvali alergijske reakcije. Također, nemojte da zaboravite da je mokra koža osjetljivija na sunce i da može da izgori oko četiri puta brže nego suha, pa sto-ga odmah nakon izlaska iz vode ili ispod tuša idite u hladovinu, dobro se osušite i ponovo namažite. Po pravilu, čak i ako se ne kupate, otprilike na svaka dva sata po-novo namažite lice i tijelo, jer UV zaštita značajno slabi, ne samo od vode, već i od znojenja i upotrebe peškira.

Ne zaboravite da namažete posebno osjetljivija područja: nos, čelo, uši, leđa, dekolte i tabane, za koja prema preporuci nekih dermatologa možete da koristite sredstva s visokim zaštitnim faktorom, bez obzira koji tip kože imate.

O kompanijiFocus je jedna od vodećih agencija u Europi koja se bavi ispitivanjem tržišta i savjetovanjem. Svo-jim klijentima već 20 godina prosljeđuje podatke, sistemska i programska rješenja za obradu podata-ka. U Focusu kontinuirano pratimo sve trendove u oglašavanju i shodno tome se odazivamo nadograd-njom naših sistemskih alatki, kako bismo zadovoljili i najzahtjevnije korisnike. Što se tiče jugozapadne Europe, najveća fokusiranost je na kvalitativnim i kvantitativnim analizama trgovačkih lifleta.

ocus analizira broj objava u lifletima trgo-vačkih lanaca i maloprodajnih trgovina i svojom

posebno razvijenom metodom izračunava vrijednost – GAV (gross advertising value) pro-mocija, odnosno njihovu bruto oglašavačku vrijednost. Veću vrijednost imaju objave koje su pozicionirane na prvoj strani, sa većom slikom i u lecima sa vi-sokim bruto dometom. Rezultat je naravno taj, da time doprino-se većem kvalitetu promocije, jer su one vidljivije potrošaču, i samim tim ostavljaju veći efekat na njega.

Ekskluzivno za InStore, za ru-briku InFokus: Sredstva za sun-čanje, pripremili smo analizu

“Sunčane” aktivnosti za zdraviji ten

Autor: Vesna Blagojević, Focus Market Research

promotivnih aktivnosti po pro-izvođačima i trgovinskim lanci-ma u 2013. u odnosu na 2012. (cijela godina).

U prvom grafikonu analizi-ramo promotivne aktivnosti u 2013. u odnosu na 2012. Kao što se može i vidjeti iz priloženog, u prva tri mjeseca promocija sred-stava za sunčanje gotovo da nije ni bilo, što je donekle i razumlji-vo. One počinju početkom pro-ljeća, sa prvim sunčevim zraci-ma, u četvrtom mjesecu 2013., odnosno, u petom mjesecu 2012. kako sezona ide nadolje, u tom duhu, očekivano, pada i broj promocija ove kategorije.

U grafikonu broj 2 imamo pri-kaz top 10 brendova koji su se najviše oglašavali i gledano na bruto oglašivačku vrijednost (GAV), odnosno kvalitet same promocije, možemo primijetiti da je Beiersdorf sa svojim bren-dom Nivea i dalje među prva tri

Najzastupljeniji brend je Nivea, koji je prisutan u promocijama svih lanaca. Odmah iza njega slijedi Top Ten, koji je učestvovao u promocijama svih lanaca, osim u Disu i Idei, a najkvalitetnije se promovisovao u Interexu. Treći brend po zastupljenosti je Carroten, koji nije učestvovao samo u promocijama trgovačkih lanaca Idea i Interex

1 2 3 4 5 6 7 8 9 Mjesec

Analiza promocija "SunProtection"- Srbija-Intenzitet oglašavanja po mjesecima 2013./2012.

(Baza: Broj promocija)

Analiza promocija "SunProtection" - SrbijaTop oglašavani Brendovi 2013./2012. (Baza: Bruto oglašivačka vrijednost)

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

20122013

velikana, a odmah poslije njega dolazi i domaći proizvođač Top Ten! Također je primjetan i po-rast promocija brenda Carroten, sa 5% 2012. na gotovo 20%, 2013, a sa druge strane, pad privatne robne marke Olea, sa 8% 2012. na 2% 2013.! Sličnu situaciju imamo i sa brendovima Sun&Fun i Fine Dreaming. Veliki dio promocija, gotovo 30%, od-

lazi na ostale brendove (ukupno svi ostali brendovi koji su imali manje promocija).

