Broj53(BiH)-p.70

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

1/80

juli 2013 br. 53 godina VI www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

www.instore.bainstore.si

instore.hr

instore.rs

instore.mk

InStore OnLinemjesto pravih vijesti

juli 2013 br. 53

Nenad Pacek:

Mizerne anse za skoriji oporavak

Kenan Utovi:

Globalizacija bijede

Trendovi

Stereotip je sruen

Nove tehnologije

Revolucionarno otkrie

ISSN1

840-4049

NTervjU ISTOrIjA BreNDA

Vodi kroz kategoriju

Bezalkoholna pia

aurent Sorieul,eneralni direktorivizije robe irokeotronje, LOreal Adria

AlevaSpoj tradicije iinovacija

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

2/80

2 i 2013 www.instore.ba

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKReid [email protected]

PRODAJASamir [email protected]

IZVRNI UREDNIKZlata [email protected]

NOVINARIKatarina Suli, Mario Trojer,Igor urovi, Marko Hrastar,

Tomislav Ciliga, Jelena Domovi,Milica Petrovi, Una Milievi,Alma Hot, Nataa Atanasova,Boro Mireski

STRUNI SARADNICIKenan Utovi, Vedrana Seksan,Darko Vaseli, MiroslavSaraevi, Milan ulibrk, SamoUhan, Mladen Vedri, ErnestGergely, Tomas Pili, MiodragDimi, Vinko Jaki, GK, IGD,Euromonitor International

LEKTOREdina [email protected]

MARKETING/LOGISTIKAAlma [email protected]

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOM

Altermedia d.o.o.KOORDINATOR SVIH IZDANJA

Maksim [email protected]

TAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAAltermedia d.o.o.Hasana Brkia 271000 SarajevoBosna i Hercegovina

Tel: +387 33 710 616

Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjeseni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom iroke potronje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvoaima, distributerima iprateoj industriji. Izdava zadrava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlaim od 18 godina. Za lanke,otograje i oblikovanje, magazin

zadrava sva prava.

Tira: 7.000 primjeraka.

uvodnik

RIjE uREdNItVA

Hrvatska kompanija Agrokor potpisala ugovoro kupoprodaji 53 posto dionica poslovnog sistemaMercator. Agrokor e za jednu dionicu Mercatoraplatiti 120 eura, ukupno 240 miliona eura (RTS)Todori preuzeo Mercator! Raa se megatvrtka sa60.000 zaposlenih (Veernji list)Agrokor je preuzeo ukupno 53 posto dionica odprodajnog konzorcija kojeg ine Nova Ljubljanskabanka, Pivovarna Lako, Hypo Alpe-Adria bankai jo neki... (www.24sata.hr)Hrvatska kompanija Agrokor potpisala je ugovoro kupoprodaji 53 posto dionica poslovnog sistemaMercator (RTRS)Agrokor preuzeo Mercator, Todori e imati naj-veu trgovaku tvrtku u srednjoj Europi (cro.time.mk)Ulazak Agrokora u Crnu Goru moe negativnoutjecati na male trgovce (www.vijesti.me)Todoriev Agrokor ulazi na crnogorsko trite,

sprema se regionalni New deal (www.vijesti.me)Hrvatski kapital osvaja Sloveniju (www.seebiz.eu)Agrokor e unititi slovensku prehrambenu indu-striju! (www.vecernjevesti.com)To su neki od natpisa koje smo mogli proitatiproteklih dana o stvaranju velikog i monogAgrokora.Spajanjem Agrokora i Mercatora e biti stvo-rena najvea trgovaka kompanija u Srednjoj iIstonoj Europi. Nova e kompanija imati ak2.620 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, Sloveniji,Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Po Agrokorovoj ocjeni, komplementarnostkompanija je dodatna snaga i potencijal kojie omoguiti poboljanje protabilnosti i do-datnu nansijsku stabilnost te time omoguiti idaljnje irenje na tritima regije, uz otvaranjemogunosti za ulazak na nova trita.

Agrokor istie kako dovrenje transakcije pod-lijee mjerodavnim regulatornim odobrenji-ma, uspjenom restrukturiranju Mercatorovaduga i drugim ugovorenim uslovima, te da suim oekivanja da e transakcija biti dovrena uovoj godini.Nakon toga, Agrokor e u skladu sa Zakonomo preuzimanju objaviti obaveznu javnu ponu-

du za preostale nepreuzete dionice.Agrokor koncern najvea je privatna kompa-nija u Hrvatskoj i jedna od najjaih kompanijau Jugoistonoj Europi s konsolidiranim pri-hodom od prodaje veim od 29 milijardi kunaostvarenim u 2011. godini i s gotovo 40.000zaposlenika.Unutar Agrokor koncerna, kojem su primar-ne djelatnosti proizvodnja i distribucija hranei pia te maloprodaja, izmeu ostalih poslujui najvei hrvatski proizvoa mineralne vode- Jamnica, sladoleda - Ledo, ulja, margarina i

majoneze - Zvijezda, najvea hrvatska mesnaindustrija - PIK Vrbovec, zatim Belje - najveipoljoprivredno-industrijski kapacitet u Hrvat-skoj, kao i vodei maloprodajni lanac Konzum.Pored kompanija iz Hrvatske, Agrokor kon-cern sastoji se i od kompanija iz regije pridru-enih tokom nekoliko proteklih godina: iz BiHto su Ledo itluk, Sarajevski kiseljak i VelproSarajevo, zatim Dijamant, Frikom i Idea iz Sr-bije, te Ledo i Fonyodi iz Maarske.Svi imamo pravo imati miljenje i interpretira-ti na nain na koji smatramo da je ispravan u

svakoj situaciji pa tako i u ovoj.Ono to je neosporno da veliki ne postaju ve-liki preko noi, da vizija moe biti dostignutasamo odricanjem i radom, stoga nama ne pre-ostaje nita drugo nego da vizionarima Agro-kora uputimo estitke.

Niko ne smije ostati

ravnoduan

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

3/80

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

4/80

sadraj


22

26

Ivaamo

Nena Pacek, speciano a InSorePacek u ovom broju pie o predvianjima tima europskekomisije za europski ekonomski oporavak: Sve se svodi nasljedee: ekonomija eurozone e od ljeta poeti da se oporavlja

i svi emo iveti happily ever ater. Uzalud sam pokuavao da

pronaem razloge zato bi to bilo ba tako.

AnaiaFragmentirani sektor nezavisne maloprodaje u Grkoj ineElomas, Symmetron, Eleta, Asteras, EllinikiDiatrof, APSIDA,Ellinika Market i Helios. Dvije vodee trgovake grupe uzemlji - Elomas i Symmetron - bore se za svoje lanove.

Voi kro kaegori:Beakohona pia

Miena i komenariBiH nije stekla uslove za izvoz na trite EU za pojedine

kategorije proizvoda zbog toga to vlasti BiH nisuuskladili tri kljuna zakona: Zakon o hrani, Zakono veterinarstvu i Zakon o poljoprivredi, prehrani,umarstvu i ruralnom razvoju. Ovim zakonima bi se tanodefnisao vertikalni i horizontalni lanac zapovijedanja iuspostavljena jedna institucija na nivou drave koja eodgovarati za kvalitet bh. proizvoda, to je i bio zahtjevEU, meutim, nije bilo politike volje da se to uradi, ato e u vrlo nezavidan poloaj dovesti bh. kompanije kojesu u svom poslovanju oslonjene na izvoz.

6 Novi obeki

8 domae viesi

12 Regionane viesi

16 Veiki rgovci

18 Sveske viesi

20 top rgovci svie

Edeka

22 Osvr srnaka

Mizerne anse za skoriji oporavak

24 InvesicieNovi Fis prodajni centar u Bugojnu

26 Miena i komenari

Entiteti koe izvoz bh. proizvoda u EU

28 Anaia

Neizbjena konsolidacija

30 Regionani inerv

Laurent Sorieul, generalni direktor

divizije robe iroke potronje, LOreal

Adria

32 InPromocie

34 Caegory managemen

Implementacija programa

inPromocieI ovaj put InStore je zabiljeio promocijeorganizovane u trnim centrima irom Bosne iHercegovine.

Isoria brenaAleva danas predstavlja modernu kompaniju koja radi na

zadovoljenju potreba savremenog potroaa primjenjujuinajnovija znanja i standarde u oblasti proizvodnje i plasmanakvalitetne i zdrave hrane. Tajna uspjeha lei u dugogodinjemiskustvu i tradiciji.

32

60

28

49

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

5/80

5i 2013 www.instore.ba

Vox PopiUvijek me ascinirala naa sposobnost da uoimo najnebitnijestvari na svijetu, dozvolivi pri tome da nam krupne proudrito ispred nosa, a da za njima ni rukom ne mahnemo. Takosam protekih dana sa velikim zanimanjem pratila sve to jenaciju zanimalo, a ticalo se tog enomenalnog ulaska Hrvatskeu EU. Kako je ulazak upao tano u sezonu kad nacija ljetuje,prirodno, najvie se buke diglo oko toga kako emo sad,zaboga, na more. To je, prirodo, mnogo bitnija stvar od toga

ta taj ulazak znai za onu aicu jadnika koji jo uvijek neodustaju od proizvodnje neega, pie InStore kolumnisticaVedrana Seksan.

70

76

PeriskopKolumnista Kenan Utovi za InStore pie o globalizaciji:Sviekonomsti se slau u jednom. Najtee se sa globalizacijom nosemale zemlje i mali narodi. Bosna i Hercegovina naravno spada u

ovu grupu. Jedini nain da se borimo sa ovim enomenom jeste

racionalnije koritenje prirodnih resursa, uspostavljanje efkasnijeg

politikog, pravnog i ekonomskog okvira za svakodnevno djelovanje,

kao i vraanje tradicionalnim vrijednostima.

trenoviPretjerana sigurnost je nesloboda. Preterana sloboda jehaos. Balans izmeu sigurnosti i slobode je stanje dobrog,domainskog upravljanja samim sobom, prostorom i

vremenom koji su nam dati na upravljanje. Iskoristimo todo maksimuma. Bit emo efkasniji i sretniji.

64

74

u mao raniMiodrag Dimi iz kompanije Speccon ovaj put defnie pojam maletrgovine:Koncept ovog marketa je osmiljen tako da potroa unjemu moe zadovoljiti sve svoje svakodnevne potrebe. Vie nee

imati potrebu da odlazi na pijacu, u pekaru ili vei supermarket zato

to asortimanska ponuda ove trgovine predstavlja supstituciju za

sve to.U ovom broju predstavljamo vam trgovinu M&V u epu,vlasnice Mire Abramui.

tehnoogiePer Anderson, specijalista Tetra Paka za brizganje plastike, objanjava

kako je stvaranje najbre maine za injekciono presovanje na svijetu bilood presudne vanosti za lansiranje prve aseptine kartonske boce nasvijetu za distribuciju na ambijentalnoj temperaturi.

80

36 InKonerencieKako generirati vei rast udjela na

tritu regije?

38 drvena ogovornos

39 Voi kro kaegori:

Beakohona pia

58 PR anakZasladite se!

60 Isoria brenaAleva

64 u mao raniPredstavljamo STR

Savjeti vlasnicimaZa lake poslovanje

70 PeriskopGlobalizacija bijede

72 Periskop i regieKulturna evolucija

EU i nacionalno resetovanjeBraa Liman iz naeg sokaka

74 tehnoogieRevolucionarno otkrie

76 trenoviStereotip je sruen

78 Verovai ii ne...

80 Vox popi

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

6/80

6

novi objekti

i 2013 www.instore.ba

Srbija:

Otvoren jo jedan dm

Srbija:

Drugi Gomex u Apatinu

Srbija:

Kikinda dobila dva Persu marketa

Bosna i Hercegovina:

Tu otvorio etiri nova marketa

Kompanija dm-drogerie marktje otvorila je 06.juna svoju 45.ilijalu u okvirutrnog centra BnBos, na adresiBatajniki drumbr. 1 u Zemunu.

Objekat se prosti-re na 359 metarakvadratnih pro-dajnog prostora,a asortiman broji vie od 11.000artikala. Osim brojnih nagradai iznenaenja za posjetioce,prilikom otvaranja je organizo-vana i humanitarna akcija u sa-radnji sa dr. Feelgoodom, koji

Trgovaki lanac Tu otvorio je etirinova marketa u BiH. Poetkom mje-seca otvorena je prodavnica u Gra-anici, a neto kasnije i tri trgovineu Sarajevu.

Tu na tritu BiH sada raspolae saukupno 22 marketa i supermarke-ta, u kojima je zaposleno 550 ljudi.Lanac je dopunjen novim ormatomprodaje - marketom, kojim je dopu-njeno poslovanje standardnih orma-ta Tua - supermarketa.

Kako navode iz Tua, jedan od stra-

tekih ciljeva kompanije je jaanjepozicije na strateko perspektivnimtritima. Prije odreenog vremenaodluili smo se za prodajne mree, kakobismo kupcima ponudili pogodne trgovi-ne za svakodnevnu kupovinu, istiu izTua i dodaju da e svoju mreu daljeiriti.

