Broj49(BiH)-p.65

mart 2013 • br. 49 • godina VI • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

EKSKLUZIVNO:

Nenad Pacek:I dalje loše

Kenan Uštović:Sve nam pada

TrendoviNeraskidiva veza

ISSN

184

0-40

49JEDINI

REGIONALNI TRGOVAČKI MAGAZIN

Istorija brenda

Urša Fečur, direktorica, Storck Adria d.o.o.

INTERVJU

FructalU saradnji sa prirodom

mart 2013 • br. 49 •45.500PRIMJERAKA

SLOVENIJA HRVATSKASRBIJABOSNA I HERCEGOVINA

MAKEDONIJA

2 mart 2013 www.instore.ba

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović[email protected]

PRODAJASamir Hodžić[email protected]

IZVRŠNI UREDNIKZlata [email protected]

NOVINARIKatarina Sulić, Mario Trojer,Igor Đurović, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domović, Milica Petrović, Una Milićević,Vojislava Popović, Alma Hot, Nataša Atanasova, Boro Mirčeski

STRUČNI SARADNICIKenan Uštović, Vedrana Seksan, Darko Vaselić, Miroslav Saračević, Milan Čulibrk, Bogomir Kovač, Mladen Vedriš, Tome Nenovski, Patrik Zupančič, Ernest Gergely, Miodrag Dimić, Miloje Sekulić,IGD, Euromonitor International, Hill International, Regus, Valicon

LEKTOREdina Mizić[email protected]

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinić[email protected]

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOMAltermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović[email protected]

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotografije i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava.

Tiraž: 7.000 primjeraka.

uvodnikGOSt uVOdNIčAR

Zahtjevniji potrošači

Trgovački sektor se posljednjih godina suoča-va sa bržim i radikalnijim promjenama svog okruženja, nego u prošlim periodama. Potro-šač, centar našeg poslovanja, sa promijenjenim kupovnim navikama, postavlja nam zahtjevnije izazove nego ikada prije.Pad kupovne moći, pojačan nesigurnošću i strahom, uzrokuje da je potrošač u svojoj ku-povini postao sumnjiv i oprezan, kao i mno-go više spekulativan i ekonomičan. Kupci su danas, uprkos vječitom nedostatku slobodnog vremena, spremni da njegov veći dio provedu u traženju najpovoljnijih ponuda. Nije im teško da kupovinu obave kod različitih trgovaca, sve dok imaju osjećaj da su dobili najviše za svoj novac. Promijenjen način života, koji, izme-đu ostalog, karakteriše povećana urbanizacija, pad broja domaćinstava, nedostatak slobodnog vremena i sve veća briga za zdravlje, dodatno je utjecao na kupovne navike naših potrošača. Tako su kupci sada više u potrazi za hranom koja se jednostavno priprema, a u isto vrijeme je zdrava. Ponovo se budi želja za male rad-nje, koje su odmah iza ugla, ali koje moraju da imaju i duže radno vrijeme, kako bi odgovorile bržem tempu života savremenog potrošača.

Dodatno su svoj pečat na kupovne navike sa-vremenog kupca stavili internet i savremene, naročito, mobilne tehnologije, koje na jednoj strani povećavaju informisanost potrošača, a na drugoj olakšavaju put do racionalnije kupo-vine. A što je najvažnije, u ruke mu stavljaju ala-te da javno, glasno i uvjerljivo izrazi svoje (ne)zadovoljstvo određenim proizvodom, robnom markom ili čak trgovcem.Paralelno sa novim navikama potrošača, i mi trgovci smo doprinijeli promjeni okruženja time što smo obogatili ponudu. Na tržištu su se uspostavili novi poslovni modeli diskontnih trgovaca, zatim mi, tradicionalni trgovci smo proširili ponudu trgovačkim markama i na kra-ju, ali ne i najmanje važno, sve češće se kupovi-ne obavljaju preko interneta.Izbor potrošača, kao rezultat svih tih promje-na u okruženju, sve više zavisi od aktuelnosti ponude. Nema više bezuslovne lojalnosti, koju smo poznavali u prošlosti. Mi trgovci, morat ćemo tome da se prilagodimo.Svaka promjena, uključujući onu koja stvari mijenja na bolje, uvijek je propraćena osjeća-njima nelagode. Ali, kao što je nekad lucid-no rekao američki pjesnik i esejista Ralph W. Emerson: „Mijenjamo se, sviđalo nam se to ili ne“. Govor o potrebi za promjenama je postao već tako sveprisutan, da ga u stvari uopće više ne čujemo. Ali, bez obzira na to, koliko god da je trenutna ekonomska i socijalna situacija okrut-na, ima bar jednu svijetlu stranu. Potrošač je u tolikoj mjeri zahtjevan da nam ne ostavlja više mogućnost da dugo raspravljamo o opravdano-sti mijenjanja, tapkajući u mjestu. Od nas traži promjene. Pa, sviđalo se to nama ili ne.

Viktor E. Frankl, čuveni austrijski neurolog i psiholog davno je izjavio: „Kad više ne možemo da mijenjamo situacije oko nas, izazvani smo da promijenimo sebe“

toni Balažič, predsjednik uO Mercator Grupe

IDEALNA ZA SVAKI DŽEP!

Najnoviji izum tvornice radosti

Coca-Cola vam s ponosom predstavlja novu 0,25 L Coca-Colu.

Malena Coca-Cola je najnoviji izum Coca-Cola tvornice radosti, a zbog svog posebnog pakovanja i povoljne cijene idealno stane u svaki džep.

sadržaj4 mart 2013 www.instore.ba

22

26

Izdvajamo

Nenad Pacek, specijalno za InStore „Rezultati prodaje i profita multinacionalnih korporacija u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji prošle godine su opet bili među najgorima u regiji, ali i svijetu. Od ukupno šest najgorih zemalja u regiji, čak njih pet su zemlje bivše Jugoslavije“, piše Pacek.

IstraživanjeZahtijeva se posmatranje regije kao jednog tržišta. Trenutno je dominantna filozofija izvozna i multitržišna, koja odvojeno posmatra svako tržište. To podiže troškove marketinga i brend menadžmenta.

InLiflet Ernest Gergely, Project Coordinator kompanije Medialink d.o.o., Hiper-Com, analizira kategoriju bijele tehnike u regiji: “Posmatrajući regiju u prošloj godini, najveći udio po broju promocija, u kategoriji bijela tehnika među praćenim lifletima imalo je Gorenje“.

6 Novi objekti

8 domaće vijesti

10 Regionalne vijesti

14 Veliki trgovci

16 Svjetske vijesti

18 Svjetske vijesti: istraživanja

20 top trgovci u svijetu Casino

22 Osvrt stručnjaka I dalje loše

24 Mišljenja i komentari Skandinavski model na Balkanu - može li da uspije?

26 InLiflet Tehnika na akciji

28 Istraživanja: Valicon ReRegionalizacija

32 Intervju Urša Fečur, direktorica, Storck Adria d.o.o.

34 Category management Spriječiti pad prodaje (I dio)

36 Na mjestu prodaje - POS rješenja Nova era kupovine

38 Na mjestu prodaje Kako Salespod pomaže

40 In Promocije

42 Slovo zakona Stečaj ne mora uvijek značiti bankrot

44 inPoslovi Lizing kadrova

40inPromocijeI ovaj put InStore je zabilježio promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

Regionalni intervju Urša Fečur, direktorica, Storck Adria d.o.o. „..ako radiš srcem i ako znaš kako da se otvoreno suočiš i sa usponima i sa padovima, onda ovaj posao nije naporan. Svakako su očekivanja visoka sve vrijeme. Moramo biti svjesni da je Storck ipak porodično preduzeće i to se osjeća na svim nivoima. Na čelu je Axel Oberwelland, koji predstavlja već četvrtu generaciju od stvaranja firme i u rijetkim prilikama kada ga vidim, mogu da mu rezultate i izazove uvijek kažem direktno.“

32

28

5mart 2013 www.instore.ba

u maloj radnji InStore donosi savjete stručnjaka o retropultovima: „Ovi pultovi služe da se njima pozicionira oprema neophodna prodavcu za obavljanje poslova uslužnog karaktera kao što su sječenje, mjerenje, mljevenje i pakovanje izloženih proizvoda po zahtijevu potrošača.“ Otvaranje tržnih centara, konkurencija, slabija kupovna moć stanovništva, razlozi su smanjenja broja malih trgovačkih radnji. Ipak, neke male radnje iz susjedstva i dalje odolijevaju brojnim iskušenjima. Jedan od primjera uspješnog poslovanja je STR Želja koju predstavljamo u ovom broju.

Vox PopuliVedrana Seksan za magazin InStore piše o malim trgovinama: „Sasvim sam sigurna da će bez obzira na svo širenje velikih samoposluga i tržnih centra, mali granapi opstati. Ne zato jer smo mi emotivno vezani za period kada se sva fasunga kupovala u takvim granapima i kada je čudo bila samoposluga u kojoj ima korpa na točkiće. Nego zato jer će uvijek biti onih koji ne voze automobil, nemaju snage vući cekere i više vole izaći svaki dan da malo vide svijeta, nego sve kupiti odjednom pa se zatvoriti u kuću mjesec dana“.

Iz četiri ugla Jedna od stvari koje našoj zemlji mogu donijeti prepoznatljivost u svijetu zasigurno su autohtoni proizvodi, spravljeni po tradicionalnoj recepturi koji maksimalno koriste prednosti onog što kod nas nesumnjivo postoji - čist zrak, nezagađena voda i zemlja. Sigurno bi proizvođači sireva mogli povećati proizvodnju kada bi država prepoznala isplativost ulaganja u ovaj vid proizvodnje.

trendovi Rowland Heming piše o značaju i ulozi dizajnera pakovanja u životu brenda: „Brendovi veoma rijetko pripadaju proizvođačima, kao što to oni misle. Brendovi postoje zato što ih potrošači kupuju i potrošači su ti koji ih čine uspješnim.”

65

60

70

PeriskopKolumnista Kenan Uštović za InStore piše: „Proslave su završene, novac potrošen i jedino što nam preostaje jeste da se uhvatimo u koštac sa svakodnevnim problemima. Na jednom seminaru su me učili da ne smijemo reći problem, nego izazov. Dobro onda, ali sada više nisam siguran ko koga više izaziva, mi život ili život nas. U svakom slučaju, novogodišnje blještavilo se posprema pod krevet... a nimalo sjajna svakodnevnica počinje opet obuzimati naše misli.“

46

80

46 u maloj radnji Predstavljamo STR Za lakše poslovanje Savjeti vlasnicima

52 Istraživanje: Regus Blago je tu - treba ga otkriti

54 Istorija brenda Fructal

56 E-trgovina Web site - vaš izlog u svijet

58 Standardizacija U nježnim bojama

60 Iz četiri ugla Pariramo francuskim i švajcarskim sirevima

62 Nove tehnologije Potpuna usluga

64 Noviteti za policu

65 Periskop Sve nam pada

68 Periskop iz regije Privatizacija trči treći krug Kada i kako će u Hrvatskoj plate - porasti Optimizam kratkog daha (Ne)moć privatnog sektora

70 trendovi Neraskidiva veza

72 u razgovoru sa... Rukovodiocem programa neprehrane

74 Posjetili smo...

76 Svijet u brojkama Laktaza kao konkurentska prednost

78 Vjerovali ili ne...

80 Vox populi

6

novi objektimart 2013 www.instore.ba

Hrvatska:

Socijalna samoposluga

Makedonija:

Market Žito u Valandovu

Makedonija:

Šesti Zendolino

BiH:

Konzum Maxi u Modriči

U novootvorenom objektu u Vinkovcima će svi socijalno ugroženi stanovnici ovog gra-da i okoline moći besplatno da podižu hranu i proizvode za održavanje higijene. Projekat je realizovalo udruženje “Mla-di protiv gladi”, u čijoj su evi-denciji 394 socijalno ugrožene porodice sa šireg područja Vinkovaca. Potrepštine za so-

Novi objekat marketa Žito, 31. po redu, otvoren je u Valando-vu. Na prodajnoj površini od oko 300m2 u ponudi su artikli za svakodnevnu upotrebu, uk-ljučujući pekarske proizvode i svježe voće i povrće. Market raspolaže sa tri kase, a obezbje-đeno je 12 radnih mjesta. Naša misija je da marketi Žito budu što bliži građanima, pa ćemo nasta-viti sa otvaranjem objekata tokom

Krajem marta otvoren je še-sti market Zendolino u zem-lji i drugi po redu u Kočani. Radnja se prostire na 400 m2. Instalirane su tri kase, a o

Prva Konzum maxi prodav-nica u februaru otvorila je vrata građanima Modriče i okoline. Na prodajnoj povr-šini 650 m2, kupcima će se svakodnevno nuditi raznovr-stan asortiman više od 10.000 proizvoda, iz kojeg se po-sebno izdvaja dnevno svježa ponuda mesa, voća i povrća, prehrambenih proizvoda, kao i proizvoda za ličnu higijenu

cijalnu samoposlugu prikupljat će se u školama i vrtićima i u saradnji sa Crvenim krstom, a pomoć su obećali i trgovački lanci. Sličan projekat već dvije godine postoji u Rijeci.

ove godine, izjavio je Stojanče Todoroski, marketing me-nadžer u Žitu.

usluzi se brine 16 zaposlenih.Iz marketa, koji još posluje u Štipu, Probištipu i Svetom Nikoli, i za ostatak godine najavljuju nova otvaranja.

i održavanje doma. U novom Maxi Konzumu Modriča za-posleno je 14 novih radnika.

Uz svakodnevno bogatu po-nudu i najpovoljnije cijene, Konzum svojim kupcima garantuje i dodatnu uštedu, koju mogu ostvariti uz broj-ne akcijske pogodnosti poput kataloških akcija, senzacio-nalnih sniženja te akcija na-mijenjenih penzionerima.

Mercator BH je otvorio za kupce renoviran DP market u tržnom centru na Grbavici, osvježen i obogaćen ponu-dom proizvoda iz programa mesnice, delikatesa i pekare. Po riječima trgovca, ovo je prva od prodavnica DP mar-keta koje Mercator BH pla-nira da modernizuje u ovoj godini, odnosno da uredi po standardima Mercatora i unaprijedi kvalitet ponude i usluga. Uz osvježenje ente-rijera i novi raspored robnih

Novotvoreni Tuš market u Mariboru smješten je u prostoru nekadašnje Tuše-ve drogerije. Uz odjeljak sa svježim voćem i povrćem, u ponudi su i mesni proizvodi, kao i uobičajeni prehram-beni i ostali artikli za sva-kodnevnu upotrebu. „Novi

grupa, poseban akcenat je stavljen na ponudu svježih proizvoda, kao i unapređenje programa lojalnosti i komu-nikacije sa potrošačima.

BiH:

Osvježen i obogaćen DP Market

Tuš market smo uredili za sve građane Maribora kojima je potrebna brza kupovina“, po-ručuju iz Tuša. Ovo je dru-ga Tuš “gradska” trgovina u posljednjih nekoliko mjese-ci, a prvi je otvoren krajem decembra na Ljubljanskoj cesti. „Gradska jezgra ima specifične potrebe i svjesni smo da naša ponuda može olakša-ti svakodnevnicu i zbog toga se želimo približiti kupcima cjelokupnom uslugom“, objaš-njava Tuševa predstavnica za medije Anja Majerič. Za tr-govinu je zaduženo 10 rad-nika.