Trećim grafikonom analizira-mo udio top brendova koji su se najviše oglašavali kod top 10 trgovačkih lanaca. Još je, gle-dano na GAV, najzastupljeniji brend Nivea, koji je prisutan u promocijama svih lanaca. Od-

grafikon 1

grafikon 2



72

FOCus: ANAlIzA pROMOTIVNe pRODAje pROIzVODA sReDsTAVA zA suNčANje u ReGIjI

F

Kontakt:Focus Market Research

Maculangasse 8,

1220 Vienna, Austria

Mobilni: + 38160 366 99 33

e-mail: v.blagojevic@

focusmr.com

www.focusmr.com

Posljednji grafikon nam nudi analizu cijena (prosjek, minimal-na i maksimalna) objavljenih u lifletima trgovačkih lanaca, razli-čitih SF faktora, od kojih i zavisi cijena, za pakovanje od 200ml, koje važi za najčešće oglašavano pakovanje. Ako uporedimo 2013. sa 2012. primijetit ćemo da nema nekih većih odstupanja, osim u slučaju maksimalnih promotiv-nih cijena robne marke proizvo-

Analiza promocija "SunProtection"- SrbijaUdio proizvođača-Top Brendovi kod Top 10 trgovaca 2013. /2012. (Baza: Bruto oglašivačka vrijednost)

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Lilly DM TEMPO INTEREX DIS Idea Super Vero Roda

Other BrandsVelneaMultiactivSun&FunTopTenCarrotenAbbronzareOleaGarnierNivea

Razvoj cijene "SunProtection 200 ml "2013v2012 - SrbijaBaza: Promotivna cijena(Avg, Max, Min)

Robne marke proizvođača & Privatne robne marke

626,87 645,99

455,87

637,94

1.769

1.355

969 975

229,99 199,9 199,99

389

0,00

200,00

400,00

600,00

800,00

1.000,00

1.200,00

1.400,00

1.600,00

1.800,00

2.000,00

MB 2012 MB 2013 PL 2012 PL 2013

AverageMaximumMinimum

mah iza njega slijedi Top Ten, koji je učestvovao u promocija-ma u svim lancima osim u Disu i Idei, a najkvalitetnije se promo-visao u Interexu. Treći brend po zastupljenosti je Carroten, koji nije učestvovao samo u promo-cijama trgovačkih lanaca Idea i Interex. Najvišu bruto oglaši-vačku vrijednost sa svojom pri-vatnom robnom markom imaju Lilly i Idea.

đača, gdje cijena znatno pada u 2013., sa 1.800 na ispod 1.400 di-nara. Također, prosjek i minimal-ne promotivne cijene privatnih robnih marki su u porastu 2013. u odnosu na 2012., a minimalne akcijske cijene kod brendova se u 2013. smanjuju. Bez obzira da li je u pitanju brend ili privatna robna marka, u 2013. sredstva za sunčanje se kreću u istom cje-novnom rasponu.

grafikon 4




74

MEDIANA: UPOTREBA SREDSTAVA ZA ZAŠTITU OD SUNCA

Dolaskom ljeta, jakih sunčevih zraka i perioda godiš-njih odmora sredstva za sunčanje postaju jedna od najdinamičnijih kategorija na tržištu. Ovom prili-kom, korištenjem TGI baze podataka, željeli smo da vidimo kakvo je korištenje ove kategorije proizvoda

na tržištima zemalja u regionu.

Posmatrajući penetraciju ove kategorije po pojedinim zemljama regiona može se primijetiti da je najveći procenat građana Sloveni-je (65,6%) koristio sredstva za sunčanje u posljednjih 12 mjeseci. Značajnije manja je penetracija ove kategorije na ostalim tržištima, u Hrvatskoj 50,5%, Srbiji 42,3%, Makedoniji 41,3% i u Bosni i Her-cegovini 37,6%.

Kada govorimo u apsolutnim vrijednostima, tržište Srbije broji 2,2 miliona korisnika sredstava za sunčanje, tržište Slovenije 1,1 mili-on, dok na tržištu Hrvatske ima 1,6 miliona korisnika ove kategori-je proizvoda. Ako dodamo Makedoniju i BiH, ukupno na svim ovim tržištima postoji oko 6,5 miliona korisnika sredstava za zaštitu od sunca.

Ako govorimo o prosječnom broju pakovanja koje su potrošači na pojedinim tržištima koristili u posljednjih 12 mjeseci i njihovoj podjeli na velike, umjerene i male potrošače, vidimo da je najveće učešće velikih potrošača (četiri i više pakovanja godišnje) na tržištu Srbije, dok je učešće malih potrošača (jedno pakovanje godišnje i manje) značajnije veće u Sloveniji i Hrvatskoj nego u Srbiji.

Ono što je zajedničko za sva tržišta regiona je činjenica da je na sva-kom od ovih tržišta najkorišteniji brend Nivea Sun i da se penetra-cija ovog brenda kreće od 23,7% u Makedoniji do 54,7% na tržištu Slovenije. Približno 2,7 miliona ljudi je koristilo ovaj brend u zaštiti od sunca u posljednjih 12 mjeseci.