Poetkom mjeseca Tu je otvorionovi market u Graanici, u kojemje zaposleno 10 ljudi. U novim mar-ketima u Sarajevu, koji se nalaze naBreci, Dobrinji i Hrasnici, zaposlenoje po 22 radnika.

Kompanija Go-mex otvorila jepoetkom junasvoj drugi malo-prodajni objekatu Apatinu. Poslijeobjekta koji se na-lazi na adresi Srp-skih vladara br. 33,Gomex sada ima iprodajni objekat u

ulici Nova br. 82.Objekat e poslovati na vieod 100 metara kvadratnih pro-dajnog prostora, a u ponudie imati 3.000 artikala. Novoprodajno mjesto Gomexa radit

Srbija:

Sinagoga otvorila tri objekta uSomboruVeleprodaja prehrane i uvoznik ambalanih papira Sinagogaotvorila je nedavno tri nova maloprodajna objekta na terito-riji grada Sombora, gdje ih je sada ukupno sedam. Radnje seprostiru na 250 m2 prodajne povrine, a u ponudi imaju oko2.500 prehrambenih i neprehrambenih artikala.

Kako kau u lancu, poseban akcenat u svim radnjama stav-ljen je na jednodnevna akcijska snienja za odreenu grupuproizvoda. Svakog dana, trgovac nudi razliitu grupu artika-la po snienim cijenama i na taj nain, kako se navodi, sti-mulie svakodnevnu kupovinu i dolazak muterija u radnje.

Maloprodajni lanac Persu jesaopio da je u Kikindi 01.juna, otvorio dva marketa,na adresama ugao Brae Bo-garoki i Osloboenja 199 iPartizanska 39. Na prodajnojpovrini od 199 kvadrata, od-

je radio na kasi u periodu od 18do 19h. Sav prihod ostvaren uovom periodu e biti doniranDjeijem odjeljenju Instituta zaonkologiju i radiologiju Srbije,stoji u saopenju.

e sa est zaposlenih. Osim re-dovne robe iroke potronje uponudi je i svjee voe i povr-e, tampa i meso pakovano uzatitnoj atmoseri.

nosno 72 m2 smjeteni su arti-kli za zadovoljavanje dnevnihpotreba potroaa na jednommjestu. Takoer, 08. junaotvoren je trei Persu marketau ovom gradu, u ulici Genera-la Drapina 49.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

7/80


Slovenija:

Spar u Kopru

Makedonija:

Novi Tinex u Strugi

Makedonija:

Supermarket Ramstore u centruOhrida

Slovenija:

ito otvorilo obnovljenu trgovinu

Hrvatska:

Otvoren Super Konzum u DonjemMiholjcu

Hrvatska:

Trei Spar u ZadruZadar je 19. juna dobio novi,trei po redu Spar supermar-ket, koji se nalazi u City Ga-leriji na Relji. Iz kompanije jeporueno da e Spar nastavitisa otvaranjem novih trgovinau Zadru i da su posebno zain-teresovani za lokacije u samomcentru grada, kao i u stambe-nim naseljima.

U supermarketu, koji se pro-stire na vie od 1.000 metarakvadratnih, bit e zaposleno

Poetkom juna trgovinski la-nac Hoer, koji na tritu Slo-venije posluje sedam godina,

otvorio je svoju 70. trgovinuu Trebnjem, a Spar Sloveni-ja je u Kopru otvorio 89. tr-govinu u svom slovenskomlancu. Nedaleko od Kopra, uselu Prebeg, preduzee Famaiz Vipave otvorilo svoju 25.radnju.

Spar Slovenija je u saradnji sainvestitorom GT Nepremi-nine d.o.o. za etiri mjesecaizgradio novi hipermarket u

Kopru na Ferrarskoj ulici 3.U izgradnju novog objekta in-vestirano je 5,5 miliona eura.Trgovina raspolae sa eti-ri kase i prostire se na 1.350kvadratnih metara prodajnepovrine, a zaposlenje je do-bilo 25 ljudi. Posjetiocima jena raspolaganju 84 besplatnihparking mjesta. U kompanijiistiu odjeljenje pod nazivom

Obnovljena itova trgovinaArkade otvorena je 20. juna ucentru Ljubljane, na ljubljan-skoj trnici, Adami Lundro-vo nabreje 1. Poslije vie oddvadeset godina ova trgovi-na dobila je novi izgled, ali inovi sadraj, zahvaljujui sa-radnji izmeu ita d.d., dru-tva ekolokih itara Slovenije

Poetkom juna poeo je saradom novi Tinex market uStrugi. Objekat se nalazi usamom centru grada, u stam-beno-poslovnom kompleksuFati-trejd na obali Drima.

Ovo je 38. Tinex market uMakedoniji, koji raspolaeprodajnim prostorom povr-ine 440 kvadrata i 220 kva-drata magacinskog prostora.Prodavnica ima etiri kase, a

Novo prodajno mjesto trgo-vakog lanca Ramstore, kojiposluje u sklopu kompanijeMigros, otvoreno je 17. junau centru Ohrida, u Ulici Kli-ment Ohridski broj 1. Novisupermarket protee se naprodajnoj povrini od 410 m2,sa magacinom od 130 kva-

drata. Asortiman broji vie od10.000 artikala, a u njemu imaukupno 25 zaposlenih.

Ramstore je u Makedonijiprisutan od 2005. godine, aovo je njihov osmi supermar-

U Donjem Miholjcu, na adresiAugusta enoe bb, 20. juna jeotvorena nova Super Konzumprodavnica, ujedno 57. SuperKonzum u Hrvatskoj. Noviobjekat je na ukupnoj povriniod 1.671 m, a ponudit e kup-cima 20.000 artikala. SuperKonzum u Donjem Miholjcu

zapoljava 24 radnika, a kupci-ma je na raspolaganju 8 kasa i

32 radnika. Kupcima e naraspolaganju biti vie desetina

hiljada proizvoda, a kupovinue moi da obave na pet bla-gajni. Iz kompanije istiu da jeu opremanju objekta koritenaFull Led rasvjeta, kojom e seutedjeti i do 15 posto elektri-ne energije, a vikom toplotneenergije iz rashladnih ureajazagrijavat e se voda za prodaj-ni prostor.

To go, gdje se mogu kupitigotova jela za ponijeti, kao ienergetsku eikasnost novogobjekta. Ovo je 89. objekat poredu, a prema ranijim najava-ma direktora Igora Mervia,bit e ih ukupno 100.Nova Hoerova trgovina, napola puta izmeu Ljubljane iNovog mesta, prostire se na1.354 kvadratna metra i ras-polae sa etiri kase. U novomobjektu zaposleno je 10 radni-ka, a iz lanca za sljedeu godi-nu najavljuju otvaranje jo 10radnji.

(DE) i grupe proizvoaaekolokog voa (SPEES). Tr-govina se prostire na 56 kva-drata, a uz itove pekarskeproizvode nudi vie od 100vrsta bio proizvoda i voa. Izkompanije poruuju da u bu-dunosti planiraju otvaranjenekoliko slinih prodajnihmjesta.

potroae usluuje ukupno 17zaposlenih. Asortiman broji10.000 artikala, ukljuujuisvjee voe i povre, kao pe-karski program.

ket. Lanac je prisutan sa po trimarketa u Skoplju i Tetovu,dok se jedan nalazi u Strugi, a

iz kompanije istiu da je ovolanac sa najbrim rastom napodruju Makedonije. Godi-nji plan kompanije predviaotvaranje jo nekoliko prodaj-nih mjesta do kraja godine.

parking sa 70 mjesta.

Povodom otvaranja Konzum

je donirao 15.000 kuna djei-jem vrtiu Pinokio.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

8/80


domae vijesti

Hrana u BiH meu najskupljom uEuropi

Kvalitet dokazuje certifikatimaISO i HACCP

Snieno za vas - drutvenoodgovorno

Potpisan Sporazum o slobodnojtrgovini

Cijene hrane i pia, prema izvje-

taju Eurostata za 2012. godinu,u BiH vie su nego u pojedinimlanicama Europske unije, pre-nose lokalni mediji. Prosjenaplata u naoj zemlji za april ovegodine iznosila je 824 KM, aprema izvjetaju Eurostata, zahljeb i meso izdvajamo vie nov-ca nego Litvanija, Srbija, CrnaGora, Bugarska, Albanija, Ru-munija, Poljska i Makedonija.

Mnoge od ovih zemalja ima-

Predstavnici poznate certi-kacijske kue SGS posjetili sukompaniju BIMAL d.d. u Br-

kom u kojoj je uspjeno prove-dena jo jedna redovna recerti-kacija ISO 9001:2008 i HACCPstandarda koje kompanija BI-

MAL posjeduje jo od 2006. go-dine. Implementirani standardiISO 9001:2008 sistem uprav-ljanja kvalitetom proizvoda iHACCP sistem kontrole zdrav-stvene ispravnosti hrane koja seproizvodi, dodatna su potvrdakompaniji BIMAL za proizvod-nju jestivih ulja vrhunskog kva-

liteta i zatitu svojih potroaa.Pored ISO 9001:2008 i HACCPstandarda, kompanija posjedujei certikate IFS (InternationalFood Standard), Kosher i Halal.

BIMAL posluje sa ISO i HACCP

Snieno za vas - drutveno odgo-vorno je naziv zajednikih aktiv-nosti koje se sprovode u trgovi-nama Mercator BL u saradnji saproizvoaima, dobavljaima i

Ministarstvom trgovine i turiz-ma RS, s ciljem da se generalnopobolja ivotni standard svihgraana u uslovima oslabljenekupovne moi.

Ovo ministarstvo je iniciraloorganizovanje aktivnosti u peri-odu od 1.7 do 31.12.2013. godi-ne. U saradnji sa proizvoaimai dobavljaima i radei sa mini-malnom marom koja pokrivasamo dio trokova poslovanja,u Mercatoru su odluili da do-datno snize 25 proizvoda, ije sucijene nie i do 39 posto u sklo-pu prve u nizu od ovih akcijakoja traje do 30.9.2013. godine.Na proizvodima iz kategorijeosnovne prehrane osnovneivotne namirnice: hljeb, mesnepreraevine i suhomesnati pro-

Ministar vanjske trgovine i eko-

nomskih odnosa BiH Mirko a-rovi i ministri zemalja lanicaEuropskog udruenja slobodnetrgovine /EFTA/ potpisali su unorvekom gradu TrondhajnmuSporazum o slobodnoj trgoviniizmeu BiH i EFTE, preno-se lokalni mediji. Potpisivanjeovog dokumenta uprilieno jeu okviru redovnog zasjedanja

Ministarske konerencije zema-lja lanica EFTA-e, koju inevajcarska, Norveka, Islandi Lihtentajn, saopeno je iz

Ministarstva vanjske trgovi-ne i ekonomskih odnosa BiH.arovi je ovom prilikom izja-

vio da potpisivanje sporazumapredstavlja potvrdu tenje dvijestrane da se, kroz dogovorenuliberalizaciju trita roba i uslu-ga, kreiraju uslovi za dalji razvoj,kao i za unapreenje trgovinskei ekonomske saradnje na obo-stranu korist.

On je naveo da ovaj sporazum,osim potencijalno pozitivnih

eekata za privredu BiH, koji

ju veu kupovnu mo, koja je

u BiH na nivou od 28 posto uodnosu na EU. Prema ovom iz-vjetaju, u kojem su uporeivanecijene prehrambenih artikalau 37 europskih drava, hrana ipie najjetiniji su u Bugarskoj,Rumuniji i Poljskoj te u Srbi-

ji, Albaniji i Makedoniji. I naazemlja nalazi se pri samom dnuove liste, ali s obzirom na naeprosjene plate, i 30. mjesto ukonkurenciji 37 drava je pre-

visoko.

BiH je u prvih pet mjeseci izvezla robe u vrijednosti od oko 3,46 milijardi KM,to je za 10,8 posto vie u odnosu na isti period prole godine, dok je uvoziznosio 6,8 milijardi KM i manji je za 0,5 posto (Agencije za statistiku BiH)

se u relativno kratkom perio-du mogu oekivati kao rezultatotvaranja trite EFTA zemaljaod 13 miliona stanovnika, du-gorono predstavlja znaajankorak naprijed u eurointegra-cijma BiH, u pravcu njene pune

integracije u takozvani Europskiekonomski prostor, zasnovanna slobodi kretanja ljudi, robe,usluga i kapitala.

lanice EFTA-e su, zakljui-vanjem brojnih sporazuma oslobodnoj trgovini sa treimzemljama svijeta, stvorile jed-nu od najveih svjetskih mreaslobodne trgovine koja pokrivaoko 80 posto vanjskotrgovinskerazmjene sa ostatkom svijeta, apregovori sa jo nekim zemlja-

ma su u toku.

gram, mlijeni, zaleeni i slatkiprogram te napitci cijene su niedo 33 posto. Na proizvodima izkategorija kuna hemija, linahigijena i tekstil cijene su snie-ne od 11-39 posto.

