Samo najbolje povrće dovoljno je dobro da postane Ledo Carska mješavina. Povrće je ubrano u trenutku optimalne zrelosti te zamrznuto tehnologijom brzog smrzavanja kako bi se sačuvale sve nutritivne vrijed-nosti. Birani cvjetovi brokule i cvjetače te kolutići mrkve obogatit će svaki jelovnik i doprinjeti zdravoj i uravnoteženoj prehrani kroz cijelu godinu.www.ledo.ba

bogato vitaminom C

bogato vitaminom A

izvor vlakana

prosječni udio vlakana u povrću

IZVOR: Kyureglian G., Stratton J., Bianchini A., Albrecht J., Nutritional Comparison of Frozen and Non-Frozen Fruit and Vegetables: Literature Review, The Food Processing Center 2010; 32-35

10

20

30

40

50

brokulacvjetača i mrkva

brokulacvjetača i mrkva

g/1

00

g s

uhe

tvari

smrznuto svježe

BOSNA I HERCEGOVINA

Jestivo ulje

InStore OnLinemjesto pravih vijesti

www.instore.ba instore.si instore.hr instore.rs instore.mk

Vodič kroz kategorijuKozmetikaREGIONALNI INtERVJu

ISSN

184

0-40

49

BOSNIA ANDHERZEGOVINABOSNIA AND

HERZEGOVINA

PARTNER 2013 /201

4

PARTNER 2013 /201

4

mart 2014 • br. 61 • godina VI • www.instore.ba

Jelena Ristić potpredsjednik za marketing i strategiju Delhaize Srbija

Joe M. Pons Da li se proces završava?

OSVRt StRuČNJAKA

Rezervišite još danas za prvu konferenciju Marketing Summit Belgrade.APRIL

10

MARketIng PobJeđuje u zeMLjI, RegIJI I svIJetu

10. april 2014.,Beograd, Srbija

(U)poznavanjem uspješnih marketinških praksi možete riješiti svoje probleme i iza-zove i unaprijediti poslovanje. Samo za vas, izabrali smo pobjedničke primjere iz regije.

Svježe ideje za vaš marketing predstavit će:

Franjo Bobinacpredsjednik uprave,

Gorenje

Darko Dujičdirektor razvoja, Google Adriatic

Dejan VujovićResearch Director& Head of Marketing,

Ipsos

Jelena Ristićpotpredsjednik za

marketing i strategiju, Delhaize Group

Srećko Nakićpotpredsjednik, Atlantic Grupa

Bojan Radunizvršni direktor,

Nectar

Aleksandar Poznanić,

direktor marketinga, Jaffa Crvenka

Dimitar Andonov, direktor marketinga,

Coca-Cola

Gabriella Pacso, Software Group

Marketing Manager, IBM Central and Eastern Europe

Zenel Batageljpartner, Valicon

Saša Ćirićdirektor marketinga

i razvoja, Frikom

Dejan TurkCEO,

Vip mobile d.o.o.

Vana Henriksenmarketing direktor,

SBB

Branko Blečić međunarodni direktor

marketinga, Studio Moderna

Pridružite nam se na regionalnom marketing događaju godine –

događaju koji jednostavno ne smijete propustiti!

ARKETING S U M M I TB E L G R A D EM

Otkrivamo imena govornika koji su potvrdili učešće na konferenciji, utjecajne predsjednike uprava, direktore marketinga i druge marketing stručnjake sakojima ćete se družiti i od kojih ćete učiti.

Veliki sponzori:

Organizatori:

Medijski sponzori:

www.marketing-summit.rs

3mart 2014 www.instore.ba

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratovićresid.muratovic@instore.ba

PRODAJASamir Hodžićsamir.hodzic@instore.ba

IZVRŠNI UREDNIKZlata Karkinzlata.karkin@instore.ba

NOVINARIIgor Đurović, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domović,Milica Petrović, Una Milićević,Alma Rastoder, Nataša Atanasova

STRUČNI SARADNICIKenan Uštović, Vedrana Seksan,Darko Vaselić, Samo Uhan,Milan Čulibrk, Miroslav Saračević, GfK, Euromonitor,Datalab BH d.o.o.

LEKTOREdina Mizićedina.mizic@instore.ba

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinićalma.guberinic@instore.ba

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOMAltermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurovićmaksim@instore.rs

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: redakcija@instore.baWeb: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotografije i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava.

Tiraž: 7.000 primjeraka.

uvodna riječ

Piše: prof. dr. Nenad BrkićEkonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Skriveni šampioni

Krajem prošle godine u izdanju izdavačke kuće Springer izašla je iz štampe dugo pripremana knjiga „Hidden Champions in CEE and Tur-key“ („Skriveni šampioni u zemljama srednje i istočne Europe i Turske“). Knjiga se bavi ot-krivanjem i predstavljanjem kompanija koje bismo mogli opisati kao „skrivene šampione“. Termin “skriveni šampion” je sastavio profesor Hermann Simon 1996. godine kroz istraži-vanje fenomena ogromnog njemačkog izvo-za koji dolazi od firmi koje su javnosti manje poznate, ali su vrlo inovativne i uspješne male i srednje kompanije. Te su kompanije obično među globalnim i/ili regionalnim liderima u svom području.

Od 2011. godine, Ekonomski fakultet Univer-ziteta u Sarajevu, zajedno sa drugim članovima CEEMAN asocijacije, provodio je istraživa-nje o kompanijama-skrivenim šampionima u centralnoj i istočnoj Europi. Kao asocijacija od 185 institucija za razvoj menadžmenta iz 43 zemlje iz cijeloga svijeta, CEEMAN (Cen-tral and East European Management Deve-lopment Association) ima misiju da poveća kvalitet razvoja menadžmenta u tranzicijskim i dinamičnim ekonomijama. Značajan dio te

misije je upravo identifikacija najboljih po-slovnih praksi, uključujući poslovnu zajednicu, akademske institucije, politiku i ostale.

Istraživanje kompanija-skrivenih šampiona je obuhvatilo uzorak od 5 do 10 kompanija iz svake od 17 zemalja centralne i istočne Europe i Turske. Za svaku je zemlju bio zadužen naci-onalni istraživački tim – u slučaju Bosne i Her-cegovine to je bio istraživački tim sa Ekonom-skog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kojeg smo zajedno vodili asistent mr. Denis Berbero-vić i ja, sa još nekoliko kolegica i kolega.

Jedan od glavnih ciljeva projekta bio je pro-mocija i poboljšanje međunarodne uočljivosti i reputacije kompanija „skrivenih šampiona“, te istovremeno davanje primjera drugim kom-panijama kako je moguće ostvariti poslovni uspjeh u ovom dijelu svijeta.

S obzirom da je prošlo tek nešto više od dvije decenije kako su mnoge od CEE zemalja po-stale tržišne ekonomije i dozvolile slobodan ra-zvoj poduzetništva, istraživanje je identificiralo iznenađujuće veliki broj kompanija-skrivenih šampiona u ovim zemaljama. Radi se o inova-tivnim kompanijama sa visokim sposobnosti-ma i u različitim industrijskim granama, kom-panijama sa unutarnjim snagama, poslovnom strašću, vrhunskim znanjem i ambicioznim ciljevima. Istraživanje je pokazalo da su mno-gi od osnivača i vlasnika „skrivenih šampiona“ zapravo „srasli“ sa svojim kompanijama, da je njihov posao njima „više od posla“ te da su če-sto locirani u manjim lokalnim zajednicama s kojima su tijesno povezani. U svojim ključnim vrijednostima, „skriveni šampioni“ i njihovi lideri su pokazali značajne sličnosti gledano kroz sve CEE zemlje i kulture.

Rezultati našeg istraživanja su pružili detaljnu analizu faktora uspjeha kompanija-skrivenih šampiona u ovom dijelu Europe i jasno su po-kazali njihova zavidna poslovna i tržišna posti-gnuća. Ali mi se također nadamo da će priča o „skrivenim šampionima“ u biznisu biti ohra-brenje i poziv mnogim mladim ljudima kod nas da se uključe u „ligu skrivenih šampiona“, te da pokažu da su ambiciozni, puni energije i spremni na naporan rad. Mnogi naši studenti na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu su upra-vo takvi i ako mi još uspijemo da im pružimo dobro obrazovanje, temelji za nicanje novih skrivenih šampiona bit će postavljeni. Zato da-jemo i dat ćemo najbolje što možemo s naše strane, i želimo da s optimizmom gledamo na pojavu novih i novih bosanskohercegovačkih „skrivenih šampiona“ u godinama koje dolaze. Nastavljamo raditi!

4

sadržajmart 2014 www.instore.ba

24

20

Izdvajamo

IntervjuKonferencija „Marketing pobjeđuje u zemlji, regiji i svijetu“ se približava. U hotelu Hyatt u Beogradu 10. aprila govornik će biti i Jelena Ristić, potpredsjednik za marketing i strategiju kompanije Delhaize Srbija koja za naš magazin otkriva kakva je uloga i značaj marketinga ukreiranju imidža jednog trgovca kod potrošača.

Osvrt stručnjaka Prof. dr Joe M. Pons, vanredni profesor na IEDC - Poslovnoj školi Bled, za InStore magazin: „U periodima recesije raste cjenovna osjetljivost kupaca, prodaja se u mnogim kategorijama pomjera ka proizvodima i uslugama koji su niže cjenovno pozicionirani. Ovo objašnjava rast ponude proizvoda sa osnovnim vrijednostima, kao i privatnih robnih marki, u većini europskih supermarketa.“

6 Novi objekti

8 Domaće vijesti

12 Regionalne vijesti

16 Veliki trgovci

18 Svjetske vijesti

20 Osvrt stručnjaka Da li se proces završava

22 Istraživanje Deloitte Teška godina za europske trgovce

24 Intervju Jelena Ristić, potpredsjednik za marketing i strategiju, Delhaize Srbija

26 Analiza Moć mobilnih aplikacija

28 Svijet u brojkama Usmjereni na konstantnu potrošnju

30 Istraživanje Telefon umjesto novčanika

32 InPromocije

34 Na mjestu događaja Euroshop-prevazišao očekivanja

35

Analiza Aplikacije pomažu u postavljanju stepenica uspjeha: neprimjetne, lične i diferencirane. Za trgovce, važnost aplikacija će vjerovatno dodatno rasti, jer premošćuju jaz između online i offline rada dok iste te aplikacije, osnažuju kupce sa ograničenim budžetom koji sada mogu da traže povoljnije ponude ili jednostavno bolju cijenu u trenutku, što stvara transparentniju realnost u maloprodaji.

inPromocije I ovaj put InStore je zabilježio promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

Vodič kroz kategoriju: Kozmetika

26

32

5mart 2014 www.instore.ba

Vox Populi„U većini slučajeva prodaju nam se čiste ublehe, madagaskarsko ulje u kremi nije vidjelo ni istoimeni crtani film, a ne da je došlo direktno sa otoka, ali i to koliko se ubleha prodaje, govori mnogo o tome u kakvom svijetu živimo. Nikada mi neće biti jasno kako smo došli u situaciju da se u jednom šamponu nađe više vitamina nego je predviđeno za obaveznu dozu u užini djece osnovnih škola.“ piše InStore kolumnistica Vedrana Seksan.

InFokus: Jestiva ulja

U maloj radnji: priče sa polica Kažu svi da u poslu nema emocija, da je danas sve bazirano na interesu. Da ne treba raditi srcem, već samo glavom. Da treba biti hladan. Ne znam, možda ovi frižideri to mogu. Možda ovo pivo treba da bude takvo. Ja sam, ipak, samo čovjek…

PeriskopKolumnista Kenan Uštović u ovom broju piše: „Prilikom odabira imena kompanije moramo voditi računa o tri bitna elementa. Iza imena mora stajati priča, zanimljiva, smiješna, inspirativna koja će vaše sagovornike ostaviti oduševljene. Ime mora biti pamtljivo. Istraživanja su pokazala da se najbolje pamte imena koja imaju samo dva sloga. Tu su svakako Nike, Apple, Facebook, Twitter, Dreamworks, Pixar ili eBay.“

Dodatak o leasingu Pročitajte kako leasing aranžmani omogućavaju pravnim i fizičkim licima jednostavniji, brži i jeftiniji način nabavke opreme, vozila, mašina, naročito u uslovima nedostatka sopstvenog kapitala, nedovoljno povoljnih bankarskih kredita, nefunkcionisanja pravne države i sličnih otežavajućih okolnosti.

Istorija brenda Već godinama Neoplanta na trpeze potrošača iznosi najukusnije proizvode od mesa, širi asortiman i uvodi različite brendove za svačiji ukus. To je jedan od najstarijih brendova u Srbiji koji konstantno bilježi rast prodaje i svrstaje se među lidere mesne industrije.

55

66

76

80

50

88

35 Vodič kroz kategoriju: Kozmetika

50 Istorija brenda Nelt: Ukus tradicije

54 Vjerovali ili ne...

55 InFokus Jestiva ulja

66 U maloj radnji Priče sa polica

72 Tehnologije Poboljšanje efikasnosti

74 Business support Pregovaranje za dobar ERP

76 Periskop Više od kreativnosti

78 Periskop iz regije Čarobnjaci stvarnosti Ko je...danas glavni Vežite se, polijećemo Život u crvenom

80 Dodatak o leasingu

88 Vox populi

6

novi objektimart 2014 www.instore.ba

Srbija:

Novi Roda market na Banovom brdu

Slovenija:

Spar i u Škofjoj Loki

Hrvatska:

Spar u centru Zagreba

Slovenija:

dm otvorio obnovljenu poslovnicu

Srbija:

Još jedna Slatka kuća

Srbija:

Otvorena Idea na Bulevaru kralja AleksandraRoda market na Banovom

brdu, u Ulici Blagoja Parovi-ća 73, otvoren je 20. februara. Nova Roda potrošačima nudi više od 4.000 proizvoda, a objekat je opremljen i peka-rom sa internom proizvod-njom sendviča.

Spar Slovenija nastavila je sa širenjem maloprodajne mre-že, otvaranjem hipermarketa u Škofjoj Loki, u Kidrićevoj ulici 23b, 20. februara.

Ukupna investicija u izgrad-nju objekata i kružnog toka, koju je finansirala kompanija Spar Slovenija, iznosi šest mi-liona eura. Prodajni objekat prostire se na 1.960 kvadrat-nih metara, a u njemu je za-posleno 30 ljudi, koji će uslu-živati potrošače na četiri kase. U okviru hipermarketa nalazi se i prodavnica obuće.

Novi hipermarket nudi pro-izvode poznatih brendova, a posebna pažnja posvećena je svježem programu, pa pro-davnica posjeduje odjeljke

Još jedna hrvatska poslovni-ca Spar supermarketa, 11. po redu, otvorena je u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, 21. februara.

“Ovo je drugi Spar u centru gra-da i veoma smo ponosni na njega, jer predstavlja najveću prodav-nicu ove vrste. Drago nam je da nas je Hrvatska prepoznala kao partnera i dala nam ovakav

U Zagorju je prethodnog mjeseca otvorena obnovlje-na dm trgovina, u Kopališkoj ulici 14, saopćeno je iz kom-panije. Na dan otvaranja su za kupce bila pripremljena posebna iznenađenja, poklo-ni i popusti.

Kompanije Idea otvorila je krajem februara prodavnicu na Bulevaru kralja Aleksandra broj 44 u Beogradu. Nova tr-govina se prostire na dva ni-voa, na više od 350 kvadrata prodajnog prostora. U asorti-manu se nalaze svakodnevno

Kompanija Swisslion Takovo otvorila je još jednu Slatku kuću na Novom Beogradu. Prodavnica se nalazi na Bu-levaru Arsenija Čarnojevića 95-97, u okviru grčko-ki-parskog centra, a prostire se

zelene pijace, mesnice, ribar-nice i pekare. U radnji postoji i sekcija To go, u kojoj se mogu kupiti gotova jela, sendviči i salate. Posebne karakteristike nove prodavnice su energet-ska efikasnost, Daikin conveni - pack rashladni sistem i LED osvjetljenje.

Spar Slovenija je ovom prili-kom donirao 4.000 eura O.Š. Jele Janežiča.

prostor”, izjavio je predsjednik uprave Spar Hrvatska Helmut Anton Fenzl.

Prodavnica je obezbijedila 24 nova radna mjesta. Nju su simboličnim presjecanjem vrpce otvorili predsjednik Uprave Spar Hrvatska Hel-mut Anton Fenzl i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

potrebne namirnice, svježe voće i povrće, svježe meso, kao i kućne potrepštine i he-mija, a u okviru objekta nalazi se i odjeljenje pekare. Povodom otvaranja Idea je za sve kupce pripremila iznena-đenja, poklone i popuste.

na 160 kvadratnih metara. Nova Slatka kuća potrošači-ma nudi proizvode iz asorti-mana kompanije Swisslion Takovo.

O Slatkoj kućiSlatka kuća je lanac maloprodajnih objekata specijalizovan za prodaju i promociju slanih i slatkih proizvoda Swisslion Takovo koncerna. Prodajnu mrežu čini 110 maloprodajnih objekata ši-rom Srbije, kao i prodavnice u zemljama regije.

Povodom otvaranja potroša-če su iznenadile promocije i degustacije proizvoda, kao i brojna iznenađenja.

8 mart 2014 www.instore.ba

domaće vijesti

Počele pripreme za Sarajevo Business Forum 2014

Banjalučka pivara ostvarila pozitivne rezultate

Održan sedmi festival vina i gastronomije

Najviše poskupjeli alkohol i cigarete

Tešanjski dijamant među najboljim svjetskim vodama

U sklopu priprema za održava-nje ovogodišnje 5. međunarod-ne investicijske konferencije - Sarajevo Business Forum (SBF) 2014., koja će se 14. i 15. maja održati u Sarajevu, Bosna Bank International (BBI) organizi-rala je radionice za kompanije i pojedince za prijavu i izradu projekata koji bi mogli biti pre-zentirani i ponuđeni stranim in-vestitorima na SBF-u. U okviru ovih priprema BBI banka i njen BBI VIP biznis klub tokom fe-bruara i marta održali su radio-nice u Banja Luci, Tuzli, Bihaću, Vitezu, Trebinju i Mostaru i privrednicima iz ovih regija pre-zentirali metodologiju izrade projekata za strane investitore.

Punu podršku Sarajevo Business Forumu dale su kantonalne privredne komore i privredne komore Federacije i Republike Srpske čiji su predstavnici zajed-no sa ekonomskim stručnjacima BBI banke učestvovali na ovim radionicama. Workshopovi ima-ju za cilj domaćim privrednici-ma i ljudima sa idejom pomoći da na najbolji način pripreme projekte za predstojeći SBF.

Privrednici su najviše interesa pokazali za izradu poljoprivred-

Banjalučka pivara je u 2013. godini ostvarila neto prihod od prodaje u iznosu od 18,9 milio-na eura i neto dobit od 104 hi-ljade eura, čime se vratila u zonu profitabilnog poslovanja, saop-ćeno je iz te kompanije. Poveća-njem prodaje od 12 posto na 407 hiljada hektolitara piva i rastom prihoda za 14 posto u odnosu na 2012., potvrđen je liderski status Banjalučke pivare među pivara-ma u Bosni i Hercegovini, ističe se u saopćenju.

Pivara je uspjela da smanji ukup-no kreditno zaduženje na 11,25 miliona eura, a u 2013. otpla-

Sedmi međunarodni festival vina i gastronomije održan je u sarajevskom hotelu Bosna 4. i 5. marta.

Dvije hiljade posjetilaca imalo je priliku da proba vina iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Italije, Portugala, Španije, Francuske i sa Novog Zelanda, a ocjenjivalo

Ukupne potrošačke cijene u ja-nuaru u Republici Srpskoj bile su za 0,1 posto veće u odnosu na decembar prošle godine, a najvi-še su poskupjeli alkohol i cigare-te i to 4,2 posto. U saopćenju iz

Na prestižnom sajmu vode u Berkeley Springsu u Virginiji (SAD) Tešanjski dijamant osvo-jio je četvrto mjesto u kategoriji kiselih mineralnih voda. Na ovaj način, Tešanjski dijamant je još jednom potvrdio da se nalazi u samom svjetskom vrhu kada su u pitanju prirodne vode. „Na neki način ovo mjesto potvrđuje konti-nuitet dobrog rada i kvalitete vode. Nismo slučajno u samom vrhu što je veliko ohrabrenje i podstrek za daljnji rad“, kaže ponosni vlasnik Ibro Omerbašić.

Iz ove kompanije najavljuju izvoz na tržište čitavog Arap-skog zaljeva.

nih i projekata iz oblasti energi-je. Interesantno je spomenuti i jednu zanimljivu ideju izgradnje eko-reciklažnog pogona koja je predstavljena u Tuzli.

U Sarajevu će 12. marta biti upriličeno završno rezimiranje/savjetovanje o izrađenim pro-jektima kada mogu prisustvovati svi zainteresirani privrednici iz BiH i Jugoistočne Europe.

BBI putem svog BBI VIP Biznis kluba, koji je inače organizator SBF-a i na ovaj način poziva kompanije i pojedince iz BiH, Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije da prijave/dostave svoje projek-te za učešće na Forumu. Projekti i učešće u radionicama mogu se prijaviti u bilo kojoj poslovni-ci BBI-a (www.bbi.ba ili putem stranice www.sarajevobusine-ssforum.com). Na 5. SBF-u in-vestitorima će biti predstavljeni projekti iz oblasti: energije, po-ljoprivrede, turizma, infrastruk-ture i nekretnina.

Za više vijesti iz Bosne i Hercegovine pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

Uredila Edina MizićŠaljite nam vaše vijesti

edina.mizic@instore.ba

ćeno je 4,6 miliona eura duga. I u naredne tri godine prioritet firme ostaje smanjenje zaduže-nosti, ali i nove investicije. Ba-njalučka pivara će tokom 2014. godine nastaviti sa ulaganjima, efikasnijim upravljanjem potroš-njom energije i modernizacijom proizvodnje, kao i plasiranjem novih proizvoda.

Saveza sindikata Republike Srp-ske navodi se da je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u januaru iznosila 1.844 KM, a prosječna plata pokrivala je 43,92 posto.

„Porodice u Srpskoj su u janua-ru za prehranu trebalo da izdvoje 684 KM, stanovanje i komunalne usluge 568 KM, za prevoz 195 KM, odjeću i obuću 135 KM, za obrazovanje i kulturu 81 KM, a za higijenu i njegu zdravlja 77 KM“, dodaje se u saopćenju.

ih je 80 degustatora.

„Zahvaljujući tvrdoglavosti i že-lji za nastavkom tradicije, festival smo uspjeli da održimo i ove godi-ne“, rekao je organizator Darko Košavić.

Na sajmu su, između ostalog, učestvovali i proizvođači pre-hrambene, mliječne i mesne in-dustrije.

9maj 2012 www.instore.ba

10

domaće vijestimart 2014 www.instore.ba

Povratak Klasa na velika vrataMercator nastavlja implementaciju projekta „100 % domaće“

Pekari u BiH neće sniziti cijenu hljeba

U Bosnu i Hercegovinu uvezeno vode u vrijednosti od 2,28 miliona KM

Pekari u Federaciji BiH tvrde kako je cijena pšenice i brašna pala, dok pekari u RS kažu da je brašno poskupjelo u protekla tri mjeseca. Tvrdnje iz FBiH su začuđujuće s obzirom na to da je kilogram brašna u FBiH skuplji za skoro 0,30 KM u odnosu na cijenu brašna za pekare u RS. U Federaciji brašno u pekarskoj industriji košta 0,87 KM, a u RS 0,59 KM.

Iako je Udruženje potrošača BiH dalo preporuku proizvo-đačima hljeba da snize cijene, to se neće desiti, jer, kako navode proizvođači, ide sušni period, a riznice države, kada su u pitanju robne rezerve, su prazne.

Saša Trivić, predsjednik Pe-karske industrije RS i direktor firme „Krajinaklas“, ističe da je brašno poskupjelo, te da Udru-ženje potrošača BiH nema do-bre informacije.

„Cijena hljeba je realna. Neće doći do sniženja cijena hljeba“, poručio

„U prva dva mjeseca ove godine u BiH je uvezeno raznih vrsta voda u količini od 4.252 tona, ukupne vri-jednosti 2,28 miliona KM“, izjavio je portparol Uprave za indirekt-no oporezivanje BiH Ratko Ko-vačević.

On je naveo da je najveći uvoz vode bio iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Kovačević je rekao da je za prva dva mjeseca prošle godine u BiH uvezeno 4.627 tona raznih vr-sta voda, ukupne vrijednosti 2,1 miliona KM. Prema njegovim riječima, za prva dva mjeseca ove godine iz BiH je izvezeno 1.978 tona raznih vrsta vode, čija je vrijednost bila 348.754 KM, dok je u istom prošlogodišnjem pe-riodu izvezena količina od 3.002 tona ukupne vrijednosti 312.000 KM. Voda se uglavnom izvozila

do kupaca imaju preko malopro-dajne mreže Mercator BH.

Tokom obilaska proizvodnih pogona Neven Hadžisulejma-nović, direktor društva Merca-tor BH d.o.o. je istakao sljedeće: „Ova posjeta je dokaz našeg opre-djeljenja za davanje podrške doma-ćim proizvođačima. Želja nam je da se saradnja Klasa i Mercator BH nastavi i unaprijedi u svim seg-mentima poslovanja. Mercator će i u narednom periodu intenzivirati napore da kupcima ponudi kvali-tetne domaće proizvode iz Klasovih proizvodnih pogona “.

Rusmir Hrvić, direktor društva Klas d.d. Sarajevo je naglasio kako se zahvaljuje na podršci i posjeti, te kako posebno cijeni inicijativu za saradnju na projek-tu 100% domaće. „Klasova širo-ka paleta proizvoda baziranih na žitaricama: brašno, hljeb, peciva, tjestenine i konditorski proizvodi su već u asortimanu Mercatora BH”, navodi Hrvić.

Nastavak saradnje sa domaćim proizvođačima u projektu 100 % domaće Mercator BH najavljuje obilaskom proizvodnih pogona Klasa u Sarajevu, što je sastavni dio strateškog opredjeljenja za konstantno unapređenje sarad-nje sa domaćim proizvođačima u pružanju podrške za bolji pla-sman domaćih proizvoda.

Mercator BH je prošlu godinu uspješno implementirao sarad-nju sa domaćim proizvođačima i kroz projekat 100% domaće. U okviru projekta menadžment Mercator BH je posjetio pro-izvodne pogone, uvjerio se u kvalitet proizvoda, stručnost i predanost domaćih proizvođača da na tržište s ponosom plasiraju domaće proizvode koji svoj put

fka, Bosanski lokum, Sarko, Jaro, Tahan halva, Klasov hljeb, zatim Klasove tjestenine, kafa Saraj, vra-timo na prodajne police”, riječi su Rusmira Hrvića, direktora kom-panije Klas d.d. Sarajevo.

Klas spada među ponajbolje bo-sanskohercegovačke brendove uopće sa tradicijom od 114 go-dina uspješnog poslovanja u pre-hrambenoj industriji, savreme-nom tehnologijom, sistemom za kontrolu sigurnosti hrane, te velikim pekarskim znanjem i kvalitetom proizvoda, višestruko nagrađivanih širom svijeta.

Kvalitet Klasovih proizvoda potvrđen je i certifikatima kao što su ISO 9001:2000, HACCP, ISO 14001:2005 i HALAL.

U silose bosanskohercegovač-ke prehrambene industrije Klas d.d. Sarajevo dopremljen voz pšenice. Radi se o isporuci od preko 1000 tona ove osnovne sirovine za proizvodni program Klasa.

„Nastojat ćemo čim prije uposliti što je moguće veći dio kapaciteta Klasa, a ovo je naš prvi korak ka tom cilju. To je preduvjet da visokokvalitetne Klasove brandove kao što su Zlatni puder, Klasovo brašno, Klasova ju-

u Hrvatsku i Srbiju. Kovačević je rekao da su najveći izvozni-ci bili Sarajevski kiseljak, Voda kruna, Vitinka, VIK i Planinski biser.

Prema podacima UIO, u prošloj godini izvezeno je raznih vrsta voda u vrijednosti od 8,4 milio-na KM, a uvezeno u vrijednosti od 19,5 miliona KM. Srna

je Trivić.

Međutim, neki proizvođači u Sarajevu samoinicijativno su snizili cijene hljeba.

Iz Aspeka, proizvođača hljeba u Sarajevu, kažu da su oni prije dvije sedmice na tržište izbacili hljeb od 350 grama po cijeni od 0,50 KM, te da se ovaj proizvod može kupiti u svim većim pro-davnicama u Kantonu Sarajevo.

Kako ističu u Savezu udruženja potrošača BiH, u proteklom periodu pekari su imali priliku kupiti brašno po nižim cijena-ma, ali su zadržali visoku cijenu hljeba.

Mesud Lakota, sekretar Udru-ženja potrošača KS i FBiH, kaže da je najveći problem to što u BiH nema robnih rezervi, te da niko proizvođačima i prodavci-ma ne može narediti kakve će ci-jene formirati zbog zakona koji dozvoljava slobodno formiranje cijena.

11mart 2014 www.instore.ba

Raste nivo robne razmjene BiH i Srbije

Bh. brendovi u Ibn Battuta Mallu

Ukupna robna razmjena BiH i Srbije prošle godine iznosila je 1,74 milijarde dolara i približava se nivou od prije tri godine, kada je zabilježila najveći rast. Robna razmjena prošle godine veća je za 8,9 posto u odnosu na 2012. godinu, ali i kao i ranijih godina srpska privreda bilježi suficit od 698,4 miliona dolara, objavljeno je na stranice Privredne komore Srbije.

Uvoz iz BiH u Srbiju je veći za sedam posto u odnosu na 2012. godinu i iznosio je 521,5 milio-

Nakon što je iz Vispakovog skla-dišta krenula prva pošiljka bh. prehrambenih proizvoda na tr-žište Ujedinjenih Arapskih Emi-rata, prošavši stroge procedure domaći brendovi među kojima su i Zlatna džezva, Zlatni puder, Oaza, Love Kent medenjaci, Jaro, Tajna i Wiwia praline, već su se našli na policama najvećeg koncept- shopping centra na svijetu. Uz Vispak, među izvo-znicima su i voda Oaza Tešanjski kiseljak, Klas Sarajevo, Akova Group Sarajevo, Voćar Brčko, Hepok Mostar, Sava Bijeljina, Spektar Drink i Semberija Bije-ljina, te Kondisa Sarajevo.

„Nije nam prvi put da izvozimo u neku od zemalja Zaljeva. Podsjetit ću da smo prije nešto više od godinu i po počeli s realizacijom izvoza u Saudijsku Arabiju. Raduje nas da ovaj put prilkom izvoza u Ujedi-njene Arapske Emirate nismo sami, i da smo u društvu bh. kompanija čiji kvalitet je neupitan. Vjerujem

na dolara. Izvoz Srbije u BiH u protekloj godini iznosio je 1,219 milijardi dolara i bilježi rast od 9,7 posto u odnosu na 2012. go-dinu. Srbija najviše izvozi u BiH prehrambene proizvode i piće, što čini trećinu izvoza. Bosna i Hercegovina je vodeće izvozno tržište za srpsku privredu.

Ukupna robna razmjena BiH i Srbije za prvih 10 mjeseci prošle godine iznosila je oko 1,42 mili-jarde dolara, što je za 5,6 posto više nego u istom periodu 2012. godine.

da je ovo jedan od načina kako uje-dinjeni možemo iskoristiti predno-sti domaćih brendova“, riječi su Vispakovog menadžera za izvoz Muhameda Muzaferije.

Izvoz se realizuje posredstvom kompanije Balkan Trading iz Dubaija. Ibn Battuta Mall, naj-veći je svjetski tematski tržni centar. U centru s ponosom ističu da su načinili revoluciju spojivši maloprodaju, edukaci-ju i zabavu na jednom mjestu. Shoping mall predstavlja uz-budljivu mješavinu više od 275 trgovačkih radnji, 50 restorana i velikom ponudom prehrambe-nih namirnica, u okviru kojeg se nalazi i 21 kino.

12

regionalne vijesti mart 2014 www.instore.ba

Milšped počeo sa radomKompanija Milšped, jedan od najvećih regionalnih logističkih sistema, u 2014. godinu ušao je proširenjem na tržište Hrvatske.

Sadašnjim i budućim klijentima su na raspolaganju sve potrebne logističke usluge koje se u novo-otovorenom privrednom društ-vu, kao i u cjelokupnom Milšped

sistemu, obavljaju po najvišim međunarodnim standardima, po-ručili su iz kompanije.

Da podsjetimo, osim u Srbiji, Milšped regionalno posluje u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Slove-niji, a ove godine će biti ojačan otvaranjem preduzeća u Albaniji.

Za više vijesti iz regiona pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

Uredila Jelena DomovićŠaljite nam vaše vijesti

jelena@instore.hr

Rezultati poslovanja

- Kompanija Jamnica, koja posluje u okviru koncerna Agrokor, u prošloj godini je ostvarila 45,8 miliona eura neto dobiti, što pred-stavlja porast u odnosu na 2012. godinu, kada je dobit iznosila 16 miliona eura. Najznačajniji utjecaj na ostvarenu dobit, kao i na uku-pne prihode, imala je prodaja linije voćnih sokova Juicy Stanić gru-pi, u iznosu od 38 miliona eura, objašnjava menadžment Jamnice. Ukupni prihodi kompanije prošle godine su iznosili 0,24 milijarde eura, što je za 25,2% više nego u 2012. godini. Prihodi od prodaje povećani su za 24,4% na 0,24 milijarde eura.

- Neto dobit kompanije Podravka, bez jednokratnih stavki, u 2013. godini iznosi 26 miliona eura, što predstavlja rast od 78 posto u po-ređenju sa neto dobiti iz 2012. godine, saopćeno je iz kompanije. Ukupna prodaja grupe Podravka u 2013. godini iznosila je 472,4 miliona eura, što ukazuje da je kompanija na ključnim tržištima zadržala prošlogodišnji nivo ukupne prodaje. Na domaćem tržištu prodaja je pala, ali je zabilježila rast na svim inostranim tržištima. Najveći porast ostvaren je na tržištu Jugoistočne Europe. Prodaja strateškog poslovnog područja Prehrana i pića iznosila je 360,77 miliona eura, što predstavlja smanjenje prodaje za jedan posto.

- Bruto dobit Kraš grupe ostvarena u poslovnoj 2013. iznosi 43,8 miliona eura i veća je od dobiti ostvarene prethodne godine za 5,2 posto, dok je neto dobit višestruko uvećana i iznosi 1,3 miliona eura, objavili su iz Kraša. U prošloj godini grupa je ostvarila kon-solidovane ukupne prihode u iznosu višem od 130 miliona eura, pri čemu su prihodi od prodaje na domaćem tržištu iznosili 73 mi-liona eura, dok je izvozom ostvareno 42,7 posto ukupnih prihoda od prodaje, odnosno 54 miliona eura. Iz kompanije napominju da su posebni napori uloženi u aktivnosti plasmana i povećanja izvoza proizvoda na inostrana tržišta, uprkos nepovoljnim uslovima izvo-za u zemlje CEFTE. Tako je prošle godine povećan obim izvoza na tržišta Slovenije, Australije, SAD, Njemačke, Švedske i Crne Gore, navode iz Kraša.

- Saponia je u 2013. godini ostvarila 89 miliona eura prihoda, što predstavlja rast od 7 posto u odnosu na 2012. godinu. Damir Sken-der, predsjednik Uprave Saponije, zadovoljan je rezultatima, a ista-kao je da je rast od 2,4 posto u Hrvatskoj posebno značajan, ako se uzme u obzir da je finansijski volumen tržišta deterdženata široke potrošnje pao za pet posto u odnosu na 2012.

- Ledo je u protekloj godini ostvario konsolidovani poslovni prihod od 0,27 milijardi eura. Poslovni rashodi iznose 0,24 milijardi eura, što je rezultiralo ostvarenom dobiti iz poslovanja u iznosu od 30,5 miliona eura, navodi se u izvještaju. Neto dobit za posmatrani pe-riod iznosi 25 miliona eura, što predstavlja povećanje u odnosu na 20 miliona ostvarenih u prethodnoj godini, govore podaci objavlje-ni na Zagrebačkoj berzi.

- Atlantic Grupa je u 2013. godini ostvarila priho-de od prodaje u iznosu od 664,6 miliona eura, što u odnosu na isti period prošle godine pred-stavlja rast od 2,5 posto.

„Usprkos otežanim uslovima poslovanja po-sljednjih nekoliko godina, naročito u regiji Jugo-

istočne Europe, gdje Atlantic Grupa ostvaruje najveći dio prihoda, i u 2013. godini nastavili smo s rastom, ispunjavajući već šestu godi-nu najavljena očekivanja. Rezultatima i rastom na tržištima ZND-a, kao i na ključnim europskim tržištima, potvrđujemo stratešku ori-jentisanost kompanije na internacionalizaciju, kao i internacional-ni potencijal naših brendova, kao što su Argeta, Donat Mg, Multi-power, Cedevita GO! i Bebi“, istakao je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe.

Ukupnom rastu prihoda od prodaje Atlantic Grupe u 2013. godini najviše su doprinijela strateška poslovna područja Sportska i aktiv-na prehrana (rast od 14,9%) s najboljim rezultatima na tržištima Njemačke, Španije i Rusije, Zdravlje i njega (5,1%) koje bilježi rast na hrvatskom i ruskom tržištu, kao i Slatko i slano (2,8%) s rastom na tržištima Srbije, Makedonije i Hrvatske. Kafa se sa 21,5 posto učešća u ukupnim prihodima od prodaje ističe kao najveća poje-dinačna kategorija sa 143 miliona eura. Posmatrano po tržištima, najveći rast ostvaren je u Rusiji i ostalim zemljama ZND-a (22,2%).

13mart 2014 www.instore.ba

Novi rok za dogovor o Mercatoru

Novi direktor u Zagrebačkoj pivari

Novi predsjednik DMS

Interesovanje za Radensku

Agrokor investirao u nove Konzum centre

I u BiH produžen rokVijeće za konkurentnost BiH produžilo je rok za donošenje rješenja o ocjeni koncentracije u postupku koji se vodi na zahtjev Agrokora, radi sticanja većinskog paketa kompanije Poslovni sistem Mercator. U saopćenju sa sjednice Vijeća ne navodi se do kada se rok produžuje.

Ulaganje u PIK VrbovecUkupne investicije Agrokor koncerna u PIK Vrbovec od 2005. iznose 0,14 mi-lijardi eura, od čega je, zaključno sa 2013, 39 miliona eura uloženo u novu fabriku za proizvodnju trajnih koba-sica, pogon za narezivanje i skladište gotovih roba, a planira se i nastavak investicija sa novih 6,5 miliona eura godišnje, saopćili su iz Agrokora. Od posebnosti u investicijama isti-ču Belu sobu, gdje je smješten pogon za narezivanje mesnih prera-đevina.

Koncern Agrokor potpisat će dogovor sa bankama povjerioci-ma Mercatora, kojim će rok za konačan dogovor o restrukturi-ranju Mercatorovih kredita biti produžen.

Slovenski mediji objavili su po-četkom februara vijest da su banke postigle sa Agrokorom načelni dogovor o restrukturi-

Na poziciji direktora proizvod-nih operacija Zagrebačke pivare od februara 2014. naći će se Ivan Vrbić. Na novoj funkciji on će biti odgovoran za ostvarivanje ciljeva proizvodnih operacija i osiguravanje najviših standarda sigurnosti na radu, brige za oko-linu i kvalitet piva, saopćeno je iz kompanije.