Izvor: Mediana TGI Slovenia 2013; N=4.107; Mediana TGI Croatia 2013; N=3.966; Mediana TGI Serbia 2013; N= 5.274; Mediana TGI Macedonia 2013; N=2.072; Mediana TGI Bosna 2013; N=2.006

6,5 miliona korisnikaNajveći procenat građana Slovenije (65,6%) je koristio sredstva za sunčanje u posljednjih 12 mjeseci. Značajnije manja je penetracija ove kategorije na ostalim tržištima, u Hrvatskoj 50,5%, Srbiji 42,3%, Makedoniji 41,3% i u BiH 37,6%

Autor: Borislav Radojković, [email protected]

SREDSTVA ZA SUNČANJE: Upotreba sredstava za sunčanje u posljednjih 12 mjeseci

Posmatrajući ex-Y U zemlje kao cjelinu, govorimo o približno 6 ,5 miliona korisnika sredstava za sunčanje.

1.100.000 1.600.000 2.200.000 570.000 1.100.000

SREDSTVA ZA SUNČANJE: Prosječan broj pakovanja

Prosječan broj pakovanja koje korisnici sredstava za sunčanje koriste tokom jedne godine je približan između posmatranih tržišta i kreće se od 1,5 pakovanja u Sloveniji i Hrvatskoj do 1,63 pakovanja u Srbiji.

SREDSTVA ZA SUNČANJE: Prosječan broj pakovanja

Prosječan broj pakovanja koje korisnici sredstava za sunčanje koriste tokom jedne godine je približan između posmatranih tržišta i kreće se od 1,5 pakovanja u Sloveniji i Hrvatskoj do 1,63 pakovanja u Srbiji.


periskop iz regiona

POGLED IZ SLOVENIJE POGLED IZ HRVATSKE

Potrošene godine

Mega događaji i – kako potrošiti Piše: prof. dr. Mladen Vedriš

Mega događaji

Sloveniji smo, poslije proteklih prvih deset godina članstva u Europskoj uniji, glasno razmišljali o nekakvoj „izgubljenoj desetogodišnjici“. Utjecaj aktuelne privredne, političke i moralne krize kod takvih ocjena je bio vjerovatno čak i odlučujući. Jer...

Jedan od pokazatelja krize su i prevlađujuće krajnosti u reakcijama takozvanog javnog (odnosno većinskog) mnijenja. Odnosno histeričnost, banalnost i povremena neotesanost javnih rasprava o prošlosti, sadašnjosti i također – iako u posljednje vrijeme sve rjeđe – budućnosti.

Ne slažem se s tim da je Slovenija, kao članica Europske unije, potrošila cijelu desetogodišnjicu. Potrošili smo znatno više, kako vremena, tako i sredstava. Početne godine samostalnosti, a što je bio potpuno logičan i smisaon odaziv na raskrajanje nekadašnje zajedničke države, preživljavali smo u borbi za preživljavanje, a u zanosu za stvaranje nove države. Sljedeće godine pred očima smo imali jasan cilj – priključenje Europskoj uniji, savezu NATO i na kraju krajeva još i grupi država sa eurom... Tome smo, bar naizgled, prilagodili (ili žrtvovali) sve. Vjerovali smo, da smo zaista uzorna europska učenica, koja će uskoro dostići učitelje i sama postati jedna od njih...

a rang-listi mega događaja, nacionalno, regionalno i globalno, sigurno je da prva mjesta zauzimaju različite vrste sportskih događaja: olimpijada, europska i svjetska prvenstva – naročito fudbala, organizovanje velikih koncerata, različitog spektra i sadržaja, u rasponu od onog novogodišnjeg u Beču, do gostovanja

Lady Gage ili Rolling Stonesa. Kada su u pitanju velika sportska takmičenja, ostvaruju se i značajne investicije koje se planiraju i pripremaju niz godina unaprijed, a realizuju postupno. Druga su – ad hoc događanja: velike priredbe.

Velike sportske priredbe pamte se i po ostvarenim takmičarskim rezultatima, koji se sve brže mijenjaju, ali i po ukupnim događanjima svijeta u jednom vremenu: Olimpijada u Minhenu, Svjetsko prvenstvo u fudbalu u Francuskoj (!), Zimska olimpijada u Sočiju. Grad Sarajevo, pak, redovno se sjeća i slavi godišnjicu Zimskih olimpijskih igara, održanih 1984. Zagreb pamti Univerzijadu ‘87 i sprema se da ponovi nešto slično, zajedno s gradom Rijekom, u godini 2016.