Sniene cijene su u primjeni od01. jula, a artikli e biti jasnoobiljeeni u svim Mercator tr-govinama u Republici Srpskoj.Nakon isteka ove akcije, ovajtrgovac nastavlja sa ovim, ali iostalim aktivnostima drutvenoodgovornog poslovanja u pe-riodu oslabljene kupovne moigraana.

standardima od 2006. godine isvi proizvodni procesi su usklae-ni prema zadanim standardima

u cilju uspostavljanja sljedivostiproizvodnog procesa kao vanepretpostavke za eliminaciju po-jave rizika po zdravlje potroaa.Bimalov postulat je da kvalitet nedozvoljava kompromise i na cilj jekvaltetno, stabilno i uvijek zdrav-

stveni ispravno jestivo ulje, kazalaje Nataa Pucar, eca korpora-tivnih komunikacija Bimala.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

9/80


7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

10/80

10

domae vijesti


Vispakova dinovska dezva uVaradinu

Konzum dobitnik vrijednogpriznanja Best Buy Award

Novi komercijalni direktorMolson Coorsa za BiH

Dinovska dezva prehrambe-ne industrije Vispak doivjela

je svoju promociju 15. juna uVaradinu, zajedno sa EnisomBelagiem, bh. glumcem i za-titnim licem AS GROUP u i-

jem sastavu posluje kompanijaiz Visokog, i simboliki obiljei-la izvozni uspjeh na hrvatskomtritu ove godine. Graani Va-radina mogli su probati Zlat-nu dezvu, pravu bosansku kauija prodaja iz mjeseca u mjesecbiljei znaajan rast na tritususjedne zemlje. Pronali smoodlinog partnera u Hrvatskoj ukompaniji Pohit d.o.o., koji dis-tribuira nae proizvode. S druge

strane, hrvatski kupci su prepo-

Prema rezultatima prvog

Best Buy Award istraivanjavajcarske kue ICERTIAS uBiH, Konzum je ponosni dobit-nik priznanja Best Buy Awardkao meunarodni maloprodaj-ni trgovaki lanac sa najboljimomjerom cijene i kvalitete uBiH za 2013/2014. Ovo vrijed-no priznanje Konzumu, potvr-da je da su kupci na bh. trituprepoznali Konzum kao mjestonajbolje kupovine, gdje im jeosigurana najvea vrijednost za

njihov novac kroz vrhunsku us-lugu i zadovoljstvo kupovine tepaljivo izabran asortiman uznajpovoljnije cijene.

Kao najvei maloprodajni lanacsa vie od 150 prodajnih mjestairom BiH, Konzum je kroz do-sadanje poslovanje nastajao iz-

Alen Crnkovi imenovan je zakomercijalnog direktora Mo-lson Coorsa za trite Bosne iHercegovine. Na toj pozicijion e biti odgovoran za pro-daju i marketing brendova ovepivarske grupacije na trituBiH, izvijestili su iz Zagrebakepivovare koja je u sastavu Mol-son Coorsa.

Alen Crnkovi je doao u Za-grebaku pivovaru 2006. godinena poziciju menadera kljunih

Bosna Bank International(BBI) dobitnica je zlat-nog peata Superbrands2013/2014 ime je jo je-dnom potvrdila status jedneod vodeih trinih marki uBiH. Priznanje koje se dod-

jeljuje kompanijama za pro-izvode i usluge koje odlikujekvaliteta, dugogodinja do-sljednost, prepoznatljivosti emotivni naboj dodjeljuje

organizacija Superbrands,globalni i neovisni brendingautoritet. Ve 18 godina za-redom ova organizacija krozsvoj program predstavljaizvanredne trine markeu vie od 88 drava iromsvijeta. Drago mi je da su

potroai u BiH i marketinkii ekonomski strunjaci u kon-kurenciji 30-ak banaka u BiHizabrali BBI banku i dodijelili

joj ovo prestino priznanje.Nastojat emo opravdati pov-

jerenje koje nam je ukazanokao dobitnicima Superbran-dsa i najjaeg bh. brenda zaovu godinu, izjavio je Amer

Bukvi, direktor BBI banke.Nakon to je 2010. BBI ban-ka dobila Superbrands sta-tus, ove godine potvrdila jeda s pravom nosi ovaj pe-at. U ovogodinjem izboruSuperbrandova u BiH, osimglasova strunog vijea, ue-stvovalo je vie od 20 hiljadapotroaa koji su prepoznalikvalitet BBI banke, te krozetiko bankarstvo zasnovano

na islamskim principima os-jetili panju koju BBI prua

klijentima.

Nagrade BBI banka dobitnik Superbrands2013/2014

kupaca iz AWT Internationala,brzo je napredovao do pozicijenacionalnog menadera klju-nih kupaca, na kojoj je vodiotim menadera odgovornih zakljune kupce na hrvatskom tr-itu maloprodaje, sve do ovogimenovanja. Crnkovia je namjestu nacionalnog menade-rom kljunih kupaca Zagre-bake pivovare zamijenio AntePanda, dosadanji nacionalniField Sales menader Zagre-bake pivovare.

graditi pozitivan i prepoznatljiv

imid te stei povjerenje svojihkupaca. Vrijednosti na kojimaKonzum temelji svoj dosada-nji uspjeh su visok kvalitet po-nude, uslunost, inovativnost ipovjerenje, koji se konstantnounapreuju na osnovu razumije-

vanja potreba i elja kupaca. Uokusu svih aktivnosti uvijek jekupac, kome se nastoji omogu-iti maksimalni benet prilikomsvakodnevne kupovine.

znali kvalitet i konkurentske pred-nosti koje posjeduju nai brendovi.

Na taj nain smo uspjeli sa naimproizvodima ui u desetak prodaj-nih lanaca u Hrvatskoj, to nam jeomoguilo povean obim plasmanana ovo veoma zahtjevno trite,rijei su direktora Vispaka, Ru-smira Hrvia.

Hrvatska je ove godine na listizemalja na ija trita izvozi

Vispak, sa sedmog skoila nadrugo mjesto sa ukupnim udje-lom u izvozu od 23,01 posto,odmah iza trita SAD iji udiou izvozu Vispaka iznosi 25,60posto. Na treem mjestu nalazise vedska sa 8,76 posto udjelau izvozu.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

11/80


7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

12/80

12

regionalne vijesti


Agrokor potpisaokupoprodajni ugovor zaMercator

Lidl uvodi tablet raunare uposlovanje

Poslovanje Perutnine Ptuj u2012.

Kompanija Agrokor je 14. junau Ljubljani potpisala Ugovor okupoprodaji 53,12 posto dionicatrgovalog lanca Mercator d.o.o.sa vlasnikim konzorcijom kojibroji 12 lanova.

Prema uslovima koji su odreeniugovorom, cijena koju e Agro-kor platiti za dionicu Mercatora

je 120 eura, to je ukupno 240miliona eura za 53,12 posto di-onica.

Ovo povezivanje ide u korist ku-paca, zaposlenih, proizvoaa,zajmodavaca i drugih dioniara, aoekuje se da ovo postane vodei

Kompanija Lidl uvela je u svojeposlovanje tablet raunare Apple

iPad sa prilagoenim poslovnimaplikacijama, u sklopu projektaLiMO (Lidlova mobilna kance-larija). Projekat, koji je izvedenu saradnji sa preduzeem Apple,stvara jedinstven koncept i vla-stiti Lidlov app store, objasnilisu iz kompanije.

Projektom LiMO Lidl nastojida postane savremeni poslodavac.Svjesni smo da mlae generacijedanas zahtijevaju drugaije i sa-vremene pristupe i naine rada to

im LiMO sigurno donosi. Istovre-meno e nov nain rada preduzeupomoi u ekasnosti i utedi vreme-

Perutnina Ptuj je u proteklojgodini ostvarila rekordni prihodod 262 miliona eura, to je dvaposto vie nego prole godine,ali je uprkos tome godinu za-

vrila sa gubitkom, saopeno jeiz kompanije. Prema rijeimapredsjednika Uprave RomanaGlasera, kompanija je u 2012.ostvarila znaajan pomak i prviput premaila 260 miliona euraprihoda na nivou grupe. Tako-er je po prvi put zabiljeeno

vie od 13,5 miliona eura dobiti

maloprodajni lanac u Centralnoji Istonoj Europi, poruuju izkompanije.

Zahvaljujem vlasnikom konzorci-ju Mercatora koji je odluio da namukae povjerenje i prui priliku da

zajedno sa Mercatorom, koristeizajedniku poziciju, podignemo e-kasnost poslovanja i ouvamo zapo-

slenost, ali i da unaprijedimo kon-kurentnost u regiji i ire, na tritu

Europske unije, rekao je vlasnik

Agrokora Ivica Todori.Slovenski mediji prenose i da sudionice Mercatora porasle i do10 posto i stale kod 103 eura.

na u administrativnim poslovima,a to vrijeme emo posvetiti zaposle-nima u prodaji, istakao je Mar-tin Kokol, direktor svih slubi uLidl Slovenija.

iz poslovanja, kao i rekordnih 25miliona eura dobiti prije kamatai oporezivanja (EBITDA). Zbogumanjenja investicije u dioniceProbanke prole godine je zabi-ljeila 7,5 miliona eura gubitka.

Imenovanje administratoraUprave Agrokora i Mercatora dogovorile su se da sadaanja Mer-

catorova Uprava nastavi svoje poslovanje do zakljuenja Ugov-ora o prodaji dionica, s tim to e obavjetavati Agrokor o svimvanim dogaajima u poslovanju. Todoriev koncern e ovimpovodom imenovati posebnog predstavnika koji nije zaposlen u

Agrokoru i koji e inormisati ovu kompaniju o situaciji u Merca-toru, uz uslov da za izvjetaj dobije saglasnost Uprave.

Dogovor o saradnjiUprave Mercatora i Agrokora su 18. juna potpisale i dogovor o sa-radnji, koji e biti dio ugovora o prodaji veinskog dijela Mercato-ra hrvatskom trgovcu.Prema rijeima predsjednika uprave Mercatora Tonija Balaia,Uprava podrava saradnju ukoliko je u pitanju meunarodni kapi-tal, a ne dug, ako banke podravaju proces i ako strategija Merca-

toru omoguuje razvoj. Mislimo da je ovo sporazumom obezbije-eno i da emo moi da se usmjerimo na nau osnovnu djelatnost,a to je trgovina, istakao je on.On nije otkrivao detalje ugovora, ali je rekao da on omoguujeMercatoru da zadri sjedite kompanije u Sloveniji, kao i robnumarku na onim tritima gdje je dobro pozicioniran, dodajui dae se i dalje potovati kolektivni ugovor, a da e upravljanje pre-duzea omoguavati transparentno i proesionalno voenje.

Novi nadzornici Dioniari Ljubljanskih mljekara su 10.juna na skuptini u Ljubljani izabrali

etiri nova lana savjeta. Novi lanovisavjeta su Michel Peslier, Thierryj Zurcher,Alenka Malenica i Gilles Meziere. Za revizora poslovanja u2013. izabrali su kompaniju Ernst&Young. Da podsjetimo,Ljubljanske mljekare se nalaze u 96-postotnom vlasnitvuDukata, koji posluje u okviru francuske grupe Lactalis.

Na skuptini Pivare Lako 20. junaveinski dioniari na elu sa NLBodbacili su prijedlog uprave o dokapi-talizaciji, ovaj put u vrijednosti od 36,5miliona eura. Na skuptini su izabraninovi nadzornici upravnog odbora. Umjesto etvorice starihpredstavnika kapitala u nadzornom savjetu, iji se mandatzavrava u augustu, na prijedlog NLB izabrani su PeterGroznik, Enzo Smrekar, Goran Brankovi i Joe Bajuk. Zaovogodinjeg revizora nadzorni savjet je predloio revizor-sku kuu Ernst&Young, a prijedlog je usvojen na skuptini.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

13/80


Mercator podrava domaeproizvoae

Badelov Brandy postaje Brand

Odrana Glavna skuptinaAdris grupe

Odrana Glavna skuptinaPodravke

Belje preuzima Ledov posaootkupa mlijeka

Mercator-H je predstavio po-etkom juna Sajam malih poljo-

privrednika i proizvoaa voa ipovra, u susret ulasku Hrvatskeu Europsku uniju, a u cilju po-drke domaim poljoprivredni-cima i proizvoaima, u okviruzavrne aze kampanje Okusidomae, navodi se u saopenjukompanije.

MercatorH e nakon ulaska uEU zadrati udio od gotovo 70posto proizvoda domaih do-bavljaa. Kompanija godinjeotkupljuje 15.000 tona doma-eg voa i povra, a saraujesa ukupno 36 proizvoaa svihregija Hrvatske, od ega je petpoljoprivrednih zadruga i jednopoljoprivredno dobro, dok svakaod zadruga ima oko dvadesetakmalih kooperanata. U cilju po-drke plasmana domaih poljo-privrednika, uvedena je i lokalnaponuda manjih proizvoaa, a

Mercator e nastojati da sezon-

Kompanija Badel 1862 saopilaje da je, u skladu sa propisimaEuropske unije, promijenila ime

jednog od svojih najpriznatijihbrendova jakih alkoholnih pia.

Tako e se Prima Brandy odsada na tritu pojavljivati podimenom Prima Brand.

U obrazloenju se navodi da senaziv brandy u Europskoj unijikoristi iskljuivo za rakije, dokBadelov Brandy ne spada u tu

kategoriju.