Karijeru u Zagrebačkoj pivari Vrbić je započeo 2006. godine, na poziciji procesnog inžinjera u odjelu Proizvodnje. Ubrzo je

Članovi novog upravnog odbo-ra Društva za marketing Slo-venije izabrali su Darka Dujiča za predsjednika društva u peri-odu od 2014. do 2017. godine. Za potpredsjednika je izabrana Aleksandra Brank. Prema rije-čima novog predsjednika, nova ekipa je imala dobar početak, a posjeduje potencijal za kvalite-tan rad. „Smatram da je već prvi kontakt pokazao da smo dinamičan i produktivan tim, koji predstavlja kontinuitet i novu energiju. Svi članovi su uključeni u savremene

Rok za predaju obavezujućih ponuda za preuzimanje udjela od 82 posto u kompaniiji Ra-denska istekao je 11. februara. Za udio u slovenskoj fabrici, koji trenutno posjeduje Pivara Laško, interesovanje je potvrdila Kofola. Ovo je potvrdio pred-sjednik Uprave češke kompanije Jannis Samaras, a zvaničnu po-nudu je u njihovo ime predalo preduzeće Genesia.

Agrokor je najavio otvaranje dva nova centra na području Zagreba, ukupne vrijednosti od 18 miliona eura, čime će biti obezbijeđeno više od 200 novih radnih mjesta.

Super Konzum Stenjevec, na Samoborskoj cesti 102, ukupne je prodajne površine 1.805 m². Osim prodavnice Konzum, u njemu će kupcima biti na ras-polaganju i dodatni sadržaji partnerskih kompanija. Novi centar, u koji je investirano ukupno 5,2 miliona eura i u kojem će biti zaposleno 60 rad-nika, bit će otvoren sredinom marta.

Centar Gračani veliki je poslov-no-trgovački centar, izgradnja ovog kompleksa vrijedna je 13 miliona eura, a njegovo otva-

ranju dugova i dokapitalizaciji slovenske kompanije nakon pre-uzimanja. Dogovor je, prema pisanjima, trebalo da bude pot-pisan krajem februara, ali ova informacija nije dobila zvaničnu potvrdu. Očekuje se da se čitav postupak vezan za prodaju ve-ćinskog paketa dionica Merca-tora koncernu Agrokor realizuje do kraja maja.

ranje planirano je za novembar 2014. godine. U centru Gračani, na površini od oko 12.000 m2 i tri etaže, stanovnicima ovog dijela grada na raspolaganju će biti i banka, drogerije, zabavni, ugostiteljski i sportski sadrža-ji, trgovina modnim dodacima, prodajno mjesto mobilnog ope-ratera, cvjećara, radnja za hemij-sko čišćenje itd. Ovime će gra-đani sjevernog dijela Zagreba dobiti mjesto na kojem će oba-viti kupovinu svega potrebnog u blizini svoga doma, bez potrebe da idu u grad ili udaljene tržne centre, poručuju iz kompanije.

Otvaranjem centara Stenjevec i Gračani, broj Super Konzum prodavnica na teritoriji Hrvat-ske porast će na 61, od čega je 17 na području Grada Zagreba.

načine razmišljanja o marketin-gu, a svjesni smo da Društvo za marketing Slovenije u okviru svoje djelatnosti mora pokazati te savre-mene marketinške pristupe“, rekao je Dujič.

Uredio Marko HrastarŠaljite nam vaše vijestimarko.hrastar@instore.si

unaprijeđen na mjesto specija-liste za podršku pivarama regije Srednje i Istočne Europe. On je 2010. godine postao menadžer tehničke podrške pivarama za Europu kompanije Molson Co-orsa.

14

regionalne vijestimart 2014 www.instore.ba

Novi proizvodno-distributivni centar Gomexa

Kaufland planira ulazak na tržište

Kredit od EBRD-a za unapređenje rada

Novi generalni direktor Mondelez EAM

Novosti u Tikvešu

Međunarodni certifikat za bezbjednost hrane

Više domaćih proizvođača

Novi proizvodno-distributivni centar kompanije Gomex pu-šten je u rad 10. februara u in-dustrijskoj zoni Jugoistok u Zre-njaninu. Objekat se prostire na zemljištu površine 4.800 m2, sa svojih 1.100 m2 proizvodno-dis-tributivnog prostora. Vrijednost investicije iznosi oko 1,5 miliona eura.

Tokom drugog polugodišta pro-tekle poslovne godine, kompanija Gomex je ušla u realizaciju pro-jekta izgradnje centra za proi-zvodnju i distribuciju specifične robe, poput mesnih i mliječnih proizvoda, koja zahtijeva stroge uslove čuvanja i manipulacije. Projektovani distributivni kapa-

Kaufland planira da proširi svoje poslovanje na tržište Srbije. Tr-govac, dio Schwarz grupe, planira da krene koracima Lidla, koji po-sluje u okviru iste kompanije.

Njemački trgovac je od početka januara u potrazi za nacionalnim zastupnicima. Ovim će Srbija po-stati Kauflandovo osmo tržište, prenijeli su njemački mediji.

Atlantic Grupa je od Europske banke za obnovu i razvoj obezbi-jedila kredit od pet miliona eura za unapređenje energetske efika-snosti operativnog poslovanja u Srbiji. Ugovor o kreditu počet-kom februara potpisali su prvi potpredsjednik EBRD Fil Benet i predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Finansiranje EBRD je dio šireg paketa, dogovorenog u novem-bru 2012. godine, namijenjenog podršci regionalnih aktivnosti Atlantic Grupe na jačanju ener-getske efikasnosti, uz racionalnije korištenje resursa i energije, što je osnov racionalizacije proizvod-nih procesa, smanjenja troškova, ali i zaštite životne sredine. Osim ušteda u vezi sa efikasnošću, oče-

Za novog generalnog direktora poslovne jedinice EAM kom-panije Mondelez International imenovan je Pavel Šercl. On je na ovu funkciju stupio 01. marta. Riječ je o jedinici koja posluje u regiji Istočnog Jadrana, na tržištu Srbije, Hrvatske, Bosne i Her-

U cilju poboljšanja poslovanja, Tikveš timu se priključio novi komercijalni direktor, Darko Jelić, koji će svojim dugogodiš-njim iskustvom u oblasti proda-je doprinijeti boljim poslovnim rezultatima vinarjie Tikveš na tržištu, poručeno je iz kompanije.

Industrija mesa Carnex dobila je međunarodni certifikat za bez-bjednost hrane, na osnovu glo-balnog BRC standarda (British Retail Consortium), kao potvrdu sigurnosti i kvaliteta proizvoda. BRC certifikat predstavlja glo-balni standard za bezbjednost hrane, koji obezbjeđuje okvir za proizvođače, kako bi pomogao bezbjednu proizvodnju i uprav-ljanje kvalitetom prehrambenih proizvoda, čime bi se zadovoljili zahtijevi kupaca.

Metro C&C povećao je broj pro-izvođača iz Srbije koji su uključe-ni u program trgovačkih robnih marki, a planirano je i da ove go-dine budu uvećane količine i broj domaćih artikala koji će se naći u trgovinama širom Europe.

Proizvođači iz Srbije plasirali su kroz sistem Metroa proizvode u osam europskih zemalja, od kojih su šest članice Europske unije. Trenutno se lokalno proizvedeni artikli izvoze u Austriju, Hrvat-sku, Mađarsku, Rumuniju, Češku,

citeti centra iznose oko 3,5 hilja-da tona suhomesnatih proizvoda i oko 1.000 tona svježeg pako-vanog mesa na godišnjem nivou. Gomex je, za potrebe rada ovog centra, zaposlio oko 30 novih radnika raznih profila, od visokih stručnjaka iz oblasti prehrambe-ne industrije, do novih manipu-lativnih radnika, magacionera i vozača.

Uredila Milica PetrovićŠaljite nam vaše vijesti

milica@instore.rs

Slovačku, Ukrajinu i Moldaviju.

Najveće interesovanje u mreži distributivnih centara Metro po-stoji za srpske artikle iz oblasti prehrane, kućne hemije i tekstila, koji se proizvode pod privatnim robnim markama Metro Cash & Carry, a koje garantuju kupcima u drugim zemljama kvalitet i po-stojanost tih proizvoda.

U program trgovačkih robnih marki Metro Cash & Carry uključeno je 155 proizvođača iz Srbije i to 96 iz prehrambenog, 26 iz kućne hemije i 33 iz nepre-hrambenog sektora.

cegovine, Slovenije, Crne Gore i Makedonije. Šercl je ranije bio generalni direktor Mondelezovih jedinica u Češkoj i Slovačkoj, a na novoj poziciji zamijenit će Phila Dickinsona, koji je vodio poslove na tom tržištu više od šest godina.

kuje se i da će planirane investi-cije u operativnim kompanijama u Srbiji smanjiti emisiju CO2 za 600 tona godišnje. Zajam će omo-gućiti da se uvedu ciljane mjere uštede energije u srpskim kom-panijama Atlantic Grupe Grand kafa, Štark i Palanački kiseljak. Izgradnjom novih toplotnih si-stema snabdijevanja, energetska efikasnost srpskih kompanija će se poboljšati za čitavih 25 posto, navodi se u saopćenju kompanije.

“Ovaj međunarodni certifikat standarda priznaju mnogi trgovci, uslužne kompanije i proizvođači ši-rom svijeta. Dobijanjem certifikata kompanija Carnex dodatno je po-tvrdila potpuno kontrolisanu pro-izvodnju zdravstveno bezbjednih i kvalitetnih proizvoda”, navodi se u saopćenju.

Također, vinarija je od 01. marta započela saradnju sa kompanijom NT Bolero, novim ekskluzivnim distributerom za Srbiju.

15mart 2014 www.instore.ba

Prijave za uslovljavanje u prometu vode

Smanjena vanjskotrgovinska razmjena

Investicija u nove proizvode

Nova fabrika flaširane vode

Porast izvoza za 6,6 posto

Vrijednost minimalne potrošačke korpe

Veliko interesovanje za štand na Prodexpu

Crnogorska Agencija za zašti-tu konkurencije (AZK) pozvala je sve vlasnike maloprodajnih trgovinskih lanaca da prijave ukoliko u prometu vode za piće postoji direktno uslovljavanje is-porukom proizvoda ili nameta-njem obaveze isključive saradnje sa jednim proizvođačem.

Iz AZK su vlasnike trgovačkih lanaca pozvali i da prijave uko-liko postoji zabrana držanja na policama svih ili samo odre-đenih konkurentnih brendova drugih proizvođača, sa utjeca-jem, prije svega, na domaće pro-izvođače gazirane i negazirane vode za piće.

Ukupna vanjskotrgovinska raz-mjena Crne Gore za januar ove godine prema preliminarnim podacima Monstata iznosila je 105,4 miliona eura, što ukazuje na pad od 23,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Tokom januara ove godine izve-zeno je robe u vrijednosti od 22,6 miliona eura, što je manje

Vrijednost minimalne potro-šačke korpe u januaru iznosila je 791 euro, odnosno bila je manja za 0,9 posto u odnosu na

Posjetioci sajma Prodexpo 2014, koji je ove godine u Moskvi oku-pio više od 2.300 učesnika iz 63 zemlje, izrazili su veliko intere-sovanje za crnogorske proizvo-de predstavljene na izložbenom štandu.

„Učešće crnogorskih proizvođača na sajmu u Moskvi značajno je jer ih približava tržištu od 160 miliona ljudi, na kome ima mnogo prostora za plasman crnogorskih proizvoda“,

U vezi sa navedenim, istaknuto je da ne postoje direktna ogra-ničenja da se proizvodi nađu na policama, već da određeni proizvođači u postupku prego-vora o pozicioniranju proizvo-da u maloprodajnim objektima izražavaju poslovne zahtjeve da njihovi proizvodi budu izloženi na određenom minimumu za-stupljenosti na policama i/ili u prostoru pojedinačnog objekta, navodi se u saopćenju.

15Uredila Danče Draginova

Šaljite nam vaše vijestidance@instore.mk

Makedonska kompanija Makpro-gres je u 2013. godini investirala tri miliona eura u dva nova pro-izvodna pogona, jedan za kondi-torske proizvode u Vinici i drugi za proizvodnju zdrave hrane u Skoplju.

Rezultat je predstavljanje 30 novih proizvoda Brenda Natura i 20 novih konditorskih proi-zvoda, kao i otvaranje 80 radnih mjesta.

Direktor kompanije Gligor Cvetanov najavio je za ovu go-dinu još milion eura ulaganja i

Hrvatska kompanija Mali Lošinj u Debru gradi fabriku flaširane vode. Očekuje se da investicija, vrijedna šest miliona eura, otvo-ri 70 radnih mjesta.

Do sada je u projekat uloženo 1,5 miliona eura, i to na isko-pavanje, za link na trafostanicu

Makedonske kompanije su u 2013. godini izvezle robu u vri-jednosti od 4,27 milijardi dolara, što je za 6,6 posto više u odnosu na prethodnu godinu, govore novi podaci Državnog zavoda za statistiku.

Analiza protekle četiri godi-ne pokazuje da Makedonija od 2010. godine bilježi rast izvoza, sa izuzetkom 2012. godine, kada

povećanje proizvodnog asorti-mana brenda Natura za novih 20 proizvoda. „Naša strategija je usmjerena na kontinuirano po-boljšanje postojećih i razvoj novih proizvoda, kako bismo zadovoljili različite potrebe i zahtjeve svojih kupaca“, rekao je Cvetanov.

Makprogres je u prošloj godini ostvario promet od 20 miliona eura. U ukupnom izvozu kon-ditorskih proizvoda iz Makedo-nije Makprogres ima udio od 30 posto, a njegova vrijednost je 40 miliona eura, ističu iz kompani-je.

i postavljanje temelja fabrike, rekao je makedonski ministar ekonomije Valone Saraqinije.

Radovi bi trebalo da budu okon-čani na jesen, nakon čega bi trebalo da počne eksploataci-ja vode. Polovina proizvedene vode namijenjena je izvozu.

objasnio je direktor Agencije CG za promociju stranih investicija Miloš Jovanović.

Kako su prenijeli crnogorski mediji, crnogorske kompanije iz oblasti mesne i konditorske indu-strije, Interprodukt i Crnagora-coop, već drugi put učestvuju na sajmu u Moskvi. Uz podršku Mi-nistartsva poljoprivrede šest cr-nogorskih firmi dobilo je izvozne brojeve u martu 2013. godine.

za 19,4 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a uve-zeno za 82,9 miliona eura, što je manje za 24,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godi-ne. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 27,2 posto i veća je u odnosu na pokrivenost u istom mjesecu prethodne godine, kada je iznosila 25,4 posto, saopćeno je iz Monstata.

je zabilježen pad od 10 posto, što se pripisuje nepovoljnim eko-nomskim uslovima.

Prema procjenama ekonomskih stručnjaka, izvoz u Njemačku, kao jedno od ključnih tržišta, u 2014. godini će ostvariti rast iz-među 1,2-2 posto, što će se pozi-tivno odraziti na ekonomiju ove zemlje.

prethodni mjesec, saopćeno je iz Monstata. U ukupnoj strukturi minimalne potrošačke korpe na hranu i bezalkoholna pića odnosi

se 246,3 eura, na neprehrambe-ne proizvode i usluge 349,1, a na vrijednost imputirane rente 195,6 eura. Vrijednost minimalne po-

trošačke korpe u januaru 2014. u odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena je za 1,1 posto, navodi se u saopćenju.

16 mart 2014 www.instore.ba

veliki trgovci

Revitalizacija poslovanja: trgovac je objavio planove o revitalizaciji poslovanja na tr-žištu Velike Britanije. Direktor britanske jedinice kompanije Chris Bush istakao je nekoliko ključnih oblasti na koje će se kompanija fokusirati u nared-nom periodu, kako bi ostva-rila ciljeve. Prema njegovim riječima, Tesco će uložiti 328 miliona dolara u sniženje ci-jena svakodnevnih namirnica. Ovim će trgovac pomjeriti fo-kus sa promotivnih ponuda na politiku trajno niskih cijena. Strategija, osim toga, obuhva-ta uvođenje inovacija na polje proizvoda i usluga, kao i unap-ređenje loyalty programa.

U 2014. kompanija će nastoja-ti da obnovi prodavnice većeg formata, dok dvogodišnji plan obuhvata renoviranje 110 pro-

Fokus na ekspanziju malih formata: Walmart je objavio planove o ekspanziji manjih prodajnih formata na teritoriji SAD. Odluka je uslijedila na-kon objave poslovnih rezultata za četvrti kvartal 2013. godine, u kom je kompanija zabilježila pad profita na domaćem trži-štu. Zaključno sa 31. januarom, neto profit je u četvrtom kvar-talu zabilježio pad za 21 posto na 4,4 milijarde dolara, dok je ukupna prodaja porasla za

Izlazak sa tržišta: belgijska Delhaize Group potpisala je krajem februara sporazum sa lokalnom kompanijom AP Mart o povlačenju sa bugar-skog tržišta. Očekuje se da se transakcija u potpunosti rea-lizuje u drugom kvartalu ove godine. Da podsjetimo, kom-panija je na bugarsko tržište ušla 2011. godine, akvizicijom lokalnih Picadilly operacija. Delhaize je prošle godine pro-dao svoje trgovine na teritoriji Crne Gore i Albanije, dok je poslovanje nastavio u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Uslovno odobrenje: Bi-Lo holding primio je uslovno

Šira ponuda svježih namir-nica: turska jedinica kom-panije Carrefour planira da unaprijedi ponudu svježih namirnica na ovom tržištu, pa će u tom cilju izmijeniti svoju politiku nabavke voća i povr-ća. Do sada je 80 posto svje-žeg voća i povrća na Carre-fourove police u Turskoj stizalo iz veleprodaje, a sada će kompanija isti procenat ovih namirnica dopremati di-rektno od lokalnih proizvođa-ča. Kako bi postigla ovaj cilj,

davnica extra formata. U planu je i unapređenje 50 supersto-re objekata, 40 metro i 450 express prodavnica, koje će biti realizovano do 2017. godine. Britanski trgovac planira i ek-spanziju Click&Collect loka-cija, na kojima potrošači preu-zimaju online narudžbe.

Online usluge: kompanija je lansirala novi servis za online kupovinu u Turskoj, pod na-zivom Kipa Kapimda. Sistem je trenutno u fazi testiranja, a uskoro će biti dostupan i po-trošačima. Kroz ovaj servis potrošači će moći da poruče svoje namirnice i da ih plate karticom, online ili prilikom preuzimanja, a da ih zatim preuzmu na specijalizovanim šalterima smještenih u okviru Tesco objekata, koji će raditi dva sata dnevno.

1,4 posto na 129,7 milijarde dolara. SAD jedinica kompa-nije zabilježila je rast prodaje od 2,4 posto na 76,4 milijar-de, ali je prodaja u odnosu na isti period prethodne godine pala za 0,4 posto. Sam’s Club je zabilježio rast od 1,3 posto na 14,7 milijardi, dok je u od-nosu na isti period prethodne godine prodaja pala za 0,1 po-sto. Internacionalna jedinica zabilježila je pad prodaje za 0,4 posto, na 37,7 milijardi dolara, prije svega usljed fluktuacije

odobrenje za akviziciju Del-haize prodajnih objekata na teritoriji SAD. Očekuje se da transakcija bude realizovana do kraja maja. Da podsjeti-mo, Bi-Lo Holding i Delhaize Group zaključili su prošle go-dine sporazum kojim će Bi-Lo preuzeti većinu Delhaizeovih Sweetbay, Harveys i Reid’s supermarketa. Prema novim uslovima, Bi-Lo treba da se odrekne 12 Delhaize prodav-nica, koje posluju na Floridi, u Džordžiji i Južnoj Karolini. Delhaize će zadržati dvije od pomenutih 12 trgovina pod svojim Food Lion banerom. Transfer ostalih prodavnica bit će započet 22. marta.

kompanija je donijela odluku da skladišta rade 24 sata dnev-no, uz uvođenje novih smjena. Time će se namirnice naći u prodavnicama 36 sati nakon preuzimanja, umjesto dosa-dašnja 72 sata. Inače, kom-panija planira da u 2014. na ovom tržištu otvori između 80 i 100 prodavnica, pod nedav-no predstavljenim banerom Carrefour Mini. Osim toga, u okolini Istanbula uskoro će biti otvorena prodavnica spe-cijalizovana za delikatese.

Za više vijesti pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

Kadrovske promjene: Axel Hluchy imenovan je za no-vog direktora njemačke je-dinice kompanije Metro Cash&Carry. On će na ovoj poziciji od 01. aprila zami-jeniti dosadašnjeg direktora Dominiquea Minnaerta, koji će se iz zdravstvenih razloga premjestiti na poziciju među-narodnog koordinatora za ra-zvoj veleprodaje.

Hluchy je došao u Metro grupu 1997. godine, a trenutno se na-lazi na funkciji direktora kom-panije Makro Cash&Carry za Češku i Slovačku.

kursa. Ovi rezultati utjecali su na godišnji finansijski izvještaj kompanije. Neto profit u pret-hodnoj godini pao je za 5,7 po-sto na 16 milijardi dolara, dok je prodaja porasla za 1,6 posto na 473,1 milijardu. “Politikom trajno niskih cijena zadobili smo povjerenje potrošača. Zadržat ćemo fokus na strukturi troškova, ali ćemo unaprijediti produktiv-nost”, poručuju iz kompanije. Walmart planira da usmjeri strategiju na prodavnice malog formata. Tokom ove fiskalne godine u planu je otvaranje

između 270 i 300 malih obje-kata, budući da je ovaj format najuspješnije poslovao u pro-tekloj godini. “Potrebe i očeki-vanja potrošača se mijenjaju. Žele da obavljaju kupovinu kada oni to žele i na način koji im najviše od-govara, pa je naš zadatak da svoje poslovanje prilagodimo njihovim očekivanjima. Ekspanzija malog formata ojačat će naš udio na tr-žištu i poboljšati efikasnost lanca nabavke”, istakao je izvršni di-rektor kompanije Walmart US Bill Simon.

18

svjetske vijestimart 2014 www.instore.ba

Širenje poslovanja

Nove investicije

Novi direktor Microsofta

Beskontaktno plaćanje

Carlsberg zadovoljan rezultatima

Heinz širi lokalno poslovanje

Eroski planira da otvori 100 novih objekata

SAD: Kompanija Coca-Cola objavila je planove o kupovini 10 posto udjela u pržionici kafe Green Mountain Coffee, ukup-ne vrijednosti 1,25 milijardi do-lara. Dvije kompanije potpisale su ugovor o desetogodišnjem partnerstvu.

Kompanija Green Mountain Coffee uključit će Coca-Co-lu u svoj novi projekat Keurig Cold System, čija je realizacija najavljena za kraj 2014. i poče-tak 2015. godine. Projektom je planirano pokretanje proizvod-nje gaziranih napitaka, flaširane vode, sokova, sportskih napitaka i čajeva. Zadatak Coca-Cole na

Portugal: Beskontaktno plaća-nje uskoro će biti dostupno u Lidlovim prodavnicama na po-dručju Portugala. Trgovac, koji posluje u okviru Schwarz grupe, testirat će novi metod plaćanja u nekoliko lokalnih prodavnica, nakon čega će ga proširiti i na ostale objekte, ukoliko probni period da pozitivne rezultate. Usluga trenutno funkcioniše u

Svijet: Microsoft je imenovao Satyu Nadellu za novog izvrš-nog direktora kompanije. Ovim je okončan duži period potrage za novim čelnikom, nakon što je Steve Ballmer u augustu najavio svoj odlazak u penziju.

Nadella je treći izvršni direktor u 39-godišnjoj historiji Micro-softa, nakon koosnivača kompa-nije Billa Gatesa i Ballmera. U uži izbor za novog izvršnog di-rektora ušli su i bivši izvršni di-rektor Skypea Tony Bates i bivši

Indija: Jedinica američke kom-panije HJ Heinz Co planira da u budućem period u Indiji fokus stavi na svoje ključne brendove, kao i da preuzme nekoliko lokal-nih kompanija za proizvodnju hrane.

“Uslovi u poslovnom okruženju su takvi da trenutno treba da se foku-siramo na ključne brendove, umje-sto da razvijamo veći broj spored-nih brendova. Na taj način postići ćemo pozitivne poslovne rezultate u narednom periodu”, objašnjava

Kina: Francuska kompanija Da-none najavila je ulaganje 486 miliona eura u kinesku grupa-ciju Mengniu, čime će povećati udio u pomenutoj kompaniji.

Danone planira da trenutni udio od četiri posto u kineskoj kom-paniji specijalizovanoj za pro-izvodnju mliječnih proizvoda poveća na 9,9 posto. Investicija Za više vijesti iz svijeta pratite nas svakodnevno na www.instore.ba

projektu je poboljšanje prodora ovih proizvoda na tržište.

“Ovaj ugovor nudi nam značajnu priliku za ekspanziju brendova kafe i čajeva. Smatram da je potez svojevrsna prekretnica u našem po-slovanju i dio naših napora da iden-tifikujemo trendove u potrošačkim navikama i ostanemo lideri u ovoj industriji”, ocijenio je izvršni di-rektor kompanije Muhtar Kent. On je dodao da ovaj potez ne znači da će Coca-Cola odustati od svojih tradicionalnih kanala prodaje, dodajući da će punioni-ce zadržati svoju poziciju u proi-zvodnom procesu.

Lidlovim trgovinama u Velikoj Britaniji. Kompanija će ovim potezom postati prvi trgovac u Portugalu koji nudi ovaj način plaćanja.

izvršni direktor Nokie Stephen Elop.

Nadella, koji je vodio tim koji je stvorio Microsoft internet us-luge poznate kao cloud (oblak), poručio je da će se fokusirati na uklanjanje prepreka inovacijama unutar kompanije.

je dio sporazuma koji su Dano-ne, Mendniu i Cofco potpisali u maju 2013. godine, a novim po-tezom Danone će postati najveći dioničar kompanije.

Novi finansijski direktorMenadžment kompanije Coca-Cola objavio je da dosadašnji finansijski direktor Gary Fayard odlazi u penziju. Na njegovo mjesto od 01. maja će doći Kathy Waller, trenutni potpreds-jednik za finansijsku kontrolu.

Fayard se pridružio kompaniji 1994. godine, na poziciji potpredsjednika za finansijsku kontrolu, a 1999. godine postao je finansijski direktor.

Danska: Poslovni rezultati kompanije Carlsberg za četvrti kvartal 2013. godine premašili su očekivanja menadžmenta.

Danski proizvođač piva ostva-rio je rast operativnog profita od 7,9 posto, na 0,31 milijardu eura. Ukupni prihodi kompanije zabilježili su rast od 0,6 posto na 12,10 milijardi eura.

Menadžment ocjenjuje da su rezultati premašili očekivanja uprkos slabijoj prodaji na eu-

ropskom tržištu. Ukupna proda-ja zabilježila je pad za tri posto, dok je ona na tržištu Azije zabi-lježila organski rast od 10 posto. Menadžment u 2014. godini očekuje rast prodaje, rast udjela na tržištu i rast operativnog pro-fita do 10 posto.

Španija: Lanac supermarketa Eroski planira da otvori 100 no-vih trgovina u 2014. godini, što je dvostruko više nego prošle godine. Eroski je svoju ekspan-ziju usmjerio na oblast Kastilje La Mančo, Andaluzije, Madrida, Kataloniji, kao i dva nova pod-ručja - Ekstremaduro i Levante.

Kompanija je 2013. godine otvorila 46 franšiznih trgovina. U njih je uloženo 14 miliona eura, čime su otvorena 253 nova radna mjesta.

Kompanija će unaprijediti svoj

nacrt širenja putem franšiza. U nedavno objavljenom saopćenju za javnost iz kompanije su poru-čili da nastavljaju sa franšiznim modelom poslovanja. Pomenuta strategija podrazumijeva prodor na nova tržišta i širenje na nase-lja sa više od 1.500 stanovnika. U trgovinama veličine do 500 kvadratnih metara ekskluzivno će nuditi domaće proizvode.

direktor indijske jedinice kom-panije Heinz Seema Modi.

Kompanija, osim toga, razmatra preuzimanje nekoliko lokalnih kompanija za proizvodnju hra-ne. Menadžment ističe da kom-panija slične poteze realizuje i na drugim tržištima, kako bi se prilagodila potrebama lokalnih potrošača.

19mart 2014 www.instore.ba

Restruktuiranje logistike voća i povrća

Novi koncept prodaje

Casino preuzima 50 lokalnih prodavnica

Mintec Limited Mintec je glavni nezavisni izvor informacija o globalnim cijenama dobara i sirovina. Kompanija raspolaže odgova-rajućim jedinstvenim alatima, osmišljenim da pomognu pro-fesionalcima iz lanca snabdije-vanja u njihovim svakodnevnim izvještajima, analizama i inter-pretaciji tržišnih informacija. Mintec pomaže profesionalnim kupcima i prodavcima da do-nesu odluke o određenoj robi, i to tako što poboljšavaju efika-

snost, minimalizuju rizike i teže komercijalnim prednostima. Osnovni Mintecov proizvod je Datagain, sofisticirani alat koji nudi ažurirane i pouzdane po-datke o cijenama na globalnom i lokalnim nivoima. Za više in-formacija: sales@mintec.ltd.uk ili www.mintec.ltd.uk.

Pozitivni rezultatiKompanija je zabilježila je u 2013. godini rast prihoda od prodaje za 3,2 posto na 21,3 milijardi eura.“Veoma smo zadovoljni postignutim rezultatima, koji potvrđuju da su naši strateški poslovni izbori bili dobri”, izjavli su iz ove kompanije.

Njemačka: Rewe grupa odlu-čila je da preuzme kontrolu nad distribucijom voća i povrća u svoje objekte na domaćem tr-žištu.

Trgovac planira da osnuje pet novih distributivnih “čvorišta”, iz kojih će se voćem i povrćem snabdijevati regionalni distri-butivni centri. Prvi ovakav čvor bit će otvoren tokom proljeća u Leipzigu, a rok za završetak či-tavog projekta još nije definisan.

Rewe grupa je prošle godine formirala organizaciju Rewe Group Fruchtlogistik GmbH, a ona će upravljati i novim distri-

Francuska: Predstavljen proš-log decembra, Intermarchéov novi Mag3.E koncept postao je početkom februara realnost u La Test de Bušu, u blizini Bor-doa. Nakon obnove, u koju je uloženo šest miliona eura, bivši Intermarché Hyper u Rue La-grui postao je najveća francuska trgovina u vlasništvu grupe.

Prodajna površina trgovine iznosi 6.700 kvadratnih metara. Mag3.E je, prije svega, fokusiran na jačanje Intermarchéove pozi-cije u kategoriji prehrambenih proizvoda, što uključuje i odjelj-ke delikatesa, premium vina, kao i fokus na svježim proizvodima.

Kolumbija: Trgovački lanac Almacenes Exito, koji posluje u okviru francuske kompanije Casino, zaključio je ugovor o preuzimanju 50 prodavnica od konkurentske kompanije Super Inter.

Exito će u ovoj godini otkupiti ukupno 19 objekata, dok će u istom periodu voditi poslova-

butivnim čvorovima. U njima će kompanija preuzimati narudžbe od proizvođača, a zatim ih pro-sljeđivati distributivnim centri-ma i prodajnim objektima.

Menadžment kompanije očeku-je da novi proces unaprijedi kva-litet ovih proizvoda i da smanji procenat propalih proizvoda u distributivnim centrima. Osim toga, očekuje se da novi proces značajno smanji troškove tran-sporta robe.

“Novim konceptom želimo da poka-žemo da naše poslovanje nije ogra-ničeno isključivo na poslovanje kroz supermarkete, koji čine najveći dio prodaje”, poručuju iz kompanije.

Trgovac trenutno posluje kroz 84 trgovine površine veće od 3.500 kvadrata, a planira da nji-hov broj poveća na 200 do 2018. Prema saopćenju Intermarchéa, takozvani komšijski hipermar-ket, koji drži 15 posto ukupne prodaje, u posljednje vrijeme predstavlja najaktivniji format.

nje preostale 31 prodavnice, uz mogućnost da ih otkupi 2015. godine. Za sada nije objavljena vrijednost transakcije.

Cijene putera u UK se tope

Cijene putera u UK su pale za 14 posto. Povećana proizvodnja mlijeka je dovela do dobre snabdjevenosti puterom. Ova proizvodnja je u decembru 2013. dostigla naj-viši nivo u posljednjih 18 godina, od 1,15 milijardi litara, što je rast od osam posto u poređenju sa prethodnim mjesecom i tri posto u poređenju sa 2012. godinom.

Rast cijena američkih pistacija

Cijene pistacija u SAD su porasle za 18 posto od početka 2013. Sezona 2013./2014. je vansezona za američke pistacije, i iz tog razloga se očekivalo da će proizvodnja biti niža nego u sezoni 2012./2013. U svakom slučaju, pro-gnoze su omanule za dodatnih 16 posto od inicijalnih predviđanja, na 230.000 tona. Povećana potražnja za američkim pistacijama omogućila je dalji rast cijena, što je praćeno kratkim prekidom izvoza na tržište drugog najvećeg proizvođača pistacija, Iran. U februaru 2013, Iran je obustavio globalni uvoz kako bi stabilizovao domaće cijene, uz dodatni pritisak na dobavljače iz SAD.

Pritisak na cijene pšenice u SAD

Cijena pšenice na američkom tržištu je pala za četiri posto od početka 2014., na šta je utjecala smanjena potražnja tovilišta za uzgoj stoke. Ovo je bila posljedica toga što su se kupci preorijentisali sa pšenice na relativno jeftiniji kukuruz. Ta-kođer, cijene su bile pod pritiskom velikog uvoza iz Kanade. Cijene su se blago oporavile u posljednjim sedmicama, s obzirom na to da su zalihe u februaru pale ispod očekivanih, mada su i cijene i dalje u padu za 22 posto u poređenju sa prethodnom godinom. Predviđa se da će ukupne zalihe biti 15,2 miliona tona, što je za 1,4 milion tona manje od prethodne mjesečne prognoze.

20

osvrt stručnjakamart 2014 www.instore.ba

Da li se proces završava?

Čini se da postoji veoma slična po-ruka koja se stalno ponavlja kada stručnjaci analiziraju trenutnu tržišnu situaciju i trendove, po pitanju robe široke potrošnje, a

naročito prehrambenih proizvoda. S ob-zirom na to da u periodima recesije raste cjenovna osjetljivost kupaca, prodaja se u mnogim kategorijama pomjera ka proi-zvodima i uslugama koji su niže cjenovno pozicionirani. Ovo objašnjava rast ponu-de proizvoda sa osnovnim vrijednostima, kao i privatnih robnih marki, u većini eu-ropskih supermarketa.

Jedna od ključnih tačaka razvoja u većini kategorija potrošačkih proizvoda u po-sljednjoj dekadi je bila povećanje važno-sti privatnih robnih marki. Povezivanje rasta tržišnog udjela privatnih marki sa ekonomskom recesijom je po mom mi-šljenju rezultat kratkoročne perspektive. Potrebno je znatno šire razumijevanje, što bi impliciralo analizu uloge i prave vrijednosti koje brendovi obezbjeđuju kupcima u pojedinačnim kategorijama,

Autor: Joe M. Pons, vanredni profesor na IEDC - Poslovnoj školi Bled

kao i procesa kojima su oni kreirani, izgrađeni i rukovođeni. Također je po-trebno da “bacimo” strateški pogled na maloprodajnu distribuciju i odvojimo trendove od suštinskih pomaka. Upravo to i jeste cilj ovog članka.

Sa lakoćom možemo da prihvatimo da će značaj brendova u sveukupnoj marke-tinškoj strategiji kompanija biti spoj dva faktora:

1. Mogućnost utjecaja na želje potrošača preko tačaka različitosti koje vre-menom mogu da budu stečene i koje možemo da dostignemo uz pomoć brenda…

2. Izvori u koje je potrebno redovno in-vestirati (vrijeme, novac, trud), kako bi se utjecalo na potrošačeve želje, u sv-jetlu različitih mogućnosti dostupnih u određenim kategorijama.

Šetnja između polica u supermarketi-ma otkriće kategorije u kojima su svi proizvodi u osnovi isti i jedni imitiraju prodajne elemente drugih. Takva situ-acija je odraz “inovativne paralize” u sektoru, koja je možda posljedica toga što potrošači u stvari ne cijene “nove i unaprijeđene” ponude koje su lansirane na tržištu, naročito kada su one cjenovno u premium kategoriji.

Ključ uspjeha na tržištu, što se tiče potrošačkih proizvoda, može se svesti na jednu jedinu riječ: prostor. Prostor u svijesti potrošača, tamo gdje se proizvod povezuje sa odgovarajućim atributima i kao rezultat toga se razvijaju želje baš za tim, a ne nekim drugim alternativnim proizvodima. Istovremeno, mora da bude obezbijeđen prostor na policama trgo-vaca, bilo da je riječ o fizičkoj ili online radnji. Upotreba ove metafore ima inte-resantne posljedice. Prostor je ograničen i da bi na policu “ušao” novi proizvod, neki postojeći mora da se pomjeri. Ta preuređenja prostora su konstantna i u glavama potrošačama i na policama

PODJElA POTROšAčA I KONCENTRACIJA TRGOVACA

Sasvim je logično da će trgovci željeti da iskoriste prednost svoje marketinške moći tako što će sve veći broj potrošača da načine lojalnijim sebi nego proizvođačima. Ovaj cilj je dostignut u iznenađujuće velikom broju kategorija

trgovaca, s obzirom na to da se pojav-ljuju nove alternative predstavljajući sebe kao bolji izbor. Veličina prostora, koji je u našim glavama predviđen za specifične proizvode, mijenja se u zavisnosti od kulturnih faktora (više prostora za vino u glavama Francuza nego Amerikanaca), ali također i u zavisnosti od naših potreba (počinjemo da zagledamo u prijateljevu mašinu za pranje suđa, onda kada je naša zrela za promjenu).

Poslovne prednosti postizanja određenog “brend statusa” toliko su jasne da ih preduzeća često uzimaju zdravo za go-tovo i pri tome zaboravljaju da “brend” nije “proizvod sa etiketom”, već prijed-log vrijednosti koja se nudi potencijalnim kupcima kao nešto što im je potrebno i što oni žele, na način koji taj proizvod čini atraktivnijim od konkurentskog.

Ako stojite pred policama sa mnogobroj-nim ponuđenim kategorijama u bilo ko-joj europskoj ili državi Sjeverne Amerike,

Prof. dr Joe M. Pons je vanredni pro-

fesor na IEDC - Poslovnoj školi Bled,

gdje na međunarodnim postdiplom-

skim studijama menadžmenta Exec-

utive MBA (EMBA) predaje market-

ing i prodaju. Sa ovom institucijom

sarađuje od ljeta 1997. i više je puta

proglašen za profesora godine.

Ima bogatu akademsku karijeru, a

angažovan je i kao savjetnik. Među

njegovim klijentima su Henkel,

Electrolux, Deutsche Bank, Tele-

fonica, Omnicon, ABN Amro Bank,

BBVA i Bertelsmann. On je osnivač i

predsjednik AXIOMA Marketing Con-

sultants.

21mart 2014 www.instore.ba

primijet ćete veliki broj brendova koji ne donose baš ništa novo i relevantno toj kategoriji. Brendove čiji je jedini razlog postojanja to što su u mogućnosti da se nalaze na tim policama.

Ovakvu stvarnost zovem “suvišno brendi-ranje” ili “mjehurić brendiranje”. Takvi proizvodi se pojavljuju da bi stvarali novu vrijednost, a u stvari su samo kopija postojećih, s nadom da će neinformisani ili neki skeptični potrošači posegnuti za njima na polici, nekad greškom, a nekad zbog pametnije cjenovne promocije.