I tako, stiže se do onih velikih događaja – ispred nas. To je na prvom mjestu Svjetsko prvenstvo u fudbalu u Brazilu koje počinje ovog mjeseca, nakon dramatičnih kvali� kacija, gdje je svaka, od niza odigranih utakmica, bila speci� čan marketinško-poslovni događaj. Cijene promotivno-marketinškog programa u prime time rastu, u zavisnosti od snage protivnika, ali i od dubine tržišta (država) koje se takmiče. Nije isto igra li se utakmica s protivnikom čija zemlja ima mali broj stanovnika, ili je pak riječ o populaciji (i tržištu!) od nekoliko desetina ili stotina miliona stanovnika. Zatim, ko sve to prenosi – uključujući treće države, također, direktno ili indirektno, rezultatski zainteresovane.

Tokom dramatičnog ciklusa kvali� kacija, u Hrvatskoj su pokušali da izračunaju koliko može da se dobije ako reprezentacija uspije da stigne do Brazila ili koliko može da se izgubi... ako... se ostane kod kuće. U mogućim kalkulacijama povećanog prometa uključivan je i utjecaj na rast BDP-a (?!), tako da je pokušano i da se kvanti� kuju svi oblici potrošnje: od one direktne – turističke agencije, do onih znatno većih – izvedenih: potrošnja svih vrsta pića, prometa ka� ća i restorana, prodaje sportske odjeće i suvenira... do ezoteričnih utjecaja i podsticaja i na sopstveni veći angažman i postizanje boljih rezultata na svim područjima.

Za države čije nacionalne selekcije igraju atraktivno i ostvaruju isto takve rezultate, raste interes opće javnosti, što može da se pretvori i u povećani turistički interes – i povećanu zaradu opet čitavog lanca poslovnih događanja.

A poslije, kada smo osvojili sve...? Ostali smo bez ciljeva, pa je došla i globalna kriza zbog koje je sve otišlo do đavola? Sve izgleda tako istinito i jednostavo. Ali, da li je bilo uistinu (samo) tako?

Ne bih rekao. Baš u vrijeme ostvarivanja velikih slovenskih ciljeva na početku 21. stoljeća naša država je (odnosno mi u njoj) podlegla samozadovoljstvu. Uz prividno lagano priključivanje Europi (iako je to bio plod dosta zahtjevnih pregovora stručnjaka), kod mnogih su popustila i zadržavanja. Prethodna mala pohlepa je rasla, kako kod „malog“ čovjeka, tako i kod većih “preduzetnika”. Privid „Europe“ kod nekih se pokazao kao mogućnost da takoreći preko noći (odnosno s kreditima ili na leasing) postanu bogati i snabdjeveni do kraja života. Domaći političari ubrzo su se vidjeli u glavnim ulogama globalnih igrača iako su (i još uvijek) dizali nos nad svim i svačim, što se (jeste) događa(lo) u južnom komšiluku. U suštini su ostali (duboko) lokalni i prespojeni sa provincijalizmom koji je počeo svuda da se razmnožava, i (odnosno naročito) u javnim medijima. Kao da smo na ivici najbogatije europske družine jedva čekali da možemo da se igramo dječijih igara (ćorave bake, fantoma…) u svom pješčaniku i zaboravimo na svijet oko nas.To ne važi za svakoga, ali je nesporno da je većina nas tu žalosnu priču pratila neodlučno ili nezainteresovano kao da nismo upleteni i da nije u pitanju naša budućnost.

N

Nisam pesimista, ali vidim da se vrlo teško izvlačimo iz klopke svega što smo napravili. Računi će dolaziti još dugo, a sa njima i upozorenja da se moramo mijenjati i mi, zajedno sa svijetom oko nas.

Piše: Igor Bergant, novinar TV Slovenije

U

Sigurno je da će otvarenje i prvu utakmicu prvenstva, Brazil – Hrvat-ska, na TV ekranima pratiti približ-no dvije milijarde stanovnika kugle zemaljske. Potencijal za predstavlja-nje i sopstvene države izuzetnog je i trajnog marketinškog potencijala.


Piše: Milan Ćulibrk, glavni i odgovorni urednik NIN-a

POGLED IZ SRBIJE POGLED IZ MAKEDONIJE

Račun bez krčmara

Otpis dugova Piše: Mirče Jovanovski, urednik, Utrinski vjesnik

isu prošle ni tri sedmice od kako je Srbija dobila novu Vladu, a njoj je ionako težak i nezahvalan posao dodatno iskomplikovan. Ovoga puta ne zbog otpora reformama, koji su u januaru natjerali prethodnu Vladu da iz skupštinske procedure povuče nove prijedloge zakona o radu, privatizaciji i stečaju. Sada

je reforme, bar na kratko, oduvala “Tamara”, koja je ostavila iza sebe pustoš ne samo u Srbiji, već i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Štete se još procjenjuju, a prema nekim računicama samo bi ceh u Srbiji, ako se direktnim dodaju i indirektne štete, mogao da dogura i do dvije milijarde eura. Čak i ako budu upola manje, šteta će biti veća od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pa će Srbiji biti potrebne bar tri godine da se, uz očekivanu stopu privrednog rasta od jedan posto, vrati na prošlogodišnji nivo BDP-a.