Sjednicom Glavne skuptineAdris grupe, odranom 19. juna

u Rovinju, zavreno je odrava-nje godinjih skuptina dioni-ara svih trgovakih drutava usastavu Grupe.

Obrazlaui prologodinje po-slovne rezultate i plan poslova-nja za ovu godinu, predsjednikUprave Adris grupe, Ante Vla-hovi istakao je kako je Adrisgrupa u 2012. godini ostvarilaukupne prihode u iznosu od oko450 miliona eura (3,37 milijardikuna), to je za 5,2 posto vie odprologodinjih. Poslovni priho-di iznosili su oko 395,5 milionaeura (2,96 milijardi kuna) i za3,6 posto vei su od prologo-dinjih. Prihodi od prodaje robei usluga iznosili su oko 384 mi-liona eura (2,87 milijardi kuna).

Dioniari Podravke usvojili su20. juna na Glavnoj skupti-ni prijedloge odluka Uprave iNadzornog odbora usmjereneka razvoju Podravke kao mo-dernog dioniarskog drutva istvaranju pretpostavki za doka-pitalizaciju Drutva, zadovolja-

vajui rast i daljnju internacio-nalizaciju poslovanja, saopeno

je iz kompanije.U skladu sa odlukama i statu-tarnim izmjenama, drava vienema mogunost neposrednogimenovanja dva lana Nadzor-nog odbora, ve e se svi lano-

Dosadanji Ledov posao otkupamlijeka, kao i njegove kooperan-te, preuzee u potpunosti kom-panija Belje iz Darde, objavili sukrajem juna iz Agrokora.

Ledu je osnovna djelatnost pro-

ske proizvode plasira na policetrgovina u roku od 24 sata odbranja.

Posebnim isticanjem ponude do-maih proizvoaa kupcima eli-mo transparentno da pokaemo ko

su partneri i porijeklo ponude do-maeg voa i povra u Mercatoru.Stoga emo u est gradova Hrvat-

ske predstaviti regionalne lokalneproizvoae sa kojima saraujemo,a dodatnim oznaavanjem istaiemo njihovu ponudu i nastojati dainormiemo kupce o prednostima

sezonske domae ponude. Garancijakvaliteta dokazuje se jasno deklari-

sanim porijeklom, rekao je pred-sjednik Uprave MercatorH,Samo Gorjup.

Na domaem tritu ostvareno jeoko 208,7 miliona eura (1,56 mi-

lijardi kuna), a na inostranim oko176 miliona eura (1,32 milijardekuna), to predstavlja rast od 5,8posto. Adris danas gotovo polo-

vinu prihoda od prodaje robe iusluga ostvaruje na stranim tri-tima, od ega gotovo 60 posto naEU tritu. U periodu od 2007.do 2012. godine Adris je ostvarioprosjenu godinju stopu rastaizvoza sedam posto.

Kako navode iz kompanije, upr-kos nepovoljnim privrednim pri-likama, TDR je u 2012. godinizadrao lidersku poziciju na tri-tima Hrvatske te Bosne i Herce-govine sa prosjenih 68, odnosno32 posto trinog udjela. Na osta-lim regionalnim tritima i daljeima stabilne trine pozicije.

vi birati na Glavnoj skuptini,ime su svi dioniari stavljeniu ravnopravni poloaj u izboruosam lanova NO-a, dok jednomjesto, na osnovu vaeeg zako-na, ostaje rezervisano za radni-kog predstavnika. Na taj nainsmanjuje se upravljaki utjecajdrave i pravi iskorak prema venajavljenom razvoju modernogdioniarstva u Podravki u kojemsu svi dioniari u ravnopravnompoloaju, istiu iz kompanije.Imenovanim lanovima Nad-zornog odbora Mati Crkvencu iIvi Druiu mandat se nastavlja.

izvodnja i distribucija sladoledai zamrznute hrane i kompani-

ja ima ambiciju daljeg jaanjaovih djelatnosti, objavili su iz

Agrokora objanjavajui Ledovunajavu na Zagrebakoj berzi oprestanku otkupa mlijeka.

Proizvedeno kravlje mlijeko u 2012. godini u odnosu na 2011.biljei pad za 3,8%, dok ovije mlijeko biljei porast za 5,2% akozje mlijeko za 0,4% (Hrvatska poljoprivredna agencija)

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

14/80


regionalne vijesti

Nova proizvodna linijaHenkela

Carnex dobio kontrolni broj zaizvoz u EU

Prvi izvoz u Rusiju plaen urubljama

Kraljevaka pekara u sastavuDon Dona

Coca-Cola jubilej

20 uspjenih godina Nelta

Kompanija Henkel otvorila je25. juna novu proizvodnu liniju

u abrici u Kruevcu i predstavi-la novi proizvod na tritu BreDuo Stick. Kako je saopeno izkompanije, investicija vrijedna

vie od 4,6 miliona eura, dopri-nijet e poveanju proizvodnjei izvoznih kapaciteta kompanijeHenkel Srbija. Novi proizvodBre Duo Stick proizvodit e sesamo u Srbiji i izvozit e se natrita Europske unije i ostalaregionalna trita.

Kristo Til, predsjednik HenkelSrbija je tom prilikom izjavio:Tokom vie od deset godina odkako smo privatizovali Merimu

Kompanija Carnex dobila jeizvozni kontrolni broj za plasira-

nje proizvoda na trita Europ-ske unije. Kako navode iz kom-panije, izvozni kontrolni brojpredstavlja garanciju kvalitetai omoguava nesmetan izvoz itrgovinu proizvoda u Europskuuniju, a kompanija Carnex zado-

voljila je sve uslove za dobijanjeovog broja.

Kompanija Interkomerc iz Be-ograda izvezla je kontingent

mesa za rusko trite, to je prviizvoz srpske robe u Rusiju kojije u potpunosti plaen ruskimrubljama. Kako se navodi u sa-openju kompanije, ovaj izvoz

je realizovan nakon to je Sber-banka Srbija uvela platni prometu ruskim rubljama u Srbiji.

Kompanija Don Don zakupilaje sredinom juna pekaru Pe-karstvo AD u Kraljevu, i timepoveala broj svojih pogona nadeset. Prema rijeima Nade Si-mi Kolovi, direktorice sektorapravnih i kadrovskih poslova ukompaniji, Don Don e preuzetiproizvodne kapacitete, kao i svupokretnu i nepokretnu imovinu:Proizvodnu jedinicu smo zakupilina osam godina. U novozakuplje-nom pogonu zaposlit emo 67 rad-

Coca-Cola sistem ove godineproslavlja 45 godina proizvod-nje u Srbiji i tim povodom egraanima irom zemlje poklo-niti 45 teretana na otvorenom, agraani e biti u mogunosti daglasanjem izaberu opine u koji-ma e one biti izgraene. Ovimprojektom bit e obuhvaenesve opine u Srbiji, podijeljeneu tri kategorije, prema brojustanovnika - male, srednje i veli-ke. Poevi od 01. juna, do kraja

jula, graani Srbije e putem saj-ta www.45godinausrbiji.rs moida glasaju za opinu u kojoj eleda se sagradi Coca-Cola aktivnazona, dok e biti izabrano po 15

Kompanija Nelt Co obiljeila je14. juna, sveanom zabavom usvom sjeditu u Dobanovcima,dvije decenije uspjenog poslo-

vanja. Prema rijeima MiloaJelia, generalnog menaderaNelta, tokom ovog perioda takompanija je od veleprodajnerme postala lider u pruanjuusluga u oblastima distribucijeroba iroke potronje, logisti-ke, proizvodnje, maloprodaje imarketinga. Nelt je, nakon 20

godina poslovanja, respektabilanpartner, poeljan poslodavac i jednaod svijetlih taaka srpske privrede.Ponosni smo to smo, uprkos krizi,uvrstili svoju lidersku poziciju na

polju distribucije, ali i to postajemosve relevantniji na polju pruanja

Promet robe u trgovini na malo u aprilu bio manji za 5,7%,nego u istom mjesecu lani (Republiki zavod za statistiku)

2002. godine, Henkel je investiraovie od 130 miliona eura u Srbijii uspjeno posluje na tri lokacije uBeogradu, Kruevcu i Iniji. Danas

snabdijevamo vie od 55 milionapotroaa u regiji i izvozimo bren-dove iz naih abrika na 15 regi-onalnih i trita Europske unije.

Ekoloki standardiKompanija je nedavno dobila certikat sistema zatite ivot-ne sredine (ISO 14001:2004) i bezbijednosti i zdravlja na radu

(OHSAS 18001:2007). Kako kau u kompaniji, ovaj certikat do-datno potvruje ekoloku orijentaciju i visoke standarde poslova-nja, ija implementacija predstavlja jo jedan korak ka dobijanjunajvee ekoloke dozvoleIntegrisana dozvola za spreavanje i kon-trolu zagaivanja ivotne sredine (IPPC).

PlanoviDon Don do kraja godine planira da usavri postojee receptu-re, razvije nove i proiri paletu svojih proizvoda. Uz to, jedan odglavnih ciljeva kompanije jeste edukacija potroaa i razvijanjetrita pekarske industrije u Srbiji.

logistikih usluga. Mogu da kaemda ove godine oekujemo prometod oko 500 miliona eura i da emonapraviti nalne korake ka orma-lizaciji odnosa u okviru grupacije,koju danas ine Nelt Co, Neoplan-ta, Corner Shop, Javna skladitaSubotica, Dunav lm i nae kom-

panije u Bosni i Hercegovini, CrnojGori, Makedoniji, Angoli, Zambiji,

Mozambiku i Zimbabveu, ista-kao je Jeli pred nekoliko stotinagostiju u Dobanovcima.

Goran Perevi, generalni di-rektor Interkomerca, izjavio je

da je ova transakcija dio iregugovorenog aranmana vri-jednosti 12 miliona eura: Saposlovnim partnerom iz Sant Pe-tersburga imamo ugovoren iriaranman, gdje prvi lot ukljuujedvadesetak kontejnera ija je vri-

jednost 54.180.000 rubalja.

opina sa najveim brojem gla-sova u svakoj kategoriji. Plani-rano je da do kraja 2013. budeizgraeno do 10 teretana naotvorenom, a preostalih 35 domaja 2014.

nika koji su i do sad radili u peka-ri. Ugovorom smo se obavezali daemo nastaviti proizvodnju najma-nje u obimu koji je bio do sada, alii na ulaganja u sam pogon. Kakoistiu iz kompanije, otkako po-sluje u Srbiji, Don Don je uloio

vie od 30 miliona eura u pekar-sku industriju.

Fotograja ne predstavlja realan pri-kaz ve samo ilustraciju koncepta iizgleda Coca-Cola aktivne zone

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

15/80


Priznanja za vina iz Plantaa

Zlato za Nikiko pivo

Proizvodi iz Sutaastigli u trgovine

Pad prometa u maloprodaji

SAD zainteresovane za vina

Stobi

Mlijeko, jogurt, sir, kiselo mli-jeko i djeiji voni jogurt izSutaa (Balkanska mljekara),proizvedeni u skopskom po-gonu, od juna su dostupni napolicama marketa irom Ma-kedonije.

Prole godine smo abriku uSkoplju pripremali za proizvod-nju i investirali oko 13 milionaeura. Spremni smo da potroai-ma predstavimo nove proizvode.U toku ove godine, cilj nam jeda uveamo portolio proizvoda,kako u Makedoniji, tako i u osta-

lim dravama Balkana, kazaoje Ali Muik Sozer, generalnimenader mljekare.

On je dodao da integrisani po-slovni model Sutaa od njivedo trpeze predstavlja garan-

Prema podacima Dravnog za-voda za statistiku Makedonijeu aprilu 2013. godine zabilje-en je pad prometa u malopro-

daji u odnosu na april pret-hodne godine. Posmatrano pogrupama i klasama proizvoda,pad prometa zabiljeen je u tr-govini na malo hranom, piemi duhanom (nominalno za 13,3posto, a realno za 17,1 posto).Rast prometa u maloprodaji uaprilu 2013. u odnosu na april

Vina Vranec i ilovka od sadae biti dostupna u 15 marketalanca Binnys Beverage, u Chi-cagu.

Kako navode iz kompanije, vi-narija kontinuirano poveavasvoju prodaju na tritu SAD-aplasiranjem svojih proizvoda unekoliko specijalizovani mar-keta za vino u regionu Chica-ga. Pred nama je veliki izazov,

jer e se nai proizvodi nai natritu jedne od najveih dravau svijetu, gdje potroai oekujuvisok kvalitet. Prvu isporuku suu potpunosti otkupile prodavnicealkoholnih pia, a druga je ve na

ciju za prirodne i ukusne pro-izvode.

Da podsjetimo, na povrini odoko 25.000 kvadratnih metara,mljekara ima kapacitet za pro-izvodnju oko 70 miliona litaramlijeka. Oekuje se da e se, uzplanirane investicije, broj za-poslenih popeti na 250.

2012. zabiljeen je u trgoviniautomobilskim gorivom.

putu za Chicago. Nadamo se daje ovo poetak uspjenog plasmananaih proizvoda u Americi, izja-

vila je Lidija Trajkovska, ko-mercijalni direktor kompanijePermindeks, u ijem sklopuposluje Vinarija Stobi.