Razlozi za takvo “suvišno brendiran-je” su različiti. Postoje kompanije koje imaju privilegovan položaj unutar neke kategorije na osnovu istinske diferenci-jacije i vrijednosti i koji pokušavaju da prošire svoju uspješnu liniju proizvodima koje trgovci inače ne bi prihvatili kad bi potjecali od nekog drugog proizvođača. Tu dolazimo do one svima poznate rečenice koja kaže: “Ako želiš da imaš proizvod A, on ide uz proizvode B i C.”

Također, možemo da pronađemo i proiz-vode sa “aristokratskim” brend imenima, koja su nekada imala smisao, ali koja nisu uspjela da se prilagode i izbore sa prom-jenama na tržištu, kao ni sa mnogobro-jnom konkurencijom.

Pozvao bih čitaoce da razmisle o procen-tu prostora koji na policama zauzimaju upravo ovakvi proizvodi u kategorijama koje su im poznate. Ako je taj procenat

veći od 25% (a ponekad je i veći od ove cifre), onda i ne treba da čudi nivo skepti-cizma s kojim današnji potrošači gledaju na brendove i slušaju marketinške poruke koje se koriste za njihovo pozicioniranje. Svijest o cijenama, cjenovna osjetljivost, generički proizvodi i privatne robne marke, logična su posljedica pristupa brendiranju na oportunistički i površan način.

Drugi dio ove analize bit će usmjeren na glavne puteve koji vode do tržišta potrošača i do masovne distribucije robe i usluga. Interesantno je zapaziti da, dok ponašanje potrošača pokazuje tendenciju ka što većem individualizmu i sredstva komunikacije kojima se može doprijeti do potrošača postaju veoma fragmenti-rana, s druge strane, posrednički kanali, kroz koje se plasiraju proizvodi ili usluge, postaju sve više koncentrisani.

Obrasci potrošnje pokazuju sve veći nivo heterogenosti. Domaćinstvo od četiri člana može da koristi tri različita brenda šampona, četiri različita brenda paste za zube i da gleda mnogobrojne različite programe na pet televizora. U SAD, naprimjer, 1965. godine bila su dovoljna tri reklamna spota da se pokrije 80 posto tržišta, dok se u 2008. ta cifra popela na 120 (izuzetak je SuperBowl, gdje jedna jedina reklama može da dopre do 75 pos-to populacije).

U isto vrijeme, međutim, potrošači sve

više kupuju u istim supermarketima ili odlaze u iste kafeterije i pekare, koje mogu da se nađu u svakoj glavnoj ulici. U velikom broju zemalja Zapadne i Centralne Europe tržišni udio vodeća tri trgovca je porastao. Pojedinačni udio svakog od tri najveća trgovačka lanca obično je veći od udjela vodećih bren-dova u najvećem broju kategorija robe široke potrošnje.

Zapažen je visok stepen povezanosti između kombinovanog tržišnog udjela top trgovaca u Europi i tržišnog udjela koji su dostigle privatne robne marke u različitim zemljama i kategorijama. Sasvim je logično da će trgovci želeti da iskoriste prednost svoje marketinške moći tako što će sve veći broj potrošača da načine lojalnijim sebi nego proizvođačima. Ovaj cilj je dostignut u iznenađujuće velikom broju kategorija.

Proizvođači, suočeni sa ovom rastućom prijetnjom, trebalo bi da se vrate nazad do svojih tabli za crtanje, odakle su po-tekli njihovi brendovi i da zauzmu svjež pristup u kreiranju i isporučivanju vri-jednosti tih brendova na jedinstven način. Nikakve brzinske poporavke i “šminkanje” neće riješiti ovaj problem. Takav stav kompanija, koje smatraju da potrošače mogu da obmanu “kreativni-jim” reklamama, znači da ih ne poštuju dovoljno. Ovakve kompanije će plaćati visoku cijenu zbog toga… i to je samo pitanje vremena.

22

istraživanjemart 2014 www.instore.ba22

istraživanje

DElOITTE: GlOBAlNA SNAGA MAlOPRODAJE U 2014.

Teška godina za europske trgovce

lista 10 najvećih trgovinskih lanaca u svijetu

Rang (FY12) Kompanija Zemlja porijekla

2012. prihod (US$m)

1 Wal-Mart Stores, Inc. SAD 469.162

2 Tesco PLC UK 101.269

3 Costco Wholesale Corporation SAD 99.137

4 Carrefour S.A. Francuska 98.757

5 The Kroger Co. SAD 96.751

6 Schwarz Unternehmens Treuhand KG Njemačka 87.236e

7 Metro AG Njemačka 85.832

8 The Home Depot, Inc. SAD 74.754

9 Aldi Einkauf GmbH & Co. oHG Njemačka 73.035e

10 Target Corporation SAD 71.960

Napomena: e (estimate) = procjena

Vodeća mjesta na listi zauzeli su američki Wal-Mart, britanski Tesco i njemački trgovački lanac Metro. Na ovogodišnjoj listi našla se i Agrokorova maloprodaja, zauzevši 244. mjesto

Priredila: Ana Filipović, ana@instore.rs

Ukupni prihodi 250 najvećih trgo-vačkih lanaca na svijetu u prošloj fiskalnoj godini (juni 2012. - juni

2013.) dostigli su 4,3 milijarde dolara, po-kazuju rezultati 17. godišnjeg istraživanja konsultantsko-revizorske kuće Deloitte Globalna snaga maloprodaje u 2014., koje je sprovedeno u saradnji sa američkim časo-pisom Stores Media.

Vodeća mjesta na listi zauzeli su američki Wal-Mart, britanski Tesco i njemački trgovački lanac Metro. Na ovogodišnjoj listi našla se i Agrokorova maloprodaja, zauzevši 244. mjesto.

U protekloj fiskalnoj godini došlo je do promjena među top 10 najvećih lanaca, uglavnom kao posljedica niza dives-ticija. Carrefour, ranije drugi po veličini trgovački lanac, pao je na četvrto mjesto usljed uzastopnog pada prodaje, što bi se moglo pripisati izdvajanju DIA hard dis-kontera iz Carrefour grupe u julu 2011. godine. Na plasman Tesca, koji je ove go-dine zauzeo drugu poziciju na listi, utjeca-lo je zatvaranje lanca Fresh & Easy s koj-im je namjeravao da uđe na tržište SAD.

Zanimljivo je da čak 26 od 50 najbržerastućih trgovačkih lanaca dol-azi sa tržišta zemalja u razvoju. Rast na tržištima u razvoju predstavlja posljedicu jačanja srednje klase, mladih i porasta di-rektnih stranih ulaganja.

Za europske trgovce prethodna godina bila je teška u pogledu trgovanja, jer je regija, zbog kreditne krize, ušla u recesiju koja je dovela do niskog rasta i visoke ne-zaposlenosi u mnogim europskim zemlj-ama. Trgovački lanci iz Latinske Amerike čine 15 posto ukupnog rasta prihoda, a slijede ih trgovački lanci iz Afrike i sa Bliskog istoka.

23mart 2014 www.instore.ba

24 mart 2014 www.instore.ba

regionalni intervju

JElENA RISTIć, POTPREDSJEDNIK ZA MARKETING I STRATEGIJU, DElHAIZE SRBIJA

Konferencija „Marketing pobje-đuje u zemlji, regiji i svijetu“ se približava. Jedan od izlaga-ča, koji će 10. aprila u hotelu Hyatt u Beogradu govoriti o

marketinškim izazovima sa kojima se svakodnevno sreće i načinima na koji ih prevazilazi, jeste i naša sagovornica Jele-na Ristić, potpredsjednik za marketing i strategiju kompanije Delhaize Srbija.

Da li potrošači percipiraju Maxi i Tempo kao domaće ili strane lance?

Maxi objekti predstavljaju dio svakog komšiluka, a samim tim i dio svakodne-vice velikog broja građana Srbije. Pre-ma potrošačima se njeguje domaćinski, komšijski i prijateljski odnos, a oni Maxi percipiraju kao domaći trgovinski lanac. S druge strane, Tempo je bio prvi hiper-market koji se pojavio na ovom tržištu i koji je učinio dostupnim tu širinu asorti-mana. Uz jedinstveno radno vrijeme od 24 sata i povoljne cijene, zaista je postao sinonim dostupnosti za sve potrošače.

Još jedan od razloga zbog kojih se Maxi i Tempo percipiraju kao domaći trgovinski lanci je i činjenica da 75 posto asortimana predstavljaju artikli porijeklom iz Srbije. Pored domaćih artikala, važan element čine i ljudi, a više od 10.000 ljudi zapo-slenih u Delhaize Srbija čini da Tempo i Maxi budu mjesto dobre kupovine.

Šta je bolje?

Što se nas tiče, odgovor je negdje izme-đu. Mi jesmo domaći lanac, jer više od 75 posto robe koju prodajemo dolazi iz Srbije. Pored toga, važan smo dio lokal-ne zajednice, jer zapošljavamo više od 10.000 ljudi i izdvajamo veliku količinu novca na ime poreza i doprinosa. Tako-đer, sarađujemo i sa 2.000 kooperanata i 120 lokalnih proizvođača, pa podsticaj

Razgovarala: Ana Filipović, ana@instore.rs dajemo i domaćoj privredi. S druge stra-ne, Delhaize je u Srbiju donio znanja Delhaize grupe, odnosno iskustva ste-čena kroz poslovanje na tri kontinenta i više od 3.000 prodajnih objekata. Na osnovu svega toga možemo reći da je taj spoj domaćih kapaciteta i resursa, sa internacionalnim znanjima i vještinama, ono što čini dobitnu kombinaciju.

Kakvi su uloga i značaj marketinga u kreiranju imidža jednog trgovca kod potrošača? U čemu se sve oni ogleda-ju?

Činjenica je da sva iskustva koja potrošač doživi u kontaktu sa brendom treba da se kanališu i usmjere ka jednoj poruci. I kada to tako sagledamo, uloga marketinga je neprikosnovena. Mi svakodnevno osluš-kujemo potrebe potrošača, ono što se de-šava u njihovom okruženju i što utječe na njih i njihove potrebe. Na osnovu toga definišemo načine da ih podržimo, da im pružimo nešto više i da ih iznenadimo. Nekad to jednostavno dijelimo na BTL i ATL, akcije ili promocije, ali u suštini govorimo o finoj mješavini tradicional-nih i inovativnih marketinških alatki koje zajedno moraju dati kvalitativno više, za obje strane - i za potrošače i za nas.

Koji je najbolji put za stvaranje lojal-nog potrošača?

Kao i u drugim oblastima života, i ovaj put vodi preko srca i stomaka, odnosno pozitivnih asocijacija koje naši formati izazivaju kod potrošača. Bavimo se prije svega trgovinom hranom ili neprehram-benim proizvodima koji su važni za poro-dicu, pa nam je lakše da pređemo taj put do srca potrošača. Pored toga, danas je zbog okolnosti na tržištu izuzetno važno da ponudite i inovativan asortiman, po-voljne cijene, dobre akcije i nagrade, i tek tada možete da se nadate da će se potro-šač vratiti baš kod vas. Osim toga, mjesto kupovine morate učiniti prijatnim i nalik

Dobitna kombinacija

domu, a takav doživljaj pruža osoblje, čiji je doprinos takvom ambijentu nezaobila-zan.

Kako biste u nekoliko riječi opisali današnjeg potrošača u Srbiji?

Cjenovno osetljiv, veliki konzument te-levizije i akcija, zainteresovan da isproba nove proizvode.

U čemu se ogledaju razlike između marketinških aktivnosti jednog trgo-vačkog lanca i kompanija koje se bave proizvodnjom ili distribucijom?

U principu, razlike nisu velike, pošto se i kompanije i trgovinski lanci bave bren-dovima za koje važe isti principi, a ujedno se obraćamo i istim potrošačima.

Koje sve kanale koristite za komuni-kaciju sa potrošačima?

Fokusirani smo na miks kanala, koje odre-đujemo u zavisnosti od ciljeva. Svjesni smo i porasta utjecaja novih tehnologija i rasta značaja interneta kao izvora informi-sanja. Ipak, najviše koristimo televiziju, s obzirom na to da je ona u našem društvu i dalje vodeći izvor informacija.

25mart 2014 www.instore.ba

Fotografija: Franci Virant

svoje korisnike. Ono što je važno kod ova-kvog projekta, jeste to što pruža benefite potrošačima, popust je lako uočljiv i nema mjesta za nejasnoće. Znamo koliko je po-trošačima važan svaki popust i zbog toga vjerujemo da ovakav vid aktivnosti ima smisla.

Da li je sponzorstvo olimpijskog tima prvi takav ugovor ili ih je bilo i ranije? Ako da, koji su to ugovori? Zašto ste se uopće opredijelili za sponzorstvo olim-pijaca iz Srbije na takmičenju u Riju?

Dio poslovne strategije Delhaize grupe je promocija zdravog života, prvenstveno kroz sport i podršku mladim i talentova-nim ljudima. I ranije smo podržavali sport-ske događaje i timove, ali ovo je svakako najveće sponzorstvo za nas. Vjerujemo da ćemo pod okriljem kampanje „Srbija do Rija 2016“ uspjeti da probudimo sportski duh i da ćemo pomoći da se djeca vrate na igrališta.

U međuvremenu, do početka Olimpijskih igara ćemo raditi na različitim aktivnosti-ma, a prva u nizu će biti kampanja „Dinar za olimpijce“, tokom koje ćemo od prodaje proizvoda Next, Joy, Rosa i Zaječarsko pivo u Maxi supermarketima, u periodu 20. fe-bruara do 2. aprila 2014., izdvojiti dio sred-stava za kupovinu čamca veslačima Milošu Vasiću i Radoju Đeriću.

Šta očekujete od ovog marketinškog poteza?

Za nas podrška Olimpijskom komitetu nije nešto što doživljavamo kao marketinški potez. Ovo je poziv za sve ljude da se bave sportom i paze na svoje zdravlje, a olimpijci su dobri nosioci takve poruke. Naš cilj je da zajedničkim snagama doprinesemo zdrav-lju nacije. Pored toga, naša podrška mla-dim i talentovanim ljudima je prije svega dio naše poslovne startegije na globalnom nivou, koju smo prenijeli i kroz naše poslo-vanje u Srbiji. Također, ovim putem želimo da pozovemo i druge kompanije koje po-sluju u Srbiji da daju svoj doprinos mladim i talentovanim ljudima i pomognu im da budu još uspješniji.

Delhaize je veoma aktivan i na polju društvene odgovornosti? Društveno odgovorne aktivnosti najbolje rezultate daju kada su kontinuirane, siste-matične i dugoročne. Zato mi već dvije godine svakog mjeseca banci hrane donira-mo 550 kg najneophodnijih prehrambenih namirnica, a naš plan je svakako da sa ovom akcijom nastavimo dalje. Pored toga, bri-nemo i o zdravlju nacije, a prije svega naj-

mlađih, pa smo sa tom idejom u partner-stvu sa Unicefom realizovali akciju „Hit je biti sit, a fit“. Kroz ovaj projekat smo sproveli čitav niz aktivnosti koje doprinose informisanju i osnaživanju roditelja i djece da steknu i primjenjuju zdrave navike u ishrani, edukovali smo patronažne sestre i pedijatre u 39 domova zdravlja u Srbiji, a organizovane su i edukativne radionice za djecu predškolskog uzrasta u 15 beograd-skih vrtića.Naša strategija društveno odgovornog po-slovanja je usmjerena i na podršku mladim i talentovanim ljudima i njihov razvoj i zbog toga intenzivno radimo na unapređe-nju njihovih vještina i pružanju podrške u obrazovanju. Na godišnjem nivou, prima-mo više od 600 praktikanata i 60 stipendi-sta srednjih škola, kao i više od 50 studenata praktikanata i stipendista. Pored stipendija, pružamo podršku i kroz mogućnost za sti-canje prvih radnih iskustava, odnosno kroz mnogobrojne prakse koje organizujemo u svim sektorima kompanije. Izuzetno brinemo i o zaštiti životne sre-dine, energetskoj efikasnosti i odlaganju otpada i svjesni smo svih načina da dopri-nesemo dobrobiti zajednice u kojoj poslu-jemo.

Vrijeme krize izbacilo je u prvi plan i privatne trgovačke marke. Koliko ula-žete u njihov marketing i u čemu se on ogleda?

Razvoj trgovačkih marki je usmjeren na odgovaranje na različite potrebe različi-tih grupa potrošača. Prije svega ulažemo u unapređenje kvaliteta svih proizvoda, a ponosni smo na Premia robnu marku, koja je i dalje prva u ovom segmentu. Također, robna marka 365 je vrlo brzo zadobila po-vjerenje potrošača, ali su i brendovi poput Taste of inspirations, Bio, Care i Od naše zemlje potrošačima ponudili specifične proizvode, koji su im na ovaj način postali dostupniji.

Prošle godine ste organizovali akcije „Grčka se krčka“ i „Dani Belgije“. Kak-ve su bile reakcije potrošača i da li je u planu organizovanje još ovakvih marke-tinških aktivnosti?

Reakcije potrošača na ovakve akcije su uvi-jek odlične, pa je tako bilo i u ova dva slu-čaja. Delhaize ima svoje lance u obje ove zemlje, pa smo bili u prilici da asortiman obogatimo zaista najboljom, autentičnom robom iz tih podneblja. Nastavit ćemo sa ovakvim tematskim akcijama, jer potrošači odlično reaguju i počinju da nas prepozna-ju po njima.

U kojoj mjeri koristite društvene mreže?

Svjesni smo važnosti društvenih mreža i one su definitivno odlična platforma za dvosmjernu komunikaciju sa potrošači-ma. One nam omogućavaju da se obraća-mo jednom dijelu populacije i zbog toga imamo Maxi i Tempo Facebook strane, a aktivni smo i na Twitteru i YouTubeu.

Da li smatrate da je budućnost marke-tinga u digitalizaciji?

Marketing se uvijek trudi da „bude“ na mjestima gdje je i publika kojoj se obraća. Svjedoci smo opće digitalizacije društva, koja se, između ostalog, vidi kroz porast utjecaja društvenih mreža i sve veću upo-trebu pametnih telefona. Samim tim ra-zumljivo je da i razvoj marketinga ide u korak sa ovim promjenama, koje se, kada govorimo o našem tržištu, ipak odvijaju nešto sporije.

Jedan od kanala komunikacije koji ste prvi uveli bio je i Kupon magazin?

Uzimajući u obzir cjenovnu osjetljivost potrošača i njihovu zainteresovanost za inovacije, Kupon magazin je brzo našao

26

analizamart 2014 www.instore.ba

SREDSTVO ZA POVEćAVANJE lOJAlNOSTI

Maloprodaja se mijenja. Ku-povina često počinje u ku-hinji, kroz aplikaciju. Pu-tovanja više nisu intuitivna. Postaju sve interaktivnija i

trgovci se mnogo više trude da obezbije-de što besprijekornije iskustvo. Aplikaci-je postaju ključno oružje u neuhvatljivoj potrazi za lojalnošću. Da bismo razumjeli kako se bojno polje mijenja i šta je sve potrebno za osvajanje, Cecile Riverain je pregledala stotine aplikacija da bi prepo-znala one najbolje u našoj industriji.

Aplikacije za maloprodaju ne samo da omogućavaju jedan na jedan komunikaciju sa kupcima, one postoje da bi život učini-le lakšim. Što više možete da se povežete sa kupcima u digitalnom svijetu i olakšate im život, to su veće šanse da ćete pojačati emocionalnu odanost i za uzvrat, povećati potrošnju. Moć da se emocionalno pove-žete sa kupcima, zahvaljujući zaista kori-snim funkcijama, ono je što mijenja igru kada govorimo o maloprodaji.

Moć mobilnih aplikacija

Autor: Cecile Riverain, international research manager, IGD

Aplikacije pomažu u postavljanju stepenica uspjeha: neprimjetne, lične i diferencirane. Za trgovce, važnost aplikacija će vjerovatno dodatno rasti, jer premošćuju jaz između online i offline rada

Novi standardi

Stvari se mijenjaju vrlo brzo u svijetu aplikacija, ali smo identifikovali osnov-ne trendove onoga što će oblikovati bu-dući razvoj i imati utjecaj na trgovce i dobavljače.

• Ljestvica raste u smislu standarda - Ono što je bilo sjajno prošle godine, može postati „zastarjelo“ ove godine. Ovo znači da bi pridošlice lako mogle „preskočiti“ postojeće igrače iz perspek-tive upotrebljivosti. Već treći put radimo ove studije i očekivanja, u smislu kori-sničkog iskustva, značajno su evoluira-la. Testirali smo najuspješnije aplikacije kako sa strane funkcionalnosti, tako i po jednostavnosti za korištenje s oštrim, živim fotografijama. Jednostavnost je ključna - što manje koraka ili tipki, tim bolje.

• Kupci sve više smatraju aplikacije u industriji maloprodaje korisnim i žele da im tehnologija pomogne „u lovu“ na vrijednosti - Personalizova-na promotivna upozorenja i kuponi su dobrodošao dodatak. Nova generaci-

ja aplikacija za upoređivanje cijena će najvjerovatnije da promijeni iskustvo kupovine za kupce koji imaju ograni-čen budžet, a to donosi stvarne rizike za dobavljače i trgovce podjednako.

• Aplikacije u maloprodaji postaju sofisticiranije i multifunkcionalnije - Identifikovali smo 12 ključnih tema koje će poduprijediti evoluciju aplika-cija u narednim mjesecima i godinama, od online kupovine, scan and pay me-tode plaćanja do sljedljivosti. U ovom članku, izdvajamo tri osnovne teme, koje su već norma za ovu vrstu aplika-cija koje se smatraju najboljim u klasi.

Približiti online i offline neprimjetno

Online i offline integracija okupira tr-govce. Pronalaženje načina da se to ne-primjetno uradi je visoko na dnevnom redu trgovaca. I ovdje aplikacije igraju ključnu ulogu.

Appie, aplikacija holandskog malopro-dajnog lanca Ahold, bila je prva takve vrste. Pokrenuta još 2009., to je bila vrlo inovativna aplikacija, a i dalje je. Sada

27mart 2014 www.instore.ba

zadovoljava mnoge potrebe, to je aplika-cija koja radi na principu multifunkcio-nalnosti sa in-app kupovinom, listama za kupovinu i receptima. Jedna od ključnih, originalnih karakteristika koja je izdvaja od ostalih je smart shopping funkcija, koja sortira listu za kupovinu na osnovu ras-poreda radnje u kojoj kupujete.

Kretanje kroz prodavnicu pomoću apli-kacije je nešto što mnogi trgovci uzi-maju u obzir i usvajaju. Nedavno, Tesco je najavio novu instore aplikaciju čiji je cilj da pomogne klijentima u navigaciji radnjom. MyStore se trenutno testira u Tesco Chelmsford i naredne verzije mogu uključivati mogućnosti plaćanja na nivou cijele zemlje.

Na kraju, aplikacije postaju in-store asistenti - pomažu kupcu da pronađe i skenira proizvode, provjere koliko su vremena potrošili u radnji, daju pregled nutritivnih informacija o proizvodima, pronađu najbolje ponude i plate u tre-nutku na izlazu.

U našem izvještaju 12 razloga kako apli-kacije stvaraju novu maloprodajnu realnost istražili smo mnoge inovativne aplikaci-je koje redefinišu maloprodaju i očeki-vanja kupaca. Evo dva primjera must-ha-ve karakteristika koje podjednako utječu i na trgovca i na dobavljača.

• Recepti su veliki pokretač i podsti-ču kupce na kupovinu

Prema Googlu, postoji 2,4 milijarde upita u Velikoj Britaniji svake godine u vezi sa hranom, od kojih je 45 posto u vezi sa receptima - pretraga za recepti-ma raste za gotovo 40 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Zauzete mame češće traže i kupuju onli-ne. Mobilni telefoni trenutno čine 46 posto pretraga, a i YouTube je još jedan ključni medij. Jamie Oliver je izgradio poslovno okruženje oko edukacije ku-hara pokretanjem online kurseva kroz YouTube kanal.

Uz online pretraživanje i YouTube, apli-kacije također igraju ključnu ulogu u ovoj sferi. Pregledali smo mnogo dobrih aplikacija i jedna od nama omiljenih je iz Eroski Consumer, koja nudi vizuelne „korak po korak“ vodiče, video-savjete, sedmično planiranje obroka i zdravstve-ne i nutritivne sastojke namirnica. Po-sebno nam se dopala mogućnost pretra-ge recepata na bazi alergija i bolesti.

Uz trgovce, dobavljači treba da razmo-tre kako oni mogu imati koristi od ek-splozije online recepata i recepata unu-tar aplikacija. Proizvodi koji su u okviru recepata zaista mogu povećati prodaju, to se posebno odnosi na nove proizvode i one koji su na promociji.

• Promocije - digitalni kuponi su „novo normalno“

Kako personalizovane ponude i promo-

cije postaju sve naprednije, prilagođa-vanje digitalnih kupona pojedinim kup-cima je podjednako „novo normalno“ i kod trgovaca i kod dobavljača. Kupci nam govore da priželjkuju takve funkci-je, gdje 56 posto njih žele da budu oba-vješteni o posebnim ponudama.

Aplikacije osnažuju kupce sa ograniče-nim budžetom - oni sada mogu da traže povoljnije ponude ili jednostavno bolju cijenu u trenutku, što ruši zidove i stvara novu, transparentniju realnost u malo-prodaji.

Među sve većim brojem aplikacija, Checkout51 je odličan primjer. Kori-snici jednostavno uslikaju svoje račune i gotovina se prebacuje na njihov račun. Svake sedmice dostupni su oglasi i pro-mocije, to je jednostavan način da kupci otkupe kupone digitalno u bilo kojoj ka-nadskoj prodavnici, a kada njihov račun dostigne 20 dolara uštede, mogu zatra-žiti ček, umjesto da potroše ušteđeno u određenim trgovinama.

šta je sljedeće?

Aplikacije pomažu u postavljanju stepe-nica uspjeha: neprimjetne, lične i dife-rencirane. Za trgovce, važnost aplikacija će vjerovatno dodatno rasti, jer premo-šćuju jaz između online i offline rada. I sa alatom Google Glass, ko zna kolika će moć aplikacija redefinisati naš svakod-nevni život?

28

svijet u brojkama mart 2014 www.instore.ba

ANAlIZA STIlOVA žIVOTA ONlINE POTROšAčA NA DEVET TRžIšTA

Usmjereni na konstantnu potrošnju

Izvor: Euromonitor, www. euromonitor.com

Ovaj izvještaj analizira karakteristike stilova života 16.300 online potrošača u devet glavnih najrazvijenijih i tržišta u nastajanju - Brazil, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Japan, Rusija, Velika Britanija i SAD

Kako bi pomogao kompanijama u prepoznavanju trenutnih i dinamičnih trendova u životu potrošača, Euromonitor In-ternational istražuje više od

16.000 ljudi u svijetu na svakodnevnom nivou u svom Svjetskom potrošačkom istraživanju. Euromonitor kasnije ana-lizira ova istraživanja, dajući odgovore kako bi pomogao preduzećima u ocjenji-vanju potencijalnih poslovnih prilika.

Namjere potrošnje potrošača

Ukupna potrošnja i uštede

Ukupna potrošnja potrošača ostala je na istom nivou kao i proteklih nekoliko go-dina. Većina potrošača usmjerena je na konstantnu i ujednačenu potrošnju, iako su potrošači na tržištima u razvoju više oduševljeni potrošnjom nego potrošači u razvijenim zemljama. Značajna manjina planira da poveća svoju ukupnu potroš-nju u ovoj godini. Istovremeno, potrošači u svim regijama planiraju da se ponovo fokusiraju na štednju.

Aktivnosti za smanjenje potrošnje

Mada značajan broj potrošača planira da smanji potrošnju u ovoj godini, oni nisu voljni da je u potpunosti žrtvuju. Rezul-tati istraživanja pokazuju da potrošači ne planiraju da smanje kupovinu u narednih 12 mjeseci, ukupno ili kroz različite kate-gorije. Umjesto toga, potrošači pronalaze nove načine da osim određenih proizvo-da i usluga smanje i potrošnju, odnosno kupuju po sniženim cijenama ili kupuju privatne robne marke.

Potrošnja prema kategoriji

Potrošnja u različitim neesencijalnim ka-tegorijama je bila relativno konzistentna tokom prošlih 12 mjeseci. Potrošači žele

da smanje potrošnju, istovremeno zadrža-vajući broj kupljenih proizvoda, ali većina očekuje da održi potrošnju konstantnom po pojedinim kategorijama. Neki potroša-či očekuju da će da potroše više u određe-nim kategorijama u sljedećih 12 mjeseci. Potrošači sa tržišta u razvoju vjerovatnije tvrde da imaju povećanje u potrošnji, na-ročito na tehnologiju, odjeću i putovanja, kao i da će i dalje nastaviti tako.

Trgovački stav i karakteristike ključnih proizvoda

Od TV reklama do online korpi

Jednom kada su identifikovali svoje fi-nansijske prioritete, potrošači s internet vezom okreću svoj fokus na kupovinu, što uključuje proizvode neophodne za domaćinstvo i proizvode za zadovoljstvo. Rezultati istraživanja pokazuju da su potrošači relativno podijeljeni u svojim sklonostima za brend po najnižoj cijeni ili po najboljem kvalitetu - iako većina želi oboje. Jasno razumijevanje tipičnih potrošačkih navika i preferenci svjetskih potrošača može uveliko pomoći trgov-cima na malo i proizvođačima da targe-

tiraju različite tipove klijenata. Ovaj dio istražuje potrošačke navike potrošača koji imaju pristup internetu širom svije-ta, uključujući i osnovne potrošačke sta-vove, spremnost da plate više za dodatne karakteristike i stavove prema ekološki prihvatljivim ili „zelenim“ proizvodima.

Osnovni potrošački stavovi

Da bismo dobili uvid u to kako global-ni potrošači na internetu pristupaju ku-povini, prvo analiziramo lične osobine i vrijednosti. Kako je nekolicina potrošača s pristupom internetu u potpunosti pre-bacila svoju kupovinu na online verziju, njihovi potrošački stavovi ostaju i dalje važni prodavcima na malo i marketingu kroz više kanala, od trgovine do online butika. Rezultati istraživanja pokazuju da potrošači na internetu vole da traže pogodbe, ali nemaju niske standarde. Po pravilu bi radije imali nekoliko kvalitet-nih proizvoda nego mnogo nekvalitet-nih. Istovremeno vole da probaju nove stvari, što je dobra vijest za sve koje rade na novim proizvodima. Većina potrošača nije zabrinuta za kupovinu brendiranih proizvoda, što pokazuje da novi proizvo-

29mart 2014 www.instore.ba

di na tržištu ne moraju biti u zaostatku u poređenju s uspostavljenim brendovima. Kada je riječ o karakteristikama proizvo-da s dodatom vrijednošću, potrošači su u principu voljni da plate malo više (manje od 50% povećanja). Kako god, dobar dio potrošača nije voljan da plati dodatno ni za kakve osobine u ovom istraživanju. Ve-ćina potrošača je spremna da plati malo više za „zelene“ karakteristike, kada su u pitanju odjeća i proizvodi za ličnu njegu, čak i kućna njega i toaletni proizvodi sa „zelenim“ karakteristikama donose malu premium cijenu.

Potrošački pristup tehnologiji

Online kupovina

Online kupovina je, nema sumnje, dobila na popularnosti u posljednjih nekoliko godina. Potrošače više privlači online prodaja za proizvode koje ne mogu kupi-ti drugačije, kao što su sadržaji za online preuzimanje, i proizvodi kojima online tržište nudi širi spektar nego tradicio-nalne trgovine, kao što su elektronika i odjeća.

Priprema obroka i užina i preferencije

Tipični obroci i prehrambene navike

Iako su gotova hrana i ostale opcije pri-premljenih obroka obilniji i jeftiniji u današnjem svijetu nego ikada ranije, ve-ćina potrošača i dalje sprema i konzumira obroke kod kuće. I dok je hrana za po-

nijeti i za dostavu dio života globalnog potrošača s pristupom internetu, to je samo povremeno rješenje, a ne redovna pojava. Vrijeme koje potrošači potroše na pripremu obroka daje kompanijama i trgovcima u ovoj industriji informaciju o proizvodima koji su potrošačima potreb-ni i koje žele za svaki tip obroka. Global-ni online potrošači po pravilu troše malo vremena na pripremu doručka i užine, večere, i u manjoj mjeri ručka, jer teže da više vremena provode u konzumaciji nego u pripremi obroka.

Zdravo hranjenje i dijetalna ograničenja

Globalni online potrošači su zaintereso-vani za svoju težinu i paze na vrstu hra-ne koju konzumiraju. U 2012., procenat potrošača starijih od 14 godina, za koje se smatra da su gojazni, na razvijenim tržištima je bio veći od 50 posto. Čak i na tržištima u razvoju, kao što su Kina ili Indija, očekuje se da će se procenat gojaznih udvostručiti do 2020., što daje dobar povod za interesovanje za kontrolu tjelesne težine. Dok neki potrošači ogra-ničavaju konzumaciju određenih tipova sastojaka, nastojeći da što više očuvaju zdravlje, ostali izbjegavaju sastojke zbog ličnih, kulturnih ili medicinskih razloga, kao što su naprimjer alergije.

Obrasci zdravog življenja

Lično zdravlje

Samosaznanje o zdravlju može proizve-

sti mnoge zdrave životne navike i ak-tivnosti. Potrošači koji smatraju da su dobrog zdravlja mogli bi da ostave malo prostora za povremene nezdrave navi-ke, dok oni koji su manje optimistični osjećaju potrebu da ulože energiju u različite zdrave aktivnosti. Ili, pozitivan pogled na sebe mogao bi da promovi-še dalje zdrave navike, dok bi negativ-na percepcija mogla da pokrene krug nezdravih navika.

lične karakteristike i vrijednosti

Razumijevanje pojedinaca

Kao dodatak želji za zdravim životom, ostale osobine i vrijednosti globalnih online potrošača umnogome utječu na način kako oni ocjenjuju proizvode i od-lučuju šta da kupe. Iznad jednostavnog učenja o potrošačkim kupovnim navika-ma i preferencijama za specifične kate-gorije, kompanije koje žele da se izdignu na globalni nivo mogu da koriste lične vrijednosti pojedinaca, kako bi bolje shvatile i targetirale klijente.

Status i konzumerizam

Potrošači imaju samopouzdanje, ali i dalje osjećaju pritisak za odobravanjem i pri-znanjem svojih vršnjaka. Ovo bi mogla biti glavna koncentracija za brendirane proizvode. Kompanije bi trebalo da pri-paze na vladajuće demografske trendove u potražnji za odobrenjem vršnjaka, kako ne bi suzbile popularne trendove, što bi dalje otežalo marketing i prodaju.

30

istraživanjemart 2014 www.instore.ba

DRUGO GODIšNJE ISTRAžIVANJE O MOBIlNIM PlAćANJIMA KOMPANIJE MASTERCARD

Naklonost ka mobilnim plaća-njima se povećava – potro-šači sve više upotrebljavaju ovaj vid plaćanja, a trgovci ga brzo prihvataju. Stav 88 po-

sto trgovaca prema mobilnom plaćanju je pozitivan, a mnogi od njih kao pred-nost nad konkurencijom ističu upravo to što prihvataju mobilna plaćanja. Ovaj novi trend dokazuje drugo godišnje istraživanje na svjetskom ni-vou, MasterCard Mobile Payments Study, koje su sprovele kompani-ja MasterCard

Telefon umjesto novčanika

Priredila: Milica Petrović, milica@instore.rs

Ovo bi mogla biti godina kada se formira dugoročna veza između mobilnih brendova i mobilne kupovine, što znači da će oni koji razmatraju mobilna plaćanja moći da budu uspješno usluženi ukoliko se opredijele za njih

i agencija za istraživanje PRIME Resear-ch. Rezultati su saopćeni krajem februa-ra, a zasnovani su na praćenju više od 13 miliona komentara na društvenim medi-jima: Twitteru, Facebooku, blogovima i forumima širom svijeta.

Ovo istraživanje ukazalo je da je 2013. godina bila godina kada su mobilna pla-ćanja prešla sa „koncepta na usvajanje“. „Usvojitelji“, odnosno oni koji su kori-stili mobilna plaćanja, učestvovali su u

81 posto razgovora o njima na druš-tvenim medijima tokom prethodne

godine. Ovaj podatak predstavlja preokret u odnosu

na 2012., kada

je samo 32 posto učesnika u razgovorima o mobilnim plaćanjima zapravo koristilo neki proizvod koji ih podržava. Mada i da-lje postoji zabrinutost u pogledu bezbjed-nosti mobilnih plaćanja, ovo istraživanje pokazuje da su potrošači i trgovci preva-zišli razmišljanja na temu „zašto koristiti mobilna plaćanja“ i prešli na razmišljanja o tome koju opciju za mobilna plaćanja treba koristiti. Ovo bi mogla biti godina kada se formira dugoročna veza između mobilnih brendova i mobilne kupovine, što znači da će oni koji razmatraju mobil-na plaćanja moći da budu uspješno usluže-ni ukoliko se opredijele za njih.

O istraživanju

Kompanija PRIME Research je sprovela Mobile Payments Study na 56 tržišta i na 26 jezika u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, Africi, Aziji i pacifičkom obruču, radi procjene korištenja proizvoda, spre-mnosti za usvajanje i naklonosti kupaca prema postojećim opcijama. Korište-njem sopstvenih metoda i tehnologija za analizu društvenih medija, PRIME je identifikovala 13 miliona relevantnih objava na društvenim medijima u perio-du od marta do decembra 2013. godine, na temu inovacija u mobilnim plaća-njima u okviru kompanije MasterCard i sličnih kompanija iz iste oblasti. Analiza pokazuje da su većinu postova uzroko-vale vijesti ili priče, od kojih je 92 po-sto bilo u pozitivnom tonu, dok je samo osam posto imalo negativni prizvuk, što je odraz originalnog sadržaja koji se po-javio u tradicionalnim medijima. Od 13 miliona postova, 5.000 nezavisnih ko-mentara kompanija PRIME je podvrgla detaljnijoj ekspertskoj analizi.

31mart 2014 www.instore.ba

Kupci usvajaju rješenja za mobilna plaćanja• Usvajanje umjesto zabune: zabune u vezi sa opcijama za mobilna

plaćanja na koje je ukazalo istraživanje iz 2012. zamijenjene su razgo-vorima o mobilnim plaćanjima koji za fokus imaju kvalitet i stabilnost različitih proizvoda. Istraživanje pokazuje da su potrošači prestali da se pitaju da li da koriste mobilno plaćanje (treća tema po učestalosti pominjanja u 2012.) i počeli da odlučuju koju opciju za mobilno plaća-nje će koristiti (druga tema po učestalosti pominjanja u 2013.).

• Značajne promjene u razgovorima: „usvojitelji“ sada vode većinu razgovora na društvenim medijima (81%). Oni koja nisu usvojili ovaj sistem plaćanja vodili su 68 posto razgovora u 2012. godini. Ovo uka-zuje na činjenicu da su potrošači prešli sa razgovora o mobilnim pla-ćanjima na isprobavanje različitih opcija.

• Više pozitivnih razgovora: naklonost ka mobilnim plaćanjima se zna-čajno povećala među „usvojiteljima“ (74% u 2013., 58% u 2012.). Oni koja nisu usvojili ovaj sistem plaćanja zadržali su pozitivan stav (79% u 2013. godini, 76% u 2012.). Ovo pokazuje da se korisničko iskustvo, tehnički kvalitet i prihvatna mreža poboljšavaju za potrošače.

• Iskustvo se poboljšava, ali se još toga može uraditi: naklonost ku-paca prema ovoj vrsti plaćanja se povećala (63% u 2013., sa 34% u 2012.). Međutim, još ima prostora za poboljšanje iskustva, pošto je ono rangirano na istom nivou sa zabrinutošću korisnika.