Ni takva, u normalnim uslovima mizerna stopa rasta, međutim, nije izvjesna, jer je i prije “Tamare” srpska privreda počela da posustaje pa je u prvom tromjesečju ove godine rast BDP-a značajno usporen i bio je samo 0,4 posto. Da zlo bude veće, takav, gotovo zanemarljiv rast, veoma blizak stagnaciji, ostvaren je uz rekordno visok budžetski de� cit.

Ni ranije političku elitu u Srbiji nije krasio baš pretjerani entuzijazam za reforme, jer je bilo jasno da će, kada konobar konačno upali svjetlo u balkanskoj krčmi, neko morati da plati sve ono što je vesela družina u međuvremenu pojela i popila. A država je svih ovih godina trošila, što bi rekao novi ministar privrede Dušan Vujović, kao pijani milioner. Bez mjere, kao da račun nikada neće doći na naplatu. A i ako dođe, kao da će neko drugi morati da ga plati.

Poslije razorne “Katarine”, koja je ostavila najveću pustoš iza sebe u posljednjih 100 godina, reformski potencijal mogao bi dodatno da splasne, uprkos zaklinjanju premijera Vučića i njegovih najbližih saradnika da planirane reforme ne smiju stati i da će se one sprovoditi paralelno sa obnovom zemlje. Bez obzira na to koliko je čvrsta ta riješenost, nema nikakve dileme da će, uprkos najavljenoj � nansijskoj i svakoj drugoj pomoći iz inostranstva, najveći teret obnove pasti na ionako praznu državnu kasu. To drugim riječima znači da će ove godine, kao vodostaj Save i mnogih drugih rijeka i potoka širom Srbije, svoj historijski maksimum dostići i de� cit budžeta.

I bez “Tamare” novoj Vladi Srbije ne bi bilo nimalo lako. Sada će joj biti još teže. Zato se sa još većim nestrpljenjem očekuje juli, kada bi ministar � nansija Lazar Krstić trebalo da predloži rebalans budžeta za ovu godinu. Tada će biti jasno koji je put izabrala Vlada Srbije.

bećanja su obećanja. Treba ih ispuniti, jer se dobijeno povjerenje može izgubiti. Valjda je i zbog toga još neformirana nova Vlada odmah nakon prijevremenih parlamentarnih izbora pristupila realizaciji dijela programa koji je vladajućoj stranci VMRO DPMNE obezbijedio ubjedljivu pobjedu i 61

poslaničko mjesto, jedno manje za apsolutnu većinu. Jedna od prvih mjera bila je sniženje PDV-a sa 18 na 5 posto za stočnu hranu, aditive za stočnu hranu i živu stoku, kao i za proizvode za bebe i školski pribor.

Međutim, mnogo je polemika pokrenuo otpis dugova za socijalne slučajeve koji imaju prema komunalnim preduzećima, zatim prema bankama na osnovu tekućih računa, salda za potrošačke kredite, minusna salda na tekućim računima i kreditnim karticama, kao i prema elektrodistribuciji, za radiodifuznu taksu...

Valjda će do septembra, kada se očekuje da se donese odgovarajući zakon, mnoga pitanja dobiti odgovor. U međuvremenu stručna javnost i građani su podijeljeni. Jedni smatraju da je mjera na mjestu i da se uklapa u ideju o građenju ekonomsko-socijalne države, dok drugi smatraju da je to samo nagrada za nedisciplinovane. Ali, svi se slažu da ovakva mjera nije poznata nijednoj zemlji iz regiona.

U toku izborne kampanje bilo je najavljeno da će biti obuhvaćeno 50.000 porodica koje spadaju u najranjivije kategorije – primaoci socijalne pomoći, porodice gdje su oba bračna druga nezaposlena ili ako je samo jedan u porodici nezaposlen više od 12 mjeseci, kao i porodice koje su zbog smrti ili teške bolesti promijenile materijalno stanje i ne mogu da otplate dugove. Za taj cilj bit će formirana zasebna komisija koja će pojedinačno razmatrati svaki zahtjev za otpis dugova.