Slovenija:

Novi Tuš u Mariboru


Srbija:

Novi format kompanije Delhaize Srbija – Shop&Go

Srbija:

Roda u Kruševcu

Srbija:

Aman širi mrežu

Hrvatska:

Četvrti Lidl u Rijeci

Do jula ove godine kompani-ja Delhaize Srbija prebacit će svih 197 Mini Maxija iz cijele zemlje u novi format trgovina pod imenom Shop&Go. Prva tri objekta sa novim imenom, koja su 26. februara otvore-na za potrošače, nalaze se na adresama: Bulevar Arsenija Čarnojevića 117, Žorža Kle-mansoa 18 i Bulevar kralja Aleksandra 217.

Osim promjene imena, Shop&Go format donosi i potpuno nove boje i izgled unutrašnjosti i spoljašnosti prodavnice, a i obezbjeđuje potrošačima prijatniju, bržu i efikasniju kupovinu. Također, kako iz kompanije objašnja-vaju, načinom izlaganja proi-zvoda, obilježavanjem artika-la i akcija unutar prodavnice postiže se bolja preglednost i lakše snalaženje. Optimizo-van je i osvježen asortiman, a i uvedeni su novi proizvodi ko-jih do sada nije bilo u ponudi u Mini Maxijima. Povećano je učešće privatnih robnih marki kompanije, koje su proizvede-ne u Srbiji. Iz kompanije ističu

Nakon otvaranja Roda Cen-tra u augustu prošle godine, kompanija Mercator-S je po-lovinom februara otvorila vra-ta i Roda marketa u Kruševcu. Objekat je namijenjen za sva-kodnevnu kupovinu proizvo-da, a iz kompanije podsjećaju da je, pored kontinuiranih akcija, u ovom objektu kao i svim Roda i Mercator trgo-vinama, kupcima omogućena pogodnost pri kupovini upo-trebom Pika kartice, odloženo

U Sremčici je otvoren obje-kat trgovinskog lanca Aman, 103. po redu u maloprodajnoj mreži. Nekadašnji SOS mar-ket, koji je preduzeće Aman

Lidl je 16. februara otvorio 83. trgovinu u Hrvatskoj. Nakon Škurinja, Kukuljano-va i Pećina, trgovina na Za-metu je četvrti Lidlov obje-kat u Rijeci.

da se posebne novine mogu videti na kategorijama svježeg voća i povrća, gdje se nudi veći izbor salata i svježe cijeđenih sokova. Također, kupcima u Shop&Go radnjama nudi se i svježe pakovano meso, polu-gotova jela, bolji izbor gricka-lica, pića i čokolada.

Postojanje Maxija i Mini Maxi-ja je u neku ruku zbunjivalo potrošače, najviše u pogledu toga šta od asortimana i povoljnosti pri kupovini mogu da očekuju u jednom, a šta u drugom formatu. Detaljno smo analizirali potrebe i navike naših potrošača u objekti-ma Mini Maxija i u želji da im kupovinu učinimo prijatnijom, bržom i efikasnijom donijeli od-luku o promjeni. Sa promjenom Mini Maxija u Shop&Go, ra-zlike među ostalim formatima će biti jasnije i bit će jednostavnije odgovoriti na očekivanja koja po-trošači imaju od naših formata, rekao je David Vander Schu-eren, COO Delhaize Europe za Srbiju, BiH i Crnu Goru na otvaranju Shop&Go prodav-nice u Bulevaru kralja Alek-sandra.

plaćanje do 30 dana i plaćanje na 12 mjesečnih rata bez ka-mate, kao i plaćanje čekovima građana.

preuzelo prošle godine, pro-stire na površini od 300m2. U ponudi je širok asortiman proizvoda po trajno niskim cijenama.

Radnja se prostire na prodaj-noj površini od 1.549 m2. Kup-cima i posjetiocima na raspo-laganju je 45 parking mjesta, a u novom objektu zaposlenje je pronašlo 12 radnika.

Povodom otvaranja, kompanija Delhaize je OŠ “Dragojlo Dudić” u Malom Mokrom Lugu donirala iznos od 120.000 dinara.

8

domaće vijestimart 2013 www.instore.ba

Hepok osvaja libijsko tržište

Ponovno poskupljenje duhanskih proizvoda

Niže akcize za pivo

Kompanija Zvečevo - Lasta plasira proizvode na rusko tržište

Kompanija Hepok Mostar je sa kompanijom Ajman company iz Libije potpisala ugovor vrijedan milion eura o izvozu Hepoko-vih proizvoda na libijsko tržište. Pet kontejnera Sole mio sokova je već izvezeno, a u narednom periodu izvozi se širi asortiman proizvoda. Kvalitet Hepokovih proizvoda je prepoznat, pa su u toku pregovori o povećanju izvoza sljedećih količina robe.

Poskupljenje cigareta u BiH po-četkom ove godine predstavlja nastavak usklađivanja akcizne politike u BiH sa politikom ak-ciza na cigarete u EU.

“Ovo usklađivanje je počelo 2009. godine kada je počela primjena Za-kona o akcizama i usklađivanje će trajati do 2014. godine, kada bi minimalna cijena kutije cigareta trebalo da iznosi pet maraka“, ka-zali su ranije u UIO BiH.

Većina cigareta u BiH od po-četka ove godine poskupjela je

Upravni odbor Uprave za indi-rektno oporezivanje usvojio je inicijativu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o izmjeni akciza na pivo uvođenjem diferencirane stope akcize u zavisnosti od proizvod-nih kapaciteta. Odlučeno je da se formira radna grupa koja će precizirati prijedlog zakonskih izmjena na osnovu inicijative iz resornog ministarstva kako bi Upravni odbor UIO ovaj zakon uputio u dalju proceduru.

Riječ je o zakonskom rješenju koje štiti male i regionalne pi-vare. Naime, pivare koje imaju godišnju proizvodnju do odre-đenog nivoa plaćaju manju ak-cizu, a kada pređu određeni nivo

Kompanija iz Čapljine Zvečevo- Lasta potpisala je s partnerom iz Rusije ekskluzivan ugovor o izvozu, vrijedan nekoliko mili-ona eura za tržište Ruske Fede-racije.

Nakon dužih pregovora te po-stupaka ispitivanja i certifici-ranja proizvoda početkom ove godine isporučene su prve koli-čine izuzetnih Lastinih proizvo-da. Potpisivanje ovog ugovora od velikog je značaja za Lastu, jer predstavlja razvojnu šansu imajući u vidu veličinu ruskog tržišta.

Iz kompanije Hepok su izjavili da su zadovoljni dogovorenom saradnjom sa ovim ozbiljnim libijskim kupcem, te da sve više inostranih kompanija pokazu-je zanimanje za uvoz sokova i ostalih proizvoda koje nudi ovaj proizvođač. Do sada je kompa-nija Hepok izvozila proizvode u zemlje Europe, te Australiju, a ovom poslovnom saradnjom izvoz se proširio i na afrički kon-tinent.

za deset do 60 feninga po kuti-ji, dok su cigarete proizvođača Philip Morris poskupjele na tr-žištu BiH od deset do 30 feninga po paklici. Načelnik Odjeljenja za komunikacije u Upravi za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević rekao je da su nove markice za 14 vrsta ciga-reta proizvođača Philip Morris odštampane.

„Na tržištu su se ovih dana već po-javile cigarete sa novim cijenama, a neke će se pojaviti idućih dana” rekao je Kovačević.

godišnje proizvodnje, akciza se povećava. Kako smo ranije pisa-li, prijedlog je bio da pivare koje imaju godišnju proizvodnju do 400.000 hektolitara piva plaćaju akcizu 0,20 KM po litru, a piva-re koje proizvode preko 400.000 treba da plaćaju 0,35 KM po li-tru.

Međutim, pivari su i ranije pred-lagali da se uvede više stopa, od-nosno da se veća proizvedena količina više oporezuje i da se veći postotak alkohola više opo-rezuje, jer trenutno imamo si-tuaciju da se bezalkoholno pivo oporezuje kao alkoholno. Takvo pravilo je na snazi u EU, ali bh. pivari smatraju i ovaj potez po-makom.


FIS otvara prodajni centar u Sarajevu

Bh. proizvodi životinjskog porijekla na tržištu EU tek 2014.

Počela naplata plastičnih vrećica

Gavrilović seli dio proizvodnje u Čitluk

Kompanija FIS Vitez odlučila je proširiti svoje prodajne ka-pacitete u Sarajevu te najavljuje otvorenje novog prodajnog cen-tra u Halilovićima. U odnosu na postojeći, novi prodajni prostor bit će duplo veći, pa će na 6000 m2 biti u prilici kupcima ponudi-ti znatno širi asortiman roba, a novitet u ponudi je i prehrana koja do sada u Sarajevu nije bila zastupljena.

„Sarajevo zaslužuje puno bolju po-nudu i ljepši ambijent za kupovinu od onoga što smo mu do sada nu-

Pod uslovom da sve bude ideal-no, BiH bi tek početkom 2014. godine mogla ispuniti standarde potrebne da se proizvodi živo-tinjskog porijekla nađu na veo-ma zahtjevnom tržištu EU. Na-ime, kompanije iz naše zemlje koje žele da izvoze ribu, mliječ-ne proizvode, perad i jaja u EU moraju biti navedene u odgo-varajućoj odluci Komisije. To podrazumijeva pozitivne nalaze revizije Ureda za životne namir-nice i veterinarstvo Europske komisije (FVO) i usvajanje pla-na praćenja od strane Europske komisije.

FVO neće davati saglasnost za izvoz preduzeća posebno, ali ocjenjivat će mogućnosti kontrole životnih namirnica u pogledu garantovanja standar-da zdravstvene i veterinarske ispravnosti koji su ekvivalentni standardima EU na osnovu obi-lazaka određenih objekata, ana-lize zakonskih propisa i njihove primjene u zemlji. Ranija isku-stva govore da izvoz određenog proizvoda treba da bude moguć u roku od šest mjeseci do godi-nu dana od dana završetka misije FVO-a u zemlji, ali pod uslovom

Federalno ministarstvo okoliša i turizma krajem februara ili u pr-voj sedmici marta bit će domaćin sjednice Međuentitetskog vijeća za zaštitu okoline na kojoj će biti razmatrana i Uredba o zbrinja-vanju plastičnih vrećica u Bosni i Hercegovini.

„Na toj sjednici ćemo usaglasiti nave-dene uredbe, te ih uputiti u proceduru na vladu“, rečeno je u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Radi se o modelu uvođenja nak-nada za plastične vrećice da bi se smanjio njihov broj u upotrebi, a tako i pridonijelo zaštiti okoline, odnosno cilj je da kupci na kasa-ma supermarketa ili manjih pro-davnica plaćaju vrećice, koje su do sada bile besplatne, po odgovara-jućoj cijeni.

Samo nekoliko mjeseci prije ulaska Hrvatske u EU, u Ga-vriloviću su odlučili, kako zbog poskupljenja ne bi izgubili tr-žište zemalja CEFTA-e iz koje Hrvatska mora izaći, dio svoje proizvodnje preseliti iz Petrinje u Čitluk, piše Jutarnji list.

U Čitluku, gdje seli proizvodnja obarenih kobasica i polutrajnih proizvoda, pokrenuli su sarad-nju s kompanijom GIPI d.o.o. Ističu da premještaju proizvod-

dili. Već duže vrijeme planirali smo unaprijediti svoje usluge ovdje, i evo konačno se sve poklopilo. Želimo biti bliže svojim kupcima, pružiti im veći izbor pri kupovini i ponuditi dodatne usluge koje do sada nismo imali, te se nadamo da će i oni biti zadovoljni”, rekao je direktor prodajnih centara FIS Tomislav Tibold.

Svoja vrata na novoj adresi FIS će otvoriti 8. marta.

da nalaz ove kontrole bude po-zitivan. Ova misija u BiH još nije ni stigla.

Da podsjetimo, BiH nakon 1. jula 2013. godine neće moći da izvozi većinu proizvoda živo-tinjskog porijekla u Hrvatsku zato što će ova zemlja biti pu-nopravna članica EU u kojoj važe isključivo europski zakoni i standardi. Trenutno pojedini proizvodi životinjskog porijekla koji potiču iz određenih objeka-ta u BiH, a koji ne zadovoljavaju standarde EU mogu da se uvoze u Hrvatsku na osnovu privre-mene odluke hrvatskog ministra poljoprivrede. Ovaj izuzetak je uveden kako bi se održali tradi-cionalni trgovinski tokovi izme-đu Hrvatske i BiH.

Službeno uredba još nije stupila na snagu. “Istina je da su pojedini trgovački lanci u BiH, kao i male trgovine, već počeli naplaćivati pla-stične vrećice, od pet do 20 feninga, što ovisi o veličini i kvaliteti vrećice, a što u svakom slučaju mi ne smatramo negativnim korakom, tj, svojevoljno su se počeli prilagođavati onome što se i u samoj uredbi predlaže, a sve u svrhu dugoročnije zaštite naše okoli-ne”, kaže se u izjavi Ministarstva.

nju onih proizvoda koji se na tom tržištu najbolje prodaju, poput pileće kobasice. To je ujedno i prvi proizvodni isko-rak Gavrilovića izvan Hrvatske, u kojem, kako kažu, neće imati dodatna ulaganja u proizvodnju jer ona odlazi u već postoje-ći pogon kompanije koja im je novi strateški partner. „Radi se o manjem, ali novom pogonu koji zadovoljava naše potrebe kad je ri-ječ o kapacitetima, opremljenosti i stručnosti zaposlenika, a lokacija u Čitluku dodatno olakšava distribu-ciju jer je tamo i centralno skladište našeg distributera“, kažu iz Ga-vrilovića.

Violeta daruje djecu koja boluju od raka

Povodom obilježavanja Svjet--skog dana djece oboljele od raka, grupacija Violeta je za-jedno sa Udruženjem Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH podijelila poklone djeci smještenoj na Hematoonko-loškom odjeljenju Pedijatrij-ske klinike Koševo u Sarajevu.

Nermin Srna, predstavnik Vi-olete, je ovom prilikom izja-vio: “Grupacija Violeta, sada već tradicionalno, na ovaj dan posjećuje mališane na He-

matoonkološkom odjeljenju. Držimo da je obaveza svake kompanije aktivno se uključiti u ovakve humanitarne akcije i toga se od početka svog poslo-vanja pridržavamo. Uz poklo-ne, djeci smo uručili i pozdra-ve svih uposlenih u Violeti uz želje za brzo ozdravljenje.”

