Broj52(BiH)-p.72

BOSNA I HERCEGOVINA

Kenan Uštović:Sumiranje prvog kvartala

TrendoviTrajna veza s potrošačem

Nove tehnologijeBudućnost u mobilnom POS-u

juni 2013 • br. 52 • godina VI • www.instore.ba

ISSN

184

0-40

49

www.instore.ba instore.si instore.hr instore.rs instore.mk

Jean-Jacques Vandenheede, svjetski konsultant kompanije Nielsen

Faks helizimSinonim za deterdžent

Kozmetika

InStore OnLinemjesto pravih vijesti

Vodič kroz kategoriju

INTerVJU ISTOrIJA BreNDA

2 maj 2013 www.instore.ba

iz četiri ugla

3maj 2013 www.instore.ba

4 juni 2013 www.instore.ba

5juni 2013 www.instore.ba

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović[email protected]

PRODAJASamir Hodžić[email protected]

IZVRŠNI UREDNIKZlata [email protected]

NOVINARIKatarina Sulić, Mario Trojer,Igor Đurović, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domović, Milica Petrović, Una Milićević,Vojislava Popović, Alma Hot, Nataša Atanasova, Boro Mirčeski

STRUČNI SARADNICIKenan Uštović, Vedrana Seksan, Darko Vaselić, Miroslav Saračević, Milan Čulibrk, Bogomir Kovač, Mladen Vedriš, Mirče Jovanovski, Ernest Gergely, Tomas Pilić, Miodrag Dimić, Vinko Jakić, GfK, IGD, Euromonitor International

LEKTOREdina Mizić[email protected]

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinić[email protected]

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOMAltermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović[email protected]

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotografije i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava.Za sadržaj PR članaka magazin ne

snosi odgovornost.

Tiraž: 7.000 primjeraka.

uvodnikGOSt uVOdNIčAR

Sretno u Brazilu!!!

Prošle sedmice je fudbalska reprezentacija BiH ostvarila veliku pobjedu na gostujućem terenu i još više se približila kvalifikaciji na Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Brazilu 2014. Ne pamtim da je ova reprezentacija bila ova-ko dominantna u bilo kojoj utakmici koju sam gledao. Šta se desilo sa ovom ekipom u zadnjih nekoliko godina i zbog čega su se desile ova-ko značajne promjene? Šta je sve bilo urađeno drugačije i očito bolje na samom terenu i oko njega u pripremi utakmice da se desi ovakav napredak? Mene ne interesuje sportski aspekt uspjeha. Moj interes je prije svega vezan za pi-tanje promjena i posljedica koje te promjene izazivaju na organizaciju, bilo da se radi o po-zitivnim ili negativnim promjenama te o ulozi lidera u upravljanju organizacijom.Da li je selektor ove reprezentacije kao i svaki glavni menadžer bilo koje kompanije pronašao odgovarajući strateški okvir djelovanja koji je organizaciju učinio efikasnijom što je rezul-tiralo uspjehom ili je uspjeh posljedica spleta okolnosti i utjecaja vanjskih faktora koji su mu išli na ruku? Nisam pristalica tumačenja da se stvari u bilo kojoj organizaciji dešavaju slučajno. U svakoj prilici svojim djelovanjem ili pasivnošću učesnici bitno određuju budu-ća događanja. Duboko vjerujem da strategija

organizacije treba da bude što je moguće jed-nostavnija, prilagođenija osobinama i poten-cijalima organizacije da je ista može imple-mentirati, razumljiva svim njenim članovima, te vremenski određena. Svaka strategija mora proizilaziti iz misije i vizije i da bude u potpu-nom skladu sa njima. No vratimo se našoj reprezentaciji i njenom selektoru. Šta je to on uradio drugačije od svojih prethodnika što ga čini uspješnijim od njih? Iz njegovih javnih nastupa dalo se za-ključiti da je on veliki poznavalac igre i da ima ogromno iskustvo kao vrhunski fudbaler te ra-zumije vođenje timova kao trener. Podigao je nivo discipline u organizaciji i pronašao način da motiviše članove svog tima da se podrede zajedničkom cilju. Učinio je organizaciju po-željnom destinacijom za potencijalne nove članove. Našao je način da svaki član tima ra-zumije strategiju, te je organizaciju profilirao tako da se njena uspješnost mjeri ostvarenjem samo jednog cilja, a to je kvalifikacija za Brazil 2014. Dao je jasan vremenski horizont u kome se mjeri uspješnost organizacije. Postavio je određene principe koji čine okosnicu svoje strategije. Navest ću dva principa kao primjer. Prvi je da u reprezentaciji mogu igrati samo oni igrači koji su standardni prvotimci u svo-jim klubovima. Drugi princip je da mogu igra-ti samo oni igrači koji su fizički spremni da u tom trenutku mogu podnijeti sve napore koji se od njih očekuju. Striktno pridržavanje ovih principa je vrlo jednostavno, a sa druge strane i svim članovima tima ih je vrlo lako razumjeti. Oni potiču konkurentnost svakog pojedinca unutar tima jer nikome ništa nije garantovano na osnovu starih zasluga. Selektor se ponaša jednako prema svim članovima tima i ista pra-vila važe za sve. Pravednost i osjećaj jednako-sti je vrlo važan svim članovima tima i stvara dodatnu povezanost i homogenizaciju unutar tima. Ovo su samo neki od detalja zbog kojih je trenutna reprezentacija po meni rezultatski uspješnija od prethodnih. U ovom slučaju sve navodi da je selektor taj koji je napravio stra-teški preokret u razmišljanju. Sva dešavanja oko reprezentacije i njeni tre-nutni sportski uspjesi nam po ko zna koji put pokazuju kolika je snaga lidera koji svojim ra-dom inspiriše ostale članove svog tima. Oči-gledno je da je selektor pronašao pravi način kako organizaciju učiniti uspješnom. Za kraj mi ne preostaje ništa drugo nego zaželjeti sre-ću u nastavku kvalifikacija te dobar nastup na završnom turniru. Sretno u Brazilu!!!

Mr. Sead Bašić, direktor Henkel BH

sadržaj6 juni 2013 www.instore.ba

26

28

Izdvajamo

Mišljenja i komentari Ukoliko pregovori o protokolu uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske unije (EU), odnosno Hrvatske i BiH propadnu i ukoliko EU ne dozvoli zadržavanje carina i uvođenje kvota za određene proizvode, BiH će biti primorana izvršiti ekonomski suicid koji će se, u najboljem scenariju, manifestovati zadržavanjem višegodišnjeg negativanog omjera u trgovini sa Hrvatskom.

Regionalni intervju Jedan od govornika na nedavno održanoj 18. Slovenskoj marketinškoj konferenciji pod nazivom Marketing s hrabrošću: Naprijed! bio je i Jean-Jacques Vandenheede, jedan od vodećih analitičara trgovine u svijetu. Ovu priliku iskoristili smo da s njim razgovaramo o promjenama na tržištu roba široke potrošnje i u navikama potrošača.

8 Novi objekti

10 domaće vijesti

12 Regionalne vijesti

18 Svjetske vijesti

20 Veliki trgovci

22 top trgovci u svijetu Costco

24 Investicije Henkel: Otvaranje tvornice 2014. godine

26 Mišljenja i komentari Maksimalno zaštititi bh. ekonomiju

28 Regionalni intervju Jean-Jacques Vandenheede, svjetski konsultant kompanije Nielsen

30 PR članak AriZona – brend koji postavlja nove standarde

32 Category management Programi lojalnosti

34 Na mjestu prodaje: istraživanje Mjerenje kvaliteta usluge

36 Na mjestu prodaje Mamac za kupovinu

38 In Promocije

40 Istraživanje Masmi: Udobna i pogodna za ispitanike

42 Istorija brenda Faks helizim

45Vodič kroz kategoriju: Kozmetika

Na mjestu prodaje Svake godine smo svjedoci novih i inovativnih tehnika koje prodavači koriste, a čiji je cilj novo iskustvo za kupca i pospješivanje prodaje, što je veoma bitno prodavačima.

inPromocije I ovaj put InStore je zabilježio promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

36

38


u maloj radnji „Pozicioniranje opreme u marketima koji su po svojoj strukturi manji od 50 m2 je čitava filozofija kojoj se mora pristupiti sa jasno definisanim ciljevima koji se mogu realizovati u tri osnovna koraka“, o kojima nam piše Miodrag Dimić iz kompanije Speccon. U ovom broju predstavljamo vam malu trgovinu MFM iz Mostara.

Vox Populi„Ima ona neka basna u kojoj žaba vidi kako potkivaju konje i ubijeđena da će i njoj to divno stajati i sama odluči da se potkovalo. Trebam li i reći kako su posljedice bile razorne. Ove se basne često sjetim gledajući naše društvo u cjelini. Koliko puta samo podignemo nogu ne bi li nas, jadnu zelenu žabu, potkovalo“, Vedrana Seksan o temi, koja zasigurno muči sve nas koji smo ekološki osviješteni.

Periskop Kolumnista Kenan Uštović za InStore piše o aktuelnoj temi - sumiranje rezultata prvog kvartala tekuće godine: „I odmah vam mogu reći da ima mnogo više pozitivnih priča nego što je to bilo u posljednje dvije godine. Najbolja priča zasigurno jeste ta da je BiH u prvom tromjesečju ostvarila blagi, ali opet evidentan, ekonomski rast.“

Nove tehnologije Tehnologija mobilnog POS omogućuje trgovcu direktnu interakciju sa potrošačima nudeći im pomoć, pri čemu je prodajno mjesto gdje god je i sam potrošač.

76

72

78trendoviPakovanje je važan alat, jer time što je sastavni dio proizvoda nudi direktan pristup potrošačima, utječe na njih… Svakako, u trenutku kupovine, ali i praveći im društvo u njihovom svijetu.

68

84

44 društvena odgovornost

45 Vodič kroz kategoriju:

Kozmetika

64 Poduzetništvo Poduzetništvo u zemljama tranzicije

66 Iz četiri ugla Strane investicije u BiH

68 u maloj radnji Savjeti vlasnicima

Za lakše poslovanje

Predstavljamo STR

72 Periskop Sumiranje prvog kvartala

74 Periskop iz regije Finansijalizacija bez rasta

Kako dalje – jesmo li spremni na

promjene?

Sindrom nestašnog djeteta

Kada će roming biti jeftiniji?

76 Nove tehnologije Budućnost u mobilnom POS-u

78 trendovi Trajna veza s potrošačem

80 PR članak Brinemo o vama snagom prirode

82 Vjerovali ili ne...

84 Vox populi

8

novi objektijuni 2013 www.instore.ba

Srbija:

Novi koncept – mini na Eko pumpiBosna i Hercegovina:

Još jedan Mercator u Banja Luci

Srbija:

Idea u Novom Sadu

Srbija:

Prvi „bi∙bam“ Bambi-Banata

Hrvatska:

Supermarket Plodine na Krku

Hrvatska:

Prvi dm u Daruvaru

Makedonija:

Najveći Stokomak u Skoplju

Trgovački lanac Delhaize Srbija, u saradnji sa kompa-nijom Eko Srbija, predstavio je novi koncept marketa, pod nazivom mini, na benzinskoj stanici Eko Palilula, u Uli-ci Dragoslava Srejovića 2a u

Kompanija Bambi-Banat otvo-rila je svoj prvi „bi∙bam“ shop u beogradskom TC Ušće.

Lanac Plodine je 20. maja otvorio 73. objekat veličine 3.100 m2 u gradu Krku, na ostrvu Krk. To je, uz trgovi-nu u Malinskoj, također na

Krajem maja je u okviru tr-govačkog centra Mercator otvoren 148. prodajni objekat dm-drogerie markta u Hrvat-skoj i prvi u Daruvaru. Potro-šačima je na raspolaganju više od 12.000 proizvoda. Uz pro-davnicu u Bjelovaru, novoo-tvoreni objekat u Daruvaru je druga prodavnica dm-a u Bje-

Trgovinski lanac Stokomak otvorio je svoj, do sada najveći market u Skoplju, površine 360 m2. Asortiman broji oko 900

Krajem maja, u banjalučkom naselju Starčevica u prisustvu velikog broja sugrađana, Merca-tor BL otvorio svoju 12. poslov-nu jedinicu. Objekat je ukupne površine 450 m2 sa asortima-nom od preko 9.000 artikala iz market programa.

Prilikom svečanog otvaranja novog Mercator marketa, di-rektor Mercatora za tržište Republike Srpske, Damjan Da-vidović je izjavio: „Danas smo otvorili našu 12. poslovnu jedi-nicu i obezbijedili zaposlenje za 14 radnika, čime se broj zapo-slenih u Mercatoru BL povećao

Kompanija Idea je početkom maja u Novom Sadu otvorila prodajni objekat u Ulici Polgara Andraša 14. Na prodajnom pro-

Beogradu. Kako iz obje firme navode, ovaj format je nami-jenjen vozačima i potrošačima koji žele da obave brzu, a kva-litetnu kupovinu na pumpi.

Potrošači, koji koriste usluge ove pumpe, pored toga što će moći da pazare u renovira-nom marketu mini, moći će i da se osvježe u novom prosto-ru Eko racing cafea sa besplat-nim internet centrom. Novi izgled i prošireni asortiman robe, proizvodi Delhaize pri-vatnih robnih marki, osnovne namirnice i proizvodi sa ozna-kom zdravo, kao i asortiman mliječnih proizvoda, samo su neki od noviteta u ponudi.

„Otvaranjem prve ‘bi∙bam’ radnje sve proizvode činimo još dostupnijim i sigurni smo da će naši potrošači to prepoznati, kao i da će o kvalitetu Bam-bi proizvoda i dalje pričati u superlativu“, izjavio je tom prilikom Nemanja Brko-vić, menadžer za odnose sa javnošću kompanije Bambi-Banat.

Krku, drugi objekat Plodi-na na nekom od hrvatskih ostrva. Riječ je o investiciji vrijednoj 7,5 miliona eura. Novo prodajno mjesto zapo-šljava 60 radnika, a kupcima nudi više od 20.000 brendira-nih proizvoda, kao i 850 arti-kala sopstvene robne marke. U 2014., planirano je otva-ranje 10 novih supermarketa prosječne površine 1.800 m2, uglavnom u jadranskoj regiji.

lovarsko-bilogorskoj županiji, a četiri nova radnika sada su dio porodice dm-a koja broji 1.209 zaposlenih.

na 362. Pridržavajući se visokih Mercator standarda ovaj market smo opremili najsavremenijom opremom, a našim sugrađanima ćemo u novom objektu ponuditi širok asortiman, vrhunsku uslu-gu i brojne pogodnosti prilikom kupovine. U skladu sa našom strategijom razvoja, nastavljamo sa ulaganjem u širenje malopro-dajne mreže, otvaranjem novih radnih mjesta i društveno odgo-vornim poslovanjem.”

Srbija:

Aman na dvije nove lokacijeTrgovačko preduzeće Aman je polovinom maja u Beo-gradu otvorilo maloprodajni objekat na Bežanijskoj kosi, u Ulici Pere Segedinca 13. Radnja se prostire na pro-dajnoj površini od 300 m2, a kupcima je na raspolaganju više od 10.000 artikala po, kako ističu u kompaniji, traj-no niskim cijenama. Krajem

mjeseca otvorena je i trgovi-na u Nemanjinoj 1, koja se prostire na 150 m2.

storu površine 300 m2 u ponudi je asortiman dnevno potrebnih namirnica, svježeg voća i povrća, delikatesa i pekarskih proizvoda. Uz prehrambene artikle, kupce očekuje i asortiman kućnih po-trepština, hemije i drugih kate-gorija proizvoda.

proizvoda domaćih i stanih proizvođača. Objekat raspolaže sa tri kase, a zaposlenje u njemu je pronašlo šest radnika.



domaće vijesti

Koncesija za vodu iz Hadžića Tešanjski dijamant na tržištu Libije i Engleske

U BiH evidentan ekonomski rastKonzum najpoželjniji poslodavac u FMCG sektoru

Vlada Kantona Sarajevo kao koncesor i privredno društvo Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sa-rajevo kao koncesionar potpisat će Ugovor o koncesiji za kori-štenje pitke podzemne vode iz bunara B-1.

Zaključivanjem ovog ugovora Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo stiče pravo korištenja pitke podzemne vode u obimu od 12 litara u sekundi, odnosno u obimu od 378.683,42 meta-ra kubnih na godišnjem nivou, iz bunara B-1 koji se nalazi u proizvodnom krugu ovog pri-vrednog društva na Mostar-skom raskršću b.b. u Hadžićima. Voda iz bunara koristit će se u proizvodnji bezalkoholnih pića i osvježavajućih napitaka, kao i

Nakon tri mjeseca intezivnih priprema u pogonu Tešanjskog dijamanta je počela prozvodnja prve porudžbe za kupca koji je prisutan na tržištu Engleske i Libije. Za to tržiše pakuje se brand Esperanza u staklenim bocama od 0.75 l i 0.25 l koji će se nalaziti u najluksuznijim objektima na tržištu Libije i En-gleske. Sjedište kupca je u Lon-donu i za prvu pošiljku je poru-čeno 150.000 boca, saopćeno je iz Tešanjskih vrela.

U Tešanjskim vrelima se tako-đer privode kraju pripreme za

U prvom tromjesečju ove go-dine (januar-mart) u Bosni i Hercegovini je evidentan skroman ekonomski rast, po-kazuju podaci Direkcije za ekonomsko planiranje BiH. „Iako oskudnost dostupnih krat-koročnih indikatora onemogu-ćava jasne zaključke o bh. eko-nomskom rastu, ipak, rast izvoza i industrijske proizvodnje, te povećanje građevinskih radova, ukazuju na zaustavljanje ne-kih veoma važnih negativnih trendova iz prethodne godine. Nominalna stagnacija robnog uvoza i rast građevinskih radova ukazuju na moguću stagnaciju domaće tražnje, što uz nominalno smanjenje vanj-s ko t r g o v i n s ko g robnog deficita od 9,3 posto ukazuje na skroman realni ekonomski rast u BiH u prvom tro-mjesečju“, navodi se u informaciji Direkcije.

Važan napredak je, kako se napo-minje, ostvaren u domenu pokri-venosti robnog uvoza izvozom od 56,5 posto u

Kompanija Konzum dobitnik je vrijednog priznanja Najpoželjni-ji poslodavac prema izboru web portala Posao.ba i kompanije Development studio, već šestu godinu za redom. Titula najpo-željnijeg poslodavca u sektoru roba široke potrošnje za 2013. godinu još je jedno u nizu vrijed-nih priznanja te potvrda snage i veličine Konzuma kao vodećeg trgovačkog lanca u BiH. Ujedno ovo priznanje za Konzum pred-stavlja i daljnji izazov - biti i dalje najbolji poslodavac svim svojim zaposlenicima i kompanija u ko-

u proizvodnji pitke vode obo-gaćene mineralima (stolne mi-neralne vode) te za tehnološke potrebe preduzeća. Koncesija se daje na period od 10 godina.

Ugovor će potpisati ministar privrede KS-a Emir Hrenovica i direktor Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo Draja Octavian Mircea.

U svim Konzum prodavni-cama započeo je projekat „naša najniža cijena“ s ciljem da predstavi kupcima artikle najniže redovne cijene u od-ređenoj grupi proizvoda, či-jom kupovinom mogu sigur-no uštediti svaki dan. Pod oznakom „naša najniža cije-na”, kupci će moći pronaći i najpovoljnije kupiti osnovne životne namirnice, proizvo-de za ličnu njegu i higijenu,

kućnu hemiju kao i druge proizvode potrebne svakom domaćinstvu. Posebnim označavanjem ovih proizvoda na prodajnim mjestima, kup-ci će veoma lako prepoznati najpovoljnije proizvode, šte-deći tako i vrijeme i novac prilikom kupovine. Svako-dnevna kupovina proizvoda pod oznakom „naša najniža cijena” maksimalno se ispla-ti, jer će omogućiti sigurnu uštedu na korpi svakog do-maćinstva.

Konzumove „najniže cijene“

izvoz vode u zemlje arapskog za-ljeva sa kojima je potpisan ugo-vor o izvozu vode pod imenom Diamond.

joj bi mladi ljudi voljeli započeti svoj poslovni angažman.

Kao stabilna i uspješna kompa-nija koja danas zapošljava više od 2.600 zaposlenika, Konzum njeguje pozitivnu praksu uprav-ljanja i kontinuiranog ulaganja u ljudske potencijale. Pažnja koja se posvećuje svakom zaposleniku, profesionalni razvoj i zadovolj-stvo zaposlenika, pozitivna or-ganizacijska klima i kultura koja vrednuje i cijeni rad, zalaganje i uspjeh na svim područjima čini zapravo Konzum najpoželjnijim poslodavcem i u 2013. godini.

prvom tromjesečju, što je znat-no više u odnosu na isti period 2012. godine (51,7 posto). Ovo je rezultat stagnacije robnog uvoza i rasta vrijednosti izvo-za od 9,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ipak, pokrivenost robnog uvo-za se postepeno smanjivala iz mjeseca u mjesec tako da je u martu dostigla najnižu vrijed-nost od 53,3 posto, što je za šest procentnih poena niže u odnosu na januar. Pad pokri-venosti u martu je rezultat sta-gnacije robnog izvoza, uprkos padu vrijednosti uvoza roba od 13 posto.


Best Buy Award za Dukat Mercator-BL ostvario rast prihoda u prvom kvartalu 2013.

Posao budućnosti za bh. poljoprivrednike

Podravka podržala 10. Kids Festival

Potrošači u Bosni i Hercegovi-ni, smatraju da im Dukat nudi najbolji omjer cijene i kvaliteta na tržištu, kada je riječ o pro-bioticima na teritoriji BiH. To je rezultat recentnog Best Buy Award (www.bestbuyaward.org) istraživanja švajcarske kuće ICERTIAS (www.icertias.com) u Bosni i Hercegovini.

Istraživanje Best Buy Award - Bosna i Hercegovina 2013./2014., provedeno je u skladu s odredbama Međuna-rodnog kodeksa za provođenje tržišnih i društvenih istraživanja koje su donijele Međunarodna trgovačka komora (ICC) i Eu-ropsko udruženje istraživačkih stručnjaka (ESOMAR).

Bh. građanima postavljeno je sljedeće pitanje: “Navedite naziv probiotika koji po vašem ličnom

Na osnovu nerevidiranih po-slovnih rezultata za prvi kvar-tal 2013. Mercator-BL (M-BL) je ostvario 9,78 miliona eura (19,13 miliona KM) ukupnih prihoda, što predstavlja rast od 14,5 posto u odnosu na isti pe-riod prošle godine. U prva tri

Uzgoj tartufa uskoro bi mogao postati posao budućnosti za bh. poljoprivrednike. Naime, londonska kompanija Green Laboratories zainteresirana je da besplatno podijeli sadnice lijeske na čijem se korijenu na-lazi sjeme ove najskuplje gljive na svijetu. Kako je kazala Senka Gatarić, direktorica predstav-ništva Green Laboratoriesa u Banjoj Luci, klimatski uslovi pogoduju uzgoju tartufa u BiH, tako da je, osim predstavništva u RS-u, planirano otvaranje po-slovnice i u Federaciji BiH. Ona je istakla da postoje dva osnovna preduslova da bi neko mogao ući u ovaj biznis. Prvo je potreb-no da ima registriranu zemljišnu

Deseti Kids Festival, ovogo-dišnji najveći događaj za mlade u Jugoistočnoj Europi, koji se održava od 7. do 11. juni već tradicionalno podržava Podrav-ka i medvjedić Lino. Sarajevo će, kao i prethodnih godina u ovom periodu, biti centralni do-gađaj za mlade iz cijele BiH koji će doći na druženje, zabavu, ali i učenje.

“Lino proizvodi za sve posjetitelje, te vrijedno osoblje Kids Festivala, postali su sastavni dio ove mani-festacije i drago nam je da svojim aktivnostima doprinosimo bogatom

iskustvu ili iskustvu vaših bliž-njih nudi najbolji omjer cijene i kvaliteta na bh. tržištu”. Najveći broj ispitanika, odgovorio je na ovo pitanje: “Dukat”. Pitanje je bilo otvorenog tipa, odnosno ispitanicima nisu bili ponuđeni odgovori, već su slobodno mo-gli sami navoditi nazive pro-biotika koji, prema njihovom iskustvu, i/ili iskustvu i mišljenju njima bliskih osoba nude najbo-lji omjer cijene i kvaliteta na bo-sanskohercegovačkom tržištu.

mjeseca 2013. godine M-BL je uspješno poslovao i ostvario dobit od 312,6 hiljada eura (611 hiljada KM) što je za 28,6 posto bolji rezultat od prošlogodišnjeg u istom periodu. M-BL konti-nuirano bilježi rast i konstantno ulaže u razvoj svojih radnika i šire društvene zajednice.

i zanimljivom sadržaju. Uvijek smo ponosni kada imamo moguć-nost podržati projekte koji okuplja-ju mlade iz cijele BiH i pružaju im uvjete za druženje, stjecanje novih prijateljstva i odličnu zaba-vu. Lino medvjedić je rado viđen gost na Kids Festivalu i vjerujemo da će mnogi mališani u sklopu ovog događaja provesti nezaboravne tre-nutke. Posebno nam je drago da ove godine nisu zaboravljena ni djeca koja nisu u mogućnosti da posjete Kids Festival i da će biti uručena donacija djeci u Kliničkom centru u Sarajevu”, istakla je Mila Zovko direktor marketinga kompanije Podravka u BiH.

parcelu na svoje ime te da je ona predviđenog kvaliteta koji pogo-duje uzgoju tartufa. „Proizvođači će potpisati ugovor na 20 godina s kompanijom u kojem se navodi da će Green Laboratories osigurati ot-kup tartufa i lješnjaka po svjetskim cijenama. Cijena tartufa se po ki-logramu kreće od 1.000 do 5.000 eura, a lješnjaka pet eura“, obja-snila je Gatarić.

Ona je naglasila da tartufi i lješ-njaci počinju rađati poslije treće godine, a najviše plodova daju u periodu od osme do 12. godine. „Zbog toga se i potpisuje ugovor na tako dug period, a ove plantaže su održive minimalno 50 godina. Znači, to je posao za dvije genera-cije“, dodala je Gatarić.

12

regionalne vijesti juni 2013 www.instore.ba

Rezultati Mercator Grupe

Poslovanja Laško Grupe

Otvoren logistički centar Derby

Mljekara Celeia najavila investiciju

U Radenskoj zadovoljni poslovanjem

Grupa Mercator je saopćila da je u prvom kvartalu 2013. ostvarila 658,417 miliona eura neto pri-hoda od prodaje, što je 2,6 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

U Grupi kažu da je u ovom periodu ostvarena stabilizacija tržišnog učešća u Sloveniji i Hrvatskoj, a rast na tržištima Srbije i BiH, dodajući da je uspješno nastavljen proces racionalizacije troškova.

Usljed strukturnih promjena i otežanih ekonomskih uslova na tržištima na kojima posluje, Mercator je poslovao sa maržom koja je bila niža od planirane. Preostali projekti koji su nave-deni u dugoročnom strateškom planu realizovani su prema ra-sporedu. Grupa je u prvom kvar-talu 2013. zabilježila neto gubi-tak od 8,634 miliona eura, što je u okviru usvojenog godišnjeg plana, stoji u saopćenju. Čist gubitak predviđen za dati pe-riod bio je 7,729 miliona eura, i manji je nego u istom periodu prošle godine kada je iznosio 9,098 miliona eura.

Toni Balažič, predsjednik Grupe Mercator izjavio je: “Poslije go-dina pada tržišnog učešća, odličnim operativnim mjerama smo stabi-lizovali tržišno učešće, a na pojedin-im tržištima i poboljšali. Uspješno nastavljamo stabilizaciju poslovan-ja kroz racionalizaciju troškova i

Izet Rastoder, predsjednik fud-balskog kluba Olimpija, otvorio je u Ljubljani početkom maja distributivni centar za voće i povrće Derby, čija se vrijed-nost procjenjuje na više od 10 miliona eura. Kako je tom prilikom rečeno, radi se o jed-nom od najvećih i tehnološki najmodernijih skladišta u regiji Jugoistočne Europe. Ko-morama za skladištenje voća i povrća upravlja se kompjut-erski, što omogućuje stvaranje tačno određenog temperaturnog režima. U novom centru za-

Laško Grupa je, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji, tokom prva četiri mjeseca ove godine poslovala dobro. Predsjednik Nadzornog odbora Vladimir Malenković je sredinom maja rekao da je segment pića u tom razdoblju ostvario 62 miliona eura neto prihoda, dok je dobit iz poslovanja (EBIT) iznosila 5,2 miliona eura.

Neto prihodi segmenta pića os-tali su na prošlogodišnjem nivou za isti period, dok je EBIT opao za 20 posto. Pivara Laško je u prva četiri mjeseca 2013. ost-varila nešto manje od 25 miliona eura neto prihoda, što je za pet posto više nego u istom razdo-blju 2012. Grupa je u datom

Iz kompanije Radenska su izvjes-tili da su, uprkos problemima i ekonomskoj krizi, zadovoljni re-zultatima koje su postigli u prva četiri mjeseca 2013. godine. U saopćenju se dodaje i da će do-datne poreske obaveze utjecati na cijene njihovih pića.

Proizvođač je u datom periodu napunio 27,8 miliona litara svih pića, što je za 5,2 posto više nego prošle godine u isto vrijeme. Od toga je ostvareno 8,6 miliona

fokusiranje na osnovnu djelatnost na strateškim tržištima u regiji, kao i mjerama za poboljšanje poslovan-ja kroz jačanje naše konkurentske prednosti. Tako smo u prvom kvar-talu ove godine premašili vrijednost planirane racionalizacije troškova.”

Iz Grupe podsjećaju da su se povukli sa tržišta Albanije, a osim toga optimizovali i broj zaposlenih u skladu sa planom. Također je postignuta stabili-zacija tržišnog učešća, porast broja korisnika Pika kartice i jačanje percepcije konkurentskih prednosti kod potrošača, kažu iz kompanije.

poslenje će naći oko 30 ljudi, a projekat će umanjiti troškove logistike za polovinu.

Preduzeće Rastoder, sa sjedištem u Ljubljani, godišnje prodaje oko 16 miliona kartona banana i drugog voća i ostvaruje 130 mil-iona eura prihoda.

periodu ostvarila 50 miliona eura neto prihoda, što je za oko šest miliona eura manje nego u istom razdoblju prošle godine. Dobit iz poslovanja, koja je u prvom tromjesečju 2012. iznosi-la 6,8 miliona eura, u prva tri mjeseca ove godine manja je za oko 64.000 eura.

eura čistog prihoda od prodaje, što također predstavlja rast od 1,2 posto u odnosu na lani.

Mljekara Celeia gradi salu za repromaterijal, postavlja nova dva rezervoara za mlijeko, svaki sa kapacitetom po 100.000 lit-ara, a bit će dodate i dvije nove hladnjače za voćnu masu. Di-rektor mljekare Marjan Jakob je najavio da počinje i gradnja novog proizvodnog postrojenja, a ukupna vrijednost investicije, koja bi trebalo da se sprovede do jeseni, procjenjuje se na 1,8 mil-iona eura.

Slovenija je u martu izvezla robu u vrijednosti 1.883,6 miliona eura, dok je ukupan uvoz iznosio 1.873,1 milion eura (Zavod za statistiku Republike Slovenije)

Kadrovska promjena u Palomi Vođenje slovenske fabrike papira Paloma od augusta preuzima Tadej Gosak, kojeg je među nekoliko kandidata izabrao Nadzorni odbor. Kompaniju će do stupanja na funkciju Gosaka, koji se trenutno nalazi na poziciji direktora slovenskog dijela multinacionalne kompanije Ecolab, privremeno voditi donedavni član Up-ravnog odbora Stanko Kranjc.

Prošle godine je mljekara ost-varila nešto više od 57 miliona eura prihoda, što je za 2,8 posto više nego u 2011., dok je ostvaren profit u visini od 285.000 eura.


Podravkini rezultati

Sporazum o saradnji

Novo ime - Badel domaći

Saradnja Coca-Cole i Lagermaxa

Poslovanje Atlantic GrupeNeto dobit Grupe Podravka, bez jednokratnih stavki, u prvom tromjesečju 2013. iznosi 4,2 miliona eura, što predstavlja rast od 25 posto u poređenju s neto dobiti u prvom tromjesečju 2012. godine, saopćeno je iz te kompanije.

U 2013. godini nastavljen je proces restrukturiranja po-slovanja i u skladu sa tim sprove-den program zbrinjavanja viška zaposlenih, kojim je kompaniju uz stimulativne otpremnine napustilo 276 radnika. Ukup-na prodaja Grupe Podravka u prvom tromjesečju 2013. iznosi-la je 106 miliona eura i za jedan

Velpro i Savez udruženja malih trgovaca Republike Hrvatske potpisali su Sporazum o poslov-noj saradnji kojim se, kako se na-vodi, potvrđuje i osigurava dalja dugogodišnja saradnja malih tr-govaca, članova Saveza, i Velproa kao jednog od najvećih partnera u snabdijevanju širokog asorti-mana roba i usluga u veleprodaji.

Ugovor su potpisali Ivan Ćiba-rić, predsjednik Saveza i Dali-bor Poznić, direktor Poslovnog područja veleprodaje i distribu-cije u Konzumu. Kako je tom prilikom istaknuto, potpisivanje ugovora će malim trgovcima, članovima Saveza, omogućiti niz pogodnosti i povoljnije uslo-ve nabavke.

Ulaskom Hrvatske u Eu-ropsku uniju 01. jula, domaće proizvođače čeka i prilagođavanje imena pojedinih proizvoda zahtijevima važeće EU regulative, a među njima je i Domaći rum kompanije Badel 1862. Nov naziv prati i nova etiketa na kojoj su zadržani tradicionalni elementi: jedrenj-ak i karipska ljepotica.

Dosadašnji Badel Domaći rum od 01. jula postaje Badel Domaći, s obzirom na to da u pravilniku EU ne postoji specifična kategorija domaći rum, za razliku od još uvijek važećeg pravilnika Republike Hrvatske. Iako je Hrvatska u procesu pristupnih pregovora

Upravljanje skladišnom lo-gistikom kompanije Coca-Cola odnedavno je povjereno Lagermaxu AED Croatia, međunarodnoj kompaniji speci-jalizovanoj za poslove logistike.

„Ostvarenje ove saradnje bio je prirodan i logičan potez. Prepuštanjem poslova koji nisu naša osnovna djelatnost specijal-izovanoj kompaniji unaprijedit ćemo poslovne procese i podići uku-pan učinak upravljanja logističkim procesima. Osim boljeg radnog učinka, moći ćemo se u najvećoj mjeri posvetiti prodaji i plasiranju

Atlantic Grupa je saopćila da je u prvom tromjesečju 2013. godine ostvarila prihod od pro-daje u iznosu od 145,3 miliona eura (1,09 milijardi kuna), što u odnosu na isti period prošle go-dine predstavlja rast od 3,2 pos-to. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) smanjena je u ovom peri-odu na milion eura (75,6 miliona kuna), a kao razloge grupa navodi privremenu obustavu distribucije pojedinim lancima na hrvatskom tržištu tokom pregovora o novim komercijalnim uslovima.

Emil Tedeschi, predsjednik Up-rave Atlantic Grupe izjavio je: „Atlantic Grupa je i u prvom kvar-talu 2013. godine ostvarila rast prihoda od prodaje uprkos izazovnoj ekonomskoj situaciji u regiji i šire. Vrlo smo zadovoljni kontinuiranim organskim rastom poslovanja, što potvrđuje stabilnost našeg poslovnog modela i uspješnu primjenu strate-gije. I u nastavku godine zaposleni i Uprava Atlantic Grupe bit će

posto je niža u odnosu na isto razdoblje 2012. Nešto oslabljena prodaja u strateško-poslovnom segmentu Prehrana i piće po-sljedica je manje prodaje u Hrvatskoj i na tržištima Istočne i Jugoistočne Europe. Sa druge strane, tržišta Srednje i Zapadne Europe, kao i prekookeanskih zemalja i Dalekog istoka bilježe porast prodaje, uz najveći dopri-nos Poljske, Mađarske, Slovačke, Njemačke i SAD.

tražila izuzeće za ovu kategoriju, prelazni period nakon ulaska u EU nije odobren, pa su u Badelu 1862 donijeli odluku o promjeni imena ovog proizvoda. svoje robe na tržište. Time ćemo na

više nivoa uspjeti ostvariti uštede i unaprijediti ukupnu konkurent-nost i uslugu za više od 31.000 kupaca u Hrvatskoj. Prvi izvještaji potvrđuju da smo učinili pravi korak u tome smjeru“, izjavio je glavni direktor Coca-Cole HBC Hrvatska Mircea Draja.