U tržišnoj ekonomiji logično je da dominiraju indirektne državne mjere koje kreiraju uslove za ekonomski rast i razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, dok kod nas političke stranke fokus stavljaju sve više na populističke mjere koje su direktno mješanje u ekonomiju i uzrokuju distorzije sistema, smatraju kritičari. Zagovornike ove ideje kažu da će ona imati pozitivne efekte i za dužnike i za kompanije koje teško naplaćuju te dugove. U Makedoniji ove godine ima više od 180.000 blokiranih računa, od kojih je oko 120.000 računa građana, a najviše ih je baš zbog neplaćanja kredita, komunalija, radiodifuzne takse...

Da bi se ova mjera u potpunosti implementirala bitne su i budžetske mogućnosti. A one su ograničene, naročito s obzirom na to da je MMF upozorio na budžetski de� cit koji pod hitno mora da se smanji, jer će se u suprotnom dug zemlje ka inostranstvu značajno povećati.

N O

I bez “Tamare” novoj Vladi Srbije ne bi bilo nimalo lako. Sada će joj biti još teže, jer će i manjak u državnoj kasi dostići historijski maksimum, a upravo je sređivanje stanja u javnim � nansijama bio jedan od četiri stuba ekonomskih reformi premijera Vučića.

Mjera za otpis dugova prema komu-nalnim preduzećima i bankama po-krenula je polemike za i protiv. Ali, svi se slažu da ovakva mjera nije poznata nijednoj zemlji iz regiona.


periskop

S

Da li nas plaća motiviše?

vi mi dobro znamo da motivacija ima veoma važnu ulogu i značaj u ostvarivanju postavljenih ciljeva svake kompanije. Postoje razne

teorije o motivaciji. Od ozbiljnih kao što je Herzbergova do lokalnih kao što su: „ne mogu oni mene malo platiti, koliko ja mogu malo raditi“ ili „koliko para, toliko muzike“. Motivacija radnika je osnovni preduslov dobro obavljenog posla. Često možemo čuti da zadovoljnog klijenta može napraviti samo zadovoljan zaposlenik, a rezultat jeste pozitivno poslovanje cjelokupne kompanije. Moderno usmjerene kompanije danas ulažu mnogo resursa u istraživanja šta to njihove zaposlenike najviše motiviše. Postavlja se jednostavno pitanje: „Zašto ljudi rade?“ Mnogi smatraju da ovo pitanje nije potrebno ni postavljati. Naravno, da je novac glavni razlog zašto većina ljudi radi. Međutim, da li je to zaista tako i da li postoje još neki dodatni faktori. Siguran sam da postoje, a neki od njih su osjećaj odgovornosti, izazov za postizanje uspjeha, sticanje znanja, pozicija na kojoj se radi, mogućnost napredovanja itd. Ono što sigurno jeste da je osobi mnogo lakše raditi ukoliko prepoznaje ove faktore, i da će njena motivacija biti veća. Neka istraživanja provedena na nivou Balkana pokazuju da je za 50 posto zaposlenika ipak novac taj faktor koji pokreće svijet. S druge strane 15 posto smatra da je najbolji motivator osjećaj vlastitog postignuća. Iskustvo je najbitnije za 12 posto ispitanika, za 10 posto mogućnost napredovanja, dok je za 7 posto ispitanika uvažavanje i pohvala nadređenih najbolji motivator. Neophodno je osvrnuti se na na propuste koje kompanije rade, kada su u pitanju motivacione politike. Lako

je uočiti da mnoge kompanije, pogotovo one koje se bave prodajom, prave velike greške i propuste pri definisanju motivacije, šema nagrađivanja i bonus politika. Top menadžment često gubi vrijeme nastojeći motivisati svoje zaposlenike u prodaji sa planovima koje trebaju ostvariti da bi dobili bonuse. Planovi su skoro uvijek usmjereni na ostvarivanje prihoda i što većeg broja prodatih proizvoda. Ovakav način motivacije samo povećava pritisak na prodavače, koji moraju zaključiti sve veći broj prodaja po što većoj cijeni. Ali prisjetimo se menadžmenta, i osnovnog cilja kompanija. Zadovoljstvo klijenata i stvaranje dodatne vrijednost je nešto čemu sve kompanije trebaju težiti. Da li individualni budžeti koji se postavljaju prodaji donose bilo kakav napredak u ove dvije sfere. Mislim da ne. Ništa od ovoga ne stvara vrijednost za kupca. Samo se mijenjaju pregovaračke i prodajne politike, gdje se traži od prodaje da radi više, ali na pogrešan način.