Potrebno je više informacija o bezbjednosti• Zabuna u pogledu bezbjednosti: nastojanja u edukaciji kupaca bit

će od ključnog značaja za uspješnost i usvajanje mobilnih plaćanja. Pitanja o bezbjednosti su dovela do 66 posto negativnih komentara.

• Prilika za edukaciju: uprkos jakoj bezbjednosti, postoji zabuna u vezi sa tim kako će mobilna tehnologija utjecati na procese ukidanja lažnih i neovlaštenih naplata. Potrošači koji koriste MasterCard za mobilna plaćanja su zaštićeni od lažnih kupovina kroz politiku nulte odgovornosti kompanije MasterCard.

GODINA MOBILNIH PLAĆANJA

Drugo godišnje istraživanje „MasterCard Mobile Payments Study“ sa agencijom PRIME Researchpratilo je preko 13 miliona komentara na društvenim medijima kako bi utvrdilo šta potrošači i trgovci stvarno

misle o mobilnim plaćanjima. Zaključak je da su potrošači i trgovci zaista prešli sa priče o mobilnim plaćanjima u 2012. godini na njihovo usvajanje u 2013. godini. Pitanja o tome zašto koristiti mobilna

plaćanja su zamjenjena onima o izboru opcije za mobilno plaćanje.

2013: mobilna plaćanja su prešla iz teorijeu praksu

Pozitivniji stav prema mobilnim plaćanjima

od stranepotrošačai trgovaca

„Usvojitelji“

u 81% razgovora o m-plaćanjima u 2013. godini;

rast sa 32% u 2012. godini

$

$

Prihvaćenost kod trgovaca neophodna Prihvaćenost kod trgovaca je najzastupljenija tema

Aktivnost trgovaca:22% svih razgovora

i 88% je pozitivno

Jednostavnost je glavna 97% ističe jednostavnost kao stimulansza usvajanje plaćanja

Potrošači su zbunjeni oko zaštite od nezakonitih i neovlašćenih naplata.

Nedavna kršenja sigurnosti u maloprodaji naglašavaju potrebu za edukacijom trgovaca i potrošača po pitanju zaštite privatnosti.

Skoro polovina razgovora u kojima učestvuju trgovci je o prihvaćenosti mobilnih plaćanja

ŠTA JE SLJEDEĆE? 2014. bi mogla biti godina kada će se u potpunosti formirati veza između

brendova u oblasti mobilnih plaćanja i iskustva mobilne kupovine

Svi podaci su iz istraživanja „MasterCard Mobile Payments Social media Study 2013“

Šansa za edukaciju Ova zabuna je dovela do 66% negativnih komentara

?

Ljubav prema mobilnim plaćanjima sve jača – porast od 16% među „usvojiteljima“

Veća aktivnost: Koji proizvod za mobilno plaćanje koristiti je druga najzastupljenija tema

Prilike za poboljšanje ponude - iskustvo kupovine i dalje uzrok nezadovoljstva

$

MOBILNA PLAĆANJA: KLJUČNE INFORMACIJE ZA 2013. GODINUMOBILNA PLAĆANJA: KLJUČNE INFORMACIJE ZA 2013. GODINU

su učestvovali

Brz rast usvajanja

POTROŠAČI PREDVODEPOTROŠAČI PREDVODE

PRIHVAĆENOST KOD TRGOVACAU PORASTUPRIHVAĆENOST KOD TRGOVACAU PORASTU

POTREBNE SU DODATNE INFORMACIJEO SIGURNOSTIPOTREBNE SU DODATNE INFORMACIJEO SIGURNOSTI

po pitanju sigurnosti

Podstrek za trgovce• Prihvatanje je bitno: prihvatanje trgovaca je najzastupljenija tema,

koja čini 15 posto svih razgovora i 48 posto razgovora među trgovci-ma. Ovo istraživanje pokazuje da i potrošači i trgovci podržavaju mo-bilna plaćanja (86%), što će vjerovatno dovesti do većeg prihvatanja na trgovačkim lokacijama u 2014. godini. Zapravo, dostupnost kod trgovaca je postala najčešće razmatrana pozitivna tema u 2013. godi-ni, iako je 2012. godine predstavljala barijeru za prihvatanje za one koja nisu usvojili ovaj sistem plaćanja.

• Uključenost trgovaca: trgovci učestvuju u 22 posto razgovora i 88 posto njih daje pozitivne komentare. Ovo istraživanje je pokazalo da gotovo 90 posto tih razgovora vode trgovci koji su implementirali rješenja za mobilna plaćanja. Trgovci koji nisu prihvatili mobilna pla-ćanja se uglavnom okreću društvenim medijima i traže savjete o tom sistemu plaćanja od drugih trgovaca.

• Jednostavno rješenje: trgovci koji prihvataju mobilna plaćanja ističu jednostavnost kao ključni razlog za to, a 97 posto stavova je pozi-tivno/neutralno. Ovo istraživanje ukazuje na to da trgovci pričaju o prednostima mobilnih plaćanja i za sebe i za kupce, što je u mnogim slučajevima opredjeljujući faktor za njihovo poslovanje.

32

inPromocijemart 2014 www.instore.ba

NESCAFÉ 3in1 Brown Sugar

MacCoffee Regato- Tvrdi Masni sir

Maggi dječije supeNESCAFÉ 3in1 je lagan za popiti, 3u1 je lagan za napravi-ti, 3u1 ima sve sastojke u jednoj vrećici za one što vole – slatka-sti napitak.

NOVI NESCAFÉ 3in1 sa smeđim šećerom ističe se svo-jim posebnim profilom okusa. Izuzetna kvaliteta arome topive kafe obogaćena je smeđim še-ćerom, dobivenim iz prirodno slatke šećerne trske. Rezultat je

U mjesecu martu u tržnim centrima Bingo u Bosni i Hercegovini, održana je pro-motivna aktivnost na bren-du MacCoffee (instant kafa). Uporedo sa promocijama odr-žan je i wet sampling, dakle dijeljenje već spremljene kafe u čašicama. Promoter ne stoji za pultom nego se kreće objek-tom noseći na leđima „ruksak“ odnosno spremnik za kafu. Na ovaj način, svi posjetioci objek-ta su mogli uživati u toplom napitku instant kafe.

MacCoffee 3u1 instant kafa inovativni je proizvod koji je

Regato sir je mediteranski tip tvrdog sira sa relativno visokim sadržajem soli (3%).

Napravljen je od najkvalitetni-jeg kravljeg mlijeka, a period zrenja mu je oko 10 mjeseci.

Za izradu jednog kilograma Regato sira potrebno je cca 10 litara mlijeka.

Prodaje se prvenstveno u Grč-

Nove supe laganog su okusa i sadrže male komadiće povrća, baš kako djeca vole, kao i za-bavne oblike tjestenine s djeci najdražim crtanim likovima. Prekomjeran unos soli pred-stavlja jedan od najznačajni-jih problema prehrane djece. Zbog toga nove MAGGI supe „Hello Kitty“ i „Spiderman“, osim zanimljivih oblika, imaju i smanjen sadržaj soli, što je izni-mno važno za dječiju prehranu,

nježni karamel okus, neodoljivi NESCAFÉ 3in1 specijalitet s prirodnom slatkoćom. U vre-menskom periodu od 14.03.-06.04. organizuju se promocije NESCAFÉ 3in1 Brown Sugar u svim većim tržnim centrima u Bosni i Hercegovini. Meha-nizam promocije: podjela sam-plinga NESCAFÉ 3in1 Brown Sugar i degustacija Nescafé Classic.

promijenio način na koji ljudi konzumiraju kafu. Tokom go-dina, potrošači u mnogim ze-mljama su zavoljeli MacCoffee jer je bogata aromama, vrhun-ske kvalitete i vrhunskog okusa. Ovo je jedini brend instant kafe u Bosni i Hercegovini koji po-trošačima nudi 3u1 instant kafu sa okusom lješnjaka.

Danas, MacCoffee je lider kada je u pitanju kvaliteta, a postao je i favorit domaćinstava u mnogim zemljama, posebno Rusiji, Ukrajini, Kazahstanu i ostalim zemljama Istočne Eu-rope i dijela Azije.

koj i na Kipru, a najviše se kori-sti za posipanje jela od tjesteni-ne kao alternativa za parmezan, ali i za salate te hladne plate.

U mjesecu martu u Mercator Alti i Mercator HM u Sarajevu, organizovana je i degustacija, gdje su svi zainteresovani kupci imali mogućnost i da probaju Regato sir.

a uz to su i posebno prilagođe-ne ukusu najmlađih potrošača. U mjesecu martu svakog viken-da organizovane su promocije u svim većim tržnim centrima u Bosni i Hercegovini. Promo-terke su informisale kupce o postojanju Maggi Hello Kitty i Spiderman supa na tržištu, te djeci od 3-13 god dijelile letke i balone sa omiljenim likovima „Hello Kitty i Spiderman“.

33mart 2014 www.instore.ba

Novi MOLFIX je rođen!

Bebe koriste pelene 24 sata dnevno ... 7 dana u sedmici .... i potrebna im je idealna zaštita ... sa dječijim dizajnom ...Dvije godine Hayat je radio na siste-mu 7/24 zaštite kako bi obezbi-jedili djeci super brzo upijanje i idealnu zaštitu od propuštanja.

Pelenu karakteriše: 1. ekstra upijajuća zelena zona -7/24, 2. zaštitne barijere -7/24 zaštita od propuštanja, 3. super ra-stezljive trake -7/24 slobodno kretanje, 4. poboljšan anatom-ski oblik -7/24 komfort, 5. pro-zračan vanjski sloj -7/24, 6. vrlo mekan unutrašnji sloj -7/24 za-štita bebine kože, 7. raznobojni dizajni -7/24 sretna i razdra-gana beba.

U tržnim centrima Konzum održana je demonstracija i pro-mocija Molfix pelena i baby maramica za djecu. Kupci su imali priliku kupiti Jumbo pa-kovanje Molfix po promotiv-noj cijeni i uz ostvarenu kupo-vinu dobiti poklon (magnetni okvir za sliku i podlogu za pres-vlačenje beba) od ljubaznih ho-stesa. Također, svaki potencijal-ni potrošač pelena je na poklon dobio gratis uzorak pelene.

Tosama promocije u tržnim centrima Konzum i Mercator Vikend promocije higijenskih proizvoda Tosama održavaju se u objektima Konzuma i Mer-catora u periodu od 01.03. – 15.04. 2014.

Kompanija Tosama još od 1923. godine jedan je od vode-ćih regionalnih brendova. Po-sebno mjesto u proizvodnom programu imaju medicinski i higijenski proizvodi od pa-muka, koji prirodno i na naj-bolji način zadovoljavaju kako zdravstvene tako i higijenske

potrebe korisnika, bez riskira-nja nastanka alergija. Pored već dobro poznatih Tosama pro-izvoda -uložaka Vir, Cik Cak vate i Jasmin girl proizvoda stručnjaci Tosame osigurali su proizvode za intimnu higijenu uvodeći Jasmin Girl Nature li-niju od 100% prirodnih mate-rijala. JASMIN NATURE pa-mučni higijenski ulošci: 100% prirodni materijali, 100% pa-mučni gornji sloj i krilca, bez parfema, super upijajući, nježni i bez hlora!

noviteti za police

Aquafresh® high definition white Green line HydroMineral – linija za njegu licaNova Aquafresh® High Definition White pasta za zube jedinstvenom teh-

nologijom mikročestica Illumipearls™, odstranjuje mrlje i polira površine vaših zuba već od prvog četkanja te postiže do 3x bolje izbjeljivanje (u usporedbi s običnom zubnom pastom) za blistav osmijeh. Zbog toga što je to proizvod Aquafresh® brenda, osjetit ćete svježinu i znati da su vaša usta trostruko zaštićena. Aquafresh® High Definition White pasta za zube je dostupna u dva okusa: Illuminating Mint s bijelim, plavim i aqua pru-gama za svježinu koja podiže i Tingling Mint s bijelim, plavim i zelenim prugama za intenzivan, peckavi osjećaj svježine.

Marketinška podrška: TV, internet, In-storeLogističke informacije:Transportno pakovanje: 12 kom.Okvirna MP cijena: Preporučena maloprodajna cijena je 4,99 KMProizvođač: GlaxoSmithKline Consumer Healthcare, Brentford; TW8 9GS. U.K.Uvoznik: Široki Brijeg - MCI d.o.o.,Varaždinska 5, 88220 Široki Brijeg, Bosna i HercegovinaTelefon i fax: + 387 (0)39 704 004 / 705 511 / 705 611e-mail: info@mci.ba

Marketinška podrška: TV oglasi, štampani oglasi, internet oglašavanje, testeri, leci, promocijski proizvodiLogističke informacije: Transportno pakovanje: 3 komPreporučena cijena: 11 KMProizvođač: Ilirija d.d., Tržaška cesta 40, 1000 Ljubljana, SlovenijaUvoznik i distributer: SMD TRADE d.o.o., Put srpskih branilaca 142A, 78000 Banja LukaTelefon: 00 386 1 4709 232Web site: greenline.sie-mail: HYPERLINK “mailto:polona.humar@ilirija.si”

Datum lansiranja proizvoda: 15.3.2014.Naziv proizvoda: Green line HydroMineral intenzivna hidratantna njega lica protiv prvih mimičkih boraOpis proizvoda:Green line HydroMineral je inovativna linija krema s učinkovitom ‘’antia-ge’’ formulom za potpunu hidrataciju kože i zaglađivanje prvih bora. Tri kreme za njegu različitih tipova kože sadrže: prirodnu mineralnu vodu Radenska Naturelle, koja je izvor minerala za staničnu obnovu kože, za-tim dragocjenu algu spirulinu, koja stimulira prirodnu tvorbu kolagena, te ekstrakte superhrane (papaja, avokado, riža) koji opskrbljuju kožu vitalnim sastojcima.U liniji su tri kreme: Lagana hidratantna krema za mješovitu do masnu kožu, Hidratantna krema za normalnu kožu i Intenzivna hidratantna kre-ma za suhu kožu.

34 mart 2014 www.instore.ba

na mjestu događaja

EUROSHOP 2014: INOVATIVNA RJEšENJA U OBlASTI UNAPREđENJA MAlOPRODAJE

Ovogodišnjem sajmu EuroShop 2014, jednom od vodećih sajmova u oblasti unapređenja maloprodaje,

koji se svake treće godine tradicionalno održava u Düsseldorfu, prisustvovalo je više od 109.000 posjetilaca iz 110 zema-lja. EuroShop 2014, koji se ove godine fokusirao na posjetioce sajma, po pitanju koncepta, sadržaja i usluga ponudio je inovativna tehnička rješenja neophodna u oblikovanju i unapređenju maloprodaje u budućnosti.

EuroShop je najznačajnije mjesto susreta u oblasti maloprodaje. Zadovoljstvo mi je što smo ovogodišnjim sajmom oborili sve rekorde koje smo postavili 2011. godine, kada je održan prethodni sajam, kako po broju učesnika, tako i u sferi njihove stručnosti, izjavio je Hans

Priredila: Ana Filipović, ana@instore.rs

Prevazišao očekivanja

Werner Reinhard zamjenik generalnog di-rektora kompanije Messe Düsseldorf.

Predstavnici gotovo svih svjetskih zemalja okupili su se u Düsseldorfu. Od europskih zemalja koje su se predstavile, više posje-tilaca bilo je iz istočnoeuropskih zema-lja, baltičkog regiona i Ruske Federacije. Među posjetiocima i učesnicima 73 posto je na rukovodećim pozicijama, a čak dvije trećine su donosioci odluka u svojim fir-mama.

EuroShop je ove godine bio podijeljen u četiri jasna segmenta: EuroConcept je obuhvatao uređivanje radnji, arhitekturu, dizajn, rasvjetu, frižidere i rashladne ure-đaje, EuroSales vizuelni marketing, POS marketing, unapređenje prodaje, EuroCIS predstavio je informacione i sigurnosne tehnike, a EuroExpo podizanje sajamskih štandova, dizajn i organizaciju događaja.

Osim toga, sajam je prisutnima ponudio atraktivan međunarodni prateći program, kroz konferencije, forume i prezentacije.

Sljedeći EuroShop bit će održan

od 5. do 9. marta 2017. godine.

Opširnije informacije o sajmu

možete pronaći na web stranici:

www.euroshop-tradefair.com ili u

zvaničnom predstavništvu sajma

u Düsseldorfu, firmi ProExpo. Za

sve dodatne informacije kontak-

tirajte sa našim predstavništvom

u Srbiji na e-mail adresu:

info@proexpo.co.rs

Ekonomske efekte ulaska Hrvatske u Europsku uniju, sa aspekta utjecaja na privredu Srbije, učesnici diskusije su ocijenili kao pozitivne i stimulativne

35mart 2014 www.instore.rs

Vodič kroz kategoriju

mart 2014 • br. 12 • godina II • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

KOZMETIKA

36 vodič kroz kategoriju ... kućna hemijasadržaj

37 Vijesti

38 Istraživanje: Ipsos

40 Regionalno istraživanje: Nielsen

42 Istraživanje: GfK

44 Inliflet: Analiza ponude

46 Da li ste znali da...

48 InMedia

37vodič kroz kategoriju ...

kozmetika

vijesti

Globalni ambasador brenda Oral B

Svijet: Oral B je objavio prvu globalnu saradnju sa muzičar-kom Shakirom. „Sa velikim zadovoljstvom objavljujemo da je Shakira ekskluzivni globalni port-parol brenda Oral B. Kao višestru-ko nagrađivana umjetnica, zvi-jezda rijalitija The Voice televizije NBC, filantrop, ikona ljepote i maj-ka, Shakira predstavlja pravi duh multidimenzionalne žene, i uvijek sve radi sa brilijantnim osmijehom

na licu. Presrećni smo što ovako li-jepa i jaka žena kao što je Shakira predstavlja naš brend“, rekao je Steven Skiver, global marketing direktor za oralnu njegu.

Kao globalni brend ambasador, Shakira će podržati lansiranje najnovijih dodataka Oral B ko-lekciji, koji se pojavljuju u štam-panim i televizijskim reklamama ovog brenda, PR aktivnostima i online izdanjima.

Svijet: Nestléov upravni odbor odobrio je prodaju L’Oréalovih akcija, čiji će dio prihoda iskori-stiti za kupovinu 50 posto udje-la u farmaceutskoj kompaniji

Svijet: Henkelova prodaja u fiskalnoj 2013. iznosila je 16,4 milijarde eura i ostala je malo ispod prošlogodišnjeg nivoa. Nakon korekcije jednokratnih dobiti, jednokratnih troškova i troškova restrukturiranja, kori-govani operativni profit (EBIT) povećan je za 7,8 posto, sa 2,3 milijarde eura na 2,5 milijardi eura. Korigovani prihod od pro-daje (korigovana EBIT marža) povećan je za 1,3%, sa 14,1% na 15,4%. Organski rast prodaje, koji isključuje utjecaj strane raz-mjene i akvizicije/prodaje, dosti-gao je 3,5%.

„Protekla godina je bila veoma uspješna za kompaniju Henkel. Uprkos izazovnom i izuzetno kon-kurentnom tržišnom okruženju, ostvarili smo finansijske ciljeve i po-stigli značajan napredak u primje-ni naše strategije za 2016. godinu“, izjavio je izvršni direktor kom-panije Henkel Kasper Rorsted.

Sva tri poslovna sektora zabilje-žila su organski rast prodaje, a Sektor Beauty care postigao je

Svijet: Poslovanje kompanije Colgate-Palmolive zabilježilo je pozitivne rezultate u četvrtom kvartalu 2013. Prihodi kompa-nije do 31. decembra zabilježili su porast za dva posto, na 4,36 milijardi dolara. U Južnoj Ame-rici, kao jednom od ključnih tr-žišta, prihodi su porasli za 12,5 posto, čemu su značajno dopri-nijeli nedavno lansirani proi-

rast od tri posto i tako nastavio profitabilan rast iz prethodnih godina. Organski rast prodaje je zabilježen u svim regijama. U Istočnoj Europi prodaja je pora-sla za 1,6 posto na 30,3 miliona eura. Organski rast prodaje od šest posto podstaknut je poslo-vanjem u Turskoj i Rusiji. Za-bilježena prodaja na tržištima u razvoju u Istočnoj Europi, Africi/Bliskom istoku, Latinskoj Americi i Aziji (osim Japana) no-minalno je porasla za 1,6 posto na 7,2 milijarde eura u 2013. go-dini, dok je organski rast prodaje iznosio 8,3 posto.

Komentarišući fiskalnu 2014. godinu, Rorsted je izjavio: „Eko-nomsko okruženje će ostati puno izazova i mi očekujemo postojane efekte kursnih razlika, posebno u prvoj polovini godine. Očekujemo organski rast prodaje između 3-5 posto, povećanje korigovane EBIT marže za oko 15,5 posto, kao i po-boljšanje korigovanog prinosa po prioritetnoj akciji na visokom jed-nocifrenom nivou.“

zvodi. Prihod na tržištu Azije povećan je za devet posto. Neto dobit kompanije zabilježila je pad za 5,7 posto, na 564 miliona dolara, uključujući 133 miliona uloženih u restrukturiranje.

Kompanija predviđa da će pro-daja u 2014. zabilježiti rast izme-đu 5-7 posto, na šta će utjecati i fluktuacija stranih valuta.

Henkel ostvario finansijske ciljeve

Colgate-Palmolive objavio poslovne rezultate

Medicinski centar za njegu kožespecijalizovanoj za medicinske tretmane kože Galderma. Time će Nestlé postati stopostotni vlasnik ove kompanije, koja će formirati fondaciju za novi

Nestlé Skin Health S.A.

Kompanija će nastaviti svoj strateški razvoj u oblasti ishra-ne, zdravlja i zdravih životnih navika, širenjem aktivnosti na polju medicinske njege kože. „Nestlé će kreirati novi centar, Nestlé Skin Health SA, a Gal-derma će biti temelj ovom entitetu koji će voditi menadžment Gal-derme. Iako je smanjio svoj udio u L’Oréalu, Nestlé će nastaviti da podržava razvoj L’Oréala kao i u proteklih 40 godina“, rekao je Peter Brabeck-Letmathe, pred-sjedavajući kompanije Nestlé.

Nestlé Skin Health S.A. će biti kćerka kompanija, u potpunosti u vlasništvu kompanije Nestlé, a imat će sopstveni upravni od-bor i sjedište u Lozani. Također, Nestlé će pripojiti i kompaniju Bübchen, i njihovu postojeću djelatnost u oblasti njege kože za djecu, koja će sa novofor-miranim centrom obezbijediti značajnu platformu za profita-bilan rast.

38

istraživanje

BRANDPUlS ISTRAžIVANJE POKAZUJE KUPOVNE NAVIKE NAšIH POTROšAčA U SEGMENTU lIčNE HIGIJENE

Kozmetika za kosu i tijelo

Autor: Aleksandra Jovanović, project manager, Ipsos, www.ipsos.com

vodič kroz kategoriju ... kozmetika

U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za različite kategorije proizvoda u segmentu lične higijene, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije, lifestylea potrošača, kao i njihovih kupovnih navika. Marketinški pokaza-

telji su važni za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u 2013. godini na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Šamponi

Šampone koriste gotovo svi potrošači u Bosni i Hercegovini, pita-nje je samo koliko ih često koriste i koja vrsta ili brend se upotre-bljava najčešće.

Navike korištenja i odabir šampona

Kosu svakodnevno pere oko devet posto stanovnika Bosne i Her-cegovine, i sa još 18 procenata potrošača koji kosu peru četiri do šest puta sedmično, zajedno čine udio heavy korisnika od 27 po-sto u populaciji Bosne i Hercegovine starosti od 15 do 64 godina.

Unutar heavy grupe korisnika nema razlike u odnosu na spol, odnosno prilično je jednak broj muškaraca i žena. U usporedbi sa drugim korisnicima značajno je veći postotak mlađih osoba između 15 i 29 godina. Također, značajno je veći broj osoba koje imaju niža finansijska primanja.

Među heavy grupom korisnika je 60 posto potrošača koji koriste šampone prilagođene svojim tipovima kose. Isto tako, 57 posto ističe da im je jako bitan miris šampona i kose nakon pranja, a trećina ciljne grupe navodi da voli isprobavati razne vrste i marke šampona za kosu.

Interesantno je da trećina ove grupe korisnika ima problema sa odabirom pravog šampona za svoju kosu, a podjednak broj pre-ferira šampone 2u1, odnosno one koji u sebi sadrže regenerator.

U skladu sa svim navedenim, ne iznenađuje podatak da je polovini potrošača, marka šampona pri kupovini kategorije jako važna.

Njega tijela

Proizvode za njegu tijela koristi nešto više od 70 posto potrošača u BiH, a žene su veći korisnici kategorije i njih je među svim ko-

šampone koriste gotovo svi potrošači u BiH, dok proizvode za njegu tijela koristi nešto više od 70 posto potrošača u našoj zemlji

risnicima oko 60 posto. Na tržištu se mogu pronaći najrazličitije vrste proizvoda za njegu tijela, od standardnih mlijeka i losiona, do krema, gelova i ulja koja su sve popularnija. U zavisnosti od perioda, proizvođači nam nude proizvode sa aktuelnim aromama i djelotvornim sastojcima, od aloje do argana i sada popularnim goji bobicama, kao i sve popularnijim proizvodima organskog porijekla i proizvodima sa mirisima slatkiša čokolade, kolačića ili ledenog šećera.

Žene smatraju da proizvodi za njegu tijela mogu poboljšati njiho-vu ljepotu, a zanimljivo je da oko jedna polovina žena najviše voli koristiti mlijeko za tijelo, dok 40 posto smatra da kreme bolje nje-guju kožu od mlijeka i losiona.

Proizvode za njegu tijela svakodnevno koristi 30 posto žena, dok sa druge strane, 16 posto žena nikada ne koristi tu vrstu proizvo-da.

Na osnovu marketinških indikatora performansi brenda koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu dobijena je jedinstvena

Kategorija Brend BRANDScore

Proizvodi za njegu tijela Nivea 70,12

Proizvodi za njegu tijela Dove 50,09

Proizvodi za njegu tijela Palmolive 39,03

Proizvodi za njegu tijela Solea 37,84

Proizvodi za njegu tijela Fa 35,73

Kategorija Brend BRANDScore

Šamponi Palmolive 55,55

Šamponi Head & Shoulders 54,84

Šamponi Nivea 53,91

Šamponi Wash & Go 50,49

Šamponi Dove 41,46

Slika 1. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija proizvoda za njegu tijela, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika. Top 5 brendova.

Slika 2. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija šampona, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika. Top 5 brendova.

39vodič kroz kategoriju ...

kozmetika

Slika 3. Frekvenca korištenja proizvoda za njegu tijela, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika

Slika 5. Frekvenca korištenja šampona, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika

Slika 4. Demografski profil korisnika proizvoda za njegu tijela, BiH, dva vala istraživanja, 2013. godina, 1405 ispitanika

mjera BRANDscore, koja omogućava poređenje brendova u okviru kategorije.

Prilikom izračunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu, bihevioralni i emocionalni. Bi-hevioralni aspekt govori o realizovanom odnosu potrošača prema brendu (iskustvo, kupovina, korištenje...), dok emocionalni go-vori o kvalitetu i intenzitetu percepcije brenda u svijesti potrošača (imidž, lojalnost…).

Kada uzimamo u obzir sveobuhvatnu snagu brenda, prema BRAN-Dscoreu, najzastupljeniji brend u kategoriji proizvoda za njegu tijela je Nivea, a u kategoriji šampona Palmolive, sa vrlo malom razlikom po BRANDscore-u u odnosu na Head & Shoulders i Niveu.

41,158,9

10,225,8

20,317,2

19,17,5

39,549,6

10,9

32,067,9

3,012,9

35,622,9

13,05,3

0 10 20 30 40 50 60 70 80

muškaracžena

15-1920-2930-3940-4950-5960-64

Osnovna školaSrednja škola

VŠS+

DaNe

Bez prihoda prošli mjesecDo 400 KM

401 - 800 KM801 - 1201 KM

1201 - 2000 KM2001+ KM

Spol

Dob

Obrazovanje

Zaposleni

UkupniPrihodi

Spol

Dob

Obrazovanje

Zaposleni

Ukupniprihodi

40 vodič kroz kategoriju ... kozmetika

regionalno istraživanje

SrbijaPeriod: U analizi upoređujemo period MAT TY = kumulativni period januar - decembar 2013. vs. januar - decembar 2012. Izvor: Nielsen panel maloprodaje (ne uključuje diskontne trgovine, Cash & Carry, apoteke i benzinske pumpe) Srbija: Kategorija dezodoransa pada vrijednosno za jedan posto, a količinski za pet posto, dok je kategorija njega kože, tijela i ruku na istom nivou vrijednosne prodaje kao i u prošloj godini, dok količinski pada za osam posto u poređenju sa prethodno posmatranim periodom. Srbija udio: Tri vodeća brenda u kategoriji dezodoransa predstavljaju 38,9 posto vrijednosne prodaje dok kod kategorije njege tijela, kože i ruku vodeći proizvod drži čak 48,1 posto vrijednosti tržišta.

Period: U analizi upoređujemo period MAT TY = kumulativni period januar - decembar 2013. vs. januar - decembar 2012. Izvor: Nielsen panel maloprodaje (ne uključuje diskontne trgovine, Cash & Carry, apoteke i benzinske stanice)Hrvatska: U kategorijama gelovi za tuširanje i dezodoransi zabilježen je vrijednosni i količinski rast u poređnju sa prethodno posmatranim periodom.Hrvatska udio: U Hrvatskoj trgovačke marke su među top tri najprodavanija proizvoda u kategoriji i to gelovi za tuširanje, sapuni i njega kože, tijela i ruku. Jedino u kategoriji dezodoransa nema trgovačkih marki među top 3.

Gelovi za tuširanje Sapuni Dezodoransi Njega kože, tijela i ruku

Udio (volume/value) vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%)

Udio Top 3 brenda 48,1 42,9 27,9 22,8 38,9 32,1 48,1 44,3

Top tri brenda po abecednom reduDOVE DOVE DJEČIJI DJEČIJI BU BU DAHLIA DAHLIANIVEA NIVEA HERA HERA DOVE DOVE DOVE DOVE

PALMOLIVE PALMOLIVE NIVEA NIVEA NIVEA NIVEA NIVEA NIVEA

% promjena (2013-2012/ 2012-2011)

Gelovi za tuširanje Sapuni Dezodoransi Njega kože, tijela i ruku

vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%)

Total kategorija 4% 3% 1% 1% -1% -5% 0% -8%

Hrvatska

Gelovi za tuširanje Sapuni Dezodoransi Njega kože, tijela i ruku

Udio (volume/value) vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%)

Udio Top 3 brenda 47,4 51,4 58,0 67,3 39,7 39,6 56,6 69,4

Top tri brenda po abecednom redu

NIVEA NIVEA DOVE LAHOR NIVEA NIVEA DOVE DOVE

PALMOLIVE PALMOLIVE PALMOLIVE PALMOLIVE OLD SPICEPRIVATE LABELS

NIVEA NIVEA

PRIVATE LABELS

PRIVATE LABELS

PRIVATE LABELS

PRIVATE LABELS

REXONA REXONAPRIVATE LABELS

PRIVATE LABELS

% promjena (2013/ 2012)

Gelovi za tuširanje Sapuni Dezodoransi Njega kože, tijela i ruku

vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%) vrijednost (%)

volumen (%)

Total kategorija 2,4% 8,3% -2,1% -1,2% -2,8% 0,4% -5,6% -3,1%

Neophodna njega

41vodič kroz kategoriju ...

kozmetika

Najprodavanija marka kozmetičkih proizvoda za osob-nu njegu u Francuskoj, LE PETIT MARSEILLAIS, dostupna je i na tržištu Bosne i Hercegovine od aprila

2014. godine.

Sa zadovoljstvom Vam predstavljamo bogatu paletu proizvo-da koji nam dolaze iz Provanse, čuvene regije u južnoj Fran-cuskoj, poznate po prekrasnim pejzažima i bogatstvu plodova prirode vrhunske kvalitete. Provansalski duh Mediterana i netaknute prirode utkani su u proizvode marke LE PETIT MARSEILLAIS, koja se ponosi svojim ekološkim karakte-rom i prirodnim sastojcima.

Paleta od 9 gelova za tuširanje nudi jedinstvene mirise koji ugađaju osjetilima i pružaju vrhunsku hidrataciju koži. Bogati i opojni mirisi vanilije, cvijeta narandže, mlijeka badema, la-vande, breskve i ostalih varijanti unose dašak luksuza u kupa-onicu i pretvaraju tuširanje u čisto uživanje.

Proizvodi za njegu kose dostupni su u varijantama za suhu i oštećenu, obojenu i normalnu kosu, te u obliku šampona, regeneratora i maske za kosu. Vrhunski ekstrakti esencijalnih ulja arašida, ljekovitog bilja i voća čine LE PETIT MARSEI-LLAIS proizvode idealnim za njegu i najzahtjevniji tipova kose.

Mlijeka i balzami za tijelo predstavljaju vrhunske medite-ranske recepte za hidrataciju i njegu kože, koji jedinstvenom kombinacijom vrhunskih prirodnih sastojaka hrane kožu i čine ju prekrasno mekom.

Uspjeh marke LE PETIT MARSEILLAIS u Francuskoj i drugim europskim tržištima, proizlazi ih jedinstvene ponude vrhunskog proizvoda ekološkog karaktera i odličnih karakte-ristika po vrlo pristupačnoj cijeni.

LE PETIT MARSEILLAIS – Provansa u Vašoj trgovini!

vodič kroz kategoriju ... kozmetika42

istraživanje

Sredstva za kosu

U fokusu se nalaze kategorije šam-pona, balzama i boja za kosu, koje pripadaju širem skupu sredstava za

održavanje, njegovanje i/ili stilizovanje kose. Kategorije šampona i balzama su za-bilježili i količinski i vrijednosni rast u pe-riodu novembar 2013. - oktobar 2013. u odnosu na isti period godinu dana ranije, dok boje za kosu gube količine, ali vrijed-nosno rastu. Kako bi kategorije bile me-đusobno uporedive, primjerenije je po-smatrati vrijednosne podatke. Specifičnost posmatranih kategorija, a posebno šam-pona, jeste veoma izražena segmentacija na skuplje (uglavnom uvozne) proizvode u manjim pakovanjima i na izuzetno pri-stupačne (uglavnom domaće proizvode) u mnogo većim, porodičnim pakovanjima. Ova specifičnost vodi do velike razlike u količinskim i vrijednosnim učešćima tih segmenata, gdje skuplji brendovi, iako zauzimaju dosta manje količinsko učešće na tržištu, u vrijednosnom smislu dale-ko premašuju svoje jeftinije konkurente. Kategorija balzama je najmanja, ali naj-brže raste, vrijednosnom stopom od čak 27,7 posto. Šamponi vrijednosno rastu za 6,7%, a farbe za kosu 2,1%.

Rast kategorije šampona vođen je rastom robnih marki, najvećim dijelom vodećih

5. Pored robnih marki, i trgovačke mar-ke su zbirno zabilježile vrijednosni rast i time potpomogle rast čitave kategorije. Vodećih 5 robnih marki drže stabilno vrijednosno učešće od 49,5 posto, i to su (abecednim redoslijedom): Glamur, Head&Shoulders, Palmolive, Schauma i Wash&Go. Od vodećih brendova, tri imaju stabilno učešće, jedan bilježi mali pad udjela, a jedan raste. Najbrže rastući brend je Wash&Go. Posmatrana katego-rija spada u jednu od onih koje se inten-zivnije oglašavaju, a nerijetke su i inova-cije funkcionalnog i vizuelnog tipa (novi sastojci, formulacije ili dizajna pakovanja).

Balzami bilježe najveći vrijednosni rast u odnosu na ostale segmente. Rast kategori-je vođen je prije svega rastom brendiranih proizvoda, ali i trgovačke marke bilježe rast. Koncentracija vodećih 5 robnih mar-ki je 44,3 posto, što je porast u odnosu na prethodni posmatrani period. Vodeće robne marke su (abecednim redoslje-dom): Elseve, Genera, Gliss, Nivea i Still. Still je ujedno i marka sa najbržim rastom između posmatranih perioda. Pored po-menutih brendova, postoje još dvije robne marke van vodećih 5 koje imaju nešto više tržišno učešće od ostalih, ali manje od vo-deće petorke.

Iako najmanja količinski i po broju proi-zvođača/robnih marki, kategorija boja za kosu je vrijednosno gledano na drugom mjestu od posmatranih. Vrijednosni rast

kategorije između posmatranih perioda iznosi 2,1 posto, što je najniža stopa od tri posmatrane kategorije. Ovo je i naj-koncentrisanije tržište od posmatranih, gdje vodeća petorka drži 72,7 posto vri-jednosnog učešća. Tržište je strukturisano tako da se izdvajaju dva dominantna lide-ra, a slijedi još nekoliko robnih marki sa dosta manjim učešćem od njih, ali većim od ostalih. U vodeću petorku se ubrajaju (abecednim redosljedom): Explicit, Gar-nier, Palette, Still i Subrina. Explicit je najbrže rastući brend. Zanimljivo je da u posmatranom periodu nisu zabilježene kupovine trgovačkih marki.

  Šamponi Balzami Boje za kosuPROMJENA VOLUMENA 7,3% 43,1% -3,6%PROMJENA VRIJEDNOSTI 6,7% 27,7% 2,1%TRŽIŠNI UDIO LIDERA 13,8% 11,5% 28,7%najbrže rastući BREND Wash & Go Still ExplicitUDIO TOP 5 BRENDOVA 49,5% 44,3% 72,7%UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

 

Glamur Elseve ExplicitHead&Shoulders Genera Garnier

Palmolive Gliss PaletteSchauma Nivea Still

Wash & Go Still Subrina

  Rast   Pad Stagnacija

novembar 2012. – oktobar 2013. Vs novembar 2011. – oktobar 2012.

Autor: Aleksandar Sinđelić, Consumer Panel Services Director, GfK Srbija aleksandar.sindjelic@gfk.com

U analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na učešće, a ne na apsolutne vrijednosti

O istraživanju:GfK Panel domaćinstava je standardizovano istraživanje koje u Adria regiji neprekidno traje duži niz godina (u Hrvatskoj od 2000. godine, u Srbiji od novembra 2002. a u BiH u periodu 2004.-2012.). U centru pažnje je mjerenje potrošnje preko 70 proizvodnih kategorija na reprezentativnom uzorku do-maćinstava. Podaci se prikupljaju uz pomoć specifičnog dnevnika kupovine. Ova metodo-logija mjeri potrošnju roba široke potrošnje koja se konzumira u samom domaćinstvu i pokriva kupovinu u svim kanalima distribuci-je. Proizvodi koji se potroše van domaćinstva nisu predmet ovog istraživanja.

43vodič kroz kategoriju ...

kozmetika

u analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na udjele, a ne na apsolutne vrijednosti

O GfK:GfK je pouzdan izvor najznačajnijih informa-cija o tržištu i potrošačima, koji omogućavaju našim klijentima da donesu sveobuhvatnije odluke. Više od 13.000 eksperata u mar-ketinškim istraživanjima kombinuje svoju strast sa 80 godina GfK iskustva u proučava-nju podataka. Ovo omogućava GfK da poveže ključna globalna saznanja sa lokalnim speci-fičnostima u više od 100 zemalja. Koristeći inovativne tehnologije i naučni pristup, GfK pretvara obimne podatke u suštinske po-datke, čime omogućava svojim klijentima da unaprijede konkurentnost i obogate iskustva i izbor potrošača.