Probna saradnja dvije kom-panije započela je u maju prošle godine kad je Lagermax AED Croatia preuzeo upravljanje skladišnom logistikom u Coca-Cola prodajno-distributivnom centru u Rijeci.

usmjereni na organski rast kroz aktivno upravljanje brendovima i inovacije, optimizaciju troškova i upravljanje rizicima poslovanja.“

U prvom tromjesečju je tržište Srbije ostvarilo 24,4 posto uku-pnih prihoda od prodaje i postalo najveće prodajno tržište Atlan-tic Grupe. Hrvatsko tržište na drugom je mjestu s 23,1 posto udjela u ukupnom prihodu od prodaje, slijede Slovenija s 12,7, BiH s osam posto i ostala region-alna tržišta s 5,8 posto. Ključna europska tržišta nose 14,2 posto ukupnih prihoda od prodaje, Rusija i SAD 5,1 posto, a ostala tržišta 6,8 posto.

Dukat je uspio da u postupku preuzimanja Ljubljanskih mljekarni, do 20. maja stekne dodatnih 46,23% od ukupnog broja akcija. Tako sada Dukat u svom vlasništvu ima ukupno 4.229.239 dionica, odnosno 96,52% Ljubljanske mljekarne.

14

regionalne vijestijuni 2013 www.instore.ba

Nagrade- Na 20. svjetskom takmičenju vina Concours Mondial de Bruxelles, u Bratislavi, u Slovačkoj, Velika zlatna medalja pripala je srp-skom vinu – Terra Lazarica Cabernet sauvignon Barriqe, berba 2007, kruševačke fab-rike Rubin. Konkurenciju je činilo ukupno 8.168 vina iz 48 zemalja širom svi-jeta, uključujući Francusku, Španiju, Italiju i Portugal. Rubin je za ovo takmičenje prijavio tri vina. “Ako od ovoliko kvalitetnih vina iz pedeset ze-malja širom svijeta, jedno srpsko piće dobije nagradu, to je zaista veliki uspjeh”, rekao je Zoran Bekrić, generalni direktor Ru-bina.

- Distributerska kuća Delta DMD je saopćila da je dobit-nik nagrade Beating the com-petition, koja je dodijeljena na Diageo godišnjoj partner-skoj konferenciji, održanoj u Londonu. U konkuren-ciji 17 zemalja, Delta DMD je nagrađena za značajno povećanje tržišnog učešća u on i off kanalima prodaje, u

Mercator-S ostvario rast prihoda

Chips Way se zahuhtava

Mlijeko u Srbiji bezbjedno

Oznaka na bezglutenskim Nestlé proizvodima

Na osnovu nerevidiranih po-slovnih rezultata za prvi kvartal 2013., Mercator-S je ostvario 131,56 miliona eura ukupnih prihoda, što predstavlja rast od 2,1 posto u odnosu na isti pe-riod prošle godine. Neto dobit sa kursnim razlikama iznosi 3,05 miliona eura, saopćeno je iz ove kompanije.

Još ističu da je, zahvaljujući efi-

U čačanskoj čipsari Chips Way, koja je prethodnog mjeseca pokrenula proizvodnju, u toku je i montiranje linije za proizvod-nju krekera, pereca i ribica, čije pokretanje se očekuje u septem-bru. Prema riječima generalnog direktora Tomislava Bajevića, pri kraju remonta je i linija za pire, dok dvije – za flips i čips - već rade punim kapacitetima.

Kako smo ranije pisali, do kraja maja, zahvaljujući saradnji sa distributerom Alka, kompanija je uspjela plasirati svoje proiz-vode u sve velike trgovinske sisteme na srbijanskom tržištu.

„Mlijeko u Srbiji se redovno kontroliše i bezbjedno je za upotrebu jer su sve dosadašnje analize poka-zale da je nivo aflatoksina u doz-voljenim granicama - ispod 0,5 mikrograma po kilogramu“, izjavio je državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Danilo Golubović.

On je istakao da inspekcijske kontrole nisu prekidane, analize se kontinuirano rade, a farme i dalje kontrolišu, i tako će biti dok se situacija u potpunosti ne sta-bilizuje.

Golubović je rekao da će, čim se steknu uslovi za to, propisani

Povodom Svjetskog dana obolje-lih od celijakije (16. maj), koji se obilježava širom svijeta, kom-panija Nestlé je saopćila da je sklopila saradnju sa Udruženjem Srbije za celijakiju i time postala jedini proizvođač na srbijans-kom tržištu, koji ima pravo na korištenje međunarodne oznake za proizvode koji ne sadrže glu-ten.

Udruženje Srbije za celijakiju je vlasnik prava na dodjelu znaka precrtane pšenice proizvođačima bezglutenske hrane na terito-riji Srbije. „Bezglutenski proizvodi

kasnom upravljanju resursima, postignut rast produktivnosti od 7,2 posto. U toku 2013. godine otvoreno je pet novih poslovnih jedinica i obezbijeđeno 116 novih radnih mjesta. U lancu, kao najznačajnija otvaranja, navode Roda Megamarket i In-tersport u okviru šoping centra Stadion na Voždovcu, sa više od 5.000 kvadratnih metara prod-ajne površine. kompanije Nestlé – Cipiripi krem,

Cipiripi tabla i C senf, imaju na ambalaži znak precrtane pšenice, što označava da su bezbjedni za ljude sa intolerancijom na gluten“, navodi se u saopćenju.

Bajević je još naveo da se proiz-vodi ove čipsare već nalaze na tržištima Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, dok su pregovori sa Grčkom i Hrvatskom pri kraju. On je još istakao da se zvanično otvaranje fabrike uz prisustvo zvaničnika očekuje tokom ovog mjeseca.

poređenju sa konkurencijom, i to kroz uspješnu realizaciju komercijalnih i marketinških planova. Osim ovog prizna-nja, Delta DMD je tokom dugogodišnje saradnje sa Diageom dobila i nagrade Best Key Account Management in off trade i Best on Trade Activity, podsjetili su iz kompanije.

- Bakina tajna, brend kom-panije Foodland, osvojio je svjetsku nagradu za najbolju ambalažu u kategoriji hrane na takmičenju za dizajn pakovan-ja World package Grand Prix. Teglice i flaše, ocjenjene kao najbolje na svijetu, osmislio je srpski tim dizajnera predvođen Jovanom Trkuljom i Marijan-om Zarić.

Kako je istaknuto u saopćenju, ovo je prvi put da kompani-ja iz Srbije dobije globalno priznanje u oblasti dizajna pakovanja. Dodjelu nagrada upriličila je 09. maja u Sidneju Svjetska organizacija za pak-ovanja, a priznanje za Bakinu tajnu primio je Vaso Lekić, generalni direktor Foodlanda.

nivo aflatoksina u mlijeku biti vraćen sa 0,5 na 0,05 mikro-grama po kilogramu, koliko je propisano i u Europskoj uniji. On je ukazao da Ministarstvo poljoprivrede završava izmjene Zakona o bezbjednosti hrane gdje će biti predviđeno u kojem vremenskom periodu će se to desiti.

15jun 2013 www.instore.rs

16 jun 2013 www.instore.rs

regionalne vijesti

Uvoz duhana Crna Gora povećala PDV na 19 posto

Intenzivnija saradnja

Interesenti za NDKP

Crna Gora je, prema podac-ima Monstata, prošle godine uvezla duhana i duhanskih proizvoda u vrijednosti od oko 11,7 miliona eura, dok je vrijednost izvoza iznosila oko 2,2 miliona.

Uvoz je smanjen u odnosu na 2011., kada je bio vrije-dan 14,9 miliona eura, dok je vrijednost izvoza povećana u odnosu na oko 394.000 eura iz prethodne godine.

Prema pisanju lokalnih medi-ja, najviše je uvezeno iz Srbije i na taj uvoz potrošeno je oko 5,6 miliona eura, dok je uvoz iz Bosne i Hercegovine izno-sio oko 1,9 miliona.

Na trećem mjestu liste uvozni-ka našla se Grčka sa 982.000 eura, zatim Ruska Federacija 891.570 eura, Hrvatska, oda-kle je stigla roba vrijedna

Crnogorska vlada donijela je odluku o povećanju stope poreza PDV-a sa 17 na 19 pos-to, dok se niža od sedam posto i nulta stopa neće mijenjati.

Motiv za donošenje ovakve odluke jest nastojanje vlade da “zaustavi dalje pogoršanje indikatora fiskalne stabilnosti, u prvom redu pokazatelja ja-vnog duga, koji je posljedica višegodišnjeg proračunskog deficita, odnosno nesklada između javnih prihoda i javnih rashoda”.

Drugi Samit 100 biznis lidera Jugoistočne Europe Dogovor za novo doba održan je 23. i 24. maja u hotelu Splendid u Bečićima. Dvodnevnom Samitu prisustvovalo je oko 100 najutjecajnijih biznis

Danilovgradska Partner com-pany otkupila je tendersku do-kumentaciju i registrovala se za učešće na tenderu za Novi duhanski kombinat Podgorica (NDKP), kojim je predviđena njegova djelimična priva-tizacija ili dokapitalizacija putem izgradnje fabrike, pre-nose lokalni mediji.

Konzorcij kompanija Primat iz Užica, Partner Company iz Danilovgrada i Jaz Express iz Budve ponudio je šest miliona

782.750 eura, dok je na ciga-rete iz Makedonije potrošeno oko 600 hiljada eura.

Oko 379.530 eura izdvojeno je i za uvoz cigareta iz Njemačke, zatim iz Bugarske 187.900 i Italije 102.550 eura, dok je vrijednost cigareta uvezenih iz ostalih zemalja, poput Paki-stana, Holandije, SAD i Turske manji od 100.000 eura.

lidera regije i njihovih gos-tiju, premijeri Crne Gore i Srbije, kao i visoki politički zvaničnci BiH, Slovenije i Makedonije. Kako se navodi na sajtu Samit100, zaključak nekih od vodećih biznisme-na, koji su podržali i pred-stavnici vlada država zemalja u regiji, je da je intenzivnije ekonomsko povezivanje pre-duslov zajedničkog napretka i povećanja konkurentnosti regije, ali i nastupa na trećim tržištima.

eura za kupovinu svih akcija NDKP-a, saopćeno je nakon otvaranja te neobavezujuće ponude za dokapitalizaciju, izgradnju i prodaju 100% ak-cijskog kapitala NDKP-a.

Nagrade za Tikveš

Već 25 godina na makedonskom tržištu

Vina iz makedonskog Tikveša osvojila su 22 nagrade i prizna-nja na dva prestižna vinska tak-mičenja održana u Londonu, saopćeno je iz te kompanije.

Na jubilarnom 30. međuna-rodnom vinskom takmičenju IWC - International Wine Challenge 2013, vina iz Tikveša su u konkurenciji visokokvali-tetnih sorti i različitih vina iz cijelog svijeta osvojila po četiri srebrene i bronzane medalje, a tri vina su pohvaljena za kva-litet. Na takmičenju Decanter World Wine Awards 2013, na kojem je predstavljeno više od

Kompanija Montenegro slavi 50 godina postojanja i 25 godina rada u Makedoniji.

Nedavno, u povodu dva jubileja objavljeni su planovi kompanije i proširenje poslovanja otvara-njem dva supermarketa u Gosti-varu, na površini od 430 i 1.300 kvadratnih metara, gdje će zapo-slenje naći oko 70 radnika.

14.000 vina iz 57 zemalja svijeta, vina iz Tikveša su osvojila jednu srebrenu i tri bronzane medalje, dok je sedam vina pohvaljeno za kvalitet.

Također, Vino Roze Classic kompanije Tikveš iz berbe 2012. dobitnik je srebrne medalje na međunarodnom takmičenju Le Mondial du Rosé, koje je deseti put za redom održano u Fran-cuskoj.

Vrijednost minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori u aprilu je iznosila 806,2 eura, za 0,5 posto više nego u martu (Monstat)

Jubilej Crveno vino T’ga za jug ove godine slavi 40. rođendan, a jubi-lej obilježava novim izgledom i proširenjem linije.

Osim toga, Montenegro je naja-vio i humanitarnu akciju pomoći za 20 najugroženije porodice iz Gostivara, a kompanija će biti odgovorna i za Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama.

Analize su pokazale, tvrde u ministarstvu financija, da će povećanje stope PDV-a generirati jednokratan rast cijena, koji će biti ublažen zadržavanjem niže stope PDV-a od sedam posto na istom nivou.

Niža stopa PDV-a od sedam posto odnosi se, uz ostalo, na glavne prehrambene proiz-vode (kruh, brašno, mlijeko i mliječne proizvode, hranu za dojenčad, mast, ulje, meso i šećer).

17jun 2013 www.instore.rs

18

svjetske vijesti juni 2013 www.instore.ba

Nova proizvodna tehnologija Proširenje pogona

Molson Coors očekuje dalji rast

Intermarché jača udio PL-a

Danone preuzima Happy Family

Philip Morris preuzima Grupo Carso

Protiv nezakonite trgovineBritish American Tobacco, Imperial Tobacco Group, Japan Tobac-co International i Philip Morris International objavile su početak rada Udruženja za digitalno šifrovanje i praćenje (Digital Coding & Tracking Association - DCTA), koje je osnovano radi unapređenja međunarodnih standarda i digitalnih tehnologija kao pomoć državnim organima širom svijeta u borbi protiv šverca, falsifikovanja proizvoda i izbjegavanja poreza.

Švajcarska/Španija - Kompanija Nestlé najavila je ulaganje u iznosu od 44 miliona eura u Nescafé fab-riku u gradu Đirona u Španiji. Nova op-rema će, kako se navodi, omogućiti viši nivo efikasnosti u proizvodnji instant kafe, uz poboljšanje ekološkog utjecaja fabrike na okruženje i smanj-enje potrošnje vode i ener-gije. Program dvogodišnjeg investiranja najavio je izvršni direktor Nestlé Španija Ber-nard Meunier u Barseloni, koji je tom prilikom izjavio: „Nova proizvodna tehnologija će fabriku

Mađarska - Prehrambena kom-panija Mondelez International će uložiti 19 miliona dolara u pogon u Székesfehérváru, koji predstavlja njen regionalni eu-ropski centar. Investicija će biti usmjerena na instaliranje još jedne linije za proizvod-nju čokoladnih biskvit-sendvič

CEE - Pivarska kompanija Molson Coors je saopćila da očekuje dalji rast marži na teri-toriji Centralno-istočne Europe lansiranjem premium brendova

SAD/Meksiko - Philip Mor-ris International je najavio planove o preuzimanju preo-stalih 20 posto udjela u lokal-nom meksičkom proizvođaču cigareta Grupo Carso, čime će steći potpunu kontrolu nad udruženim poslovanjem te dvi-je kompanije. Grupo Carso se nalazi u vlasništvu milijardera Carlosa Slima, a vrijednost

učiniti efikasnijom, obezbjeđujući njenu konkurentnost u godinama koje dolaze.“ Nestlé Dolce Gusto kapsule, instant kafa i Nescafé Rich Roast su samo neki od proizvoda kompanije Nestlé koji su zastupljeni na tržištu regije, a proizvedeni su u fabrici u Španiji.

proizvoda pod brendom Milka, čime će se kapacitet pogona uvećati za 30 posto. Proizvodi će sa traka biti plasirani na tržište Zapadne Europe.

akvizicije se procjenjuje na 700 miliona dolara. Ovaj potez dio je dugoročne strategije Phillip Morisa o ulaganju na tržišta u razvoju i doprinijet će ukupnoj zaradi kompanije u četvrtom tromjesečju.

U kompaniji kažu da partnerski odnos sa grupom Carso traje više od 30 godina, a Slim, je-dan od najbogatijih ljudi na svi-jetu, član je Uprave američkog odjeljenja kompanije. Udruženo poslovanje ove dvije kompanije kontroliše tri četvrtine legal-nog tržišta cigareta u Meksiku i prošle godine je proizvelo 33,6 milijardi cigareta, od kojih 75 posto pod brendom Marlboro.

Nezavisni prehrambeni trgovac Leclerc očekuje da će do 2014. na tržištu Francuske po vrijednosti prodaje prestići Carrefour, sada najveći domaći lanac (Planet Retail)

i proizvoda više cjenovne kat-egorije. Izvršni direktor Peter Swinburn je najavio „značajne“ inovacije u regiji i dodao da očekuje dalji rast prihoda zahvaljujući akviziciji Starbeva, kada je Molsoon Coors prošle godine preuzeo upravljanje nad devet pivara u CEE regiji. On je dodao da kompanija dosta očekuje od češkog brenda Staro-pramen, i najavio lansiranje Carlinga na tržištu Hrvatske, Carling cidera u regiji i ponudu bezalkoholnih pivskih napitaka na nekoliko tržišta.

Poljska – Nezavisni francuski prehrambeni trgovac ITM (In-termarché) planira da u pro-dajnim objektima u Poljskoj poveća udio privatnih robnih marki (PL) za 30 posto. U lancu smatraju da će im za ostvarivanje tog cilja, sa sadašnjih 20 posto, biti potrebno oko šest godina.

Trgovac je najavio da u naredne dvije do tri godine planira da pokrene sopstvene pogone za proizvodnju prehrambenih arti-kala, prije svega mesa i mlijeka. ITM u Francuskoj posjeduje 60 proizvodnih pogona, koji su u 2012. ostvarili promet u visini 3,5 milijardi eura.

Francuska/SAD - Fran-cuski Danone, vlasnik bren-dova Evian i Activia, najavio je preuzimanje 90 posto američke kompanije Happy Fam-ily, proizvođača organske bebi hrane u cilju, kako je rečeno, jačanja ove divizije svog proiz-

vodnog programa. Danone je objavio da mu je prodaja u prvom tromjesečju ove go-dine prevazišla očekivanja, najviše zahvaljujući dobrim rezultatima segmenta bebi hrane. Tokom 2012., ta di-vizija donijela je više od 20 posto prihoda. Njujorška Happy Family, osnovana

2006., na američkom tržištu bebi hrane ima udio od četiri posto. Kompanija je specijal-izovana za proizvodnju organ-ske hrane, generiše godišnji profit od oko 60 miliona dolara, a poznata je po rižnim pahulji-cama i napitcima za doručak.


Oznake na maslinovom uljuEu - Europska unija će od 01. januara 2014. uvesti bolje označavanje maslinovog ulja kako bi se poboljšala informisanost potrošača, u sklopu akcijskog plana za pomoć tom sektoru, objavila je Europska komisija. Naziv proizvoda i njegovo porijeklo morat će da budu vidjlivi i čitljivi na etiketama, stoji u saopćenju. Brisel je u junu 2012. pred-stavio akcijski plan kojim želi da pomogne proizvođačima maslinovog ulja u Europskoj uniji koji su suočeni sa jako niskim cijenama, ali i da bolje informiše potrošače.

Mintec Limited Veći udio niskokaloričnih pića

Carlsberg prevazišao prognoze

Spar International zabilježio rast

SAD - Coca-Cola je najavila da će na sva svjetska tržišta izbaciti pića bez i sa niskom količinom kalorija, kao i da će prestati da oglašava svoje proizvode djeci mlađoj od 12 godina. Predsjed-nik i izvršni direktor Muhtar Kent je kazao da će kompani-ja od sada na prednjoj strani ambalaže stavljati podatke o broju kalorija. „Ključno je osigu-rati da na svim tržištima na koji-ma smo prisutni imamo pića bez i s niskom količinom kalorija“, kazao je on. Dio plana je i predstavl-janje novih programa fizičke aktivnosti u više od 200 zemalja svijeta u kojima Coca-Cola po-sluje.

Danska - Pivarska grupa Carlsberg je izvjestila da je u prvom tromjesečju ove go-dine zabilježila rast profita veći od očekivanog, zahvaljujući jačanju tržišnog udjela u Rusiji i povećanju prodaje u Aziji. Os-tvaren profit, prije oporezivanja i jednokratnih stavki, dostigao

Holandija - Spar International izvjestio je o rastu globalne prodaje za 2,8 posto, na 32 mili-

je 116 miliona dolara. Udio na ruskom tržištu porastao je na 38,4 posto, sa prošlogodišnjih 37,6 posto. Tome je doprinijelo lansiranje nekoliko novih linija baltika piva, kao i aktivnosti u vezi sa sponzorstvom Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014. i Ruske nacionalne hokejaške lige. Količinska prodaja u Aziji porasla je za 14 posto, najviše zahvaljujući povećanom udjelu Carlsberga u vlasništvu pivare Chongqing Jianiang Brewery. Očekivani operativni profit u 2013. je 1,3 milijarde eura.

jarde dolara tokom finansijske 2012. Grupa danas posluje u 34 zemlje svijeta kroz 12.322 pro-dajne jedinice. Tokom 2013., planiran je ulazak na tržišta Katara i Libana. U kompaniji kažu da kontinuirano ulažu u partnersko poslovanje na tržištima u razvoju, sa poseb-nim fokusom na Rusiju, Kinu i zemlje Bliskog Istoka.

Mintec je glavni nezavisni izvor informacija o glo-balnim cijenama dobara i sirovina. Kompanija raspolaže odgovarajućim jedinstvenim alatima osmišljenim da po-mognu profesionalcima iz lanca snabdijevanja u njihovim svakodnevnim izvještajima, analizama i u interpretaciji tržišnih informacija. Mintec pomaže profesionalnim kup-cima i prodavačima da donesu odluke o određenoj robi, tako

TOP 5 y-O-y SA NAJVEćIM RASTOM

Roba CijenaPromjena m-o-m %

Promjena y-o-y %

Kakao puter (UK) 4055 16,9% 103,7%

Riža - Basmati (PK) 832,7 1,6% 21,2%

Čaj (Šri Lanka) 2873 4,6% 18,1%

Smrznuti konc. soka narandže (US)

2374 -1,9% 18,0%

Pšenica - Feed (UK) 216,8 -7,1% 13,4%

TOP 5 y-O-y SA NAJVEćIM PADOM


Promjena y-o-y %

Indeks energije (EU) 32,94 -33,6% -25,2%

Palmino ulje (EU) 633,5 -2,3% -25,6%

Kokosovo ulje (EU) 631,1 1,9% -30,7%

Kakao prah (UK) 2167 -2,5% -31,9%

Ulje košpica palme (EU) 629,7 -2,0% -35,2%

TOP 5 M-O-M SA NAJVEćIM RASTOM


Promjena y-o-y %

Kakao puter (UK) 4055 16,9% 103,7%

Čaj (Šri Lanka) 2873 4,6% 18,1%

Kakao zrna (LIFFE) 1852 4,4% -0,9%

Pšenica - Durum (EU) 325,9 3,6% 12,8%

Kafa- Arabica (US) 2419 3,1% -20,2%

TOP 5 M-O-M SA NAJVEćIM PADOM


Promjena y-o-y %

Polietilen visoke gustine (DE)

1392,5 -4,3% -7,5%

Raž (DE) 202,9 -5,6% -19,7%

Koncentrat jabukovog soka (EU)

1340 -5,6% -11,3%

Pšenica - Feed (UK) 216,8 -7,1% 13,4%

Indeks energije (EU) 32,94 -33,6% -25,2%

što poboljšavaju efikasnost, minimalizuju rizike i teže ko-mercijalnim prednostima. Os-novni Mintecov proizvod je Datagain, sofisticirani alat koji nudi ažurirane i pouzdane po-datke o cijenama na globalnom i lokalnim nivoima. Za više in-formacija: [email protected] ili www.mintec.ltd.uk

m-o-m: poređenje mjesec na mjesecy-o-y: poređenje godina na godinu


svjetske vijesti – veliki trgovci

SAD - Najveći svjetski trgo-vački lanac Walmart je obja-vio da je prognoza zarade za drugo tromjesečje ove godine niža od one koju su predvi-djeli analitičari, usljed slabije ekonomije i viših poreza koji su dodatno opteretili američ-ke potrošače. U prvom tro-mjesečju 2013. neto prihod na američkom tržištu je pove-ćan za jedan posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Francuska – Carrefour planira uvođenje diskontnog odjeljka Courses Éco u 30 odabranih hipermarketa na manje ekslu-zivnim lokacijama u Francu-skoj, a ova strategija mogla bi da bude sprovedena u još većem broju od ukupno 220 hipermar-keta širom zemlje. Reakcije na

Belgija – Dosadašnji pred-sjednik i izvršni direktor Del-haize Grupe Pierre-Olivier Beckers povlači se sa te funk-cije. Beckers će na poziciji pr-vog čoveka kompanije ostati do kraja ove godine, a potom služiti kao neizvršni direktor Uprave i direktor prehram-benog sektora lanca. U toku je razmatranje potencijalnih kandidata, kako u okviru Del-haize Grupe, tako i van nje.

Pod vodstvom Beckersa, koji se kompaniji pridružio 1983., a izvršnu funkciju obavljao od 1999. godine, Delhaize je svoje poslovanje sa domaćeg terena proširio na 10 zemalja širom svijeta. U tom periodu, otvoreno je 1.500 novih rad-

Rusija - Metro Grupa će do kraja 2013. u Rusiji otvoriti tri Metro Cash&Carry radnje, izja-vio je izvršni direktor lanca za to tržište, Pieter Boone. Objekti će biti otvoreni u gradovima Serpukov, Podolsk i Nožinjsk, a radnja u Serpuhovu, koja je još uvijek u vlasništvu Auchana, uskoro će biti preuređena pod Metro C&C banerom.

Boone je dodao da u regiji Mo-skve postoji potencijal za dodat-nih šest radnji. Grupa na terito-riji Rusije trenutno posluje kroz ukupno 68 objekata, od kojih je osam u samoj Moskvi i još četiri

UK - Tesco je najavio radikal-ne promjene u ponudi bezalko-holnih pića i pozvao proizvođa-če da smanje količinu šećera u ovoj kategoriji napitaka. Trgo-vac će do kraja godine povećati listing pića bez šećera sa sadaš-njih 49 na 55 posto.

“Ovo vidimo kao šansu za rast či-

CEO Mike Duke je u zvanič-nom saopćenju rekao da će se učinak kompanije popraviti u toku godine, i da u ovom tromjesečju očekuje rast od jedan posto. Osim ekonomije, niže temperature od uobičaje-nih umanjile su potražnju za proljetnom robom. Duke je također naglasio da je prodaja online kanalom u prvom tro-mjesečju porasla za 30 posto u odnosu na prošlu godinu.

Carrefour Sevran, diskontni format u sjeveroistočnom Pari-zu, bile su pozitivne. Poslovođa objekta je izjavio da je ta rad-nja privukla dodatne mušterije na račun drugih diskontera u okruženju, dodajući da “91 po-sto njihovih kupaca vjeruje da su ponuđene cijene atraktivne.”

nji, a godišnji prihodi porasli su sa 12,9 milijardi eura na 22,6 milijardi eura.

U zvaničnom saopćenju kom-panije stoji: “Kako potvrđuju najnoviji rezultati, naše poslova-nje sve je bolje zahvaljujući inci-jativama koje su sprovedene to-kom posljednjih godina. Na ovaj način, kompanija se dobro pozi-cionirala za budućnost, a Beckers stvorio odličnu platformu za svog nasljednika. “

na širem području grada. Tr-govac vidi potencijal i za otva-ranje tri do pet radnji u okviru manjeg Eco-koncepta, prosječ-ne prodajne površine 2.400 - 3.000 m2. Riječ je o konceptu sa fokusom na ponudu svježih proizvoda namijenjenih HoRe-Ca sektoru.

Boone je nagovjestio da će tr-govac nastaviti sa širenjem ka istoku i da su se predstavnici kompanije već dva puta susreli sa guvernerom Primorske teri-torije (centar Vladivostok) kako bi razgovarali o mogućnosti ula-ska u tu regiju.

tave industrije”, rekao je David Beardmore, menadžer katego-rije bezalkoholnih napitaka u lancu. On je na konferenciji po-svećenoj toj kategoriji u Lon-donu izjavio: “Svi igrači u ovoj industriji moraju bolje da sarađuju i rade na samoregulativi prije nego što to Vlada učini umjesto nas.”

Usporen rast

Diskonti odjeljak

Povlačenje sa funkcije

Širenje ka istoku

Manje šećera

Smanjen gubitak, skočila online prodajaMetro Grupa je u prvom tromjesečju 2013. poslovala sa gubitkom od 16 miliona eura, u poređenju sa prošlogodišnjih 80 miliona, i ostva-rila odlične rezultate online prodaje. Iako je ukupna prodaja u grupi pala za 0,9 posto, na 15,5 milijardi eura, trgovac je istakao da je na domaćem terenu zabilježen rast od jedan posto. U Zapadnoj Europi prodaja je opala za 6,6 posto, u Istočnoj Europi porasla za 0,3 posto, dok je na teritoriji Azije i Afrike zabilježen najveći rast, od 9,3 posto. Jedan od najznačajnijih formata grupe, Cash & Carry, zabilježio je pad prodaje od 2,8 posto.

Iz grupacije su prognozirali rezultate poslovanja za ostatak godine, navodeći da očekuju osrednju prodaju i dobit prije oporezivanja. Iz-vršni director Olaf Koch je dodao da je u mnogim zemljama kupovna moć građana uslovljena ekonomskom situacijom i dodatnim mjerama štednje koje sprovode vlade pojednih zemalja.

Rast poslovanjaTrgovac je u prva tri mjeseca ove godine ostvario prodaju u vrijedno-sti 5,52 milijarde eura, što je rast od 1,5 posto u odnosu na isti period prošle godine. Organska prodaja je porasla za 3,8, a operativni profit za 25,9 posto, na 115 miliona eura. Trgovac kao razlog navodi manji broj zatvorenih objekata i pratećih troškova u odnosu na 2012., iako je u prva tri mjeseca ove godine na reorganizaciju poslovanja potro-šeno oko 17 miliona eura. Neto profit je iznosio 60 miliona eura.

Manje šećera


top trgovci u svijetu

Američki veleprodaj-ni lanac Costco bi-lježi komparativnu prednost u odnosu na svoje rivale na

nekoliko nivoa: rast prodaje i prodajnog prostora, kao i ši-rine asortimana i najavljene ekspanzije e-poslovanja na globalnom nivou. Prije pet go-dina, prihod od prodaje na me-đunardonim tržištima pred-stavljao je manje od četvrtine ukupnih prihoda. U narednih pet godina – predstavljat će više od trećine. Bez obzira na određene prepreke, analitičari Planet Retaila su uvjereni u profitabilnost Costcove među-narodne ekspanzije.

Najsvježiji objavljeni rezultati pokazuju da je trgovac u tro-mjesečnom periodu, zaključno sa 17. februarom 2013., za-bilježio rast neto prodaje od osam posto, na 24,34 milijarde

COStCO NAjAVljujE EKSPANzIju NA MEđuNAROdNIM tRžIštIMA I GlOBAlNO lANSIRANjE E-uSluGE u NAREdNIM GOdINAMA

Prepreke ne usporavaju globalni rastCostco, trenutno peti na rang listi vodećih svjetskih trgovaca, na dobrom je putu da se pozicionira na četvrto mjesto do 2018. godine. lanac će postati mnogo veća globalna sila kada prihod od prodaje na međunarodnim tržištima poraste na planiranih 32 posto, u poređenju sa 29 posto, koliko danas bilježi

Autor: Sandy Skrovan, Research director – uS, Planet Retail

lježila su najbolje rezultate na godišnjem nivou, prije svega zahvaljujući povoljnom valut-nom kursu, dok je u Koreji i Japanu lanac osjetio posljedice kanibalizacije tržišta i poslovao sa nešto lošijim finansijskim ishodom.

Trgovac je prethodnu godinu završio sa 622 prodajna objek-ta – 444 u Americi i 178 na međunarodnim tržištima. U drugoj polovini fiskalne go-dine očekuje se otvaranje 14 prodajnih jedinica u sljedećim državama: SAD (+4), Japan

dolara, u odnosu na isti period u 2012. Međunarodna prodaja na uporedivom nivou porasla je za šest posto, dok je na te-ritoriji SAD zabilježen rast od pet posto.

Rezultati i planovi

Costco, trenutno peti na rang listi vodećih svjetskih trgova-ca, na dobrom je putu da se pozicionira na četvrto mjestu do 2018. godine. Trgovac će postati mnogo veća globalna sila kada prihod od prodaje na međunarodnim tržištima po-raste na planiranih 32 posto, u poređenju sa sadašnjih 29 po-sto, koliko danas bilježi. Broj transakcija porastao je za dva posto, dok je učestalost kupo-vina povećana za tri posto.

Među segmentima koji su u prethodnom periodu zabilje-žili najznačajniji rast nalaze se prehrambeni artikli, uključu-jući svježe i sušene proizvode. Tržišta Kanade i Meksika zabi-

(+5), Velika Britanija (+2), Au-stralija (+1), Tajvan (+1) i Mek-siko (+1).

Prognoza

Planet Retail procjenjuje da je Costco na putu da u narednih šest godina, do 2018., dostigne visinu prodaje u iznosu od 167 milijardi dolara u odnosu na prognoziranih 113,6 milijardi dolara u ovoj godini. Ovo zna-či da će, posmatrano u deseto-godišnjem razdoblju, trgovac udvostručiti vrijednost prodaje – zapažen poslovni uspjeh ako


tencijal za po 25 objekata.

Budućnost nije bez prepreka

Iako analitičari Planet Retai-la procjenjuju da će Costco u narednom periodu poslovati mnogo bolje od svojih rivala, na međunarodnim tržištima i ovog trgovca očekuju pojedini izazovi.

• Kanibalizacija azijskog tržišta

Otvaranjem velikog broja rad-nji u Aziji u relativno kratkom vremenskom periodu, Costco se suočava sa rizikom pada prodaje u pojedinačnim objek-tima. Ali nemojte očekivati da će ovaj rizik usporiti Costcovu strategiju rasta, imajući u vidu povećanje tržišnog udjela koji bilježi i ukupan iznos prihoda. Do kraja 2013., Costco će po-slovati kroz novih sedam obje-kata u Aziji: Japan (+5), Tajvan (+1) i Koreja (+1).

• Target napreduje ka sjeveru

‘Invazija’ jednog od najvećih

trgovačkih lanaca u Americi –Targeta – na Kanadu je poče-la. Target je početkom marta otvorio tri objekta u Ontariju, sa ciljem da ih do kraja godi-ne bude 124. Costco i Target privlače sličan profil potrošača i idu u korak sa procentom tr-žišnog udjela i zarade u SAD.

• Pozicioniranje u Francuskoj

Dugo očekivani ulazak na tr-žište kontinentalne Europe trebalo bi da se desi u nared-nom periodu, a Francuska se navodi kao prva zemlja u kojoj

se uzme u obzir da je to rezul-tat isključivo organskog rasta lanca.

Kompanija ostavlja sve upe-čatljiviji globalni trag. Prije pet godina, međunarodno po-slovanje je donosilo manje od četvrtine (24%) prihoda. U ovom trenutku predstavlja 29 posto, a u narednih pet godi-na, prema prognozama Planet Retaila, predstavljat će gotovo trećinu (32%) ukupne prodaje u lancu.

Organski rast banera

U prethodnih pet godina, otvaranja novih prodajnih je-dinica bila su usmjerena na domaće tržište. U narednih pet, pretpostavljamo da će od-nos biti 50:50, uz očekivanih 65 radnji na teritoriji SAD i oko 60 radnji u inostranstvu. Od postojećih tržišta, Azija je „vruća teritorija“ za buduću ekspanziju. Iako je za Japan prvobitno bilo planirano otva-ranje 50 jedinica, sada se ta brojka čini premalom. Tajvan i Južna Koreja imaju tržišni po-

će biti otvoren prodajni obje-kat. Prema ranijim najavama, trgovac bi trebalo da otvori prvu radnju početkom 2015. u gradu Bussy Saint-Georges, istočno od Pariza. Međutim, francuska Nacionalna komi-sija za komercijalni razvoj (NACC) nedavno je negirala autorizaciju za taj potez. Bez obzira na konačnu odluku nadležnih tijela, potencijalni ulazak na teritoriju Francuske donosi nove izazove od stra-ne uigranih lokalnih igrača poput Carrefoura, Auchana i Leclerca.

• Costco Wholesale Corporation je jedan od najvećih američkih veleprodajnih trgovaca robom široke potrošnje. Kupovina je moguća samo uz godišnju članarinu u visini od 55 (za fizička lica) do 110 dolara (pravna lica).

• Lanac je osnovan 1976. godine u San Diegu. Danas posluje na više od 600 lokacija u osam zemalja – Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Kanadi, Meksiku, Tajvanu, Južnoj Koreji, Japanu i SAD.

• Asortiman i usluge: svježi proizvodi, meso, riba i plodovi mora, mliječni i pekarski proizvodi, vino, cvijeće, odjeća, knjige, kućna elektronika, nakit i namještaj. U okviru velikog broja objekata posluju vulkanizerske radnje, apoteka, benzinske pumpe, fotoradnje i centri za pružanje medicinskih usluga – optometrije.

• Privatna robna marka: Kirkland Signature.• Ukupna prodaja na godišnjem nivou (prognoza za

2013.): 113 milijardi dolara.• Broj članova: 50 miliona.• Broj objekata u 2012.: 622 - 444 u Americi i 178 na

međunarodnim tržištima.