Društvena odgovornost

10

regionalne vijestimart 2013 www.instore.ba

Iz kompanije su saopćili da je u svrhu racionalizacije i opti-mizacije poslovanja, sklopljen sporazum o saradnji kojim će djelatnost distribucije proi-zvoda Perutnine Ptuj-Pipo na hrvatskom tržištu obavljati preduzeće iz sistema Agrokor. Primjena sporazuma će za-početi 01. aprila ove godine. Predrag Šegović, direktor Pe-rutnine Ptuj - PIPO Čakovec, je naglasio da će kompanija ustu-piti manji dio distributivnih kapaciteta specijalizovanom preduzeću za ovu vrstu djelat-nosti, a veći dio skladišta, uk-ljučujući i vozni park, će proda-ti na slobodnom tržištu.

Zadovoljni u Perutnini Ptuj Novi natpisi na deklaracijama proizvođača hrane

Lactalisu dozvola za preuzimanje mljekara

Četiri kandidata za kupovinu Mercatora

Na više od 22 različita tržišta Perutnina Ptuj je u 2012. proda-la gotovo 84 miliona kilograma mesa i proizvoda od mesa, što je, kako navode u kompaniji, nasta-vak višegodišnjeg rasta prodaje. Prema riječima predsjednika Uprave Romana Glasera, po-slovno okruženje u 2012. godini bilo je izuzetno zahtijevno, ali je uprkos tome Perutnina Ptuj utvrdila razvojni cilj tržišnog lidera u široj regiji u segmentu mesa od peradi. Tokom prošle godine, realizovana je prodaja u visini od 261,8 miliona eura. Nekorigovani profit (EBITDA) dostigao je 25 miliona eura, što je za 30 posto više nego godinu ranije, a EBITDA marža je po-rasla na 9,5 posto.

‘Bez dodatih soli’, ‘smanjen sa-držaj zasićenih masnih kiselina’ i ‘smanjen sadržaj šećera’ su tri nove izjave koje će proizvođači hrane moći da stave na svoje pro-izvode, zaključeno je na Konfe-renciji o zdravstvenim izjavama, nedavno održanoj u Ljubljani.

Međunarodnom skupu u orga-nizaciji Instituta za nutricionisti-ku prisustvovali su dr. Wolfgang Gelbmann iz Europske uprave za bezbjednost hrane (EFSA) iz Ita-lije, Belgijanac Patrick Coppens (EAS Strategis Advice), Elizabe-ta Mičović iz Ministrstva poljo-privrede i zaštite životne sredine Slovenije, Igor Pravst i Anita Ku-šar iz Instituta za nutricionizam u Ljubljani, Marija Klopčič sa Biotehnološkog fakulteta Univer-ziteta u Ljubljani, Andreja Moj-škrc iz Zdravstvenog inspektorata Slovenije, kao i Ružica Vazdar iz hrvatskog Ministarstva zdravlja.

Bilo je riječi i o smjernicama koje bi proizvođačima i inspektora-tu olakšale primjenu Regulative 1924/2006, naročito u članu 10., odnosno u posebnim zahtjevima koji moraju biti ispisani na proi-zvodu koji nosi zdravstvenu izja-vu.

Francuski mljekarski gigant Lactalis bi trebalo da ovih dana i zvanično postane većinski vlas-nik Ljubljanskih mljekara, a taj udio je prije nekoliko mjeseci otkupio od NFD Holdinga, KD Banke, Factor Banke, fonda KD Delniški Dohodkovni i Save.

Lactalis će uskoro akcionari-ma platiti 19,3 miliona eura za dogovoreni udio od 50,3 posto. Kako je saopćeno, Lactalis će nakon toga i javno objaviti po-nudu preuzimanja, i mogućnost izlaska iz vlasničke strukture ponuditi i preostalim dioniča-rima. Prema nezvaničnim in-formacijama, očekuje se, da će

Konzorcij prodavaca Mercatora objavio je da su četiri kompani-je ušle u sljedeći krug prodaje 53 posto dionica ovog slovenskog trgovca. Iako nisu otkrili o kojim se kompanijama radi, slovenski mediji prenose kako se među nji-ma, svakako, nalazi i Agrokor.

Da podsjetimo, prodaja Merca-tora je uglavnom inicirana zbog problema kompanija iz sistema Grupe Pivovarna Laško, kojima je neophodno da prikupe oko 100 miliona eura za otplatu du-gova povjeriocima.

Agrokor je prošle godine ponu-dio 221 euro po akciji Mercatora, a ovoga puta je, kao se samo još pretpostavlja, cijena znatno niža i moguće je da će se kretati oko 130 eura.

Igor Pravst je pokazao negativ-ne i pozitivne primjere primjene te regulative na proizvodima iz Slovenije, dok je Ružica Vazdar iz Ministarstva zdravlje, Uprave za sanitarnu inspekciju iz Hrvat-ske objasnila kako trenutno vrše usklađivanje nacionalnih i EU propisa o ishrani. Ona je po mje-secima do kraja godine obrazloži-la sve aktivnosti koje će se raditi na usaglašavanju sa zakonskom regulativom EU i objasnila ne-ophodnost stroge kontrole i kažnjavanja proizvođača hrane koji se ne budu pridržavali usvo-jenih pravilnika.

tu ponudu prihvatiti i dioničari preduzeća Mlekodel, koji imaju vlasništvo nad jednom trećinom Ljubljanskih mljekara.

Francuski proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda planirao je preuzimanje mljekara još prošle godine, ali se čekalo na odluku Komisije za zaštitu konkuren-cije.


Atlantic Grupa saopćila je krajem februara da je pret-hodne godine ostvarila uku-pan prihod u iznosu od 667,4 miliona eura, što u odnosu na 2011. predstavlja rast od 4,8 posto. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBIT-DA) porasla je 14,9 posto na 76,7 miliona eura, dok je neto dobit nakon manjinskih inte-resa rasla 18,5 posto i iznosi 7,4 miliona eura.

Rast prihoda od prodaje za-bilježila su sva Strateška po-slovna područja, a najveći rast bilježi Kafa sa 8,9 posto, Zdravlje i njega sa 7,8 posto i Delikatesni namazi sa 7,6 po-sto, ističe se u saopćenju.

Emil Tedeski, predsjednik Uprave Atlantic Grupe izja-vio je: “Izuzetno smo zado-voljni rezultatima u 2012. u kojoj je Atlantic Grupa ispunila najavljena očekivanja ostva-rivši organski rast prihoda uz poboljšanje profitabilnosti. Raz-doblje smo zaključili uspješnim projektom refinansiranja, kojim smo potvrdili status kompanije koja odgovorno planira i spro-vodi poslovnu strategiju i uživa povjerenje međunarodnih ra-zvojnih institucija i finansijske zajednice.”

U izvještaju se navodi i slje-deće:

• Tokom 2012. u svim po-

slovnim područjima lan-sirani su novi proizvodi, dok su postojeći uvedeni na nova tržišta i nastavljeno je širenje distributivnog port-folia.

• Na hrvatskom tržištu lan-sirani su novi brendovi izvorske i mineralne vode (Kala i Kalnička), dok je Argeta, uz izuzetne rezulta-te u JI Europi i van regije, dobila najviši međunarodni certifikat za sigurnu hranu FSSC 22000.

• Asortiman Slatko i slano (Štark) je ostvario rekor-dne rezultate, a u Hrvatskoj je zahvaljujući distribuciji proširenog asortimana ra-stao više nego dvostruko.

• Linija Multipower Sports-food proizvoda u 2012. je u potpunosti redizajnirana.

• Kvalitet brendova Atlantic Grupe potvrdilo je i po-sljednje istraživanje agenci-je Valicon prema kojem se Argeta, Cockta i Cedevita nalaze među top 10 bren-dova u regiji.

Rast prihoda i profitabilnosti u Atlantic Grupi

Ekskluzivni distributer

Rast neto dobiti u Podravci

Karlovačka pivovara mijenja naziv

Ponuda za preuzimanje Konzuma

Hrvatska prehrambena industrija je u devet mjeseci 2012. ostvarila bruto dobit u iznosu od oko 123 miliona eura, što je porast od 11,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. (Fina)

Badel 1862 postao je eksklu-zivni distributer švajcarskog proizvođača alkoholnih pića Underberg AG za Hrvatsku, saopćeno je iz ove kompanije. Prema potpisanom ugovoru, Badel osigurava Underbergu svoju razgranatu distribu-tivnu mrežu, a distribucijom Underbergovog asortimana proširuje i svoj asortiman pića koji, kako se navodi, nisu konkurencija postojećem asortimanu. Osim njihovog najpoznatijeg brenda Under-berg, Badel 1862 će distribu-

Neto dobit Grupe Podrav-ka bez jednokratnih stavki u 2012. godini iznosi 14,9 miliona eura, što predstavlja rast od 7 posto u poređenju sa ostvarenom dobiti u 2011. Kako je saopćeno iz kom-panije, rezultat poslovanja Grupe u 2012. pod značaj-nim je utjecajem jednokrat-nih stavki koje u nivou neto

Predsjednik Uprave Karlo-vačke pivovare Alexander Gerschbacher se krajem fe-bruara na konferenciji za me-dije, osvrnuo se na poslovanje u prošloj godini i najavio pla-nove o promjeni naziva piva-re. “Za nas je 2012. bila uspješ-na. U nepovoljnim ekonomskim okolnostima održali smo stabil-nost naših poslovnih rezultata”, istakao je Gerschbacher. On Koncern Agrokor objavio je

26. februara na Zagrebačkoj berzi ponudu za preuzimanje trgovačkog lanca Konzum, koji posluje u sastavu ovog koncerna. Kako se navodi, Agrokor je ponudio 148 kuna po dionici (19,7 eura), što je za 3 kune više od najviše Agrokorove ponude do sada, i ujedno za 4,18 kuna više od prosječne cijene dionica Konzuma ostvarene na berzi

irati i Pitu, brazilsko alkohol-no piće koje se destiluje od soka svježe šećerne trske.

dobiti ukupno iznose 17,6 miliona eura, i prvenstveno se odnose na usklađivanje vrijednosti materijalne i ne-materijalne imovine i otprem-nina u skladu s programom zbrinjavanja viška radnika. Ukupna prodaja Grupe Po-dravka u 2012. iznosi 483,5, miliona eura, i na istom je nivou kao u 2011.

je, također, i najavio da nakon 10 godina uspješnog poslova-nja kao dio kompanije Hei-neken, Karlovačka pivovara u predstojećem periodu planira preuzimanje naziva Heine-ken Hrvatska.

u posljednja tri mjeseca. Rok trajanja ponude je 28 dana od dana najkasnije objave.

Ukratko

Saradnja - Prethodnog mjeseca

Metro C&C potpisao je ugovor o

nabavci robe sa Savezom udruže-

nja malih trgovaca u Hrvatskoj.

Predsjednik Udruženja trgovaca

zadarske županije Zoran Paleka

rekao je: “Metro nam nudi naba-

vu robe po boljim uslovima kao

i prilagođeni asortiman, a to će podstaći bolje poslovanje. Prio-ritet članica je i zaštita i saradnja s domaćim proizvođačima, kao i očuvanje i zaštita radnih mjesta i domaćeg kapitala, a Metro je prepoznao važnost ovih ciljeva pa stoga ulazimo u ovu suradnju na obostranu korist.”

12

regionalne vijestimart 2013 www.instore.ba

Carrefour stiže 2015.

Victoria Group obezbijedila kredita

Drugo najveće tržište Atlantic Grupe

Imlekova inovacija

Prva Halal radnja u BeograduFrancuski Carrefour će prvu prodavnicu u Beogradu da otvo-ri u trgovinskom centru Delta planet, čiji je početak rada pla-niran za 2015. godinu, najavila je kompanija Delta Real Estate.

Kako se navodi u saopćenju, ova kompanija, članica Delta hol-dinga, je sa Carrefourom, naj-većim maloprodajnim lancem u Europi i drugim po veličini u svijetu, postigla dogovor o za-kupu prostora površine 10.000 kvadratnih metara u budućem shoping-molu.

Dogovoreno je da Delta i Carrefour zajedno nastupe i na drugim lokacijama. Izuzet-no smo zadovoljni saradnjom

Međunarodna finansijska kor-poracija (IFC), članica grupaci-je Svjetske banke, i kompanija Victoria Group potpisale su 21. februara ugovor o kreditu od 75 miliona dolara.

Kako se navodi u saopćenju kompanije, ovaj kredit namije-njen je razvoju domaćeg agra-ra i od suštinske je važnosti za stvaranje novih radnih mjesta, ukupan ekonomski rast i po-većanje izvoza Srbije. Victoria Group, jedan od vodećih agro-industrijskih koncerna u Srbiji, iskoristit će ovaj šestogodišnji kreditni aranžman za kratkoroč-no i srednjeročno refinansiranje,

Tržište Srbije je drugo najveće prodajno tržište Atlantic Gru-pe sa 24,9% učešća u ukupnim prihodima od prodaje, gdje je u 2012. godini ostvaren uku-pan rast prihoda u iznosu od 1,9% u odnosu na 2011. godi-nu, saopćeno je krajem febru-ara iz kompanije.

U poslovim rezultatima za 2012. godinu ističe se sljede-će:

• U lokalnoj valuti, prihodi od prodaje su rasli 11,7 po-sto na godišnjem nivou bez obzira na pad BDP-a na go-dišnjem nivou u sva četiri kvartala 2012. pad trgovine na malo od 6,2 posto u odno-su na prethodnu godinu kao i nepovoljne trendove na trži-štu rada

• Po brendovima najveći rast bilježe: turska i instant kafa sa brendovima Grand kafa i Bonito, Štarkov keks kao i

Kompanija Imlek predstavila je početkom februara jedinstveni asortiman domaćih proizvoda od organskog mlijeka, koji je od-nedavno u prodaji pod nazivom Bello organic.

Trenutno asortiman obuhvata svježe i dugotrajno mlijeko, jogurt, kiselu pavlaku i bijeli sir, a u ra-zvoju je i namazni sir, čokoladno mlijeko i voćni jogurt, izjavio je Srđan Popović, direktor marke-tinga Imleka na konferenciji za novinare koja je ovim povodom organizovana na Salašu 137, na-domak Novog Sada. Prema nje-govim riječima, Imlek je, prije uvođenja ovih proizvoda, spro-veo istraživanja, koja su, između,

Klaster proizvođača halal hrane, Čuvari tradicije – Pešter, Golija, Kopaonik, otvorio je 27. februa-ra prvu specijalizovanu prodav-nicu halal proizvoda u centru Beograda. Prilikom svečanog otvaranja trgovine, predsjednik skupštine klastera proizvođa-ča Murat Zornić istakao je da je ova prodavnica namijenjena onima koji se pridržavaju islam-skih pravila ishrane, kao i svima onima koji žele da probaju zdra-ve, visokokvalitetne proizvode koji potiču iz planinskih predjela jugozapadne Srbije.

s kompanijom Carrefour i ona se neće završiti na ovom objek-tu, izjavio je Vojislav Glavinić, generalni direktor Delta Real Estate grupe.

Kako se dalje navodi, u prodav-nici u Delta planet šoping molu, Carrefour će da ponudi kup-cima najširu lepezu proizvoda, uključujući i bogat izbor više od 3.000 brendova koliko ima pod sopstvenom robnom markom Carrefour.

jačanje obrtnog kapitala i dalje unapređenje poslovanja i poljo-privrednog sektora, rečeno je iz kompanije. Sredstva od kredita će koristiti četiri članice grupe: Victoriaoil, Sojaprotein, Victo-ria Logistic i Fertil.

brendovi Cedevita i Argeta Štarkov slani i slatki program je ostvario rekordne rezultate i ukupni rast prihoda od pro-daje u iznosu od 3,7 posto.