Za više informacija posjetite nas na:

www.GfK.com

ili pratite GfK na Twitter-u:

https://twitter.com/GfK_en

  Šamponi za kosu Regeneratori za kosu Boje za kosu

PROMJENA VOLUMENA

PROMJENA VRIJEDNOSTITRŽIŠNI UDIO LIDERA 18% 15% 32%najbrže rastući BREND Schauma Gliss Kur GarnierUDIO TOP 5 BRENDOVA 51% 54% 79%UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

 

Head & Shoulders Garnier GarnierNivea Gliss Kur Keune

Palmolive L’Oreal L’OrealSchauma Schauma Palette

Syoss Syoss Syoss

  Rast   Pad Stagnacija

Pregled kategorija, novembar 2012. - oktobar 2013. vs novembar 2011.- oktobar 2012.

Tržište sredstava za kosu u Hrvatskoj

U periodu novembar 2012. – oktobar 2013. domaćinstva u Hrvatskoj iz-dvojila su oko 250 miliona kuna

na kupovinu šampona i regeneratora za kosu te boja za kosu. Sva tri segmenta bi-lježe količinski i vrijednosni pad.

Šamponi za kosu bilježe količinski i vrijednosni pad u odnosu na prethodni period, a posljedica je to smanjenja učestalosti kupovine. Lider kategorije uspješno brani 18 posto udjela, a top 5 brendova drži 51 posto tržišta što ukazuje na disperziju snage brendova. Brend s najvećim rastom u promatranom periodu je Schauma koja je značajnim smanjenjem cijene utjecala na povećanje učestalosti kupovine. Trgovačke marke, iako drže manje od 10 posto tržišta, blago su povećale udio u kategoriji.

Regeneratori za kosu bilježe vrijednosni i količinski pad u odnosu na prethodni period, te kao u slučaju šampona za kosu, posljedica je to smanjenja učestalosti kupovine. Lider kategorije povećao je udio te sada drži 15 posto, a top 5 brendova drži 54 posto tržišta što ukazuje da kategorija još nije saturirana, a brendovi imaju još otvorenog prostora za osvajanje. Brendovi s najvećim rastom u promatranom razdoblju su Gliss Kur i Garnier. Oba su, uprkos povećanju cijene, privukla nove kupce. Iako tek na 10 posto, trgovačke marke neznatno su

Autor: Mladen Kožić, Sales Manager, GfK Hrvatska mladen.kozic@gfk.com

povećale udio u kategoriji, prvenstveno na valu rasta dm marki.

Boje za kosu također bilježe pad u odnosu na prethodni period, a posljedica je to smanjenja broja kupaca i učestalosti kupovine. Lider kategorije drži 32 posto, a top 5 brendova 79 posto tržišta što ukazuje na relativno visoku saturiranost

kategorije. Brend s najvećim rastom u promatranom periodu je Garnier koji je, uprkos povećanju cijene, inovacijama privukao nove kupce znatno smanjivši zaostatak za liderom kategorije.

inLiflet

44 vodič kroz kategoriju ... kozmetika

AnAlizA kAtegorije kozmetike u lifletimA iz 2013. godine u poređenju sA 2012.

“Povoljna” njegana našem tržištu najveći udio u promocijama ima procter&gamble sa 10% soV-a, kao i na srbijanskom sa 12,7%. isti proizvođač zauzima vodeće mjesto i u Hrvatskoj sa 14,7% soV-a. u sloveniji p&g, također, ima najveći udio u soV-u, ali za razliku od promo aktivnosti u Hrvatskoj, bilježi negativan rast od 1,4 procentna poena

Bosna i Hercegovina

Najveći udio u promocijama u posmatranoj kategoriji ima

Autori: ernest gergely i tomas pilić, Hiper Com

Procter&Gamble sa 10%, sa

zabilježenim smanjenjem od

0,8% u odnosu na 2012. godi-

nu, ali sa povećanjem promo pritiska od 4,2%. Na drugom mjestu je Henkel sa smanje-njem SoV-a od 0,3 procent-na poena, i isto povećanjem promo pritiska od 9,7%. Na trećem mjestu je Beiersdorf sa 7,4% SoV-a i povećanjem od 1,9 procentnih poena, koje je omogućeno povećanjem pro-mo pritiska za 52,9%.

Privatne robne marke čine 6,6% u kategoriji, a bilježe smanjenje od 0,2 procentna poena u odnosu na 2012. go-dinu, gdje dm–drogerie markt imaju udio svojih robnih mar-ki, sa čak 27,3%, dok Konzum ima 14,4% svojih robnih mar-ki u ovoj kategoriji. Najveći udio ima cm sa 32,7% SoV-a, dm sa 15,6% i Mercator sa 14% SoV-a.

SrbijaU kategoriji kozmetike, naj-veći udio u promocijama ima Procter&Gamble sa 12,7% Share of Voice (SoV), što je smanjenje u odnosu na 2012. godinu od 0,2 procentna po-ena, kada su imali promo pri-tisak od 21,2%. Na drugom mjestu je Henkel sa 9,3% povećanja – 0,6 procentnih poena i povećanjem promo pritiska od +31,7%. Treću poziciju zauzima Beiersdorf sa 8,1% SoV-a, povećanjem od 1,3 procentna poena i po-većanjem promo pritiska od +47,5%.

Privatne robne marke imaju u kategoriji 8,6% SoV-a i to je smanjenje od 0,5 procentnih poena, a promo pritisak je bio

Share of voice po broju promocija YTD 13, po zemljama

12,70%8,10%

9,30%5,80%

3,60%3,90%

3,00%2,70%

2,00%0,80%0,60%0,90%

2,10%0,70%0,90%0,80%1,00%0,70%0,60%0,80%0,70%0,60%0,20%0,30%0,50%

8,60%29,40%

YTD 13 % - SRBPROCTER & GAMBLE

BEIERSDORF AGHENKEL GROUP

COLGATE-PALMOLIVE COMPANYUNILEVER

L'ORÉAL GROUPDAHLIA DOO

GR. SARANTIS S.A.ALKALOID SKOPJE

JOHNSON & JOHNSONPAGLIERI PROFUMI S.P.A.

GLAXOSMITHKLINELILLY DROGERIE D.O.O.

NEVENA ADSTEVAN STILL D.O.O.

LOMAX COMPANY D.O.O.DCP HEMIGAL D.O.O.

STENAGO SRLCONTER S.R.L.

BIC GROUPFAIRNESS SRL

WILKINSON SWORD LTDLABORATORIJA DOKTOR PAVLOVIC D.O.O.

ADIDAS AGRECKITT BENCKISER GROUP PLC.

Privatna robna markaBrands outside selection

YTD 13 % - BIHPROCTER & GAMBLE

HENKEL GROUPBEIERSDORF AGL'ORÉAL GROUP

UNILEVERALKALOID SKOPJE

COTY INC.COLGATE-PALMOLIVE COMPANY

KOZMETIKA AFRODITA D.O.O.VIOLETA D.O.O.

OVNAK D.O.O.GLAXOSMITHKLINE

JOHNSON & JOHNSONCOSNOVA GMBH

ATLANTIC GRUPASAPONIA D.D.CONTER S.R.L.

WILKINSON SWORD LTDFARMACEUTICI DOTTOR CICCARELLI SPA

ADIDAS AGPAGLIERI PROFUMI S.P.A.

DAHLIA DOOPrivatna robna marka

Brands outside selection

10,00%9,10%

7,40%5,20%

4,10%4,10%4,10%4,00%

3,60%3,40%

2,40%1,80%

1,10%1,10%1,00%0,70%0,70%0,70%0,60%0,50%0,50%0,30%

6,60%27,10%

45

Kontakt: Hiper Com, Svetozara Markovića 8,

24430 Ada, Srbija

Prijave za newsletter: msupport@

hiper-com.com

Telefon: +381(0)693646330

Web: www.hiper-com.com

vodič kroz kategoriju ... kozmetika

veći za 15,9%. Najveći udio svojih robnih marki u pro-mocijama u kategoriji imaju dm-drogerie markt, koje sa svojom privatnom robnom markom imaju 24,1%, a to je je povećanje od 3,6 procent-nih poena u ovoj kategoriji. Ostalo čine robne marke tr-govačkog lanca Lilly – 10,6% sa smanjenjem od 1,7 pro-centnih poena.

Najveći SoV ima, očekivano, dm sa 14,6%, na drugom mje-stu je Lilly, a na trećem DIS sa 12,2% SoV-a.

Hrvatska

U 2013. godini u kategoriji kozmetike, Procter&Gamble je zauzeo vodeće mjesto po pi-tanju SoV-a i to sa 14,7%, što je povećanje za 24,5% u od-nosu na isto razdoblje u 2012. godini. Henkel Grupa je sa 9,3% pozicionirana odmah do P&G-a, ali sa većim rastom, a koji iznosi 37,4%. To je ujed-no i najveći zabilježeni rast u

odnosu na druge brendove, ukoliko ne uzimamo u obzir rast Violete, koja bilježi rast SoV-a od čak 151,1%. No, učešće tog proizvođača je sve-ga 1,4%. Beiersdorf i L’Oréal, sa između 7% i 8%, pripadaju gornjoj ljestvici brendova, koji učestvuju u promo aktivnosti-ma.

Ova kategorija igra značaj-nu ulogu u razvoju privatne robne marke proizvoda, jer potrošači u kontinuitetu kon-zumiraju kozmetiku, pa tako trgovci nude svoje marke po jeftinijim cijenama, ali sa obe-ćavajućim kvalitetom. Nismo eksperti po pitanju kvaliteta, ali zato jesmo kada je pitanje ko se i koliko često promo-više u promo lecima. Stoga smo napravili istraživanje koji trgovački lanac najviše pro-moviše svoju robnu marku u kategoriji kozmetike. Nije nas iznenadilo što prva tri mjesta zauzimaju trgovci iz forma-ta drogerija. Tako dm bilježi

SoV od 21,8% sa rastom od 27,4%. Muller je na drugom mjestu sa udjelom od 16,6% i rastom od 6,6%, dok je Bipa na trećem mjestu sa udjelom od 15,1% i povećanjem od 22,3%.

Slovenija

U Sloveniji P&G, također, ima najveći udio u SoV-u, ali za razliku od promo ak-tivnosti u Hrvatskoj, bilježi negativan rast od 1,4 procen-tna poena. Henkel grupa je vrlo blizu ugrožavanju prvog P&G-a sa svojih 9,8% udjela, te sa rastom od 33%. Od pro-izvođača koji bilježi veći rast, tu se još spominju Kozmetika Afrodita, koja iako ima udio u promotivnim aktivnostima u lecima od 2,4% samo, pokazu-je rast od 24,1%, što je skoro pa isti rast Johnson&Johnson kompanije, mada ova posljed-nja ima udio u SoV-u 1,8%. Bolton grupa sa samo 0,9% udjela u SoV-u, pak, bilježi

rast od 88,7%.

Kada govorimo o proizvo-dima privatne robne marke, onda vidimo kako oni u Slo-veniji drže udio od 8,9%, te imaju negativan rast od 1,5 procentnih poena. Vidimo da je u tom dijelu situacija nešto drugačija u Hrvatskoj. No, svakako postoji sličnost u tome što najveći udio SoV-a, otpada na promotivne ak-tivnosti drogerija, kao što su Muller (30%) i dm (31,5%). Tuš drogerija učestvuje sa private label proizvodima sa udjelom od neznatnih 0,2% SoV-a.

YTD 13 % - HR

PROCTER & GAMBLECOLGATE-PALMOLIVE COMPANY

HENKEL GROUPBEIERSDORF AGL'ORÉAL GROUP

UNILEVERGLAXOSMITHKLINE

SAPONIA D.D.KOZMETIKA AFRODITA D.O.O.

VIOLETA D.O.O.JOHNSON & JOHNSON

SVENSKA CELLULOSA AKTIEBOLAGET SCA (PUBL)Privatna robna marka

Brands outside selection

14,70%5,80%

9,30%7,20%7,80%

4,50%1,70%

1,00%1,20%1,40%0,90%1,80%

11,00%31,70%

YTD 13 % - SLOPROCTER & GAMBLE

UNILEVERHENKEL GROUP

L'ORÉAL GROUPBEIERSDORF AG

COLGATE-PALMOLIVE COMPANYGLAXOSMITHKLINE

ILIRIJA D.D.KOZMETIKA AFRODITA D.O.O.

JOHNSON & JOHNSONRECKITT BENCKISER GROUP PLC.

BOLTON GROUPPrivatna robna marka

Brands outside selection

10,20%6,60%

9,80%8,70%

6,20%4,10%

3,10%2,30%2,40%1,80%1,20%0,90%

8,90%33,80%

vodič kroz kategoriju ... kozmetika

Da li ste znali da…

… je kozmetika nekada bila smrtonosna

Kozmetika podrazumijeva supstance čiji je cilj

poboljšavanje ili zaštita izgleda ili mirisa ljudskog tijela. Također postoji posebna vrsta kozmetike

koja je dostupna u prirodnom obliku (naprimjer ljekovito bilje).

46

Historija• Prvi arheološki dokazi o korištenju kozmetike su nađeni u Egiptu

oko 3500. godine prije nove ere. U antičkoj Grčkoj i antičkom Rimu su također koristili kozmetiku. Antički Rimljani i antički Egipćani su koristili kozmetiku koja je sadržala otrove, kao što su živa i olovo. Na antičko carstvo Izraela je utjecala kozmetika, kao što je zabilježeno u Starom zavjetu, gdje Izabela boji svoje trepavice - oko 840. godine prije nove ere. Biblija Ester opisuje brojnim epitetima, također.

• U zapadnom svijetu, početak kozmetike je bio u Srednjem vijeku, iako je bilo dozvoljeno da se koristi samo u višim klasama.

• Oko 1800. godine, šminku su prvenstveno koristile prostitutke, a kraljica Viktorija je javno objavila da je šminka neprilična, vulgarna i prihvatljiva samo za glumce.

• Sredinom 20. stoljeća, kozmetika se među ženama raširila u skoro svim industrijskim društvima širom svijeta.

• Kozmetika se koristi više od hiljadu godina. Korištenje kozmetike je dovelo tokom godina i do negativnih strana, deformiteta, sljepila i čak smrti. Primjer toga je korištenje cerusita (bijelog olova) da bi se prekrilo ženino lice, što se činilo tokom renesanse, i sljepilo izazvano maskarom Leš Lur (eng. Lash Lure) tokom ranih 1900-ih.

Vrste• U kozmetiku spadaju kreme za zaštitu kože, losioni, puderi,

parfemi, ruževi za usne, lakovi za nokte, kozmetika za oči i lice, kontaktna sočiva u boji, boje za kosu, sprejevi i gelovi za kosu, dezodoransi, kupke, so i ulja za kupanje i drugo.

• Podskup kozmetike, šminka, prvenstveno se odnosi na proizvode u boji koji su namijenjeni promjeni izgleda i obično ga koriste, također, žene. Dekorativna kozmetika se nekad jednostavno naziva šminka.

Proizvodnja• Proizvodnja kozmetike je trenutno pod dominacijom malog broja

multinacionalnih kompanija nastalih početkom 20. stoljeća, dok je distribucija i prodaja kozmetike raširena među velikim brojem raznih preduzeća.

Zdravstveni utjecaji• Kozmetika je sve do 19. stoljeća sadržala opasne sastojke, koji su

često bili smrtonosni. • U nekim proizvodima se nalaze sastojci na koje neke osobe mogu

biti alergične.• Kozmetika je bila testirana na životinjama, a utvrđeno je

da se nakon sedmicu dana aktivnosti estrogena, aktiviraju ksenoestrogeni.

47vodič kroz kategoriju ...

kućna hemija 47

inMedia

48 vodič kroz kategoriju ... kozmetika

Kozmetika sa malih ekrana

TV stanice: RTS 1; RTS 2; PRVA; PINK; B92; Happy - Happy K,• Ciljna grupa: populacija starija od 4 godine (Total 4+)• Period: 01.11.2012. - 31.10.2013., ponedjeljak – nedjelja, 00-24h• Panel televizijskih gledalaca: 880 domaćinstava, sa instaliranih1.290 piplmetaraVarijable u analizi su EQ GRP 30 na ciljnoj grupi Total 4+ i njihov udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog spota. EQ GRP ili 30 sekundi GRP-a je jednak GRP-u, koji bi se ostvario kada bi dužina spota bila 30 sekundi.Svaki proizvod ima posebnu ciljnu grupu, a da bi bilo moguće uraditi uporedivu analizu, potrebno je bilo za cijelu kategoriju izabrati jednu ciljnu grupu. To je ciljna grupa Total 4+. Rezultati bi bili drugačiji kada bi, naprimjer, uzeli ciljnu grupu žene 18-49.Vodeća tri oglašivača u kategoriji kozmetičkih proizvoda su BDF, L’Oréal i P&G. Čak 79 različitih proizvoda se oglašava na TV ekranima. Kozmetičke kompanije investiraju velika sredstva u komunikaciju njihovih proizvoda sa potrošačima.

Predstavljamo vam pregled oglašavanja kategorije kozmetike na TV stanicama. Izvor za ove podatke je Nielsen Audience Measurement Srbija (Nielsen Audience Measurement je specijalizovana agencija za

istraživanje gledanosti televizije, www.agbnielsen.net )

SrbijaTOP OGlAšIVAčI

Proizvođač/ Varijable Eq. GRP %BEIERSDORF 38.201 19,6L'ORÉAL (ALL) 35.371 18,2PROCTER&GAMBLE 34.672 17,8BEOHEMIJA 17.027 8,8HENKEL 9.757 5,0UNILEVER 9.690 5,0INTESIVE 6.355 3,3PALMOLIVE-COLGATE 6.315 3,2CHEMICOTEX 5.086 2,6DIEN 4.758 2,5GLAXO SMITH KLINE 4.446 2,3SARANTIS S.A. 3.877 2,0RECKITT BENCKISER 3.093 1,6JOHNSON&JOHNSON 2.990 1,5SCA MOLNLYCKE 2.133 1,1AVON 1.806 0,9ITS 1.261 0,7DR. COLIĆ 1.184 0,6SMM MARKETING 949 0,5PACO RABANNE 809 0,4DR.THEISS 721 0,4CCA INDUSTRIES INC 524 0,3IDEA 510 0,3BAYER 464 0,2CAROLINA HERRERA 451 0,2ASAM GMBH & CO. 421 0,2DR. WOLFF 375 0,2ERKUL COSMETICS 291 0,2SC JOHNSON 245 0,1BIOMELEM 245 0,1INVEJ ALBUS 184 0,1LYCIA 177 0,1ORIFLAME 106 0,1OSTALI 117 0,1TOTAL 194.611 100,0

Brend/ Varijable Eq. GRP %NIVEA 36.293 18,7GARNIER 16.159 8,3DAHLIA 14.515 7,5L'ORÉAL 11.957 6,1HEAD&SHOULDERS 9.804 5,0DOVE 6.725 3,5ACNE INTESIVE FORMULA 6.355 3,3COLGATE 5.193 2,7WHITEDENT 5.086 2,6GILLETTE 4.805 2,5ERVAMATIN POWER 4.758 2,5SCHWARZKOPF 4.645 2,4WASH&GO 4.095 2,1PANTENE PRO-V 3.773 1,9ALLWAYS 3.589 1,8MAYBELLINE 3.418 1,8VICHY 2.878 1,5SYOSS 2.714 1,4BLEND-A-MED 2.518 1,3HERA 2.512 1,3BIOTEN 2.360 1,2LISTERINE 2.346 1,2AQUAFRESH 2.333 1,2LIBRESSE 2.133 1,1SIGNAL 1.914 1,0EUCERIN 1.909 1,0FA 1.831 0,9AVON 1.806 0,9VEET 1.629 0,8SCHOLL 1.463 0,8MAX FACTOR 1.410 0,7BISER 1.261 0,7DISCREET 1.229 0,6SENSODYNE 1.186 0,6PALMOLIVE 1.122 0,6REXONA 1.051 0,5DR. COLIC BEAUTY THERAPY 998 0,5MIXA 960 0,5SREBRNA ZASTITA 949 0,5PARODONTAX 927 0,5NATURELLA 886 0,5GUCCI PARFEMI 769 0,4LACALUT 721 0,4WELLA 709 0,4BU 705 0,4HUGO BOSS PARFEMI 673 0,4PACO RABBANE LADY & 1 MILLION 585 0,3VADEMECUM 567 0,3SUDDEN CHANGE LIFTING 524 0,3K-PLUS 510 0,3CANESTEN 464 0,2212 VIP 451 0,2ELIXIR BY SHAKIRA 422 0,2KRAUTERHOF 421 0,2ALPECIN 375 0,2O.B. TAMPONI 326 0,2NEUTROGENA 318 0,2GOLDEN ROSE 291 0,2ANTONIO BANDERAS - PARFEMI 284 0,2ORAL B 265 0,1AUTAN 245 0,1BIOMELEM SAMPON 245 0,1PACO RABANNE INVICTUS 224 0,1DR.COLIC LOSION ZA BRZI RAST KOSE I PROTIV PERUTI 186 0,1EVERY DAY 184 0,1LYCIA 177 0,1BRUNO BANINI PAFREMI 147 0,1STR 8 106 0,1ORIFLAME 106 0,1OSTALI 117 0,1TOTAL 194.611 100,0

TOP BRENDOVI

49vodič kroz kategoriju ...

kozmetika

TOP OGlAšIVAčI Proizvođač\Varijable Eq. GRP %L'ORÉAL 29.387 24,4

HENKEL 18.228 15,1BEIERSDORF 18.180 15,1P&G 13.028 10,8UNILEVER 11.784 9,8GLAXOSMITHKLINE 8.082 6,7OSTALI 21.734 17,9TOTAL SLOVENIJA 120.423 100,0

TOP OGlAšIVAčI Proizvođač\Varijable Eq. GRP %L'ORÉAL 46.291 29,7PROCTER & GAMBLE 26.718 17,2HENKEL 22.413 14,4BEIERSDORF 16.568 10,6UNILEVER 16.254 10,4COLGATE PALMOLIVE 6.141 3,9OSTALI 21.323 13,7TOTAL HRVATSKA 155.708 100,0

TOP OGlAšIVAčI Proizvođač\Varijable Eq. GRP %PROCTER & GAMBLE 21.164 27,0BEIERSDORF 14.237 18,0HENKEL 11.335 14,0L'ORÉAL 9.520 12,0UNILEVER 7.547 9,0COLGATE - PALMOLIVE 4.138 5,0OSTALI 11.599 12,0TOTAL MAKEDONIJA 79.540 100,0

TOP BRENDBrend\Varijable Eq. GRP %NIVEA 15.619 13,0L'ORÉAL 12.052 10,0GARNIER 9.829 8,2PAMPERS 4.540 3,8SYOSS 4.020 3,3AXE 3.958 3,3OSTALI 70.404 58,4TOTAL SLOVENIJA 120.423 100,0

TOP BRENDBrend\Varijable Eq. GRP %GARNIER 21.411 13,8L'ORÉAL PARIS 17.535 11,3NIVEA 16.568 10,6DOVE 7.059 4,5PAMPERS 5.697 3,7COLGATE 4.933 3,2OSTALI 82.506 53,0TOTAL HRVATSKA 155.708 100,0

TOP BRENDBrend\Varijable Eq. GRP %NIVEA 13.348 16,8GARNIER 6.258 7,9HEAD & SHOULDERS 5.622 7,1DOVE 4.695 5,9WASH & GO 3.990 5,0TEO 3.608 4,5OSTALI 42.020 52,8TOTAL MAKEDONIJA 79.540 100,0

Hrvatska

Slovenija

Makedonija

Nielsen Audience Measurement (Nielsen AM) ima postavljene panele u više od 30 zemalja na pet kontinenata što ga čini prvim, pravim globalnim provajderom Tele-vision Audience Measurment (TAM) usluge u svijetu. Mjerenje televizijske gledanosti upotrebom piplmetara TAM sistema, se dokazalo dosadašnjom upotrebom kao najuspješniji i najprecizniji način prikupljanja takve vrste informacija, kako u Europi, tako i u cijelom svijetu. Uspješnost se najviše ogleda u brzom dobavljanju podataka kao programskom i komercijalnom gledanju prikazanom minut po minut, svaki dan, 365 dana u godini. Nielsen AM ima veliko uspješno iskustvo u postavljanju piplme-tara TAM sistema, širom svijeta. Ne postoji nijedan drugi provajder te usluge u svijetu, koji je imao priliku da prikupi toliko iskustva i know-how u vezi za održavanjem piplmetar sistema u raznolikim okolinama i kulturama. Nielsen ima operacije u regiji: Srbija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Makedonija.

• Najveći oglašivač: L’Oréal• Brend koji je najviše oglašavan:

Nivea• Detaljnije na www.instore.si

Nielsen AM SlovenijaPočetak operacija: april 1999.Broj instaliranih piplmetara: 620Veličina panela: 450 domaćinstava

• Najveći oglašivač: L’Oréal• Brend koji je najviše oglašavan:

Garnier• Detaljnije na www.instore.hr

Nielsen AM HrvatskaPočetak operacija: februar 2003.Broj instaliranih piplmetara: 1.086Veličina panela: 760 domaćinstava

• Najveći oglašivač: P&G• Brend koji je najviše oglašavan:

Nivea• Detaljnije na www.instore.mk

Nielsen AM MakedonijaPočetak operacija: december 2007.Broj instaliranih piplmetara: 560Veličina panela: 400 domaćinstava

50 mart 2014 www.instore.ba

istorija brenda

NEOPlANTA

Autor: kompanija Neoplanta

Tradicija prerade mesa na kojoj počiva Neo-planta počela je 1885. godine u klanici Kul-pin u Novom Sadu.

Naziv novosadske industrije mesa upravo zbog toga i po-tiče od latinskog imena za taj grad, a prvi put se pojavljuje 1980. godine. U posljednjih 129 godina Neoplanta je prešla put od male zanatske klanice do lidera u mesnoj industriji. Za takvu poziciju se izborila beskompromisnim njegovanjem kvaliteta i pažlji-vim upravljanjem brendom, praćenjem svjetskih trendova i osluškivanjem potreba po-trošača.

Proizvodni pogon, gdje se i da-nas nalazi Neoplanta, izgrađen je 1964. godine. Od svog na-stanka, kompanija je imala ra-zličite oblike organizovanja, da bi oktobra 2007. godine ušla u sastav kompanije Nelt, vodeće distributerske kuće na terito-riji južnog Balkana. Od tada, Neoplanta bilježi rast prodaje

Ukus tradicijeNajpoznatiji proizvod decenijama je đačka pašteta, uz koju su odrastale čitave generacije. Prepoznatljiv dizajn je godinama bio sinonim za paštetu. Na legendarnom pakovanju đačke paštete mogao se vidjeti dječak koji sa uživanjem jede omiljenu užinu tadašnjih učenika

privatizacije i lidera Srbije sa učešćem od 15,9 posto na ukupnom tržištu. Upošljava

od 30 posto i postaje lider na tržištu mesne industrije.

Neoplantina trpeza za svačiji ukus

Već godinama Neoplanta na trpeze potrošača iznosi naj-ukusnije proizvode od mesa, širi asortiman i uvodi različite brendove za svačiji ukus.

Najpoznatiji proizvod deceni-jama je đačka pašteta, uz koju su odrastale čitave generacije. Prepoznatljiv dizajn je godi-nama bio sinonim za paštetu. Na legendarnom pakovanju đačke paštete mogao se vi-djeti dječak koji sa uživanjem jede omiljenu užinu tadašnjih učenika. Osim te, u portfoliju pašteta tada su se mogle naći čajna i riblja pašteta, koje će nakon mnogo uspješnih godi-na zamijeniti brend nagrađen priznanjem „Najbolje iz Sr-bije“ i njegovi savršeni okusi lososa, tune i šunke koji su „stvoreni za uživanje“.

Neoplanta je jedan od najsta-rijih brendova u Srbiji. Danas novosadska mesna industrija predstavlja uspješan primjer

više od 700 ljudi i kao druš-tveno odgovorna kompanija brine o zaštiti životne sredine

51mart 2014 www.instore.ba

Ukus tradicijeHistorijat

1885. počinje prerada mesa u klanici Kulpin, iz koje je kasnije nas-tao Mesar

1964. proizvodni pogon, gdje se danas nalazi Neoplanta, izgrađen je u sastavu mesne industrije Venac

1980. Venac je transformisan u Neoplantu

1998. Neoplanta postaje akcionarsko društvo

2007. Nelt Co and Acmer M postaju većinski akcionari AD Neoplante

2008. Nelt je postao većinski vlasnik Neoplante

2012. Neoplanta postaje lider u mesnoj industriji Srbije

i zajednicama u kojima poslu-je.

Proizvode Neoplante odli-kuju izvanredan okus, visok kvalitet, stroga zdravstvena ispravnost i bezbijednost. U portfoliju kompanije nalazi se lepeza proizvoda iz raznih kategorija, ali je svaki umjet-nost okusa, mjera hedonizma, kvaliteta i neponovljivosti. Da bi proizvodi bili takvi, pret-hodno je potpuno zaokružen ciklus proizvodnje, principom „od njive do trpeze“. Ovakva organizacija posla uz striktno poštovanje ISO i HACCP standarda i podršku CSB spe-cijalizovanog informacionog sistema za mesnu industriju, omogućava kompaniji potpu-nu kontrolu procesa od siro-vina do konačnog proizvoda.

Razvoj ključnih brendova

Postojeći korporativni izgled Neoplante, prepoznatljivi crveni logo nastao je nakon

planta je lansirala 2009. godine kako bi potrošačima ponudila gotovu hranu kao zamjenu za domaću kuhinju koja se brzo priprema, a brend je predstav-ljen kroz slogan „Ukusno rje-šenje za slobodno vrijeme“. U njegovom asortimanu potroša-či su mogli naći jela koja odišu domaćom kuhinjom i savrše-nim okusom. Patelina paštete su lansirane 2010. godine pod sloganom „Stvorena za uži-vanje“. A ovaj brend to i jeste. Patelina je potrošaču predsta-vila paletu najkvalitetnijih pa-šteta, a stvarajući najrazličitije okuse, zaista i jeste ponudila uživanje u interesantnim vari-jacijama. Neoplanta Delikates je namijenjen pravim gurma-nima koji žele savršen zalogaj, odatle i slogan „Harmonija savršenih zalogaja“. Pod ovim kišobranom našle su se naju-kusnije trajne kobasice, od već dobro poznate čajne i kulena, pa do osvježenih okusa zimske, budimske i vojvođanske. Ko-munikacija koja je pratila ovaj brend zasnivala se na tradiciji, na savremenom portošaču, kao i na vrhunskom uživanju u za-logaju. Svaki od ovih brendova

2008. godine, kada je kompa-niju preuzeo Nelt. Potpuno nov korporativni identitet uči-nio je da se Neoplanta osim po okusu i kvalitetu proizvoda, čak i vizuelno razlikuje na tržištu. Ubrzo je Neoplanta predstav-ljena kroz spot u kome se ističe njegovanje tradicije, kroz pred-stavljanje prirodnog okruženja u savršenom danu, razigrano djetinjstvo i porodični ručak u dvorištu. Tako su predstavlje-ne vrijednosti koje Neoplanta njeguje, uz slogan: “Savršen zalogaj“, koji je postao korpo-rativni slogan, zaštitna rečenica brenda. Iz brenda Neoplanta je na-stalo nekoliko brendova, koji zadovoljavaju želje različitih grupa potrošača. Pipi i Gudi su nastali 2009. godine i pred-stavljeni su kroz slogan „Nikad dosta“, a promovisali su po-rodične obroke i zabavu kroz asortiman polutrajnih kobasica i viršli. Prego gotova jela Neo-

bazira se na određenoj komu-nikaciji ka potrošaču, koja zavi-si od kategorije proizvoda.

Sa željom da učvrsti lidersku poziciju na tržištu, Neoplan-ta je započela partnerstvo sa jednim od vodećih svjetskih giganata, kompanijom Disney, 2012. godine. Spoj dugogodiš-njih tradicija ovih kompanija i njihovih visokih standarda poslovanja, uz želju da se na najbolji način odgovori potre-bama potrošača, rezultirao je potpuno novom i jedinstve-nom Disney junior linijom proizvoda, namijenjenoj dje-ci. Zahvaljujući sinergiji dva snažna brenda, na tržište su lansirani visokokvalitetni pileći proizvodi, Patelina junior pile-ća pašteta i Pipi junior pileća kobasica.

Cilj Neoplante je da zadrži lidersku poziciju u mesnoj in-dustriji Srbije, ali i da postane jedna od vodećih prehrambenih kompanija u regiji. Put do tog cilja podrazumijeva osluškiva-nje i odgovor na želje potrošača kroz inovacije i kvalitet.

Razvoj logoa kompanije Neoplanta

54 mart 2014 www.instore.ba

vjerovali ili ne

Da li biste probali mlijeko losa?

Suđenje zbog krađe dvije banane

Jäger bomba

Elektronsko lizalo

U Tripoliju pola litre piva 6,80 euraUN-ova Organizacija za hra-nu i poljoprivredu (FAO) pre-poručila je širu upotrebu mli-jeka različitih životinja, poput kamila, lama i losova, kako bi se suprotstavili visokim cijena-ma kravljeg mlijeka i pomogli zemljama u razvoju.

Alpake, magarci, losovi i irvasi mogu biti uspješno isko-rišteni u mliječnoj indu-striji, a tu su i vrste koje se već koriste za mužu, po-put bizona, koza i ovaca. Mlijeko losa i irvasa boga-to je mastima i proteini-ma, a sadrži upola manje laktoze od kravljeg mlije-ka, što ga čini pogodnim za osobe netolerantne na laktozu.

Odluka suda da pokrene po-stupak protiv trojice muška-raca zbog pokušaja krađe dvije banane izazvao je iznenađenje i ismijavanja advokata u Nika-ragvi. Procijenjena vrijednost banana je 32 američka centa. Suđenje će koštati najmanje 600 dolara.

Tužitelji su saopćili da se pre-liminarnim postupkom došlo do saznanja da su trojica muš-karaca pokušala ukrasti banane od prodavača u decembru. Oni

Grupa od 800 studenata je na-vodno postavila rekord nakon što je za noć popijeno skoro pet hiljada jeger bombi u loka-lu Old Brewery Tavern u Can-terburyju u Velikoj Britaniji.

Studenti su popili 930 litara jeger bombi, mješavine pića Jägermeister i Red Bull. Do-godilo se to na sedmičnom studentskom događaju Jäger Rocks, gdje se piće prodavalo za euro i 20 centi. „Ljudi, popili ste rekordnih 4.764 jeger bombi“, saopćio je organizator Student

Naučnici iz Singapura tvrde da će proizvesti lizalo koje bi nam umanjilo želju za hranom. Već znamo da postoji elektronska cigareta, a na tom principu bi otprilike trebalo djelovati i ovo lizalo. Dakle, ne radi se o pravom slatkom lizalu nego o „spravi“ koja kada dođe u dodir sa jezikom šalje mozgu signal kako smo pojeli nešto

Ako ste ljubitelj piva i putova-nja, ovo je možda dobar vodič za vas. Qz.com je objavio spi-sak gradova u kojima je naj-skuplje i najjeftinije pivo. Na listu najjeftiniji su stavljena i tri grada u Saudijskoj Arabiji, a to su Ad Dammam, Riyadh i Jeddah. Najjeftinije pivo je u kineskom Guangzhou, potom u Malinli na Filipinima, gradu Dnipropetrovsk u Ukrajini, u Džakarti u Indoneziji i gradu Hanoi, u Vijetnamu.

Među gradovima gdje je ovo piće najskuplje su Tripoli u Li-biji, potom Bergen, Stravanger, Oslo i Trondheim u Norveš-koj, u Dohi (Katar), Dubaiju (Ujedinjeni Arapski Emirati),

Potrošnja mlijeka u zemljama u razvoju trebala bi porasti za 25 posto do 2025. godine, što je rezultat rasta populacije i prihoda. Ipak, navodi se kako će mlijeko, ključni izvor ener-gije, proteina i masti, biti ne-dostupno većini siromašnijih domaćinstava, piše u izvještaju FAO-a.

Republic putem Twittera.

„Uvijek je veoma zabavno, ali smo se zadnji put proveli bolje nego ikada ranije. Jäger nije pre-stao da teče“, izjavio je student psihologije. „Ne biste popili ni 4.000 da nije bilo mene i mojih prijatelja“, dodao je drugi.

finog okusa, zavisi već koji smo odlučili da koristimo, onaj sa slatkim, slanim, kiselim ili gor-kim okusom.

Ovo će, vjeruju naučnici, po-sebno dobro doći onima koji imaju problema s viškom ki-lograma, jer će imati osjećaj da jedu nešto, a kalorija neće biti. Ovo „lizalo“ je još u pripremi, piše ABC News.

gradu Kuvajtu, Štokholmu i Aarhusu (Danska).

Najeftinije pivo u iznosu od 0,26 eura je u Guangzhou, a najskuplje 6,80 eura u Tripoli-ju. Ovo se odnosi na pakovanje od pola litre.

Papa Franjo od čokolade

Tokom opće audijencije odr-žane u Rimu, papa Franjo do-bio je svoj kip od čokolade u prirodnoj veličini. Dar je to predstavnika međunarodne slastičarske izložbe Sigep, a za njegovu je izradu korišteno 1,5 tona kakaa.

Sigep koji se organizuje 35.

FOTO VIJEST

godinu zaredom u Riminiju

okupio je slastičare, majstore

u izradi sladoleda, kolača te ti-

jesta iz čitavog svijeta. U okvi-

ru izložbe predstavljena je i

najnovija slastičarska oprema

te drugi materijali za izradu

poslastica, a organizovana su

natjecanja i seminari.

su počeli bježati s ukradenim voćem, ali su uhvaćeni. Dvo-jica su pritvorena u lokalnom zatvoru, a treći se nalazi u svo-jevrsnom kućnom pritvoru. Suđenje treba početi 23. aprila.

55

FOKUSJestivo ulje

Ulje i masnoće su oduvijek bili sastavni dio ljudske ishrane zbog energije koju proizvode. Dobijanje ulja iz biljaka je karakteristika mnogih drevnih kultura. Postoje dokazi o

uzgajanju biljaka iz kojih se dobija ulje, kao što su mak, uljana repica i lan, čak i u kamenom dobu. Prve prese za cijeđenje ulja proizvedene su na Kritu 3.500 godina prije nove ere, a kineski izvori iz perioda 2.800 godina prije nove ere pokazuju da su se soja i konoplja koristile za pravljenje ulja.

Biljna ulja i masnoće su zbog svojih karakteristika dostigla sko-ro mitsku reputaciju i postala od ogromnog trgovinskog zna-čaja. Jestivo ulje, kao i so, bilo je jedno od prvih dobara kojim se trgovalo na velikim udaljenostima. Mnoge drevne kulture na Mediteranu svoj prosperitet su zasnivale na proizvodnji masli-novog ulja, prvom biljnom ulju koje je doživjelo širu upotrebu u Europi.

Europa sjeverno od Alpa nije bila u mogućnosti da u većoj mje-ri proizvodi ulje iz biljaka uzgajanih na tom podneblju i to u dužem vremenskom periodu, tako da je bilo teško prehraniti narod, koji je često gladovao. Upravo je razvoj poljoprivrede i

industrijske prerade ulja iz sjemena biljaka, omogućio ogroman rast populacije u Europi u 18. i 19. stoljeću. Osnova industrijske revolucije je u stvari bila poljoprivredna revolucija. Historijski gledano, jestivo biljno ulje je jedan od stubova ljudske ishrane, zajedno sa žitaricama i šećerom, na kojima je utemeljena zapad-na civilizacija.