O kompaniji:

24

investicijejuni 2013 www.instore.ba

Otvaranje tvornice 2014. godine

POKREtAč INduStRIjE NA POdRučju HERCEGOVINE

Kompanija Henkel, kao kompanija koja kontinuirano investira u unapređenje procesa proizvodnje i širenje poslovanja, sa zadovoljstvom je na press konferenciji krajem aprila najavila početak izgradnje nove tvornice u Bileći. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 7 miliona eura, a otvaranjem tvornice, koje je planirano tokom naredne godine, zaposlenje će dobiti oko 30 ljudi iz Bosne i Hercegovine. Kada se govori o indirektnim angažmanima, riječ je o daleko većem broju ljudi

Pripremio: Mario trojer

„Značajan dio Henkelovog poslovanja čine adhezivi tehnologije. Tvornica u Bileći će proizvoditi praškasta građevinska ljepila na bazi cementa našeg vodećeg brenda Ceresit. Riječ je o proizvodima za termoizolaciju fasada, postavljanje keramičkih pločica, glet masama i proizvodima za podopolaganje. Ova tvornica će biti izgrađena prema naj-višim standardima i bit će opremljena najsa-vremenijom tehnologijom, što će samo dodat-no potcrtati poziciju Ceresita koji je apsolutni tržišni lider na polju ljepila u CEE regiji“, izjavio je za InStore Jovan Šarenac, izvrš-ni direktor Henkel Ceresita.

Kompanija već duži niz godina naporno radi na pozicioniranju svojih brendova u regiji. U tome su uveliko uspjeli jer potrošači su podrobno upoznati sa kva-litetom Henkelovih proizvoda. Prema riječima Jovana Šarenca, Henkel proi-zvodi znače kvalitet, poverenje, tehničku ekspertizu i inovativnost.

„Naše je poslovanje usmjereno na konstantan rast i unapređenje na svim poljima“, riječi su izvršnog direktora Henkel Ceresita koji dodaje da su kapaciteti tvornice u Bileći projektovani na bazi plana da se sa te lokacije snabdijevaju i tržišta Hrvatske, Crne Gore i Albanije.

Goegrafski položaj općine Bileća i blizina Henkelovog dobavljača kalcij karbonata koji ima sjedište u ovoj općini su dopri-nijeli tome da se multinacionalna kom-panija ovdje počne graditi svoju tvornicu.

„Odluci o vrijednoj investiciji u bilo kojem dijelu svijeta, prethode detaljne analize i istraživanja tržišta, uslova i potencijala. Kompanija Henkel je područje općine Bileća ocijenila izuzetno povoljnim u geografskom smislu, pri čemu je prepoznat i potencijal za dalji rast i razvoj, te će nam investicija osigurati stratešku poziciju za snabdijevanje regiona“, riječi su Šarenca.

Ovo nisu sva ulaganja Henkela u regiju. Kompanija je u svojoj formi kontinuira-no orijentisana ka novim investicijama,

inovacijama i unapređenju poslovanja. Za ovu i narednu godinu planirana su velika ulaganja čime bi kompanija poslovnim partnerima i krajnjim kupcima osigurala što bolje uslove i potvrdila se kao pouz-dan i kvalitetan partner.

Otvaranje tvornice u Bileći će, osim no-vih radnih mjesta donijeti pokretanje industrije i eventualno privlačiti nove investitore. Henkel je ovim projektom pokazao da vjeruje u potencijal lokalne zajednice.

„Ceresit, koji je širom svijeta sinonim za vrhunske unutrašnje i vanjske građevinske radove, uskoro će postati lokalni proizvod. U njegovoj proizvodnji u Bileći ćemo koristiti domaće sirovine, zaposliti lokalnu radnu sna-gu i angažovati domaće firme na pružanju usluga i servisa za samu proizvodnju“, kaže Šarenac te dodaje kako očekuje da ovaj Henkelov projekt bude neka vrsta po-kretačke snage za ovu regiju, te da njihov primjer slijede i drugi investitori.

Henkel, s vodećim brendovima i tehno-logijama, posluje širom svijeta u tri obla-sti: deterdženti i kućna hemija, beauty care i adhezivi tehnologije. Sa tradicijom dugom 137 godina, Henkel je danas lider na potrošačkom i industrijskom tržištu, s poznatim brendovima kao što su Persil, Schwarzkopf i Loctite. Kompanija zapo-šljava oko 47.000 ljudi, a u fiskalnoj 2012. godini ostvario je prodaju od 16,510 mi-lijardi eura i operativni profit od 2,335 milijardi eura. Henkelove prioritetne akcije su izlistane u njemačkom indeksu DAX.

jovan šarenac, Henkel Ceresit, izvršni direktor

25april 2013 www.instore.ba

Univerzalno super ljepilo* otporan na pranje u mašini za sude

*OSIM ZA PP I PE

Henkel BH d.o.o., Trg solidarnosti 2a, 71 000 SarajevoTel: +387 33 778 700; Fax: +387 33 778 702 e-mail: [email protected]; www.ceresit.ba

*

26

mišljenja i komentarimaj 2013 www.instore.ba

Maksimalno zaštititi bh. ekonomiju

BIH zAuzElA jEdINStVEN StAV O tRGOVINI SA HRVAtSKOM NAKON NjENOG ulASKA u Eu

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za europske integracije, na

sjednici 28. maja, usvojilo je Izvještaj o 2. krugu pregovo-ra o protokolu uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovin-skim pitanjima između Eu-ropske zajednice i BiH, kako bi se uzelo u obzir pristupa-nje Hrvatske Europskoj uniji (EU), i Dodatak 2 Pregova-račke pozicije BiH.

Izaslanstvo BiH za pregovore je zaduženo da pripremi bh. prijedlog koji će sadržava-ti ponudu BiH o kojoj će se

izjasniti Vijeće ministara te da odmah zakaže termin nastav-ka razgovora s predstavnicima Europske komisije.

Ukoliko pregovori o proto-kolu uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pita-njima između Europske uni-je (EU), odnosno Hrvatske i BiH propadnu i ukoliko EU ne dozvoli zadržavanje cari-na i uvođenje kvota za odre-đene proizvode, BiH će biti primorana izvršiti ekonomski suicid koji će se, u najboljem scenariju, manifestovati zadr-žavanjem višegodišnjeg nega-

tivanog omjera u trgovini sa Hrvatskom.

Bh. strana zahtijeva zadržava-nje carinskih opterećenja na 217 proizvoda, prvenstveno zbog niske konkurentske spo-sobnosti proizvoda iz oblasti biljnog i animalnog porijekla, te na dobijanje odgovarajućih kvota za ribu, vino i šećer. Od početka primjene Sporazu-ma Centralnoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA), odnosno od kraja novembra 2007. do 2012. godine, BiH je u trgovini sa Hrvatskom ostvarila deficit u iznosu od

skoro osam milijardi KM, dok godišnji deficit u trgovini sa Hrvatskom u prosjeku iznosi oko 1,6 milijardi KM! Najve-ći deficit, pored uvoza naftnih derivata, ostvaren je u sektoru agroindustrijskih proizvoda za koje BiH i traži zadržavanje ca-rinskih opterećenja.

I pored iznesenih činjenica o deficitu, iz EU nedavno su za-tražili, čudnim diplomatskim tonom, omogućavanje besca-rinskog uvoza iz Hrvatske u BiH i nakon njenog ulaska u EU, kada prestaje biti članica CEFTA-e, te proširivanje ove povlastice na cijelu EU, što bi de facto rezultiralo kapitulaci-jom bh. ekonomije.

Član pregovaračkog tima BiH Igor Gavran upozorio je da bi u takvom slučaju stanje bilo znat-

ukoliko pregovori o protokolu uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Hrvatske i BiH propadnu i ukoliko Eu ne dozvoli zadržavanje carina i uvođenje kvota za određene proizvode, BiH će biti primorana izvršiti ekonomski suicid koji će se manifestovati zadržavanjem višegodišnjeg negativanog omjera u trgovini sa Hrvatskom

Iako BiH zadržava takse

na mnoge proizvode koji

dolaze iz EU, Unija će

nastaviti sa politikom

bescarinskog pristupa

tržištu EU, od 500 miliona

potrošača, za gotovo sve

bh. proizvode.


Igor Gavran

doris Pack

dragiša Mekić

Andy McGuffie

Mediji u BiH također su pre-poznali važnost budućeg od-nosa u trgovini sa Hrvatskom, odnosno EU i, uslovno reče-no, s blagonaklonošću izvje-štavali o ovom događaju s pra-vom braneći interese domaće ekonomije. Prepoznali su to i u EU iz koje je nedavno stigao dopis da „nije tačno da je EU zatražila od BiH da u potpu-nosti liberalizuje svoje tržište i ukine sve naknade za robu koja dolazi iz EU, uključuju-ći i Hrvatsku od 1. jula 2013. godine“.

Pregovarački tim BiH ima je-dinstven stav u vezi sa ovom stvari i do sada dosljedno za-stupa interese bh. ekonomi-je, međutim, pristisak EU se pojačava, između ostalog, i nedavnim zahtjevom za sus-penzijom Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruživanju (SSP).

Doris Pack predložila je Eu-ropskom parlamentu da pozo-ve Vijeće Europe na suspenzi-ju članstva BiH, suspenziju prijelaznog Ugovora o trgovi-ni i zaustavljanje IPA fondova za našu zemlju. Kao razlog ovakvog oštrog stava izvjesti-teljice EP za našu zemlju, na-veden je nedostatak napretka u implementaciji presude u slučaju Sejdić-Finci i gene-ralno nedostatka napretka u procesu integracije u EU. Europski sud za ljudska pra-va u Strasbourgu prije skoro četiri godine donio je presudu Sejdić-Finci, i sve donedavno nije bilo ovako oštrih reakci-ja. Slučajno ili ne, susprenzija SSP-a zatražena je nepunih mjesec dana nakon što je BiH jasno zauzela jedinstven stav o trgovini sa Hrvatskom.

„BiH ne smije bescarinski režim uvoza koji sada važi za hrvatske proizvode, zadržati i proširiti na ostale članice EU nakon 1. jula 2013. Ne postoji opravdanje za tako nešto i to uopće nije opcija ni za razmišljanje, a kamoli mogu-ći izbor“, jasan je Gavran.

„Prijedlog EU, kao i prilikom svih dosadašnjih proširenja, je da BiH uveća samo nekoliko postoje-ćih bescarinskih kvota iz SSP-a, kako bi se uzelo u obzir pristu-panje Hrvatske u EU. Prednost je minimiziranje poremećaja u

Zakonska legislativa je tako-đer jasna, gdje u Sporazumu CEFTA-e jasno piše da, uko-liko neka od zemalja kandi-data postane članica EU, ona nema pravo na kompenzaciju, jer je ulazak u EU dobrovo-ljan. Na ovome je i bazirana pregovaračka pozicija BiH, dok se iz EU pozivaju na tra-dicionalnu trgovinu, čija bi primjena imala nesagledive posljedice po ekonomiju BiH. „BiH je spremna da potpiše teh-ničku adaptaciju Sporazuma, ali na način kako je mi razumijemo i kako je definisana u Sporazu-mu CEFTA-e i SSP-u. Praksa koju je EU prije primjenjivala i na koju se poziva, a riječ je o tradicionalnoj trgovini, nepri-mjenjiva je za BiH. Također, u SSP-u nigdje ne piše da se zbog ovih zahtijeva može suspendova-ti Sporazum. Mi smatramo da ne kršimo njegove odredbe“, ka-

Bh. strana zahtijeva zadržavanje carinskih opterećenja na 217 proizvoda, prvenstveno zbog niske konkurentske sposobnosti proizvoda iz oblasti biljnog i ani-malnog porijekla, te na dobijanje odgovarajućih kvota za ribu, vino i šećer.

Praksa koju je EU prije

primjenjivala i na koju

se poziva, a riječ je o

tradicionalnoj trgovini,

neprimjenjiva je za BiH.

Također, u SSP-u nigdje

ne piše da se zbog ovih

zahtijeva može suspen-

dovati Sporazum.

postojećoj trgovini. Nastavljaju se razgovori o tome sa vlastima BiH. Naglašavamo, iako BiH zadržava takse na mnoge proi-zvode koji dolaze iz EU, Unija će nastaviti sa politikom bescarin-skog pristupa tržištu EU, od 500 miliona potrošača, za gotovo sve bh. proizvode. To je na snazi od 2000. godine, kako bi se pomogao ekonomski razvoj BiH, te ostaje i dalje jedan od glavnih načina na koji podržavamo ovu zemlju“, navodi se u saopćenju Delega-cije EU u BiH koje potpisuje portparol Andy McGuffie.

Zadnju riječ o ovome imat će Vijeće ministara BiH koje je na posljednjoj sjednici ocije-nilo je da je potrebno maksi-malno zaštititi bh. ekonomiju i izrazilo spremnost na sarad-nju u pogledu pripremanja listi proizvoda za trgovinu između BiH i zemalja članica EU nakon ulaska Hrvatske u EU, a koja neće biti na štetu BiH. Hoće li biti dovoljno ruku i jedinstva i u krajnjoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, ostaje da se vidi. Ukoliko se ipak desi da bh. strana prihva-ti zahtjeve EU, posljedice će se ogledati u daljem deficitu i mogućem pogoršanju zbog subvencija EU prema Hrvat-skoj koja je već ugovorila 700 miliona eura pomoći kroz IPA fondove. Također, u tom slučaju ne bi se realizovale ni najave o premještanju proi-zvodnih pogona iz Hrvatske u BiH. (A.B)

no gore i vanjskotrgovinski po-ložaj BiH znatno pogoršan. „Ne samo da bi se zadržao dosadašnji prekomjerni uvoz iz Hrvatske, već bi se olakšice proširile na cijelu EU i time i mnogo konkurentnije proizvođače od hrvatskih, dok bi se istovremeno veliki dio našeg aktu-elnog izvoza u Hrvatsku zausta-vio zbog neispunjavanja uslova za izvoz u EU. Ukratko, uvoz iz Hr-vatske i EU bi se povećao ili barem ostao približno isti, uz istovremeno smanjenje izvoza i povećanje defi-cita“, istakao je Gavran.

zao je šef pregovaračkog tima BiH Dragiša Mekić. Kao ar-gument za ovakav stav, Mekić je naveo primjer ulaska Slo-venije u EU, kada je Hrvatska prihvatila tehničku adaptaciju Sporazuma. „Tada su Slove-nija i Hrvatska između sebe, prema bilateralnom Ugovoru, imali dio osjetljivih roba za Hrvatsku, koji je bio potpuno izuzet od liberalizacije“, kazao je Mekić.

28

regionalni intervjujuni 2013 www.instore.ba

jEAN-jACquES VANdENHEEdE, SVjEtSKI KONSultANt KOMPANIjE NIElSEN

Jedan od govornika na nedavno održanoj 18. Slovenskoj marke-tinškoj konferenciji pod nazivom Marketing s hrabrošću: Naprijed! bio je i Jean-Jacques Vandenhee-

de, jedan od vodećih analitičara trgovine u svijetu. Ovu priliku iskoristili smo da s njim razgovaramo o promjenama na tr-žištu roba široke potrošnje i u navikama potrošača.

Recite nam nešto o indeksu povjerenja potrošača.

Globalno gledano, indeks povjerenja po-trošača je prilično konzistentan. Postoje mnoge mjere koje se sprovode na lokal-nom nivou, sa lokalnim metodologijama i lokalnim pristupom, tako da smo željeli da razvijemo metod koji bi bio uporediv za sve zemlje. I tako je razvijena ova vrsta istraživanja koja se u početku sprovodila dva puta godišnje, a kada je nastupila kri-za, i tu mislim na finansijsku krizu (koja je bila prva), istraživanja su rađena kvartalno, odnosno četiri puta godišnje. Nismo pri-sutni na svim tržištima, u našem sistemu ih je ukupno 58. Za sada, Slovenija nije dio tog sistema. Hrvatsku smo počeli da pra-timo prije nekoliko godina i bili smo šo-kirani dobijenim podacima, kako su nisko pozicionirani. Nismo Hrvatsku tretirali kao problematičnu zemlju, sve do tada, ali brojevi su počeli da isplivavaju i dozvolite mi da kažem da su se pokazali kao proble-matična zemlja. Do toga je dovelo stanje svjesti u glavama potrošača, koji su veo-ma pesimistični i pitao sam kolege odakle potječe taj pesimizam. Ono što sam počeo da shvatam je da kada pošaljemo poruku potrošaču, on praktično reaguje kao ogle-dalo na to što je čuo. I to uključuje sve, ne samo medije. Svakako da mediji, naročito televizija, imaju značajnu ulogu u tome, ali tu su i političari, kao i mendžment u kompanijama. Naprimjer, ako vaš šef ne-što kaže, to utječe na način vašeg razmiš-ljanja. Svi ovi elementi stvaraju okruženje i odgovor potrošača. Moj prilaz je sljedeći:

Razgovarao: Marko Hrastar, [email protected]

mjerimo nivo straha. Koliko se kolektivno zaista bojimo.

Šta tačno podrazumijevate pod strahom?

Strah od budućnosti. Iz istog razloga ku-pujemo osiguranje za automobil. Zbog toga što nas je strah da će nas, ako bude-mo doživjeli nesreću, to mno-go koštati. Osiguranje smo u obavezi da plaćamo, ali osnovna motivacija je da se eliminiše strah. Ono što primjećujem je da naša kvartalna is-pitivanja bilježe visok nivo straha u mnogim društvima. On se uvu-kao relativno polako i bit će potrebno neko vrijeme da se iskorijeni. Moja poruka kompani-jama je da ne

Brend kao luksuzpogoršavaju situaciju. Dokle god igrate po ovim pravilima, umjesto da oslobodite potrošače straha, vi ga samo pojačavate. Kao kreatori mišljenja, trgovci i brendo-vi moraju da preduzmu akciju i poruče potrošačima da mogu da im vjeruju. Mo-raju da kažu: “Možete da nam vjerujete. Sa nama ćete dobiti dobar proizvod i vrijednost

za svoj novac. Neće biti najjeftiniji, ali možemo da ostvarimo dobru vezu ako nam vjerujete i vra-tite se u ponovnu kupovinu.“ Mislim da su trgovci po-malo ishitreno reagovali

na promjene u kratkom roku. Na određen na-čin su krivi što umjesto da umanjuju nivo stra-

ha, oni ga inteziviraju. I to kroz način na koji pri-čaju, komuniciraju i kroz

agresivnost u promo-


ih selektujete na ljude koji kupuju vaše brendove i one koji kupuju SKU-ove i tako redom. Potrošač predstavlja vezu iz-među proizvoda (ili brenda) i populacije. Tu je, dakle riječ o vezi sa proizvodom ili kategorijom, dok je kupac veza sa odre-đenom radnjom, sa mjestom gdje obavlja kupovinu. Za mene, kupac je osoba koja ulazi u radnju, i onda, u radnji, počinje da se ponaša kao potrošač prema određenim kategorijama.

Šta biste istakli kada je u pitanju ponašanje potrošača?

Prva stvar koju mrze su promjene na policama. U nekim sektorima trgovine, ljudi zaista ne znaju šta žele kad uđu u radnju. Dat ću vam jedan primjer. Želi-te da kupite odijelo, ali ne znate kakvo i zbog toga obilazite više radnji. Drugačije je u sektoru roba široke potrošnje, zato što tačno znate šta želite. Ulazite u rad-nju kao što se navikli i vidite da proizvod nije tamo gdje je uvijek. Ili je premješten ili ga nema trenutno u ponudi. To je fru-stracija broj jedan za potrošače, a druga je čekanje u redovima. Trgovci to podcje-njuju. Također, i dobar tim u radnji može da napravi veliku razliku. U krajnjoj lini-ji, akcije trgovca ocjenjuju potrošači i oni nisu baš sofisticirani… oni jednostavno uočavaju razliku.

Postoji trend da trgovci razvijaju PL u premium segmetima. Kako to komentarišete?

Ako vaš brend dominira u kategoriji sa oko 50 do 60 posto učešća u vašoj radnji (ne na cijelom tržištu), a preostali udio imaju ostali brendovi, koji nisu obavezno veliki, kao trgovac imate velike moguć-nosti. Jer, uvijek će da postoji onaj seg-ment potrošača koji će željeti da kupuje premium proizvode. No, mislim da pre-mium privatne robne marke ne mogu da nanesu neku veću štetu premium bren-dovima.

Tradicionalni marketing kreće od svijesti ka kupovini. Da li biste se složili da se danas ne posvećuje dovoljno pažnje potrošaču?

Mislim da je ovo jedna od osnovnih pro-mjena u našoj industriji. Potrošač ima alate u svojim rukama i to je kombina-cija mobilne tehnologije i interneta. Ovo su alati za potrošača da podijeli nešto sa drugima. To može da bude dobro ili loše iskustvo. Samo će postati jače, čak nametljivo. Još jedan primjer. Kad god posjetim neki hotel i ne budem zadovo-ljan bilo čime, snimim to mobilnim tele-fonom i postavim snimak na Tripadvisor.

Sad mi recite, da li bi efektnije bilo da siđem u lobi i napišem nešto u knjigu žal-bi? Ne vjerujem. I ovo je moć koju potro-šač dobija. Kompanije nam se obraćaju sa pitanjem kako mogu da utječu na to. Ali, što se više trude, postaje sve gore. Društ-vene mreže ne možete da kontorlišete, tako da je najbolje da se pomirite sa tim, da se pomirite sa stvarnošću.

Da li biste mogli da nam date neki primjer koji oslikava vezu potrošača i brenda?

Potrošači ne gledaju na “brend” uopćeno. Čak bih otišao i dalje i rekao da nemaju nikakvo mišljenje o njemu kao takvom. Može da bude mali ili veliki, domaći ili internacionalni, sve dok je to “njegov brend”. Na umu imam emocije, povjere-nje, poštovanje. Na početku moje karijere, postojao je jedan proizvod u Belgiji, čoko-ladni biskvit u zlatnom pakovanju. Direk-toru se pakovanje nije sviđalo i nakon ana-lize troškova promijenili su pakovanje u braon. Znate šta se desilo? Prodaja je pala 25 posto, zato što ljudi nisu tražili brend, nego su tražili zlatan proizvod.

Šta je pravi recept za trgovce i proizvođače, šta treba da urade kako bi od potrošača izvukli maksimum?

Svaki trend počinje turbulencijom, koja eventualno nestane, ali ne i trend. Posto-je kompanije koje troše energiju i izvore na stvaranje proizvoda za turbulentne periode, ali u vrijeme kad ga lansiraju na tržište, turbulencije prođu i na kraju se to pokaže kao gubljenje vremena. Sjećate se talasa, kada je sve bilo “lagano”, bez šeće-ra. Koliko je ovih proizvoda preživjelo? Ovo je bila turbulencija.

Da li postoji neki trend u trgovini koji vas je iznenadio?

U stvari, postoji nešto. Ako pogledate tr-govinu online, jedna od kategorija kojoj najbolje ide je odjeća. Online kupovina vas mami da kupite brend bez odlaska u radnju, što je svakako dostignuće.

Da li stvarno mislite da nema mjesta za prodaju hrane preko interneta?

Siguran sam da postoje tri stanja online prodaje koja konstantno uočavam, a to su izbor, pogodnost i cjenovna prednost. Ako se osvrnemo na globalne modele koji se primjenjuju u trgovini hranom, izbor je već sužen i nema cjenovne pred-nosti. Odgovor potrošača na ovakvu vr-stu kupovine je i dalje prilično na niskom nivou sa jednim jedinim izuzetkom, a to je britansko tržište. Još uvijek čekam novi poslovni model.

cijama. Umjesto da olakšaju bol, oni ga pogoršavaju. Potrošači reaguju na takvu situaciju i zato nema rasta. Jednostavno morate da budete oprezni. Nisam od onih ljudi koji kažu da nema krize – to nije tačno. Postoje neki ljudi koji su njo-me pogođeni, ali to se stalno dešava. U svakom društvu postoji 15 posto popu-lacije i taj broj varira, koji su u stvarno teškoj finansijkoj situaciji. Razlog je to što ako puno troše, loše investiraju ili iz-gube posao, ti ljudi odjednom upadaju u stresne situacije. Ova grupa ljudi stvarno postoji i ne možemo to da negiramo, ali također ne možemo da kažemo da svi lju-di imaju probleme. Ljudi sa najmanjom kupovnom moći imaju tendenciju da budu najveći ljubitelji brendova.

Kako tumačite fenomen na Balkanu i u Istočnoj Europi da ljudi sa najnižim primanjima kupuju brendirane stvari?

Za njih takve stvari predstavljaju luksuz. Oni se ne pitaju da li da kupe novu tašnu ili da promijene auto. Kod njih je riječ o golom opstanku. I ako vam je kupovna moć ograničena, jedina luksuzna moguć-nost za vas je kupovina brenda. Oni misle zašto bi se uz sve probleme, koje imaju, zadovaljavali jeftinim proizvodima. Lju-di koji kupuju privatne robne marke su uglavnom velike porodice sa dosta djece, ljudi sa višim primanjima i obrazovaniji.

Koji su, po Vama presudni utjecaji, na kupovnu moć stanovništva u vrijeme krize?

Ponekad moramo stvari da gledamo lo-gički, ali logika povezanosti slabe kupov-ne moći i kupovine privatnih robnih mar-ki, ne postoji. Slično je kada govorimo o utjecaju makroekonomskih indikatora. Kada je riječ o individualnoj kategoriji, naravno da može da se pronađe neka veza, ali kada posmatramo čitav sektor roba široke potrošnje, nalazim veoma slabu korelaciju. Tu nailazite na nesaglasnosti i odatle dolazi problem. Ako posmatram individualnu kategoriju ili individualno tržište, nailazim na neke logičnosti koje djeluju. Uzmimo Sloveniju za primjer, udio diskontera raste u posljednje dvije godine, znači postoji korelacija. Ali, ako pogledamo Grčku ili Portugal, udjeli dis-kontera na ovim tržištima ne rastu. Zbog toga sam i dalje uvjeren da je slaba među-zavisnost makroekonomskih indikatora i kupovne moći. Moj posao je da sagledam više primjera, ne samo jedan.

Možete li da nam opišete razliku između kupca i potrošača?

Prvo ih suzite, počnete od tržišta i onda

30

PR članakjuni 2013 www.instore.ba

ARIzONA – BRENd KOjI POStAVljA NOVE StANdARdE

Osnivači AriZone su prepoznali buduće globalne trendove usva-janja zdravih životnih navika. U skladu s tim AriZona se od lansiranja svog prvog proizvoda

Ginseng Tea 1995. godine identificira sa zdravim načinom života. AriZona ledeni čajevi su napravljeni od pravog čaja i voć-nih sokova putem toplotne pasterizaci-je, što daje postojanost proizvodima bez upotrebe konzervansa. Bogati su antiok-sidansima, ne sadrže gluten, pojačivače okusa, niti boje ili konzervanse. Čajevi koji predstavljaju bazu za proizvodnju su funkcionalne varijante zelenog, crnog i bijelog čaja, veoma poznati po pozitiv-nom učinku na zdravlje čovjeka. Također, AriZona čajevi zadržavaju karakterističan okus i kada ih pijete zagrijane, tako da su

Uspješna američka priča od sada i u BiH

AriZona je tipična priča ostvarenja američkog sna. Kompanija koja je us-pjela izgraditi svjetski brend u kat-egoriji bezalkoholnih osvježavajućih pića godine 1990. AriZona je nastala kao poslovni poduhvat dva prijatelja u New Yorku. Distribuirajući pivo u tom gradu, John Ferolito i Don Vultaggio vi-djeli su potencijal u proizvodnji i prodaji ledenog čaja. Plan je bio vrlo jednosta-van – napraviti izuzetno kvalitetan proizvod sa puno različitih okusa, čije će se pakiranje isticati od konkurent-nih proizvoda. Za manje od 15 godina AriZona ledeni čajevi su preuzeli lider-sku poziciju u SAD. Mnogi su rekli „ne možete prodati ledeni čaj u limenci ili ne možete staviti sliku cvijeta na paki-ranje“, ali oni su to napravili i uspjeli. Mala privatna firma je uspjela pobijediti svjetske korporacije Unilever (Lipton) i Coca-Cola (Nestea).

Historija odličan izbor i zimi. AriZona posebnu pažnju posvećuje kvaliteti pakiranja svo-jih proizvoda, pa su boce tamne boje sa zaštitnim slojem od vanjskih utjecaja koji mogu promijeniti kvalitetu proizvoda.

Arizona – kao životni stil

Osnovna filozofija kompanije AriZona se ogleda ne samo u proizvodnji jedinstve-nih i diferencirajućih proizvoda, nego i u samoj korporativnoj kulturi kompanije. Od svog početka ideja kreatora je bila napraviti proizvod, koji bi sami poželjeli piti i konzumirati u svojim porodicama. Poslovne aktivnosti AriZone se sprovo-de na vrlo nekonvencionalan način i to je glavna diferencijacija u odnosu na kon-kurente. Tradicionalne ATL kampanje nisu ključ brand buildinga za AriZonu, nego je gerila marketing i akcije usmjere-ne prema krajnjem potrošaču njen glav-ni oslonac. AriZona je brend sa kojim se poistovjećuje nova generacija, koja je u potrazi za drugačijim iskustvom. Iznena-đujuće inovativna pakiranja i raznolikost okusa je izdvajaju iz mnoštva drugih pro-izvoda, i to posebno privlači mlađe po-trošače. AriZona promovira kreativnost, samopouzdanje, pozitivan pristup životu i pobjednički mentalitet i na taj način po-staje dio životnog stila nove generacije.

Arizona – portfolio proizvoda

Na tržištu BiH dominiraju proizvodi sa klasičnim okusima breskve i limuna. AriZona je prepoznala potencijal i mo-gućnosti u ovom segmentu, te trenutno u asortimanu ima preko 60 različitih okusa. Za europsko i naše tržište iz ši-roke ponude su odabrani najbolji okusi u praktičnim pakiranjima limenke i pla-stične boce. Na našem tržištu se mogu naći pored uobičajenih okusa breskve i limuna, i nove zanimljive kombinacije: zeleni čaj sa medom, zeleni čaj sa okusom nara, kombinacija bijelog čaja, borovnice i kruške. AriZona je posebno ponosna na svoju inovaciju half and half u kojem je spojila osvježavajuću limunadu sa crnim čajem.

www.drinkarizona.com

Tržišni udjeli vrijednosne prodaje, kategorija Ready to drink čajevi – SAD 2012Izvor: Beverage Digest Jan 2013


32

category managementjuni 2013 www.instore.ba

MARKEtING uSMjEREN NA lOjAlNOSt KuPACA

Programi lojalnosti su omogućili maloprodavcima vraćanje počecima maloprodaje. do okrupnjavanja maloprodaje svaki vlasnik radnje je lično poznavao svoje potrošače te je mogao ostvariti personalizovan odnos sa svakim od njih, a svoju ponudu mogao je prilagoditi svakom kupcu. Okrupnjavanjem maloprodaje ovo je postalo nemoguće, ali je istovremeno ostala potreba izgradnje kvalitetnih odnosa sa krajnjim potrošačem

Programi lojalnosti

Autor: darko Vaselić, Business development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, johnson & johnson

Marketing usmje-ren na lojalnost kupaca kao dio m e n a d ž m e n t a odnosa sa kup-

cima, predstavlja koncept koji sve snažnije obilježava mo-derno poslovanje u industriji robe široke potrošnje. Malo-prodaja je postala svjesna da i pored odlične ponude, odnosi sa potrošačima postaju sve značajniji za opstanak i razvoj poslovanja, u okruženju u kom je konstanta jačanje konku-rencije i sve snažnija borba za svakog pojedinog potrošača. Isto tako, postalo je očigledno, da se menadžeri kategorija, uglavnom, oslanjaju na po-datke i istraživanja koja spro-vode dobavljači. Dobavljači su, uglavnom, orijentisani na prikupljanja podataka o kon-kurenciji i kanalima distribu-cije. Stoga, istraživanja ciljnih potrošača, koje preduzimaju proizvođači, imaju mnogo veću upotrebnu vrijednost za dobavljače nego za malo-prodavce. Nakon tih spoz-

naja, postalo je očigledno da maloprodaja mora poraditi na vlastitom prikupljanju poda-taka o svojim potrošačima i korištenju tih podataka za unapređenje poslovanja i poboljšanje odnosa sa njima.

Prvi maloprodajni kartični program, kao preteča pro-grama lojalnosti, pokrenuo je Ukrop iz Virdžinije, SAD 1985. godine u saradnji sa Citicorp inicijativom vezanom za prodajno mjesto. Iako je Citicorp ubrzo napustio ovaj projekat, Ukrop je samostalno nastavio program uvidjevši potencijalnu vrijednost. U prvoj fazi primjene programa lojalnosti, oni su praktikovani, prvenstveno, u manjim malo-prodavcima, dok su veliki na-cionalni maloprodavci čekali da vide rezultate tih projekata. Jedan od razloga zašto su ve-liki maloprodavci čekali potvr-du rezultata je velika novčana sredstva koja su potrebna za implementiranje programa lojalnosti. Za velike multi-nacionalne kompanije ova cifra doseže i do 100 miliona američkih dolara.

Programi lojalnosti su omogućili maloprodavcima vraćanje počecima malopro-dajnog poslovanja. Naime, do okrupnjavanja maloprodaje svaki vlasnik radnje je lično

poznavao sve svoje potrošače. Zbog toga je on mogao ostva-riti personalizovan odnos sa svakim od njih. Također, on je svoju ponudu mogao prilago-diti svakom od njih. Okrup-njavanjem maloprodaje ovo je postalo nemoguće, ali je istovremeno ostala potreba izgradnje kvalitetnih odnosa sa krajnjim potrošačem. To je ponovo postalo moguće sa razvojem informacione tehno-logije i sa padom cijena infor-macionih komponenti, kao

i padom cijena implementa-cije zahtjevnih informacionih rješenja. Uporedo sa razvo-jem informacione tehnolo-gije i padom cijena pojedinih informacionih komponenti maloprodavci su počeli uviđati određene činjenice koje su mnoge od njih iznenadile. Na taj način su došli do saznanja da manji dio njihovih kupaca, u suštini, zaslužan za veći dio njihovog biznisa. Podatak koji ovo potvrđuje je da prvih 30% kupaca rangiranih prema

Slika 1. Vrijednost potrošačevog životnog vijeka

Vrijednost klijentovog

životnog vijeka

Prosječna vrijednost transakcije

Godišnja frekvencija kupovina

Očekivani životni vijek klijenta


potrošnji učestvuju u ukupnoj prodaji sa čak 65%! Isto tako se pokazalo da 10% prvih kupaca učestvuje u ukupnoj prodaji sa čak 40%! Također se poka-zalo da većina top potrošača posjećuje jednom mjesečno (ili čak manje) određenog maloprodavca, a ostatak svog budžeta troši kod konkuren-cije. Pored ovih iznenađujućih podataka, druga istraživanja su otkrila još neke činjenice:

• šestostruko je skuplje privu-ći novog potrošača i prodati mu proizvod u poređenju sa prodajom proizvoda već po-stojećem potrošaču,

• nezadovoljni potrošač će svoje nezadovoljstvo u po-slovanju sa kompnijom pre-nijeti na 8-10 svojih pozna-nika,

• kompanije mogu povećati svoje profite i do 85% putem povećanja zadržavanja svojih potrošača za 5%,

• izgledi prodaje novom po-trošaču su 15% dok su izgle-di prodaje postojećem po-trošaču 50%,

• 70% potrošača koji su neza-dovoljni uslugom će ponovo poslovati sa kompanijom ako se brzo riješi njihov problem,

• za potrošače vrlo često vrije-

di Paretov princip prema ko-jem 80% profita kompaniji donosi 20% potrošača, dok 10-20% potrošača mogu do-nositi gubitke.

Sve ovo je dovelo do veće opredijeljenosti maloproda-jnih kompanija ka ulaganju većih napora u zadržavanje potrošača. Da bi to bilo oz-biljno shvaćeno, osmišljen je koncept po kome se mjeri vri-jednost potrošača za kompa-niju (Life Cycle Value – LCV). Vrijednost potrošačevog

životnog vijeka je predstavl-jena na Slici 1.

Postalo je jasno da je ključ uspješnog poslovanja, posti-ći veću lojalnost potrošača. Putem povećanja lojalnosti klijenata, željelo se uticati na dugoročno poboljšanje ključ-nih prametara poslovanja u kategorijama u kojima posluje maloprodajna kompanija. Lo-jalni klijenti su profitabilniji za kompaniju i to na četiri načina:

• putem povećanja kupo-vina u različitim kategori-jama proizvoda (cross-sell) i povećanja potrošačke korpe (up-sell), na šta se može uti-cati promjenama marketing miksa, ako se poznaju karak-teristike ciljnih potrošača,

• putem profita od smanjenja operativnih troškova zbog predvidivosti ponašanja potrošača i prilagođavanja ponude takvom ponašanju,

• profit od preporuka lojalnih-zadovoljnih potrošača,

• profit od premija u cijeni, pošto lojalni potrošači ne kupuju samo na promoci-jama, nego i u periodima re-dovnih cijena.