• Promatrajući po tržištima, najznačajniji rast brendovi Štarka ostvarili su na tržištima Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

• Kao rezultat proširenja distribucije Štarkovog asorti-mana, na tržištu Hrvatske je u 2012. godini ostvaren dvo-struki rast prihoda od prodaje proizvoda slatkog i slanog.

• Posmatrajući po kategori-jama, rastu su najviše dopri-nijele kategorije keksa, flipsa i štapića. Strateško poslovno područje Kafa je također u prošloj godini ostvarilo rast prihoda od prodaje u svim kategorijama - turske kafe, kategoriji espresso kafe i ka-tegoriji instant kafe.

ostalog pokazala da je percepcija brenda Bello kod potrošača veo-ma pozitivna i da su zato odlučili da organski asortiman predstave pod ovim imenom. Kako su još iz kompanije naveli, Imlek će ovaj asortiman izvoziti na tržišta Rumunije, Mađarske, Austrije i Slovenije.


Zlato za Tikveš u Francuskoj

Priznanja za investitore u vrijeme krize

Promovisani kapaciteti Vitaminke

Vino Grenache Blanc Special Selection iz Tikveša dobitnik je zlatne medalje na međunarod-nom takmičenju vina sorte “gre-naš” - Grenaches du Monde, koje je održano u Francuskoj.

Na listi nagrađenih, najviše je vina proizvedenih u nekim od najpoznatijih vinarija u Fran-cuskoj, Španiji i Italiji, a make-donsko vino jedini je laureat iz Centralne i Jugoistočne Europe. Osim zlatne, Tikveš je osvojio i dvije srebrene medalje za vino Belo Voda. „I pored toga što se ovo vinsko takmičenje održava prvi put, nagrade koje smo dobili izuzet-no su važne za naše brendove, za našu vinariju, kao i za renome ma-kedonskih vina”, izjavio je ovim povodom Radoš Vukićević, di-rektor marketinga.

Povodom 91 godine od osni-vanja, Privredna komora Ma-kedonije uručila je 20. februara brojna priznanja kompanija-ma, koje su od 2008. godine do danas, uprkos krizi, uspjele da investiraju ukupno 450 milio-na eura u nove fabrike i pogo-ne u Makedoniji, i više od 15 milione eura u moderne kapa-

U okviru projekta za promociju makedonskih izvozno orijenti-sanih kompanija, Ministarstvo vanjskih poslova organizovalo je krajem februara za predstavnike diplomatskog kora promociju potencijala kompanije Vitamin-ka.

Više od 20 ambasadora, atašea i predstavnika ambasada posje-tilo je pogone Vitaminke, koja u izvoz plasira 40 posto svoje proizvodnje. Prema riječima direktora kompanije, Sashe Na-umoskog, ovaj proizvođač pre-hrambenih i konditorskih pro-izvoda izvozi u mnoge zemlje, ali postoje tržišta, poput Katara, Slovačke, Velike Britanije i Ho-landije kojima nema direktan

Iz kompanije podsjećaju da je 60 do 65 posto ukupne proizvodnje namijenjeno izvozu, najviše na tržišta regije. Od prošle godine vina iz Tikveša se mogu kupiti i u SAD i Danskoj, a u toku su pregovori za ulazak u Kinu i još neka od europskih tržišta. Kako je saopćeno, uskoro će započe-ti izvoz vina autohtone sorte Vranac i Merlota na britansko tržište, a očekuje se i potpisiva-nje ugovora sa ruskom kompa-nijom.

citete u inostrantvu.

Među laureatima su Vinarija Stobi, Alkaloid, Vipro, Sokotab, Pekabesko, Veze Šari, Makpro-gres, Rimes, i druge kompani-je, a priznanja su dodijeljena i menadžerima iz Alkaloida, Bri-lijanta, Promesa i drugih kom-panija za zasluge u investiranju na stranim tržištima.

pristup, već se izvoz vrši preko Njemačke.

Ministar vanjskih poslova Niko-la Poposki ovim je povodom na-glasio da je prilepska regija in-teresantna za ulaganje, kao i da su industrijske zone Prilep 2 i 3, kao i razvojno-tehnološka zona Alinci spremni da ponude dobru infrastrukturu i niže stope pore-za za ulaz stranih investitora.

Uspješan nastup na sajmu Prodexpo 2013

Rebrendiranje Mercator marketa

Plantaže 13. Jul, Goranović, Meso-promet Franca i Crna-goracoop neke su od kompanija koje su se, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore i Agencije Crne Gore za promo-ciju investicija (MIPA), po prvi put predstavile na nedavno odr-žanom međunarodnom sajmu hrane i pića Prodexpo 2013 u Moskvi.

Direktor Direkcije za prezenta-ciju proizvoda hrane na sajmu, Sergej Jurjević Voronjin, smatra da je pojavljivanje crnogoskih proizvođača ogroman uspjeh, tim prije što su rokovi za reali-zaciju bili izuzetno kratki. Am-basador Crne Gore u Ruskoj Federaciji Zoran Jocović kazao je da je veoma važno da su se crnogorski proizvođači hrane, pića i konditorskih proizvoda našli na tako značajnom me-đunarodnom sajmu. „Riječ je o jednom od najznačajnijih svjetskih sajmova, na kojem učestvuje više od dvije hiljade proizvođača iz 63 zemlje svijeta. Bitno je da su naši proizvođači na sajmu pojavili prvi put i na organizovan način pred-stavili ruskom tržištu”, ocijenio je Jocović.

Iz trgovačkog lanca Merca-tor-CG, koji na crnogorskom tržištu posluje kroz brendove Roda i Mercator, saopćeno je da je u periodu od 28. februara do 4. marta urađeno rebran-diranje tri Mercator prodajna objekta u brend Rodu. Među radnjama sa novim, redizaj-niranim izgledom, nalaze se marketi Podgorica 2, Amelino Ulcinj i Supermarket Bar.

Kompanije Plantaže 13. Jul izlagala je u okviru crnogorskog štanda i štanda distrubutera fir-me Lokus. „Sa kompanijom Ru-svintorg definisali smo dinamiku i ukupan obim isporuka za 2013. u ukupnoj vrijednosti od 2,5 miliona boca, sa prilično dobrom cjenovnom strukturom, kao i detaljan plan svih marketinških aktivnosti na teritoriji Ruske Federacije”, rekao je pomoćnik izvršnog direktora ove kompanije, Mladen Rabre-nović.

Na svom štandu dobru posjeće-nost imala je i kompanija Me-so-promet Franca, koja je or-ganizovala brojne degustacije, a najviše interesovanja pokazano je za asortiman suhomesnatih proizvoda i fermentisanih ko-basica. Kompanije Crnagora-coop i Goranović zadovoljne su uspostavljenim kontaktima sa zainteresovanim distributerima.

Prodajni format Roda, koji je domaćim potrošačima pred-stavljen u avgustu 2010. godine, posluje kroz četiri formata ra-zličite veličine i namjene - me-gamarketi, supermarketi, mar-keti i cash&carry.

Za potrošačku korpu 800 eura Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori za januar ove godine iznosila je 799,40 eura, od čega se na hranu i bezalkoholna pića odnosi 252,10 eura, na neprehram-bene proizvode i usluge 351,50 eura i vrijednost imputirane rente 195,80 eura, saopćeno je iz MONSTAT-a.


veliki trgovci

SAD – Walmart je u prošloj poslovnoj godini ostvario 17 milijardi dolara dobiti na upo-redivom nivou, što je 7,8 posto više nego u 2011. Visina ostva-renog prihoda dostigla je 466,1 milijardu dolara, što predstavlja rast od pet posto. U prethod-nom fiskalnom tromjesečju, za-ključno sa 31. januarom, trgovac je ostvario 5,61 milijardu dolara dobiti, što je 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani. U datom periodu, prihodi su porasli za

UK - Asda, britanski lanac supermarketa koji posluje u sastavu Walmarta, najavio je dodatno snižavanje cijena osnovnih životnih namirnica, poput hljeba, mlijeka i jaja, kako bi privukao i zadržao kupce koji odlaze u diskonte-re. Trgovac je prošle godine

Poljska - „Uzimajući u obzir ekonomsku situaci-ju u zemlji, u 2012. smo postigli zadovoljavajuće rezultate, ali su posljednja dva mjeseca bila „razočare-nje’“, izjavio je za lokalni magazin Jean Antoine, direktor poljskog ogran-ka Carrefoura. Neke ka-tegorije, poput igračaka i prehrane, zabilježile su bolje rezultate od drugih. „Primjetna je i promjena u ponašanju potroša-ča, koji sve češće u radnju dolaze bez djece, jer u suprotnom kupuju više“, smatra on, dodajući da će ovakve okolnosti primorati neke trgov-ce da se povuku sa tržišta, ali da Carrefour Poland nije jedan od njih, i da će iskoristiti mogućno-sti za akviziciju.

U planu je otvaranje oko 200 radnji pod banerom Carrefour

Rumunija – Ogranak grupe, koji u Rumuniji posluje kroz la-nac supermarketa Mega Image, nedavno je u Bukureštu predsta-vio novi koncept radnje. Na pro-dajnoj površini od 1.600 m2, što je dvostruko više od standardne veličine Mega Image radnji, u ponudi je znatno širi asortiman proizvoda u odnosu na druge supermarkete ovog lanca. Po-

SAD - američki ogranak belgij-ske Delhaize Groupe u fazi je implementacije nove organiza-cione strukture koja će kompa-niji omogućiti održiv rast, a ona podrazumijeva i smanjenje broja zaposlenih za oko 500, najavlje-no je iz lanca. Trgovac u SAD-u posluje kroz divizije Food Lion, Bottom Dollar Food, Har-

UK – Tesco je u saradnji sa kompanijom Red Dot Squa-re implementirao tehnologiju „virtuelne stvarnosti“ kako bi planiranje asortimana u svojim radnjama učinio lakšim i bržim. U Welwyn Garden City mer-chandising centru, trgovac je instalirao dva velika ekrana koji prikazuju i omogućavaju virtu-elno kombinovanje proizvoda na policama po različitim krite-rijima.

„Virtuelni merchandising dozvo-ljava nam da ‘pakujemo’ proizvode na police jednostavnim klikom na dugme. Ova tehnologija omoguća-va trgovcu da neograničeno mnogo puta isproba širinu asortimana i kombinovanje kategorija na polica-

3,9 posto, na 127,1 milijardu dolara.

Kako je saopćeno iz lanca, is-punjena su očekivanja u smislu dobiti, ali je prodaja bila niža od planirane. Kompanija je ta-kođer upozorila da će rezultati prvog ovogodišnjeg tromjesečja biti razočaravajući, nakon što je u javnost procurila povjerljiva informacija iz internog emaila, u kojem se prodaja ocjenjuje kao „potpuna katastrofa“.

uložio oko 153 miliona dolara u strategiju snižavanja cijena. Drugi po veličini prehrambeni trgovac u zemlji, koji posluje kroz 500 objekata, ističe da sa teškoćom održava tržišni udio usljed visokih stopa inflacije i konkurentnije ponude kod dis-kontera Aldi i Lidl.

Express, s obzirom da ovaj for-mat postiže odlične rezultate. Novi objekti će se, pored velikih gradova, naći i u ruralnim sredi-nama.

Za razliku od rivala Auchana i Tesca, Carrefour Poland nema u planu lansiranje e-prodaje u bližoj budućnosti. „Moj cilj je da vodim biznis sa stabilnim profitom, a e-trgovine u ovom trenutku bi-lježe velike gubitke, i to ne samo u Poljskoj“, ističe Antoine.

red smrznutog programa, voća i povrća, sireva i ribe, kupcima na raspolaganju su i hljebovi i peci-va, konditori, sladoled i mliječni proizvodi. Lanac Mega Image posluje kroz 136 supermarketa pod banerom Mega Image, kao i 61 Shop & Go malom rad-njom. Prošle godine kompanija je otvorila 36 supermarketa i 52 male radnje.

veys, Hannaford Supermarkets, Reid’s i Sweetbay Supermarket, i zapošljava oko 100.000 ljudi.

Tokom januara, kompanija je sprovela talas otpuštanja u višem menadžmentu i najavila zatvara-nje osam neprofitabilnih Food Lion radnji, kao i 33 Sweetbay jedinice.

ma, za šta je ranije bilo neophodno fizičko prisustvo u radnji“, objaš-njavaju u lancu.

Sistem dozvoljava i vizuelnu in-terpretaciju raspoloživih poda-taka, odnosno grupisanje razli-čitih vrsta podataka po bojama. Tesco je prvi trgovac u kraljev-stvu koji je implementirao ovu tehnologiju.

Kina – Za maj mjesec je najav-ljeno lansiranje usluge internet kupovine, kao dio strategije glo-balnog razvoja online poslova-nja. U toku je i testiranje online usluge na Tajlandu. Pored do-maćeg tržišta, britanski trgovac nudi uslugu e-kupovine u Polj-skoj, Slovačkoj i Češkoj.

Dobit porasla, prodaja niža od očekivane

Još niže cijene

Najavljena strategija

Novi koncept radnje

Optimizacija poslovanja

Virtuelno planiranje

Vodeći maloprodajni lanci u Argentini, među kojima Walmart, Carrefour, Cencosud, Coto i La Anónima, privremeno su zamrzli sve cijene kako bi pomogli Vladi da se izbori sa rastućom inflacijom (Planet Retail)



svjetske vijesti

Prodaja akcija

Rast na inostranim tržištimaHenkel preuzima poljske brendove

Dobra prodaja u Aziji i istočnoj Europi

Carlsberg se uzda u tržište Azije

Ulaganje u Penny mrežu

Prvi pogon Mjanmar - Piva Carlsberga su na tržištu Mijanmara prisutna već de-cenijama, ali će se kompanija po prvi put udružiti sa lokalnom kom-panijom Myanmar Golden Star Breweries u cilju otvaranja pogona za proizvodnju piva i razvoj distributivne mreže. U udruženo poslovanje, u kojem će imati 51 posto udjela, Carlsberg će investirati oko 37 mil-iona eura. Pogon će sa radom započeti 2014. godine, a inicijalni ka-pacitet će iznositi oko 100 miliona hektolitara godišnje.

Japan – Vlada je najavila je da će prodati gotovo trećinu svog udjela od 50 posto u vlasništvu kompanije Japan Tobacco Inter-national i taj novac iskoristiti za saniranje regije pogođene zem-ljotresom i cunamijem u 2011. godini. Ministarstvo finansija će prodati 333 miliona dionica, čija ukupna vrijednost dostiže 10,3 milijarde dolara. Prema zakonu, japanska vlada je u obavezi da

Francuska - Globalni trgovački lanac Casino je saopćio da je vjeruje u rast poslovanja i profita u ovoj godini nakon objave re-zultata iz 2012. u kojoj je zabilježio rast operativnog profita za 29 posto. Snažan rast na tržištima Južne Amerike i Azije nadomje-tio je oslabljenu prodaju na domaćem terenu. U prošloj godini ostvaren je ukupan pri-hod od 2,002 milijarde eura. Prodaja je porasla za 22,1 posto, prije svega zahvaljujući akviziciji brazilskog top trgovca Grupo Pão de Açúcar.