Razvoj rafinacije, procesa kojim se prečišćava iscijeđeno ulje, omogućio je proizvodnju jestivog ulja kakvo poznajemo danas - bez mirisa sa neutralnim okusom. Dalje usavršavanje proce-sa uzgajanja biljaka iz kojih se dobija jestivo ulje, kao i razvoj presa za cijeđenje ulja i rafinerija dovelo je posljednjih decenija do proizvodnje ulja boljeg kvaliteta, kao i do manjeg zagađenja okoline materijama koje nastaju tokom rafinacije.

Najpoznatija ulja koja se koriste širom svijeta su sojino, palmi-no, ulje uljane repice, sjemenki suncokreta, sjemenki pamuka i kukuruzno ulje, dok su glavni usjevi za dobijanje ulja u Europi suncokret, uljana repica i kukuruz. Porast svjetske populacije sa stalnom rastućom potrebom za uljem i masnoćama u ishrani također će povećati i njihov značaj u budućnosti.

Stub ljudske ishrane

56 mart 2014 www.instore.ba

Neka jestiva ulja su dobra za naš organizam, neka regenerišu kožu i posebno su dobra za pojedine dijelove tijela, neka su veoma rijetka, a neka dos-

tupna, neka imaju visok nivo masnoće da nam mogu i naškoditi ukoliko ih koristi-mo prečesto.

Bademovo ulje

Najbolja svojstva ovog ulja ispoljavaju se ako se koristi kao preliv za salate ili aro-ma za kolače. Obiluje biljnim bjelančevi-nama, vitaminima A, E, B1, B2 i B6, ali sadrži i nezasićene masne kiseline koje su nam neophodne u ishrani. Bademovo ulje poboljšava varenje, pomaže u stabili-zaciji nivoa šećera u krvi, otklanja nadu-tost stomaka, liječi upalu debelog crijeva, a koristi se i protiv zapaljenja i opekotina kože.

Suncokretovo ulje

Najpopularnije i najrasprostranjenije ulje na našim prostorima. Zbog njegovog blagog okusa koristi ga većina domaćica. Bogato je nezasićenim masnim kiseli-nama, kao i vitaminom F koji pozitivno utječu na naše zdravlje. Međutim, jed-nom upotrijebljeno, suncokretovo ulje trebalo bi da se baci. Dokazano je da ukoliko se koristi više puta postaje veoma štetno za organizam.

Ulje kikirikija

Ulje kikirikija je prema sastavu masnih kiselina veoma slično maslinovom ulju. Stabilno je pri visokim temperaturama, a gotovo je bez mirisa i okusa. Ulje kikiri-kija bogato je folnom kiselinom, vitami-nom E, kalijumom i linolnom kiselinom. Ovo ulje može da pomogne u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Koristi se za pečenje, prženje i za salate. U prehram-

jestivo ulje

RAZNOVRSNOST PONUDE JESTIVIH UlJA

Za svačije potrebe

Priredila: Ana Filipović, ana@instore.rs

Ulja su grupa neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tečnosti koje se ne miješaju s vodom. Dijele se u tri glavne grupe: masna ulja životinjskog ili biljnog porijekla, mineralna ulja i eterična ulja. U nastakvu upoznajte razne vrste ulja, gdje se koriste, od čega se sastoje i koliko su zdrava

benoj industriji upotrebljava se u proi-zvodnji majoneza i margarina.

Maslinovo ulje

Maslinovo ulje sadrži oleinsku kiselinu koja reguliše nivo holesterola i štiti krv-ne sudove i srce. Bogato je mononeza-sićenim mastima i fenolom. Ovo ulje se koristi pri pripremanju salata, kao i za pripremu jela od mesa. Na pravim ma-slinovim uljima mora stajati zemlja pori-jekla maslina. Ako zemlja nije navedena, rizikujete da kupite ulje pravljeno mije-šanjem najlošijih, oštećenih maslina iz više zemalja ili regija, što utječe na okus. Obratite pažnju na rok trajanja i kupujte isključivo ulje koje je cijeđeno u kalen-darskoj godini. Ako ga ne koristite često, kupite manju flašu kvalitetnijeg ulja. Ma-slinovo ulje je osjetljivo na svjetlost i zato treba da ga čuvate na tamnom mjestu.

Ulje od košpica grožđa

Ima veoma neutralan miris i koristi se za pripremu raznih jela i salata. Obiluje vitaminom E i omega-6 masnim kiseli-nama, pa blagotvorno djeluje na cijeli organizam, a posebno na cerebrovasku-larni sistem. Jača krvne sudove i smanjuje mogućnost od nastanka krvnih ugrušaka koji izazivaju srčani i moždani udar. Pro-izvodi se od sjemenki koje se dobivaju nakon presovanja grožđa. Trebalo bi ga koristiti isključivo na hladno te odmah nakon presovanja, jer je lako kvarljivo. Uglavnom se koristi u kozmetici.

Palmino ulje

Mnogo se koristi u Africi i Južnoj Ame-rici. Izrazito je narandžaste boje tako da istu boju poprimaju i jela u kojima se koristi. Rafinirano palmino ulje danas se

57mart 2014 www.instore.ba

koristi u industrijskoj proizvodnji slatki-ša. Poput kokosovog, nalazi se u čvrstom stanju te se topi na 28°C. Ohlađeno pal-mino ulje se steže, pa svi ostaci hrane od prženja padaju na dno. Kada stegnuto ulje izvadite iz friteze, jednostavno isije-cite i bacite prljav dio, a ostatak možete ponovo da koristite. Palmino ulje sadrži od 40 do 50 posto zasićenih masnih kise-lina, vitamine A, E i antioksidante, koji su neophodni za normalno funkcionisanje organizma. U prehrambenoj industriji se koristi za pravljenje margarina, masnoća i čokolada, a dodaje se pečenim i prženim komercijalnim proizvodima.

Susamovo ulje

Susamovo ulje koristi se uglavnom u ku-hinji Dalekog istoka, kineskoj i korejskoj. Ovo ulje može biti tamno ili svijetlo, a njegov karakterističan okus, kao i način primjene, zavisi upravo od boje. Svijetla varijanta dobija se od sirovih, odnosno neprženih sjemenki i koristi se za prženje. Tamnije susamovo ulje je snažnijeg okusa i dodaje se jelima tek pred kraj kuhanja. Bogato je željezom i ima visok procenat esencijalnih aminokiselina, prije svega metionina. Osim toga, ovo ulje sadrži vi-tamin E, kalcij, fosfor i antioksidante koji pomažu u radu jetre i čuvaju zube i kosti. Ima jak okus i zato se često miješa sa sun-cokretovim uljem. Ipak, koristi se najviše kao dodatak jelima, a rijetko za kuhanje.

Kokosovo ulje

Kokosovo ulje često se nalazi u čvrstom stanju, poput putera, i tek na 36 do 37 stepeni prelazi u tečno stanje. Otporno je na visoke temperature i vrlo stabilnog

okusa i strukture, pa je time pogodno za česta prženja. Osim toga, zbog svog oku-sa često se koristi u pripremi poslastica. Manje je kalorično od ostalih ulja, brzo se pretvara u energiju i ne doprinosi talo-ženju masti u krvnim sudovima. Također, povećava nivo izdržljivosti organizma i na taj način poboljšava performanse sportista, a ujedno je visoko rangirano na spisku najzdravijih ulja na svijetu.

Kukuruzno ulje

Koristi se i za kuhanje i za pripremu sa-lata. Sirovo ulje je tamnožute boje, ne-prijatnog mirisa i okusa i lako se kvari, a rafinisanjem poprima svijetložutu boju, prijatan miris i okus. Bogato je vitami-nom E i višestruko nezasićenim masnim kiselinama koje čuvaju naš organizam od starenja. Zbog visoko vrijednih nutritiv-

nih sastojaka najviše se koristi u dijetal-noj ishrani. Rok trajanja kukuruznog ulja je 12 mjeseci.

Repino ulje

Nema specifičan okus tako da nije po-godno za pripremanje salata i soseva, ali je zato dobro za kuhanje, pečenje i prženje. Zahvaljujući svojim osobinama koristi se kao osnova za druge, specijal-ne vrste ulja. Snižava nivo masnoća u organizmu, jer ima deset puta viši nivo omega-3 masnih kiselina od maslinovog ulja. Ipak, “minus” ovom ulju je što sadr-ži i eručnu kiselinu, koja loše djeluje na naš organizam. Kada kupujete ovo ulje, pročitajte na deklaraciji da li je proizvo-đač izbacio ovu kiselinu ili ne.

Ulje od sjemenki lana

Zbog veoma visokog procenta esenci-jalnih masnih kiselina, koje na visokoj temperaturi postaju štetne, koristi se isključivo za pripremu salata. Sadrži od 45 do 60 posto omega-3 masnih kiseli-na, ali i supstance koje se u organizmu metabolišu u jedinjenja koja sprečavaju nastanak karcinoma. Sprečava i stva-ranje krvnih ugrušaka, smanjuje nivo holesterola, a najnovija istraživanja po-tvrđuju da preventivno djeluje i u bor-bi protiv raka dojke. Laneno ulje treba da izbjegavaju svi koji imaju problema s prostatom, želucem i makularnom de-generacijom oka zato što dodatno iritira osjetljivu sluzokožu. Ne preporučuje se ni osobama koje piju aspirin i ciklospo-rine jer poništava dejstvo lijeka. Kupujte ga u manjim bočicama, jer užegne naj-kasnije za četiri mjeseca od datuma pro-izvodnje.

Ulja su grupa neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tečnosti koje se ne miješaju s vodom. Dijele se u tri glavne grupe:• masna ulja životinjskog ili biljnog porijekla (laneno, sojino ili ulje

sardina), a uglavnom se sastoje od glicerida i estara masnih kiselina;• mineralna ulja koja potječu od nafte, uglja ili škriljaca, a sastoje se

od ugljovodonika;• eterična ulja, dobijaju se sjemenki, cvjetova ili plodova različitih

biljki (kaduljino, ružino ili mentolovo ulje), a sastoje se najviše od terpena.

Masna ulja koriste se u prehrani, eterična ulja u proizvodnji kozmetike i sredstava za dezinfekciju, a mineralna ulja u petrohemiji, kao gorivo i kao sredstva za podmazivanje.

58 mart 2014 www.instore.ba

jestivo ulje

IPSOS: BRANDPUlS ISTRAžIVANJE O JESTIVIM UlJIMA

Raznovrsna jestiva biljna ulja nisu više rijetkost u našim prodavnica-ma. Dostupna su u većini super-

marketa i prodavnica zdrave hrane. Kod nas je pretežno zastupljeno suncokretovo ulje.

Suncokretovo ulje pogodno je za prženje, ali se u našoj kuhinji koristi i za pripre-manje salata.

Potrošači i dalje više obraćaju pažnju na marku i proizvođača ulja, manje na okus i vrstu, iako postoji širok portfolio ra-zličitih vrsta proizvoda. Maslinovo, ulje košpica grožđa, tikvino i laneno ulje, ulje od susama, kikirikija i još mnoga druga ulja, koja imaju svoja specifična svojstva.

U okviru BRANDpuls istraživanja kon-tinuirano se prate marketinški pokaza-telji uspjeha za kategoriju jestivih ulja i brendove unutar nje, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije, životnih stilova potrošača, kao i njihovih kupov-nih navika.

Marketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda, kroz sliku sta-nja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u 2013. godini na teritoriji Srbije, na uzorku od 4.000 ispitanika.

Veličina kategorije

Jestiva ulja koristi više od 95 posto po-trošača, što znači da je udio nekorisnika veoma mali i da su rijetki potrošači koji ne koriste bar neka jestiva ulja. Oko 75 posto potrošnje ulja odlazi na suncokre-tovo ulje.

Profil korisnika

Suncokretovo ulje se koristi veoma če-sto u našim domaćinstvima, čak 45 posto potrošača svakodnevno koristi ovu vr-stu ulja u ishrani, a ako se tom procentu

Često u tavama Autor: Aleksandra Jovanović, project manager, Ipsos

potrošača doda i dio potrošača koji ulja koriste bar četiri puta sedmično, dola-zimo do velikog procenta potrošača, od 68 posto, koji pripadaju segmentu heavy korisnika.

Udio potrošača koji čine segment me-dium potrošnje iznosi 22 posto, dok je udio light korisnika u populaciji od 15 do 64 godine najmanji i njih je tek oko pet posto. Ovi potrošači ulje konzumiraju tri puta mjesečno i rjeđe.

S druge strane, frekvencija korištenja specijalnih ulja je potpuno drugačija u poređenju sa korištenjem suncokretovog ulja. Heavy segment potrošača je daleko manji i čini ga tek negdje oko 15 posto potrošača u populaciji zemlje. Medium segmentu pripada gotovo jednak broj potrošača, dok je u light segmentu naj-veći dio potrošača, kojih je u populaciji oko 22 posto. Gotovo polovina potrošača nikada ne koristi specijalna ulja.

Profil heavy korisnika suncokretovih i

specijalnih ulja se bitno razli-kuje. Osim što je žena znatno više i u jednom i u drugom navedenom segmentu, među potrošačima koji često koriste specijalna ulja je daleko više starijih potrošača, sa višim obrazovanjem i primanjima, koji žive u gradskim sredina-ma, i to značajno više u Beo-gradu. Učestalost korištenja ulja je uslovljena i frekvenci-jom kuhanja, pa je tako među heavy korisnicima suncokre-tovog ulja značajno veći broj potrošača u čijim se domaćin-stvima svakodnevno kuha.

Stavovi o kategoriji

Heavy korisnici suncokreto-vog i specijalnih ulja smatraju da je maslinovo ulje zdravije od suncokretovog, samo što je kod korisnika specijalnih ulja ovaj procenat daleko veći. Dok se maslinovo ulje

koristi u većoj mjeri za pripremanje sa-lata, suncokretovo se uglavnom koristi za prženje. Korisnicima suncokretovog ulja smeta miris maslinovog ulja, a i cijena im je jedan od faktora koji utječu na odusta-janje od kupovine ove vrste ulja.

Snaga brenda

Na osnovu marketinških indikatora per-formansi brenda koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu, dobijena je jedinstvena mjera BRANDscore, koja omogućava poređenje brendova u okviru kategorije.

Prilikom izračunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa po-trošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realizovanom odnosu potrošača prema brendu (iskustvo, kupovina, korištenje...), dok emocionalni govori o kvalitetu i in-tenzitetu percepcije brenda u svijesti po-trošača (imidž, lojalnost…).

Jestiva ulja koristi više od 95 posto potrošača, što znači da je udio nekorisnika veoma mali i da su rijetki potrošači koji ne koriste bar neka jestiva ulja. Oko 75 posto potrošnje ulja odlazi na suncokretovo ulje

Učestalost korištenja suncokretovog ulja, Srbija, dva talasa istraživanja 2013. godina, 4.000 ispitanika. Učestalost korištenja suncokretovih ulja

45,1

23,2

18,0

4,42,1 1,2 1,6

4,3

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Jednom ili više puta dnevno

4 - 6 puta 2 - 3 putasedmično

2 - 3 putamjesečno

Jednomsedmično

Jednommjesečno

Rjeđe odjednom

mjesečno

Nikadasedmično

Učestalost korištenja specijalnih ulja, Srbija, dva talasa istraživanja 2013. godina, 4.000 ispitanika.Učestalost korištenja specijalnih ulja

8,2 6,89,0

6,0 5,4 3,8

12,4

48,4

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

Jednom ili više puta dnevno

4 - 6 puta 2 - 3 putasedmičnosedmično

2 - 3 putamjesečno

Jednomsedmično

Jednommjesečno

Rjeđe odjednom

mjesečno

Nikada

59mart 2014 www.instore.ba

60 mart 2014 www.instore.ba

jestivo ulje

IPSOS: PREGlED BH. TRžIšTA JESTIVIH UlJA

Uokviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinš-ki pokazatelji uspjeha za različite

kategorije proizvoda u segmentu prehra-ne, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije, lifestylea potrošača, kao i njihovih kupovnih navika. Marketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u 2013. godini na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Obično ulje

Ulja koriste gotovo svi potrošači u Bosni i Hercegovini, odnosno skoro 95%, a pi-tanje je samo koliko ih često koriste i koja vrsta ili brend se upotrebljava najčešće.

Navike korištenja i stavovi potrošača

Ulje svakodnevno koristi oko 62% kori-snika, i oni spadaju u grupu „heavy“ ko-risnika. U skupinu „medium“ korisnika, odnosno onih koji ulje koriste od 4 do 6 puta sedmično spada 16% korisnika, dok 14% čini „light“ skupinu koja ulje upo-trebljava od 2 puta sedmično do rjeđe od jednom mjesečno.

U uporedbi sa drugim potrošačima, među heavy korisnicima je značajno veći broj žena, dobi između 40 i 64 godine, sa završenom osnovnom školom.

Interesantni su stavovi svakodnevnih ko-

Izvor energije koju trebamo Autor: Aleksandra Jovanović, project manager, Ipsos

Većina, tačnije 67posto potrošača, smatra da salata nije dobro začinjena dok se ne stavi bar malo ulja. Sko-ro jednak broj (66%) navodi da je nezdravo koristiti više puta isto ulje u pripremi jela, te da je maslinovo ulje zdravije od običnog

risnika ulja. Većina, odnosno 67% sma-tra da salata nije dobro začinjena dok se ne stavi bar malo ulja. Skoro jednak broj (66%) navodi da je nezdravo koristiti više puta isto ulje u pripremi jela, te da je ma-slinovo ulje zdravije od običnog.

Nešto više od polovine potrošača navodi da im je jako bitno koja je marka ulja.

Maslinovo ulje

Većina potrošača u BiH ne koristi masli-

novo ulje, odnosno tek 31% potrošača u BiH su korisnici maslinovog ulja.

U poređenju sa onima koji ne koriste maslinovo ulje, u skupini korisnika je veći broj žena, dobi od 30 do 39 godina, koje imaju visoku školsku spremu i zaposlene su. Prilikom kupovine proizvoda, u većoj mjeri važnost pridaju osobinama proi-zvoda. Preferiraju jednostavan odmor i smiren stil života.

49% korisnika navodi da marku masli-

Kategorija Brend BRANDScore

ULJE Floriol 78,94

ULJE Bimal 55,42

ULJE Zvijezda 50,44

ULJE Dijamant 37,97

ULJE Omegol 35,48

Kategorija Brend BRANDScore

MASLINOVO ULJE Zvijezda 40,86

MASLINOVO ULJE Basso 34,27

MASLINOVO ULJE Olio 31,91

MASLINOVO ULJE SMS 29,17

MASLINOVO ULJE Fruitdoliva 26,06

Slika 1. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija proizvoda obično ulje, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika. Top 5 brendova.

Slika 2. Pozicija brendova prema BRANDscoreu; Kategorija proizvoda maslinovo ulje, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika. Top 5 brendova.

Većina potrošača u BiH ne ko-risti maslinovo ulje, odnosno tek 31% potrošača u BiH su korisnici maslinovog ulja.

61mart 2014 www.instore.ba

Slika 3. Frekvenca korištenja običnog ulja, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika.

Slika 5. Frekvenca korištenja maslinovog ulja, BiH, dva vala istraživanja 2013. godina, 1952 ispitanika.

Slika 6. Stavovi korisnika maslinovog ulja, BiH, dva vala istraživanja, 2013. godina, 612 ispitanika.

Slika 4. Stavovi heavy korisnika običnog ulja, BiH, dva vala istraživanja, 2013. godina, 1212 ispitanika.

novog ulja biraju na osnovu cijene, a jednak broj ističe da maslinovo ulje koristi samo kao začin. Većina korisnika smatra da je domaće maslinovo ulje bolje od kupovnog.

Na osnovu marketinških in-dikatora performansi bren-da koji se kontinuirano pri-kupljaju u BRANDpulsu dobijena je jedinstvena mjera BRANDscore, koja omogu-ćava poređenje brendova u okviru kategorije.

Prilikom izračunavanja, BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača

prema brendu, bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori o realizova-nom odnosu potrošača prema brendu (iskustvo, kupovina, korištenje...), dok emocio-nalni govori o kvalitetu i in-tenzitetu percepcije brenda u svijesti potrošača (imidž, lo-jalnost…).

Kada uzimamo u obzir sve-obuhvatnu snagu brenda, prema BRANDscoreu, najza-stupljeniji brend u kategoriji ulja je Floriol, a zatim slijede Bimal i Zvijezda. U kategoriji maslinovog ulja, najzastuplje-niji brend je Zvijezda.

Ulja koriste gotovo svi potrošači u BiH, odnosno skoro 95%, a pitanje je samo koliko ih često koriste i koja vrsta ili brend se upotrebljava najčešće.

62 mart 2014 www.instore.ba

Recept za život.

Floriol –vodec ́ i brend jestivih ulja u BiHRecept za život Floriol je odlučan u svojoj namjeri da bh. potrošačima ponudi zdrava ulja izvrsnog kvaliteta naglašavajući važnost raznovrsne i uravnotežene prehrane i zdravog načina života.

Floriol, vodeći brend jestivih ulja u Bosni i Hercego-vini, u vlasništvu je Bunge, svjetskog lidera u proiz-vodnji jestivih ulja, koji posluje na četiri kontinenta (Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Europa i Azija). Jestivo ulje čini veći dio naše prehrane. Početkom šezdesetih godina, naučnici su počeli uočavati jasne veze između unosa zasićenih masti i koronarne bolesti srca. Ova istraživanja su uslovila povećanje konzumacije nezasićenih masti u ljudskoj ishrani, te su potrošači počeli konzumirati jestiva ulja koja su izvor nezasićenih masti. Floriol trenutno ima 34% količinskog udjela na tržištu u Bosni i Hercegovini (Izvor: Nielsen, 2012-2013).

HistorijaFloriol brend nastao je 1993. u Mađarskoj, kao zdravo, vrhunsko ulje u premium segmentu, uz tržišnog lidera Vénusz u segmentu klasičnog jestivog ulja. Drugo najznača-jnije tržište za Floriol je Bosna i Hercegovina, gdje se pojavio još 1993. godine. Danas je Floriol prisutan u sljedećim zemlja-ma: Poljska, Estonija, Latvija, Litva, Češka, Slovenija, Hrvatska,

Bosna i Hercegovina, Kosovo, Rumunija, Makedonija, Crna Gora i Albanija. Od svih pomenutih tržišta, Flo-riol je najjači u Bosni i Hercegovini gdje zauzima po-ziciju tržišnog lidera, dok zauzima jaku drugu poziciju na tržištu Albanije te je lider u premium segment u Mađarskoj i Rumuniji.

ProizvodiDanas, Floriol u Bosni i Hercegovini nudi sljedeće proizvode: Floriol suncokretovo ulje: ovo je daleko najvažniji proizvod. Floriol suncokretovo ulje, jer

ima visoku razinu vitamina E, koji je ključni vitamin razgradiv u mastima. To je prirodni antioksidans koji

štiti stanične sastojke protiv štetnih oksidacijskih procesa, koji se nazivaju oksidativni stres. Nadalje, Floriol suncokretovo ulje se proizvodi s pobol-

jšanim deodorizacijskom procesom osmišljen-im kako bi se smanjio miris ulja tokom prženja.

Floriol Trio je mješavina suncokreta, uljane repice i kukuruzno ulje. Na tržištu je od 2005. godine, Floriol Trio ima prirodni visok sadržaj omega-3 masnih kiselina, koje pomažu u održavanju normalne razine holesterola u krvi te je stoga dobar za kardio-vaskularni sistem. Omega-3 masne kiseline pripadaju skupini tzv. Esencijalnih masnih kiselina, koje mogu biti sintetizirane u tijelu, te se zbog toga trebaju unositi u organizam putem prehrane. Kada je riječ o ambalaži,

Floriol se prodaje pretežno u boci od 1l, dok je Floriol suncokretovo ulje pored boce od 1l,

dostupno i u bocama od 2 i 5 litara. Floriol naglašava važnost razno vrsne i uravnotežene

prehrane i zdravog načina života.

Vrijednosti brendaFloriol je odlučan u svojoj namjeri da bh. potrošačima

ponudi zdrava ulja izvrsnog kvaliteta. Floriol se proizvodi u Mađarskoj, u tvornici, u mjestu Martfű, koja je najveći i naj-

moderniji proizvođač jestivog ulja u Srednjoj Europi. Predanost kvaliteti i ukupnoj sigurnosti svjedoče, sljedeći certifikati ISO

14001, OHSAS 18001 i IFS (International Food Standard, Istaknuti) kao i kontinuirana stroga kontrola kvalitete.

RazvojIstraživački i razvojni centar (Bunge inovacijski centar Europe) za jestiva ulja u Budimpešti, je mjesto u kojem napredne ideje u oblasti jestivih ulja postaju stvarnost, U ovom centru je 25 visokokvalificiranih naučnika, inžinjera i tehničara koji rade na kontinuiranom poboljšanju jestivih ulja. Floriol se zalaže za kontinuiranu inovaciju, te zaisigurno više vijesti se može očekivati u budućnosti.

FLORIOL_bosznia_420x297.indd 1 2014.03.21. 12:49

63mart 2014 www.instore.ba

Recept za život.

Floriol –vodec ́ i brend jestivih ulja u BiHRecept za život Floriol je odlučan u svojoj namjeri da bh. potrošačima ponudi zdrava ulja izvrsnog kvaliteta naglašavajući važnost raznovrsne i uravnotežene prehrane i zdravog načina života.

Floriol, vodeći brend jestivih ulja u Bosni i Hercego-vini, u vlasništvu je Bunge, svjetskog lidera u proiz-vodnji jestivih ulja, koji posluje na četiri kontinenta (Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Europa i Azija). Jestivo ulje čini veći dio naše prehrane. Početkom šezdesetih godina, naučnici su počeli uočavati jasne veze između unosa zasićenih masti i koronarne bolesti srca. Ova istraživanja su uslovila povećanje konzumacije nezasićenih masti u ljudskoj ishrani, te su potrošači počeli konzumirati jestiva ulja koja su izvor nezasićenih masti. Floriol trenutno ima 34% količinskog udjela na tržištu u Bosni i Hercegovini (Izvor: Nielsen, 2012-2013).

HistorijaFloriol brend nastao je 1993. u Mađarskoj, kao zdravo, vrhunsko ulje u premium segmentu, uz tržišnog lidera Vénusz u segmentu klasičnog jestivog ulja. Drugo najznača-jnije tržište za Floriol je Bosna i Hercegovina, gdje se pojavio još 1993. godine. Danas je Floriol prisutan u sljedećim zemlja-ma: Poljska, Estonija, Latvija, Litva, Češka, Slovenija, Hrvatska,

Bosna i Hercegovina, Kosovo, Rumunija, Makedonija, Crna Gora i Albanija. Od svih pomenutih tržišta, Flo-riol je najjači u Bosni i Hercegovini gdje zauzima po-ziciju tržišnog lidera, dok zauzima jaku drugu poziciju na tržištu Albanije te je lider u premium segment u Mađarskoj i Rumuniji.

ProizvodiDanas, Floriol u Bosni i Hercegovini nudi sljedeće proizvode: Floriol suncokretovo ulje: ovo je daleko najvažniji proizvod. Floriol suncokretovo ulje, jer

ima visoku razinu vitamina E, koji je ključni vitamin razgradiv u mastima. To je prirodni antioksidans koji

štiti stanične sastojke protiv štetnih oksidacijskih procesa, koji se nazivaju oksidativni stres. Nadalje, Floriol suncokretovo ulje se proizvodi s pobol-

jšanim deodorizacijskom procesom osmišljen-im kako bi se smanjio miris ulja tokom prženja.

Floriol Trio je mješavina suncokreta, uljane repice i kukuruzno ulje. Na tržištu je od 2005. godine, Floriol Trio ima prirodni visok sadržaj omega-3 masnih kiselina, koje pomažu u održavanju normalne razine holesterola u krvi te je stoga dobar za kardio-vaskularni sistem. Omega-3 masne kiseline pripadaju skupini tzv. Esencijalnih masnih kiselina, koje mogu biti sintetizirane u tijelu, te se zbog toga trebaju unositi u organizam putem prehrane. Kada je riječ o ambalaži,

Floriol se prodaje pretežno u boci od 1l, dok je Floriol suncokretovo ulje pored boce od 1l,

dostupno i u bocama od 2 i 5 litara. Floriol naglašava važnost razno vrsne i uravnotežene

prehrane i zdravog načina života.

Vrijednosti brendaFloriol je odlučan u svojoj namjeri da bh. potrošačima

ponudi zdrava ulja izvrsnog kvaliteta. Floriol se proizvodi u Mađarskoj, u tvornici, u mjestu Martfű, koja je najveći i naj-

moderniji proizvođač jestivog ulja u Srednjoj Europi. Predanost kvaliteti i ukupnoj sigurnosti svjedoče, sljedeći certifikati ISO

14001, OHSAS 18001 i IFS (International Food Standard, Istaknuti) kao i kontinuirana stroga kontrola kvalitete.

RazvojIstraživački i razvojni centar (Bunge inovacijski centar Europe) za jestiva ulja u Budimpešti, je mjesto u kojem napredne ideje u oblasti jestivih ulja postaju stvarnost, U ovom centru je 25 visokokvalificiranih naučnika, inžinjera i tehničara koji rade na kontinuiranom poboljšanju jestivih ulja. Floriol se zalaže za kontinuiranu inovaciju, te zaisigurno više vijesti se može očekivati u budućnosti.

FLORIOL_bosznia_420x297.indd 1 2014.03.21. 12:49

64 mart 2014 www.instore.ba

jestivo ulje

MEDIANA: TGI ISTRAžIVANJE O UPOTREBI JESTIVOG UlJA U ADRIA REGIJI

Imajući u vidu sve veću svi-jest ljudi o značaju zdrave ishrane, zanimalo nas je

kakva ulja u svojim kuhinjama koriste građani Slovenije, Hr-vatske i Srbije. Mnoga doma-ćinstva koja prije nisu „znala“ šta su zdrave masti, danas ih sve više koriste. Trend je da korištenje maslinovog ulja

Izvor:

Mediana TGI Slo 2013; N=4.107,

Mediana TGI Cro 2013; N=3.966,

Mediana TGI Ser 2013; N= 5.274.

Masno i slasnoGrađani Srbije dominiraju u kategorijama malih i srednjih korisnika u regiji, jer 33 posto njih koristi ulje od dva do tri puta sedmično, a 18 posto jednom sedmično ili rjeđe

Autor: Nataša Kutlača, natasa.kutlaca@mediana.si, www.medianagroup.net

ULJE: Vodeće marke na tržištu

Vodeće marke u regionu po

broju korisnika

ULJE: Korištenje

ulja u posljednjih 12

mjeseci

Korištenje

MASLINOVO ULJE: Korištenje

maslinovog ulja u

posljednjih 12 mjeseci

Korištenje

raste iz godine u godinu, dok klasično suncokretovo ulje i dalje ostaje vjerni prijatelj „balkanske“ kuhinje.

U Sloveniji je 97%, u Hr-vatskoj 95%, a u Srbiji 94% građana u svojim kuhinjama koristilo ulje u posljednjih go-dinu dana.

Ulje najčešće koriste Hrvati (69%) i Slovenci (63%), dok samo 48% građana Srbije jednom dnevno i češće koristi

ulje u svojoj kuhinji. Građani Srbije dominiraju u kategori-jama malih i srednjih korisni-ka u regijiu, jer 33 posto njih koristi ulje od dva do tri puta sedmično, a 18 posto jednom sedmično ili rjeđe.

U Sloveniji 42%, a u Srbiji 40% građana koristi maslino-vo ulje. Ako uporedimo fre-kvenciju upotrebe maslinovog i suncokretovog ulja u Srbiji, možemo vidjeti da među ko-

risnicima maslinovog ulja u Srbiji dominiraju umjereni i mali korisnici, dok ga samo petina njih upotrebljava sva-kog dana.

Najpopularniji brend ulja u Srbiji je Dijamant, u Hrvat-skoj Zvijezda, a u Sloveniji Cekin.

65mart 2014 www.instore.ba

66 mart 2014 www.instore.ba

u maloj radnji: priče sa polica

Srce na mjestu

Autor: Vladimir Miletić

U dijelu grada u kojem živim, Branko i Ceca imaju prodavnicu. Lju-

bazni i vrijedni domaćini, u kasnim četrdesetim godina-

ma. Kad god svratim u radnju, neko od njih

je tu. Nekada mala rad-

nja na

ć o š -ku, postala je prodavnica sa prilično širokim asortimanom. Ako nečega trenutno nema na policama, nabavit će oni ubrzo. Ono što uvi-jek imaju jeste pivo. I uvijek samo jednu vrstu. Moram da

ukucavaju neke podatke. Svi su u nekoj žurbi, moram prvo njih da uslužim pa tek onda mušte-rije koje kupuju. I prepametni su. Svi znaju šta je najbolje za mene. Svi imaju neke akcije. U početku svakog mjeseca, poslije svake sedmice, sad je počelo sva-kog dana. Objašnjavaju mi šta je na izuzetnom popustu, izraču-navaju mi koliko će mi se ispla-titi, ako ne uzmem propustit ću životnu priliku… Jes’ ko da ću se obogatiti na toj njihovoj akci-ji. Svi ponavljaju isti tekst, kao da su roboti. Ja mu kažem neću da uzmem, on ponovo iz početka isto, ja ga opet prekinem, on opet iz početka… Znaš li da nekima nisam uspio ni ime da upam-tim, toliko su samo pričali o tim proizvodima. Meni to nije normalno. Da radim sa čovjekom, a da mu ne znam ni

ime.“

Dok mi je pričao, Branko se premjestio

do frižidera sa pivom i izvadio jedno. Ono koje nikada nisam želio da kupim. „Do prije ne-koliko godina, držali smo i mi

priznam da nisam ljubitelj tog brenda i izbjegavam ga po cijenu odlaska u drugu radnju. Više puta sam se za-čudio čemu ta isključivost, pogotovo kada vidim široku paletu ostalih proizvoda. Jed-nom prilikom, kasno uvečer, zatekao sam Branka samog u radnji. Naplatio mi je nekoli-ko sitnica po koje sam došao i opet sam se našalio da sad moram u drugu prodavnicu po pivo. Branko se malo za-mislio i upitno me pogledao. Kao da se premišlja da li ću ga razumjeti. Naposljetku je započeo priču.

„Znaš, komšija, Ceca i ja radimo mnogo godina. Znaju nas kupci, znaju nas i dobavljači. Nismo nikada nikome ostali dužni ni dinara. Znamo da nismo veliki da bi se oko nas otimala konku-rencija i obaveze plaćamo na vrijeme.

Danas je to rijetkost, znamo i mi, ali tako smo napravili firmu. Moraju da budu plate radnicima na vrijeme i moraju dobavljači da budu isplaćeni. Čim ne pla-tiš jednom, odmah svi saznaju i postaješ obilježen. Eto, komšo, gledaš na televiziji te bankar-ske termine. Svaka zemlja ima taj kreditni rejting. Što je lošiji to im je skuplji kredit. Znamo to i mi, pa ne damo da nam taj rejting opadne. Razumiješ, kom-šo?“

Branko se zagleda u mene, kao da provjerava da li da priča dalje. Šutim i klimam glavom da razumijem, a on nastavlja: „Vjerovatno se usljed toga proču-lo za nas, dolaze nam komercija-listi sa svih strana. Nema dana da nam u radnju ne uđe barem njih dvadeset. Jedan za marga-rin, drugi za jogurt i mlijeko,

treći za tjestenine, četvrti za kućnu hemiju. Svi

imaju računare u koje

Kažu svi da u poslu nema emocija, da je danas sve bazirano na interesu. Da ne treba raditi srcem, već samo glavom. Da treba biti hladan. Ne znam, možda ovi frižideri to mogu. Možda ovo pivo treba da bude takvo. Ja sam, ipak, samo čovjek…

67mart 2014 www.instore.ba

O autoruVladimir Miletić. Direktor in-

ostrane kompanije. Konsultant

iz oblasti karijernog napre-

dovanja. Pisac motivacionih

priča i govora. Bloger (www.

dnevnikjednogdirektora.com).

Možete mu pisati na:

vladimirmiletic33@gmail.com

sva piva koja su postojala. Volim ja da imam asortiman. Šest pro-izvođača u ponudi. Ne znam da li se sjećaš, to je bilo kada su se svi reklamirali, kao da se samo pivo traži. Svakog dana su mi dolazili komercijalisti, supervizori, regio-nalni direktori, ma ne znam više ko je šta nudio. Ako uzmeš samo naš, dobit ćeš tendu, ako ne uz-meš njihov dobit ćeš frižider, ako prodaš najviše dobit ćeš i police i poklone… To nije bilo normalno. Ponekad se pojave istovremeno i jedni i drugi. Jedan ubjeđuje mene, drugi ubjeđuje Cecu. Do-lazio je tada i Bogdan, ja ga se ne sjećam, ali Ceca mi kaže da ga je primjećivala. Mlad, sitan dečkić, ni nalik ovim ostalima iz konkurencije. Nije baš mogao da se nametne lako, čak su ga malo i zezali pošto je tek počeo da radi i zato što je tih. Ceci je bio nekako simpatičan, vidjela je da je pošte-no dijete pa mu malo pomagala, poručivala i kad nam nije bila potrebna roba…“

Branko je uzdahnuo, dok je i dalje držao onu bocu u ruci i okretao je. „Kad je Ceca otišla na operaciju srca, nismo to niko-me pričali. Čak ni zaposlenima u trgovini. Ali, na meni se vi-djelo. Kad živiš sa nekim cijeli život, radiš sa njim, stvaraš za-jedno, mučiš se zajedno… boli i tebe kada boli njega. Morali su da joj ugrade stent, zakrčili su joj se krvni sudovi. Dok je bila u bolnici, ja sam radio, da malo skrenem misli. Dolazili su u rad-nju i dalje svi ti komercijalisti. I dalje su pisali u te njihove sprave, pokazivali mi nove akcije, kačili flajere po radnji… Niko od njih nije ni primijetio da nema Cece. Niko nije ni pitao. A, šta ćeš, kad sam čuo da obilaze po trideset radnji dnevno. Pa i ne čudi me da ništa ne primjećuju. Samo je Bogdan prišao i pitao me odmah kako sam, jesam li dobro. Odsut-no sam rekao da nisam i on se izvinio i povukao iz radnje bez obavljenog posla.

Operacija je prošla kako treba, Bogu hvala. Ceca se oporavljala polako u bolnici. Posjećivao sam je svakodnevno. Jednog dana ugledam Bogdana ispred bolni-ce, kako drži neki buket cvijeća i čeka nekog. Prišao sam mu, pru-žio ruku da se pozdravimo, a on mi pruži onaj buket iz njegove ruke i reče: 'Pozdravite Cecu i poželite joj, molim vas, brz opo-ravak u moje ime', izgovorio je tiho i stegnuo mi ruku u znak podrške. Zatečen, nisam stigao ni da mu se zahvalim na pažnji, već je bio na izlazu iz bolnice. Lijep i jednostavan buket polj-skog cvijeća. Odnio sam ga Ceci koja se obradovala toj pažnji. Neko se sjetio. Ne znam kako da ti objasnim komšo, ali za mene to pivo nije samo pivo. Od tada, samo Bogdan ima pravo da drži pivo u mojoj radnji. Zbližili smo se. Skoro nam je tek ispričao da ga je onog dana kada je otišao u posjetu, šef kaznio sa dvadeset posto jer nije ispunio dnevni plan obilazaka. Nije ga ni pitao za

razlog. Računar je izlistao nepra-vilnost i tu nema razgovora.