Lojalnost potrošača se gradi na pozitivnim iskustvima koje kupac stiče kupovinom i ko-

Slika 2. Implikacije zadovoljanog nasuprot nezadovoljnog potrošača

Slika 3. Segmentacija lojalnosti klijenata

Nezadovoljan klijent Zadovoljan klijent

Samo 4% nezadovoljnih klijenata žali se direktno kompaniji.

Zadržavanje postojećeg klijenta košta 4-5 puta manje nego osvajanje

novog.

Preko 90% nezadovoljnih klijenata ne želi više poslovati ili doći u

kontakt sa kompanijom.

Zadovoljni klijenti su spremni platiti više za proizvod / uslugu.

Svaki će nezadovoljan klijent o svom nezadovoljstvu reći u prosjeku

devetorici drugih ljudi.

Svaki će zadovoljni klijent o svom zadovoljstvu reći u prosjeku petorici

drugih ljudi.

f) nezadovoljni – zbog specifičnih iskustava u kontaktu sa kompanijom ili proizvodima/uslugama

Ponašanje klijenata

Lojalni klijenti

a) emotivni – rijetko preispituju odluke o kupovini, - snažno vjeruju da je izabrani brend najbolji

b) inertni – povremeno preispituju odluke o kupovini - ne vole promjene, slabo angažovani

c) racionalni – često preispituju odluke o kupovini- potvrđuju izabrani brend kroz racionalne kriterije

d) promjena stila života – preispituju odluke o kupovini zbog promjena u njihovim potrebama

e) racionalni – često preispituju odluke o kupovini- izabiru novi brend na osnovu racionalnih kriterija

Klijenti koji smanjuju potrošnju

rištenjem proizvoda i usluga kompanije, te na kontaktima (direktnim ili indirektnim) koju oni imaju sa određenom kompanijom. Može se reći da je zadovoljstvo potrošača njegov pozitivan ili negati-van osjećaj o vrijednosti, koju je spoznao prilikom upotre-be proizvoda ili korištenjem usluga kompanije. Implikacije koje zadovoljni/nezadovoljni klijenti imaju na poslovanje predstavljeni su slikom br. 2:

Postizanje većeg zadovoljstva potrošača je važno i zbog toga što zadovoljni potrošači troše više i postaju još lojalniji kom-paniji. Na taj način se poveća-va vrijednost potrošačevog ži-votnog vijeka. Segmentiranje potrošača u zavisnosti od lo-jalnosti i ponašanja u određe-nom vremenu je predstavljeno Slikom 3.

Obzirom da lojalnost klijenata nije sama sebi cilj, nego ima za cilj povećanje prodaje i profi-tabilnosti kompanija, u nared-nom tekstu će biti više riječi o lojalnosti klijenata u funkciji unapređenja parametara kate-gorija proizvoda.

Literatura:• Woolf B.: “Loyalty marketing – The Second Act”, Teal Books, Richmond 2002• www.crmtrends.com, April 2013


na mjestu prodaje: istraživanje

MyStERy SHOPPING u BOSNI I HERCEGOVINI

Mjerenje kvaliteta usluge

Kako nam je naša sagovornica na početku istakla, Mystery shopping je u početku bila

tehnika koji su koristili privat-ni istražitelji kako bi u ban-kama i maloprodajnim mjes-tima spriječili krađe od strane zaposlenika. Dvadesetih go-dina prošlog stoljeća američki trgovci na malo počeli su ko-ristiti pojam Mystery shopping za metodu mjerenja kvalitete usluge putem tajnih kupaca. Sedamdesetih i osamdes-etih godina intenzivnim PR aktivnostima populariziran je Mystery Shopping da bi, potaknuta internet revolu-cijom 90-ih godina prošlog stoljeća, Mystery Shopping industrija doživjela nagli rast i prihvaćanje. „Kao rezultat tog rasta, Michael Bare i Mark Mi-chelson 1997. osnivaju MSPA (Mystery Shopping Providers Association) s ciljem definisanja strogih etičkih načela i standarda poslovanja Mystery Shopping in-dustrije. Ulaskom u 21. stoljeće razvoj online softverskih rješenja za provođenje mystery shoppinga u potpunosti je promijenio Mys-tery Shopping industriju“, riječi su Amre Hašimbegović.

Da bi se shvatilo funkcioni-sanje sistema Mystery Shop-pinga, prvenstveno ga je potrebno predstaviti. Mystery shopping ili tajno kupovanje podrazumijeva angažiranje prethodno educiranih tajnih kupaca, koji se na zahtjev određene kompanije pret-

Pojam Mystery Shoping je u dobroj mjeri nepoznat domaćoj javnosti. Samo pojedini znaju da se iza ovog engleskog naziva krije mjerenje kvaliteta usluge putem tajnih kupaca (mystery shoppera). u Bosni i Hercegovini ovaj vid istraživanja radi kompanija GMS d.o.o. Amra Hašimbegović, direktorica kompanije GMS d.o.o. u razgovoru za InStore pojašnjava historijat Mystery Shoppinga te njegovu vrijednost za tržište uslužnih djelatnosti

Razgovarao: Mario trojer

varaju da su potencijalni i redovni kupci. Oni pritom prema unaprijed definisa-nim kriterijima detaljno i objektivno mjere kvalitetu usluge te kompanije i/ili nje-zinih konkurenata s ciljem njezina poboljšanja i nakon toga na odgovarajući način izvještavaju o svom iskustvu na usporediv i konzistentan način. Mystery shopping nije fokusiran isključivo na in-terakciju kupca i prodajnog osoblja, već na cjelokupno iskustvo kupaca (customer experience management) na koje osim prodajnog oso-blja utječu i prostor, proizvod, cijena, način pružanja usluge i dr.

Da bi neka osoba postala tajni kupac (Mystery Shopper), potrebno je da se prijavi pu-tem web stranice www.gms.ba. „Ovaj način prijave se po-kazao kao najefikasniji alat za animiranje što većeg broja tajnih kupaca. Često koristimo i lokalne portale ili lokalne radiostanice pošto su u manjim mjestima ti mediji ipak najposjećeniji“, kaže naša sagovornica koja dodaje da, nakon zaprimljene

prijave za posao tajnog kupca, kandidati prolaze selekcijski proces od tri nivoa. Bitno je napomenuti da kompanija GMS d.o.o. svojim klijentima prodaje istinite i relevatne in-formacije o njihovoj i kvaliteti njihove konkurencije i upravo ovo je glavni razlog zašto je nužno da selekcija tajnih ku-paca se odradi što je moguće profesionalnije.

Tajni kupci uglavnom dje-luju lokalno i mjere kvalitet usluge kompanija etabliranih na tržistu BiH. Jedini kompa-rativni faktor koji ističe naša sagovornica se odnosi na mje-renje kvaliteta usluge domaćih kompanija i stranih unutar naše zemlje. „Jednostavnije je mjeriti kvalitet usluga stranih kompanija jer one imaju uspos-

tavljene standarde i procedure poslovanja. Mystery Shopping je tu da izmjeri da li se određene procedure – standardi provode ili ne“, ističe direktorica kompa-nije GMS te napominje kako je mjerenje kvaliteta usluge domaćih kompanija prilično otežano upravo zbog odsustva standarda poslovanja.

Prilikom provođenja Mys-tery Shoppinga, tajni kupci nailaze na razne greške koje davaoci usluga rade pri radu sa kupcima. Najčešće greške se odnose na prezentacij-ske vještine, tj. poznavanje i nuđenje proizvoda koji prodaju. Razlozi za ovakvo nešto mogu biti brojni ovise o samoj industriji. Pohvalna je informacija da su određene kompanije uspjele usposta-

Amra Hašimbegović

Graf 1

Graf 2


Global Market Solutions d.o.o koji na tržistu BiH po-sluje pod akronimom GMS nastao je 2006. godine kada je upošljavao dvoje zapo-slenih. Na samom početku kompanija bila je usko speci-jalizirana za nuđenje usluga Mystery Shoppinga. Danas je to respektabilna kompa-nija za istraživanje tržišta i poslovno savjetovanje koja broji 13 zaposlenih, 250 an-ketara/tajnih kupaca. Cilj kompanije je postati respek-tabilna konsultanska kuća u regiji bazirana na znanju i profesionalnom odnosu pre-ma svojim klijentima.

O kompaniji GMS d.o.o

viti prodajne standarde putem Mystery Shoppinga. Neki su čak izmijenili prodajne procedure, uniforme prodaj-nog osoblja, grafički prilago-dili svoje logotipe i još puno toga... „Mystery Shopping je u biti mjerenje menadžmenta. I u osnovi je to upravljački alat.“

Kompanija u saradnji sa svo-jim kolegama iz regije redov-no radi istraživanja kvaliteta usluge. Program istraživanja pod nazivom Guest (prema akronimu engleske riječi GUEST /gost/ za Greet, Un-derstand, Explain, Suggest, Thank) se provodi u cijeloj regiji i trenutno se finiširaju rezultati za proteklu 2012. godinu koji će biti objavljeni uskoro. Istraživanje za 2011. godinu se radilo sedam ze-malja regije: Bosni i Hercego-vini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Makedoniji i Bugarskoj. Tajni kupci po-sjetili su 960 različitih obje-kata - autosalona, turističko-ugostiteljskih objekata, banaka, maloprodaje, prodaj-nih mjesta telekomunika-cijskih preduzeća, benzin-skih pumpi, supermarketa te uslužnih objekata. Pritom su obraćali pažnju na pet osnov-nih elemenata dobre usluge: pozdrav, utvrđivanje potre-ba/želja kupaca, proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda, zahvala na posjeti.

Prema rezultatima ovog istraživanja, naša zemlja Bos-na i Hercegovina se smjestila na sedmo, posljednje mjesto s ukupnim rezultatom od 59,76 posto, a ispred nas su države iz okruženja. Najbolje smo rezultate zabilježili u sa-lonima automobila, dok su telekomunikacijska prodajna mjesta standardno najlošija. Supermarketi, grana od koje se uobičajeno mnogo očekuje, smjestila se na pretposljed-nje mjesto, netom prije tele-komunikacija.

Da li išta najbolje rade naši prodavači? U najvećoj mje-ri naši prodavači najviše „pozdravljaju kupce“ (78,33%), ali još uvijek im najmanje nude dodatni proizvod (22,82%).

S druge strane su se istak-nuli Slovenci (77,02%) koji su, još od prošlog istraživanja zasjeli na tron regije i kvalite-tom usluge svojih prodavača zasluženo drže vodeću pozi-ciju u regiji. Hrvatska se na trećem mjestu s ukupnim re-zultatom od 71,08 posto, gdje se smjestila iza drugoplasirane Makedonije.

Prema ljudima iz GMS-a, postoji jedan način da pružamo odličnu uslugu - jed-nostavno je pružimo. Ne zato što je neko čuo da će na ovaj način profit biti veći, nego radi nas samih prodavača. Nije dovoljno postaviti stan-darde, educirati ljude i pus-titi stvari da dalje idu same od sebe. Kvalitetu usluge se mora stalno na paziti, da-kle kontinuirano je mjeriti i unapređivati.

36

na mjestu prodaje juni 2013 www.instore.ba

NOVI tRENdOVI u INStORE MARKEtINGu

Mamac za kupovinuAutor: Miroslav Plećaš, direktor, Btl Mandis Media, www.mandis.rs

Svake godine smo svjedoci novih i inovativnih tehnika koje prodavci koriste, a čiji je cilj novo iskustvo za kupca i pospješivanje prodaje, što je veoma bitno prodavačima

U doba recesije, kada potrošači kupuju samo ono najo-snovnije, prodavači se trude da na sve

načine privuku pažnju kupaca ne bi li razmislili da isprobaju nove proizvode, pored onih

toga poruče taj isti proizvod online uz besplatnu dostavu. Dodatna pogodnost ovakve kupovine je mogućnost ostva-renog popusta, koji je dostu-pan samo onim kupcima koji su učestvovali u prezentaciji u određenom objektu gdje se shopper showrooming odr-žavao. Pojedini prodavci ek-skluzivnih brendova su ovaj vid iskustva čak i počeli da

služe za promociju novih pro-izvoda i usluga, služe i za pru-žanje informacija o tome gdje se ti isti proizvodi mogu kupiti, kao i o tome na kojim mjestima se održavaju promocije. Oče-kuje se da se ovaj vid cross se-lling marketinga kroz mobilne aplikacije, gdje se kompanije i prodavci trude da kupce odve-du na mjesto prodaje, pojačava kako godine budu prolazile.

sjete upravo njihove lokale, a ne konkurenciju.

Elektronski kuponi su online trend koji sve više dovodi kup-ce i pospješuje offline kupovi-nu. Kako kupci danas, mnogo više nego ranije, koriste raču-nare i e-mailove za plaćanje svojih računa, veliki trgovinski lanci putem newslettera šalju limitiranu ponudu svim onima

omiljenih i neophodnih. Svake godine smo svjedoci novih i inovativnih tehnika koje pro-davači koriste, a čiji je cilj novo iskustvo za kupca i pospješiva-nje prodaje, što je veoma bitno prodavcima.

Shopper showrooming je je-dan od novih trendova popu-larnih u svijetu koji se zasniva na ideji TV shopa, i povezuje offline i online iskustvo, tako da je kupcima pružena prilika da kupe određeni proizvod i kada odu iz radnje. Koncept se zasniva na prikazivanju svih funkcionalnih benefita odre-đenog proizvoda na mjestu prodaje, gdje kupci imaju mo-gućnost da isprobaju sve nje-gove karakteristike, a nakon

naplaćuju kupcima, igrajući na kartu sujete da, osim toga što svako ne može da ima određe-ni proizvod, već ne može ni da isproba isti.

Mobilne aplikacije postaju dio svakodnevice od kojih pro-sječni potrošači očekuju da im olakšaju proces odlučivanja šta, gdje i kada kupiti. Veliki lanci sve više shvataju da i online prodaja ima bolju alternativu, a to je mogućnost poručivanja proizvoda na putu do posla. Iz tih razloga sve više lansi-raju svoje aplikacije čiji je cilj ušteda vremena i novca svojim vjernim potrošačima. Uz tr-govačke lance i veliki brendo-vi lansiraju sve više mobilnih aplikacija, koje osim toga što

Prodavnica budućnosti predstavlja koncept koji se više ne zasniva na premisi 4P gdje je potrebno imati pra-vi proizvod, po pravoj cijeni i na pravom mjestu prodaje uz odgovarajuću promociju. Kupci danas imaju sve više izbora gdje će i na koji način obaviti kupovinu, te izazov ne predstavlja kako kupce privući u prodavnicu, već kako tu istu prodavnicu odvesti do kupca. Korištenjem ‘proširene stvar-nosti’ (augmented reality) i ostalih digitalnih tehnika prodavači su sada u moguć-nosti da kupcima pruže novo iskustvo koje ne postoji ni na jednom drugom mjestu, što je sasvim dovoljan razlog da po-

koji su se prijavili za čitanje istog. Kupac dobija kupon sa određenim popustom koji gla-si na njegovo ime i koji može iskoristiti u određenom vre-menskom periodu i u njemu najbližem objektu. Na ovaj način prodavci imaju podatke o tome šta određeni potrošači najviše kupuju te i sam kupon magazin mogu ‘skrojiti’ na osnovu afiniteta pojedinačnog potrošača.

Garancija povrata novca, ukoliko proizvod nije ispunio vaša očekivanja. Ovo je u po-sljednje vrijeme sigurno najra-dikalniji pristup pridobijanju novih kupaca i zadržavanju starih, ali je u svijetu i te kako

Brendiranje ulaznih vrata Brendiranje senzora


O agencijiAgencija BTL Mandis Media je, iako osnovana 2011. go-dine, jako brzo postala lider na tržištu kada je u pitanju instore oglašavanje u naj-značajnijim maloprodajnim lancima. U svojoj ponudi BTL Mandis Media svojim klijenti-ma također može ponuditi i wallscape formate oglašava-nja. Klijenti u nama prepo-znaju partnera koji u njihove ime uspostavljaju direktnu komunikaciju sa potrošačima putem indoor oglašavanja i time doprinose njihovom uspjehu.

postao popularan. Zasniva se na dva principa: uvjeravanju kupca od strane proizvođača da je određeni proizvod to-liko dobar da najvjerovatnije nećete iskoristiti mogućnost povrata novca, iako to možete, kao i na bolje pozicioniranje u odnosu na konkurenciju, koje proističe iz stava kompanije “kupite, probajte, uzmite no-vac natrag ukoliko vam se ne svidi”.

Instant targetirane poruke su jedan od veoma efektnih na-čina da skrenete pažnju kupaca i to na samom mjestu proda-je. Poput sindroma “okretanja kanala” kada krenu reklame na televiziji, mnogi kupci da-nas ne vide poruke koje “vise sa woblera” ili im se “smješ-kaju” sa shelf linera. Umjesto ovoga su sve veće kompanije počele da koriste sisteme digi-talnog označavanja, kao što je AdPulse. U pitanju je display oglašavanje na mjestu prodaje, gdje se više od 70 posto odluka o kupovini i donese, a kojim

je putem interneta moguće upravljati i ažurirati poruke u realnom vremenu. AdPulse podržava oglašavanje putem

video-spotova ili u vidu foto-grafija, a moguće je koristiti i sa nekim od tradicionalnih in-store oglasnih formata.Ad Pulse display oglašavanje

3D ram za police

38

inPromocijejuni 2013 www.instore.ba

Bonito Nescafé Coffee To Go

Mentos nagrade za srednjoškolce! Becollino

Bonito supe vrhunskog kvali-teta su relativno novi proizvod iz široke palete prepoznatlji-vog domaćeg brenda Bonito. Polako, ali sigurno pronalaze put u kuhinju svake domaćice i postaju nezaobliazan dio sva-kog ručka. Kao dokaz kvaliteta su priznanja Novosadskog saj-ma 2013 poveljom za kvalitet i zlatnim medaljama za sve četiri vrste: kokošija, goveđa, povrtna i posna.

Da bi zadovoljili svaku vašu potrebu za kafom, u bilo koje doba dana ili noći, Nescafé je osmislio koncepte prodaje koji vam uvijek i svugdje omogu-ćavaju uživanje u ovom savr-šenom napitku. Možete ju po-piti kod kuće, na putu do posla svoj omiljeni Nesacafé 2go ili kafu za van, ili pak na poslu - s uvijek spremnog i kvalitetnog Nescafé aparata za kafu. Nes-café vam u ovim prilikama pru-ža zaista širok izbor napitaka

Priča o brendu Mentos piše se već skoro osamdeset godina i ispisana je milijardama sjajnih očiju, sretnih osmijeha i svježih poljubaca. Holanđanin Pierre van Melle došao je na ideju da stvori žvakaće bombone sa okusom peperminta 1932. go-dine dok je putovao sa bratom u Poljsku vozom. Bombone su dobile ime Mentos i pre-poznatljive su po rolni od če-trnaest komada koja je i danas u upotrebi. Mentos bombone imaju mekanu sredinu sa hr-skavim vanjskim slojem i uvi-jek svježim okusom, bez obzira koji okus izaberete, mente ili voća. Danas, Mentos se može pronaći u preko 100 zemalja širom svijeta i velikim izbo-rom okusa. Mentos nije samo sinonim za žvakaće bombone. Mentos je također i žvakaća guma, koja postaje sve popu-larnija. Mentos žvakaće gume se proizvode od 2005. godine. Privlače pažnju posebno zbog neprestanih inovacija, koje su uočljive u svim novim proi-zvodima. Mentos bombone i

Becollino kolekcija za higijenu, njegu i zaštitu bebine kože ne sadrži vještačke boje, konzer-vanse niti potencijalne alerge-ne. Koncipirana je na prirod-nim ekstraktima namijenjenim osjetljivoj i nježnoj bebinoj koži, sa pažnjom i poštovanjem svih europskih propisa. Izrađe-na je uz pomoć najsavremenije tehnologije i najsavremenijih receptura. Namijenjena je be-bama sa normalnom kožom i za svakodnevnu upotrebu. Pru-ža higijenu, intenzivnu njegu i zaštitu. Osnovni sastojci su: ek-strakt nevena, jojobino i bade-movo ulje, kakao i shea puter, pantenola, bisabolol (aktivna komponenta kamilice), protei-ni pšeničnih klica, prirodni mi-nerali, vitamin E itd. U svom sastavu, Becollino kolekcija ima proizvode za svakodnevnu njegu bebine kože koja je naj-značajnija u prvih pet godina života. Becollino kupka, šam-pon, sapuni, vlažne maramice za bebe, sapuni –namijenjeni su za higijenu i njegu. Becolli-

- kratku kafu, dugu kafu, kafu s mlijekom, cappuccino, machia-to, cappuccino s čokoladom, Nesquik kakao napitak, čaj, moccaccino i još mnoge druge. U ovako širokom asortimanu svako može naći nešto za sebe.

Na području Bosne i Hercego-vine (Mostar, Sarajevo, Banja Luka i Tuzla) u mjesecu maju svakog petka imali ste priliku uživati u ovom savršenom na-pitku.

žvakaće gume su dio portfolia talijanske kompanije Perfetti van Melle, koja je svjetski lider na tržištu slatkiša.

U sklopu svoje proljetne re-klamne kampanje Mentos je srednjoškolce u Sarajevu, Tuzli, Banja Luci i Mostaru iznena-dio svojim poklonima. Mentos timovi su svojom posjetom školama usrećili mnoge sred-njoškolce i privukli pažnju pro-laznika koji su sa iznenađenjem posmatrali igru bacanja velike Mentos kocke. Svaki učesnik u bacanju osvojio je Mentos po-klone - Mentos paketiće bom-bona, USB stickove, frizbije i slušalice.

no ulje, mlijeko, puder, zaštitna krema, zaštitna mast – za zašti-tu i njegu. Proizvodi su nježnog i prijatnog mirisa. Svi proizvodi Becollino kolekcije za bebe ne sadrže konzervanse, vještačke boje niti potencijalne alergene.

Krajem mjeseca maja, u svim većim tržnim centrima u BiH, organizovane su promocije gdje su svi zainteresovani po-sjetioci, bez obzira na kupovi-nu, na poklon dobili sampling nove Becollino kupke.

U prodajnim objektima širom BiH konstantno se održavaju promocije Bonito supa. Ljub-azne promoterke pored eduka-tivnog informisanja potrošača o supama i ostalim Bonito proizo-vidma, kupce su nagrađivale pri-godnim poklonima. Svaki kupac koji se odlučio za dvije Bonito supe imao je priliku da dobije Bonito kečap, Boni začin, Boni quick i voćni čaj Aronija. Bonito ime dobrog ukusa!


Nescafé Dolce GustoNescafé Coffee To Go Milka biskviti Uključite aparat, umetnite kap-sulu s kafom, povucite polugu, pomirišite, probajte i – abraka-dabra! – zapitat ćete se kako ste dosad uopće mogli preživjeti dan bez svog čarobnjaka za kafu. Aparat za kafu Nescafé Dolce Gusto pravo je remek djelo revolucionarne Krups

Milka biskviti su namijenjeni za cijelu porodicu, kako za djecu tako i za odrasle. Konzumiramo ga kada: nam je potreban uži-tak, da se opustimo ili ugađamo sebi, želimo nešto slatko poslije obroka, želimo da grickamo i želimo da uživamo sa cijelom porodicom.

Milka Choco Lila Stix – Ne-odoljivo hrskavi biskviti, u obli-ku štapića prelivenih pravom Milka čokoladom, zasladit će vašu priču i pretvoriti druženje sa dragim ljudima u slatke mo-mente opuštanja.

Milka Choco Cookies – Laga-ni i hrskavi biskviti napravljeni od pšeničnog brašna sa koma-dićima prave Milka čokolade predstavljaju sjajno rješenje za sve sladokusce, idealni uz kafu ili čaj. Postoje 3 okusa – sa ko-madićima čokolade, čokolade i lješnjakom, čokoladom i suhim grožđem.

Milka Choco Minis – Hrskavi biskviti ispunjenim mliječnim filom od Alpskog mlijeka i pre-

tehnologije i avangardnog di-zajna, a neodoljive varijante kafe od najboljih zrna arabice dolaze u kapsulama koje čuvaju svježinu okusa i arome.

U toku mjeseca maja organizo-vana je promocija u Mercator HM Sarajevo.

liveni kremom od prave Milka čokolade.

Milka Choco Dessert – Ideal-no rješenje za sve one koji vole da svuda i u svakoj prilici, sa sobom ponesu i podijele omi-ljeni desert. Tri ukusna biskvita ispunjenih neodoljivim voćnim punjenjem od narandže, maline i zavodljivog čoko - musa, pre-liveni su pravom Milka čokola-dom. Njihovu svježinu uspješ-no čuva i produžava praktično „reclose“ pakovanje sa opcijom otvori – zatvori.

U tržnim centrima širom BiH, tokom maja i juna, organizovne su promocije novih Milka pro-izvoda.

40

istraživanjejuni 2013 www.instore.ba

Internet je postao glavni medij svih marketinških aktivnosti, pa tako i istraživačkih. Mnogobrojne kvantitativne i kvalitativne tehni-ke su dobile svoju online formu, a

oblast istraživanja koja je ovom promje-nom posebno unaprijeđena jeste testi-ranje proizvoda.

Da li potrošači prihvataju proizvod, na koji način ga koriste, koliko su njime za-dovoljni i šta se još može popraviti jesu pitanja na koja treba odgovoriti prije lansiranja proizvoda na tržište? Odgo-vore na ta pitanja daje testiranje proi-zvoda.

Opcije za lokaciju

Testiranje proizvoda se može odigra-vati na jednoj centralnoj lokaciji (engl. central location testing) ili u kućama ispi-tanika (engl. home use test). Osim u slu-čajevima kada je potrebno imati veću kontrolu nad uslovima testiranja (kada

ONlINE KVAlItAtIVNE tEHNIKE zA tEStIRANjE PROIzVOdA u dOMAćINStVu

Udobna i pogodna za ispitanikeOva tehnika je, zbog mogućnosti korištenja različitih medija, idealna za testiranje vizuelnih rješenja za reklamne kampanje, reklamne džinglove ili storyboardove

Autor: Masmi, www.masmi.rs je potrebno minimizovati utjecaj vanj-skih faktora), testiranje proizvoda u kući je bolja opcija. Povratna informacija do-bijena na taj način je mnogo bliža isku-stvu koje će budući kupci tog proizvoda zaista imati, nego ona koja se dobija ako proizvod testiran u vještačkoj situaciji.

zanimljiva tehnika

Pojavljivanjem kvalitativnih online teh-nika za istraživanje tržišta otvorene su nove mogućnosti za in home testiranje proizvoda. Posebno je zanimljiva tehni-ka koja liči na fokus grupe, ali sa jednom glavnom razlikom - umjesto da se odvija među grupom ljudi okupljenih u jednoj prostoriji, diskusija se odvija u virtuel-nom prostoru. Ova tehnika bazira se na web platformi sličnoj forumu gdje se ispitanici u različito vrijeme uključuju u diskusiju, onda kada to njima odgova-ra. Ovakve online zajednice mogu biti kratkotrajne (od 3 do 7 dana), a mogu potrajati i nekoliko sedmica u slučaju kontinuiranog (multifaznog) istraživa-

nja. Članovi online zajednice angažo-vani su da ispunjavaju različite zadatke, odgovaraju na pitanja moderatora i di-jele svoja iskustva sa ostalim članovima.

Karakteristike

Karakteristike ove istraživačke tehnike koje je čine idealnom za testiranje pro-izvoda su: multimedijalnost (moguć-nost da se ispitanici fotografišu ili snime dok koriste vaš proizvod), prirodnost (nema iskrivljenja odgovora pod dej-stvom vještačkih uslova – proizvodi se testiraju na način na koji će ih budući kupci koristiti), iskrenost (ispitanici će reći i ono što možda ne bi rekli sjedeći pred istraživačem ili grupom nepozna-tih ljudi), izbjegavanje konformizma u davanju odgovora (ispitanici ne vide tuđe odgovore dok ne daju svoj) i do-met (mogućnost rada sa ispitanicima koji inače nisu u mogućnosti da napu-štaju kuću i putuju do mjesta gdje se vrši testiranje, naprimjer trudnice, majke sa malom djecom, poslovni ljudi koji ne-


maju vremena za učestvovanje u tradi-cionalnim vrstama istraživanja i slično).

Ova tehnika objedinjuje klasično te-stiranje proizvoda, grupnu diskusiju i etnografsku studiju (istraživač ima pri-stup podacima o ponašanju ispitanika i korištenju proizvoda u njihovom pri-rodnom ambijentu). Mogućnosti sni-manja i „kačenja“ snimaka na web plat-formu zamjenjuje prisustvo posmatrača na terenu. Mogućnost članova online zajednice da svoja iskustva, mišljenja

ili video-snimke podijele sa drugima i mogućnost da komentarišu odgovore ostalih, kao u fokus grupama, podstiče ispitanike na dublje razmišljanje i pre-ispitivanje svojih utisaka, dok klijentu pruža uvid u suptilniju diferencijaciju različitih doživljaja i iskustava sa proi-zvodom.

Osim što je vrlo udobna i pogodna za ispitanike, ova tehnika je naročito po-godna i za klijente koji iz kuće ili kan-celarije mogu da prate istraživanje. Na

ovaj način klijent može da prati korište-nje proizvoda u svakoj fazi i konstantno bude u kontaktu sa ispitanicima, postav-lja im dodatna pitanja i zadaje posebne zadatke u vezi sa korištenjem proizvoda.

Razne mogućnosti primjene

Ovom tehnikom se može testirati širok dijapazon proizvoda od prehrambe-nih ili kozmetičkih proizvoda, preko tehničkih uređaja ili aparata za kuću, do softverskih rješenja. Ova tehnika je posebno pogodna za testiranje proizvo-da čiji efekti se pojavljuju poslije dužeg vremenskog perioda kao što su aparati ili posuđe za pripremu hrane, različiti sastojci za kuhanje (naprimjer brašno ili pavlaka za kuhanje) ili, naprimjer, koz-metički preparati (npr. anticelulit kre-me, kreme protiv bora itd.).

Online kvalitativne metode su pogodne za testiranje koncepata – proizvoda, us-luge ili promotivne ponude dok su još na nivou ideja. Pored toga, ova tehnika je, zbog mogućnosti korištenja različi-tih medija, idealna za testiranje vizuel-nih rješenja za reklamne kampanje, re-klamne džinglove ili storyboardove.

42

istorija brendajuni 2013 www.instore.ba

FAKS HElIzIM

Priredila: Brankica Olić, brend menadžer, Saponia Osijek [email protected]

Već od samih početaka svog po-stojanja Saponia ispisuje histo-riju pranja veša na ovim pro-storima. Kako vrijeme prolazi, inovativni duh njenih struč-

njaka postaje sve snažniji, da bi danas Saponia stasala u jednu od vodećih de-terdžentskih industrija u regiji. Ukratko, priča o 45 godina Faks helizima je priča o kvalitetu, tehnološkim inovacijama, proizvodnom iskustvu i predanosti nje-nih stručnjaka usmjerenih na konstant-no unapređivanje Faks helizima, kako bi potrošačima život učinio ugodnijim i boljim.

Proizvod koji je odredio budućnost Saponije

Faks helizim se proizvodi po originalnoj zaštićenoj recepturi. Nastao je u labora-torijima Saponije kao rezultat znanja i inovativnosti, kao i praćenja naučnih do-stignuća u oblasti deterdženata.

Saponijin tim stručnjaka, prepun entuzi-jazma, predvođen inženjerom Prelićem, 1968. godine, razvio je novu formulaciju deterdženta te je, za ono vrijeme, najsa-vremenijom tehnologijom proizveden novi deterdžent za mašinsko i ručno pra-nje veša – Faks. Faks je izašao na tržište u kartonskoj kutijici koja je imala svega 200 g deterdženta. Jednostavan, ali uočljiv di-zajn u kombinaciji svijetloplavog logoti-pa i crvenih elemenata snažno se isticao na bijeloj pozadini.

U to vrijeme, Faks je predstavljao revo-lucionarni proizvod, jer je bio prvi de-terdžent na ovim prostorima koji je sadr-žao enzime, a mogao se koristiti za pranje u mašinama. Funkcija enzima u procesu pranja je ubrzavanje uklanjanja nečisto-ća sa veša, pa je Faks helizim omogućio da se izuzetna čistoća i bjelina veša po-stigne s mnogo manje napora. Krajem te godine deterdžent je dobio svoj sadašnji naziv Faks helizim. Od tada Faks helizim pomaže generacijama domaćica u njiho-voj brizi u osiguravanju čistoće njihovog veša, a tradicija korištenja se prenosi s majki na kćerke. Osim što je postao sino-nim za deterdžent, Faks helizim je imao i širi društveni značaj, jer je oslobodio do-maćice mukotrpnog ručnog pranja veša, pa su više vremena mogle posvetiti poro-dici i obvezama izvan kuće.

Gdje je profesor Faks?

Uz nastojanje da tržištu ponudi kvalite-tan proizvod, Saponia je bila među prvim kompanijama u tadašnjoj državi, koja je počela da primjenjuje marketinška načela poslovanja. Saponijin marketinški tim je najavio izlazak novog proizvoda intri-gantnom uvodnom kampanjom „Gdje je profesor Faks?“, te zainteresovao potro-šače za novi proizvod. Kasnije, simpatič-na maskota profesora Faksa kroz seriju oglasa – osmišljenih kao kurs profesora Faksa o pravilnom pranju veša upoznaje domaćice s novitetom – Faks helizimom. Vrlo rano se krenulo i sa medijskom kampanjom na televiziji. Saponia je kon-tinuirano njegovala odnose s potrošači-ma i izgrađivala odnos trajnog povjere-nja i dugogodišnje lojalnosti potrošača. Značajan vid komunikacije s potrošačima

Sinonim za deterdžent

bila je edukacija, pa su štampane knjižice s mnoštvom korisnih informacija o pra-nju veša, načinu korištenja deterdženata, rukovanju mašinama za pranje veša i dru-gim savjetima.

Ubrzo je sve veći broj domaćinstava imao mašine za pranje veša, potrošnja deterdženta je kontinuirano rasla, pa se javila potreba i za većim pakovanjima deterdženta. Početkom sedamdesetih godina se prešlo na pakovanje od 3 kg deterdženta u platnenim vrećicama.


Osijek – metropola deterdženata

Od izlaska Faks helizima Saponia se snažno počinje razvijati kao deterdžent-ska kompanija, a već 1969. godine pokrivala je 55,2 posto ukupne proi-zvodnje deterdženata bivše Jugoslavije. Sredinom sedamdesetih godina zavr-šena je rekonstrukcija pogona za pro-izvodnju deterdženata, a proizvodnja Faks helizima iz godine u godinu je naglo rasla, pa su Osijek nazivali „me-tropolom deterdženata“. Godine 1989. ostvarena je rekordna prodaja deterdže-nata od 87.944 tona, a od toga 24.000 tona Faks helizima se izvezlo - veći dio u bivši SSSR, te u Veliku Britaniju, Nje-mačku, Bugarsku i Austriju. Nakon pre-tvaranja u dioničarsko društvo, Saponia je privatizovana i 1998. većinski vlasnik postaje kompanija Mepas, na čelu sa Mirkom Grbešićem.

u korak s trendovima

Nakog dugog niza godina dominacije praškastih deterženata, svjetski tržišni trendovi su se počeli mijenjati i sve se više počinju koristiti tečni deterdženti. U cilju postizanja bolje konkurentnosti, a prateći svjetske trendove, uz praškasti deterdžent u liniju brenda Faks helizim uvodimo 2001. godine tečne deterdžen-te Faks helizim Aktivgel i Faks helizim

Colorgel. Zbog svoje dobre topljivosti, snažnog odstranjivanja mrlja i uopće nježnijeg tretmana odjeće osvojili su ši-roki krug mlađih, modernih potrošača. S aspekta ambalaže ovi proizvodi su funk-cionalno i estetski zadovoljavali najvi-še kriterije, jer su proizvodi pakovani u modernu bocu s uljevnim zatvaračem i praktičnom kuglom za doziranje, u pot-punosti prilagođenu namjeni proizvoda.

Inovacije se nastavljaju

Godine 2007. Saponia se ravnopravno s multinacionalnim kompanijama pri-ključuje projektu A.I.S.E. - Održivo pranje rublja u zemljama Srednje Europe. Inicijativa se odnosila na uvođenje kom-paktiranog deterdženta koji uz manju dozu osigurava niz prednosti za potro-šače, trgovce te niz ekoloških prednosti. Uvođenje novog Faks helizima compact fusion je značilo da Saponia tehnološki drži korak s najnovijim dostignućima na području deterdženata i da se priključuje visokim standardima Zapadne Europe.