Casino će nastaviti sa sprovođenjem strategije razvoja osnovne prehrambene ponude na domaćem terenu i organ-skog rasta na međunarodnim tržištima, istovremeno održavajući svoju finansijsku strukturu, izjavio je izvršni di-rektor Jean-Charles Naouri.

Trgovac je značajno proširio prodajnu mrežu na Tajlandu, u Brazilu, Vijetnamu i Kolumbiji,

Njemačka - Kompanija Henkel je potpisala ugovor sa britans-kim proizvođačem robe široke potrošnje, PZ Cussons Plc, o preuzimanju njihovih brendova iz sektora Deterdženata i kućne hemije iz Poljske. Ova transak-cija se odnosi na deterdžente i omekšivače za rublje marke E i drugih manjih brendova. PZ uglavnom posluje u Poljskoj, ali je prisutna i u Rusiji i drugim državama Centralne i Istočne Europe.

„Ovo preuzimanje se savršeno uk-lapa u naše postojeće poslovanje u regiji Centralne i Istočne Europe i dodatno će ojačati našu poziciju u Poljskoj i Rusiji, koje predstavljaju

Danska - Kompanija Carls-berg, jedan od najvećih svjetskih proizvođača piva, u prošloj go-dini je povećala dobit i istakla da očekuje dalji rast, prije svega u Aziji, dok prodaja na europskom tržištu zbog privredne neizvjes-nosti, bilježi pad. Čist profit kompanije u 2012. povećan je za devet posto, na oko 750 miliona eura. Prodaja u Europi je smanjena, dok je na značajnom tržištu Rusije ostala nepromijenjena. U Zapadnoj Eu-ropi Carlsbergovi prihodi su lani bili manji za tri posto, dok je u

Holandija - Heineken je obja-vio poslovne rezultate za prošlu godinu koji prikazuju da je pri-hod grupe porastao za 7,4 posto, na 18,4 milijarde eura, dok je neto profit dupliran, na 2,95 mi-lijardi eura. Prodaja piva porasla je za 2,4 posto. Najbolji rezultati zabilježeni su u Aziji (+6,2%) i Istočnoj Europi, prije svega Ru-siji i Rumuniji.

U Heinekenu kažu da očekuju da će prihod, količine i profit biti bolji u ovoj godini, kao i da će prodaja na tržištu Afrike, La-

Rumunija - Njemački trgovac Rewe Group odredio je sumu od 10 do 15 miliona eura za izgradnju 14 Penny diskontnih radnji. „Tokom 2013., planiramo da održimo dinamiku širenja mreže kao i u prošloj godini, kada smo otvorili 14 radnji“, rekla je Ioana Mărginean, direktor mar-ketinga. Divizija Rewe Groupe trenutno u Rumuniji posluje kroz 136 Penny radnji i šest XXL Mega diskontnih radnji.

zadrži vlasništvo nad najmanje jednom trećinom od ukupno dvije milijarde dionica kom-panije.

koji sada čine 56 posto ukupne prodaje i donose 66 posto prof-ita lancu. Nedavno je najavljen i ulazak na tržište Katara.

U Francuskoj je prodaja opala za svega 0,8 posto, pa ovo tržište u lancu opisuju kao stabilno. Format Géant je tokom 2012. zabilježio pad prodaje od 7,7 posto, uslovljen smanjenjem prodajnog prostora neprehram-benih namirnica. Prodaja banera Casino Supermarchés porasla je za 1,8 posto, dok je Supereta zabilježila organski pad od 0,6 posto. Na međunarodnom pla-nu, Casino je ojačao za 50,7 pos-to, zahvaljujući akviziciji u Bra-zilu. Ukupna prodaja u Južnoj Americi skočila je za 8,8 posto.

atraktivna tržišta za Henkel i na-laze se u našim regijama rasta“, iz-javio je Bruno Piacenza, izvršni potpredsjednik Henkelovog sektora Deterdženata i kućne hemije.

U fiskalnoj 2012., brendovi koji će biti preuzeti zabilježili su prihod od prodaje od oko 60 miliona eura, a akvizicija će biti finalizovana u trećem kvartalu 2013.

Aziji zabilježen rast od devet pos-to. Cjelokupni prihod uvećan je za tri posto, na devet milijardi eura. Jorgen Buhl Rasmussen, prvi čovjek kompanije, ostvarene re-zultate ocjenjuje kao „dobre, uprkos teškom zapadnoeurop-skom tržištu piva“.

tinske Amerike i Azije nadomje-stiti slabiju prodaju u Europi. Grupa će u narednom periodu aktivnosti usmjeriti na poveća-nje prodaje viših cjenovnih kate-gorija piva u Europi i nastaviti sa ulaganjem u brendove.


Danone ukida 900 radnih mjesta

Philip Morris uvećao prihod

ITM investira milijardu eura

PepsiCo povećao prodaju hrane

Buffett preuzima Heinz

Veća dobit i više kupaca

Corona za Modelo

Francuska - Globalna preh-rambena korporacija Danone je najavila planove o gašenju devet stotina radnih mjesta širom Europe zbog oslabljene potražnje i smanjenog profita u 2012. Vrijednost dionica kom-panije skočila je za pet posto, dostigavši najvišu cijenu od maja 2010. s obzirom da inves-titori ovo vide kao pozitivnu od-luku. Proizvođač u ovoj godini očekuje rast prihoda od najma-nje pet posto.

SAD/Švajcarska - Philip Morris, međunarodni proizvođač cigare-ta, saopćio je da mu se prihod u četvrom tromjesečju prošle godi-ne povećao za 11 posto, zahvalju-jući prodaji veće količine cigareta po višim cijenama.Iz kompanije je saopćeno da su

Francuska - Nezavisni trgovac ITM (Intermarché) planira da u ovoj godini proširi prodajnu mrežu za oko 300.000 m2 pro-dajnog prostora, od kojih će dvi-je trećine biti postavljeno pod Intermarché i Netto banere. Kompanija će za ovu investiciju izdvojiti oko milijardu eura.

Značajan dio ulaganja bit će usmjeren i na Drive format. Pored 189 Drive jedinica, koje posluju u okviru Inter-marché objekata, trgovac je u februaru otvorio i prvu samo-stalnu jedinicu. Uz dalje ulag-anje u snižavanje cijena, lanac će

SAD - Proizvođač globalnih brendova Pepsi-Cola, Gato-rade, Tropicana, Quaker Oats i Frito Lay je u posljednjem tromjesečju 2012. zabilježio rast profita veći od očekivanog, ostvaren zahvaljujući povećanoj potražnji za proizvodima u segmentu hrane. Grickalice su zabilježile organski rast od 4,5 posto, dok je segment Pića zabilježio rast od dva posto. Oba segmenta također su povećala

SAD - Američki milijarder Warren Buffett na korak je od preuzimanja prehrambenog gi-ganta Heinz, poznatog po proiz-vodnji kečapa i konzerviranog graha, za sumu od 28 milijardi dolara. U zvaničnom saopćenju, kompanija Heinz je postignuti dogovor okarakterisala kao „historijski“. Upravni odbor je odobrio akviziciju, a sada se čeka glas dioničara. Investicioni fondovi Berkshire Hathaway i 3G Capital, budući suvlasnici Heinza, će za preuzi-manje obezbijediti po četiri milijarde dolara u kešu, dok će sam Buffet obezbijediti dodat-nih osam milijardi. Ostatak će biti kreditiran od strane banki.

Mađarska - Obrt u 19 Auchanovih radnji po-rastao je za 10 posto u odnosu na 2011. godinu, a broj kupaca za 15 po-sto, na 36 miliona. Prošle godine, trgovac je uveo 1.700 novih proizvoda privatne robne marke, dok ih je u 2009. bilo svega 59. U lancu ističu da dosta uspjeha duguju i činjenici da iz Mađarske izvo-ze veliki broj proizvoda u svoju mrežu na drugim europskim tr-žištima. U 2013., Auchan planira

SAD/Meksiko - Anheuser-Busch InBev NV, jedna od naj-većih svjetskih pivara, ponudila je ustupanje kontrole nad distri-bucijom brenda Corona kom-paniji Constellation Brands Inc. za sumu od 2,9 miljardi dolara. Multinacionalna kompanija sa sjedištem u Belgiji se na ovaj po-tez odlučila kako bi od nadležnih tijela u SAD dobila dozvolu za preuzimanje meksičke pivarske

Odluka je donijeta nakon kon-solidacije rezultata za prošlu godinu. Ukupna prodaja u kom-paniji porasla je za 5,4 posto, na 20,1 milijardu eura, ali je na tržištu Europe zabilježen pad prodaje od tri posto, najviše pogođen smanjenom potražnjom u Južnoj Europi.

isporuke povećane za gotovo tri posto, kao i da je ostvario pove-ćanje udjela na nekim od ključnih svjetskih tržišta.Kompanija sa sjedištem u Nju-jorku i Lozani je u posljednja tri mjeseca prošle godine ostvarila prihod od 2,1 milijarde dolara. Godinu dana ranije u istom pe-riodu, prihod je iznosio 1,8 mili-jardi dolara.

proširiti asortiman za oko 1.500 artikala, od kojih 800 u okviru privatne robne marke, prije sve-ga u kategoriji kozmetike i lične njege. U toku je lansiranje linije šminke Label Paris sa 92 proiz-voda, koja će do kraja godine biti dostupna u 600 do 1.000 radnji.

i tržišni udio, zahvaljujući ulaganjima u oglašavanje i marketinške aktivnosti. Pri-hod oba segmenta u Europi je zabilježio rast od četiri posto, dok je na teritoriji Azije, Afrike i Bliskog Istoka ostvaren rast od osam posto.

William Johnson, izvršni di-rektor Heinza, smatra da će novi vlasnik pomoći u jačanju ove kompanije kao jednog od značajnijih globalnih igrača.

da investira oko 22 miliona do-lara u osvježavanje svojih obje-kata u Mađarskoj i dalji razvoj mreže benzinskih pumpi.

grupe Modelo.

Constellation će na ovaj način dobiti dozvolu za preuzimanje Modelovog pogona u gradu Pi-edras Negras, koji je smješten uz granicu Meksika sa Teksasom, kao i neograničeno pravo na distribuciju Corona i Modelo brendova na teritoriji SAD. AB InBev kontroliše gotovu polovinu ukupnog tržišta piva u SAD, dok je Corona najveći uvozni brend.

Za kupovinu 50 artikala, potrošačima u britanskom Lidlu je potrebno 49 minuta, a slijede Sainsbury’s (69), Morrisons (71) i Asda i Tesco (78) (Taylor McKenzie, agencija za istraživanje tržišta)


svjetske vijesti - istraživanje

Države članice EU mogle bi da ušte-de čak između 167 i 275 milijardi eura kroz poboljšanje procedura

javnih nabavki i poslovnih procesa, poka-zalo je istraživanje globalne konsultant-ske kompanije A. T. Kearney. Dozvolivši razlike u nivou potrošnje i bruto društve-nog proizvoda, vlade zemalja članica EU sada se suočavaju sa jazom od 247 mili-jardi eura BDP-a, koji se mora prevazići.

Između 2006. i 2008. godine, potrošnja je u EU porasla za četiri posto, dok je BDP porastao za tri posto. Tokom trajanja fi-nansijske krize (od 2008. do 2011. godi-ne), potrošnja je porasla za 1,8 posto, dok se BDP povećao za marginalnih 0,5 po-sto. U poređenju sa drugim regijama, od-nos državne potrošnje i BDP-a u Europi je devet procentnih poena viši od najbli-žeg konkurenta - SAD, i više nego duplo veći od najdaljeg konkurenta - Kine.

Nedavna analiza kompanije A. T. Kear-ney pokazala je da razlika od 247 milijar-

Mjere štednjeNajnovija analiza globalne konsultantske kompanije A. t. Kearney otkriva kratkoročne akcije kojima bi zemlje Europske unije mogle da nadoknade manjak u bruto društvenom proizvodu od 247 miliona eura

Izvor: A. t. Kearney, www.atkearney.com

čLANICE Eu MOGu dA uštEdE uKOLIKO PROMIjENE PRIORItEtE I BALANSIRAju SVOju POtROšNju

di eura u bruto društvenom proizvodu u EU može biti ublažena primjenom krat-koročnih akcija, kao što su optimizacija procesa nabavki i povećanje efikasnosti poslovnih procesa. Ukoliko bi svaka od 27 članica EU centralizovala procese svojih javnih nabavki, moglo bi se ušte-djeti između 85 i 152 milijarde eura.

„Čvrsta organizacija centralizovanja na-bavki je od vitalnog značaja za smanjenje potrošnje. Izuzetno je važno da članice EU prepoznaju širi domet i dublji utjecaj cen-tralne nabavke kao ključa za uravnoteženje javne potrošnje i BDP“, istakao je Branko Žibret, partner i direktor prakse za jav-ni sektor za Europu, Bliski istok i Afriku, A.T. Kearney.

Zbog ukupne potrošnje od 6,2 triliona eura, koju su vlade EU ostvarile u 2011., lideri moraju da se pozabave održanjem ravnoteže između europskog pristupa so-cijalnoj podršci i stvaranja konkurentnog okruženja, navode iz A. T. Kearney. Sada je pravo vrijeme da se djeluje i stvori odr-živi Europski javni sektor. Stručnjaci ove konsultantske kompanije preporučuju vla-

A.T. Kearney je globalna kon-sultantska kompanija specija-lizovana za savjetovanje top menadžmenta na područjima strategije, organizacije i optimi-zacije poslovanja. Osnovana je 1926. godine u Čikagu i jedna je od vodećih konsultantskih kuća u svijetu, s dvadesetogodišnjim iskustvom rada u Jugoistočnoj Europi.

O kompaniji:

dama EU da iskoriste prednosti optimizo-vane nabavke, stvore zdrav i agilan javni sektor, ujednače zajedničke usluge i isto-vremeno se fokusiraju na pristup usmjere-niji stanovništvu, stavljajući potrebe gra-đana “u centar” državne politike.

„Sa ovako očiglednim rješenjima, postavlja se ključno pitanje: da li sadašnja generacija eu-ropskih lidera može da ode dalje od “sopstve-nih sjenki” i implementira prave strategije, kako bi se poboljšala i balansirala potrošnja u okviru njihovih BDP-a. Kako bi ostvarili ove postulate, balansiranje za bolju budućnost bit će neophodno na svim nivoima - između vlada, sindikata, poslovnog sektora i društva u cjelini“, zaključio je Žibret.