Kažu svi da u poslu nema emo-cija, da je danas sve na bazi in-teresa. Da ne treba raditi srcem, već samo glavom. Da treba biti hladan. Ne znam, možda ovi fri-žideri to mogu. Možda ovo pivo treba da bude takvo. Ja sam, ipak, samo čovjek… Evo, uzmi sada ovo pivo. Probaj ga. Ne košta ni-šta večeras.“

Uzeo sam pivo iz njegove ruke i krenuo kući. Sjeo sam na prvu klupu i otvorio ga. Hlad-no pivo. Hladno i napolju. A, meni, ipak, toplo oko srca.

w w w . t h e c u p a w a r d s . c o m

CROWNE PLAZA BELGRADE

CREATIVE COCKTAIL

BELGRADE April 17, 2014

www.media-marketing.com

68 mart 2014 www.instore.ba

Međunarodni dan palačinki

PR članak

U povodu Međunarodnog dana palačinaka, u Gradačcu je 04.03.2014. održana manifestacija Gastro provincija u pozadini na kojoj je sudjelova-lo više stotina učenika, ugostiteljskih djelatnika i novinara iz više bosanskohercegovačkih gradova.

Meggle je podržao ovu manifestaciju i aktivno sudjelovao. Tokom manifestacije darivali smo su-dionike i posjetioce Meggle voćnim jogurtima i Meggle pudinzima. Takmičari u pravljenju pala-činki koristili su Meggle Svježi sir, Meggle Vaj-krem, Meggle šlag u spreju.

Tokom četverosatnog druženja na ulicama Gra-dačca pripremljeno je i besplatno podijeljeno više od hiljadu palačinaka, a na kraju manifestacije uručene su i priznanja najuspješnijim.

U brzom jedenju palačinaka za djecu do deset go-dina pobijedio je desetogodišnjak Anis Pelešević (20,32 sekunde), a drugoplasirani i trećeplasirani su devetogodišnjaci Ibor Vantić-Tanjić (31,59) i Eldar Zukić (33,21).

S ciljem promocije ugostiteljske ponude održano je i natjecanje u pripremi palačinaka za turistič-ko-ugostiteljske škole, hotele i restorane, te me-dijske kuće. Najbolje slane palačinke u kategoriji srednjih škola napravila je Ugostiteljska srednja škola Lukavac (75 bodova), druga je bila Gimna-zija Mustafa Novalić Gradačac i Srednja škola iz Tuzle (64,50 ).

U kategoriji srednjih škola najbolji slatki palači-nak napravili su učenici MSŠ Hasan Kikić Gra-

dačac (78 bodova), drugi su bili učenici Srednje stručne škole Džemal Bijedić Goražde (77,50), a treći iz Ugostiteljske srednje škole Lukavac (76,90).

Najbolji među ugostiteljskim objektima i re-storanima bili su: Restoran Casablanca Goraž-de, San Remo Gradačac i Brunch Gradačac.

U kategoriji medijskih kuća najuspješniji su bili Federalna novinska agencija - Fena, RTV Tu-zlanskog kantona te Radio Gradačac.

Meggle je poznata renomirana kuća mlijeka i mliječnih proizvoda sa tradicijom dugom 127 godina. Prisutan je u Bosni i Hercegovini pre-ko 20 godina.

U mjesecu martu u svim većim tržnim centri-ma u BiH Meggle je organizovao promocije proizvoda. Meggle u svojoj paleti proizvoda ima za svakoga ponešto. Iz svoje široke pale-te Meggle proizvoda nudio je Svježe mlijeko, Kiselo vrhnje sa jogurtom, Probia,Tečni jogurt 1,5l, Lacto Free mlijeko. Prehrambene navike potrošača se mijenjaju iz godine u godinu i sve više se vodi računa o zdravoj, kvalitetnoj i pra-vilnoj ishrani. Ljubazne promoterke su kupce upoznavale sa Meggle proizvodima, te kroz degustacije upućivale kupce da i sami probaju Meggle proizvode. Za kupovinu su kupci na-građivani prigodnim poklonima.

Meggle tradicija duga 127 godina

69mart 2014 www.instore.ba

70 mart 2014 www.instore.ba

KAKO STIćI DO VElIKOG BROJA lOJAlNIH KUPACA

u maloj radnji: za lakše poslovanje

Vjerne mušterije kod vas

Autor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, logosoft, www.logosoft.rs

Ovaj članak je posljednji u malom serijalu posveće-nom važnosti sprovođe-

nja loyalty programa u malo-prodaji. Posvećen je odgovoru na ključno pitanje: kako steći članove loyalty kluba, odno-sno kako privoljeti potrošače da nam budu lojalni?

Pred vlasnikom ili menadže-rom maloprodajnog pre-duzeća koje je otpočelo sa sprovođenjem programa na-građivanja lojalnih potrošača - loyalty programom - mogu da se pojave neočekivane teš-koće. Može vam se desiti da i uz pažljivo smišljen program nagrađivanja klijenata, pored kvalitetne obuke osoblja kako da učlani potrošača u loyalty klub, pa i pored finansijskog ulaganja u marketing pro-gram (flajeri, oglasi) - rezultat jednostavno izostane. Odno-sno, da većina kupaca odbije da pristupi programu, a da od onih koji pristupe ne možete dobiti lične podatke za koje

u računar) vaš prodavac. Ovo se može obaviti vrlo brzo, za svega nekoliko sekundi.

- Vremenom, kroz korištenje ovog programa, dopunjavajte podatke o potrošaču: o nje-govim potrošačkim navikama (šta kupuje), o odazivanju na akcije na koje ste ga pozivali, o kategoriji potrošnje (prosje-čan iznos računa). Vremenom ćete imati veoma jasnu sliku o svom potrošaču i o tome šta mu možete ponuditi u buduć-nosti, a niste ugrozili njegovu privatnost.

Svom vjernom kupcu se mo-žete dodatno približiti i sa-znati još više o njemu koriste-ći neka druga, veoma efikasna sredstva: svoju stranicu na internetu, Facebook stranicu, e-mail kampanju, aplikaciju za mobilni telefon. Ali o tome u nekom novom članku.

mislite da su vam važni. U takvoj situaciji biste se vjero-vatno zapitali da li se sav trud i ulaganja u loyalty program isplate.

Za ovaj problem postoji rješe-nje, ali prije nego što pređemo na rješavanje problema, uvijek je dobro i da saznamo njego-ve uzroke. Predstavit ću vam nekoliko najvažnijih uzroka na primjeru situacije koja mi se desila prije nekoliko mjese-ci, kada sam u jednoj pozna-toj maloprodaji tehničke robe obavljao manju kupovinu. Ponuđeno mi je da pristupim loyalty klubu, a evo tri razlo-ga zbog kojih sam tu ponudu odbio:

- Potrošač ne razumije ko-risti koje ima od članstva u loyalty klubu

Prodavac je (dok sam ja vadio novac iz novčanika) ponudu obrazlagao opširnom i prilič-no zbrzanom pričom, od koje sam zapamtio samo fraze „ka-snije“, „skupljate poene“, "na našoj web stranici" - dakle ništa što bi me pokrenulo da prihvatim. Nisam vidio tre-nutnu i direktnu korist koju bih imao od toga.

- Potrošač ne želi da se za-država na kasi

Iza mene je u redu bilo još troje ljudi. Na listiću koji mi je prodavac ponudio da po-punim, bilo je previše polja za popunjavanje - uključujući i e-mail i kućnu adresu. Pošto

nisam mogao da proces oba-vim brzo, nisam želio da sebi i drugima stvaram neprijatnu situaciju.

- Tražite previše podataka

Nemam problem da u ovak-voj situaciji dam svoje ime i broj mobilnog telefona. Ali, učinilo mi se da mi se ugroža-va privatnost time što se traži i naprimjer moja kućna adresa.

Vrlo je vjerovatno da veći-na kupaca razmišlja na sličan način. Tako da, analizirajući uzroke ovog problema, mo-žemo da vidimo i njegovo rje-šenje:

- Potrošaču ponudite nagra-du (popust, poklon, vaučer...) i za kupovinu koju trenutno obavlja, naravno uz uslov da pristupi klubu. Bit ćete pri-jatno iznenađeni pozitivnom reakcijom kupca u situaciji kad je prepoznao trenutnu i direktnu korist za sebe.

- Tražite samo osnovne in-formacije o potrošaču; ime i broj mobilnog telefona će biti sasvim dovoljni. Također, ne maltretirajte kupca nikakvim formularima, neka te podat-ke zapiše (ili još bolje ukuca

Nećete privoljeti potrošače na svoj loyalty progam u slučaju da ne razumiju kakvu im korist nudite, ako tražite suviše podataka od njih i ako ih dugo zadržavate na kasi zbog njihovog prikupljanja

57vodič kroz kategoriju ...

topli napici

72 mart 2014 www.instore.ba

tehnologije

STABIlNI TROšKOVI ENERGIJE U SEKTORU MAlOPRODAJE

Fokus trgovaca na mjere za optimizaciju potrošnje energije, pokrivanje rashladnih vitrina i ekološke rashladne metode

Priredio: Nemanja Hadži-Pavlović ProExpo d.o.o., Predstavništvo Messe Düsseldorf

Poboljšanje efikasnosti

Dok su u prošlosti troškovi energije za trgovce kontinuira-no rasli, većina njih je u 2012. godini

zabilježila približno iste troš-kove u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je rezultat stu-dije EHI Retail instituta o upravljanju energijiom u sek-toru maloprodaje, objavljene prošle godine. Trgovci sma-traju da je ovo posljedica re-lativno malog porasta takse za obnovljive izvore energije sa 3,53 centi/kWh iz 2011. godi-ne na 3,59 centi/kWh u 2012. Još jedan faktor sa pozitivnim utjecajem na ovu situaciju bila je veoma povoljna nabavna cijena električne energije u 2012. godini.

Ovaj stabilan razvoj također znači da su troškovi energije po kvadratnom metru pro-dajnog prostora minimalno porasli i zapravo ostali na približno istom nivou kao u prethodnoj godini. S druge strane, ako pogledamo troš-

kove energije tokom pretho-dih godina, očigledno je da je godišnje došlo do postepenog povećanja. U skladu sa izvje-štajima o aktuelnim svjetskim trendovima u cijenama ener-genata i u pogledu postojećeg institucionalnog i pravnog okvira, možemo pretpostaviti da će se ovo povećanje na-staviti u narednim godinama. Prema anketiranim trgovcima u neprehrambenom sekto-ru, godišnji troškovi energije (struja, gas, mazut, i drugo) iznose u prosjeku 32,95 eura po kvadratnom metru prodaj-nog prostora, što je povećanje od 2,11 eura po kvadratnom metru u odnosu na 2009. go-dinu kada su ovi podaci prvi put prikupljeni. U trgovi-ni hranom na malo godišnji troškovi energije iznose 56,25 eura po kvadratnom metru

prodajnog prostora, i veći su za 4,65 eura po kvadratnom metru u odnosu na 2009. go-dinu.

Rashladna tehnologija u trgovini hranom

Kako za sve, tako i za trgovce hranom je smanjenje troško-va i poboljšana efikasnost od velikog značaja. Među trgov-cima hranom koje je ispitao EHI institut, jedno od ključ-nih pitanja bila je optimizacija energije u oblasti rashladne tehnike - oblasti sa najvećom potrošnjom energije (41%). Mnoge kompanije u sektoru trgovine hranom su morale da povećaju odjeljak za hla-đenje u okviru svojih radnji kako bi obezbijedile prostor za uvećani asortiman. Ovo je najvećim dijelom uzrokovano

uvećanjem ponude polugoto-vih i gotovih jela koja zahti-jevaju hlađenje, kao i stalnom ekspanzijom mliječnih pro-izvoda i duboko zamrznutih proizvoda. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti i u buduć-nosti, pa će rješenja za uštedu energije u oblasti rashladne tehnologije posebno dobiti na značaju.

Postoje različite opcije za smanjenje troškova energije u radu rashladnih jedinica. Neke su relativno jedno-stavne, kao što su pravilan plasman proizvoda u okviru rashladnih vitrina, redovno servisiranje i pravilno pozici-oniranje jedinica unutar pro-davnica, dok su druge mjere troškovno intenzivnije, kao što je ugradnja poklopaca na rashladnim uređajima.

73mart 2014 www.instore.ba

EuroShop 2014, sajam koji posjećuju trgovci iz cijelog svijeta, prikazao je širok spektar inova-tivnih rashladnih jedinica i rješenja. Odjeljak za rashladne uređaje bio je veći nego ranijih godina, sa oko 160 izlagača iz cijelog svijeta na površini od 19.000 m² neto izložbenog prostora.

Prednosti i maneTrgovci koji su se opredijelili za pokrivanje svojih čilera u svim svo-jim novim ili adaptiranim objektima jasno su os-jetili da su koristi prevag-nule nad nedostacima. Ukratko, identifikovane su sljedeće pogodnosti:• Nema propuštanja hlad-

nog vazduha iz rashlad-nih uređaja;

• Duže zadržavanje ku-paca ispred rashladnih jedinica;

• Kupci percipiraju bolji kvalitet proizvoda;

• Manji nered u prezen-taciji proizvoda u ok-viru jedinica, jer se roba manje „preseljava“;

• Izgled prodavnice je stvarao utisak višeg kvaliteta;

• Slanje poruke o trgovcu kao ekološki svjesnoj i savjesnoj kompaniji.

Kao nedostatak se izdvaja teži postupak rukovanja za zaposlene pri punjenju rashladnih jedinica proiz-vodima.

Pokrivanje rashladnih vitrina

Prema različitim kalkulacija-ma, zamrzivači sa staklenim poklopcima zahtijevaju i do 50 posto manje energije, a čileri (rashladni regali) mogu tako da uštede do 35% ener-gije. Logičan je zaključak da su trgovci spremni da ulože u takve poklopce. Zaista, među anketiranim trgovcima uobi-čajena je praksa da obezbijede pravilno zatvaranje rashlad-nih uređaja (poklopci, vrata, noćne roletne, i drugo). Me-đutim, kada je riječ o stan-dardnim čilerima, tek nešto više od polovine anketiranih trgovaca koristi poklopce, i to čak ne u svim, već u pojedinim „pilot“ radnjama.

Postavlja se pitanje zašto je to tako. Poklopci su još osjetljivo pitanje, jer upotreba zatvo-renih jedinica znači gublje-nje pozitivnog aspekta pre-zentacije robe koja podstiče prodaju. Mnogi prodavci se plaše da će poklopci sprije-čiti potrošače da kupuju. Po-sebno su zabrinuti kad su u pitanju mliječni proizvodi i drugi kratkotrajni proizvodi. To stvara dilemu između onih koji su odgovorni za energet-ska pitanja u maloprodajnim preduzećima i onih u odjelje-njima prodaje, jer to zapravo znači birati između enegetske efikasnosti i pouzdanosti pro-daje. Još jedan nedostatak koji trgovci vide je složeniji postu-pak rukovanja, jer je zatvo-rene frižidere teže popuniti proizvodima.

Prilikom renoviranja ili iz-gradnje novih objekata, 40 posto među anketiranim tr-govcima se odlučilo za ugrad-nju poklopaca na svojim obič-nim rashladnim agregatima. Da bi identifikovale utjecaj poklopaca, ove kompanije su sprovele istraživanja preko instituta za istraživanje trži-šta i kroz diplomske i master radove na određenim univer-zitetima. Rezultati su pokazali da trgovci koji su ugradili po-klopce zapravo nisu zabilježili nikakav pad prodaje. Umje-sto toga, reakcije kupaca su bile veoma pozitivne, jer su zbog prijatnije temperature oko rashladnih uređaja više vremena proveli u kupovini i izboru proizvoda. Uz to su jedinice i urednije, a poklopci su obezbijedili i bolji krajnji kvalitet proizvoda.

Poređenje pokazuje da su otvorene rashladne vitrine uvijek kompromis između sti-mulisanja kupovine i smanje-nja potrošnje energije. Kako bi podstakli kupce da zahva-ljujući lakom pristupu proi-zvodima kupuju, trgovci često prihvataju značajne gubitke u potrošnji energije. U praksi, to je pitanje pronalaženja ba-lansa između prezentovanja proizvoda, potrebne tempe-

rature za određene proizvode i savremenih potreba za ma-njim energetskim troškovima.

Imajući u vidu rast troškova energije, klimatske promjene i promjenu ekološke svijesti kupaca, poklopci na rashlad-nim vitrinama će sigurno po-stati neizbježni. Vjerovatno je samo pitanje vremena kada će odgovarajući zakonski propisi stupiti na snagu. Kada svi tr-govci budu koristili poklopce, niko više neće moći da tvrdi da zbog toga gubi od konku-renata. Sve što je potrebno je nekoliko hrabrih pionira koji će prikazati pozitivan primjer i na taj način ukazati na pra-vac kojim se treba kretati u budućnosti.

Rashladna sredstva

Kada trgovci mijenjaju svo-je rashladne vitrine, oni se odmah opredjeljuju za one koje odgovaraju savremenim zahtjevima u pogledu ener-getske ravnoteže i rashladnih sredstava, jer ekološko hlađe-nje postaje sve važnije pred današnjim klimatskiim pro-mjenama.

Njemački, austrijski i švajcar-ski trgovci koji su učestvovali u istarživanju EHI instituta opredijelili su se za sljede-će kombinacije rashladnih sredstava kao standard za sve

njihove nove ili adaptirane objekte:• 43% želi da koristi R-744

(CO2) za zamrzivače i R-134a za čilere.

• 31% preferira transkritične sisteme, odnosno upotrebu R-744 za oba, za zamrzivače i čilere.

• 26% nastavit će da koristi konvencionalna rashladna sredstva, posebno R-404A i R-134a.

Ipak, treba napomenuti da diskontne radnje nisu bile obuhvaćene ovim istraživa-njem. Visok procenat prirod-nih rashladnih sredstava javlja se djelimično zbog njihove re-lativno široke upotrebe među švajcarskim kompanijama, posebno u posljednjih neko-liko godina, dok su njemački trgovci i dalje prilično nevolj-ni u tom pogledu.

74 mart 2014 www.instore.ba

bussines support

Autor: Azra Korjenić, Junior Consultant, Datalab BH, azrak@datalab.ba

Pregovaranje za dobar ERP

Nabavka licenci za rad u poslov-no-informacionom sistemu obično ne označava i kraj pro-cesa nabavke sistema. Sama sredstva koja se izdvajaju isklju-

čivo za kupovinu licenci su obično velika, ali pored toga implementacija i održava-nje programskog rješenja iziskuje mnogo vremena i novca, zavisno od složenosti poslovnih procesa. Najkasnije u ovoj fazi, treba prepoznati značaj razgraničavanja pojmova troška i investicije. S obzirom da su licence nematerijalna sredstva društva, nabavka istih i stavljanje u upotrebu (im-plementacija) predstavljaju vrijednost za preduzeće i pripadaju stalnim sredstvima preduzeća. Stoga je potrebno razmišljati u pravcu buduće koristi koju ćemo imati od nabavke i pravilne implementacije sistema, a ne samo implementaciju posmatrati kroz dodatne troškove.

Cilj uvođenja poslovno-informacionog sistema je poboljšanje efikasnosti rada. Neophodno je što bolje definisati svoja očekivanja i zahtjeve, kako bi sistem bio

implementiran na pravilan način. Značaj ulaganja se ne smije umanjiti i troškove ne treba zanemariti. Naprotiv, treba se vodi-ti mnogo računa o izdacima koji očekuju kompaniju, ali najvažnije je dobro razmi-sliti i gdje štediti. Potencijalni kupci imaju velike nedoumice po pitanju opravdanosti velikog ulaganja. Dodatni pritisak stvara i komplicirana zakonodavstvena situacija u zemlji, a svi žele da što jeftinije dođu do efikasnog sistema. Takav pristup nije pri-mjeren nematerijalnim dobrima. Oni ima-ju svoju cijenu. Ponuđači pravdaju visoke inicijalne troškove za kupce činjenicom da će adekvatno uspostavljen poslovno infor-macioni sistem donosti višestruke koristi preduzeću, povećati efikasnost zaposle-nih, smanjiti troškove, povećati transpa-rentnost, centralizirati odlučivanje i tako olakšati poslovanje. Zbog toga, kupci tre-baju biti oprezni. Cijena svakog sistama je varijabilna, ali sa promjenom cijene dolazi

i do promjene kvaliteta. Cjenkanje, kao da se radi o robi sa tezge, često donose veće probleme nakon kupovine. Nezaboravite da potpun poslovno-informacioni sistem čine licence, implementacija, upgrade i podrška. U nastavku pogledajte gdje po-stoji prostor za pregovaranje koje će do-nijeti veće uštede ili veće koristi od jedno-kratnih popusta pri kupovini.

Odabir licencne konfiguracije

Što je licenca „jača“, podržava više opcija i ima više mogućnosti, ali samim tim je i skuplja. Razlog kupovine veće licence je obično naznaka da se nisu dobro analizi-rali poslovni procesi, pa je lakše odmah na početku kupiti licence koji omogućavaju i napredne opcije, kako klijenti kažu „jer je u planu širenje poslovnih aktivnosti“. Sva-ki poslovni sistem se prirodno širi, to nije razlog da ulažemo sredstva i zaledimo ih prije vremena. Mudrije je izabrati licencnu

Prilikom donošenja odluke o nabavci poslovno-informacionog sistema je neophodno odvojiti dosta vremena i dobro razmisliti o navedenom. Jedino uz pravilan odabir programskog rješenja, odgovarajuće licence i adekvatnog partnera za implementaciju i podršku, kupac može postići što želi

75mart 2014 www.instore.ba

konfiguraciju koja može podržati trenutno poslovanja kompanije, a kasnije, širenjem kompanije širiti i svoj poslovno-infor-macioni sistem. Zaposleni će brže i lakše naučiti manji broj operacija koje koriste svakodnevno.

Od značaja je i licencni ugovor koji defi-niše da li licenca prelazi u vlasništvo ili je potrebno periodično dokupljivati pravo na korištenje programa. Potrebno je donije-ti odluku da li kupiti ili iznajmiti licence. Prednost kupovine je da licenca prelazi u vlasništvo korisnika, ali je nedostatak veći izdatak pri kupovini. S druge strane, iznajmljivanje licence zahtijeva periodično plaćanje prava na korištenje licence. Kroz duži vremenski period to može uzrokovati veće troškove nego kupovina. Ipak, teku-ći trošak iznajmljivanja je obično manje opterećenje za preduzeće. Pojedine kom-panije nude obje opcije, dok druge ipak omogućavaju isključivo kupovinu odnosno iznajmljivanje licence.

Prije nabavke poslovno-informacionog si-stema potrebno je provjeriti da li postoji plan razvoja programa. Kupac treba prili-kom ulaganja razmišljati o dužem periodu, obično sedam do deset godina. Velika šte-

ta bi se nanijela preduzeću ukoliko bi se preduzeće nakon implementacije za kratki period moralo okrenuti potpuno novom rješenju, jer stari sistem se neće razvijati u skladu sa trenutnim zakonodavstvom. Ov-dje se treba obratiti i pažnja na renomira-nost kompanije. Istraživanja o kompaniji, njenom statusu, zaposlenim, ali i iskustva korisnika su uvijek velika pomoć prilikom procjene ponuđača.

U kompanijama dolazi do fluktuacije rad-ne snage. Prednost pri kupovini će imati program koji je poznat budućim zaposle-nicima. Kompanija može provjeriti da li na tržištu rada postoje osobe koje posjeduju osnovna znanja u radu s programom. U tom slučaju se novi zaposlenik lakše prila-gođava radu, ali i kompanija ne troši vrije-me na početne edukacije. Isto tako, osobe će biti voljne naučiti koristiti program koji se koristi u većem broju kompanija, jer svoje znanje mogu koristiti na više mjesta.

Programsko rješenje može biti odgovara-juće i jako dobro razrađeno, ali ako kom-panija izabere neadekvatnog partnera sve može biti dovedeno u pitanje. Važno je da kompanija ne ovisi o samo jednom predu-zeću koje pruža usluge implementacije i

podrške. Ukoliko ne odgovara jedno pre-duzeće, kompanija može kao svog saradni-ka izabrati drugo preduzeće s kojim bolje sarađuje i za koje smatra da je adekvatnije.

Na kraju ostaje još jedna tačka koju ne smijemo izostaviti, a to je kompaktibilnost sa drugim programskim i hardverskim rje-šenjima. Ovo je naročito bitna tačka uko-liko je kompanija već ranije izvršila velika ulaganja u druge programe ili u nabavku hardvera. Zato je uvijek potrebno razmi-šljati o mogućnostima dodatnih integra-cija, i obavezno se raspitati ko je u stanju prilagoditi program specifičnostima kom-panije.

Prilikom donošenja odluke o nabavci poslovno-informacionog sistema je ne-ophodno odvojiti dosta vremena i dobro razmisliti o navedenom. Odluke poput ove se ne donose preko noći, jer imaju svoju težinu i dugoročno utječu na poslovanje kompanije. Jedino uz pravilan odabir pro-gramskog rješenja, odgovarajuće licence i adekvatnog partnera za implementaciju i podršku, kupac može postići što želi. Na taj način će obezbijediti efikasnije poslova-nje, i pretvoriti podatke u dobit.

76

periskopmart 2014 www.instore.ba

Više od kreativnosti

P utujući kroz Bosnu i Hercegovi-nu, naravno lokalnim putevima i magistralama, veoma rijetko i au-toputem, možemo primijetiti po-stojanje mnogih kompanija koje

na različite načine žele predstaviti sebe, svoju djelatnost i prikazati se kupcima kao kompanija koja može riješiti njihov problem. Zanimljivo je pratiti vizuelne identitete tih kompanija, koje su većinom orijentisane na zadovoljavanje potreba ge-ografski jako ograničenog prostora. Ono što sam ja primijetio jeste da među njima ima dosta sličnosti, pogotovo kada je riječ o motu kojeg reklamiraju, a i sam naziv kompanije nije proizvod velikih kreativnih umova. Najzanimljiviji, a sigurno mogu reći i najčešći moto jeste „više od ...“. Umjesto ove tri tačke samo stoji primarni proizvod koji kompanija prodaje ili usluga koja se nudi. I tako se voziš automobilom i razgledaš. S lijeve strane je moto „više od dijelova“, s desne „više od automobila“. Zatim ide „više od voća“, „više od igre“, „više od poljoprivrede“, tek malo dalje imamo billboard „više od letenja“ i mali plakat koji najavljuje gostovanje ansambla Stari drugari - „više od tamburaša“. Ispod toga neki srednjoškolac, vođen naprednim marketingom, u trenutku očaju napisao grafit „Tanja volim te više od života“. Od-mah pored njega stoji „BiH repka - više od reprezentacije“. Mnoge kompanije i nemaju istaknut moto nego samo ime kompanije, vjerovatno vodeći se starom izrekom „slika govori više od riječi“. Ja zaista nisam siguran šta se ovim motom želi poručiti potrošačima. Moja pretpo-stavka jeste da se ovdje govori o kvalitetu, pa je voće pod ovim motom kvalitetnije od ostalog. Međutim, prva pomisao nije uvijek kvalitet. Kada vidite moto „više od knjigovodstva“, zapitate se o čemu se tu radi. Nekako na prvu dobijem osjećaj da se tu radi o nečemu ilegalnom. U svakom slučaju mislim da svako treba barem malo kreativnosti uključiti u kreiranje svog mota, jer to je jedno od ogledala kompa-nije, ili čak konsultovati stručnjake koji u tome mogu pomoći. Ništa što se radi ne smije biti samo sebi svrha, pa tako i moto

ne treba kreirati samo da bi ga imali, nego ga koristiti kao marketing alat u borbi za naklonost potrošača.

Ograničenu kreativnost možemo vidjeti i prilikom odabira imena kompanije. Iako na prvu izgleda jednostavno, poduzetni-ci su često u velikim dilemama koje ime odabrati ili kako ga kreirati. Međutim, pozadina te dileme nije ekonomska. Tu prvenstveno mislim da se veoma rijetko gleda na to kako će potrošači percipirati to ime na tržištu, dok je mnogo važnije da inicijali svih bitnih ljudi u vašem životu budu uključeni. Razmišljanje ide u smije-ru: „Nemoj koga da zaboravim, zahatarit će mi do kraja života.“ I tako onda dobijamo imena kompanija sastavljenih od inicijala, gdje tri dana moraš lomiti jezik da bi ga izgovorio, ili samo imena vlasnika sa oba-veznim „X“ na kraju kao: Denix, Banex, Salix... Kada sam razmišljao na ovu temu, zanimljivim mi se učinilo da napravim malu analizu naziva kompanija u BiH. Iz baze kompanija koju imam izvukao sam imena 28.651 kompanije sa prostora cijele Bosne i Hercegovine. Prvo što sam htio provjeriti jeste koje riječi su najzastuplje-nije u imenima kompanija. Odmah sam

Autor: mr. Kenan Uštović, vođa Odjela za unapređenje prodaje i razvoj poslovanja, Sberbank BH d.d. Sarajevo*

Ograničenu kreativnost možemo vidjeti i prilikom odabira imena kompanije. Iako na prvu izgleda jednostavno, poduzetni-ci su često u velikim dilemama koje ime odabrati ili kako ga kreirati. Međutim, pozadina te dileme nije ekonomska. Tu prvenstveno mislim da se veoma rijetko gleda na to kako će potrošači percipirati to ime na tržištu, dok je mnogo važnije da inicijali svih bitnih ljudi u vašem životu budu uključeni.

isključio nazive gradova unutar imena, skraćenice kao što su KJKP, ZU, D.O.O... Rezultat analize pokazao je da su najza-stupljenije ove riječi: komerc, company, trade, promet, auto, commerce, export, import, trans, prom, group, euro, comerc, invest, gradnja, eko i inženjering. Neki od oblika „komerc“ sastavni je dio oko 1.000 imena kompanija. Interesantno je i to da imamo oko pedeset kompanija koje u svom imenu imaju riječ „braća“. Dvije vrste naziva sadrže riječ „braća“. Na pr-vom mjestu su oni koji nakon „braća“ u imenu kompanije dodaju svoje prezime, dok druga vrsta preferira da nam da tač-nu informaciju koliko te braće ima. Tako možemo vidjeti nazive „petero braće“ ili „sedmero braće“. S druge strane pogle-dao sam i koliko kompanija u svom imenu imaju slova ili neki znak koji nije sastavni dio naše abecede. Slovo „X“ možemo naći na 1.678 kompanija, kojih je najviše u Mo-staru. Slovo „Y“ se nalazi na 1.202, a slovo „Q“ na 103 kompanije i najviše su zastu-pljeni u Banja Luci. Sarajevo, i to Općina Centar ima najviše kompanija koje u svom nazivu imaju slovo „W“. Takvih kompa-nija u BiH je 400. Osim toga oznaku „&“ možemo naći u imenima 488 kompanija.

Prilikom odabira imena kompanije mo-ramo voditi računa o tri bitna elementa. Iza imena mora stajati priča, zanimljiva, smiješna, inspirativna koja će vaše sago-vornike ostaviti oduševljene. Ime mora biti pamtljivo. Sigurno ne želite da vaši klijenti govore: „Kako se zovu oni što nam dostavljaju...?“ Kratko je slatko, ba-rem kada govorimo o imenima kompani-ja. U bazi sam našao i kompanije čije je ime sastavljeno od trinaest riječi. Mislim da je to malo previše. Istraživanja su po-kazala da se najbolje pamte imena koja imaju samo dva sloga. Tu su svakako Nike, Apple, Facebook, Twitter, Dreamworks, Pixar ili eBay. Alber Einstein je jednom rekao: „Logika će vas odvesti od A do B. Ma-šta će vas odvesti gdje god poželite.“ Zato pri-likom odabira imena maštajte, ocjenjujte, raspitujte se, provjeravajte šta drugi misle o imenu koje želite dati svojoj kompaniji. Na kraju „budite dovoljno hrabri da živite svoj život kreativno“, Alan Alda.

*Mišljenja i stavovi izneseni u ovom članku pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove Sberbank BH d.d. Sarajevo

77mart 2014 www.instore.ba 93februar 2014 www.instore.ba

AKO PUSTOLOVINA ČEKA IZA SVAKE KRIVINE, KOLIKO IH TEK IMA U 1700 km?

TO JE STRAST KOJA POMIČE GRANICE. TO JE NOVI RENAULT MEGANE.

HALILOVIĆ D.O.O. Jukićeva 81, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina E-mail: info@halilovic.ba Telefon: +387 33 218 356 Fax: +387 33 210 207 www.halilovic.ba

1700 km* ZADOVOLJSTVA SA ENERGY dCi 110 MOTOROM

*Novi Renault Megane sa motorom Energy dCi 110, rezervoarom goriva od 60 lit, pri potrošnji od 3,5 l/100 km može preći do 1.714,28 km. **Garancija od 5 godina obuhvata 2 godine tvorničke garancije i produženu garanciju za 3., 4. i 5. godinu ili 100 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dva navedena uslova.

Prosječna potrošnja: 3,5 - 6,9 l/100 km. Emisija CO2: 90 - 159 g/km. Slika automobila je simbolična.

HALILOVIC.indd 1 20/02/14 15:24

78

periskop iz regije mart 2014 www.instore.ba

POGlED IZ SlOVENIJE POGlED IZ HRVATSKE

Čarobnjaci stvarnosti

Ko je… danas glavni?

Piše: doc. dr. Samo Uhan, Fakultet društvenih nauka Piše: prof. dr. Mladen Vedriš

Čini se, da živimo u eri, za koju je, više nego bilo šta, tipič-na opsjednutost podacima. Mnogo zasluga za to ima jasno tehnologija, koja je u svakom pogledu olakšala prikuplja-

nje i obradu podataka. Procesa donošenja kompleksnih odluka u svim sferama i segmentima društvenog života tako skoro ne možemo više zamisliti bez pažljive analitičke procjene na osno-vi podataka. A ipak upečatljiva sposobnost nove tehnologije rješava samo dio jednačine. Ništa manje nije bitna “borba za interpretaciju”. Istraživanje javnog mnjenja, kojem posvećujem dobar dio profesionalnog života je odličan primjer ovog “boj-nog polja”. Još uvijek me nasmiju zamisli, koje nam je servirao profesor Južnič, kada je htio ismijavati “ribare ljudskih duša” kako je nazvao istraživače javnog mnijenja. Omiljena mu je bila ona Winstona Churchilla, koji je nekad navodno izjavio, da naj-više vjeruje rezultatima anketa, koje sam falsifikuje. Kako god okrenemo - istraživanje javnog mnijenja je u velikom dijelu i njegovo stvaranje, naročito to važi za medijsku prezentaciju.

Sve sugerira na to, da istraživači javnog mnijenja nismo sasvim izolovani u toj “konstrukciji stvarnosti”. Nedavno objavljena studija ekonomista Univerziteta u Heidelbergu stavlja čuvene procjene bonitetnih agencija u zanimljiv kontekst. Istraživači su upoređivali rad devet agencija za razdoblje 1990.-2013. i re-zultati jasno kažu, da one zapravo koriste dvostruke standarde i tako pojedinačne države kategorički dobijaju bolje procjene. Čak i kad su dvije zemlje imale slične polazne podatke, mogle su primiti sasvim različite procjene. Otkrio se karakterističan model: agencije za kreditni rejting ocjenjuju zemlju, u kojoj su pristuni, znatno bolje pozicionirani. Razumljivo, moglo bi se reći , ali ne baš objektivno.

Kolega, koji se bavi traženjem osoblja za velika preduzeća mi priča sličnu priču, iako iz druge oblasti. Obavezan dodatak lič-nom profilu pojedinca, kojeg za buduće zaposlene traže predu-zeća, su takozvani testovi ličnosti, koji su psiholozima već duže vrijeme poznati, a kod poslodavaca je njihov broj porastao u posljednjoj deceniji, iako kritike o njihovoj smislenosti također dolaze od profesionalnih psihologa. Preduzeće ne bira ličnosti, nego nekog, koji zna pravi odgovor. I prepoznati pravi odgovor u testu, koji ličnost shvata kao deterministički konstrukt, nije posebno teško. Kao poslodavac, naravno, možete cijeniti i takve atribute potencijalnih zaposlenih, bitno je samo to da ih sebi pravilno objasnite. Upravo završeno online “orijentacijski” test, kojeg sam uradio za ove svrhe mi poručuje, da volim roken- rol, ali mi se ne sviđa majoneza. Prvo se vjerovatno odnosi na izmjerenih 60 posto ekstrovertnih atributa moje ličnosti, dru-go je pak svakako pokazivač 40 posto introvertnog udjela moje duše. Duboko, priznajem! I profitabilno. U industriji “ribara ljudskih duša” je, prema raspoloživim podacima, profiliranje ličnosti najbrže rastuća djelatnost. Ispravno.

Izuzetna karika, koja je presudna u konačnom rezultatu, kao pokretaču ili uspješnosti ili problema kod svih događanja uz sve ostale koje smo spominjali i razmatrali u prethodnim

kolumnama je i ljudski faktor. Riječ je o čovjeku, živoj i aktivnoj osobi, danas osnovnom faktoru brige i proučavanja HR odjela u velikim kompanijama koje čine istinski software kompanije. Nerijetko, kada se vrše finansijske procjene vrijednosti kompa-nija jedna je trećina vezana uz perspektivu proizvoda ili usluga na budućem tržištu, druga je trećina, ukupna vrijednost imovi-ne - hardware, a ona kreativna trećina je vrijednost ljudskog ka-pitala - ona koja je i glavni pokretač stvaranja nove vrijednosti u čijoj je funkciji i sve ostalo. Taj ljudski faktor, njegova kvaliteta koja je izuzetna kombinacija znanja i talenta, rada i iskustva, ali i neizostavnog posjedovanja socijalne inteligencije i komuni-kacijskih vještina, presudan je faktor uspjeha ili neuspjeha ma-lih porodičnih, ali ništa manje i najvećih globalnih kompanija. To vrijedi i za države, gdje su historijska razdoblja i isto tako uspješni i neuspješni mandatni ciklusi mjereni i vrednovani upravo kroz osobni lidership u tom određenom razdoblju.

Naravno, postoji i tamna strana mjeseca, osobe koje su vratile točak historije unazad, prouzrokovale katastrofe: od ratova do propasti i megakompanija i - cruisera. Ali, to je tek dodatni di-rektni dokaz o tom presudnom značenju ljudskog faktora.

Ulazak u EU označava i veće mogućnosti, ali i novu bitku za kvalitet. Stručnjaci raznih profila, koji su vrh u svojoj struci po objavljenim istraživanjima, te pojedinim ostvarenjima, dobivaju na kućnu adresu prijedloge za novi radni angažman s detaljno strukturiranom ponudom: profesionalnom, ali i za zapošljava-nje bračnog druga, školovanje djece, stanovanje i slobodno vri-jeme, i tako redom.

Zašto mobilnost? Zato jer oni kvalitetni i (potencijalno) uspješ-ni, ne mogu i ne žele čekati. Kod mladih želja za potvrđivanjem, ali često i osiguravanjem bazičnih uslova života i kod već doka-zanih želja da se ide dalje i naprijed, što brže i što sigurnije. Jer svako čekanje je vožnja u rikverc. Može privremeno i izuzetno, ali ne stalno i definitivno. Procjena je da u prosjeku ukupno školovanje visoko kvalificiranog stručnjaka do diplome (ili dok-torata!) za državu i porodicu predstavlja ulaganje od približno 100 hiljada eura. Nova, pak, vrijednost koja će se u radnom vije-ku stvoriti njegovim radom u pravilu nadmašuje iznos od jedan milon eura. I kako biti na strani neto primatelja, a ne neto dava-telja tih kapitalnih vrijednosti, da demografiju i ne spominjemo.

I da zaključimo, sigurna i pregledna cesta stvar je država i uspješnih graditelja-upravljača. Konačna, pak, putna brzina, pa i smjer kretanja tada je u rukama vozača. Nema slučaja, zna se ko je glavni na takvom putovanju.

79mart 2014 www.instore.ba

Živjeti postaje sve skuplje, obaveze se povećavaju, pa se lako ulazi u začarani krug iz kojeg je teško izaći.