Faks helizim danas

S obzirom na to da je evidentan rast po-pulacije s osjetljivom kožom, stručnjaci Saponije su razvili novu liniju proizvo-da Natural-sensitive, u okviru koje su i Faks helizim praškasti i tečni deterdžent. Formulacija je dermatološki provjerena u Institutu za dermatološka ispitivanja u

Milanu. Deterdženti su koncipirani tako da smanjuju rizik od iritacije kože i aler-gijskih reakcija, ne sadrže boje i alergene iz mirisa i u potpunosti su biološki raz-gradljivi.

Bijelo kao čista umjetnost - osnovna je misao vodilja u razvoju najnovije linije proizvo-da Faks helizim - Ultra Care, uvedene na tržište 2012. Uz praškasti deterdžent, li-nija uključuje i program tečnih deterdže-nata Faks helizim Colorgel i Aktivgel, te Faks helizim Black gel Ultra Care. Svojim djelotvornim formulacijama prilagođe-nim pranju na nižim temperaturama, teč-ni deterdženti Faks helizim u potpunosti su usklađeni sa svjetskim trendovima.

Prijatelj mode od 1968.

Od izlaska na tržište, Faks helizim ispu-njava očekivanja potrošača, tako da je za obilježavanje 45 godina postojanja prire-đeno nešto posebno – limited edition Faks helizim jubilee. Kreativnost je i ovoga puta bila na djelu tako da je za ovu priliku dizajnirana posebna ambalaža. Faks heli-zim jubilee retro će pobuditi nostalgična sjećanja na davne šezdesete, a miris Faks helizima jubilee predstavlja kombinaciju modernih mirisnih nota, koji će oduševiti moderne mlade žene. Na zahtjev brojnih potrošača, uvodimo i modernu verziju ku-hinjske krpe u koju će biti spakovan Faks helizim, a koja će ostati kao trajna uspo-mena na ovaj jubilej.


društvena odgovornost

Za zdrav život Avon humanitarna kampanja Udari mene, a ne žene

Meggle donacija javnim vrtićima

Kupovinom označenih proizvoda u dm prodavnicama, u vrijednosti od 20 KM ili više, bh. građani učestvuju s 1 KM u izgradnji dm fitness parka te donaciji sprava za vježbanje odabranim ustanovama za djecu u BiH.

Vodeći se najnovijim podacima, objavljenim u Specijalnom izvještaju o zdravstvenoj zaštiti djece u BiH, da je svako peto dijete u našoj zemlji pretilo dm je pokrenuo kampanju Za zdrav život. Provođenjem ove kampanje dm pokušava skrenuti pažnju roditelja i djece na važnost zdravih prehrambenih navika unutar porodice te bavljenja sportskim aktivnostima u cilju smanjenja pretilosti kod bh. djece i omladine. S tim u vezi u odabranim prodavnicama u Zenici, Tuzli, Banja Luci, Mostaru i Sarajevu dm je organizovao zdrav obrok te savjetovanje sa nutricionisticom kao i mjerenje indeksa tjelesne težine. Kampanja Za zdrav život traje od 08. maja do 08. juna tekuće godine.

Avon Bosna i Hercegovina, povodom proslave 10 godina Avona u BiH, ponosno pokreće prvu humanitarnu kampanju s ciljem podizanja svijesti o potrebi za ovom borbom u lokalnoj zajednici. Kampanja je dio Avonovog globalnog programa Speak Out Domestic Violence za borbu protiv nasilja nad ženama. Sredstva se u okviru kampanje prikupljaju prodajom posebne linije Avonovih proizvoda sa znakom beskonačnosti.

Kampanja Udari mene, a ne žene čije je zaštitno lice poznati kickbokser Dževad Poturak želi svojim vizuelnim karakterom i pozivom na skretanje pažnje prema osobi dovoljno jakoj da primi udarac, skrenuti pažnju javnosti na potrebu zaštite zlostavljanih žena. Dževad predstavlja svakog muškarca koji zna reći STOP nasilju, bori se za bolje i sigurnije sutra zajedno s nama, ne okrećući glavu. „Svi muškarci bi morali biti svjesni činjenice da je svaka ženska osoba nečija majka, sestra ili kćerka te da je svako dijete budućnost našeg društva i zbog toga svaki oblik nasilja mora prestati. Kampanjom Udari mene, a ne žene želimo skrenuti pažnju javnosti na potrebu zaštite zlostavljanih žena“, rekao je Dževad Poturak.

„Ponosan sam na Avonovu dugu tradiciju predanosti ženama koja uključuje društveno odgovorne projekte. Već 10 godina, Avon Bosna i Hercegovina se trudi da podstiče žene da grade svoje samopouzdanje, da budu uspješne i zadovoljne sobom, a na ovaj način ujedno dajemo svoj doprinos osiguravanju boljih uslova za njihove živote“, riječi su Mustafe Halilovića, Višeg voditelja prodaje za BiH, Hrvatsku i Sloveniju.

Povodom Svjetskog dana mlijeka koji se obilježava 01. juna, svi javni vrtići u Bihaću, Banja Luci, Tuzli, Bijeljini, Mostaru i Sarajevu dobit će značajnu donaciju kompanije Meggle u zdravom i laboratorijski provjerenom mlijeku i voćnom jogurtu.

Svjetski dan mlijeka obilježava se od 2001. na osnovu prijedloga Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) – prvog dana mjeseca juna. Mnoge zemlje povodom ovog datuma proslavljaju mlijeko uz javne akcije kojima se akcentira blagotvornost ove važne životne namirnice.

Riječ je o akciji Mliječni ponedjeljak

koja podrazumijeva da će svakog ponedjeljka tokom mjeseca juna, jelovnik u vrtićima sadržavati mlijeko uz doručak i voćni jogurt za popodnevnu užinu. Ovom akcijom Meggle želi dati svoj doprinos višemjesečnim nastojanjima vrtića da unaprijede jelovnike za najmlađu generaciju, o čemu je javnost već bila obaviještena. Kroz konkretnu pomoć, Meggle želi naglasiti da je mlijeko ključna i nezamjenjiva namirnica u odrastanju djece. Donacijom će biti obuhvaćeno oko 7.200 mališana u 73 predškolske ustanove, a kroz Mliječni ponedjeljak djeca će popiti oko 3.000 litara mlijeka i oko 30.000 čašica voćnog jogurta, saopćeno je iz JU Djeca Sarajeva.

45

Vodič kroz kategorijuKOZMETIKAjuni 2013 g • br. 03 • godina I • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

46 vodič kroz kategoriju ... kućna hemija

sadržaj

Vijesti 48InLiflet: Analiza ponude 50Istraživanje: GfK 52

U razgovoru sa brand managerima 53InStore u razgovoru sa... 54

Svijet u brojkama 56S povodom... 58

Da li ste znali da... 60

47vodič kroz kategoriju ...

kozmetika

vodič kroz kategoriju ... kozmetika48

vijesti

Nivea zabilježila rast prodaje

Nauka u službi L’Oréala

Njemačka – Kompanija Beiersdorf je saopćila da je i u prvom tromjesečju 2013. nasta-vila pozitivan trend rasta iz pret-hodne godine. Organska prodaja na nivou grupe porasla je za 5,4 posto, a glavni nosilac rasta bio je dvocifreni rast na tržištima u razvoju. Konsolidovan profit na-kon oporezivanja dostigao je 155 miliona eura.

“Beiersdorf je odlično započeo godi-nu. Napredovali smo u implementa-ciji projekta Blue Agenda, prije svega u segmentima brendova i inovacija“, rekao je Stefan F. Heidenreich, izvršni direktor kompanije.

Potrošački poslovni segment (The Consumer Business Se-gment) uvećao je organsku pro-daju za 5,7 posto u datom perio-du. Brend Nivea je zabilježio rast prodaje od 5,7 posto, Eucerin 9,4% i La Prairie od 8,2.

Prodaja u Europi je pala za 1,2 posto zbog mjera štednje koje su najizraženije u Južnoj Europi.

U Zapadnoj Europi, prodaja je opala za 0,7 posto, dok je u Nje-mačkoj zabilježen pad od 1,8 posto. Kompanija je i u Istočnoj Europi, u kojoj je u prvom tro-mjesečju 2012. zabilježila odlične rezultate, u ovoj godini niža za 1,5 posto.

Sa druge strane, u regiji Sjever-ne i Južne Amerike, Beiersdorf je ostvario odlične rezultate uz povećanje prodaje za 14,8 posto. U Južnoj Americi, najviše zahva-ljujući tržištu Brazila, prodaja je porasla za 21,6 posto, dok je u Sjevernoj Americi ostvareno po-većanje od 5,4 posto.

Prodaja u regiji Afrike, Azije i Australije vođena uspjehom na tržištima Kine, Indije i Srednjeg Istoka, porasla je za 16 posto.

„Dobrodošla radosti“

Crna Gora - Kompanija Beieresdorf organizovala je krajem aprila prezentaciju Nivea proizvoda za predstojeću ljetnju sezonu na Bud-vanskoj rivijeri. Trideset predstavnika medija iz Srbije bilo je u prilici da se upozna sa novim i redizajniranim proizvodima u hotelu Palas u Petrovcu.

Prvog dana dvodnevnog putovanja, Ivan Sukilović, brend menadžer za Nivea Sun i Dezodoranse, predstavio je novinarima novitete iz pro-grama za sunčanje: Sun Protect & Refresh sprej, Sun Protect & Bronze krema za lice, kao i Stress Protect dezodoranse. Prezentacija je pra-ćena raznim aktivnostima u kojima su novinari mogli da izmjere nivo stresa kako bi ga se što prije oslobodili. Drugog dana, Zvonimir Ste-fanović, brend menadžer za body, poveo je novinare na jedno kraće putovanje kroz historiju brenda.

Kroz koncept kreativnog druženja pod nazivom Dobrodošla radosti, novinari su, pored ostalog, bili u prilici i da posjete neka od najljep-ših mjesta na crnogorskom primorju, kao što su Aman Sveti Stefan i Porto Montenegro.

Nivea u AldijuNjemačka - Diskonteri Aldi Nord i Aldi Süd su najavili da će asorti-man u svojim trgovinama u Njemačkoj proširiti ponudom Nivea pro-izvoda. Na policama će se naći šest artikala, što je novina u ponudi odjeljenja drogerije u okviru ovog trgovačkog lanca. Do sada su se diskonteri odlučivali na listing malog broja brendova u svojim do-maćim trgovinama, za razliku od stranih tržišta na kojima se proces odvija brže.

Francuska – L’Oréal je najavio formiranje Naučnog Savjeto-davnog Odbora koji će činiti devet uglednih naučnika razli-čitih nacionalnosti iz nekoliko disciplina. Njihova misija bit će razvijanje ideja i istraživanje naučnih i tehnoloških domena primjenjivih na L’Oréalovom razvojnom i proizvodnom polju rada.

Na prvom sastanku Odbora, koji je krajem maja održan u Parizu, Laurent Attal, izvršni potpred-sjednik Razvoja i inovacija u kompaniji je rekla: „Formiranje naučnog savjetodavnog tijela, prvog u historiji kompanije, je od velike važnosti, jer je nauka osnova naše inovativnosti. Rad odbora će dopri-nijeti jačanju veze između nauke i ljepote širom svijeta, i kao takav poslužiti kao veliki izvor inspiracije

i usmjeravanja za L’Oreal.“

Odborom, koji će se sastajati dva puta godišnje, predsedavat će Jacques Leclaire.

Alkaloid poslovao sa dobitkomMakedonija - Kompanija Al-kaloid, vlasnik brenda Becutan, je u periodu januar-mart 2013. ostvarila pozitivne finansijske rezultate. Vrijednost jedinič-ne prodaja gotovih proizvoda i usluga je na domaćem terenu iznosila oko 8,7 miliona eura, dok je na inostranim tržištima ostvareno 13,8 miliona eura. Ukupna neto dobit poslije opo-rezivanje kompanije za navedeni period iznosi 2,98 miliona eura.

Kompanija je dobila Kristalno zvono kao najtransparentnije ak-cionarsko društvo u 2012. godi-

ni za pravovremeno i kvalitetno objavljivanje cjenovno osjetlji-vih informacija na Makedonskoj berzi i odnos sa medijima i jav-nošću. Nagrada je dodijeljena u okviru Konferencije makedon-skog tržišta o hartijama od vri-jednosti za 2013.


kozmetika

Henkel izvjestio o snažnom rastuUspješno tromjesečje

Rast prodaje P&G-a

SAD - Procter&Gamble je izvje-stio o rastu organske prodaje za tri posto u prva tri mjeseca 2013. Kompanija je ostvarila neto pro-daju u visini 20,6 milijardi dolara i zadržala ili povećala tržišni udio u segmentima poslovanja koji su donijeli više od 50 posto prodaje. Na teritoriji SAD, kompanija je zadržala ili povećala tržišni udio u segmentima poslovanja koji do-nose dvije trećine zarade.

Neto prodaja u segmnetima pro-izvoda za njegu kose i kože (Hair Care i Skin Care) zabilježila je blag pad u datom periodu, zbog, kako se navodi, izražene konku-rencije i promotivnih aktivnosti. Organska prodaja je porasla u se-gmentu profesionalnih proizvo-da (Salon Professional) vođena snažnim inovacijama. Rast zara-de u segmentu ljepote uslovile su više cijene, uštede u proizvodnji i niže poreske stope.

Head&shoulders za zdravu kosuSrbija – Kompanija Procter&Gamble i brend Head&shoulders predstavili su novu kolekciju proizvoda za njegu kose - Moi-sturising Scalp Care iz Head&shouldersa, u restoranu Žabar u Beogradu. Voditelji-ca Marija Kilibarda i frizer Milan Sarić otkrili su trikove za svakodnevno održavanje kose uz kolekciju koja uključuje šampon, balzam i masku za njegu tjemena. „Luksuzno nahranjena kosa i teme izbalansirane vlažnosti sada su vam dostupni kroz naučno unaprijeđenu liniju proizvoda iz Head&shouldersa – svjetski priznatog brenda za šampone“, poručili su tom prilikom iz P&G.

Njemačka – Henkelova prodaja u prvom kvartalu 2013. izno-sila je 4,033 milijarde eura, što predstavlja rast od 0,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Korigovani operativni profit je povećan na 600 miliona eura, što predstavlja rast od 8,9 posto, a korigovana EBIT marža sa 13,7 na 14,9 posto.

Prodaja u Istočnoj Europi je po-rasla za 6,3 posto, na 718 milio-na eura. Organski rast je iznosio 7,3 posto, najviše zahvaljujući poslovanju u Rusiji i Turskoj.

„Povećali smo prodaju i prihode u prvom kvartalu 2013. godi-ne uprkos izazovnom tržišnom okruženju, i slaboj globalnoj in-dustrijskoj potražnji. Sektori De-terdženti, Kućna hemija i Beauty care nadmašili su naša očekiva-nja“, izjavio je Kasper Rorsted,

SAD - Johnson & Johnson je tokom prva tri mjeseca 2013. ostvario prodaju u iznosu od 17,5 milijardi dolara. Prodaja na domaćem terenu je porasla za 11,2 posto, dok je na inostranim tržištima ostvaren rast od 6,3 posto.

Globalna prodaja u segmen-tu potrošačkih proizvoda (Worldwide Consumer sales) u visini od 3,7 milijardi dolara u datom periodu predstavlja rast od 2,2 posto u odnosu na pret-hodnu godinu. U kompaniji

izvršni direktor Henkela.

Sektor Beauty care zabilježio je solidan organski rast prodaje od četiri posto.

Prvo tromjesečje 2013. u broj-kama:

• Rast prodaje od 0,6% na 4,033 milijarde eura (organski rast od 2,5 posto);

• Korigovani operativni profit je povećan za 8,9% na 600 miliona eura;

• Korigovana EBIT marža povećana za 1,2% na 14,9%;

• Korigovani prinos po prio-ritetnoj akciji (EPS) uvećan za 10,3% i dostigao 0,96 eura;

• Snažan rast prodaje na tržišti-ma u razvoju (organski rast od 8,2%).Nekadašnji „prvi čovjek“ P&G

Alan George Lafley vratit će se na tu poziciju kako bi zamije-nio dosadašnjeg predsjednika Bob McDonalda, koji je pod-nio ostavku, saopćeno je iz kompanije. Lafley se kompa-niji pridružio 1977., a funkciju predsjednika Uprave i izvršnog direktora obavljao od 2000. do 2009. godine. Robert A. “Bob” McDonald zvanično napušta kompaniju 30. juna 2013., na-kon 33 godine rada.

kao nosioce rasta ističu kate-gorije proizvoda za njegu beba, proizvode za njegu kože pod brendom Neutrogena i tečnost za ispiranje usta Listerine. Po-četkom godine, kineski ogranak kompanije (Johnson & Johnson China Investment Co) finalizo-vao je akviziciju Shanghai Elsker Mother & Baby kompanije, po-znatog kineskog proizvođača u segmentu njege beba.

inLiflet

50 vodič kroz kategoriju ... kozmetika

AnAlizA kAtegorije tuš gelovA u lifletimA zA prvA četiri mjesecA ove godine u odnosu nA isti period 2012. godine

Raznovrsna ponudanajčešći brendovi koji su se mogli vidjeti na promociji u BiH su fa, Afrodita, radox, palmolive i dove. na stranama srpskih lifleta najviše su promovisani palmolive, fa, nivea i dove. što se brendova tiče, unilever je za razliku od prisustva u promotivnim aktivnostima u Hrvatskoj, u sloveniji apsolutni prvak u tuš gel kategoriji

S obzirom na to da je kategorija kozmeti-ke sveobuhvatna i da mnogi proizvodi ove vrste svoje mjesto če-

sto nalaze u lifletima, odabrali smo jednu potkategoriju za analizu – gelovi za tuširanje.

Pregledom kategorije tuš ge-lova za period od prva četiri mjeseca ove godine na srp-skom tržištu, možemo odmah uočiti razliku u odnosu na taj period prošle godine. Pri-mjetno je povećanje promo pritiska za 13,1 posto i tu su značajnu ulogu odigrali: dm-

Autor: ernest gergely i tomas pilić, Hiper com

drogerie markt za +10, kao i DIS +12 i Metro +5, koji su značajno povećali broj pro-mocija u odnosu na isti pe-riod prošle godine. Sa druge strane, Idea je smanjila za –8, Maxi je smanjio za –4, Lilly za -3. Zato se promijenio od-nos Share of Voice (SoV) ove godine. SoV je povećao i dm za 3,6 procentnih poena, dok je Lilly smanjio za -2,5 pro-centnih poena. Ipak, najveće smanjenje SoV-a je zabilježe-no kod Idee, za čak -5,1 pro-centni poen dok najveće po-većanje SoV-a imao DIS, koji

je povećao udio za čak +5,5 procentnih poena, zahvaljuju-ći svojoj strategiji da povećava kad ostali smanjuju.

Proizvod (SKU) koji je bio najviše puta na promociji je Palmolive Aroma Therapy Absolute Relax, zatim Palmo-live Spa Mineral Massage, a na trećem mjestu je Palmolive Naturals Nourishing Milk & Honey. Interesantno je da se u kategoriji tuš gelova uvijek u okviru jedne slike nađe više SKU-ova.

Najčešći brend koji smo vidje-li na promocijama u lifletima su Palmolive (SoV 18,2%), Fa (18,1%), Nivea (15,2%) i

Dove sa 10,8% promocija.

U Bosni i Hercegovini je pro-mo pritisak bio na nivou od prošle godine, sa minimalnim povećanjem promo pritiska od 0,8 posto i sa malo drugačijom raspodjelom SoV-a u odnosu na prošlu godinu. Drogerija dm povećala je za +5, Interex za +4, a cm je održao isti nivo promocija od prošle godine. Sa druge strane, Mercator je smanjio za -10, Tempo sa -6, a DP je održao isti nivo pro-mocija. Tako je dm povećao SoV sa +3,8 procentnih poe-na, Interex sa +3,1 procentni poen, a Konzum povećao sa +1,5 procentnih poena. Sa

Promo pritisak proizvođača YTD januar - april 2013. u odnosu na isti period od prošle godine po broju promocija.

Promo pritisak proizvođača YTD 2013. vs YTD 2012.

BEIERSDORF AG

COLGATE - PALMOLIVE

UNILEVER

HENKEL GROUP

DAHLIA DOO

DM DROGERIE MARKT GMBH

Brands outside selection

YTD 12

YTD 13

UNILEVER

COLGATE - PALMOLIVE

HENKEL GROUP

BEIERSDORF AG

KOZMETIKA AFRODITA D.O.O.



YTD 12

YTD 13


PROCTER & GAMBLE

HENKEL GROUP

UNILEVER

BEIERSDORF AG

COLGATE - PALMOLIVE

Privatna robna marka


YTD 12%

YTD 13%


PROCTER & GAMBLE

BEIERSDORF AG

HENKEL GROUP

COLGATE - PALMOLIVE

UNILEVER



YTD 12%

YTD 13%

BEIERSDORF AG

COLGATE - PALMOLIVE

UNILEVER

HENKEL GROUP

DAHLIA DOO



YTD 12

YTD 13

UNILEVER

COLGATE - PALMOLIVE

HENKEL GROUP

BEIERSDORF AG




YTD 12

YTD 13


PROCTER & GAMBLE

HENKEL GROUP

UNILEVER

BEIERSDORF AG

COLGATE - PALMOLIVE



YTD 12%

YTD 13%


PROCTER & GAMBLE

BEIERSDORF AG

HENKEL GROUP

COLGATE - PALMOLIVE

UNILEVER



YTD 12%

YTD 13%


kozmetika

druge strane, cm zadržavajući svoje prvo mjesto, izgubio je tek -0,1 procentni poen, dok je Mercator izgubio drugo mjesto u kategoriji izgubivši čak -8,7 procentnih poena, a Tempo je izgubio -4,7 pro-centnih poena.

SKU, koji se najčešće nalazio na promociji, je Axe Excite, zatim Palmolive Naturals Dry Skin Coco&Milk i na trećem mjestu je Palmolive Naturals Calming Cherry Blossom. Isto se primjećuje da je na promociji više SKU u jednoj promociji.

Najčešći brend koji se mogao vidjeti na promociji je Fa sa

18,8 SoV-a, Afrodita sa 11,7% SoV-a, Radox 10,9% i Palmo-live i Dove jednako sa 10,2% SoV-a.

Na hrvatskom tržištu u tuš gel kategoriji, očekivano, najviše aktivnosti u promotivnim ak-cijama se odnosi na drogerije i tu prednjači dm sa 12 posto SoV-a i porastom od 3,5 po-sto u odnosu na isti period od prošle godine. Muller ima obrnutu situaciju i ove godine bilježi pad promotivnih aktiv-nosti za 3,6 posto. Bipa ima stabilan rast, te drži 10,4 po-sto tržišnog udjela u promoci-jama i 0,9 posto je zabilježen rast. Kozmo ima netipičan

SoV za jednu drogeriju. Nai-me, sa sedam posto mu je pao na 3,2, pa tako neki hipermar-keti imaju veći udio. Recimo, KTC je u ovoj kategoriji sa-svim solidno pozicioniran sa 8,4 posto i povećanjem od 1,4 posto u odnosu na isto razdo-blje u 2012. godini.

Sa perspektive najpromovi-sanijih brendova situacija ide u prilog Colgate Plamoliveu, koji bilježi rast od devet po-sto, te ove godine ima 26,7 posto udio u SoV-u. Beiesdorf je najbliži sa 16,2 posto i ra-stom od 3,2 posto, dok je tre-će pozicionirani Unilever sa 13 posto, ali i sa padom od tri posto u odnosu na isti period u prošloj godini.

Privatna robna marka bilježi pad sa 12,3 posto na 8,1 posto.

Na slovenskom tržištu je go-tovo ista situacija u ovoj kate-goriji, barem što se dm-a tiče. On vodi glavnu riječ i bilježi rast ove godine i to za 0,7 po-sto, pa je tako vodeći trgovac sa 17 posto udjela u SoV-u. Prvi do njega je Hoffer sa 10,6 posto i rastom od 8,4 posto u odnosu na isti period u proš-loj godini. Muller i E. Leclerc dijele treće mjesto sa udjelom od 9,6 posto. S time da Muller ima veći rast od E. Leclerca. Bolje rečeno za 0,7 posto je zabilježio veći porast u odno-su na spomenutog konkuren-ta. Tuš drogerija ima sličnu sudbinu kao i Kozmo u Hr-

vatskoj, pa tako bilježi udio od samo pet posto, te blagi pad od 0,6 posto u odnosu na prva četiri mjeseca u 2012. godini.

Što se pak brendova tiče, Uni-lever je za razliku od prisustva u promotivnim aktivnostima u Hrvatskoj i Sloveniji apso-lutni prvak u tuš gel kategoriji. Njegov SoV je za 23,4 posto i kao takav bilježi rast od 0,7 posto u odnosu na isti period u prošloj godini. Do njega se nalaze Henkel i Palmolive sa 18,3 odnosno 17,4 posto udjela u SoV-u. S tim što valja napomenuti, kako bilježi rast od 4,9 posto, dok Palmolive bilježi pad od 8,1 posto. Dok Beiersdorf u Hrvatskoj bilježi rast od 3,2 posto, u Sloveniji bilježi pad od 4,7 posto , te je na četvrtoj poziciji sa šest po-sto udjela u SoV-u.

Privatne robne marke zau-zimaju još slabiju poziciju u odnosu na tržište u Hrvatskoj - 5,5 posto je zabilježeno ove godine i to je pad od 0,9 po-sto u odnosu na 2012. godinu (prva četiri mjeseca).

Generalno možemo zaključiti kako su poznati brendovi do-bro pozicionirani u ovoj ka-tegoriji, te da privatne robne marke bilježe padajući trend. Ipak, do kraja godine se situ-acija može promijeniti, pa je preporučljivo biti na oprezu, te kontinuirano pratiti tržišne promjene.

BEIERSDORF AG

COLGATE - PALMOLIVE

UNILEVER

HENKEL GROUP

DAHLIA DOO



YTD 12

YTD 13

UNILEVER

COLGATE - PALMOLIVE

HENKEL GROUP

BEIERSDORF AG




YTD 12

YTD 13


PROCTER & GAMBLE

HENKEL GROUP

UNILEVER

BEIERSDORF AG

COLGATE - PALMOLIVE



YTD 12%

YTD 13%


PROCTER & GAMBLE

BEIERSDORF AG

HENKEL GROUP

COLGATE - PALMOLIVE

UNILEVER



YTD 12%

YTD 13%

BEIERSDORF AG

COLGATE - PALMOLIVE

UNILEVER

HENKEL GROUP

DAHLIA DOO



YTD 12

YTD 13

UNILEVER

COLGATE - PALMOLIVE

HENKEL GROUP

BEIERSDORF AG




YTD 12

YTD 13


PROCTER & GAMBLE

HENKEL GROUP

UNILEVER

BEIERSDORF AG

COLGATE - PALMOLIVE



YTD 12%

YTD 13%


PROCTER & GAMBLE

BEIERSDORF AG

HENKEL GROUP

COLGATE - PALMOLIVE

UNILEVER



YTD 12%

YTD 13%


istraživanje

Sredstva za kosu

Nešto više od 90 posto domaćinstava kupovalo je šampon za kosu u 2012. Iako je kategorija šampona zabilje-

žila blagi pad u odnosu na prethodnu go-dinu (-4% vrijednosno), neki su brendovi profitirali. Afrodita i Head&Shoulders su povećali tržišne udjele, a Palmolive, Schauma i Wash&Go su zadržali udjele iz 2011. Konkurencija u šamponima za kosu je izrazito velika na što ukazuje ne samo dugi popis relevantnih brendova, nego i činjenica da lider kategorije drži svega 14 posto, a top 5 brendova 51 posto tržišta. Brend s najvećim rastom u odnosu na 2011. je Afrodita za što je u najvećoj mje-ri zaslužna Afrodita kamilica i Afrodita kopriva. Trgovačke marke u šamponima u

2012. godini stagniraju na dva posto vri-jednosnog udjela.

Regeneratore kupuje svako treće doma-ćinstvo BiH, a iako smo količinski kupo-vali nešto više u odnosu na 2011., vrijed-nost kategorije se smanjila za sedam posto. Slično kao u šamponima, konkurencija u regeneratorima za kosu je jako velika što je vidljivo u popisu relevantnih brendova, kao i u činjenici da lider kategorije drži svega 13 posto, a top 5 brendova 52 posto tržišta. Syoss bilježi značajniji rast u odno-su na konkurenciju. Schauma i Gliss Kur također su povećali udio, dok su Nivea i L’Oreal na gubitku. Kao i u šamponima, trgovačke marke u regeneratorima u 2012. godini stagniraju na dva posto vrijedno-snog udjela.

Čini se da su se bitne bitke u 2012. odigra-le na cjenovnom polju. Ako osluhnemo že-lje potrošača, saznajemo da on očekuje više inovacija. To je ujedno i vrlo jasna poruka brendovima koja pokazuje kojim smjerom ići u osvajanje novih kupaca i novih udjela.

O istraživanju:GfK Panel domaćinstava je standar-

dizovano istraživanje koje u Adria re-

giji neprekidno traje duži niz godina

(u Hrvatskoj od 2000. godine, u Srbiji

od novembra 2002. a u BiH u periodu

2004.-2012.). U centru pažnje je mje-

renje potrošnje preko 70 proizvodnih

kategorija na reprezentativnom uzorku

domaćinstava. Podaci se prikupljaju uz

pomoć specifičnog dnevnika kupovine.

Ova metodologija mjeri potrošnju robe

široke potrošnje koja se konzumira u

samom domaćinstvu i pokriva kupovinu

u svim kanalima distribucije. Proizvo-

di koji se potroše van domaćinstva nisu

predmet ovog istraživanja. Za opširnije

informacije vidjeti www.gfk.com.

u 2012. domaćinstva u BiH izdvojila su oko 30 miliona KM na kupovinu šampona i regeneratora. Iako smo količinski kupovali više nego u 2011., obje su kategorije pale vrijednosno, jer smo kupovali po nižim cijenama

Pad StagnacijaRast

Pregled kategorija, 2012. vs 2011.

u analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na udjele, a ne na apsolutne vrijednosti

Šamponi BalzamiPROMJENA VOLUMENA 1% 3%PROMJENA VRIJEDNOSTI -4% -7%TRŽIŠNI UDIO LIDERA 14% 13%NAJBRŽE RASTUĆI BREND Afrodita SyossUDIO TOP 5 BRENDOVA 51% 52%UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

Afrodita Gliss Kur

Head&Shoulders Nivea Palmolive l‘Oreal

Schauma Schauma Wash&Go Syoss


pivo i radleri

inStore u razgovoru sa…

Brend menadžerima Prenosimo vam poslovna iskustva brend menadžera tijane Petrović iz Beiersdorf, Sonje dozet Ivanović iz dahlie i Ivane jovanović iz l’Oreala

Razgovarala: Milica Petrović, [email protected]

tijana Petrović, BEIERSdORF Tijana se na poziciji Junior Brand Activa-tion manager, za Nivea kategorije njege i stilizovanja kose i Nivea Baby, nalazi od juna 2012. „Ovim kategorijama je po-treban apsolutno drugačiji pristup i prilično izazovne aktivnosti. Ni u jednoj kategoriji konkurencija nije toliko heterogena, ofanziv-na i aktivna, kao što je to slučaj sa kategori-jom njege kose. Aktivnosti koje su jučer bile uspješne i davale velike rezultate, sutra već neće biti dovoljno dobre. U kategoriji njege beba, mnogo toga se promijenilo u posljed-njih pet godina. S obzirom na to da se svake godine javljaju novi potrošači, koji prvi put pokazuju interesovanje za ovu kategoriju, tj. nove majke koje žele najbolje za svoje bebe, definitivno je izazov iznova pronalaziti sa-vremene načine da se dopre do njih.“ Tijana je trenutno posvećena projektu za Baby kategorije, koji će poslužiti postavljanju drugačijeg pristupa kada je u pitanju profesionalni marketing: „U dugogodiš-njoj saradnji koju Nivea Baby brend ima sa telefonskim savjetovalištem Halobeba, rodio se posebno pripremljen i dizajniran interak-tivan DVD - Jednostavan priručnik kroz prvu godinu bebe - namijenjen čitavoj poro-dici koja je dobila novog člana ili ga očekuje.“ Kako kaže, dragocjenim smatra iskustvo kolega koji rade na drugim kategorijama, kao i saradnike sa kojima radi svakodnev-no, a i seminari, obuke i treninzi igraju veliku ulogu u informisanju o trendovi-ma u kozmetici.

Sonja dozet Ivanović, dAHlIA Kao brend menadžer, Sonja radi od de-cembra 2011. godine. Prema njenim ri-ječima, iako je Dahlia prisutna na tržištu skoro 90 godina, kupce osvajaju kao novi brend i grade potpuno nov imidž i port-folio proizvoda. „Svi proizvodi su rezultat spoja savremene tehnologije, trendova u njezi kože i najkvalitetnijih sastojaka – u rangu ili višeg kvaliteta od proizvoda svjetskih bren-dova. Njega lica, naprimjer, jeste kategorija u kojoj kupci teško probaju nov proizvod, a još teže se odluče da ga kupe, tako da je pravi izazov, zapravo, privući kupca, jer vjerujemo da je lakše zadržati ga – kvalitetom.“ Sonja kaže da sve faze kompleksnog procesa razvoja i lansiranja novog proizvoda na tržištu, u kompaniji realizuju sami - od inicijalne ideje o proizvodu, preko studija izvodljivosti, razvoja formula, do izbora i dizajna ambalaže, mirisne note, imena... „Svakoj fazi prethodi i slijedi istraživanje tržišta: zainteresovanosti potrošača za taj i takav proizvod. Tek kada taj proizvod dost-igne potrebe potrošača, krećemo u proizvod-nju i plasman. Slijedi ono što javnost vidi: marketinška podrška i podrška prodaji,“ objašnjava ona.

O novostima iz kategorije o kojoj „bri-ne“, Sonja se prvenstveno informiše na međunarodnim sajmovima. Kaže da no-vosti prati i na stručnim sajtovima, a ve-liki broj korisnih informacija dobija i od kolega iz sektora razvoja.

Ivana jovanović, l’OREAl Ivana radi na poziciji Senior product menadžera za brendove za njegu kože - L’Oréal Paris, Men Expert i Mixa za Sr-biju i Bugarsku. Karijeru u L’Oréal grupi započela je u decembru 2005., a na skin care kategoriji radi od augusta 2011. Od tada je vodila različite brendove, kao što su L’Oréal Paris Dermo Expertise i Men Expert, Garnier Skin Naturals, Garnier body care, Ambre Solaire i dezodoransi. „Trenutno sam zaokupljena jednim od naj-zanimljivijih, ali ujedno i najzahtjevnijih projekata do sada. U pitanju je lansiranje novog brenda za njegu kože - Mixa. Mixa je ekspert za njegu osjetljive kože i potiče iz francuskih apoteka još od 1924. godine, a danas je skin care brend broj 2 na cjelokup-nom francuskom tržištu, uzimajući u obzir ne samo masovno tržište, već i luksuzne i farmaceutske brendove. Ove godine Mixa izlazi izvan granica Francuske i mi ćemo biti jedno od prvih tržišta, gdje će brend biti lansiran. Zahvaljujući lansiranju Mixe, prvi put ćemo predstaviti i gamu baby proi-zvoda. Do sada nismo bili prisutni na ovom tržištu, pa će uspješno pozicioniranje u ovom segmentu predstavljati poseban izazov“, otkriva Ivana. O budućim trendovima najvećim dijelom, kako kaže, saznaje na osnovu globalnih L’Oréal istraživanja i na seminarima, a uz to vrijedan izvor informacija joj je i njihov stručni sarad-nik - dermatolog, sa kojim imaju blisku saradnju.