Pošto su nam svima dobro poznate pozitivne karakteristike vezane za motivaciju, treba provjeriti da li postoje i neke negativne. Američki profesor William Edwards Deming je rekao: „Plaća nije motivator“. On ovu svoju izjavu brani rezultatima istraživanja koja su pokazala da kada ljude pitate da procijene šta je važno njihovim kolegama ili podređenim oni pretpostavljaju da je novac na prvom mjestu. Ali ako pitanje postavite direktno – „Šta je tebi važno?“ – plaća obično bude tek na petom ili šestom mjestu. Američki psiholog Frederick Irving Herzberg kaže: „Samo zato što premalo novca može iritirati i demotivirati, ne znači da će više i novca uvećati zadovoljstvo, ili pak dovesti do veće motivacije“. Ako prepolovljena plaća utječe na to da se zaposlenikov moral smanji, to neće nužno značiti da udvostručavanje plaće rezultira

Autor: mr. Kenan Uštović, vođa Odjela za unapređenje prodaje i razvoj poslovanja, Sberbank BH d.d. Sarajevo*

boljim angažmanom na poslu. Nagrade kažnjavaju. „Uradi ovo i dobit ćeš to“, se ne razlikuje mnogo od „Uradi ovo ili će ti se desiti ono“. Sama po sebi nagrada ima dobar utjecaj, no ukoliko se postavi kao zavisna varijabla određenog ponašanja, zaposlenik može osjetiti utjecaj manipulacije, te takva nagrada poprima kaznenu notu. Također, ne primanje nagrade može se okarakterisati kao kažnjavanje. Nagrade narušavaju odnose. Odnosi među zaposlenicima se često nivelišu na osnovu nagrada koje je zaposlenik primio, što u konačnici može dovesti do problema u međusobnoj saradnji. Istraživanja su pokazala da najsigurniji način za uništavanje saradnje među zaposlenicima jeste kada ih menadžeri puste da se takmiče za nagrade. U takvim situacijama pored osoba koje su pobijedile, vještački se stvaraju osobe koje smatraju da su izgubile. Nagrade ignorišu razloge. Menadžeri često koriste stimulaciju kako bi zaposlenicima pružili podršku u njihovim naporima da ostvare što bolje rezultate. Kratkovidnost menadžmenta ovdje se očituje nastojanjima da se riješe interni problemi, a ne prenese vrijednost za kupca. Nagrade obeshrabruju upuštanje u rizik. Zaposlenici svjesni nagrade koja ih očekuje, manje su spremni preuzimati velike rizike u poslovanju, odnosno sputavaju svoju kreativnost i teže ka sigurnosti. Nagrade potstiču interese. Osobe koje obavljaju svoj posao na perfektan način, sigurno su zadovoljne ako su dobro plaćene, ali oni svoj posao ne rade zbog novca, nego zbog toga što vole to što rade. U svakom slučaju motivacija je mnogo više od novca. “Kažu da motivacija ne traje dugo. Pa, ne traje ni kupanje, zato ga i preporučujemo svakodnevno.” - Zig Ziglar.

*Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove Sberbank BH d.d. Sarajevo

Motivacija radnika je osnovni preduslov do-bro obavljenog posla. Često možemo čuti da zadovoljnog klijenta može napraviti samo zadovoljan zaposlenik, a rezultat jeste pozitiv-no poslovanje cjeloku-pne kompanije.


pivo i radleri


vox populi

oj muž kataloge raznih sa-moposluga, prodavnica namještaja, tehničke robe, cipela i kozmetike u kuću unosi uz rečenicu – stigle su ti novine. I to je istina. Koliko sam nekada uživa-la da sjedim uz šolju kafe i

listam novine, danas uživam u listanju ka-taloga. Mislim, kome je do novina. I u čemu uživati. U tome što je pet strana posvećeno rubrici koja se zove crna hronika, a sve osta-le su jednako crne samo se zovu aktuelno, ili iz zemlje ili kultura. Umjesto toga mnogo je zabavnije gledati koje su cijene pavlake ili žutog sira, kauča na rasklapanje ili najnovije maskare. Kataloge sam otkrila sasvim slučaj-no, kada mi je stigao neki reklamni letak u kojem sam mogla naručiti kataloge sa odje-ćom, obućom, namještajem i čime sve ne. I ja naručila. I dva sata uživala listajući stranice sa kojih nikada nisam kupila ni najmanju sitnicu. Ali sam insistirala da mi i dalje do-lazi. Bez obzira što me je pomalo iznervirani glas sa druge strane telefona ubjeđivao da se katalozi šalju samo mušterijama. Ja sam potencijalna mušterija, objašnjavala sam. I ljubitelj kataloga. Opuštaju me. I stvaraju privid da sam se sita nakupovala. A dinara nisam potrošila. Niti sam makla sa kauča. Ne sjećam se ovih kataloga kada sam bila dije-te. U to doba se nije reklamirao šećer, puter ni teletina bez kostiju. Ali se sjećam da su se redovno najavljivala poskupljenja šećera, putera ili mesa. I da su izazivale burne reak-cije. Pred svako poskupljenje moja bi mama nakrcala zalihe onoga što će poskupiti. Ako se najavi da šećer ide gore, sasvim je sigurno da će svaka raspoloživa polica dobiti barem kilu šećera. Da se naprave zalihe. Ne znam ko danas pravi zalihe. Osim pred kakav praznik kad u svakoj samoposluzi imaš osjećaj da su najavili navalu zombija i da ništa već od