Promet robe u trgovini na malo u Crnoj Gori u aprilu 2013. uodnosu na mart 2013. godine vei je u tekuim cijenama za2,4 posto%, a u stalnim cijenama za 2,2% (Monstat)

Kompanija 13. jul - Plantaeizvijestila je i nekoliko priznanjakojima su se njihova vina ovjen-ala tokom prethodnog perioda.

Concours Mondial de Bru-xelles 2013.

Veliku zlatnu medalju na takmi-

enju koje se odrava od 1994.godine i na kojem je ove godineuestvovalo vie od 6.000 vina saetiri kontinenta, dobilo je vino

Vranac Barrique 2008, kao prvoi jedino po kvalitetu u kategoriji.

Vranac Reserve 2005 osvojio jezlatnu medalju, dok je srebrenopriznanje pripalo Vrancu 2010.

Decanter Word Wine Awards2013.

Jedno od najcjenjenijih svjet-skih vinskih takmienja, odr-

ano u Londonu od 29. aprilado 3. maja, donijelo je vinimakompanije 13. Jul-Plantae tribronzane medelje i tri preporu-

ke za kvalitet. Medalje su dobilavina Vranac Reserve 2005, Cr-nogorski Vranac 2009 i VranacPro Corde 2010, dok su Me-dun 2008, Merlot 2009 i VranacBarrique 2008 dobili preporuke.

Iz kompanije podsjeaju da sunjihova vina i ranije dobija-la nagrade na ovom takmie-nju - 2011. godine sreberenimpriznanjem se okitio VranacPro Corde 2008, dok je bron-zana dodijeljena vinima VranacBarrique 2007 i Vranac Reserve2004.

International wine contestBucharest 2013. (IWCB 2013)

Zlatne medalje dobila su vinaCrnogorski Vranac 2010, Vra-nac Pro Corde 2010 i VranacBarrique 2008. Na takmienjusu okupljeni proizvoai vina izItalije, Francuske, panije, Ar-gentine, ilea, Rumunije, No-

vog Zelanda, Australije i drugihzemalja.

Pivara Trebjesa nagraenaje nedavno sa dvije zlatnemedalje za kvalitet proizvodana prestinoj Meunarodnojselekciji kvaliteta Monde Se-lection 2013., koja je odrana uvedskom gradu Stokhol-mu. Zlatne medalje zakvalitet na ovogo-

dinjem takmie-nju dodijeljenesu Nikikompivu (boca0,33l) i Niki-kom Gold pivu(boca 0,25l).

U ime PivareTrebjesa, ceremo-niji su prisustvovali

Vesna Ukropina, me-nader kontrole kvalitetai Natalija Mili, menaderkorporativnih komunikacija.Nakon prologodinje zlatne me-dalje koju smo donijeli iz Atine, saovog prestinog takmienja sadau Crnu Goru donosimo jo dvijemedalje. Ove nagrade potvrda

su vrhunskog kvaliteta naih

proizvoda, koji je iz godine ugodinu prepoznat na meunarod-nom nivou, ali i rezultat stalnihulaganja i inovacija. Najvanije,ovo je samo jo jedna potvrdada naim vjernim potroaima

i ljubiteljima piva nudimonajbolji kvalitet, to

oni ve godinama

prepoznaju, reklaje Mili.

Na ceremonijije bilo izloenovie hiljadaproizvodaiz razliitihdijelova svijeta.

Institut Mon-de Selection je

jedna od najstarijih inajprestinijih svjetskih

organizacija u oblasti kontrolekvaliteta proizvoda osnovana1961. godine, sa sjeditem uBriselu. Svake godine, viehiljada prehrambenih artikalaiz cijelog svijeta testiraju se naokus, ziko-hemijski i mikro-bioloki sastav.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

16/80


veliki trgovci

SAD: Ova trgovaka kompa-

nija uvela je u svoje poslovanjetehnoloku inovaciju pod nazi-vomInkiru, u okviru divizije @WalmartLabs. Inkiru je plat-orma za prediktivnu analiti-ku, koja je specijalizovana zaonline poslovanje. Platormakombinuje prediktivnu inte-ligenciju u realnom vremenusa analizom velikih podataka iprilagodljivim sistemom odlu-ivanja. U kompaniji oekujuda e ovim potezom Walmartsvoje poslovanje proiriti izvangranica tradicionalnih trgovi-na i obezbijediti svoje mjestona Internetu.

Rumunija: Carreour je pot-pisao ranizni ugovor sa lo-kalnom trgovakom mreomGuliver u Rumuniji. Radnjetog lanca, ukupno njih 11,prostiru se na prodajnoj povr-ini od 240 kvadratnih metarai nalaze se u centru Bukure-ta. Svi objekti Gulivera, kojiostvaruju godinji promet odoko 8,88 miliona dolara, bite preureeni pod CarreourExpress banerom. Sve Carre-ourove radnje u Rumuniji, saizuzetkom tri trgovine koje suu vlasnitvu samog lanca, po-sluju kroz ranizne ugovore isada e ih biti ukupno 35.

Francuska: Francuski tr-govaki lanac ITM (Inter-march) prodao je jedan odsvojih najveih hipermarketaCarreouru. Radnja u gra-du Beauvais, koja se prostirena 6.400m2, je trei najve-

i objekat ITM-a u zemlji.Prole godine, ITM je isto-vremeno preuzeo upravljanjenad tri hipermarketa i dis-kontnom radnjom Netto utom gradu, nakon ega je An-

SAD: Ovaj meunarodni pre-hrambeni trgovac postigao je

dogovor sa Bi-Lo Holdingomo prodaji banera SweetbaySupermarket, Harveys i Reidsza sumu od 265 miliona dola-ra u keu. Ugovorom su obu-hvaene 72 Sweetbay radnje,72 Harveys radnje i 11 Reidsradnji. Distribucioni centarSweetbaya e ostati u vlasni-tvu Delhaize grupe. Tokom2012., tih 165 radnji, kojezapoljavaju 10.000 radnika,ostvarilo je prihod od oko 1,8milijardi dolara.Vjerujemo da ova odluka pred-stavlja znaajan korak u procesupojednostavljivanja naeg poslo-vanja. Ova transakcija e ojaatinau nansijsku feksibilnost koja

Turska: Metro grupa razmatramoguu promjenu 12 turskihReal marketa u Metro Cash &Carry ormat. Kompanija je zanjemake medije izjavila da po-stoji nekoliko opcija i da jo nijedonijeta konana odluka, ali dase ona oekuje do kraja godine.U novembru 2012., Grupa jeprodala svoje Real hipermarke-

UK:Tesco je lansirao krajemmaja novi ormat maloprodaj-nog objekta, iji je prvi obje-kat otvoren u Klemsordu uVelikoj Britaniji. To je malatrgovina, koja u svom asor-timanu sadri vie artikalanego standardni objekat ovogormata. Prodavnica se pro-stire na 2.600 kvadrata, a po-troae na ulazu oekuje redspecijalizovanih pulteva, kao

i CityKitchen, ili Create YourOwn Pizza pulta, gdje kupcimogu sami da izaberu sastojkeza svoju hranu u etiri jedno-stavna koraka.

UK: Uskoro e biti lansiran

UK: Britanski trgovaki

lanac Asda, koji posluje usklopu kompanije Walmart,uveo je probne kioske zaonline narudbu i ormari-e za skladitenje poruenerobe u 20 prodavnica iromVelike Britanije. Iz kompa-nije istiu da e ovaj modelprodaje omoguiti bru ilaku kupovinu proizvodaiz neprehrambenog asor-timana, jer e roba nakononline narudbe biti smje-tena u ormar za skladitenjeu radnji, odakle e je kupcipodizati uz pomo ifre kojudobiju pri plaanju.

timonopolska komisija upo-zorila na rizik ugroavanjakonkurencije. Intermarchje iz tog razloga odluio daproda jednu od svojih veihtrgovina.

Poljska: U Carreourovim tr-govina irom ove zemlje pro-movisane su Visa kartice zabeskontaktno plaanje. Prob-no beskontaktno plaanjeuvedeno je u poljske Carre-

our markete prije dva mjese-ca, a iz kompanije kau da jeodziv potroaa na ovaj nainplaanja dobar i da kupci ovimobezbjeuju sebi posebne po-nude i vauere iz asortimanaproizvoda 20 trgovakih par-tnera kompanije Carreour.

Grka: Grki trgovaki lanacMarinopoulos, koji poslujeu sklopu kompanije Carre-our, planira otvaranje cash &

carry ormata. Prvi objekat ebiti otvoren u istonom So-lunu na 1.700m2, a jo etiriovakva objekta bit e otvore-na u Atini, Trikali, Solunu ina Kritu.

nam je neophodna kako bismosproveli nae strateke priorite-

te, izjavio je CEO Delhaizegrupe Pierre-Olivier Beckers.

Belgija: Kompanija je po-etkom juna predstavila svojizvjetaj o odrivom razvojuza 2012. Kako se navodi usaopenju kompanije, izvje-taj predstavlja detalje u vezisa napretkom u ugraivanjuodrivosti u svoje poslovanjei istie rezultate ostvarene

tokom 2012., naroito u obla-stima odrive morske hrane,smanjenja otpada i reormula-cije proizvoda privatnih rob-nih marki radi unapreenjahranljive vrijednosti.

te u Poljskoj, Rumuniji, Rusijii Ukrajini rancuskom Aucha-nu, dok su njemake i tursketrgovine nastavile da poslujuu sklopu Metro grupe. Dok jeprodaja ruskih i ukrajinskih je-dinica zavrena, oekuje se dae transer poslovanja u Rumu-niji i Poljskoj biti okonan dokraja godine.

novi vid digitalnog reklami-ranja proizvoda unutar svojihprodavnica. Kampanja je po-krenuta u ukupno 400 pro-dajnih objekata. Ovaj korake omoguiti oglaivaimada svoje kampanje prilagoderazliitim ciljnim grupamapotroaa. Prilagoavanjepotroaima zasniva se napodacima iz Tesco Clubcardkartice, koju je kreirala medij-

ska grupa Dunnhumby. Ovekartice omoguuju promjenureklamnih sadraja u zavi-snosti od doba dana, kako bioni bili prilagoeni razliitimprolima potroaa.

Tehnoloka inovacija

Novi franizni partner

Prodaja Sweetbay, Harveys i Reids

Mogua promjena formata

Testiranje novog formata

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

17/80


7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

18/80


svjetske vijesti

Investicija Nestla u Njemakoj

Zeleno svjetlo za preuzimanje Heinza

Planovi Lidla

Rebrendiranje Real marketa

P&G restrukturira poslovanje

Kompanija je otvorila laboratoriju za prouavanje patogena tetnihza zdravlje ljudi, koji nastaju u hrani. Kako istiu u kompaniji, pros-torije koje se nalaze u Nestl istraivakom centru u vajcarskoj imate dijelove sa ogranienim pristupom, dostupne samo za osoblje koje

je prolo trening. Cilj kompanije Nestl je koritenje raspoloivihnaunih metoda kako bi se unaprijedio proces unitavanja patogenihmikroorganizama u hrani, uz zadravanje hranljivih vrijednosti proiz-voda.

Nestl kompanija je proslavila ovogodinji Svjetski dan zatite

ivotne sredine uestvovanjem u kampanji Misli.Jedi.Utedi, kako bise sprijeilo nepotrebno bacanje hrane. Kampanja, koju su pokrenuliprogram UN za ivotnu sredinu, UN organizacija za hranu i poljo-privredu (FAO) i organizacija za recikliranje WRAP, osmiljena je dapodstakne ljude da post anu svjesni utjecaja njihovog izbora hrane naivotnu sredinu i da im omogui da donose odluke na osnovu inor-macija koje posjeduju.

Lidl je zainteresovan za ulazak na trite SAD, pa je sastavljen timstrunjaka koji e sprovesti studiju izvodljivosti. Studiju, koja e bitidovrena do poetka 2015. godine, vodit e generalni direktor za LidlIrska Kenneth McGrath i lan izvrnog odbora za Lidl Irska Kevin Proc-tor. Nakon dobijenih rezultata kompanija e donijeti konanu odlukuo ulasku na trite SAD.

Europa - Nestl jepoetkom juna na-

javio poetak grad-nje nove abrike u

verinu, u ederal-noj dravi ZapadnaPomeranija, a kojapredstavlja najveuinvesticiju kompanijeu Njemakoj. Post-avljeni su temelji zaizgradnju abrike Ne-sca Dolce Gusto, koja e biti

vrijedna 220 miliona eura.