54

inStore u razgovoru sa…

Najvažnije je imati dobru i pozitivnu radnu okolinuSlovenska kozmetička kuća Kozmetika Afrodita postoji više od 40 godina. zastupljena je na 14 inozemnih tržišta, među kojima je i BiH. za dobru promociju ove kozmetike kod nas zaslužna je Nina Vukoje, voditeljica marketinga, koja planira prodajne akcije za sve trgovačke objekte. Mlada i perspektivna, Nina Vukoje podijelila je s nama vlastite odgovornosti, uspjehe i izazove

Prvo radno isku-stvo Nina Vukoje, voditeljica marke-tinga Kozmetika Afrodita počela je sticati u ovoj firmi. Zadužena je da pla-nira prodajne akcije u svim trgovačkim

objektima, ali i da vodi program proizvoda Salon Exclusive – namijenjen za profesi-onalnu upotrebu u kozmetičkom salonu. Pod tim se, ističe Vukoje, podrazumijeva organizacija stručnih seminara za kozme-tičarke. Pored toga, u sklopu njenog posla je i svakodnevna komunikacija sa stalnim potrošačima putem Facebook stranice. Za

vodič kroz kategoriju ... kozmetika

NINA VuKOjE, VOdItEljICA MARKEtINGA u KOzMEtICI AFROdItA

svoj posao kaže kako je jako odgovoran, jer je osoba koja je direktno povezana sa svima i koja se svaki dan suočava sa no-vim stvarima. Kao najveći izazov Nina ističe gostovanje na jednoj televiziji, gdje je odmah po dobitku posla morala uživo predstavljati proizvode, s kojima tad baš i nije bila toliko upoznata. To javno nastu-panje danas je za Ninu lijepa uspomena, ali i izazov koji ne može zaboraviti. Od tad pa do danas za nju su svakodnevni proble-mi sitnice koje rješava u hodu, uz pomoć tima u kojem radi. “U svoj rad uključujem cjelokupan marketinški tim iz matične kuće Slovenija, pored njih imam izuzetno veliku podršku od mojih radnih kolegica iz Mosta-ra. Smatram da je najvažnije imati dobru i

pozitivnu radnu okolinu kako bi čovjek mo-gao ne smetano obavljati svoj posao, jer bez takvih uvjeta kakve imam ja sve bi bilo teš-ko“, kaže Nina te dodaje kako rad na po-dručju marketinga vidi kao veliki izazov, područje u kojem se nikad ne staje. Činje-nica da taj rad uključuje i kozmetiku, za nju je dobra kombinacija, pa za sad nema vremena puno razmišljati o budućnosti. Tako trenutno priprema široku kampanju oglašavanja kompletne sunčane linije Sun Care na području BiH, koje će uključivati i vanjsko oglašavanje na jumbo plakatima. Zauzeta je i pripremama za komuniciranje novih proizvoda iz linije Sun Care, a riječ je o Kids mlijeku za lice i tijelo sa zaštit-nim faktorom 50.

55juli 2012 www.instore.ba

56

svijet u brojkama

KAtEGORIjE PROIzVOdA zA NjEGu KOžE I KOSE u BIH u POREđENju SA SVIjEtOM

„Miriše“ na bolje

Izvor: Euromonitor. www.euromonitor.com

Otkrivanje i razvijanje potencijalno jakih potrošačkih niša će biti najvažniji zadatak u postizanju veće stope rasta za proizvođače iz kategorije njege kose u BiH tokom prognoziranog perioda. Niša njege kose je u procesu preobrazbe iz kategorije kojom dominiraju produkti za svakodnevnu upotrebu u onu sofisticiranu, koja ima visok udjel premium proizvoda


Prognoza do 2016.Proizvodi za njegu kose

• Kategorija proizvoda za njegu kose u Bosni i Hercegovini očekuje neznatno brži rast vrijednosti tokom perioda 2012.-2017. u odnosu na period 2006.-2012. Ovi proizvodi su jedna od najvažnijih ‘zrelih’ kategorija lične njege u Bosni i Hercegovini i svaki rast će sigurno dolaziti iz trenutno neiskorištenih niša. Otkrivanje i razvijanje potencijalno jakih potrošačkih niša će biti najvažniji zadatak u postizanjau veće stope rasta za proizvođače iz kategorije njege kose u Bosni i Hercegovini tokom prognoziranog perioda.

• Manje zrele kategorije proizvoda za njegu kose, a to su one koje imaju najveći potencijal za rast, također su one koje su najviše izložene negativnim efekatima ekonomske krize. Međutim, s obzirom na veličinu i prirodu tradicionalnih proizvoda za njegu kose kao što je obični šampon, nestalnost u smislu potražnje ili jedinične cijene, ne očekuje se da ova kategorija bude glavni ‘trendsetter’ razvoja tokom prognoziranog perioda.

• Za tretmane protiv gubitaka kose i proizvode koji se koriste u salonima za ljepotu očekuje se da registruju najbrži rast u kategoriji njege kose u Bosni i Hercegovini u period 2012.-2017., te se očekuje povećanje stalne vrijednosti na CAGR (spoj godišnje stope rasta) od osam posto u odnosu na prognozno razdoblje. Ove kategorije ciljaju specifične niše koje još uvijek nude solidan prostor za ekspanziju potrošačke baze (proćelavi muškaraci i žene čija lična primanja rastu).

Proizvodi za njegu kože

• Očekuje se rast stalne vrijednosti u kategoriji proizvoda za njegu kože bržim tempom tokom prognoziranog perioda 2012.-2017. u Bosni i Hercegovini, nego što je to bio slučaj tokom perioda 2006.-2012. Ova niša je u procesu preobražavanja iz kategorije kojom dominiraju produkti za svakodnevnu upotrebu koji se masovno proizvode u onu sofisticiranu, koja ima visok udjel premium proizvoda.Vodeći proizvođači u kategoriji lične njege i dalje otvaraju nove niše razvoja proizvoda koji ciljaju na specifične segmente potrošača. Vodeći igrači u kategoriji lične njege u Bosni i Hercegovini uvjereni su da će proizvodi za njegu kože razviti u najprofitabilniju kategoriju u Bosni i Hercegovini tokom prognoziranog perioda. Segmentacija potražnje će biti jedna od glavnih strategija kroz koje proizvođači proizvoda za njegu kože biti u mogućnosti poboljšati vrijednosti dionica u ovoj kategoriji.

• Pozitivan razvoj očekuje u kategoriji njege kože u Bosni i Hercegovini tokom prognoziranog perioda može se posmatrati kao nadoknada gubitka koji je zabilježen tokom ekonomske nestabilnosti tokom 2009. i 2011. Tokom tih teških ekonomskih vremena, bh. potrošači okretali su se proizvodima s dodanom vrijednošću, koji su dizajnirani za određene segmente potrošača.

• Njega lica biti će najbrže rastuća kategorija u segmentu njege kože u Bosni i Hercegovini tokom prognoziranog perioda. Brzo rastuća potražnja za anti-age proizvodima predstavlja pokretača rasta prodaje proizvoda iz ove niše. Očekuje se da će tokom prognoziranog perioda, premium brendovi za njegu kože činiti veći udio u ukupnoj vrijednosti prodaje u maloprodaji proizvoda za njegu kože u Bosni i Hercegovini. Potražnja za premium proizvodima je rezultat veće dostupnosti ovakvih brendova i rasta ličnih dohodaka bh. potrošača.


kozmetika

Metodologija istraživanjaEuromonitor prikuplja podatke na osnovu kojih objavljujeanalize uz pomoć sljedećih izvora:

• Nacionalni zavodi za statistiku i oficijelni podaci

• Nacionalni i međunarodni trgovački magazini i asocijacije

• Godišnji finansijski izvještaji kompanija

• Podaci sa berze

• Online baze podataka

• Finansijski, poslovni i vodeći magazini

• Posjete radnjama

• Praćenje lansiranja, promotivnih aktivnosti i cjenovne politike

Kombinovanje raspoloživih podataka, u saradnji sa svim relevantnim globalnim igračima, kompanijama i institucijama omogućava izradu analize datog tržišta i prognoze za budući period.

Proizvodi za njegu koseVrijednost* (mn €) Rast vrijednosti (%)

Zemlja 2013. 2012.-13.Bosna i Hercegovina 33,9 2,3Hrvatska 72,5 0,1Makedonija 11,8 0,0Srbija 63,5 2,9Slovenija 33,4 -2,4

Proizvodi za njegu kože Vrijednost* (mn €) Rast vrijednosti (%)

Zemlja 2013. 2012.-13.Bosna i Hercegovina 27,1 3,5Hrvatska 72,6 -1,8Makedonija 13,0 2,3Srbija 38,7 2,5Slovenija 46,8 -0,7

Njega tijela Bosna i Hercegovina 8,0 2,8Njega tijela Hrvatska 16,8 -1,3Njega tijela Makedonija 3,6 2,4Njega tijela Srbija 9,8 2,8Njega tijela Slovenija 9,2 -0,6

Njega lica Bosna i Hercegovina 17,1 3,9Njega lica Hrvatska 52,2 -1,9Njega lica Makedonija 8,3 2,2Njega lica Srbija 24,3 2,2Njega lica Slovenija 35,7 -0,7

Njega ruku Bosna i Hercegovina 2,0 3,1Njega ruku Hrvatska 3,6 -2,1Njega ruku Makedonija 1,2 2,0Njega ruku Srbija 4,5 3,4Njega ruku Slovenija 1,9 -2,2

Slovenija

Hrvatska

SrbijaBosna i Hercegovina

Makedonija

*Vrijednost („ukupna prodaja u zemlji, ne uključujući izvoz“) izračunata je na osnovu MPC-a.


Europa: top 5 tržištaVrijednost* (mjrd €)

Kategorija Zemlja 2013.Njega kose Njemačka 2,2Njega kose Velika Britanija 1,9Njega kose Rusija 1,8Njega kose Francuska 1,7Njega kose Italija 1,2

Europa: top 5 tržištaVrijednost* (mjrd €)

Kategorija Zemlja 2013.Njega kože Njemačka 3,3Njega kože Francuska 3,0Njega kože Velika Britanija 2,6Njega kože Rusija 2,1Njega kože Italija 1,8



58

s povodom...


Kriza pogodila i kozmetičke proizvode

Na krizu koja je po-godila cjelokupnu privredu BiH nisu ostali otporni ni kozmetički proiz-

vodi. Povećana stopa neza-poslenosti, te sam pad kupovne moći doveo je do psihološkog pritiska kod potrošača. To je uzrokovalo smanjenje potrošnje i povećanje mjera štednje, posebno kada je riječ o luksuznim proizvodima, čija se potražnja kreće u odnosu na dohodovnu moć. Stoga ste se vjerovatno zapitali kako u takvim situacijama prilagoditi marketing strategiju i odlučiti koji pravac odabrati.

u prošlosti su kompanije koje su se bavile proizvodnjom i prodajom kozmetičkih proizvoda bile otporne na recesiju, jer i unatoč ekonomskim previranjima, žene su nastavile da vode računa o njegi i ljepoti. Međutim, trenutno živimo u turbulentnim vremenima, pa kriza nije u potpunosti zaobišla ovaj segment

Na to pitanje možda može odgovoriti vlastitim is-kustvom Dženan Salčin, menadžer prodaje P&G od-jela u kompaniji Orbico BiH, jer je njegova kompanija ove godine zabilježila blagi rast prodaje u odnosu na prošlu. Taj rast, tvrdi Salčin, prois-tekao je iz činjenice da su na vrijeme prepoznali sve zahtje-ve tržišta, fokusirali se na cilj-

ne grupe potrošača i poslali jasnu poruku tržištu u vidu inovacija, promo pakovanja, te instore promocija.

Kao velika kompanija i li-der na tržištu Orbico ima različite brendove, te cjenov-ne kategorije kako bi tržištu i potrošačima ponudili “vri-jednost za novac”, jer sma-traju kako je ključno i u vri-jeme krize zadržati potrošače. Zbog toga je neophodno, kaže Salčin, nastaviti ulagati u marketing. Kriza će proći, a potrošači ostati vjerni svojim brendovima.

Inače, primarni cilj ove kom-panije je održati tržišni udio i povećati ga u narednim mje-secima. U tu svrhu angažovali su savjetnike koji nastoje educirati potrošače o pred-nostima koje nude brendovi (H&S, Pantene, Wash&Go, Wella, Londa, Wellaflex), kao i savjetovati ih koje vrste proizvoda trebaju koristiti kako bi dobili najbolji kvali-tet. Pored toga, fokusiraju se na učestvovanje u akcijama kod svih kupaca, jasnom po-zicioniranju na policama, te paralelnom podrškom kroz konstantan marketing (modni časopisi, tv, stručna literatura).

„Ne postoji posebna formula, kako bi se jedan biznis zaštitio od krize. Postoji samo pravilan način poslovanja i upravljanja. Svaki biznis, svaka kompanija treba da se zasniva na kvali-tetnom menadžmentu koji vodi

brigu o svojim zaposlenima, koji su dobro informirani o potrošačima, njihovim potre-bama i navikama, koji treba da poznaju ciljeve kompanije i način pravilnog rada, te koji konstantno rade na inovacijama i grade dobre, dugoročne odnose sa svojim poslovnim partneri-ma“, kaže Salčin i dodaje kako je ključno da proizvod bude

reprezentativan na polici i da kao takav ostavi najbolji prvi dojam na potrošača, koji će se kupovinom proizvoda uvjeriti u kvalitet i vrijednost koju do-bija. Stoga i u vremenima kri-ze Orbico svojim potrošačima nastoji pružiti najbolje proiz-vode, kvalitet i pristupačne cijene.



Da li ste znali da…Riječ kozmetika potiče od starogrčke riječi kosmos, koja znači red, haromija, ljepota.

Prvi kozmetički proizvod napravili su stari Egipćani i to od bakra i rude olova.

Stari Rimljani su smatrali da su bore, pjege, fleke od sunca i mrlje nepoželjni. Da bi omekšali bore, koristili su labudovu mast ili magareće mlijeko. Otvorene rane i pjege su tretirali pepelom puževa.

Nakon što je Coco Chanel popularizovala preplanuli ten, sredstva za samozatamnjivanje su preplavila tržište. Ali, u Aziji su bili popularniji proizvodi za posvjetljenje kože, pošto su Azijati ljubitelji svijetlog tena.

Coco Chanel je uvela trend preplanulog tena, nakon što je pocrnjela na krstarenju.

SAD ima najveći procenat obavljenih kozmetičkih operacija u svijetu.

Kozmetička industrija ima obrt od oko 20 milijardi dolara godišnje.

Kleopatra je bila poznata po tome što je jedra svojih brodova potapala u parfem, tako da je miris mogao da dopre do Rima (i Marka Antonija), prije nje same.

Dermatološki testirano ne znači dermatološki odobreno.

U starom Egiptu, kozmetički tretman je bio veoma složen i počinjao je tako što su žene u hodu nanosile tamjan pelete na predio ispod pazuha, kao neku vrstu dezodoransa.

Nestlé je vlasnik 25 posto dionica najveće svjetske kozmetičke kompanije L’Oreal.

„Antialergijski“ znači da proizvođač smatra da proizvod ne može da izazove alergijske reakcije.

Kada se koristi termin „prirodni sastojci“, to znači da su oni izvučeni direktno iz biljaka ili životinjskih proizvoda.


kozmetika

Najstariji dokaz o upotrebi kozmetike vezuje se za stare Egipćane, koji su naročito koristili sjenke za oči. Oni su vjerovali da ih ovakvo šminkanje štiti od zlih duhova i da poboljšava njihov vid.

1952. godine, rol-on dezodorans bio je inspirisan hemijskom olovkom.

Dezodorans Mum crème razvijen je u Filadelfiji, 1889. Glavni sastojak bio je aluminijum hlorid.

U starom Rimu, kozmete (odakle i potječe riječ kozmetolog) su bile sluge ženskog pola koje su pomagale bogatim Rimljankama u nanošenju kozmetičkih proizvoda i kupale ih u parfemima. Također, smatra se da su ove kozmete rastvarale razne kozmetičke sastojke u svojoj sopstvenoj pljuvački.

Persijski ljekar Abu Akasim al Zahravi, poznat i kao prvi kozmetolog, u svojoj medicinskoj enciklopediji posvetio je cijelo poglavlje kozmetici, koje je nazvao Medicina ljepote.

Farbanje kose u crno u starom Rimu podrazumijevalo je odgajanje pijavica, zatim njihovo držanje u sirćetu, u kojem je trebalo da se fermentišu dva mjeseca i zgusnu u pastu. Zatim, slijedilo je nanošenje smjese na kosu, koja je trebalo da se suši jedan dan.

Početak 20. stoljeća je period kada su kozmetički proizvodi postali dostupni i prihvaćeni u široj javnosti. Velike marketing kampanje, brojne inovacije i investicije dovele su do skoro svih kozmetičkih proizvoda koji se koriste i danas.

Unošenje mnogo tečnosti daje trenutni sjaj vašem licu.

U 15. stoljeću bilo je popularno da žene nemaju dlake po tijelu. Tako da su one brijale glave i potpuno čupale obrve i trepavice.

Osim aditiva boja i nekoliko zabranjenih sastojaka, proizvođači kozmetike mogu da koriste gotovo sve sirove materijale kao kozmetičke sastojke i da lansiraju proizvod na tržište bez odobrenja FDA (Food an Drug Administration).

Dlačice ispod pazuha je prvi put kao neženstvene ocijenila kompanija Wilkenson Sword za proizvodnju brijača 1915. godine, kada se na naslovnoj strani Harper’s Bazaar magazina pojavila žena sa obrijanim pazuhom.

62

je posebno dizajniran da dubinski njeguje Vašu kožu. Jedinstveni Dove

Care Complex zahvaljujući svojstvenim hranjivim sastojcima int-ezivno njeguje Vašu kožu i do 10 dana. Doživite os-jećaj mekane, baršunaste i lijepe kože.

Otkrijte ljepotu.Dove je drugačiji.

DOVE ZNA ŠTA VAM JE POTREBNO ZA EFIKASNU BRIGU O VAŠOJ LJEPOTI.

Postoji mnogo savjeta o njezi. Šta je od toga tačno, a šta nije? Šta odgovara Vama, a šta ne? Odgovor na ova pitanje je veoma jednostavan. Ukoliko želite nešto efi kasno, a nježno, tu je Dove. Razumijevanje šta je prava ljepota je ono što Dove čini drugačijim. Hajde da pogledamo pravu istinu i šta je to što Dove čini posebnim.

OBIČAN SAPUN MOŽE DA ISUŠI VAŠU KOŽU.

HIDRATACIJA KOJA TRAJE I DO 10 DANA.SAMO KORISTITE DOVE.

BRIJANJE MOŽE DA IZ-RITIRA KOŽU. DOVE DEZO-DORANS PO-MAŽE OBNAVL-JANJE KOŽE PAZUHA NA-KON BRIJANJA ZA SAMO 5 DANA.

NEKI GELOVI ZA TUŠIRAN-JE NISU NJEŽNI PREMA KOŽI. DOVE JE BLAG.

Dove je drugačiji. Koristite Dove. Dove ne isušuje Vašu kožu kao običan sapun. Samo Dove ima svoju formu-lu sa ¼ hidratantne kreme, zahvaljujući kojoj čisti Vašu kožu bez isušivanja. Šta biste mogli više da poželite?

Računajte na hidrataciju koja traje. Dove Essential Nourishing losion za tijelo

OTKRIJTE LJEPOTU.DOVE JE DRUGAČIJI.

Odaberite gel za tuširanje koji je drugačiji. Zahvaljujući svojoj formuli i jedinstvenoj kombinaciji hidratantnih sastojaka, Dove Deeply Nourishing gel za tuširanje nježno čisti i njeguje Vašu kožu dok se tuširate.

Vaša koža pazuha može biti lijepa za samo 5 dana! Brijanje pazuha može da iza-zove iritaciju. Dove dezodor-ans sa ¼ hidratantne kreme pomaže obnavljanje kože, čineći kožu pazuha vidljivo nježnijom i mekšom.

dove_1.indd 1 13.6.2013 13:53:15

63

je posebno dizajniran da dubinski njeguje Vašu kožu. Jedinstveni Dove

Care Complex zahvaljujući svojstvenim hranjivim sastojcima int-ezivno njeguje Vašu kožu i do 10 dana. Doživite os-jećaj mekane, baršunaste i lijepe kože.

Otkrijte ljepotu.Dove je drugačiji.

DOVE ZNA ŠTA VAM JE POTREBNO ZA EFIKASNU BRIGU O VAŠOJ LJEPOTI.

Postoji mnogo savjeta o njezi. Šta je od toga tačno, a šta nije? Šta odgovara Vama, a šta ne? Odgovor na ova pitanje je veoma jednostavan. Ukoliko želite nešto efi kasno, a nježno, tu je Dove. Razumijevanje šta je prava ljepota je ono što Dove čini drugačijim. Hajde da pogledamo pravu istinu i šta je to što Dove čini posebnim.

OBIČAN SAPUN MOŽE DA ISUŠI VAŠU KOŽU.

HIDRATACIJA KOJA TRAJE I DO 10 DANA.SAMO KORISTITE DOVE.

BRIJANJE MOŽE DA IZ-RITIRA KOŽU. DOVE DEZO-DORANS PO-MAŽE OBNAVL-JANJE KOŽE PAZUHA NA-KON BRIJANJA ZA SAMO 5 DANA.

NEKI GELOVI ZA TUŠIRAN-JE NISU NJEŽNI PREMA KOŽI. DOVE JE BLAG.

Dove je drugačiji. Koristite Dove. Dove ne isušuje Vašu kožu kao običan sapun. Samo Dove ima svoju formu-lu sa ¼ hidratantne kreme, zahvaljujući kojoj čisti Vašu kožu bez isušivanja. Šta biste mogli više da poželite?

Računajte na hidrataciju koja traje. Dove Essential Nourishing losion za tijelo

OTKRIJTE LJEPOTU.DOVE JE DRUGAČIJI.

Odaberite gel za tuširanje koji je drugačiji. Zahvaljujući svojoj formuli i jedinstvenoj kombinaciji hidratantnih sastojaka, Dove Deeply Nourishing gel za tuširanje nježno čisti i njeguje Vašu kožu dok se tuširate.

Vaša koža pazuha može biti lijepa za samo 5 dana! Brijanje pazuha može da iza-zove iritaciju. Dove dezodor-ans sa ¼ hidratantne kreme pomaže obnavljanje kože, čineći kožu pazuha vidljivo nježnijom i mekšom.

dove_1.indd 1 13.6.2013 13:53:15

64

poduzetništvojuni 2013 www.instore.ba

PREtPOStAVKA GOSPOdARSKOG RAzVOjA

Poduzetništvo je mozaik poslovnih aktivnosti u sklopu kojih poduzetnik ima (ili pribavlja) ideju koju drži dobrom poslovnom prigodom, ulaže vlastiti ili pozajmljeni novac (investira), nabavlja stalna i obrtna sredstva, zapošljava ljude, organizira i vodi biznis te obavlja još mnoštvo poslova s temeljnim ciljem ostvarenja svoje poduzetničke misije

Poduzetništvo u zemljama tranzicije

Autor: mr.sci.Vinko jakić, viši asistent na Ekonomskom fakultetu i direktor fondacije OdRaz

Opoduzetništvu se danas izuzetno puno piše i govori u tranzicijskim zemljama, a puno je i autora, eko-

nomista, političara i drugih, koji podu-zetništvu dodjeljuju ulogu temeljnog pokretača gospodarskog rasta i razvoja. Međutim, problemi nastaju već pri po-kušaju definiranja samog pojma. Podu-zetništvo se uglavnom razumijeva kao sposobnost pokretanja neke aktivnosti u svrhu postizanja željenog cilja. Dok gra-đanski ekonomisti (uz rad, zemlju i ka-pital) u poduzetništvu vide posebnog či-nitelja proizvodnje, današnji ekonomisti poduzetništvo tretiraju kao skup specifič-nih funkcija i različitih sposobnosti ljudi. U tomu se rasponu nalaze i druge defini-cije poduzetništva, pri čemu valja istaknu-ti da nijedna od njih nije dostatno cjelovi-ta za izražavanje svekolike kompleksnosti ovog fenomena. Još davne 1934. godine, Schumpeter poduzetništvo naziva proce-

O autoru:

Vinko Jakić se već 20. godina bavi po-

duzetništvom, trgovinom, a njegov

akademski rad je izuzetno priznat. U

svojoj uspješnoj karijeri obavljao je

poslove koji su mu omogućili da se pro-

filira u vrsnog stručnjaka za ekonomske

odnose i razvoj. Do danas je objavljivao

radove u stručnim magazinima od kojih

posebno ističe Empirical recearhe into

use marketing by small businesses, u

TTEM-Technics Tehnologies Educatin

Menagement, Thomson, Web of scien-

ce, Web of knowledge, Ebsco i drugi.

som kreativne destrukcije, Nystrom ga vidi kao vizionarsku aktivnost, za Koltembor-ga to je akt pretvaranja vizija u stvarnost, za Davisa ono je poslovno ponašanje ljudi izuzetnih sposobnosti i izuzetnih osobnih karakteristika, Drucker ga definira kao maksimalizaciju mogućnosti, Bajt govori o poduzetničkoj funkciji koja objedinjuje sposobnost predviđanja tehnoloških i tržiš-nih promjena, snošenja rizika i korištenje inovativnih sposobnosti, prema Županovu poduzetništvo je ulaganje i kombiniranje ekonomskih resursa u svrhu ostvarenja neto-efekta u uvjetima neizvjesnosti i uz prihva-ćanje rizika za ostvarene efekte, dok Bolčić kaže da je to najbolja kombinacija proizvod-nih činitelja, unošenje inovacija u proizvodni život te kontrola rizika i slično.

Poduzetništvo je sinonim za poduzet-nički pothvat kao spoj tržišno izgledne poslovne prigode i kapitala dostatnog za njezinu realizaciju, i to u izvedbi podu-zetne osobe, spremne na sve rizike s time u vezi. Dakle, poduzetništvo je mozaik poslovnih aktivnosti u sklopu kojih po-duzetnik ima (ili pribavlja) ideju koju drži dobrom poslovnom prigodom, ulaže vla-stiti ili pozajmljeni novac (investira), na-bavlja stalna i obrtna sredstva, zapošljava ljude, organizira i vodi biznis te obavlja još mnoštvo poslova s temeljnim ciljem ostvarenja svoje poduzetničke misije; to je svaka proizvodna, trgovačka, uslužna ili mješovita aktivnost poduzetnika, po-jedinca ili skupine ljudi, koja je usmje-rena na zadovoljavanje nekih potreba te stvaranje dobiti ili profita i slično. Znači, posredstvom tržišta, svojim pothvatima, poduzetnici zadovoljavaju individualne i društvene potrebe, a samo poduzetništvo se može promatrati s društvenog i indivi-dualnog aspekta.1

• Društveni aspekt: Individualni po-duzetnik državi plaća sve poreze i do-prinose, zapošljava i plaća druge osobe i potiče ih na ulazak i ulaganje u nove pothvate te tako svi zajedno svojom ak-tivnošću utječu na svekoliki gospodarski razvoj zemlje;

• Individualni aspekt: Poduzetnik po-kreće konkretnu poduzetničku aktivnost te, sukladno svom znanju, vještini, ideji, kreativnosti, informiranosti, hrabrosti i drugim odrednicama osobnosti, realizira poduzetnički pothvat, a iz ostvarene do-biti osigurava svoju i egzistenciju svoje obitelji.

U zemljama u tranziciji sve se više osje-ća pozitivan trend u samom poimanju i u odnosu prema poduzetništvu te prema

• 1Kuvačić, N: Poduzetnička biblija, Beretin, Split, 2005. str. 23.


mogućnostima ostvarenja vlastitog bizni-sa među mladim ljudima i studentima, a i sve se više poduzetništvo izučava na ta-mošnjim fakultetima i visokim školama.

Poduzetnik ima ili iz drugih izvora pri-bavlja poduzetničku ideju koju drži do-brom poslovnom šansom, ulaže vlastiti ili pozajmljeni novac, nabavlja stalna i obrtna sredstva, zapošljava ljude, orga-nizira i vodi biznis, komunicira s trži-štem, prodaje proizvode, robu ili uslu-ge, naplaćuje potraživanja, plaća račune te obavlja još mnoštvo poslova s ciljem ostvarenja svoje poduzetničke misije. Navedeni splet poslovnih aktivnosti koje poduzetnik obavlja baveći se svojim

biznisom naziva se poduzetništvom, a društvena zajednica u kojoj je to prete-žan oblik privređivanja te ukupnih druš-tvenih, gospodarskih i političkih odnosa naziva se poduzetničkim društvom. Da-kle, osobe koje prepoznaju što, kome, koliko, gdje, kada, kako i slično proizvo-diti, tržiti ili usluživati i pri tom dobro zarađivati, dobri su poduzetnici, a druš-tvene zajednice kojih se gospodarstvo temelji na slobodnoj aktivnosti takvih pojedinaca, pri čemu vlade tih zajedni-ca poduzetničke ambicije svojih građana primjereno podupire i potiče, nazivaju se poduzetničkim društvima.

I upravo taj spoj slobodnih poduzetnih pojedinaca i poduzetnog društva, pret-postavka je svekolikog gospodarskog razvoja. Međutim, život u takvom druš-tvu nije nimalo ugodan i bezbrižan, jer se svaki pojedinac nalazi pred mnogim izazovima i mogućnostima, ali to pret-postavlja kontinuirano učenje. Nekada se mislilo da završetak škole ili fakulteta znači prestanak učenja i nastup zaposle-nja, ugodnog rada i umirovljenje. No, znanja i vještine koje se nauče u školi ili na fakultetu, danas manje-više zastarije-vaju za desetak, a u nekim područjima i za svega nekoliko godina, pa ih valja stalno osvježavati. Znači, poduzetnič-ko društvo trese temelje tradicionalnog života i učenja te se na svim razinama i svugdje traže novi, moderni pristupi. Neki stolar još i može očekivati da će mu vještine koje je stekao kao šegrt ili kalfa dobro služiti tridesetak i više godina, ali

liječnici, inženjeri, kemičari, ekonomisti, pravnici, profesori, menadžeri i drugi moraju shvatiti da će stečena znanja i vještine gotovo svakodnevno zastarije-vati.

Poduzetničko je društvo nova svjetska šansa za povijesnu civilizacijsku inova-ciju bez novih revolucija, jer se uvijek ispostavi da se revolucije ne mogu pla-nirati, usmjeravati niti nadzirati, da one na vlast dovode krive ljude, da su njihove posljedice potpuno suprotne njihovim obećanjima i slično. Da bi izbjegle takve revolucionarne kataklizme, zemljama u tranziciji nužno je poduzetništvo te one moraju izgrađivati poduzetničko društvo u kojem će inovacije postati svagdašnjom praksom te sastavnim dijelom svekolike ljudske aktivnosti. Nedvojbeno je da dr-žava nigdje i nikada nije bila poduzetna, ali je nedvojbena i činjenica da su tržišna gospodarstva razvijenih zemalja nezami-sliva bez državne potpore i promicanja poduzetništva u svim područjima ljudske aktivnosti. Zato, zemlje u tranziciji ne moraju izmišljati toplu vodu, jer mogu preuzeti iskušane modele i prilagoditi ih vlastitim uvjetima i mogućnostima.

Planirani, dobro vođeni, kontrolirani i kontinuirani proces društvene potpore poduzetništvu na svim razinama i u svim područjima življenja, paradigmatski se može nazvati promocijom dobre podu-zetničke klime, što u području materi-jalnih preduvjeta, zapravo, pretpostavlja primjeren razvoj poduzetničke infra-strukture. Dakle, tranzicijske bi zemlje, osim ulaganja u razvoj poduzetničke infrastrukture, morale podupirati malo poduzetništvo mladih ljudi, obitelji i svih poduzetnih osoba koje su svoj ta-lent oplemenjivali kvalitetnim stručnim znanjima i vještinama iz područja mar-ketinga i menadžmenta malih tvrtki u specijaliziranim srednjim i/ili visokim poslovnim školama. Valja znati da je poduzetnička tradicija bitan činitelj iz-gradnje i razvoja poduzetničkog društva, poduzetničke kulture i demokracije, po-sebice u tranzicijskim uvjetima.


Strane investicije u Bosni i Hercegoviniu vrijeme ekonomske krize koja vlada svijetom, kao jedan od načina izlaska iz iste se spominju strane investicije kojima bi oživjela ionako zamrla domaća privreda. Koliko je zahtijevna naša birokracija, kakva su iskustva kompanija koje su već uložile u pogone u našoj zemlji te kako lokalna zajednica može pomoći potencijalnim investitorima. Na ova i još mnoga pitanja, za InStore govore naši sagovornici

Ukratko, Agenciju za unapređenje stranih investicija Bosne i Her-

cegovine (FIPA) je osnovalo Vijeće ministara Bosne i Her-cegovine Zakonom 2004. go-dine sa zadatkom da privuče i poveća priliv stranih investi-cija u Bosnu i Hercegovinu, da poboljša suradnju između privatnog i javnog sektora, da predlaže mjere za unapre-đenje okruženja za investira-nje, te da predstavlja Bosnu i Hercegovinu kao zemlju in-teresantnu za strane investi-tore. FIPA pruža informacije, analize i savjete potencijalnim investitorima o poslovnom i investicijskom okruženju, identificira i predstavlja po-stojeće bh. mogućnosti za strana ulaganja, itd.

Polazeći od pretpostavke da je privlačenje stranih ulagača jako zahtjevan, složen i dugo-trajniji proces nego što se to u principu misli, te da je to rezultat aktivnosti značajni-jeg broja institucija, Agenci-

jASMINA HAlIlOVIć, AGENCIjA zA uNAPREđENjE StRANIH INVEStICIjA

ja FIPA ne može sama raditi na polju dovođenja stranih ulagača, nego se to mora ra-diti u saradnji sa nadležnim institucijama na svim nivoi-ma. U uvjetima ekonomske krize kada su sve ekonomske aktivnosti usporene a stime i ulaganja, teško je govoriti o dolasku novih stranih in-vestitora, imajući pri tome u vidu složenost jednog takvog procesa, uz otežane političke i ekonomske uvjete u našoj zemlji. U takvim okolnosti-ma, a što je pokazala i svjet-ska praksa, okrećemo se već postojećim investitorima u zemlji u smislu da im pruža-mo pomoć i podršku u rješa-vanju problema koji se tiču poslovnog okruženja kako bi investitori proširili kapacitete ili pokrenuli nove projekte. FIPA je pomagala velikom broju stranih preduzeća kako u savjetodavnom smislu tako i oko uspostavljanja suradnje i kontakata sa nosiocima pro-jekata u BiH za koje su stra-

ne firme bile zainteresirane. Određene analize su pokazale da je Agencija posredovala u visini od 30% od svih realizi-ranih projekata.

FIPA je pomagala na primjer firmama poput Ikea, Euro Food i drugima. Ikea već odavno ima uspostavljenu suradnju sa određenim proi-zvođačima namještaja u BiH. Također, je bila zainteresova-na i za uspostavljanje surad-nje sa preduzećem Krivaja. Firma Euro Food u Sarajevu proizvodi mlijeko u prahu koje izvozi na strana tržišta. Također su ostvareni kontak-ti sa njemačkim preduzećem Henkel koje će graditi fabri-ku praškastih tvari na bazi cementa u Bileći. Vrijednost investicije iznosi 6,5 – 7 mi-liona eura. Njemački Bauhaus je počeo sa realizacijom i iz-gradnjom prodajnog objek-ta u Sarajevu, Emka Bosnia d.o.o. Goražde, većinski vlasnik Emka Njemačka, gradi novi

proizvodni pogon u Industrij-skoj zoni Vitkoviće, Sberbank je došla na tržište BiH itd. S obzirom da je u 2012. godini zabilježen blagi priliv stranih ulaganja u BiH u odnosu na prethodnih nekoliko godina, a ako je suditi po najavljenim investicijama za 2013. godinu, možemo očekivati i u ovoj godini nastavak ovog trenda. U posljednjih nekoliko godi-na, kada su u pitanju strana ulaganja, ona su se uglavnom bazirala na reinvesticijama postojećih investitore, što je bio trend u svijetu, pa tako i u BiH. Stoga će FIPA jedan veliki dio svojih aktivnosti u 2013. fokusirati na pružanje podrške postojećim stranim investitorima u BiH kako bi ih motivirala i ohrabrila na reinvestiranje u postojeće ili proširenje postojećih kapa-citeta. Međutim, ohrabruje činjenica da je izražen interes potencijalnih stranih investi-tora za planirane energetske projekte od kojih su neki već počeli da se realiziraju ili su objavljeni tenderi za odabir najpovoljnijih partnera.

iz četiri ugla

Razgovarao: Mario trojer


Argeta je imala punu podršku općine Hadži-ći pri izgradnji tvorni-

ce. U svim fazama investicije, od određivanja lokacije za fabriku i dobivanja sve ne-ophodne dokumentacije za gradnju, općina nas je prati-la kroz cijeli projekat daju-ći punu podršku do samog kraja izgradnje i ishođenja svih neophodnih saglasnosti. Argeta je od početka imala odličnu saradnju sa lokal-nom zajednicom koju i da-lje kontinuirano zajednički njegujemo. Reći ću samo da je tvornici izgrađena za re-kordnih 14 mjeseci, iako je prvobitni plan bio izgraditi fabriku za 20 mjeseci, što je

Općina Hadžići je po svom položaju centar Kanto-na Sarajevo, ali i BiH u

cjelini. Blizina glavnog grada, aerodroma, željeznice i dobra putna infrastruktura su nešto što investitori odmah primije-te. To prate i najniže naknade za investitore u odnosu na sve

Za osnivanje kompanije u BiH potreban je osni-vački akt Društva obra-

đen od strane notara u BiH uz izjave osnivača kompanije. Nakon ovoga se osnivački akt Društva uz ostalu potrebnu dokumentaciju (uvjerenja i sl.) dostavlja nadležnom Sudu po mjestu sjedišta kompanije na upis kompanije u Registar privrednih društava. Nakon

SAMIR BROdOVIć, dIREKtOR PROIzVOdNjE ARGEtA d.O.O.