Ni jedan od mnogih ekonomskih problema nije zabrinuo li-dere vladajućih stranaka i dosadašnje ministre. Preko svega toga su mogli lako da pređu. Samo nisu mogli više da čekaju da se ubrzaju reforme. Zato je pala i do sada „najuspješnija“ vlada. Da Srbija dobije još bolju od najbolje vlade.

POGlED IZ SRBIJE POGlED IZ MAKEDONIJE

Vežite se, polijećemo

Život u crvenom

Piše: Milan ćulibrk, glavni i odgovorni urednik NIN-a Piše: Mirče Jovanovski, urednik, Utrinski vjesnik

Od dva zla, Srbija je izabrala - oba. Ne samo da sve gora ekonomska situacija nije natjerala ključne političke igrače da se poslije izbora uozbilje i ubrzaju pregovore o novoj

vladi, nego je uz sve to već sada prilično jasno da će novi stanari Nemanjine 11 nastaviti - po starom. Mnoge će ove riječi sigurno zbuniti s obzirom da su vanredni parlamentarni izbori u Srbiji zakazani za 16. mart. Još se, dakle, ne znaju ni rezultati, ni ko će s kim u novu vladu. Kako onda bilo ko može da tvrdi da će i ta vlada od dva zla, izabrati - oba?Prvi pasus ovog komentara na ovom istom mjestu objavljen je prije nepune dvije godine, neposredno poslije prethodnih iz-bora u Srbiji, održanih u maju 2012. godine! I šta se od tada promijenilo?

Dva ključna čovjeka prethodne Vlade, Ivica Dačić i Aleksandar Vučić tvrde da je ta Vlada bila najuspješnija u posljednjih neko-liko decenija. A vanredni izbori su, podrazumijeva se, raspisani da bi Srbija dobila još bolju od najbolje vlade!? Ona će, tvrdi kandidat za budućeg premijera, ubrzati reforme! Nisu, dakle, izlazak na birališta izazvali poremećeni odnosi unutar vladajuće koalicije, ni čitav niz loših ekonomskih poka-zatelja, rast javnog duga na više od 20 milijardi eura ili 65 posto BDP-a, hroničan budžetski deficit, koji bi ove godine mogao dostići dvije milijarde eura...

Ništa od toga nije zabrinulo lidere vladajućih stranaka u Srbiji i dosadašnje ministre. Preko svega toga su mogli lako da pređu. Zato će jedini zadatak nove vlade biti da se - ubrzaju reforme. Dakle, vežite se, polijećemo! Ako vjerujete u to.

Život u crvenom je svakidašnjica za mnoge. Građani se sve više zadužuju u bankama. Ali, njihova zaduženost bilježi rast i po drugim osnovama - neplaćeni računi, obaveze za

neplaćenu radiodifuznu taksu, porez na imovinu... Izvršitelji, sa druge strane, imaju pune ruke posla.

Svaki makedonski građanin prošle godine bankama je bio du-žan oko 101.000 denara ili oko 1.640 eura, nedavno je objavio portal Telegraf.mk. Poređenja radi, u 2009. zaduženost per ca-pita je bila oko 521 euro.

Živjeti postaje sve skuplje, obaveze se povećavaju, pa se lako ulazi u začarani krug iz kojeg je teško izaći. Nije mali broj onih koje refinansiraju svoje obaveze ili spas traže u konsolidovanju duga, tako što idu od jedne do druge banke, koje ih velikodušno uzimaju u svoje krilo, nudeći povoljnije uslove za novo zaduži-vanje, kako bi zatvorili stare obaveze.

Ta doza zdravog (ne)povjerenja posljedica je iskustva. Zauzeti brzinom reformi, kao prioritetnim zadatkom, u odlazećoj vladi niko nije pokazao pretjeranu nervozu što su gotovo presušile slavine za dotok direktnih stranih investicija. Uprkos tome što je neto priliv od stranih investicija bio samo 874 miliona eura. I to u 2012. i 2013. godini, zajedno. A ranije je duplo više novca iz inostranstva stizalo svake godine. I ni to nije bilo dovoljno za održiv privredni rast od tri do četiri posto godišnje.

Ma koga briga za sve. Bar do izbora, 16. marta, u Srbiji će se svakog dana otvarati nove fabrike i nova radna mjesta. A poslije toga? Pa, ako je vjerovati političarima, koji, uvijek ispunjavaju svoja predizborna obećanja i drže riječ, kuku nama. Još kad do-daju gas i „ubrzaju“ reforme...

Nedavno je javnost bila šokirana informacijom da su u samo jednom danu bili blokirani računi više od 20.000 građana. I, bilo bi lako da je u pitanju osnovni dug, jer je mjesečna taksa za javni radiodifuzni servis samo 190 denara ili tri eura. Ali, kada uz zaostali dug od 1.900 denara, naprimjer, stigne i ceh sa još toliko, da bi se račun odblokirao ili za sudske troškove ili izvr-šitelje – e, tada ljudima pada mrak na oči. U najmanju ruku ode pola plate ili penzije.

Nije samo radiodifuzna taksa kriva za blokirane račune. Me-diji su, na osnovu podataka iz Narodne banke Makedonije, nedavno objavili da je početkom 2014. bilo blokirano ukupno 207.086 računa. Od njih, oko 64.000 su bili računi firmi, a osta-lo, oko 142.000, građana. Trend je zapanjujući - za samo jednu godinu bilo je blokirano gotovo 40 posto više računa, odnosno 60.000 više. Apsurd je još veći, jer da bi se razdužili, građani podižu kredite od banke, samo da bi se spasli dodatnih troškova za izvršitelje. O tome kakva je to tempirana bomba, govori po-datak da se broj predmeta koji su stigli za prisilnu naplatu kod izvršitelja za jednu godinu povećao sa 95.000 na 150.000.

U strukturi ukupne zaduženosti građana i dalje dominiraju po-trošački krediti, koji su gotovo duplo veći od iznosa stambenih kredita i oko 20 puta veći od zajmova za automobile. Ako tome dodamo i iznos kreditnih kartica (oko 200 miliona eura), onda je konstatacija da je rast zaduženosti posljedica pokrivanja sva-kodnevnih potreba, blizu istine. Međutim, pitanje je do kada se može zatezati lanac, prije nego što pukne najslabija karika.

80 mart 2014 www.instore.ba

dodatak o leasingu

JEDNOSTAVNIJI, BRžI I JEFTINIJI NAčIN NABAVKE OPREME, VOZIlA I MAšINA

Poslovni odnos između dva pravna ili fizička lica, u kojem jedno, uz naknadu, ustupa drugom na ugovoreno vrijeme pravo na korištenje određenog prostora ili opreme za obavljanje njegove djelatnosti

Leasing za početnike Izvor: www.leasingsrbija.rs

Bitna odlika leasinga je to što je osnov-na svrha korištenje predmeta finansira-nja, a ne vlasništvo

nad njim. Vlasnik predmeta je leasing preduzeće, do ot-plate, s tim što su sva prava korištenja prenijeta na kupca (korisnika lesinga). Leasing predstavlja oblik finansiranja koji omogućava korisniku da za potreban predmet (lično, dostavno ili poslovno vozilo, građevinsku, industrijsku, ru-darsku ili poljoprivrednu ma-šinu, opremu ili nekretninu) ne angažuje vlastita likvidna sredstva, već ga za ugovore-na periodična plaćanja dobije na korištenje. Obično je riječ o proizvodnim dobrima veli-ke vrijednosti za koje je teško odjednom obezbijediti finan-sije za njihovu nabavku, a da se ne ugrozi tekuća likvidnost firme. Dakle, leasing omogu-ćava da se dođe do korištenja savremene opreme uz nakna-du koja se plaća davaocu u jednom dužem vremenskom periodu. Po isteku tog perio-da, leasing se može produži-ti uz nižu otplatu, korištena

sredstva se mogu otkupiti ili pak vratiti davaocu, ukoliko je u pitanju operativni leasing, a u slučaju da se radi o finansij-skom leasingu, posljednja rata leasinga predstavlja otplatu predmeta. Leasing ima svoje prednosti i za samog prodavca opreme, jer mu omogućava da poveća svoj obim realizacije, naročito na tržištima sa slabi-jom kupovnom moći.

Koje su vrste leasinga?Postoje dvije osnovne vrste leasinga:

1. finansijski leasing,2. operativni leasing.

Najveća razlika između finan-sijskog i operativnog leasinga

je prije svega u tome što fi-nansijski leasing predstavlja finansiranje kupovine, a ope-rativni finansiranje korištenja predmeta leasinga i što kod finansijskog leasinga postoji imovinski rizik, odnosno rizik propasti ili oštećenja predmeta leasinga, koji snosi korisnik le-asinga, dok je kod operativnog taj rizik na davaocu leasinga.

šta je finansijski leasing?Finansijski leasing predstavlja finansiranje kupovine sa pra-vom korištenja predmeta lea-singa do isteka ugovora. Pra-vo svojine se zatim prenosi na korisnika leasinga, a po isplati posljednje rate i svih drugih obaveza na osnovu ugovora.

Finansiranjem kroz formu le-asinga, korisnik ne ulaže svoja sopstvena sredstva u nabavku predmeta, već ravnomjerno i kontrolisano investira u svo-je redovno poslovanje, ali je dužan da davaocu periodično plaća naknadu za korištenje opreme. Predmet leasinga se vodi u knjigama korisnika le-asinga. Korisnik leasinga ima pravo da prikaže amortizaciju u svojim bilansima, a finansij-ska usluga je poreski priznat trošak. Finansijski leasing je knjigovodstveno regulisan Zakonom o porezu na dodatu vrijednost i Međunarodnim računovodstvenim standardi-ma. Sve do isteka ugovora i isplate posljednje rate, vlasnik predmeta leasinga je davalac leasinga, a primalac leasing je

Ugovor o finansijskom leas-ingu, kao i sam posao finan-sijskog leasinga, pravno su regulisani u zakonodavstvu Republike Srbije Zakonom o finansijskom leasingu, koji je donijet u maju 2003. go-dine.

Pravna regulativa

samo korisnik. Leasing rate su fiksne i služe kao osnovica za jasnu i preciznu kalkulaciju troškova, što je veoma važno za preduzeće, kao i za fizičko lice.

šta je operativni leasing?U svijetu se operativni lea-sing ili zakup smatra daleko najpopularnijim oblikom po-sjedovanja vozila u poslov-nom svijetu. Ova usluga nudi vozilo na određeni vremenski period, sa preciziranom kilo-metražom, uz nepromjenljivu mjesečnu ratu. To je kratko-ročni ugovor o zakupu gdje je period ugovora obično kraći nego korisni ekonomski vijek predmeta zakupa. Korisnik operativnog leasinga obično plaća cjelokupno održavanje i servisiranje predmeta zaku-pa. Zakup pruža mogućnost zakupcu da po isteku ugovora vozilo vrati ili obnovi ugovor za novo, modernije vozilo, ili samo otkupi vozilo. Ako se vozilo uzima za potrebe fir-me (jedno ili više), operativni

nog lica. Postupak zaključenja ugovora o leasingu vrlo je jed-nostavan i brz.

Vlasništvo nad predmetom leasingaVlasništvo nad predmetom leasinga je strogo definisano ugovorom o leasingu između davaoca i primaoca leasinga. Uobičajeno je da kod finan-sijskog leasinga, nakon isteka ugovora, primalac leasinga postaje i vlasnik predmeta le-asinga, bilo otkupom po cijeni nižoj od tržišne, bilo otpla-tom posljednje rate po leasing ugovoru. Do trenutka isteka ugovora i prenosa vlasništva na primaoca leasinga, vlasnik predmeta leasinga je davalac leasinga i on može u bilo ko-jem trenutku prekinuti ugo-vor o leasingu i na taj način spriječiti prenos vlasništva na primaoca leasinga.

Leasing aranžmani omogućavaju pravnim i fizičkim licima jed-

nostavniji, brži i jeftiniji način nabavke opreme, vozila, mašina,

naročito u uslovima nedostatka sopstvenog kapitala, nedo-

voljno povoljnih bankarskih kredita, nefunkcionisanja pravne

države, kao i zbog postojanja poreskih olakšica. Korisnicima

leasinga ti aranžmani obezbjeđuju finansiranje kupovine sa

pravom korištenja predmeta leasinga do isteka ugovora, a

pravo svojine prenosi se na korisnika tek po isplati posljed-

nje rate. Leasing korisnicima donosi poreske olakšice, jer se

naknade koje plaćaju davaocu leasinga smatraju troškom, što

umanjuje poresku osnovicu profita preduzeća. Ukoliko bi se

koristio kredit umjesto leasinga, korisnik bi morao da plaća

znatno veći iznos poreza.

Prednosti leasinga

Davalac leasinga - preduzeće koje je registrovano za obavlj-anje leasing poslova. To je leasing kompanija koja korisniku daje ovlaštenja da predmet leasinga koristi na ugovoreno vri-jeme i uz ugovorenu naknadu, zadržavajući pritom pravo svo-jine nad predmetom leasinga.Isporučilac (Dobavljač) - pravno lice registrovano za proiz-vodnju, trgovinu i/ili servisiranje predmeta leasinga.leasing rata - iznos koji primalac leasinga po osnovu korištenja predmeta leasinga periodično plaća davaocu leas-inga prema uslovima navedenim u ugovoru o leasingu.leasing registar - baza podataka APR-a, koja sadrži infor-macije o svim sklopljenim leasing ugovorima zaključenim između svih korisnika leasinga (pravnih i fizičkih lica) i leasing kompanija. Registar sadrži sve relevantne informacije o pri-maocu, davaocu i predmetu leasinga.Predmet leasinga - pokretna nepotrošna stvar (svako vozilo, mašina i oprema) ili nepokretna stvar (nekretnina) koja pred-stavlja predmet ugovora o leasingu.Primalac leasinga (Korisnik leasinga) - svako pravno ili fizičko lice koje sa Davaocem leasinga sklapa Ugovor o leas-ingu i koje na ugovoreno vrijeme i uz ugovorenu naknadu od davaoca leasinga preuzima predmet leasinga na korištenje.

Pojmovi u leasingu finansiranja je upravo ovo što je posljednje navedeno, jer nakon isteka roka finansi-ranja od recimo pet godina, korisnik može otkupiti ”svoj” automobil koji je rentirao za nekih 30-40 posto vrijednosti novog vozila.

Osnovni uslovi leasingaLeasing npr. u Srbiji povlači zakonske uslove koje primalac leasinga mora ispuniti da bi mogao ući u ugovorni odnos sa leasing kompanijom. Le-asing ugovori se sklapaju na period ne kraći od dvije godi-ne, jer je to zakonski definisa-no kao minimalni vremenski period.

Postupak leasingaKlijent bira predmet leasinga kod proizvođača ili ovlašte-

leasing je vjerovatno najbolje rješenje. U tom slučaju auto-mobil se praktično iznajmljuje od vlasnika (leasing kuće) i on neće biti prikazan kao zaduže-nje firme u bazi Kreditnog bi-roa. Također, vozni park firme se neće tretirati kao imovina u poslovnim knjigama (ne pla-ća se porez), a apsolutno sve rizike vlasništva preuzima po-nuđač leasinga. Nakon isteka dogovorenog perioda (od 24 do 60 mjeseci), na osnovu dodatnih ugovornih prava, korisnik ima mogućnost da vozilo otkupi po realnoj tr-žišnoj vrijednosti, koja može da varira od slučaja do sluča-ja. Nedostatak ovog načina

81mart 2014 www.instore.ba

mart 2014 www.instore.ba82

dodatak o leasingu: intervju

DR. SlOBODAN VUJIć, DIREKTOR, VB lEASING BH

Gospodine Vujić, upoznajte nas ukratko sa poslovanjem i leasing trži-štem u Bosni i Hecegovini?

Mislim da su generalno kretanja na tr-žištu leasinga samo odraz jedne cjeloku-pne teške situacije i života u stanju krize. Ukupno tržište leasinga u 2013. godini je palo u odnosu na 2012. godinu za nekih 16 posto prema finansijskom volumenu, a prema broju zaključenih ugovora za 23 posto. Finansiranje nekretnina je potpu-no zamrlo, dok je finansiranje pokretnih sredstava otprilike na nivou 2004. godi-ne, čak i nešto manje. Ukupno tržište je iznosilo cca 94 Mil €, što je malo, i iz per-spektive nekih zapadnih zemalja, nebitno. VB Leasing je 2013. godinu završio kao lider na tržištu sa nekih 30 posto udjela na tržištu pokretnina prema finansijskom volumenu i 32 posto prema broju ugo-vora. Naravno da nas ne interesuje samo tržišno učešće, nego rezultat na kraju go-dine, a on je već duži niz godina za naše uslove poslovanja izvanredan, pored sve-ga. Dodatno situaciju usložnjava također i to da je ovo tzv. “izborna godina“ tako da će se neke investicije prolongirati i re-alizirati tek iza izbora.

Objasnite nam zašto leasing, a ne kre-dit? Koje su prednosti i pogodnosti?

Banke su svakako veće i mogu klijentima

Efikasnost i uspješnost na prvom mjestu

ponuditi veću paletu proizvoda, među-tim i leasing ima neke izrazite prednosti u odnosu na bankarske kredite. Mnogi klijenti od nas ne traže samo finansira-nje nego nam se obraćaju više radi paketa usluga, savjeta šta nabaviti, kod koga na-baviti ono što žele, kod kojih proizvođa-ča iskoristiti neke posebne bonuse, koje mi kao VB Leasing imamo zbog dugo-godišnje saradnje itd. Mi smo u svakom slučaju barem u VB Leasingu brži i ma-nje komplikovani, te kada je potrebno u veoma kratkom roku reagovati mislim da možemo to kvalitetnije odraditi. Čini mi se da je fleksibilnost i brzina djelovanja ta koja leasing znatno izdvaja u odnosu na banke. Naravno, u onom dijelu u kojem možemo biti, shodno pravilima i važećim propisima finansiranja putem leasinga.

Kako ste zadovoljni sa poslovanjem u 2013. godini i kakva su očekivanja za 2014.?

Nama nije nikada bio isključivi cilj samo visok udio na tržištu, nama je na prvom mjestu efikasnost i uspješnost, odnosno rezultat poslovanja. Vi možete biti u situ-aciji da radite jedne godine mnogo posla odnosno da imate visoko učešće na trži-štu, a da već iduće godine imate velike re-zervacije odnosno gubitke. Mislim da je naš najveći uspjeh, veoma mali procenat

fluktuacije ljudskih resursa. Prepoznali smo ključne ljude u našoj kompaniji i du-goročno ih vezali za VB Leasing. Mi smo jedna od rijetkih kompanija koja svoje zaposlenike pomaže u daljnjoj edukaciji i koja nudi mnoge druge beneficije. Mi znamo da cijenimo vrijednost ljudi koje imamo. Pored svega ostalog naše najveće dostignuće je jedan veoma dobar kolegi-jalni odnos kojeg čuvamo i njegujemo u našoj kompaniji. Mislim da to ljudi ve-oma cijene i da to ima svoju vrijednost. To je nešto što nam daje sigurnost da i u

83mart 2014 www.instore.ba

narednim godinama pa i u 2014. godini, očekujemo da će ona biti prilično slič-na 2013. godini, s tim da će se jedan dio kompanija možda još malo teže nositi sa krizom u ovoj godini.

U čemu prednjači VB leasing, pa se pozicionirao na vodeće mjesto leasing kuća u BiH?

VB Leasing ima kontinuitet u radu i ma-lim koracima smo se napredovali iz go-dine u godinu. Filozofiju „Kaizen“ smo pokušali implementirati u pravom smislu

riječi. Oduvijek smo smatrali da su naj-bolja ulaganja u ljude, tako do smo godi-nama „ohrabrivali“ zaposlene da nastave svoju edukaciju na raznim nivoima. Time smo vezali ljude dugoročno za kompani-ju i napravili smo jednom riječju jedan „paket“ koji je ljude zadržavao da ne mi-jenjaju kompaniju za koju rade i pored nekih na prvi pogled „boljih ponuda sa strane“. Pored toga poticali smo i nagra-đivali, a to i danas radimo, a sve u cilju postizanja bolje, brže i kvalitetnije usluge za naše klijente. E@sy Leasing je nešto što smo mi ponudili prvi, čak smo i u našoj grupaciji bili među prvima, pa se to naknadno prenosilo u neke druge zemlje okruženja i šire.

Recite nam na koje najčešće proble-me nailazite u poslovanju?

Okruženje je definitivno najveći problem sa kojim se susrećemo. To je nešto što i našim klijentima najviše zadaje glavo-bolje. U principu, odsustvo svake odgo-vornosti za svoj rad je prisutno kod svih zaposlenih u raznim strukturama vlasti. U konačnici se stvara okruženje koje od-govara onima koji pokušavaju da profiti-raju na brzinu i čije namjere možda od starta nisu baš najiskrenije i najozbiljnije u smislu spremnosti vraćanja posuđenih kredita, leasinga i sl. Također, organi na raznim kontrolnim nivoima se uopšte ne pitaju da li treba da rade na obezbjeđiva-nju boljeg okruženja za ljude i firme koje žele da pošteno zapošljavaju nove radnike i plaćaju poreze, kao i sve ostale obaveze koje onda pune budžete. Ono što je bitno napomenuti u poslovanju privatnih kom-panija postoji plan tj. budžet i bilo kakvo odstupanje po pitanju povećanja troškova nije dopušteno ili morate dobiti dozvolu od svojih nadređenih. Vjerovatno bi naj-jednostavniji odgovor na vaše pitanje bio da su u našem društvu poremećene mo-ralne vrijednosti i da onaj ko krade mora biti brzo procesuiran ili onaj koji ne zna nešto raditi ili nije kvalifikovan, ne može obavljati neku funkciju. Čak i najsmjeliji skečevi nadrealista nisu išli toliko daleko kao što se to danas radi u visokom obra-zovanju. I svi znaju ko to radi, ali nenor-malnosti u društvu se i dalje tolerišu. Va-ljda će se jednom promijeniti okolnosti koje će vratiti stvari u „normalu“.

Spremate li neke nove ponude/proi-zvode u predstojećem periodu?

Od nekih novih ponuda bih svakako iz-dvojio „pakete“ akcija sa pojedinim tr-govcima koje su bile izuzetno uspješne i gledat ćemo da ih obnovimo. Čini mi se da su i naši partneri bili veoma zadovolj-

ni i iznenađeni brzinom i kvalitetom naše usluge. Neke dodatne pogodnosti u vezi registracije i osiguranja su također nešto što imamo u pripremi i gdje će poseb-no za transportne firme biti napravljene neke pogodnosti. Uz neke trgovce kami-ona i poluprikolica također pripremamo akcije tako da će svi biti veoma zadovolj-ni.

Upoznajte nas sa uspješnim primjeri-ma kompanija koje posluju s vama?

Kako smo više od decenije prisutni na našem tržištu, zastupljeni smo u veli-kom broju kvalitetnih domaćih kompa-nija od transportnih firmi, građevinskih, prerađivačkih do mnogo distributerskih kompanija sa kojima od prije sarađujemo. Npr. Becto Preciza, Integra, Vektor In-tegra, Rampart, Agroimpex, MCI, Neri itd. Veliki je broj onih koji su manji i koji predstavljaju onu ispravnu stranu društva i potencijal za budućnost. U našoj zemlji dođete u firmu koja proizvodi u Derventi male serije matičnih ploča za renomira-ne svjetske brendove. Osjećate se kao da ste otišli u neku drugu zemlju. Dođete u Becto Precizu u Goražde gdje je sve tako uređeno i čisto, ne može se naslutiti da se tu radi prerada i proizvodnja. Takvih je primjera na sve strane. Nažalost oni ima-je veoma malu ili nikakvu pomoć države i nekih poticaja za povećanje proizvodnje. Tešanj je također jedna izvanredna sredi-na u kojoj na sve strane osjetite taj podu-zetnički duh i pozitivnu energiju.

Za kraj otkrijte nam tajnu, koji je to ključ vašeg uspjeha?

Kontinuirano usavršavanje i ono što sam rekao poboljšavanje malim koracima. To sam pokušao i u svom obrazovanju da primijenim. Nakon završenog fakulteta sam magistrirao i doktorirao na Eko-nomskom fakultetu u Sarajevu.

Poštuj ono što radiš i radi to pošteno i sa entuzijazmom. Već punih deset godina uživam da radim sa ljudima i veoma sam ponosan na kulturu odnosa koje imamo u našoj kompaniji. Osim na poslovnom ve-oma smo uspješni i na sportskom planu. Na nekoliko takmičenja u fudbalu smo u našoj grupaciji osvajali ubjedljivo prvo mjesto.

Zadovoljstvo je dolaziti na posao sa osmi-jehom i raditi posao uspješno.

U principu svi za kratak rok mogu postići kakve takve rezultate, ali ako su rezulta-ti pozitivni u nekom dužem roku, to je onda dokaz da je ipak nešto dobro obav-ljeno.

84 mart 2014 www.instore.ba

dodatak o leasingu

Srbija je prva zemlja na području bivše Jugoslavi-je koja je već na samom

početku uvođenja leasinga uredila leasing tržište jednim specijalnim zakonom (Za-kon o finansijskom leasingu). Zakon o finansijskom leasin-gu donijet je 2003. godine, tada pod pokroviteljstvom Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom. Sa prelaskom na sistem PDV-a, sa 01.01.2005., kamate kod finansijskog leasinga postaju oporezive. Time je finansij-ski leasing izgubio određe-nu prednost u poređenju sa kreditom. Potrebno je napo-menuti, da se kamate u svim zemljama u regionu, smatraju kao oslobođen promet usluga čime su oslobođene plaćanja PDV-a. Najvjerovatnije će se u postupku približavanja Srbi-je EU i integracije usaglasiti i Zakon o PDV-u i to u pravcu oslobađanja kamata od PDV-a i tretiranjem kamata kao fi-nansijske usluge.

Pored problema oporezivanja kamata sa PDV-om, zakoni o PDV-u u okruženju propisu-ju i određene specifi-ke u načinu ob-računa PDV kod finansij-skog lieasin-ga, jer je po-sao finansijskog leasinga u svim pogledima spe-

Pad leasing tržišta Zakon o finansijskom leasingu donijet je 2003. godine, tada pod pokroviteljstvom Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom

TRENDOVI U ZEMlJAMA U OKRUžENJU

cifičan (ekonomsko vlasništvo se prenosi na početku leasinga, dok se pravno vlasništvo pre-nosi na završetku leasing ugo-vora). Posljedično se u Srbiji pojavljuju različita tumačenja zakona o PDV-u, koja stvara-ju dodatne probleme leasing kućama. Pretpostavljamo da će Srbija prilagođavati svoj zakon o PDV-u na način da će se ovi problemi ukloniti u cje-losti. Srbija u samom početku postavlja zvaničnog regulatora leasing tržišta - Narodnu ban-ku Srbije (NBS). NBS je pre-uzela kontrolu nad davaocima leasinga, što je vrlo pozitivno utjecalo na razvoj samog lea-sing tržišta u Srbiji, kasnijem uvođenjem Kreditnog biroa se sprečava i prezaduženost fizič-kih lica. U drugim zemljama u regionu regulatori leasing tr-žišta su se uspostavili kasnije u zreloj fazi razvoja, (naprimjer Hrvatska agencija za nadzor finansijskih institucija - HAN-FA), dok u nekim zemljama, gdje je leasing tržište već u zreloj fazi, takvih regulatora još nema (naprimjer Sloveni-ja). Od 2008. trend u regionu

je zna-č a j a n p a d

l e a s i n g tržišta. Pošto je najveći dio

leasing kuća u vlasništvu banaka, mnoge banke razmišljaju da bi po-vodom pada obima tržišta leasinga kao i

u cilju zadovoljavanja promjena računovod-

stvenih direktiva (Basel III) leasing kuće mnogo lak-

še funkcionisale ako bi ih in-tegrisali u banku i time finan-

sijski leasing priključili paleti finansijskih proizvoda banke.

Studije koje su urađene na takvom slučaju kod takvog po-kušaja u baltičkim zemljama (Nordea leasing, AIG) pokaza-le su, da se prilikom integracije leasinga u banku gubi fleksi-bilnost koja je jedna od bitnih prednosti leasing poslovanja. Posljedično se obim posla i da-lje smanjuje dok druga leasing preduzeća preuzimaju tržište. Sve dok je leasing samostalan ostaje nezavisan i fleksibilan, i samo tako može da se se brže od banke odaziva promjenama na tržištu. Iz tog razloga, sve više svjetskih grupacija opušta ideju o kompletnoj integraciji, i sve više razmišljaju o integra-ciji pojedinih organizacijskih procesa (risk kontroling, IT i slično).

Tržište nekretnina u Srbiji će se zbog velike regulacije tr-žišta najvjerovatnije razvijati umjereno i postepeno što je po našem mišljenju dobro, jer je prevelika koncentracija i izlo-ženost u tom segmentu u vri-jeme izbijana finansijske krize glavni razlog slabog stanja le-asing kuća u zemljama gdje je leasing nekretnina dopušten već duže vrijeme (naprimjer

Slovenija). Zakonodavstvo u Srbiji je dosta aktivno na području promjena i usagla-šavanja finansijskog leasinga, što je sasvim normalno, jer je posao finansijskog leasinga po pitanju svih zakona pre-ma našem iskustvu iz regiona specifika. Zato je jako bitno, da Asocijacija leasing kompa-nija Srbije (ALCS), aktivno sarađuje kod pripreme i ko-mentara zakonskih promjena, kako bi izbjegli nelogične ili u nekim slučajevima čak štet-ne zakonske odredbe. Jedna od nelogičnosti u Srbiji je naprimjer propis, da se u ob-račun efektivne kamatne stope (EKS) moraju uvažavati i po-jedine vrste troškova (naprim-jer kasko osiguranja), koje se nigdje u regionu ne uvažava kod obračuna. Poređenje dvije jednake ponude za finansijski leasing u tom slučaju prikazu-je, da je po pitanju EKS finan-sijski leasing u Srbiji značajno skuplji njego u okruženju. U Sloveniji naprimjer asocija-cija leasing kompanija je dio bankarskog udruženja, što u odnosu prema državnim insti-tucijama onda ima veću snagu argumenata.

U Srbiji je od prošle godine dozvoljeno da se putem

leasinga finansiraju i nekretnine, što je interesantno

za preduzeća koja nemaju dobru likvidnost, ali imaju

nepokretnost u vlasništvu. U tom slučaju, mogu svoju

nekretninu prodati leasing kući i istovremeno je od njih

uzeti na leasing (Sale&Leaseback). Time dobiju likvidna

sredstva, a istovremeno i dalje koriste svoju nekretninu.

85mart 2014 www.instore.ba

“Iskustvo dugo 115 godina u proizvodnji i distribuciji duhanskih proizvoda, više od 4.500 zaposlenih u proizvodnji, distribuciji, istraživanju, razvoju i prodaji, doprinijelo je činjenici da KT&G danas ima 60 posto tržišnog udjela na području Koreje, a svoje proizvode izvozi u više od 60 zemalja svijeta. Menadžment KT&G-a, Bosnu i Hercegovi-nu smatra ravnopravnom sa razvijenim eu-ropskim zemljama i važnom za razvoj svog poslovanja u Europi, stoga raduje činjenica da su KT&G proizvodi plasirani na tržište BiH. Poznato je da bh. potrošači imaju visoke standarde kada je u pitanju kvaliteta duhana i duhanskih proizvoda koje konzumiraju, a mi ćemo im upravo to i ponuditi – vrhunski kvalitet”, zaključeno je na prezentaciji.

Peta najveća duhanska industrija na svijetu dolazi u BiH

86

Peta najveća duhanska industrija na svijetu, KT&G, započela je plasman svojih proizvoda na tržište Bosne i Hercegovine. KT&G je duhanska kompanija sa sjedištem u Južnoj Koreji i ostvaruje godišnji prihod viši od 2 milijarde USD. Tim povodom u mjesecu martu, u Sarajevu je upriličena prezentacije KT&G proizvoda

KT&G - 115 GODINA EKSPERTIZE U PROIZVODNJI DUHANSKIH PROIZVODA

mart 2014 www.instore.ba

Kompanija KT&G je usmjerena na proizvodnju visokokvalitetnog duhana. Konstantnim ulaganjem u istraživanje tržišta, razvoja proizvoda, te korištenjem naprednih tehnologija KT&G se isprofi-lirao kao kompanija posvećena kreiranju novih proizvoda koji potrošaču pružaju više od samog zadovoljavanja potreba i ukusa. KT&G proizvodi popularne mar-ke cigareta kao što su: Esse, Bohem, To-nino, Lamborghini, Cima, Raison, Car-nival, Pine, The One.

“KT&G u svom asortimanu proizvoda ima ESSE, najprodavanije slim i super slim ciga-rete, No. 1 u svijetu, koje s razlogom nose ti-tulu KRALJICE SLIM CIGARETA. Ističu

se svojim modernim i elegantnim dizajnom, dok su okusom osvojile mnoge pušače širom svijeta. Na tržište naše zemlje, plasirani su ESSE BLUE i ESSE CLASSIC, cjenovno prihvatljivi bh. građanima, te konkurentni ostalim slim cigaretama po cijeni od 3,30 KM i već su sada dostupni u maloprodajnim objektima u BiH,” istaknuli su predstavnici ekskluzivnog zastupnika za BiH Legenda Tobacco d.o.o.

KT&G ima vlastite tvornice za proi-zvodnju u Južnoj Koreji, Iranu, Rusiji i Turskoj, a uz to konstantno proširuje svoj izvozni doseg u Aziji, na Srednjem Isto-ku, u Americi i u Europi.

legenda TobaccoLegenda Tobacco d.o.o. je ekskluzivni par-tner KT&G za BiH, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. U svom asortimanu osim KT&G pro-izvoda donosi svjetski poznate duhanske proizvode na tržište Bosne i Hercegovine. Ono što je zajedničko svim proizvodima koji se, neovisno o namjeni i proizvođaču, nala-ze u prodajno-distributivnom asortimanu Legenda Tobaccoa je vrhunska kvaliteta. Svi proizvodi odavno su se dokazali na inter-nacionalnim tržištima na kojima su osvojili vodeće tržišne pozicije, a posredstvom Le-genda Tobacco d.o.o. postaju dostupni i bh. potrošačima.

vox populi88 mart 2014 www.instore.ba

Ukoliko obratite pažnju na reklame i sastav proizvoda koji nam se nude za njegu lica, tijela, pa čak i parketa, shvatit ćete da se laminat hrani zdravije od po-jedinog građanina Bosne i Hercegovine. Sva ta ulja koja se nalaze u hranjivim far-bama za kosu, mlijeku za tijelo, pasti za zube i krpicama za poliranje namještaja, a koja opet dolaze iz egzotičnih zemalja prosto tjeraju čovjeka da se zapita u ka-kvom mi to vremenu živimo. Naravno, nisam sigurna da se baš pravo, originalno i skupocjeno ulje koje se dobija hladnim cijeđenjem neke sjemenke u dalekom Maroku u potpunosti i originalu kori-sti u proizvodu čija cijena ne prelazi pet maraka, ali dovoljna je pomisao da i mali razrijeđeni dio bude ukapan u bočicu od biorazgradive plastike, pa da zaista po-vjeruješ da živiš u dobu luksuza i hedo-nističkih zadovoljstava. Koji se građanin može pohvaliti da u svom dnevnom me-niju ima zastupljene omega kiseline, ulje koštunica i aloju? A moj parket upravo

U kakvom vremenu živimo?!

Piše: Vedrana Seksan

to ruča kad god ga prebrišem. Nekada se kosa prala koprivom, u onim velikim bocama sa čepom koje su pri otvaranju tražile da koristiš obje ruke. Danas su na policama šamponi sa česticama dijama-nata. Pereš kosu, po kojoj, dakle, ostaju dijamanti u tragovima. Ne znam vrijedi li kod ispiranja, kao što su to radili sna-lažljivi zaposlenici nekog rudnika zlata prilikom kupanja, na dno kade staviti do-bro gustu mrežu pa sakupljati dijaman-tnu prašinu, nekako je lijepiti i prodavati. Priča koju sam čula kaže da su se kopači onog rudnika koji su se dosjetili da dva puta tokom radnog vremena prođu ru-kama kroz kosu, pranjem kose, svakoga dana, poslije posla obogatili. Sve dok ih nisu provalili pa zatvorili radi krađe. Da li bi moglo sa šamponom i dijamantima ni-sam baš sigurna, ali sam sigurna da niko nikog ne bi zatvorio. Ne zatvara se ov-dje ni zbog pravih dijamanata, pa gdje će zbog dijamantne prašine. Prije par dana me zvali na telefon da mi ponude kremu od sluzi puža. Kako sakupljate sluz, za-nimalo me, ali mi prodavačica nije znala odgovoriti. Ja već zamislila nekoga ko osam sati provede slijedeći puževe da bi moja koža bila regenerisana kao njihova kućica. Kažu mi u apoteci, ulje od ajkule najbolje za mršanje. Znate li vi, pita me prodavačica, i jednu debelu ajkulu. Da vam kažem, odgovaram, kako imam djecu manje se družim sa ljudima, ne stignem, pa sam i ajkule malo izgubila iz vida. Pa nema debele, kaže ona sa sigurnošću i poznavanjem ajkulskog svijeta, potpuno zanemarujući činjenicu da je ajkula jedna od riba koje se kreću i kad spavaju. Teško da bi iko bio debel da se kreće kao ajkula i teško da će smršati samo od ulja uhvaće-

nog u kapsule, ali ima i to. Na kosi su mi dakle čestice dijamanata, na licu skupo-cjena mješavina eteričnih ulja, sluzi puža i svježe cijeđene madagaskarske narandže, zube perem pastom sa listićima original-nog afričkom minta, kosu bojim farbom u kojoj pored ulja argana i avokada posto-ji i treće, ali da me ubijete ne znam koje, tijelo mažem kombinacijom ulja badema i pistacija, i sve kad se sabere u tragovima egzotike, listićima zlata, dijamantnoj pra-šini i svježem cijeđenju po meni i na meni ima barem sto maraka. Mnogo više nego što imam u novčaniku. Nikada mi neće biti jasno kako smo došli u situaciju da se u jednom šamponu nađe više vitamina nego je predviđeno za obaveznu dozu u užini djece osnovnih škola. Da se odmah razumijemo, nemam ništa protiv njego-vanja tijela, ali mi je naprosto nevjerovat-no koliko smeća jedemo i sa koliko se pa-žnje odnosimo prema kupki za tuširanje. Znam i to da nam se u većini slučajeva prodaju čiste ublehe i da madagaskarsko ulje u kremi nije vidjelo ni istoimeni crta-ni film, a ne da je došlo direktno sa otoka, ali i to koliko se ubleha prodaje, govori mnogo o tome u kakvom svijetu živimo. U svijetu u kojem, kako čitam neki dan, devetogodišnje dijete ubjeđuje učiteljicu kako nije gladno, da bi pola lisnatog ti-jesta sa višnjom, humanitarnu užinu koju je dobio prvi put u životu, odnio kući da to čudo proba i njegov mlađi brat. U ko-jem, paralelno sa tim, na svakoj polici u samoposluzi stoji vitaminska bomba. Za čišćenje prašine sa bijele tehnike.

U većini slučajeva prodaju nam se čiste ublehe, mada-gaskarsko ulje u kremi nije vi-djelo ni istoimeni crtani film, a ne da je došlo direktno sa otoka, ali i to koliko se ubleha prodaje, govori mnogo o tome u kakvom svijetu živimo.

Nikada mi neće biti jasno kako smo došli u situaciju da se u jednom šamponu nađe više vi-tamina nego je predviđeno za obaveznu dozu u užini djece osnovnih škola.