Kako navode iz kompanije,trite Njemake je etvrto po

veliini na kojem kompanijaposluje na globalnom nivou,a prvo po prodaji brenda Ne-sca Dolce Gusto. Fabrika

Europa/SAD - Europskakomisija dala je investicionomondu Berkshire Hathaway,

koji je u vlasnitvu amerikoginvestitora Warrena Buettai nansijskom holdingu 3GCapital zeleno svjetlo za preuzi-manje amerikog proizvoaakeapa Heinz, prenijele su sv-

jetske agencije. Ugovor vrije-dan 28 milijardi dolara, premaocjeni Brisela, nee negativnoutjecati nakonkurentnostu EU. Berk-shire Hathawayi 3G Capitalsu preuziman-

je najavili uebruaru ovegodine. Bu-ett, koji se vegodinama na-

Belgija - Iz ovog trgovakoglanca najavili su irenje distribu-tivnog centra smjetenog u bel-gijskom gradu Genku. Oekujese da novi objekat, u koji e bitiuloeno 10 miliona eura, poetisa radom na proljee 2014.Novi distributivni centar, ijarekonstrukcija poinje na je-sen, imat e povrinu od 5700metara kvadratnih, od ega e

Rusija - Direktor prodajeruskog ogranka Auchana,

Wilhelm Hubner, rekao jeda e 16 Real hipermarketa,koje je Auchan preuzeo od

Metro grupe, biti rebrendi-rani do kraja 2013. godine.Preuzeti objekti, ija prodajnapovrina iznosi od 6.000 do11.000 kvadrata, bit e stav-

SAD - Iz sjedita kompanijeProcter & Gamble najavljene suznaajne organizacione prom-

jene, kojima e se poslovanje na

tritu SAD podijeliti na etirisegmenta.

Kompanija, na ijem se eluod nedavno nalazi nekadanjiizvrni direktor A. G. Lafey,eliminisat e postojee seg-mente kune hemije i kozme-tike, a uvesti etiri nova seg-menta: Global Baby, Feminineand Family Care, Global Beauty,

u verinu (Schwerin) e bititree postrojenje koje iskljuivoproizvodi Nesca Dolce Gusto,poslije Tutberija u Velikoj Bri-taniji i irone u paniji. Fab-rika e proizvoditi oko dvijemilijarde kapsula godinje zatrita Njemake, Skandinavije iIstone Europe.

lazi na listi najbogatijih ljudina svijetu, je rekao da je Heinz

jedinstvena kompanija koja e

se odlino uklopiti u postojeiportolio koncerna koje poslujuu okviru Berkshira, poput DairyQueena. William Johnson,izvrni direktor Heinza, sma-tra da e novi vlasnik pomoiu jaanju ove kompanije kao

jednog od znaajnijih globalnihigraa.

2200 metara kvadratnih bitinamijenjeno uvanju zaleenerobe, ostatak je predvien zaskladitenje svjeih proizvoda.Nakon proirenja, distributivnomcentru e biti omogueno feksibil-nije poslovanje, koje je od velikevanosti za distribuciju svjee robe,kao to su peciva i meso, rekao jeportparol kompanije PieterjanRynwalt.

ljeni pod banere Auchan iliAuchan City, u zavisnosti odveliine. Procjenjuje se da jeza rebrendiranje svake rad-nje potrebno od etiri do estsedmica. Auchan ima u planuda, osim preuzetih, otvori joetiri hipermarketa na trituRusije do kraja ove godine, ideset objekata tokom 2014.

Global Health and Grooming iGlobal Fabric and Home Care.

Predstavnici kompanije istiuda je cilj ovih promjena jaanje

pozicije na razvijenim tritima irazvoj na tritima u nastajanju,kao i poboljanje inovativnosti iproduktivnosti.

Od januara do aprila, hrana u Rusiji je skuplja za 2,8 posto nego u istomperiodu prole godine, a u EU za 1,1 posto (Rosstat)

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

19/80


Safeway prodaje kanadsku jedinicu

Hrana e biti skuplja i do 40 posto

Kaufland proiruje drogerijskiasortiman

SAD - Saeway Inc, drugi poveliini trgovaki lanac u SAD,najavio je prodaju svog kanadsk-og poslovanja trgovakom

lancu Sobeys, koji posluje uokviru kompanije Empire Co,za 5,7 milijardi dolara. RobertEdvards, koji se od 14. majanalazi na poziciji izvrnog di-rektora kompanije Saeway Inc,

Svet - Cijene hrane u svijetuu narednoj deceniji bit e veeod 10 do 40 posto, ocijenili supoetkom juna predstavnicimeunarodnih organizacijakoje prate kretanja u toj oblasti.

Organizacija Ujedinjenih

nacija za hranu i poljoprivre-du (FAO) i Organizacija zaekonomsku saradnju i razvoj

Njemaka - Diskontni lanacmaloprodaja Kaufand, koji po-sluje u okviru Schwarz grupe,najavio je proirenje drogeri-

jskog asortimana u svojim pro-davnicama. Njemaki medijiprenijeli su da kompanija plani-

ocjenjuje da e ovaj potez po-jednostaviti poslovanje Saewa-ya, jer se lanac sada moe oku-sirati na trite SAD. Lanac

Sobeys e akvizicijom dobiti213 prodajnih objekata u za-padnoj Kanadi, ukljuujui 199apoteka koje posluju u sklopuprodavnica, kao i 12 proizvod-nih postrojenja.

(OECD) saopile su da e veapotranja, usljed rasta prihodai sporog rasta ponude, stvoritipritisak za poveanje cijenahrane. Ove dvije organizacijesmatraju i da je potrebno da

vlade podstaknu investicije,

kako bi se zaustavilo uspo-ravanje rasta poljoprivredneproizvodnje.

ra agresivnu kampanju promo-cije novih proizvoda u ponudi,koja e, izmeu ostalog, obuh-

vatiti posebno pozicioniranje

proizvoda u trgovinama i inor-macioni sistem u vezi sa ovimartiklima.

Mintec Limited

Doi e do porasta potronje aromatizovanog mlijeka po stopidvostruko veoj od bijelog mlijeka, na globalnom nivou u perioduizmeu 2012. i 2015. (istraivanje Tetra Paka)

Mintec je glavni nezavisniizvor inormacija o global-nim cijenama dobara i sirovi-na. Kompanija raspolae

odgovarajuim jedinstvenimalatima osmiljenim da po-mognu proesionalcima izlanca snabdijevanja u njihovimsvakodnevnim izvjetajima,analizama i u interpretacijitrinih inormacija. Mintecpomae proesionalnim kup-cima i prodavcima da donesuodluke o odreenoj robi, tako

TOP 5 y-O-y SA NAJVEIM RASTOM

RobaCijena E/

MTm-o-m % y-o-y %

Kako puter (UK) 4032 16.2% 102.5%

Smrznuti konc. sokanarande (US)

2539 3.5% 26.4%

Ria - Basmati (PK) 851.8 3.9% 24.0%

Penica - Durum (EU) 352.54 12.0% 22.0%

Pamuk (US) 1440 0.1% 17.7%

TOP 5 y-O-y SA NAJVEIM PADOM

RobaCijena E/

MTm-o-m % y-o-y %

Kafa - Arabica (US) 2194 -6.5% -21.1%Kokosovo ulje (EU) 662.4 3.0% -22.1%

Ra (DE) 195.6 -3.6% -25.0%

Ulje kopica palme (EU) 652.9 1.7% -25.2%

Kakao prah (UK) 2136 -3.9% -32.9%

TOP 5 M-O-M SA NAJVEIM RASTOM

RobaCijena E/

MTm-o-m % y-o-y %

Kakao puter (UK) 4032 16.2% 102.5%

Penica - Durum ( EU) 352.54 12.0% 22.0%

Ria - Basmati (PK) 851.8 3.9% 24.0%

Indeks energije (EU) 38.88 3.5% -19.2%

Smrznuti konc. soka

narande (US)2539 3.5% 26.4%

TOP 5 M-O-M SA NAJVEIM PADOM

Ingredients Cijena m-o-m % y-o-y %

Kafa - Arabica (US) 2194 -6.5% -21.1%

LDPE (DE) 1350 -6.9% -13.2%

Kafa - Robusta (LIFFE) 1446 -6.9% -13.7%

HDPE (DE) 1295 -7.0% -13.2%

Kukuruz (FR) 189.5 -13.3% -2.9%

to poboljavaju ekasnost,minimalizuju rizike i tee ko-mercijalnim prednostima. Os-novni Mintecov proizvod jeDatagain, sosticirani alat kojinudi aurirane i pouzdane po-datke o cijenama na globalnomi lokalnim nivoima. Za vie in-ormacija: [email protected] www.mintec.ltd.uk.

m-o-m: poreenje mjesec na mjesecy-o-y: poreenje godina na godinu

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

20/80


top trgovac

Tokom poslovne (-skalne) i kalendarske2012. godine, Edekaje ostvarila prodaju uiznosu od 44,8 mili-

jarde eura, to je poveanje od3,8 posto u odnosu na prolugodinu, kada se u obzir jo

uzme prodaja 25 posto udje-la u Dansk SupermarkedsNetto. Neto prihod grupeiznosi 168,6 miliona eura, toje poveanje od 19,7 posto.

Promet koji su ostvarile ne-zavisne trgovine (zakupci)porastao je za 6,4 posto, iiznosi 21,3 milijarde eura.Prodaja ull-range malopro-dajne divizije manja je za 0,5posto i iznosi 8,3 milijardeeura. Glavni razlog je pri-

vatizacija trgovina. Tokomgodine, 83 outleta kojimaupravlja kompanija, dato jenezavisnim zakupcima.

SNAAN RASt NjEMAKOG MAlOPROdAjNOG lANCA

ObeavajuabudunostEeka e invesirai 1,6 miiari era moerniaci i proirene maoproane mreergovina i proane inrasrkre, naavio e CEO

Marks MosaIvor: Pane Reai

pustio kompaniju na vlastitizahtjev.

Impikacie

Edekin snaan rast ponovnoje dokazao kako je malopro-daja lokalni biznis. Zahvalju-jui vodeoj poziciji na doma-em tritu (i svom lanstvu uAgenor/Alidis), ovom trgovcune trebaju meunarodne am-bicije kako bi bio uspjean.Nezavisna struktura Edeke, ukombinaciji s potrebom za di-

erencijacijom i lokalizacijom,nudi mnogostruke moguno-sti za male dobavljae i speci-jaliste na europskom velikomtritu.

Edekino ulaganje u IT, zajed-no sa zajednikim naporima ucentralizaciju izvora, rezulti-rat e veom transparentno-u uslova, to e predstavljatistandardizirane uslove za do-bavljae.

Relativna nezavisnost Ede-kinih zakupaca trgovina po-sebno e tekim uiniti kohe-rentno bavljenje zajednikimizazovima, kao to je onlinekupovina i loyalty program.

Njihov diskonter Netto Mar-ken-Discount ostvario je pro-daju u iznosu od 11,3 milijardieura, to je poveanje od 5,2posto, dok je veleprodajnoposlovanje poraslo za tri po-sto i iznosi 1,9 milijarde eura.Prodaja treim osobama niaje za 14,8 posto i iznosi 1,3milijarde eura.

Sigran par rkNajava robusnih rezultata za2012. godinu dola je u vrije-me kada Markus Mosa vrstosjedi u sedlu nego ikada pri-je. Samo nekoliko dana rani-je njegov ugovor za pozicijuCEO-a produen je na jopet godina. Druga dva la-na izvrnog odbora, MichaelWulst i Martin Scholvin, do-li su tek u ebruaru ove godi-

ne, nakon to je dr. ReinhardSchtte, koji je prethodnobio zaduen za nansije, IT,logistiku i druga podruja, na-

Mosa, koji je CEO postao umaju 2008., doao je iz divizi-je Netto diskonta - koji je uto vrijeme predstavljao cen-tralizovani maloprodajni mo-del - ali je nakon toga proaopreobraaj kako bi postao vo-dea sila u svrhu osnaivanjanezavisnih zakupaca koji supredstavljali jezgro grupaci-je. Zaista, Edekin razvoj odkorporativnoga lanca, premarazvoju kooperativnoga iden-titeta, enomen je koji se ne

moe posmatrati iskljuivo uNjemakoj (u sklopu Edeke iRewe Grupe), nego i u Fran-cuskoj, gdje nezavisne grupa-cije mogu bolje da zadovoljerastuu potrebu za regional-nim, ak lokalnim pristupommaloprodaji osnovnih ivotnihnamirnica.

urivane e imperaiv

Uz potivanje razliitosti, Mo-

sain okus lei na kreiranju si-nergija meu Edekinim jakimtakama, koje oigledno leeu maloprodajnom sektoru.Udruivanje je kljuna rijeovog trgovca za te aktivnosti.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

21/80


Regionano aane

Istovremeno, Edeka ojaavaregionalan poloaj, podra-vajui nezavisne zakupce koji

kojim e osnaiti svoj loyaltyprogram pod nazivom De-utschlandCard. Do sada jeuestvovanje u ovom loyalty

To spaja nekoliko poslovnihpodruja na kojima je Edekaaktivne. Edeka je investiralau vertikalizaciju kako bi osi-gurala veu sigurnost kada jeu pitanju nabavka trgovakomrobom. Nedavno su objaviliakviziciju nesolventnog proi-zvoaa vonih sokova Elro.Koncentracija na dobavljakojstrani jedan je od najveih iza-zova za trgovake lance, kao i zaEdeku, izjavio je tada Mosa,dodavi kako e koncentracijaograniiti nau slobodu za dje-lovanjem kao trgovina s punimasortimanom.

to se tie nabavke, Mosa jeimplementirao nove proce-dure prole godine koje susvana ocijenjene kao uspje-ne, jer je trgovac uspio dacentralizuje nabavku i poveaprihode grupacije s 10 na 16milijardi eura. Edekini naporiokusirali su se na uvjeravanjeproizvoaa da pristanu nastandardizovane uslove, kojisu se prije bili dogovarani na

regionalnom nivou.Kako bi odrala svoju konku-rentnost u podruju prehrane,Edeka takoer radi na pobolj-anju kooperacije izmeu svo-jih divizija s kompletnim asor-timanom i diskontera kada suu pitanju privatne marke. Poprvi put, Edeka je kreirala isteprivatne marke koje nudi uoba kanala. To ukljuuje ek-skluzivne ugovore s dobav-

ljaima brendova specijalnokreiranih proizvoda.