HAMdO EjuBOVIć, NAčElNIK OPćINE HAdžIćI

HAjRudIN KAPEtANOVIć, AdVOKAtSKA KANCElARIjA SAlIHBEGOVIć&KAPEtANOVIć

u našim uslovima skoro ne-zamislivo i podrazumijeva dobru volju i zalaganje obiju strana. 108 uposlenih u tvor-nici su kompaniju prihvatili i doživljavaju kao svoju iz više razloga. Najprije, oni sami vole i navikli su da konzu-miraju Argetu kao proizvod, ona je dio svakog domaćin-stva, a zatim, sada kada su i direktni učesnici u kreiranju proizvoda, ovo definitivno smatraju svojom drugom kućom. Uposlenici direktno, a mnogi drugi indirektno – kao npr. naši dobavljači - žive od Argete. Osim toga, imaju direktan uvid u način na koji se ovdje radi i mogu biti za-dovoljni i ponosni što i sami

druge općine Kantona te već uređene industrijske zone. Efi-kasnost i brzina administracije koja je investitorima na raspo-laganju 24/7 je nešto čime se posbno ponosimo. U 2006. godini otvaranje Argete u Hadžićima je bila najveća stra-na investicija u BiH. S obzirom da lokalne zajednice nemaju uvid u poslovanje privrednih subjekata tačne podatke njene vrijednosti za hadžićku privre-du nemamo. Međutim, u Arge-ti je zaposlen veliki broj ljudi sa

izvršenog upisa kompanije u Registar privrednih dru-štava za početak rada same kompanije potrebno je iz-vršiti prijavu kompanije kod nadležnih institucija u BiH radi dobijanja potrebne do-kumentacije za zakonit rad kompanije i to: razvrstava-nje pravnog lica prema dje-latnosti koju će obavljati, ID broj od nadležne Porezne

pridonose jednoj zdravoj pri-či kao što je cijela priča oko Argete u Hadžićima. Me-nadžment Argete nema nika-kvih zamjerki na rad lokalne zajednice, dapače izuzetno smo zadovoljni saradnjom, ne samo na poslovnom planu nego i na području društvene odgovornosti. U ovom po-dručju je zaštita okoliša jedan od naših glavnih ciljeva, a u okviru sistema Atlantic Gru-pe čiji smo dio, podržavamo i kulturne, sportske, huma-nitarne i druge društveno korisne aktivnosti u skladu s našim mogućnostima. S druge strane, kada govori-mo generalno o situaciji u zemlji, jasno je da ima puno

područja naše općine. Nakon svjetskih brendova koji su svo-ja postrojenja izgradili upravo u Hadžićima, Coca Cola, Si-nalco, Milkos, Akova, Wurth, Bosnet itd., logično je bilo da se brend poput Argete nastani u Hadžićima. Njihovo prisu-stvo na našoj općini je potvrda našeg dobrog odnosa sa inve-stitorima i signal za sve druge da se ovdje isplati poslovati. Ono što je trenutno aktuelno u svijetu jesu velika ulaganja u turističke potencijale. Općina

uprave i PDV broj ukoliko će kompanija biti obveznik u sistemu PDV-a, te odo-brenje za namjenu poslov-nog prostora pravnog lica i odobrenje za rad kompanije. Ukupna procedura od dana donošenja Osnivačkog akta kompanije do dana početka zakonitog rada kompanije u prosjeku traje od 30-45 dana, što je mnogo kraće nego u periodu od prije ne-koliko godina s obzirom na sadašnju ažurnost postupa-jućih registracionih sudova i kolega notara. Po mojim

prostora za unapređenje. Za nas je konkretno trenutno od velike važnosti da se ure-di veterinarski status Bosne i Hercegovine, kako bismo mogli naš proizvod izvoziti i u zemlje EU te da bismo za izvoz mogli uvoziti sirovine kojih nema u BiH. Stranim investitorima valja svakako poručiti da se u BiH isplati investirati. Mi smo multina-cionalna kompanija i naše je iskustvo sigurno relevantno, a upravo primjer ulaganja i poslovanja Argete i Atlantic Grupe u cjelini pokazuje da se s pravom strategijom i dobrim poslovnim modelom može uspješno raditi i postići rast u BiH.

Hadžići je po ljepoti prirode, prirodnim bogatstvima među vodećim u BiH. To su primje-tili i kuvajtski investitori poput Gulf Real Estate d.o.o., Tatwer d.o.o. i mnogi drugi. Na lokali-tetu Osenika Gulf Real Estate je kupila preko 160 dunuma zemljista na kojem namjerava izgraditi Sarajevo Resort, od-maralište za bogatu klijentelu iz arapskog svijeta. Ovaj proje-kat se odvija dosta dobro i na-damo se da ćemo prve objekte vidjeti krajem ljeta.

okvirnim informacijama, rokovi za registracije kom-panije u našoj zemlji su pri-bliži rokovima u zemljama u okruženju. Ova informacija pokazuje da naši sudovi i no-tari po ovom pitanju ne za-ostaju za regijom. Također, sami postupak registracije bi se eventualno mogao ubrzati u dijelu potrebne dokumen-tacije nakon završetka upisa Društva kod nadležnog re-gistracijskog suda i to kra-ćim rokovima za izdavanje potrebne dokumentacije od strane nadležnih državnih institucija.


dISPOzICIjA OPREME u MINIMARKEtIMA

Strategijom do profita

Pozicioniranje opreme u marketima koji su po svojoj strukturi manji od 50 m2 je čitava filo-

zofija kojoj se mora pristupiti sa jasno definisanim ciljevima koji se mogu realizovati u tri osnovna koraka.

Prvi korak se odnosi na preli-minarno istraživanje svih fak-tora koji mogu biti od utjecaja na formiranje asortimana. Ima-jući u vidu limitiran prodajni prostor, koji za posljedicu ima izvjesne utjecaje na limitira-nost samog asortimana koji se može smjestiti u mini market, neophodno je opredijeliti se za strateške proizvode koji bi na toj lokaciji obezbijedili najveći profit. Osnovni faktori koju su od utjecaja na formiranje asor-timana u mini marketu su:

1. Ciljne grupe - očekivano je da će redovni kupci mini marketa biti ljudi koji žive ili rade u blizini lokacije samog objekta. Frekventnost pro-laznika, struktura populaci-

u maloj radnji: kako opremiti radnju

Imajući u vidu limitiran prodajni prostor, koji za posljedicu ima izvjesne utjecaje na limitiranost samog asortimana koji se može smjestiti u mini market, neophodno je opredijeliti se za strateške proizvode koji bi na toj lokaciji obezbijedili najveću dobit. Osnovni faktori koji su od utjecaja na formiranje asortimana u mini marketu su ciljne grupe, konkurencija i lokacija

je, poslovni objekti ili razne ustanove iz okruženja mogu pružiti smjernice u smi-slu formiranja asortimana i određenih strateških proi-zvoda za koje se očekuje da će u toj sredini imati najveći promet.

2. Konkurencija - preporučlji-vo je upoznati se sa eventu-alnim konkurentskim malo-prodajnim objektima koji se nalaze u neposrednoj blizini i njihovim asortimanom. Kroz upoznavanje konku-rencije stiče se šira slika o eventualnim asortimanskim nedostacima koji se mogu iskoristiti u korist mini mar-keta kroz implementiranje deficitarnih proizvoda u svoj asortiman.

3. Lokacija – asortiman je po-trebno prilagoditi lokaciji na kojoj se nalazi mini mar-ket. U tom smislu, potrebno je napraviti asortimansku razliku između urbanih i

ruralnih objekata.

Kada se završi postupak stra-teškog istraživanja lokalnog tr-žišta, može se preći na sljedeći – drugi korak, a to je formira-nje asortimana. Preporučljivo je da asortiman bude od samog starta sadržinski širok, dok se dubina asortimana formira u procesu analiziranja prometa robe na mjesečnom i sezon-skom nivou.

Mini market ne mora u svom sastavu da ima zonu delikatesa sa retropultevima. Delikatesni proizvodi dužeg roka trajanja, poput upakovanih polutrajnih i trajnih suhomesnatih proizvo-da, upakovanih sireva i upako-vanog svježeg mesa, mogu se smjestiti u standardne rashlad-ne vitrine samouslužnog tipa. Na taj način se racionalizuje iskorištenje prostora, a asorti-manska ponuda je i dalje kom-pletna.

Zona minut shopa u marketi-ma malog formata također nije

preporučljiva zbog racionaliza-cije iskorištenja prostora. Pro-izvodi karakteristični za minut shop se mogu smjestiti u boč-noj ili leđnoj zoni kasa.

Strateški definisan asortiman dozvaljava da se pređe na treći korak opremanja mini marke-ta - zoniranje i pozicioniranje opreme.

Zoniranje marketa podrazumi-jeva postupak definisanja pro-dajnih i internih zona u okviru prodajnog objekta. Prodajne zone su funkcionalne cjeline marketa u kojima se raspore-đuje asortimanski program srodnih kategorija proizvoda, npr. zona pijace. Zone razli-čitih prodajnih segmenata u prostoru se raspoređuju prema svojoj funkcionalnoj namjeni i srodnosti sa zonom na koju se nadovezuju. Interne zone su funkcionalne cjeline marketa čije je postojanje neophodno za efikasano funkcionisanje samog marketa i njegovog osoblja,

Autor: Miodrag dimić, direktor razvoja, Speccon d.o.o. Beograd, [email protected] zona Higijene

zona Nehlađenih pića

zona Pekare

zona Rashlade zona Rashlade

zonaVina

zona Kasaizlaz

ulaz

zonaPijaca

zonaPijaca

zonaRinfuza

interrni prostor

zona Prehram

benih proizvoda

zona Prehrambenih

proizvoda

zona Prehrambenih

proizvoda

Slika 1.


h=20

6cm

: w=5

0cmŽENSKA

GARDEROBA

MUŠKA GARDEROBA

ELEKTROORMANI

l=12

5cm

SEF

POD

STA

NIC

A

ELEK

TRO

ORM

AN

I

REK

h=20

6cm

: w=

50c

m

l=12

5cmh=

175

cm: w

=50c

m

ZAČI

NI, SU

PESV

E

ZAKO

LAČE

MIN

I KO

ND

ITO

RIK

R E

M O

V I

TJES

TEN

INE

SO,

ŠEĆE

R

KON

ZERV

ISA

NO

VOĆE

i

POVR

ĆEU

LJE,

SI

RĆE

SOSO

VI

ČOKO

LAD

EBO

NBO

NE

+2

+/C°

4C°

SEZO

NA

VOD

EBE

ZALK

OH

OLN

AP

I Ć A

2+

C° /4

+ C°

JOG

URT,

MLIJEKA

,SOKO

VIm

ala i velika pakovanja

NA

MA

ZI i PRILO

ZID

ELIKATESM

LIJEČNI

JAJA

2+

C° /4

+ C°

SMRZN

UTI PRO

GRA

M

81-

/C°

22-

C°

TJESTASEZO

NA

h=20

6cm

: w=

50c

m

VOD

API

VOSO

KOVI

iN

EKTA

RIBE

ZALK

OH

OLN

AP

I Ć A

APE

TISA

NI

MESNE KONZERVE

PAPIRNAGALANTERIJA

NJEGA cipelai namještaja

SIJALICEBATERIJE

LIČNAHIGIJENA

KUĆNAHEMIJA

MLIJEKO DUGOTRAJNO

PECIVAself-service - 3

nivoa 1nivo Spec HLJEB

CERE

ALI

JEČa

jevi

, D

ijet,.

proi

zvod

i +4

+/C°

8C°

+4

+/C°

8C°

PIVO

VINOŽESTOKA

PIĆA

BANANE I KRUPNO V&P

4 nivoa - - 2 gajbice -

VOĆE

I PO

VRĆE

12 g

ajbi

caSL

AN

I

KO

ND

ITO

RI

h=20

6cm

: w=5

0cm

h=206cm: w=5 0cm

DN

EVN

I HLJ

EB2

depo

aBA

GET

1 de

po

KASA PULT

VAGA PULT

DISPLAY ZA

CIGARETESA

PODPULTOM

MINI KONDITORI

MINI KON DITORI

POLICA ZA VINAkapacitet

100 boca

INTERN

IPRO

STOR

EKO

NO

MSK

IU

L A

Z

ULAZIZLAZ

RIN

FUZ

9

kutij

a

MESN

ID

ELIKATES

DNEVNA ŠTAMPA

+30°C/+40°C

npr. zona magacina. Šematski prikaz zoniranog marketa po-vršine 50 kvadratnih metara možete pogledati na Slici 1.

Kada se mini market podijeli na zone, treba preći na proces ra-zrade projektne dokumentacije opreme i njenog pozicioniranja u prostoru. Za markete malog formata je od izuzetnog zna-čaja da isprojektovana oprema, u tehničkom i funkcionalnom smislu, omogućava maksimal-no iskorištenje prostora. Na Slici 2. je prikazan šematski pri-kaz zoniranog mini marketa sa pozicioniranom opremom.

Prodajne zone, interne zone i pozicioniranje opreme: • Zona kasa se po pravilu pozi-

cionira u blizini ulaza/izlaza iz mini marketa. U ovoj zoni

od opreme treba pozicionira-ti kasa pult, pult za vagu, po-licu za štampu i parazit police za impulsivnu kupovinu. Iza kasa pulta je poželjno pozi-cionirati police na kojima se drži vrijedna roba i police za cigarete. U zoni kasa je ta-kođer potrebno obezbijediti prostor za potrošačke korpe.

• Zonu pijace je poželjno po-zicionirati u blizini ulaza u market. Na taj način se ostvaruje pozitivan ambijen-talni utisak kod potrošača koji se prvo susreo za razno-likim bojama i mirisima voća i povrća koje je izloženo na drvenim gondolama u pot-puno prirodnom ambijentu. U ovoj zoni je pozicionirana zidna polica za voće i povrće kapaciteta 12 gajbica i ostrv-

Slika 2.

ska polica za krupno voće i povrće.

• Zonu rinfuza treba nadove-zati na zonu pijace, ne samo zbog srodnosti izloženih pro-izvoda, već i zbog mogućno-sti povezivanja te dvije zone u jednu potpuno prirodnu i ambijentalno atraktivnu cje-linu. Drvena polica sa devet rinfuznih kutija u potpuno-sti zadovoljava potrebe mini marketa.

• Zona vina je pozicionirana u frontalnom dijelu marke-ta, naspram kase. Drvena polica kapaciteta 100 boca zadovoljava potrebe mini marketa.

• Zona prehrambenih proi-zvoda se tradicionalno ras-poređuje u centralnom dije-lu marketa. U njoj se nalaze zidne i ostrvske police na kojima se izlažu razni pre-hrambeni proizvodi.

• Zona pekare se nadovezuje na zonu prehrambenih pro-izvoda. U ovoj zoni je pozi-cionirana neutralna polica za izlaganje dnevnih vrsta hlje-ba i bageta i topla vitrina za pecivo.

• Zonu nehlađenih pića je preporučljivo pozicionira-ti kao sistem zidnih polica zbog velike težine robe koja se na njima izlaže.

• Zona rashlade se pozicionira u okviru jednog prodajnog segmenta, i to u dijelu mar-keta u kome postoje insta-

lacije koje mogu da podrže rad rashladnih vitrina kao i podstanica ili dobra venti-lacija koja će regulisati tem-peraturu u toj zoni. U zoni rashlade su raspoređena pića, sezonski proizvodi, mliječni proizvodi, namazi i prilozi, delikatesni proizvodi i smr-znuta tijesta.

• Zona higijene je pozicioni-rana na kraju putnih prava-ca i izolovana je od svježih proizvoda. Sadrži proizvode papirne galanterije, kućne hi-gijene, lične higijene i slično.

• Zona putnih pravaca treba da obezbijedi nesmetano kreta-nje potrošača po prodajnom prostoru. U prodajnom pro-storu prikazanom na Slici 2. se 57,68 posto površine nala-zi pod opremom dok je 42,32 posto ostavljeno za putne pravce.

• Interne zone u marketu su zona magacina, zona kance-larija, zona garderoba i toa-leta za zaposlene, kao i zona podstanice za rashladne vitri-ne i rek ormana za automat-sko upravljanje opremom.

• Strateški osmišljen i prila-gođen asortiman, kvalitetna dispozicija opreme projek-tovane specijalno za market malog formata i dobro po-slovodstvo mogu obezbije-

diti mini marketu redovne i vjerne kupce koji zajedno čine ekvivalent profitabilne maloprodaje.


u maloj radnji: predstavljamo STR

U krizi je i sam opstanak uspjeh

Naziv radnje: MFMVlasnik: Midhad Ljubozaposlenih: 2 Adresa: Maršala Tita 90ARadno vrijeme: 7.00-21.30

Pripremila: Katarina Sulić

S ve manja kupovna moć i otvaranje tržnih centara, znatno su utjecale na rad

malih radnji. Trgovina MFM koja se nalazi u centru Mosta-ra, na putu prema staroj jezgri, također je osjetila pad posla. „Megamarkt je udaljen od nas svega 20-ak metara, te se osjeti manji broj kupaca“, kaže dugo-godišnja zaposlenica Ramiza. Neki osnovni proizvodi, kao što su hljeb ili mlijeko, pro-daju se daleko ispod nabavnih cijena, a malo je vjerovatno da neko radi sa gubitkom. Dosta situacija poprima oblike nelo-jalne konkurencije, a gubitke imaju samo mali.

Potrošači su postali osjetljiviji na cijenu, odnosno ona posta-je važna pri donošenju odluke o kupovini, te traže razmjeran

odnos vrijednosti robe i ulo-ženog novca. Kriza je utjecala na kupce tako što su postali aktivniji i informiraniji. Sve više građana prati i kupuje proizvode na akcijskim proda-jama i na temelju letaka obi-lazi i po više trgovina kako bi kupili najpovoljniji proizvod.

„Srećom imamo dosta i vjernih mušterija, uglavnom dođu sad po osnovne namirnice, ali i zbog voća i povrća. Vlasnik uistinu nabavlja samo kvalitetne proi-zvode od lokalnih poljoprivred-nika i ljudi to prepoznaju. Tako je već godinama,“, objašnjava Ramiza.

U potrošačkoj korpi uglav-nom se nađe hljeb, mlijeko, mliječni proizvodi sezonsko voće ili povrće i još poneki proizvod neophodan za dnev-nu egzistenciju jedne porodi-ce. Veliki dio prometa malih čine i cigarete (na koje je rabat minimalan). Tako je prosječna potrošačka korpa oko 15 KM, a ljeti zna biti znatno više. Ve-likim dijelom su kupci i turi-sti, koje uglavnom privuče bo-gat izbor voća, a trenutno je u

MFM jEdNA Od MAlIH RAdNjI S VElIKIM IzAzOVIMA

MFM- u oko 3.000 artikala.

„Svi smo i porodično povezani, te se trudimo maksimalno po-magati jedni drugima. Uprkos trenutnim poteškoćama, nadam se da će posao opstati.“ Robu nabavljaju uz preporuku ko-mercijalista i osobno po vele-prodajama, ovisno o tome što kupac traži. „Zna se dogoditi da neki artikal kupci ne mogu naći ni u većoj radnji, a mi ga imamo. Važno je znati komuni-cirati s mušterijama, možda je to jedina prednost u odnosu na veće lance radnji. “

Standardni problemi malih radnji

Velikim lancima se odobra-va rok plaćanja od 60 do 90 dana, pa ako i tada plate. Ma-

lima se teško oprašta dug, pa se i zbog malih obaveza, zau-stavi isporuka robe.

Problemi svih malih radnji su isti, a odnose se na visoke troškove najamnina za iznaj-mljeni prostor, visoke komu-nalne naknade, više nabavne cijene itd. Male trgovce ta-kođer zabrinjava i velik uvoz nekvalitetne robe te prodaja takve robe po dampinškim cijenama, što stvara nelo-jalnu konkurenciju, a tu je i neriješeno pitanje sezonskih rasprodaja.

Pitanje je kada će društvo shvatiti da i male trgovine trebaju ne samo potrošačima nego i državi, jer zapošljavaju ljude i plaćaju porez.


NOVO!

72

periskopjuni 2013 www.instore.ba

Sumiranje prvog kvartala

Uvelikom broju medija, barem onih što se bave ekonomskim temama, trenutno je najaktu-elnija priča o sumiranju re-zultata prvog kvartala tekuće

godine, kako naše države tako i ostatka svijeta. I odmah vam mogu reći da ima mnogo više pozitivnih priča nego što je to bilo u posljednje dvije godine. U raz-govoru sa par osoba koje redovno čitaju moje kolumne, došao sam do zaključka da mnogo više pišem o problemima i „crnim pričama“, nego što sam usmjeren na pozitivna događanja. Uvažavajući ovu konstruktivnu kritiku i uzimajući u obzir da je sve više pozitivnih priča aktuelno, o takvim temama sam planirao i pisati u ovom broju.

Najbolja priča zasigurno jeste ta da je BiH u prvom tromjesečju ostvarila bla-gi, ali opet evidentan, ekonomski rast. Direkcija za ekonomsko planiranje BiH dostavila je podatke da su uzročnici ovog rasta prvenstveno povećanje izvoza i in-dustrijske proizvodnje, a sa druge stra-ne i industrija građevinarstva ponovo se diže iz pepela. Makar i blag ekonomski rast daje nam nadu da su neki negativni ekonomski trendovi nakon duže vrema napokon zaustavljeni. Također, i kroz priču sa privrednicima u posljednje vri-jeme dobio sam informacije da su se „pare vratile u opticaj“. Ovo je bio gorući problem privrednika jer su većinu svojih roba i usluga naplaćivali kroz kompenza-cije, ili kroz jako duge odgode plaćanja. Pokrivenost uvoza izvozom povećala se sa 51,7% u prvom tromjesečju 2012. godine na 56,5% krajem marta teku-će godine. Vrijednost uvoza ostala je na istom nivou, s tim da se izvoz povećao za 9,7%, što možemo prvenstveno zahvali-ti prerađivačkoj industriji. U toku 2012. godine vrijednost građevinarskih radova pala je za 5%, dok je početkom ove go-dine u FBiH ista industrija rasla po stopi od 21%. Trend rasta nije zabilježen i u drugom entitetu, jer je građevinska indu-strija doživjela pad od 15,8%. Važno je napomenuti da je i turizam zabilježio po-

zitivan trend. Broj noćenja u martu 2013. godine je veći za 2,7% u odnosu na isti period prošle godine, dok je u odnosu na mjesec prije veći za 48,1%. Našoj drža-vi najviše se raduju stanovnici Hrvatske, Turske, Srbije, Italije i Slovenije. Nadam se da će se ovakav trend nastaviti i dalje, te da će 15.126 kreveta koliko možemo ponuditi turistima biti u najvećoj mjeri i popunjeni. Zanimljiv podatak mi je bio i taj da je u BiH u toku 2012. godine re-gistrovano čak 60.912 novih vozila, od čega 82% čine putnička vozila. Intere-santno je bilo i čitati komentare na ovu vijest, a neki od njih su: „sve se nema...“ ili „dijaspora i dalje radi dobar posao“. Pozitivna vijest je i da se u februaru 2013. godine broj nezaposlenih osoba smanjio za 1.025 ili 0,18%, prema informacijama dostupnim od Agencije za rad i zapošlja-vanje BiH. U isto vrijeme poprilično me naljutilo nešto što sam vidio na jednom

od najposjećenijih web portala u BiH. Ista ova vijest oko zaposlenosti prenese-na je pod naslovom: „Katastrofalni poda-ci: U BiH nazaposleno više od pola miliona osoba!“ Zar nam nije dosta „crnih vijesti“, zar i pozitivne priče, koliko god one bile neznačajne trenutno, moramo upakovati kao problem, lošu vijest, katastrofu. Lju-di čeznu za pozitvnim pričama, nadaju se boljitku i napretku, pa onda molim i medije da takve priče plasiraju ljudima. Moj prijedlog je da se svi potrudimo da u moru svakodnevnih priča nađemo i neki balans da ljudi osjete da nije sve tako kako im se predstavlja.

Trenutno je i cijena nafte u padu, ali ja ne vidim da se to toliko spominje kao što se spominjalo dok je cijena iste rasla. Sje-ćam se samo pretencioznih naslova tipa „Prvi put u povijesti, cijena nafte probila granicu od 100 dolara po barelu“ i slič-nih ovom. Međutim ako je tada prvi put u povijesti cijena prešla granicu od 100 dolara, onda današnji naslov može biti: „Prvi put u povijesti, nakon što je cijena naf-te probila granicu od 100 dolara po barelu, ista se ponovo smanjila na 94 dolara“. Zašto ovo ne bi bila senzacija? Još kad ovu pri-ču začinimo informacijama da je to zbog povećane fabričke proizvodnje u Japanu i snažne proizvodnje energenata u SAD-u, mislim da imamo pozitivnu priču koja će barem na kratko vratiti nadu u bolji život prosječnom građaninu naše zemlje. Za neke od njih, koji često putuju na re-laciji Sarajevo – Zenica, sigurno će obra-dovati vijest da će za jednu godinu čitavu ovu dionicu preći autoputem.

Pozitivne priče nisu samo u BiH. Svjet-ski portali prenose i informacije da se u posljednjih 30 godina smanjuje broj ek-stremno siromašnog stanovništva, koje po definiciji predstavljaju osobe koje žive sa manje od 1,25 dolara na dan. Mnogo još pozitivnih priča možemo naći u me-dijima ovih dana. Ako ste od onih koje ne prate medije jer vam povećavaju zabri-nutost i gnjev svojim vijestima, možda je pravo vrijeme da im se vratite. Možda će vam neka saznanja vratiti nadu u uspjeh i lakši život u budućnosti. Jer „Ako izmije-nimo naše misli, svijet oko nas se mijenja.“, Richard Bach.

Autor: Kenan uštović

Najbolja priča zasigurno jeste

ta da je BiH u prvom tromje-

sečju ostvarila blagi, ali opet

evidentan, ekonomski rast


74

periskop iz regije juni 2013 www.instore.ba

POGlEd Iz SlOVENIjE POGlEd Iz HRVAtSKE

Finansijalizacija bez rasta

Kako dalje – jesmo li spremni na promjene?

Piše: Prof. dr. Bogomir Kovač Piše: Prof. dr. Mladen Vedriš

I sada se vraćamo na pitanje: jesmo li i mi spremni na promjene? To znači raditi bolje i organiziranije. Počevši od same države. Tu je i poslovni sektor koji se mora mijenjati. Tu su i građani koji očekuju: što će se dogoditi.

Slovenija je, naime, jedna od potencijalnih novih “žrtava” europ-ske krize. EU je u 2013. u još ozbiljnijim problemima nego godinu dana ranije.

Svakog devetog maja EU slavi dan Europe i tada se razni komesari upute u svoje države. Briselsko uputstvo bilo je jednostavno. Nagovorite mlade da EU ima alternativu i da

ostaje nada. EU je pomogla državama u krizi, od Irske do Kipra. Naš komesar Janez Potočnik bio je nasmijan, državljani mnogo manje. Slovenija je, naime, jedna od potencijalnih novih “žrtava” europske krize. EU je u 2013. u još ozbiljnijim problemima nego godinu dana ranije. Razlog je jednostavan i predvidljiv. Fiskal-na politika je prociklična (štednja u vrijeme recesije), monetarna je posve rigidna (ECB ne funkcioniše kao zadnji kreditodavac), zahtjevi za strukturne reforme djeluju dugoročno (tržište rada, zdravstveni i penzioni sistemi). Imamo zajedničku valutu, ali ne-mamo ni monetarnu ni fiskalnu uniju, a ni mehanizam koji bi izjednačio bilanse i nedostatke u budžetima.

U središtu su banke, a europske su u očajnoj situaciji. Skupile su mnogo otrovnih investicija u finansijske instrumente i slabe kredite. Ali, umjesto regulacije finansija i banaka u prednosti je konsolidacija javnog duga na račun štednje u javnom sektoru. Ako je finansijalizacija prije 2008. prelila dio novaca u preduzeća i realno dizanje, današnji likvidni tok je usmjeren prema banka-

ma i finansijskim tržištima. Pred nama je nov finansijski balon, finansijalizacija bez rasta. Najslabija kombinacija.

Slovenski problem su naravno banke, zaduženost preduzeća i beznadežna politika. Dugovi u preduzećima za više od 140 posto prevazilaze vlasnički kapital, sličnu sliku susrećemo i u bankama. Ako bi željeli da snizimo zaduženost preduzeća, naprimjer za 100 posto, onda bi nam za to trebalo oko pet milijardi dodatnog ka-pitala. I slično važi za banke koje bi trebalo da smanje zajmove za oko pet milijardi, da bi se približile europskom prosjeku. A, to je već veliki finansijski zalogaj koji se bliži trećini godišnjeg BDP države. U pitanju je ključno prilagođavanje banaka i preduzeća na (po)krizne uslove finansiranja. Konačno rješenje je finansijska sanacija preduzeća, posredno banaka i početak investicija koje omogućavaju pozitivan privredni rast.

Prenos potraživanja iz banaka na državnu “slabu banku” zahtije-va dobro upravljanje i blagovremenu prodaju. Kakva je u tome uloga trgovine? Sva tri velika domaća trgovca su zadužena. Mer-kur čeka na odluke banaka, Mercator je pred mogućom proda-jom, Tuš se dezinvestira. Trgovina je ključni faktor stabilnosti unutrašnjeg tržišta i potrošnje, bez nje nema ni stabilizacije ni rasta privrede. Sanacija trgovine je zato ključ koji država ne smije da prepusti slučaju. Zbog potrošača i državljana, manje zbog vla-snika i drugih činilaca.

Šetajući se trgovima i ulicama naših gradova, u krupnom je planu izuzetno solidna popunjenost terasa kafića i restora-na,... uglavnom mladom publikom. Nezaposlenost mladih u

Hrvatskoj je veća od 40 posto, a ukupna stopa nezaposlenosti je nešto iznad 20 posto. U pojedinim dijelovima Španije je između 30 i 40 posto, a u Grčkoj je slično. U nekim dijelovima Austrije ili Njemačke je između 2 i 3 posto. Stoga i njihovim turistima, kada stignu u Hrvatsku, nije jasno. Lijepa zemlja, gostoljubivi ljudi, a što se radi kada nije turistička sezona?

A s druge strane mjeseca, su negativne stope rasta, opadajuća proizvodnja i izvoz te – očekivanja i strepnje: kako dalje? Juli i EU stižu. Što su bitne poruke… To su pitanja što nove članice mogu učiniti da očuvaju i unaprijede svoju situaciju. Najprije, da li će hrvatska (carinska) pozicija u zemljama CEFTE ostati nepromijenjena? Kako će domaće tržište reagovati na moguću novu, cjenovno i asortimanom atraktivnu ponudu iz sadašnjih članica EU? I zatim, da li će na od sada dostupnijim tržištima zemalja EU pronaći dodatnog prostora za svoje proizvode i us-luge?

Uspješne zemlje kao što su Holandija, Austrija, Njemačka,... po-kazuju da je dominantna činjenica bila orijentacija na uspostavu izvoza. Ocjena je, da je ekonomska kriza mediteranskih zemalja, produbljena jer je njen proizvođački sektor postao nekonkuren-tan. Visok nivo cijena, suženog spektra ponude uglavnom teh-nološki i marketinški, a tada i vrijednosno umornih proizvoda. Umorni proizvod je brod koji je proizvodno skuplji od tržišne cijene; to je turistički aranžman koji cjenovno ne pokriva troško-ve hotela i avio-prevoznika, a istovremeno je skuplji od onog iz druge zemlje s isto tako toplim morem, a s više sadržaja.

Na horizontu je i novo EU dijeljenje karata potaknuto aktivno-stima Kine i SAD, a stižu i Indija, Brazil… Sve to čini da Europa preispituje postojeće odnose i relacije: tehnokracija, demokracija i populizam, a tu je i ideja stvaranja EU – ekonomske vlade.

I sada se vraćamo na pitanje: jesmo li i mi spremni na promjene? To znači raditi bolje i organiziranije. Počevši od same države. Tu je i poslovni sektor koji se mora mijenjati. Tu su i građani koji očekuju: što će se dogoditi. Odgovor na pitanje KAKO DALJE, sadržan je u prvom pitanju: jesmo li spremni aktivno sudjelovati u promjenama - nešto poput onoga što reče T. Roosevelt: učini ono što možeš, s onim što imaš, tamo gdje jesi. Od 1. jula postoji i nova adresa za propitkivanje i proučavanje odgovora: EU, post office Brusseles.


Čak i ako se ostvari veći rast BDP-a od planiranih dva posto, to će biti slaba utjeha za 400.000 ljudi koji su od 2008. ostali bez posla, a još uvijek se svakog dana ugasi stotinak radnih mjesta. Ko će novoj armiji nezaposlenih da kaže da je Srbija izašla iz recesije.

Za Makedonce, roming je i dalje skupa opcija. Ima najava da će led biti probijen između Makedonije, Srbije i Crne Gore, odnosno da kao regija tražimo jeftinije cijene za razgovore sa zemljama iz Europe.

POGlEd Iz SRBIjE POGlEd Iz MAKEdONIjE

Sindrom nestašnog djeteta

Kada će roming biti jeftiniji?

Piše: Milan ćulibrk, v.d. glavnog urednika NIN-a Piše: Mirče jovanovski, urednik, utrinski vjesnik

O ve godine Srbija će, bar po tvrdnjama zvaničnika, biti pravo privredno čudo. Slavodobitno je saopćeno da je zemlja izašla iz recesije. Inflacija će možda i za trećinu

biti niža nego lani, izvoz bi mogao da poraste za četvrtinu, a očekuje se i dvije milijarde eura stranih investicija. Uz sve to, Vlada je uvjerena da bi 28. juna mogla dobiti i dugo očekivani datum za početak pregovora o punopravnom članstvu u EU.

Šta, onda, nije u redu? Zar to, u situaciji dok recesija i dalje prijeti i mnogim zemljama sa periferije eurozone, nisu do-voljni razlozi za slavlje? I zašto su i dalje u Srbiji optimisti samo oni koji bezrezervno podržavaju Vladu?

Jedan od razloga za nepovjerenje je i svijest da su skoro sve prethodne vlade bolovale od sindroma nestašnog djeteta, koje bezuspješno pokušava da prikrije brojne „nestašluke“. No, dok roditeljska ljubav ponekad može da oprosti i najveće bezobrazluke, srpski ministri za svoje „nestašluke“ ne mogu očekivati toliku dozu razumijevanja od strogih „vaspitača“ iz MMF-a.

Svjesna grešaka svojih prethodnika, aktuelna Vlade je i prije dolaska MMF-a u Beograd priznala da su neophodne dodat-ne mjere štednje, ali je istovremeno pokušala da popravi ne-gativnu sliku isturajući u prvi plan neke druge brojke, o rastu proizvodnje, BDP-a, izvoza…

Tako je na sva zvona lansirana teza o izlasku iz recesije. No, osim što rast od 1,9 posto nije dovoljan, još je veći problem što se na duži rok ne može bazirati na samo tri igrača, jer Fiat, NIS i poljoprivreda neće moći svake godine da za isti pro-cenat podižu proizvodnju. Na čemu će se onda bazirati rast u narednom periodu? Na to pitanje nema odgovora i to je razlog što među ekonomistima nema euforije. Tim prije što zbog jake zime pola februara 2012. preduzeća u Srbiji nisu radila, a sa desetak radnih dana više bilo bi katastrofalno da u prvom kvartalu 2013. nije registrovan rast BDP-a.

No, čak i ako se ostvari veći rast BDP-a od planiranih dva posto, to će biti slaba utjeha za 400.000 ljudi koji su od 2008. ostali bez posla, a još uvijek se svakog dana ugasi stotinak radnih mjesta. Ko će novoj armiji nezaposlenih da kaže da je Srbija izašla iz recesije? I može li se uopće pričati o kraju recesije sve dok je iz dana u dan sve manje ljudi koji žive od svog rada i dok je Srbija po stopi nezaposlenosti u samom europskom vrhu?

Kako stoje stvari, i ovog ljeta će najveći broj onih koji ljetu-ju u inostranstvu potražiti neku kafanu, restoran ili šoping mol sa besplatnom internet konekcijom kako bi se javili

kući preko Vibera ili Skypea. Ili će uključiti opcije za transfer podataka na svojim smart telefonima, kako bi mogli bar malo da “prosurfaju”.

Za Makedonce, roming je i dalje skupa opcija, koja samo pove-ćava troškove putovanja u stranu zemlju običnim turistima, dok je biznismenima situacija čak i teža, s obzirom na to da im je komunikacija sa poslovnim partnerima veoma bitna, čak i dok su na odmoru.