46,3%

+2,0

2011

49,1%

2010

50,6%

2009

51,0%

47,1%

2007

45,6%

2006 2008

1,8%

0,5% 3,2%

4,2%

2011

12.638

6.201

2010

12.255

6.200

2009

11.745

5.995

2008

12.467

5.873

2007

12.398

5.657

2006

11.695

5.411

BDP

Potrošnja Vlade EU

Nesklad između potrošnje države i BDP-a rezultiran sa 247 milijardi eura jaza

Ukupna potrošnja Vlade u odnosu na BDP1

Milijardi EUR (2006-2011)Ukupna potrošnja (BDP) Vlade u procentima

Milijardi EUR (2006-2011)

1Ovo se odnosi na centralnu Vladu, de�nisanu od strane EurostataNapomena: Potrošnja Vlada 27 zemalja članica EU je u 2011. iznosila 6,2 triliona, kada je BDP bio 12,6 milijardi EUR; procentna razlika u odnosu na 2008. jednaka je iznosu od 247 milijardi EURIzvor: Eurostat baza podataka; A.T. Kearney analize



top trgovci u svijetu

Casino, trgovac sa sje-dištem u Francuskoj, ima raznolik inter-nacionalni portfolio koji se sastoji i od pre-

hrambenih i od neprehram-benih operacija. U Francu-skoj, gdje se ostvaruje gotovo polovina prodaje, trgovac sprovodi multiformatnu stra-tegiju. Globalno, Casino po-sluje kroz akvizicije lokalnih banera koje je razvio do regio-nalnog nivoa (naprimjer Exito u Latinskoj Americi i Big C u Jugoistočnoj Aziji).

• Pored Francuske, Casino je aktivan u još 28 zemalja ši-rom svijeta. U budućnosti, Latinska Amerika i Jugoi-stočna Azija će biti prioritet-na tržišta za ovog trgovca.

• E-trgovina će omogućiti Casinu da mu prodaja raste brže nego broj radnji. Tako-đer, tom rastu će doprinijeti i otvaranje hipermarketa na rastućim tržištima. Inače, Casino ima jaku poziciju u e-trgovini sa popularnom web stranicom Cdiscount u Francuskoj, ima vodeću po-ziciju u Kolumbiji sa strani-com Exito.com i drugo mje-sto u Brazilu sa stranicom Nova Pontocom.

• Uprkos činjenici da nije li-der kod kuće, Casino uživa veoma solidne pozicije na prioritetnim tržištima, na-

dESEtI tRGOVAC NA SVIjEtu AKtIVAN NA 29 tRžIštA

Razvoj krozpartnerski odnos

ročito u Latinskoj Americi. Važno je imati u vidu da su i Vijetnam i Urugvaj vrlo fragmentisana tržišta, što ostavlja relativno lak put do dostizanja druge pozici-je. Na oba tržišta prodaja je manja od 500 miliona eura.

• Casino posluje kroz različite formate, od raznih varijan-ti radnji, preko diskontnih formata do prodavnica elek-tronske opreme i uređaja.

usmjeravanje rasta na rastuća tržišta

• Casino će najvjerovatnije

ubrzati međunarodnu ek-spanziju, kako bi nadomje-stio slabu poziciju na doma-ćem tržištu.

• Predviđajući očigledne struk-turne probleme i rastuću zasi-ćenost tržišta u Europi, Casino pobjeđuje svoju konkurenciju tako što se fokusira na rastuće ekonomije, kao što su Brazil, Kolumbija ili Tajland u ka-snim devedesetim godinama.

• Casino obično preuzima udio nekog lokalnog trgovca, koji vremenom povećava dok na kraju ne preuzme većin-sku kontrolu. Ova dugoročna

strategija akvizicija omogu-ćava Casinu da procijeni mo-gućnosti svojih partnera, dok s druge strane može iskoristi-ti njihovo poznavanje lokal-nog tržišta.

Erozija tržišnog udjela u Francuskoj

Zahvaljujući raznolikosti for-mata, Casino je uspjevao da relativno dobro odoli ekonom-skoj krizi u Francuskoj, štiteći se od agresivne cjenovne konkurencije. Ipak, rezul-tati poslovanja su se znatno pogoršali posljednjih mjeseci.


• Kontrolisanje i poboljša-nje cjenovnog imidža: Pored francuskih potrošača percepcija Casina kao trgovca sa dobrim cijena-ma je povezana sa njiho-vom pojavom. Trgovac će najvjerovatnije poboljšati svoju cjenovnu percepciju tako što će povećati vidljiv-ost tih proizvoda, kao i time što će ih podijeliti u posebna odjeljenja slično, ali manje nametljivo, kao kod Auch-anovog diskontnog odjeljka.

• Testiranje alternativnih lokacija za male radnje: Kao dodatak postojećoj mreži, Monoprix također testira male radnje locirane na željezničkim stanicama, aerodromima i servisima na autoputevima. Ove radnje Casino vodi samostalno ili u saradnji sa kompanijom Re-

ley. Oko 20 radnji tog tipa je planirano da bude otvoreno u 2013.

• Širenje malih franšiznih operacija: U 2013., Casino teži da privuče 500 franši-zanata za svoj program, koji uključuje banere kao što su Vival, SPAR i Petit Casino, pored ostalih. Franšize su sklone da postižu bolje re-zultate nego radnje kojim rukovodi sama kompanija.

• Revitalizacija Franprix su-permarketa i Leader Price diskontnih radnji: Trgovac ulaže u renoviranje objekata i nove marketinške kampa-nje. Ipak, pozitivan utjecaj na prodaju je bio minima-lan. Franprix, koji je do sada bio ograničen na područje Pariza, trenutno se širi po cijeloj zemlji.

Razvijanje online prodajeCasino ima veoma snažnu poziciju u e-trgovini, sa popularnom web stranicom Cdiscount u Francuskoj. Također ima vodeću poziciju u Ko-lumbiji sa stranicom Exito.com i zauzima drugo mjesto u Brazilu sa stranicom NovaPontocom.

Cdiscount, prioritetna online divizija, trenutno omogućava potroša-čima sljedeće:• Kupovina online korištenjem terminal za naručivanje u radnjama;• Naručivanje online i preuzimanje u radnji;• Mogućnost da se vide i kupe najprodavaniji proizvodi u radnji;• Kupovina preko mobilnih uređaja: m-trgovina trenutno učestvuje sa

četiri posto u ukupnoj prodaji Cdiscounta;• E-trgovina prehrambenim proizvodima nije prioritet, mada je uveo

koncept Drive, kao i većina njegovih francuskih kolega.

Uz to, podrška koju su potrošači dali web stranici Cvous.com, lansira-nom početkom 2012., omogućila je Casinu da dobije direktne povrat-ne informacije o svojim proizvodima i uslugama. Potrošači su u prilici da iskažu svoje mišljenje o proizvodima i da glasaju za svoje omilje-ne artikle. Proizvodi koji dobiju najviše glasova nakon toga budu u radnjama na promocijama, a oni korisnici koji su učestvovali u izboru imaju mogućnost da osvoje nagradne vaučere za kupovinu. Posjetioci stranice također mogu predlagati nove ideje u vezi sa proizvodima.

O Casino grupiCasino grupa je počela sa radom 1898. godine, da bi danas dosti-gla nivo godišnjeg prometa veći od 50 milijardi eura kroz više od 12.000 prodajnih objekata u Francuskoj, Južnoj Americi (Brazil, Kolumbija), Aziji (Tajland, Vijetnam). Politika razvoja Casino grupe zasniva se i na uspostavljanju partnerskih odnosa, tako da pored već pomenutih filijala, Casino u saradnji sa svojim partnerima, dis-tribuira robu u Hong Kongu, Singapuru, na Filipinima, a kroz fran-šizu ima prodajne objekte na Bliskom istoku, u Africi, Madagaskaru, Mauricijusu itd.

• Razvoj usluge click&co-llect: Udovoljavajući po-mami Francuza za “drive-in” kupovinom, Casino širi mrežu mjesta gdje se roba naručena preko interneta može “pokupiti”. Ovo je pokušaj da uhvati korak sa konkurentima, kao što je Auchan. Također i Leader Price testira svoj prvi ova-kav koncept.

• Osiguranje imovine od strateškog značaja: Nakon dugotrajnog spora, Galeries Lafayette je konačno pristao da Casinu proda svoj udio u Monoprixu do kraja 2013.

Prenamjena hipermarketa

Casino ne zavisi od hipermar-keta kao ostali francuski trgov-ci. Ipak, ovaj trgovac svakako nije imun na pad potražnje za neprehrambenim artiklima.• Casino se polako udaljava

od koncepta “sve pod jed-nim krovom”, pretvarajući se u specijalizovanu trgovi-nu hranom.

• Obim neprehrambenih ar-tikala se smanjuje, počevši od smanjenja prodajne po-vršine namijenjene ovim proizvodima za osam posto u prvih šest mjeseci 2012.

• C diskontni kiosci su pri-pojeni hipermarketima, predstavljajući najprodava-nije Casino neprehrambene proizvode u online trgovi-ni. Naruči i preuzmi mjesta mogu da se nađu u hiper-marketima, a cilj je da se prodaja neprehrambenih ar-tikala premjesti na internet.

• Istovremeno, veliki broj Ca-sino hipermarketa pretrpio

je smanjenje površine. Trgo-vac je definisao 7.000 metara kvadratnih kao idealnu veli-činu za Geant hipermarkete.

Internacionalizacija PL-a

Gledajući unazad, u stogodiš-nju tradiciju razvoja privat-ne robne marke, Casino ima isto tako raznolike kategorije sopstvenih brendova, kao i formata. I dok baneri, poput Leader Price diskonta, nude širok asortiman proizvoda u ekonomskoj klasi, Monoprix se fokusira na standardne i premium linije.• Casino regionalnim trgovci-

ma omogućava pristup svo-jim privatnim robnim mar-kama. Najskoriji primjer je trgovac Rustan na Filipinima.

• Kad god je to moguće, Casi-no širi koncept Leader Pri-ce privatne robne marke na međunarodnom nivou. Ca-sino brend se progresivno uvodi na tržišta Kolumbije i Brazila.

• Ipak, nacionalni igrači razvi-jaju svoje sopstvene brendo-ve kako bi zadovoljili po-trebe lokalnog stanovništva - Exito je u Kolumbiji prvo lansirao Troop X brend na-mijenjen djeci, nakon čega je u martu prošle godine uslijedilo lansiranje brenda Cautivia za ličnu njegu.

• Plan je da se ponuda pri-vatnih robnih marki dalje razvija u neprehrambenim kategorijama, kao i u finan-sijskim servisima, sa proi-zvodima iz osiguranja koji bi bili lansirani u saradnji sa osiguravajućim društvom Groupama.

22

osvrt stručnjakamart 2013 www.instore.ba

I dalje lošeRezultati prodaje i profita multinacionalnih korporacija u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji prošle godine su opet bili među najgorima u regiji, ali i svijetu. Najgore je bilo u BiH, zatim Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, pa Makedoniji. Od ukupno šest najgorih zemalja u regiji, čak njih pet su zemlje bivše jugoslavije

Ekskluzivno iz Beča Piše: Nenad Pacek, predsjednik GSA [email protected]

dok su rezultati prodaje u Srbiji i Makedo-niji čak bili i relativno dobri (gdje je većina korporacija ostvarila rast prodaje).

Kada je riječ o očekivanjima u sektoru roba široke potrošnje za 2013. godinu, ona su i dalje loša za Sloveniju i Hrvat-sku, dok multinacionalne kompanije oče-kuju poboljšanje rezultata u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji.

Očekivanja u sektoru hrane i pića su uglavnom dobra, što se tiče Srbije i Hr-vatske, pa onda slijede Slovenija i Ma-kedonija (isto s boljim očekivanjima od prošle godine), a kompanije su i dalje najpesimističnije što se tiče Bosne i Her-cegovine.

Usprkos boljim očekivanjima, činjenica ostaje da su u zadnje tri godine krajnji re-zultati uglavnom bili lošiji nego poslovna očekivanja. Mnoge korporacije jedno-stavno su prisiljene da stave u budžet ma-kar neki minimalni rast, pa na neki način takvi budžeti postaju i očekivanja. U sva-kom slučaju, svaki direktor u regiji Jugoi-stočne Europe treba i te kako da nastavi s proaktivnim “expectations managememen-tom”, jer se lako može dogoditi da 2013. ne bude ništa bolja od prošle godine.

Da pogledamo sada i ostvarene rezulta-te po zemljama prošle godine u sektoru roba široke potrošnje, kao i u sektoru hrane i pića. U Sloveniji je 57 posto firmi ostvarilo

rast prodaje roba široke potrošnje, ali skoro svi su rasli samo u rasponu od 1-5 posto. Važno je spomenuti da se biznis znatno usporio zadnjih mjeseci prošle godine (što je bio slučaj skoro u svim zemljama u regiji, posebno u onim koje ekonomski znatno zavise od recesijske eurozone) te se spori period nastavio i u prvom mjesecu ove godi-ne. Skoro 30 posto firmi je zabilježilo pad prodaje u rasponu od 1-10 posto, što je najveći takav negativni procenat u Sloveniji u zadnjih skoro dvije dece-nije. Što se tiče hrane i pića, nešto više

Svakih šest mjeseci CEEMEA Business Grupa (u kojoj sam su-vlasnik), anketira više od tristo velikih multinacionalnih kor-poracija koje su aktivne u regiji

Centralne i Istočne Europe. Pitanja u najnovijem istraživanju su se odnosila na ostvarene poslovne rezultate u 2012. go-dini, kao i na očekivanja za 2013.

Rezultati prodaje i profita multinacio-nalnih korporacija u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji prošle godine su opet bili među najgori-ma u regiji, ali i svijetu. O razlozima sam pisao prije, no činjenica ostaje da su po-slovni rezultati multinacionalnih korpo-racija još uvijek daleko ispod nivoa ostalih zemalja u razvoju, pa čak i ispod rezultata pojedinih zemalja Zapadne Europe (koja je agregatno gledajući i dalje u recesiji).

U poređenju sa svim zemljama Central-ne i Istočne Europe, jedino su rezultati prodaje u Mađarskoj u 2012. godini bili lošiji od rezultata ostvarenih u zemljama Jugoistočne Europe. Od gore navedenih zemalja najgore je bilo u BiH, zatim Hr-vatskoj, Sloveniji, Srbiji, pa Makedoniji. Od ukupno šest najgorih zemalja u regiji, čak njih pet su zemlje bivše Jugoslavije.

Ako uzmemo u obzir sektor roba široke potrošnje u regiji, Hrvatska je bila daleko najgore tržište od svih zemalja, što se tiče prodaje, a vrlo blizu iza nje smjestila se Bosna i Hercegovina. Onda su se među najgore ugurale Albanija i Mađarska, pa slijede Srbija i Slovenija. Dakle, među se-dam najgorih u regiji, opet je pet zemalja bivše Jugoslavije.