Od 2014. godina pa nadalje,Nettoove automatizovane pe-kare smjetene unutar radnjibit e snabdjevane testom izsopstvenih Edekinih pekar-skih pogona. Takoer su pro-irili saradnju sa InstitutomFraunhoer (najpoznatijemu svijetu po izumu MP3 me-dia ormata) radi istraivanja i

razvoja inovativnih proizvodapod privatnom markom, kaoto su instant jela od smrznu-tog mljevenog mesa ili onihobogaenih Omega -3 ma-snim kiselinama.

jama Sdwest, Nordbayern iSdbayern. U drugoj polovi-ni 2013., novoosnovani lanacnabavke i njegova uprava bit

e locirani u regiji Minden-Hannover.

Neprehrana ahievapan

Osim na prehrani, Edeka ta-koer radi na razvoju odgova-rajue ponude neprehrambe-nih proizvoda. Nakon predajesvog nekadanjeg ormalnocentralizovanog lanca hiper-marketa Marktkau regional-nim divizijama, jo uvijek imaprostora za pristojan asorti-man neprehrambenih artika-la u velikim trgovinama. U2013., grupacija je razmotrilarazvoj modula u zavisnosti odveliine trgovina- najvie u sa-radnji s vodeim proizvoai-ma brendova.

Privana marka

Netto je proirio ponudu usvojim drogerijama kako bi

izvukao korist nakon to je la-nac Schlecker nestao sa trita.to se tie zdravlja i ljepote,spektakularan nestanak dro-gerijskog carstva zatvaranjemlanca Schlecker prole godine,povealo je elju za povea-njem udjela na tom dijelu tri-ta. Diskonter Netto nedavnoje poveao svoju drogerijskuponudu na vie od 1.000 pro-izvoda.

Razna podruja na kojima sespaja rad, u kombinaciji sakontinuiranim jaanjem neza-visne trgovine prehrambenihproizvoda te poveanja potra-nje za regionalnom hranomvisokog kvaliteta, Edeki e do-nijeti prostora za obeavajuubudunost. Uprkos deklarisa-nom okusu na domae tri-te, moda e biti prostora zaponovno gledanje mogunostiizvan granica Njemake. Na

kraju, trgovac je postao jedanod najveih holandskih lanacaC1000 krajem 2011., to je po-kazatelj da dugorone ambicijene bi trebale da mu budu veza-ne samo za Njemaku.

nude lokalne proizvode, aistovremeno iskljuuju regi-onalne privatne marke. Iakonjihova organizacija nudi ide-alnu osnovu za regionalan na-stup, svejedno on moe koiti

napore prema harmonizaciji.Nakon najave konkuren-ta Rewe grupe da e se pri-druiti nacionalnoj Paybackloyalty shemi od 2014., Ede-ka e morati pronai nain

programu prenijeto na ne-zavisne zakupce trgovina.

Jo jedan dio procesa spa-janja jeste Lunar, jedan odnajveih IT projekata ueuropskoj maloprodajnoj

industriji. Za 2013., daljipreokret Lunarovog siste-ma upravljanja robom u ve-leprodaji i maloprodajnimdivizijama, je i dalje u upo-trebi, prvenstveno u regi-

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

22/80

22

osvrt strunjaka


Mizerne anse zaskoriji oporavakEkskivno i BeaPie: Nena Pacek, presenik [email protected]

meu mladima je gora nego u mnogimarikim zemljama. Javni dug je skoro velikpoput ukupnog BDP-a. Europska central-na banka nema mandat da privremenommonetarnom emisijom kupi dravne ob-

veznice pojedinih zemalja i tako im omo-gui privremenu i brzu skalnu ekspanziju,kako bi se brzo iupale iz krize te povrati-le povjerenje potroaa i kompanija. Vladenemaju sredstva da pokrenu privremenuskalnu ekspanziju, a i one koje imaju, iveu modalitetu tednje, a ne potronje. Ban-ke slabo pozajmljuju novac, posebno u ze-mljama u recesiji (to je veina eurozone),a njihovi bilansi su i dalje neoieni. Meni

je teko da sagledam ta e se promijeniti udoglednoj budunosti, to se tie privrednepolitike upanja iz europske krize.

Isto tako, pretpostavka Europske komi-sije da e ostale zemlje poeti da kupujusve vie robe iz Europske unije takoerskoro uope ne pije vodu. Rast u skorosvim azijskim zemljama se poneto uspo-rio (upravo zbog krize u Europskoj uniji).Ista je pria i s rastom u Latinskoj Ameri-ci gdje je Brazil skoro prestao da raste, ai ostali poinju da se mue. U Centraloji Istonoj Europi, tri trita su bili glavnikupci europske robe do prije par mjeseciili sedmica, a to su Rusija, Turska i Poljska.

Meutim, sve tri zemlje su se jako usporile(Turska, zbog nemilih dogaaja u posljed-njih nekoliko sedmica). Drugim rijeima,

vodei politiari eurozone se varaju akomisle da ostatak svijeta moe brzo da ra-ste dok je Europa u recesiji. Sve zemlje sutoliko povezane da ako jedan veliki entitetpoput Europe ima problema, teko da dru-ge zemlje mogu da ostanu imune.

Moje miljenje je da nee biti brzog opo-ravka eurozone u iduih nekoliko godina,

jer nema nita na horizontu to bi ubrzalo

rast. To je naalost loa vijest za Centralnui Istonu Europu, a posebno za zemlje biv-e Jugoslavije koje se i dalje mue ozbiljneprivredne muke.

No, je li sve ba crno u globalnoj ekono-miji? Ne, ipak ima i dobrih vijesti koje

Kao i svi koji mnogo vremena

provode u avionima, i ja uvijekneto itam (uglavnom zbog po-sla, a rijetko zbog zabave). Takosam prije par sedmica odluio

da pogledam posljednji izvjetaj Europskekomisije o ekonomskim predvianjimaEuropske unije. Moji multinacionalni kli-jenti dobro znaju moj skepticizam to setie brzog oporavka europske ekonomijete opstanka eura, a i oni koji redovno itajuovu kolumnu upoznati su barem djelimi-no s mojim stavovima. Gledajui naslovnustranicu tog dokumenta, proizvedenog uBriselu, nadao sam se da u, moda, ot-kriti neto novo i zanimljivo. Da skratimdugu priu, predvianja ekonomskog timaeuropske komisije se svode na sljedee:ekonomija eurozone e od ljeta poeti dase oporavlja i svi emo iveti happily everater. Uzalud sam pokuavao da pronaemrazloge zato bi to bilo ba tako. Glavnapretpostavka autora je da e doi do zna-ajnog oporavka u ostalim zemljama (po-sebno onima u razvoju) koje e pojaanokupovati robu iz Europske unije te e taj

ubrzani europski izvoz biti prvi i glavnirazlog oporavka Europe u drugom dijelu2013. godine, te u 2014.

Iako bih volio da se takva predvianjaostvare, anse su prilino mizerne. Vidite,eurozona predstavlja vie od etvrtine glo-balne ekonomije. Ve je sada izvoz iz osta-lih dijelova svijeta prema eurozoni itekakopod pritiskom. Sve zemlje na svijetu, baremdjelimino, zavise od europske ekonomije,te itekako imaju problema s odravanjemjakog izvoza. To se posebno odnosi na ze-

mlje Centralne i Istone Europe. Eurozo-na je i dalje u recesiji, te e to biti i krajnji,neslavni rezultat za ovu godinu. Neke odzemalja su u dubokoj recesiji, a neke aki u pravoj depresiji. Nezaposlenost raste,a u nekim zemljama Unije nezaposlenost

Nenad Pacek je osniva i predsjednik

kompanije Global Success Advisors

GmbH i suosniva korporativnog ser-

visa CEEMEA Business Group. Kom-

panija GSA je okusirana na savje-

tovanja internacionalnih kompanija

kako bi im pomogla da nadjaaju

konkurenciju na globalnim tritima,sa posebnim naglaskom na tritima

u razvoju. Priznat je i najprodavaniji

autor knjige Trita u razvoju: Le-

kcije za poslovni uspjeh i prikaz za

razliita trita, koja je doivjela

drugo izdanje. Kao suosniva kor-

porativnog servisa CEEMEA Business

Group, Nenad pomae regionalnim

menaderima multinacionalnih kor-poracija u poslovanju u centralnoj i

istonoj Europi, na Bliskom Istoku i

u Arici.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

23/80


ipak spreavaju nastanak jo jedne global-ne recesije. Prva dobra vijest je da Sjedi-njene Amerike Drave rastu kao rezultatprograma privremenog tampanja novcakoji se sliva u dravne koere te omoguujedravi da djelimino podstakne privredu.

Dio svjeeg novca je oistio i bilanse ame-rikih banaka koje poinju da pozajmljujunovac. Iako Amerika djelimino prolazikroz oblik skalne tednje posljednjih ne-koliko mjeseci, javni dug pada, a budetskidecit se smanjuje. Amerika bi trebalo daraste oko dva posto ove godine, a poto jevelika kao i eurozona, oporavak amerikeekonomije predstavlja vanu potporu glo-balnoj ekonomiji. Svi oni koji su tvrdilida e ekstra privremeno tampanje novcadovesti do velike infacije su sada dokazano

pogrijeili (ba kao to ekonomska teorijai kae). Druga dobra vijest je da je i Japan(koji predstavlja skoro desetinu globalneekonomije) takoer pokrenuo agresivnii privremeni program tampanja novca ijake skalne ekspanzije. Kao i u Americi,rezultati se vide i Japan ve dosta brzo ra-ste. Trea dobra vijest je da su zemlje Azi-je, Latinske Amerike, Bliskog Istoka, kao idijela Istone Europe (na alost ne i Jugo-

istone), undamentalno jake, bez dugovai s velikim rezervama dolara, eura i zlata.

To znai da ipak nisu sasvim zavisne od eu-rozone, tako da ne moraju da prolaze krozproces razduivanja.

Europskim politiarima, kao i onima u ze-mljama bive Jugoslavije, bilo bi bolje dapogledaju primjer Amerike i Japana, kakobi se to prije iupali iz ralja recesije. Sje-diti i ekati da se stvari rijee same od sebe

je kontraproduktivno i opasno.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

24/80

24

investicije


NOVI FIS PROdAjNI CENtAR u BuGOjNu

Kompanija Fis iz Vi-teza, nakon otva-ranja prodajnogcentra u Sarajevu,tokom ove godine

planira otvaranje jo jednogmodernog prodajnog centra.U pitanju je prodajni centaru Bugojnu koji bi dopuniove postojeu prodajnu jedi-nicu u ovom gradu te pove-

ao ponudu artikala. Premarijeima Dijane Brkan, vodi-teljice marketinga Fisa, pro-dajni centar e imati ukupnupovrinu od 5000 m2 i nalazite se u bugojanskom naseljuJakli. Kompanija FIS je uBugojnu kroz 11 godina rada,djelujui po modelu Sve na jed-nom mjestu, stekla brojne kupce.Pratei upravo njihove potrebe iinteresovanja, procijenili smo daje vrijeme da Bugojancima po-

nudimo vei i moderniji prodajnicentar, sa irom i raznovrsnijomponudom, rijei su nae sago-vornice koja dodaje da su ra-dovi zapoeli tokom mjesecamaja, te da je trenutno zavre-na treina radova na buduemtrgovakom centru.

Investicija je vrijedna oko 6miliona KM te e biti otvo-reno oko 70 novih radnihmjesta. U odnosu na nae

prethodne prodajne kapacitete uBugojnu, novi objekt e biti skoroetiri puta vei od postojeeg, ri-jei su Dijane Brkan.

U odnosu na postojei, noviprodajni objekt e biti znaaj-

Prvi kupci se oekujupoetkom jeseniInvesicia e vriena oko 6 miiona KM e e bii ovoreno oko 70 novih ranih mesa. u onos naprehone proane kapaciee Bgon, novi obek e bii skoro eiri pa vei o posoeeg

Pie: Mario troer no pojaan sa asortimanom te

prodajnom povrinom. Tako-er e biti otvoren supermar-ket sa bogatim asortimanomprehrambenih proizvoda,svjeim voem, povrem ipecivima, te ugostiteljskim idrugim prateim sadrajima.Novost za kupce u Bugojnue biti i komoran parking saoko 100 mjesta.

Prema rijeima nae sago-vornice, otvaranje prodajnog

centra je planirano za jesen.Prema dosadanjoj dinamiciradova, vjerujemo da emove na jesen Bugojancimaotvoriti vrata naeg centra iponuditi im jedan novi ugoajkupovine. Do tada, svi koji nasjo nisu posjetili u Bugojnu, aele kupovati u Fisu, neka naspotrae u ulici Kulina banabroj 10, istie voditeljicamarketinga Fisa.