Tako, Makedonci, koji su po standardu na dnu Europe, i dalje će roming plaćati i do nekoliko puta više nego građani u zemaljama EU, gdje su regulatori naložili da cijena rominga bude na nivou cijene domaćih razgovora. Slično je i sa cijenama SMS poruka, koje su, ukoliko se šalju iz inostranstva u Makedoniju, skuplje od minuta razgovor stanovnika Španije sa nekim iz Skandinavije.

Makedonski mobilni operateri, istini za volju, nude niz povoljno-sti i pakete koji omogućavaju jeftiniji roming. No, rijetko ko dok se priprema za putovanje ima vremena da prouči složene tarife ili da provjeri koji strani operater ima ugovor sa nekim domaćim i omogućava jeftinije razgovore i SMS poruke.

Nedavno je prvi čovjek makedonske Agencije za elektronske ko-munikacije (AEK) Robert Ordanovski, najavio da će početkom jula u Skoplju i Ohridu biti održani sastanci predstavnika mini-starstva za elektronske komunikacije i predstavnika regulatornih tijela Makedonije, Srbije i Crne Gore, sa nadležnima iz Europske komisije, na kojima će biti riječi o izjednačavanju cijena u romin-gu i domaćem saobraćaju na regionalnom nivou.

U međuvremenu, minut razgovora iz Srbije u Makedoniju, ako ste korisnik T-Mobile mreže, košta 89 denara, ako u Srbiji ko-risnik mreže Telekoma Srbije ili Telenora, ili do 149 denara za minut, ako ste na VIP mreži. Jedna SMS poruka košta 20 denara. Najveće su razlike za korištenje interneta. Megabajt na mreža-ma Telekoma Srbija i Telenora košta 180 denara, dok je na VIP mreži 780 denara. Slične razlike su i kod preostala dva mobilna operatera u Makedoniji, u zavisnosti od njihove partnerske kom-panije u inostranstvu.

Kolika je razlika sa ono što plaćaju Europljani pokazuje podatak da je, po uredbi koju je prošlo ljeto usvojio Europski parlament, cijena za minut razgovora u romingu 29 eurocenta za odlazni poziv, a samo 8 eurocenta za dolazni poziv, dok za SMS poruke plaćaju samo 9 centi.

76

nove tehnologijejuni 2013 www.instore.ba

KORISNIčKO ISKuStVO dIGItAlNOG POtROšAčA

Ova tehnologija omogućuje trgovcu direktnu interakciju sa potrošačima nudeći im pomoć, pri čemu je prodajno mjesto gdje god je i sam potrošač Autor: Aleksandar Petković, autor bloga www.mobilnimarketing.me

Budućnost u mobilnom POS-u

Trgovci širom svije-ta u sve većoj mjeri proširuju svoj POS koncept na mobilne uređaje. Razlog za to

je, svakako, konstantni porast korištenja pametnih telefona, ali prije svega potreba za kre-iranjem što boljeg korisnič-kog iskustva prilikom kupo-vine kroz sve kanale.

Zahvaljujući ovim telefoni-ma i tabletima, potrošači sada imaju mogućnost da dobiju dodatne informacije o proi-zvodima i razne druge pogod-nosti i mogućnosti koje im olakšavaju kupovinu direktno na mobilnom uređaju. Mobil-ni uređaji su uvijek uz svoje vlasnike, a to može da bude pogodnost u smislu rastere-ćenja rada postojećih POS uređaja u radnjama. Drugim riječima, proces plaćanja se dešava na mobilnom uređaju

potrošača, izbjegava se gužva i rasterećuje radno osoblje. Mobilni POS je svakako bu-dućnost, jer omogućuje tr-govacu direktnu interakciju sa potrošačima nudeći im pomoć, pri čemu je prodajno mjesto gdje god je i sam po-trošač.

Najnovija istraživanja nekoli-ko renomiranih svjetskih kuća ukazuju na istu stvar kada je u pitanju pomoć potrošačima prilikom odlučivanja u proce-su kupovine. Osim preporuka prijatelja i porodice, najveće procente, za taj vid pomoći, bilježe dva online alata: Go-ogle Search i e-shop u vidu web stranice trgovca.

I jedan i drugi online alat su u velikoj mjeri zastupljeni i u mobilnoj i u desktop varijanti. Usljed ogromnog tehnološ-kog napretka u mobilnoj are-ni, sve je veći fokus trgovaca na mobilni kanal marketin-ga i prodaje.

Segmentacija digi-talnih kanalaDigitalni svijet promocije ima mnogo alata i načina koji iziskuju određene resurse, ali sa druge strane vidno po-boljšavaju rezultate prodaje.

Online šoping kanali / po značaju šoping kanali na mobilnim uređajima

Sajtovi za ponudu dana Mobilne web stranice brendova

Online kuponi Mobilna Google pretraga

Facebook Mobilni kuponi

Grupne kupovine Mobilni servisi bazirani na lokaciji

Online forumi i komentari potrošača m-Payment

Google i ostali pretraživači Mobilne web stranice retailera

PDF katalozi Retailerova mobilna aplikacija za smart uređaje

Email newsletter retailera QR kodovi i AR // NFC payment

Web stranica retailera Promo SMS poruke od retailera

Korištenje smart telefona na mjestu prodaje

Koliko god ona bila korisna i zanimljiva, tehnologija je do-nijela jednu veliku glavobolju ljudima koji vode odjeljenja marketinga i prodaje. Način da se dođe do potrošača se u par godina toliko segmenti-rao, da bez dodatnih ljudskih resursa unutar kompanije ili (digitalne agencije koja zna svoj posao dobro) ovo postaje sve veća glavobolja koja neće nestati sama od sebe.

Evo segmentacije za mobini kanal, kao i za desktop online iskustvo:

zastupljenost mobilnog kanala više nije zanemarljivaKako vrijeme prolazi, sve je više trgovaca koji u potpunosti pokrivaju mobilni kanal pro-mocije i prodaje. Samim tim, sve je veći broj potrošača koji se odlučuju na kupovinu proi-zvoda putem mobilnih uređaja.


O bloguCilj bloga www.mobilnimarketing.me

je edukacija tržišta o mogućnostima

koje ovaj vid marketinga pruža, a

time i povećanje sveopće svijesti o

važnosti ulaganja u digitalne vi-

dove oglašavanja. Ukoliko želite da

saznate više informacija ili imate

ideju koju ne znate na koji način da realizujete, budite

slobodni da kontaktirate autora ovog teksta, koji je i

autor bloga mobilnimarketing.me

Važnost kanala društvenih mrežaSve ili neke od mogućnosti koje trgovci i dalje istražuju u mobilnom ekosistemu se

dotiču masovnosti korištenja društvenih mreža od strane potrošača. Ukoliko postoji ova komponenta u korisnič-kom iskustvu kupovine i pla-ćanja putem mobilnih uređa-ja, potrošači će moći da dijele svoje potrošačko iskustvo sa svojim prijateljima i drugim

potrošačima, kao i da pretra-žuju šta su drugi ljudi rekli o pojedinim proizvodima i uslovima kupovine. Naravno, sve to treba da bude prilično jednostavno, intuitivno, te da korisnici konzumiraju sadržaj tako što će da “maze” touch screen svog ljubimca.

43% ispitanika je označilo da im društvene mreže (prije svega Facebook) pomažu u donošenju odluke i procesu kupovine određenog proizvo-da nekog brenda.

S obzirom da društvene mre-že u velikom broju slučajeva direktno utječu na krajnje odluke kupaca da li da odu da kupe nešto ili ne, trgovci u sve većoj mjeri pokušavaju da pri-lagode svoje poslovanje ovoj društvenoj komponenti.

Integrisanje Facebooka kao još jednan komunikacioni kanal u okviru mobilne apli-kacije trgovca, može da znači puno. Za obje strane i dvo-smjernu komunikaciju.

Brendovi često koriste Fa-cebook connect kao metod logovanja i kreiranja korisnič-

kog naloga. U tom slučaju već imate dobar dio demografskih podataka o vašem potrošaču: ime, mjesto, spol, godište…

qR kodovi i Augmented RealityKako bi povećali prodaju i svoje prisustvo u online kana-lima, veliki broj marketara je prošle godine u svoje strategi-je uključio tehnologije kao što su QR kodovi i AR (Augmen-ted Reality). Ova godina nam donosi nove izazove i moguć-nosti, pa kompanije moraju da se dodatno fokusiraju na nači-ne kako da motivišu potrošače da učestvuju u njihovim mo-bilnim kampanjama.

Upravo QR kodovi i AR predstavljaju neke zanimljive i nove načine kojima marketa-ri potrošačima nude moguć-nost jedinstvenog korisničkog iskustva. Ciljna grupa koja ko-risti nove tehnologije postoji i sve je brojnija iz dana u dan i sada je potrebno smisliti nove

Procenat online kupovine robe kod trgovaca na tabletima i smart telefonima

12

10

8

6

4

2

0

Q2 2

010

Q3 2

010

Q4 2

010

Q1 2

011

Q2 2

011

Q3 2

011

Q4 2

011

Q1 2

012

Q2 2

012

Q3 2

012

Q4 2

012

i inteligentne načine koji za-ista donose neku dodatnu vrijednost potrošačima. Po-trošači to očekuju i potrebno je plasirati im korisničko isku-stvo koje ima bolji sadržaj, lakše korištenje, više nagrađi-vanja i veću količinu društve-nih komponenti, nego što je to bilo do sada. Kada marke-tari sve to ukomponuju u je-dinstveno iskustvo koje nude potrošačima, mobile će doži-vjeti očekivani uspjeh i ROI.

noviteti za police

Aquella vlažne maramice protiv komaraca Ljeto je period kada više vremena provodimo vani i u prirodi. Ali, to je i vrijeme kada insekti postaju naporniji i kvare nam tu ljepotu. Predstavljamo vam novi artikal u našem asortimanu. Antibakterijske vlažne maramice protiv komaraca 15/1.

Zemlja porijekla: TurskaTransportno pakovanje: 288 komadaUvoznik za BiH: Kreis BH d.o.o.Tel.: +387 33 773 010 Fax: +387 33 773 019 e-mail: [email protected]

78

trendovijuni 2013 www.instore.ba

štA jOš KREAtORI PAKOVANjA MOGu dA NAučE VlASNIKE BRENdOVA O zNAčAju dIzAjNA AMBAlAžE (III dIO)

Trajna veza s potrošačem

U ovom, trećem tekstu o zna-čaju i ulozi dizajniranja pa-kovanja u procesu brendinga, nastavljam da istražujem koje to još dodatne vrijednosti di-

zajner pakovanja može da donese razvoju brenda.

Ako krenemo od samog početka nastan-ka brenda, vidimo da tokom vremena ra-zličite kompanije mogu da budu njegovi vlasnici, različiti ljudi mogu da upravljaju njime i da ga dizajniraju različiti dizajne-ri. Ovo ukazuje na činjenicu da je u živo-tu brenda jedina konstantna veza njegova veza sa potrošačima. Zbog toga sam u svojim prethodnim radovima isticao da je neophodno da koja god osoba radi na održavanju i razvoju brenda uvijek mora da ima u vidu ovaj odnos i da mora da bude sigurna da u potpunosti razumije osjećanja i očekivanja postojećih potro-šača od bilo kojeg brenda, prije nego što pokrene bilo kakvu promjenu.

Emocionalna povezanost

Ovo je emocionalni link koji svi mi po-

Pakovanje je važan alat, jer time što je sastavni dio proizvoda nudi direktan pristup potrošačima, utječe na njih… Svakako, u trenutku kupovine, ali i praveći im društvo u njihovom svijetu…

Autor: Rowland Heming, suosnivač, leKubPKG, www.lekubpkg.com

kazujemo prema nekom brendu; to je njegov sopstveni kapital. To je vrijednost koju bi mogli da nazovemo “nematerijal-ni kapital” zato što brend živi ne u mate-rijalnom svijetu, nego isključivo kroz po-trošačeva osjećanja prema njemu ili kroz potrošačevu percepciju njegove vrijed-nosti. Zbog toga, iako brendovi moraju i treba da se razvijaju, takva promjena ni-kada ne bi trebalo da bude preduzeta bez prethodnog konsultovanja sa potrošači-ma ili bez težnje da se razumiju moguće posljedice bilo kakve promjene. Prava istina je u tome da kod brendiranja nije stvar samo u logotipu ili pakovanju, nego u emocionalnoj povezanosti koja postoji između brenda i njegovog konzumenta, delikatna veza koja postoji uglavnom u svijesti i srcima potrošača.

Fokus sa stavom

Način na koji dolazimo do mišljenja o nekom brendu naravno da može da bude zasnovan i na materijalnim elementima, ali ono što je emocionalno i ponekad čak i iracionalno ili nematerijalno je nešto što stvara trajnu vezu potrošača sa bren-dom. Zbog toga vjerujem da ne bi tre-balo da projektujemo čisto funkcionalne

benefite. Fokus bi trebalo da bude na promjenama brendova i vidjet ćemo da su se mnogi brendovi zaista i kretali una-prijed, od onoga što su bili u prošlosti, a to je čist fokus na proizvod, do mnogo šireg emocionalnog i fokusa sa stavom.

Kreiranje nematerijalnih vrijednosti

Danas, brendovi preispituju svoju vezu sa potrošačima i ponovo procjenjuju vrijed-nosti iz prošlosti. Kreću se prema novim vrijednostima relevantnim za trenutni životni stil svojih potrošača i ono što od-govara njihovim željama i aspiracijama. Potrošači insistiraju da brendovi posta-nu dio njihovog svakodnevnog života i odnosa sa društvom i očekuju od njih da im pruže drugačije i iskustvo koje će da pamte. Napravljen je pomak od bazičnih oblika pakovanja koja su nosili trgovački putnici, jasnih boja sa velikim uočljivim logoima i izričito naglašavanim benefiti-ma koje proizvod pruža, do mnogo lični-je komunikacije, do partnerstva sa potro-šačima i do stvaranja emocionalne veze i samim tim do stvaranja povezanosti na mnogo dubljem nivou. Cilj svakog bren-da danas mora da bude kreiranje ovih ne-materijalnih vrijednosti, vrijednosti koje


će dovesti do želje, i to ne samo do želje za proizvodom, nego do želje da se po-stane dio brend univerzuma, što u kraj-njoj liniji dovodi do stvaranja povjerenja i lojalnosti brendu.

U prošlosti, potrošači su se sa brendovi-ma upoznavali kroz ATL (above the line) aktivnosti, ali sada se upoznavanje sa brendom i odluke o kupovini sve više do-nose na samom prodajnom mjestu, čime pakovanje dobija na značaju.

Ključ za stvaranje veze

Za vlasnike brendova, ključ za stvaranje veze sa potrošačem je u tome da obrate pažnju na dizajn pakovanja i da sarađuju sa profesionalnim dizajnerima pakovanja od samog početka bilo koje predložene inicijative. Dizajneri tada mogu da asisti-raju u vizuelizaciji i interpretaciji emoci-onalnih signala brenda, tako što će arti-kulisati njegove vrijednosti i inspirisati potrošačevu uključenost.

Za potrošače, brend i njegovo pakovanje zajedno postaju “proizvod”. Postaju ne-razdvojni, jer je svaki element suptilno isprepleten u potrošačevoj percepciji, u interakciji sa njihovim dnevnim životom i pojednostavljujući potrošačev izbor. Time što nudi sigurnost, prepoznatljivost, proizvod nudi i dodaje sve te važne, nemateri-jalne vrijednosti.

Vrijednosti koje su dodate brendu:

• Kada stvorite poverenje u glavama svo-jih potrošača.

• Kada omogućite iskustvo koje je čak i bogatije od samog proizvoda.

• Kada ostvarite vezu sa potrošačevim potrebama, željama i načinom života.

• Kada ostavite prostor za alternativnu interpretaciju koja ide izvan proizvoda i omogućava potrošaču da kreira sop-stvenu stvarnost.

Na ovaj način, dodavanjem ovih nemate-rijalnih vrijednosti brend se približava po-trošačima i rastu njegove šanse za uspje-hom. Nema sumnje da uspješne brendove kreiraju bogate kompanije, kompanija kao što je Coca-Cola, koja kaže da 75 posto vrijednosti njenih brendova leži u nema-terijalnim vrijednostima.

Više od kupovine

U svakom slučaju, mogli bismo da za-ključimo da su fizičke karakteristike sa-mog proizvoda samo mali dio onoga što brend jeste. Ovo ukazuje na to da kada se gradi vrijednost brenda, ne samo od racionalnih znakova (kao što je logo ili

kvalitet), nego i od emocionalnih (percepcija i želja), brend može da stvori vezu sa potrošačem koja ide znatno dalje od obične kupovine pojedinačnog proizvoda i daleko od obične prodaje.

Brend izdvaja proizvod

Ako, naprimjer, uzmemo proizvod kao što je Heinz kečap, koji je lak za kopiranje (što i jeste tako ako uzmemo u obzir mnoge trgovač-ke marke širom svijeta koje veoma podsjećaju na originalni proizvod), onda možemo da postavimo pita-nje šta je to što izdvaja Heinz ke-čap od mnogih drugih. Naravno to je brend, sam po sebi, koji je arti-

kulisan svim brend znacima, uključujući stil logotipa, prepoznatljiv oblik, broj 57, mali zeleni krastavac i tako dalje.

To je brend i svi ovi vizuelni znaci, a ne sam proizvod, jesu ti koji potrošače ve-zuju za Heinz, na poseban, ličan način. Kao rezultat, brend Heinz nije ograni-čen na ponudu samo jednog proizvoda, i u mogućnosti je da ide dalje od kečapa, i da vrijednosti koje ima kao brend prene-se i na ostale proizvode od supe, preko majoneze i mnogo toga drugog.

šta to znači za vlasnike brendova?

Jasno je da jedna od najznačajnijih ne-materijalnih vrijednosti brenda leži u dizajnu pakovanja. U filmu objavljenom na YouTubeu, Moira Cullen, dizajn di-rektor kompanije Coca-Cola, kaže o nji-hovom nedavnom redizajnu, koji je ura-dio Turner Duckworth, sljedeće: “Novi identitet dozvoljava da se u prvi plan ispolji prava istina brenda i potrošači zaista na to reaguju.”

Meni izgleda da se ‘prava istina’ odnosi ne samo na logo nego možda i na po-jednostavljene brend signale, njihovo značenje i intimnu vezu koja je stvorena između brenda i potrošača!

direktan pristup potrošačima

Kapital, bez obzira na to da li je materi-jalan ili nematerijalan, na kraju krajeva je percipirana vrijednost brenda i ovo često može direktno da bude pretoče-no u dizajn pakovanja. I zbog toga je pakovanje tako važan alat, jer time što je sastavni dio proizvoda nudi direktan pristup potrošačima, utječe na njih… Svakako, u trenutku kupovine, ali i pra-veći društvo potrošačima u njihovom svijetu, u njihovom ličnom okruženju i dalje igrajući važnu ulogu u oblikovanju načina na koji oni doživljavaju brend.

U ovome se ogleda doprinos dizajnera pakovanja vlasnicima brendova!


PR članak

Šta određuje naš rad? Srce ili mozak, stomak ili glava? Već dugo smo svjesni činjenice, da previše iskorištavamo prirodu i životnu okolinu. Da li radi-

mo ispravno? Odstupanje od sopstve-nih navika za nas predstavlja veoma jak emocionalan šok. Nuklearna katastro-fa je 26. aprila 1986. godine radikalno promijenila živote miliona ljudi kako u Rusiji tako i u cijeloj Europi.

Vrijeme se promijenilo. Sve više i više osjećamo potrebu da postanemo aktiv-ni. Postoji mnogo stvari kojima optere-ćujemo sredinu u kojoj živimo, ali isto tako, postoji i mnogo načina da posta-nemo svjesni stvari oko sebe i više se za-lažemo za zaštitu životne okoline. Bit će nam još lakše ukoliko znamo da imamo nekoga, ko će biti na našoj strani, kome možemo da vjerujemo, ko je mlad, sim-patičan i nudi jednostavna i vjerodostoj-na rješenja.

zelena boja je drugačija

Čuda koja nam se dešavaju su obično pla-ve boje. Ipak Frosch, malo zeleno čudo, nešto je sasvim drugačije. Popularno je postalo 1986. godine sa svojim ekološkim sredstvima za čišćenje i njegu. Čak ni nje-govo ime nije bilo spektakularno - prirod-no sredstvo za čišćenje. Jasan pokazatelj je činjenica da je utjecao na dalji razvoj do-brih sapuna.

Nova je, međutim, koncepcija svih Fros-ch proizvoda, koja će svojom odličnom recepturom, na najbolji način odgovarati kako čovjeku tako i prirodi. To znači da se koriste tensidi (aktivne supstance za pra-nje) bazirani na biljnim sirovinama, koje se veoma brzo razgrađuju. Zamijenili smo agresivne supstance, štetne materije kao što su fosfati ili formaldehid, laboratorijski testiranim sredstvima za održavanje higi-jene našeg doma. Danas je to uobičajeno potrošačima koji brinu o životnoj sredini, ali 1986. godine, bila je to potpuna novina.

Brinemo o vama snagom prirode

Odlazak u prirodu

Recept marke Frosch bio je korište-nje dokazanih materija. Sirće, špiritus i sodu, kao sredstvo za čišćenje, koristi-le su do tada samo naše bake. Danas su ponovo u upotrebi, jer aktivno djeluju i nisu agresivni prilikom upotrebe, niti zagađuju okolinu. Narandža, limun, aloe vera, bademovo mlijeko i lavanda sadrže dragocjene esencije, u kojima uživamo za vrijeme čišćenja i njege. U Froschu ih intenzivno koristimo još sa kraja deve-desetih godina prošlog stoljeća. Klasična sredstva za čišćenje sadrže tenside bazi-rane često na nafti. Upravo zbog toga je Frosch počeo u bliskoj prošlosti da kori-sti tenside od prirodnih sirovina. Sada će napraviti još jedan korak naprijed, kori-steći ulje repe, lana i masline umjesto ko-kosovog ili palminog ulja iz tropskih kra-jeva. Ovaj korak neće biti značajan samo

za životnu sredinu, već i za pospješivanje razvoja hemijske industrije. Ne postoji sukob interesa, jer su zemljišta, koja su godinama eksploatisana, u potpunosti neupotrebljiva za proizvodnju hrane.

Održivost – stvar principa

Od 1986. godine Frosch je na tržištu uvijek donosio nove impulse. Svjesno se odlučio za tržište Austrije i Njemač-ke. U cilju daljeg poboljšanja ekoloških standarda i standarda kvaliteta, redovno su vršena istraživanja u oba proizvodna centra u Halenu i Majncu. EMAS cer-tifikat predstavlja najveći izazov, koji jedna kompanija može da posjeduje. Godinama Frosch pokazuje veliku želju da nastavi da rasterećuje životnu sredi-nu. Ovaj „zeleni proizvod“ postaje sve više impresivan svojom ekološkom pro-izvodnjom.


devet tačaka biokvaliteta

Frosch sumira glavne karakteristike ekološke orijentacije u devet tačaka:

• Zelena formula, bazirana na prirod-nim sastojcima, glavna je karakteristi-ka sredstava za čišćenje i njegu.

• Aktivne supstance za pranje, biljnog porijekla, koji se veoma brzo i lako bi-ološki razgrađuju.

• Odlična i dermatološki ispitana sred-stva, koja njeguju kožu. Minimalna i blaga količina konzervanasa, brižljiv odabir parfema ili potpuna eliminacija istog.

• Eliminacija štetnih materija poput fosfata, borata, formaldehida, nitrilo-

tri acetata (NTA), etilendiaminotetra sirćetne kiseline (EDTA) i plastike.

• Postepen prelazak na potpuno kori-štenje ambalaže dobijene od reciklira-nih sirovina.

• Inicijativom Frosch štiti žabe, ova mar-ka se odgovorno odnosi i prema živo-tinjama.

• Održiva i energetski efikasna pro-izvodnja koja je za svoj rad dobila EMAS certifikat ISO 14.001.

• Sopstvena fabrika za prečišćavanje u proizvodnom ciklusu tretiranih voda.

• Više od 25 godina iskustva u proizvod-nji ekološki ispravnih sredstava za či-šćenje i njegu.

Alergije

Sve više ljudi u Europi pati od ra-zličitih tipova alergija i reakcija kože na miris i vještačke boje. Proizvodi mar-ke Frosch, kao što su naprimjer aloe vera

deterdžent za suđe ili pranje veša, sapuni sa hranljivim bademovim mlijekom ili osvježivači prostora sa prirodnim uljima, koji djeluju kao aromaterapija, posebno su pogodni za ljude koji su skloni alergijama, ili onima koji samo žele da spriječe iste.

Posebno se na tržištu ističu Froschovi omekšivači za veš, koji su u potpunosti bez vještačkih boja i konzervanasa. Briž-ljivo odabrani parfemi smanjuju rizik od iritacije kože - ova hipoalergen formula je dermatološki ispitana.

U mnogim zemljama Europe je po ovim karakteristikama Frosch jedinstven i po-tvrđuje da svojim inovacijama ostaje lider na tržištu.

Froschova inicijativa za recikliranje Otpad kao sirovina? Frosch nije inovativan samo svojim recep-turama, već i sirovinama od ko-jih prave ambalaže. dobavljač je u samoj fabrici u Majncu, čime se eliminiše transport sirovina i time se štede značajne količine ugljen-dioksida. zajedno sa svo-jim poslovnim partnerom razvija novu PEt ambalažu, koja će se od 2013. godine bazirati na 80 po-sto recikliranih materija. Ovo je, svakako, novina u Europi, ali ovaj pionir ekologije će raditi na tome, da svakog dana pruži mnogo više. životnoj sredini će dvostruko po-moći uštedom na proizvodnji si-rovina kao i korištenjem ambalaže od recikliranog materijala.


vjerovali ili ne

zanimljive vizitke Pržena Coca-Cola

Boje prodaju proizvode

Vlasnici prodavnice sira Bon Vivant u Brazilu napravili su interesantne vizit karte za svo-je kupce. Kreativci agencije JWT su je osmislili da izgleda kao rende za sir. S obzirom na to da su napravljene od metala, zaista i rade. Oni koji je dobiju, vjerovatno da će je rado i saču-

Informatičar Abel Gonzales mlađi, za takmičenje na Držav-nom sajmu Teksasa osmislio je specijalitet, koji za sada nije komercijalizovan – pržena Co-ca-Cola. To su smrznute ku-glice za pohovanje sa aromom ekstrakta Coca-Cole, koje se isprže u fritezi, pa se poslužu-ju prelivene sirupom od ovog napitka, šlagom i šećerom s cimetom. Ovo jelo postalo je vati i koristiti, a inače je spako-

vana u kožnu futrolu.

Prodavnica sira već je podije-lila 1.000 ovakvih vizit karti. Vlasnik Beto Rogoski kaže da se kupci vraćaju u prodavnicu kako bi kupili još sira, ali i uzeli još jedno rende.

veliki hit u Teksasu za samo sedam dana, pa su kasnije po-čeli i da ga prodaju na čak 47 državnih sajmova širom SAD.

Danac Morten Ibsen je čo-vjek kome mnogi danas za-vide na poslu kojim se bavi. Njegov zadatak je da svake sedmice popije 2,5 litre piva, jer je zaposlen kao zvanični tester proizvoda kompanije Carlsberg. Mortenov posao jeste da u centrali kompanije u Kopenhagenu provjerava kvalitet piva, kako onog u bu-retu, tako i piva u konzervi i flašama. “Savršena čaša Carsle-

Plaćaju mu da pije

brga trebalo bi da posjeduje svjež i pomalo voćan okus sa savršenim balansom između okusa piva i njegovog gorkog završetka,” objasnio je on.

Njujorška agencija The Logo Company (www.thelogocom-pany.net) otkrila je kakvu ulo-gu u marketinškoj strategiji jedne kompanije ima odabir boja za ambalažu proizvoda. Marketinški stručnjaci ove agencije sastavili su tabelu osjećanja, koje boje pobuđuju u ljudima, kao i tabelarni pre-gled kompanija u zavisnosti od dominatnih boja njihovih pro-izvoda.

Prema njihovim objašnjenji-ma, žuta budi optimizam i zato je koriste uspješne kom-panije (Ferrari, Best Buy, McDonald’s). Crvena izaziva uzbuđenje i asocira na mladost, a zaštitni znak je: Coca-Cola, Canon, KFC, Kellogg’s... Pla-va odražava moć i povjerenje i zato su je odabrale mnoge far-maceutske kuće, među kojima je Pfizer, kao i informatičke firme: HP, Intel, IBM, Dell. Pojedine banke koriste zelenu

ili narandžastu, jer one asoci-raju na kreativnost.

Osim pomenutih značenja, ove boje mogu biti i druga-čije protumačene, što zavisi i od podkulture, tradicije i dru-gih faktora. Tako recimo, žuta osim što budi optimizam, po-buđuje i nespokoj, tvrde struč-njaci, pa je posebno pogodna za reklamiranje kreditnih bi-roa. Crvena boja se najčešće koristi prilikom oglašavanja rasprodaja kako bi se istakla hitnost događaja, a žuta kako bi se privukla pažnja prolazni-ka. U studiji je još objašnjeno da kozmetičke kuće vode raču-na o ukusu klijenata, pa su zato muški preparati obično plave boje, jer je to omiljena boja ve-likog dijela muške populacije. Česte ambalaže ljubičaste boje ženskih kozmetičkih proizvo-da nisu slučajnost jer, prema istraživanjima, to je omiljena boja većine žena.

FOtO VIjESt

Iranci napravili sladoled od pet tona!

Iranska kompanija Choopan predstavila je kutiju sladoleda od

čokolade tešku pet tona, sa kojom će pokušati da uđe u Guinne-

ssovu knjigu rekorda. Hiljade znatiželjnih ljudi okupilo se sje-

verno od Teherana da bi probali sladoled od čokolade, visine 1,6

metara i širine dva metra. Pravljenje sladoleda koštalo je više od

30.000 dolara, prenijela je agencija AP. Trenutni svjetski rekord

drži američka kompanija Baskin-Robbins koja je 2005. godine

napravila sladoled težak 4.021 kilograma.


84

vox populijuni 2013 www.instore.ba

Ima ona neka basna u kojoj žaba vidi kako potkivaju konje i ubije-đena da će i njoj to divno stajati i sama odluči da se potkuje. Trebam li i reći kako su posljedice bile ra-zorne. Ove se basne često sjetim gledajući naše društvo u cjelini. Koliko puta samo podignemo nogu ne bi li nas, jadnu zelenu žabu, potkovalo. Ne razmišljajući o posljedicama. Čak i da ih nema, čak i da se uspije nakalemiti potko-vica na žablji krak – pitanje je kako bi stajala i kako bi žaba s njom ska-kutala. Kilavo, pretpostavljam. Po-sljednji takvi kilavi pokušaji pot-kivanja zbog kojih žabu dovlačim na ove stranice su mi pokušaji da se ekološka svijest građana naše zemlje podigne tako što će im se

ukinuti plastične kese u samoposlugama. Odnosno, da budemo sa-svim precizni – neće se ukinuti, nego će se početi naplaćivati. Istina, cijena je simbolična – nekih dvadesetak feninga, ali u koliko želite normalnu kesu možete birati ili da je donesete od kuće, ili da je ku-pite. Ono što je meni ovdje zanimljivo je to da kese nisu ukinute u potpunosti. Naime, male, majušne, nemoguće sićušne kese još uvijek su u upotrebi. Pa ako kupujete fasungu u jednom od lanaca velikih samoposluga kući ćete donijeti barem deset kesa. I imati, valjda, osje-ćaj kako ste dobro pazarili za svoje pare. Činjenica je, zapravo, da sadržaj tih deset kesa staje u dvije normalne. One koje ne pocijepa sve što s njima dođe u dodir i koje se ne raspadnu ako u njih stavite stvar težu od dvije stotine grama. Obzirom da su takve, čak će vam i prodavačica ponuditi da jednu kesu “podebljate”, što znači da kući niste donijeli deset, nego barem petnaest kesa. Na pitanje zašto se normalne kese kupuju, odgovaraju vam da je cilj podizanje ekološke svijesti i manje zagađivanje naše okoline. Snažno sam za i podiza-nje i smanjenje, ali mi jednostavna logika ne da mira – obzirom da ove kese ne služe ničemu jedino što se može s njima je baciti ih. U smeće. Jedinstveno, obzirom da se kod nas smeće ne odvaja. Jer su pokušaju da se ekološka svijest podigne tako što će postojati odvojeni kontejneri za plastiku, papir i ostali otpad neslavno propali. E sad, kad tih petnaest kesa završi u smeću, one se valjda razgrađuju kraće, štete manje i gode životnom okolišu više od one dvije ili tri u koje bi realno stalo sve što ste kupili da prodavači ne misle na ekologiju. Postoji tu još jedna zanimljiva stvar. Kese koje kupite uvijek su bren-dirane markom lanca u kojem ste ih kupili. Valjda zato da se zna da upravo oni misle o ekologiji. Nikako reklame radi. I do sada su od recikliranog materijala bile napravljene samo jedne kese na koje sam naletjela. Sve ostale su naprosto plastika. Samo što ste je ovoga puta platili. Nisam ja cicija. Niti mi je dvadeset feninga brdo preko kojeg ne mogu prijeći. Jasno je i to da je očuvanje životne sredine jedno od najvažnijih pitanja od čijeg odgovora zavisi to u kakvom će svijetu živjeti naša djeca. Ali ne volim kada se opće dobro pakuje u sitni šićar. A od mene traži da dignem nogu. I potkujem krak po svaku cijenu. Makar ona i bila dvadeset feninga.

Sunčica Šehić, televizijska voditeljica

Sa današnjim cijenama se baš i ne radujem šopingu

Njeno nasmijano lice u Jutarnjem programu Te-levizije Sarajevo itekako je poznato svakom ko gleda program ove tele-vizije. Svako jutro uvodi gledaoce u raznovrsne teme i sadržaje uz spe-cifičan šarm koji je kra-si. Sunčica Šehić našim čitaocima otkriva svoje kupovne navike i druge stvari vezane za šoping.

Odmah nam je otkrila da voli kupovati te da je njena oba-veza nabavka namirnica, ali da se tome više ne raduje kao ranije. „Nekada sam voljela taj zadatak, ali sa današnjim cije-nama više se ne radujem šopingu kao prije.“

Naša sagovornica ide nekoliko puta mjesečno u velike nabavke za svoju porodicu te, kako nam je istakla, svaki put nastoji maksimalno podmiriti potrebe za određenim namirnicama kako ne bi imala kasnije potrebu ponovo ići u kupovinu.

Što se tiče svakodnevne kupovine, neizostavne su tržnice i male radnje - granapi.

„Najviše volim naše pijace i tržnice. Ponuda se dolaskom velikih tržnih centara povećala i mislim da su se nasi ‘pijačari’ pomalo i prepali. Međutim, kvalitetnim radom se može i treba naučiti boriti sa konkurencijom“, ističe naša sagovornica koja dodaje kako, kao i većina građana glavnog grada, ima svoju malu radnju u kojoj podmiruje svoje dnevne potrebe za doma-ćinstvo.

„Imam ‘svoj granap’ kao i svaki Sarajlija. Volim što znaju šta ću kupiti prije mene. Znaju koje cigarete konzumiram, koliko ću napuniti kredita na mobilni telefon i slično. Dok sam studi-rala van granica naše zemlje, osim mojih najbližih i prijatelja, u pojedinim trenucima su mi nedostajali i radnici iz ‘granapa’. Njihova ljubaznost i susretljivost kao i poznavanje mene i mojih potreba.“

Budućnost malih radnji je dovedena na rub opstanka. Naša sagovornica nije nimalo optimistična, ali smatra da će se uspjeti izboriti za svoje mjesto pod suncem. „Kako zamisliti mahalu bez lokalnog granapa, to je bar u Sarajevu nemoguće. Tradicija okupljanja će sačuvati u nekoj mjeri male prodavnice. Iskreno se nadam da će uspjeti jer su zaista u nezavidnoj pozi-ciji.“

Ono na što je posebno osjetljiva je neljubaznost osoblja u samoposlugama. „Budući da radim posao u kojem vas niko ne pita kako ste i kako se osjećate, te se ljubazno moram odnositi i biti nasmijana svim dragim gledateljima bez obzira na situa-ciju u kojoj se možda nalazim, nemam previše razumijevanja za ljude koji mi namrgođeni misle bilo šta prodati“, dodaje popularna voditeljica te za kraj ističe kako stajanje u redu dobro podnosi jer često čuje probleme svojih sugrađana te ponekad dobije i dobru ideju za određenu temu za nared-nu emisiju.

U korpi poznatihRazgovarao: Mario Trojer

U BiH se žabe potkivaju, zar ne?

Piše: Vedrana Seksan

Documents

Broj52(BiH)-p.72