Što se tiče prodaje hrane i pića, tu je si-tuacija ipak bolja. Najgore su Mađarska, Rumunija, Albanija i Bjelorusija, pa onda slijede Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija sa relativno lošim rezultatima,

Nenad Pacek je osnivač i pred-sjednik kompanije Global Success Advisors GmbH i suosnivač korpo-rativnog servisa CEEMEA Business Group. Kompanija GSA je foku-sirana na savjetovanja internacio-nalnih kompanija kako bi im pomo-gla da nadjačaju konkurenciju na globalnim tržištima, sa posebnim naglaskom na tržištima u razvoju. Priznat je i najprodavaniji autor knjige ’Tržišta u razvoju: Lekcije za poslovni uspjeh i prikaz za različita tržišta’, koja je doživjela drugo izdanje. Kao suosnivač korpora-tivnog servisa CEEMEA Business Group, Nenad pomaže regionalnim menadžerima multinacionalnih kor poracija u poslovanju u central-noj i istočnoj Europi, na Bliskom Is-toku i u Africi.


od 60 posto kompanija je ostvarilo rast, ali uglavnom u rasponu od 1-5 posto, s tim da se trend isto veoma usporio, i čak prešao na negativan, u zadnjem tromjesečju prošle godine.

U Hrvatskom sektoru roba široke po-trošnje, čak je 50 posto korporacija ostvarilo pad prodaje, 24 posto je bilo na nuli, dok su ostali ostvarili minima-lan rast. U sektoru hrane i pića, skoro 40 posto je bilo na nuli, dok je ostatak uglavnom ostvario rast od 1,5 posto. Bez dobre turističke sezone, rezultati bi bili poražavajući. Očekivanja opet jake turističke sezone su ono što nudi makar neku nadu za ovu godinu.

Skoro 30 posto multinacionalnih kom-panija iz sektora roba široke potrošnje je ostvarilo pad prodaje u Srbiji prošle godine. Međutim, skoro 60 posto njih je ostvarilo rast i to uglavnom u ras-ponu od 5-9 posto. U sektoru hrane i pića, oko tri četvrtine firmi je ostvarilo rast prodaje, međutim u ovom slučaju rast je za većinu bio u rasponu od 1-5 posto.

U makedonskom sektoru robe široke potrošnje, oko petine firmi je imalo

rast nula, ali je oko 30 po-sto firmi raslo u rasponu od 1-5 posto, još njih 30 posto u rasponu od 6-10 posto, dok je preostala petina rasla brže od 10 posto. U sekto-ru hrane i pića, više od 70 posto firmi je ostvarilo rast prodaje, uglavnom u rasponu od 1-5 posto.

U Bosni i Hercegovini skoro 70 posto firmi iz sektora roba široke potrošnje nisu ostvarili nikakav rast. Većina je za-

pravo bila na istom nivou koju su imali u 2011. Ali, u sektoru hrane i pića, više od 60 posto je ostvarilo vrlo blagi rast prodaje.

24

mišljenja i komentarimart 2013 www.instore.ba

Bez riječi kao što su po-vezivanje i sarađivanje u savremenom svijetu

nema budućnosti i to važi i za Zapadni Balkan. Kod rađanja novih država, uz raspad bivše Jugoslavije, uspostavile su se snažne veze između politič-kih i kriminalnih struktura. Političarima su bili potrebni kriminalci i njihove usluge i to se naročito pokazalo odmah poslije rata, kada je počeo pro-ces privatizacije društvenog (državnog) vlasništva u tim zemljama. Uspostavila se jaka sprega između političkih i kri-minalnih struktura i njihovo veliko međusobno povjerenje jednih u druge. To povjerenje mora da se sruši, ali ne pod utjecajem nekoga iz inostran-stva, jer kada se to dešavalo pod utjecajem jakih država ili me-đunarodne zajednice, često su takvi pojedinci iz političkih ili iz kriminalnih struktura posta-jali „heroji“ u očima vlastitog naroda. To je dovelo do pojave politizacije kriminala i krimi-nalizacije politike, i baš borba protiv organizovanog krimina-la i korupcije ključni je zadatak vlasti u tim državama. Ako bi poredili kraj drugog svjetskog rata i posljednje ratove sa kra-jem onog u BiH 1995., sada bi se hipotetički nalazili u 1963. godini. Europa je tada bila obnovljena, dok je Balkan 18 godina poslije rata privredno u lošijoj situaciji nego prije ra-tova. Ne smijemo da zaboravi-mo da kriminalne strukture u regiji dobro sarađuju i zato je potrebno da se uspostavi in-stitucionalna saradnju između država regije, posebno u borbi

protiv organizovanog krimina-la i korupcije.

Sarađivanje i povezivanje jed-nostavno je obaveza koja je prvo obuhvatila privrednike u regiji. Biznismeni su u pogledu sarađivanja pretekli vlasti svo-jih zemalja, koje su za privred-nom diplomatijom kasnile bar deset godina. Sarađivanje i po-vezivanje u regiji prisutno je, i u budućnosti će se još pove-ćavati zbog ekonomskih nuž-nosti, kao što su: ekonomija širine, sinergijski učinci, zajed-ničke investicije, prenos novih tehnologija i ’know-how’, nova i veća tržišta, nastup na trećim tržištima i slično. U svim slu-čajevima, ne znači nužno da će međunarodna zajednica po-zdraviti sarađivanje, i to zbog sopstvenog interesa, kao što je u slučaju banaka. Ilustrativan je primjer da je u pojedinim državama bankovni sistem više od 80 posto u stranim rukama, što znači direktan nadzor nad ekonomijom. To praktično znači da, u slučajevima javnih raspisa, te banke preferiraju svoje kompanije i one dobijaju preko potrebne bankovne ga-rancije, dok ih domaće ne do-bijaju. Model sarađivanja skan-dinavskih država vjerovatno je teško preslikati na područje Zapadnog Balkana, a kao što sam pomenuo nužnost sarad-nje važnija je privrednicima, nego političkim elitama poje-dinih država ili međunarodnoj zajednici. Zbog toga je član-stvo u EU i NATO još važnije jer taj proces mobiliše.

Potpuni krug

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za Bliskoistočne i Balkanske studije (IFIMES), Slovenija

riječ struke

Skandinavski model na Balkanu - može li da uspije?

privrede u regiji, svakako da je moguće i korisno realizovati ovakav model i kod nas. Me-đutim, ukoliko je administra-cija neefikasna, a pri tome se izdvaja više od 50 posto BDP-a na njeno finansiranje, ostaje neodgovoreno pitanje, oda-kle će se finansirati podrška za domaćinstva, nezaposlene, zdravstvo i slično?

Jedna od tajni privrednog uspjeha skadinavskih društava je u visokoj frekvenciji zapo-slenosti žena. U Danskoj, više od 70 posto žena je zaposleno puno radno vrijeme. Time je omogućena veća produktiv-nost društva. Ako ovaj poda-tak uporedimo sa našim uslo-vima, dolazimo do činjenice da se žene teško zapošljavaju iz raznih razloga.

Osnova svega je ideja prihva-tanja tržišne ekonomije, ali sa solidarnim sistemom dijelje-nja rizika posredstvom države. Samo tako je moguće sprove-sti sličan model u zemljama regije.

Almir Paočić, Centar za edukaciju i obrazovanje tuzla, BiH

analitički stav

Moguće i korisno

Skandinavski ili nordijski model predstavlja kom-binaciju ekonomske efi-

kasnosti, tržišne ekonomije i privrednog rasta, sa praved-nom distribucijom prihoda, socijalnom politikom i ra-zvijenim i stabilnim tržištem rada. Ovaj model vezan je direktno za nordijsko zajed-ništvo i duboko je ukorijenjen u njihovoj tradiciji. Postavlja se pitanje, da li je moguće im-plementirati sličan model i u zemljama Balkana?

Potrebno je naglasiti da je ovo sigurno veoma dobra i korisna ideja, koja bi pomogla građa-nima i samoj državi. Međutim, treba se sjetiti da je dosta sli-čan model socijalne sigurnosti već vladao ovim prostorima. Tajna uspjeha ovog mode-la leži u velikoj zaposlenosti, javnim investicijama, ulaganju u edukaciju, istraživanja, kao i razvoja kapaciteta državne ad-ministracije u korist građana. Ako na ovakav način posma-tramo i primijenimo razvoj

mr.sc. Adis Arapović, politički analitičar i autor

Institucionaliziranje regionalne saradnje je nužan iskorak u proce-su postkonfliktne rekonsilijacije i euro-atlantskih integracija regiona Zapadnog Balkana, a trebao bi biti motiviran zajedničkim ekonomskim i političkim interesima. Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), sa sje-dištem u Sarajevu, platforma je za sadržajnije, konkretnije i efektivnije inicijative. Era globalizacije i širokih regionalnih asocijacija poput EU, ne-

minovno upućuje države na sadržaj-nu međusobnu saradnju, a oni koji takvu praksu odbijaju ili propuštaju svjesno vlastitu državu vode u izo-laciju. Ne narušavajući suverenitet država i onemogućavajući bilo ka-kvu vrstu hegemonije, instrumen-talizacije ili manipulacije, politički lideri trebaju pronaći minimum za-jedničkih interesa te međusobnom saradnjom na visokom parlamentar-nom i izvršnom nivou multiplicirati dobre efekte takve saradnje i imati usaglašeni nastup ka trećim država-ma, međunarodnim organizacijama i asocijacijama. U udruživanju je prilika za moć, a moć je preduslov za ostvarivanje interesa država.


Violeta jovanović, izvršni direktor Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALEd), Srbija

Šta će nam Liga bez ”delija” u Splitu. Tu rečenicu izgo-vorio je Blaž Slišković, fudbalska legenda ”one” Jugo-slavije. Miriše li ta Sliškovićeva želja na jugonostalgiju?

Ma, ne. Taj fudbalski virtuoz samo se poslužio logikom ”naj-važnije sporedne stvari na svijetu” - što da se fudbal igra na praznim stadionima i što da se desetinama hiljada ljubitelja ”buba mare” ne pruži uživanje. Da, iz svih zemalja Jugoistoč-ne Europe (nekadašnje Jugoslavije) stiže gotovo ista ocjena - vrijeme je za Zvezdu u Splitu. Ili, malo drugačije rečeno, vri-jeme je za regionalnu fudbalsku ligu. Ali, nije samo fudbal jedini integracijski faktor regije. Najviše do sada ”vezivnog tkiva” stizalo je iz ekonomske oblasti. Pre-duzetnici i profit prvi su otopili ledene barijere između država čiji su se građani ne tako davno gledali ”preko nišana”. Samo 15 godina poslije ratova na prostoru Jugoistočne Europe po-sluju regionalne kompanije Atlantik, Mercator, Agrokor, Nek-tar, Gorenje... kao živi dokaz da je kretanje robe i kapitala preko granica novonastalih država moguće. I Sporazum o slobodnoj trgovini - CEFTA - dokazao se kao eko-nomski instrument koji je svima donio koristi, ponajviše Srbiji koja od slobodne trgovine u regiji zaradi godišnje milijardu eura. Istina, do sada je bilo neuspješnih ili slabo uspješnih pokušaja integracija. I oni su uglavnom bili vezani za kom-panije koje su u državnim vlasništvima. Tako se zajednička željeznička kompanija Slovenije, Hrvatske i Srbije Kargo 10 za prevoz tereta ”zaglavila” na sporednom kolosijeku nerazu-mijevanja političkih elita tih država. Slično je (za sada) prošla i zajednička avio kompanija čije nam je formiranje sugerisala EU. To će u jednom trenutku morati da urade i luke na Ja-dranu - Kopar, Rijeka, Ploče i Bar, jer ih samo specijalizacija i sinergija mogu održati na tržištu.Politička i šira društvena saradnja je posljednja stepenica na kojoj se sapliću vladajuće elite država regije. Poslije ulaska Hrvatske u EU, ostalim državama-pretendentima na članstvo u Uniji je težak zadatak - da saradnjom dokažu da je moguće napraviti ”mini EUniju” na Balkanu. I to će biti ulaznica Balka-na u zajednicu europskih država i naroda. Svijest o tome sa-zrijeva i tako treba tumačiti izjavu srpskog premijera Ivice Da-čića da bi države na Balkanu trebalo da pokušaju da naprave balkanski savjet jer im je u zajedničkom interesu da ”zajedno budemo jači“. Da bi Balkan postao Skandinavija potrebno je da političke elite promišljaju šta su to zajedničke ”teme” oko kojih mogu da se okupe države regije. Sinergija regije može biti značajan element povećanja njegove konkurentnosti u privlačenju kapitala i investicija. A samim tim i pokretač bo-ljeg života građana. Lokalni političari sve više bit će pod tim pritiskom i otuda nikoga ne treba da čudi ideja o balkanskom savjetu.

novinarsko oko

”Mini EUnija” - šansa regionaDa li je zemljama regije

potrebno udruživanje po modelu skandinavskih

država? Da. Da li bi među-narodna zajednica pozdravila inicijative za saradnju? Nema sumnje. Da li je realno očeki-vati da se tako nešto dogodi uskoro? Ne. I to nije lako reći.Razliku pravi značajan disba-lans u kvalitetu reformatora na tim i ovim prostorima. Naše političke elite još nisu ni blizu onih visina kada se prednost daje drugima više nego samom sebi. Obavljanje dužnosti sa ci-ljem da to obezbijedi i adekvat-no (prekomjerno) materijalno zadovoljenje, ozbiljno sputava preskakanje po dvije stepenice. Političari sa Balkana iznevjerili su građane. Ipak, ljudi sarađuju. Postoje primjeri kompanija sa dvije strane granice koje jedna drugu angažuju. Za nešto više, za saradnju velikih kompani-ja, potrebna je dalekovidost kratkovidih, koji takve prilike neće sputavati tvrdoglavim insistiranjem da baš njihovoj zemlji pripadne glavni dio, čak i kada za to nema osno-va. Zbog uskogrudosti, zemlje bivše SFRJ, jedna za drugom, polako gube avioprevoznike dok su Skandinavci još prije 65 godina shvatili da moraju zajedno i formirali SAS. Ovo je specifična regija i prve po-make možemo da napravimo u domenu kulture. To je bogata oblast za saradnju, ali inicijati-ve su skromne. U turizmu ta-kođer postoji potencijal za za-jedničku akciju. Svako za sebe malo šta će od hrane moći da istakne kao svoje, ali kao regija, to je već tema za razmišljanje. Jasno je da prepreke moraju da padnu, pitanje je samo ko-jom brzinom ćemo ih za svoje dobro uklanjati. Kada smo po-krenuli projekat certifikacije općina sa povoljnim poslov-nim okruženjem razmišljali

kritički pogled

Isplativa saradnja

Autor: Mileta Miloradović

Piše: Miša Brkić, urednik u Novom magazinu

smo, naravno, o privlačenju investicija u Srbiju. Međutim, dogodilo se to da su i općine iz okolnih zemalja pokazale spremnost i motivaciju da se uključe i objedine napore u privlačenju pažnje investitora. Pokrenut je regionalni proje-kat u kojem je sada 12 lokalnih samouprava iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvat-ske i Srbije. Cilj je uspostav-ljanje zajedničkog standarda dobrog upravljanja u javnom sektoru i zajedničkog standar-da za privlačenje ulaganja jer je jasno da ćemo lakše doći do investitora ako se predstavimo kao regija. Kako će se to dogo-diti? Nakon reformi koje mo-raju da prođu, općine će imati istu “ličnu kartu” (ujednačenu efikasnost procedura, baze po-dataka, planska dokumenta...). Sve one moći će da se predsta-ve na jednak način, a investitor će imati uporedive podatke i mogućnost da mnogo brže pronađe mjesto za svoj biznis. Da li je ovo jedna vrsta sarad-nje kakva nam je potrebna, a ujedno i isplativa? Neskromno i veliko da.


inLiflet

ANALIZA PONudE BIjELE tEHNIKE, MALIH APARAtA I MOBILNIH tELEFONA u LIFLEtIMA u PERIOdu FEBRuAR 2012. - jANuAR 2013.