sutra neće biti kako je bilo, pa ljudi grabe i pomahnitalo jure sa kolicima iz kojih urlaju uzbuđena djeca uvaljena između suhog mesa i gajbi sa pivom.

Danas više ni ne javaljuju šta će da poskupi. Prosto da pomisliš kako ništa ni ne posku-pljuje. Kako sve cijene ugodno stoje i uskla-đuju se sa primanjima koja se ne povećavaju. Danas se, zapravo, zbog svih kataloga stiče utisak da stvari postaju jeftinije. Jer se u tri kataloga tri razaličite samoposluge naprosto takmiče ko će većim slovima napisati najpo-voljnija cijena. I zaista, cijena se razlikuje u čak pet feninga. Što je značajna ušteda, ako kupuješ na tonu. Ako ćeš samo jedno pakovanje, ona baš i ne štediš, ali je katalog napisao da je to najpovoljnije što ćeš dobiti, pa ti barem savjest može biti mirna. Istini za volju, desi se da pažljivo čitanje kataloga, a ja ih baš čitam pažljivo, donese i začuđujuće rezultate. Tako je razlika u cijeni dva ista TV prijemnika u dvije različite prodavnice više od dvije stotine KM. Što nije ušteda od pet feninga, ali obzirom da sam televizor košta preko tri hiljade maraka, u startu nije nešto zbog čega bih potrčala u prodavnicu. Da ne nestane. Katalozi su neka udobna, divna ku-povina iz topline vlastitog doma koja mi se sviđa i zbog toga što je kasa i aparat kroz koji se provlači kartica na bezbjednoj udaljeno-

sti. Pa ako me i povuče nevjerovatna povolj-nost ormarića sa ladicama, pa i ako krenem za novčanik, ipak imam vremena da razmis-lim da li mi stvarno treba dok se odvezem do prodavnice. Osim toga, katalozi zaista i jesu savremene novine, jer u njima pratiš sva mo-guća kretanja. Od ekonomije, koja se jasno vidi u izraženim cijenama i popustima, klu-bovima pogodnosti i sličnim akcijama, preko sporta sa neizbježnim reklamama za svjetsko prvenstvo na stranicama sa televizorima, do politike izražene kroz nestajanje kataloga i njihovu zamjenu mnogo manje zanimljivim albumima sa sličicama koje se ne sakupljaju, a koje prikazuju za koga možemo glasati na sljedećim izborima. Uz ove sličice ne dolaze jasno napisane cijene, ali se ponekad gotovo vide. I cijene i popusti.

To koliko ja volim kataloge znaju sve prodav-nice u kojima redovno kupujem. I u kojima sam obavezno član kluba potrošača. Pa mi za dobro jutro zvoni poruka sa ponudom dana i cijenom ćevapa vikendom. Moj muž se obično okrene na drugu stranu i kroz san kaže – nisu normalni, koga zanima cijena teletine sa ko-stima u sedam ujutro. Ja kažem, neka. Zlu ne trebalo. Nekada se po jutru poznavao dan. Danas ga poznajem po cijeni putera na kilu, mandarina i jagoda. U posljednje vrijeme uz obaveznu napomenu da nisu rasla ni blizu poplavljenih područja. Kažem vam – bolje od svakih novina.

Kome je do novina? I u čemu uživati? U tome što je pet strana posvećeno rubrici koja se zove crna hronika, a sve ostale su jednako crne samo se zovu aktuelno...

Ja sam ljubitelj katalo-ga. Opuštaju me. I stva-raju privid da sam se sita nakupovala. A dinara nisam potrošila.

M

Potencijalna mušterija

i ljubitelj kataloga

Vedrana SeksanPiše:

InStore OnLinemjesto pravih vijesti

www.www.www.instore.ba instore.si instore.hr instore.rs instore.mk

ISSN

184

0-40

49BOSNIA ANDHERZEGOVINABOSNIA AND

HERZEGOVINA

PARTNER 2013 /201

4

PARTNER 2013 /201

4



Aleksandar Poznanić, direktor marketinga, Jaffa Crvenka

Vodič kroz kategorijuMESO I MESNE PRERAĐEVINE

Documents

Broj64(BiH)-p.78