Otvaranjem veih, moderni-jih prodajnih objekata u Gra-anici, Banja Luci i Sarajevu,kompanija Fis je svojim kup-cima pruila ugodan ambijentkupovine te iru i raznovrsni-ju ponudu. Prema inormaci-jama iz Fisa, oekivani pro-it je za dvadeset posto vei.Otvaranje prodajnog centrau Bugojnu je prva vea inve-sticija na podruju SrednjeBosne, regije gdje je sjedite

kompanije. Kako nam je ista-kla Dijana Brkan, trenutnonemaju u planu vee investici-je u ovom podruju. Mislimoda su u ovom trenutku dovoljniVitez i Bugojno. No, vrijeme e

najbolje pokazati, i mi emo se

sigurno prilagoditi potrebamatrita, kae Brkan i otkrivanam kako u narednoj godiniplaniraju izgradnju modernogprodajnog centra na podrujuBosanske Krajine. to se tieasortimana roba u prodajnimcentrima Fisa, kompanijapozorno prati elje i potrebesvojih kupaca te na temeljutoga oblikuje i proiruje po-nudu proizvoda i usluga.

Teka ekonomska situacija unaoj zemlji je ve stara vijest.Fis takoer na sve naine na-stoji svojim kupcima olakatikupovinu, a s druge straneostati konkurentan u odno-su na druge velike trgovce unaoj zemlji. U kompaniji susvjesni sve slabije kupovnemoi stanovnitva te su se pri-lagodili tome smanjivi marei tako zadrali konkurentnost.Takoer su provedene odre-

ene organizacione promjenekoje su optimizirale trokovekompanije, a posebna pa-

nja je posveena unapree-

nju prodaje. Nae prednosti suprepoznate i kroz prestina Su-perbrands i Best Buy priznanja.Smatramo ih zaista bitnim, jerrezultat su miljenja kupaca daje FIS shopping centar s najboljimomjerom cijene i kvalitete u BiH.Hvala im na povjerenju, truditemo se da ga opravdamo i u bu-dunosti, rijei su Dijane Br-kan koja dodaje kako su u Fisuzadovoljni injenicom da su

s obzirom na globalnu krizu,recesijsko vrijeme i teak po-slovni ambijent u naoj zem-lji uspjeli odrati poslovanje ipostojea radna mjesta, pa aki napravili pomake u irenjudistributivne mree. Krajnjicilj kompanije Fis iz Viteza jeto kvalitetnije pozicioniranjena veoma zahtjevnom tritu.Otvaranjem novih prodanihcentara, Fis se izdvojio kao ve-oma kvalitetan domai trgovac

koji planira aktivno parirati ve-likim trgovakim lancima kojiegzistiraju u naoj zemlji.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

25/80


7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

26/80

26

miljenja i komentari


Entiteti koe izvozbh. proizvoda u EU

BH. POljOPRIVREdA NE MOE OPStAtI BEz POdRKE Eu

BiH nije stekla uslove zaizvoz na trite EU zapojedine kategorije tih

proizvoda zbog toga to vlastiBiH nisu uskladili tri kljunazakona: Zakon o hrani, Zakono veterinarstvu i Zakon o po-ljoprivredi, prehrani, umar-stvu i ruralnom razvoju. Ovimzakonima bi se tano deni-sao vertikalni i horizontalnilanac zapovijedanja i uspo-

stavljena jedna institucija nanivou drave koja e odgova-rati za kvalitet bh. proizvoda,to je i bio zahtjev EU, meu-tim, nije bilo politike voljeda se to uradi, a to e u vrlonezavidan poloaj dovesti bh.kompanije koje su u svom po-slovanju oslonjene na izvoz.

Od politike volje entitetskihvlada zavisi izvoz proizvodaanimalnog porijekla iz BiH uHrvatsku, odnosno EU. Bezusvajanja potpunih zakonskihrjeenja, proizvodi animalnogporijekla iz BiH nee se moiizvoziti na ovo trite, jasan jezamjenik direktora Ureda zaveterinarstvo BiH Pavo Ra-di.

S obzirom na nedostatak po-litike volje za usaglaava-njem pomenutih zakona, kaoprivremeno rjeenje BiH jeEU ponudila Protokol koji je

potpisan izmeu Ministarstvavanjske trgovine i ekonom-skih odnosa (MVTEO) BiHi resornih entitetskih i kanto-nalnih ministarstava u BiH, akojim bi trebao biti omogu-

en izvoz proizvoda animal-nog porijekla iz BiH, prijesvega mlijeka. Ovim doku-mentom bi bila uspostavljenakomandna struktura, odnosnovertikalni lanac i odreenajedna institucija koja je klju-na taka pri izvozu mlijeka, ato bi bio Ured za veterinar-stvo BiH.

Ministar vanjske trgovine iekonomskih odnosa Mirkoarovi istakao je da je uspo-stavljanje komandnog lancajedna od kljunih pretpo-stavki za dolazak inspektoraza hranu i veterinarstvo EU(FVO misija) koja bi trebala,nakon detaljnog pregleda bh.mljekara, izvriti upis objekatai odobriti izvoz. Protokol jeprelazno rjeenje do konanog

usaglaavanja kljunih zakonana kojima insistira EU. Radise o presedanu i ovo je prvi putu praksi EU da je pristala naovakav model, ime su izrazilipodrku BiH. Ovaj model e se

uaskom Hrvaske Eropsk ni ceokpna rgovina proivoa ivoinskogporieka i BiH e asavena

EU je nedavno usljed

neuspjeha vlasti BiH

da okona pripreme u

sklopu dva projekta u

sektoru poljoprivrede i

ruralnog razvoja, suspen-

dovala pet miliona eura

bespovratnih sredstava

izdvojenih za ove nam-

jene.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

27/80


Mirko arovi

Peer Sorensen

jerko Ivankovi lianovi

Kao da sami sebi nismo naj-gori neprijatelji, iz EU vrepritisak u vezi sa bilateralnimtrgovinskim reimom izmeuEU i BiH u svjetlu pristupanjaHrvatske u EU. EU od BiHkonkretno zahtijeva ukidanjecarinskih optereenja za 217proizvoda iz Hrvatske, odno-

sno EU, kao i uvoenje kvotaza ribu, vino i eer. Oko ovestvari postignut je opi kon-cenzus na dravnom nivou, aproces pregovora o zakljue-nju Dodatnog protokola na

Federalni ministar poljopri-vrede, vodoprivrede i umar-stva Jerko Ivankovi Lijano-vi kazao je da su posljedicesuspenzije sredstava EU ka-tastroalne i nesagledive, teda naa poljoprivredna pro-izvodnja ne moe opstati bezpodrke iz EU, jer entitetskiprorauni nemaju dovoljnosredstava da bi je podra-li. Iz resornog ministarstvaRepublike Srpske (RS) nisukomentarisali odluku EU osuspenziji sredstva, a VladaRS ranije je zauzela stav da je

protiv osnivanja agencije nanivou BiH, te da agrarna po-litika treba da ostane na nivouentiteta. Trini konkurent,Hrvatska, ve je ugovorila700 miliona eura poticaja zapoljoprivredu iz EU ondova,dok BiH istovremeno odbi-ja i bespovratna sredstva. Nataj nain, vlasti BiH potpisalisu samoubistvo bh. poljopri-vrede i omoguili novo pove-anje uvoznih proizvoda koji

e, zbog subvencija i poticajaiz EU ondova, biti mnogokonkurentniji od domaih.

Iz EU u meuvremenu nijestigao nikakav odgovor o pri-hvatanju Protokola, tako dai dalje na snazi, kao kljuniuslov za izvoz u EU, ostajerevidiranje pomenutih zakon-skih rjeenja. Sa konanimzakonskim rjeenjima, iji enalni tekst koji se radi saekspertima iz Brisela, kakonajavljuju iz MVTEO BiH,biti zavren do kraja jula, ne-

ophodno je da se usaglase en-titetska ministarstva.

Posljedice dobre saradnjeentitetskih ministarstava vese osjeaju. EU je nedavnousljed neuspjeha vlasti BiHda okona pripreme u sklopudva projekta u sektoru poljo-privrede i ruralnog razvoja,suspendovala pet miliona eurabespovratnih sredstava izdvo-jenih za ove namjene. Cilj dvapomenuta projekta je izgrad-nja kapaciteta pri realizacijiondova EU za ruralni razvoj(IPARD - Instrument za pret-pristupnu pomo u ruralnomrazvoju), te izradu stratekogplana za ruralni razvoj za ci-jelu zemlju. Stalni nedostataknapretka u ovim podrujima,kao i u usklaivanju zakono-davstva po ovom pitanju spravnom steevinom EU, nedonosi samo potencijalni gu-

bitak sredstava EU u iznosuod pet miliona eura.

Nedostatak djelovanja bimogao kasnije rezultirati gu-bicima od nekoliko desetinamiliona eura namijenjenih

Od politike volje en-

titetskih vlada zavisi

izvoz proizvoda animal-

nog porijekla iz BiH u

Hrvatsku, odnosno EU.

Bez usvajanja potpunih

zakonskih rjeenja, proiz-

vodi animalnog porijekla

iz BiH nee se moi izvoz-

iti na ovo trite.

EU od BiH konkretno za-

htijeva ukidanje carin-

skih optereenja za 217

proizvoda iz Hrvatske,

odnosno EU, kao i uvo-

enje kvota za ribu, vino

i eer. Oko ove stvari po-

stignut je opi koncenzus

na dravnom nivou, a pro-

ces pregovora o zakljue-

nju Dodatnog protokola

na Privremeni sporazum

o trgovini i trgovinskim

pitanjima, pretvorio se

u odbranu BiH od nere-

alnih, neopravdanih i

izrazito tetnih zahtjeva

Europske komisije.

primjenjivati do usvajanja ko-nanih zakonskih rjeenja kojareguliu ovu oblast, kazao jeministar arovi.

sektoru poljoprivrede za pe-riod od 2014.-2020. godine.Veoma je vano da vlasti BiH,na svim nivoima, pronau prak-tine i odrive dogovore kako bigraani imali koristi od sred-stava EU. U ovom sluaju, ne-dostatak pripreme i koordinacijeistovremeno znai da poljopri-vrednici moda nee moi iskori-stiti njima namijenjena buduasredstva EU u iznosu od desetinamiliona eura, kazao je ovimpovodom e Delegacije EUi specijalni predstavnik EU uBiH Peter Sorensen.

Privremeni sporazum o trgo-vini i trgovinskim pitanjima,pretvorio se u odbranu BiHod nerealnih, neopravda-nih i izrazito tetnih zahtjevaEuropske komisije, kako jekazao savjetnik generalnogsekretara Vanjskotrgovinskekomore (VTK) BiH Igor Ga-vran. Rije je o rijetko iskaza-noj odlunosti i dosljednosti uodbrani interesa bh. privrede.Konani dogovor pregova-rakih timova BiH i EU nazadnjem sastanku oko ovogpitanja nije postignut, a Eu-

ropska komisija e izvijestitiVijee EU koje e donijetiodluku o daljim koracima.

Bosna i Hercegovina ne odu-staje od pregovarake pozicijepred nansijski najmoni-jom unijom, a istovremenodovodi u pitanje na desetinehiljada radnih mjesta u po-ljoprivrednom sektoru. Sli-jepo insistiranje na entitet-

skim nadlenostima, makarpo cijenu propasti privrede ibezuslovno vrst stav u ciljuodbrane te iste privrede, para-doksalna je zbilja bh. svakod-nevnice. A.B.

7/22/2019 Broj53(BiH)-p.70

28/80

28

analiza


IzBjEGAVANjE tRAGEdIjE NA tRItu GRKE MAlOPROdAjE

Kako se recesija nastavlja, grkaekonomija i potronja kon-stantno opadaju tokom po-sljednjih nekoliko godina - za3,5% u 2011., 4,8% u 2012., a

predvia se pad od 4,6% u 2013. godini.Ovaj trend se uglavnom vidi u tradici-onalnom kanalu trgovine, za razliku oddobrih rezultata Lidla Schwarz Grupe(0,4%) i Delhaize Groupe (4%.), kojiizvjetavaju o marginalnom rastu pri-hoda u 2012. Ekonomska kriza uzrokujenekoliko promjena unutar maloprodaje

i stvara potpuno drugaije okruenje odonoga iz 2008., prije nego to je krizakroila na scenu.

ubrane ravoa privanih robnihmarki

Delhaize Group je razvio irok spektarprivatnih robnih marki naglaenog gr-kog porijekla. Veina trgovaca pokuavada pobolja asortiman privatnih brendo-va, a neki ak lansiraju razliite privatnerobne marke za isti proizvod, pogotovou segmentima prehrane i line njege.Naprimjer, Delhaize nudi pristupanecijene za kupku 365 za 1,52 eura i stan-dardne cijene kupke Care 1l za 2,13 eura.Delhaize je najproaktivniji trgovac, jer jelansirao nekoliko pod-marki poput ABgrka zemlja (AB near th

Documents

Broj53(BiH)-p.70