Tehnika na akcijiPosmatrajući regiju u prošloj godini, najveći udio po broju promocija, u kategoriji bijela tehnika među praćenim lifletima imalo je Gorenje

Autor: Ernest Gergely, Project Coordinator, Hiper Com

Mali aparati nam upotpunjuju ži-vot, počev od jutarnje kafe i svježe cijeđenog

soka, brijanja, feniranja i rav-nanje kose. Usput dok doruč-kujemo, pijemo kafu, može-mo čitati novosti na tabletu, telefonu ili laptopu. Ne samo kuhinja već i ostali dijelovi doma su najčešće ispunjeni tehnikom, bijelom tehnikom i malim kućanskim aparatima.

Ako pogledamo ko su to najzastupljeniji proizvođači malih kućanskih aparata na našim prostorima, neću reći ništa novo, ako kažem da je u Srbiji u kategoriji bijela teh-nika u periodu februar 2012. -januar 2013., to je Gorenje sa više od 21% promocija, Candy sa 10,1%, Whirlpool sa 8,7%, Samsung sa 7,1%, LG sa 6,8%. U kategoriji mali kućanski aparati najzastuplje-niji je Philips sa 10,7%, Gro-upe SEB (Krups, Moulinex, Rowenta, Tefal) sa 9,3%, Go-renje 6,7%, Braun sa 6,5%, Bosch sa 6,3% i ostali. Mo-bilni telefoni su, također, ve-oma zastupljeni i tu su najviše promocija imali proizvođači kao Nokia sa 39,4% promoci-ja, Samsung sa 26%, Sony sa 9,7%, LG sa 6,5% promocija.

U Hrvatskoj u kategoriji bije-la tehnika vodeći je Electrolux sa 12,6% promocija, zatim Candy sa 9,6%, Gorenje sa 9,2%, Whirlpool sa 8% i Qua-

Posmatrajući Sloveniju, Hr-vatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju u prošloj godini, naj-veći udio po broju promoci-ja, u kategoriji bijela tehni-ka među praćenim lifletima imalo je Gorenje sa 15,2% od svih promocija, zatim Candy Hoover sa 9,2%, Electrolux sa 8,6%, Bosch sa 7,3% i Beko sa 6,4%. Vidimo da je Gorenje neprikosnoven proi-zvođač na našim prostorima i da drži prilično veliki dio promocija, što i pokazuje da imaju veliki udio na tržištu.

U kategoriji mali kućanski aparati najzastupljeniji su Philips sa 8,4%, Groupe SEB sa 7,3%, Gorenje sa 6,9%, Bo-sch sa 6,2% i Braun sa 4,4%. Philips, kao jedna od naj-većih kompanija na svijetu, predvodi ovu grupu.

Što se tiče mobilne tele-fonije najzastupljeniji su Samsung sa 31,7%, Nokia sa 30%, Motorola sa 8,4%, Sony sa 6,8% i Huawei sa 5,1%. Ne možemo tu niša da dodamo, osim da se vidi da je moćna kompanija Sam-sung na zasluženom prvom mjestu, jer je prestigla No-kiu - omiljenog proizvođača.

Najzastupljeniji proizvod (SKU) u kategoriji bijela tehnika je bila veš mašina Beko EV 6800. U kategoriji mali kućanski aparati najza-stupljeniji proizvod (SKU) je bio artikal mikser ME 500N Gorenje, dok u mobilnoj te-lefoniji proizvod koji smo našli najviše puta na promo-cija bio je Nokia Asha 303, silver/black.

Pogled na regiju


dro sa 7,9%. U kategoriji mali kućanski aparati najzastuplje-niji je Philips sa 9,2% pro-mocija, Electrolux sa 6,9%, Braun sa 5,5%, Groupe SEB sa 5,4%, Gorenje sa 4,6%. U kategoriji mobilnih telefona

redosljed po broju promocija je sljedeći: Samsung sa 24,9%, Nokia sa 19,2%, LG sa 13% i HTC sa 10,2%.

U Bosni i Hercegovini Indesit se pojavljuje sa 17%, Gorenje

sa 13,2%, Elit sa 9,2%, Finlux sa 7,2%, Beko sa 6,1%. U ka-tegoriji mali kućanski apara-ti, najzastupljeniji su Elit sa 17,2%, Groupe SEB sa 9,8%, Tristar sa 8,6%, Arzum sa 5,5% i Gorenje sa 4,7%.

U Sloveniji u kategoriji bije-la tehnika vodeći proizvođač je Gorenje sa 14,5%, ispred Electroluxa koji ga prati sa 14,4%. Na trećem mjestu je Candy sa 11,7%, zatim Bos-ch sa 10,7%, Indesit i Beko sa 6,8%. U kategoriji mali ku-ćanski aparati najzastupljeniji su Philips aparati sa 11,8%, Gorenje sa 9,1%, Bosch sa 8%, Groupe SEB sa 5,6% i Re-mington sa 4,6% promocija. U kategoriji mobilnih telefona redosljed po broju promocija je sljedeći: Nokia sa 39,1%, Samsung sa 25,9% promocija i HTC sa 3,3%.

Što se tiče bijele tehnike u makedonskim lifletima u ja-nuaru kao vodeći pojavljuje se Samsung sa 25%, Electrolux sa 20,4%, Gorenje sa 15,9%, Za-nussi sa 15,9% i Neo sa 13,6%. U kategoriji mali kućanski aparati najzastupljeniji su Gro-upe SEB sa 38,46%, Neo sa 11,5%, Philips sa 7,7%, Braun sa 7,4% i AEG sa 7%.

28

istraživanjemart 2013 www.instore.ba

U Sloveniji smo svjedoci najže-šćih protesta ikada. Razlog je nezadovoljstvo građana kom-pletnom političkom elitom. Ni dalje niz Balkan situaci-

ja nije drugačija. Čini se da su trenutna uređenja društava na Balkanu dosegla svoj limit i da se teško mogu nositi sa promjenama koje se dešavaju u regiji pod utjecajem globalizacije i konteksta deša-vanja u EU.

Hrvatsko tržište i hrvatski brendovi ove godine doživljavaju najdramatičniju pro-mjenu među zemljama regije. Njen ula-zak u EU će donijeti najveće promjene među brendovima na tržištu. Ta promje-na će se svakako odraziti i na Sloveniju, BiH i Srbiju, zbog uske povezanosti tr-žišta. Tržište Slovenije će biti pristupač-nije hrvatskim brendovima, a mijenja se kontekst odnosa svih regionalnih tržišta u vezi sa Hrvatskom.

Kao što su društveni sistemi dosegli li-mite i traže se nova rješenja, tako su se i brendovi, posebno domaći, našli pod pri-tiskom više faktora, te im je potrebno al-ternativno rješenje u odnosu na dosadaš-nje strategije, kako bi nastavili svoj rast.

Brendovi između tri vatre

Sjećate li se igre “Između dvije vatre” iz djetinjstva? Brend manageri igraju igru “Između tri vatre”!

Prva vatra koja je već određeno vrijeme prijetnja brendovima, a prema našim po-dacima, samo će dobiti na intenzitetu, jeste učešće trgovačkih marki na poli-cama trgovačkih lanaca. U Valiconu već duže vrijeme pratimo trendove u razvoju trgovačkih marki. Sa svojom širinom pri-mjene private labela, Carrefour je malo-

Autori: Zenel Batagelj i Kemal Koštrebić, Valicon

prodavac koji je jedan od najuspješnijih. Tesco ga slijedi, koji je sa svojom private label strategijom dosegao najviši stadij razvoja. Private label se nije zaustavio samo na economy segmentu, već napada i srednji i premium segment. Ultimativni stadij razvoja private-labela predstavlja

Tesco sa svojim “venture brands”. Radi se o “klasičnim” brendovima kojima uprav-ljaju trgovci, a nema ni traga da iza njih stoje upravo oni. Ovaj trend treba pažlji-vo pratiti, jer u EU udio private labela je oko 40 posto. Kako se naše države budu približavale EU, tako ćemo se i po poli-

Zahtijeva se posmatranje regije kao jednog tržišta. trenutno je dominantna filozofija izvozna i multitržišna, koja odvojeno posmatra svako tržište. to podiže troškove marketinga i brend menadžmenta

VALICON VEć VIšE Od 10 GOdINA MjERI SNAGu BRENdOVA u REGIjI

ReRegionalizacija "Promjena nije niti dobra niti loša, ona jednostavno jeste" - don draper, serija Mad Men


cama približavati EU. Vjerovatno i brže nego i same države.

Druga vatra je jeftinija alternativa koja kao inferiorno dobro ima veliku šansu u krizama. Ako su nam Carrefour i Tesco primjeri za razvoj private labela, onda nam manje razvijena tržišta mogu biti primjer za cjenovno nisko pozicionira-ne brendove. Velika pakovanja, rinfuzna roba, manje poznati brendovi iz troško-vima vođenih zemalja i kompanija, kao naprimjer srbijanski i turski brendovi.

Treća vatra je sve snažniji ulazak diskon-tera, kao što su Aldi i Lidl, na tržišta u regiji, koji dopuštaju mnogo manji broj brendova na svojim policama i gdje do-minira njihova vlastita trgovačka marka. Mnogi eksperti kada govore o krizi koja je na sceni od 2008., spominju da je ovo sistemska kriza. To nije kriza koja će tra-jati neko vrijeme i gdje će se stvari nakon toga vratiti “na staro”. Kupci koji su na-pustili svoje brendove i okrenuli se dis-konterima, teško će se vratiti.

Također, ne treba kao novi faktor na tr-žištu napominjati daljnju konsolidaciju trgovine, što jača pregovaračku poziciju trgovaca.

Rješenje u širenju

Brendovi imaju svoj “equity”, svoju sna-gu i neminovno je da će snaga zbog nove konkurencije padati. Pitanje je kako na-domjestiti pad u smislu boljeg unovčava-nja “equitija”. Rješenje koje se prirodno nudi je da se brendovi prošire:

1. na nova regionalna tržišta - u pro-cesu širenja je važno uvažavati lokalnu konkurenciju i cjenovnu strukturu tr-žišta; prvo pozicioniranje je najvažnije;

2. na nove segmente potrošača - šire-nje na nove segmente je ponekad i teže od ulaska na novo tržište;

3. na nove kategorije - to je klasično pi-tanje širenja pri kojem moramo da se zapitamo koliko ćemo zaraditi i koliko rizikovati svoj brend;

4. na nove kanale komuniciranja i dis-tribucije - u regiji će se pojaviti nov kanal distribucije koji će rasti - diskon-teri; ulazak u diskonte je važno strateš-ko pitanje, dakle da li ući i sa kakvim produktnim portfoliom.

Bendovi i pjevači iz regije su odavno iz-brisali granice i jednako, ako ne i više, dobrodošli su u drugim državama, kao i u svojoj. Osnovani su regionalni mediji

Milka

Coca Cola

Vegeta

Argeta

Cocta

Nivea creme

Orbit

Cedevita

Nescafá

Pepsi

Jaffa Cakes

Lenor

Paloma - maramice

Dorina

Aquafresh

Plazma keks

Smoki

Chipsy

Domaćica (Kraš)

Fanta

Medeno srce

Ariel

Bajadera

Fructal

Kiki

VALICON-ovih najjačih 25 brendova široke potrošnje – ex-jugoslavija

2012

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

putem kojih komuniciraju sa publikom. Možda je jedno pojavljivanje na regio-nalnoj televiziji skuplje, ali se onda dijeli na daleko veći broj gledalaca u čitavo regiji.

Šta je razlika između FMCG brendova i muzičkih brendova? FMCG brendovi su uvijek imali posrednika, koji je ograničavao pristup. Sada će se to dešavati još intenziv-nije, jer je vodostaj u “bari punoj krokodi-la” još niži, zbog rasta trgovačkih marki.

Brendovi mogu iskoristiti prednosti istog jezika, slične kulture i zajedničkog naslijeđa i prepoznatljivosti na tržištima regije. Na Valiconovoj listi top 25 bren-dova imamo nekoliko primjera revitali-zacije brenda nastalog u bivšoj državi. Cockta je najbolji primjer za to. Na petoj poziciji se nalazi zahvaljujući svojoj regi-onalnoj strategiji, kao i regionalno plani-ranim kampanjama.

Brendovi nataložene troškove komu-nikacije mogu iskoristiti širenjem na druge kategorije. Naravno, to zahtijeva veliku pažljivost, prije svega razumijeva-nje identiteta sopstvenog brenda, trenut-ne kategorije i kategorije u koju se ulazi. Jedan loš korak i širenje brenda može značiti katastrofu, kako za novi proizvod pod starim brendom, tako i za proizvod na kojem je izgrađen brend. Milka i Plaz-ma predstavljaju najbolje primjere pravil-nog širenja.

Kreni od sebe

Da bi se krenulo u širenje, bilo koje od na-vedena četiri, najbitnije je poznavati sebe - prvi zadatak je shvatanje brend identite-ta i upoznavanje sa imidžom brenda. To treba dopuniti poznavanjem istih katego-rija kod konkurenata. Imajući ove infor-macije možemo nacrtati brend mapu iz koje možemo vidjeti pozicije svih igrača na tržištu. Prateći kroz vrijeme, možemo vidjeti i koji se brend kreće i u kojem prav-cu. Ništa manje bitno nije ni poznavanje potrošača, njihovog stila života, kupovnih navika, kao i želja i potreba.

tOP 25 - Rast i pad

Valicon je razvio jedinstvenu metodo-logiju za čitavu regiju i već više od 10 godina mjeri snagu brendova u regiji, sa reprezentativnim uzorkom na svakom tržištu.

Da bi se dospjelo na tu listu, potrebno je da brend bude u prodaji na svim regio-nalnim tržištima. Gotovo svi brendovi na toj listi koji potiču iz regije, izuzev

30


Chipsy, naslijeđe su iz bivše države, što pokazuje da se i sada efektivno može ek-sploatisati visok nivo prepoznatljivosti.

Chipsy i Plazma keks su intenzivira-njem distribucije značajno popravili svo-ju poziciju. Isti je slučaj i sa Jaffom. Sva tri brenda su iskoristila veličinu domaćeg srpskog tržišta i poslije uspostavljanja kvalitetne distribucije efektno prenijeli svoj program na druge države, prven-stveno na Hrvatsku.

Dva najveća tržišta u regiji, Hrvatska i Srbija, predstavljaju najveće izazove. Već smo naveli primjere brendova Chipsy, Plazma i Jaffa, koji su išli iz Srbije u Hr-vatsku. Od ranije uspješna hrvatske kom-panije (a ne i brendovi), naprimjer Ledo i Zvijezda, napravili su ovaj korak. Korak dalje je napravio Dukat, koji je sada već u završnoj fazi rebrendiranja Somboleda u Dukat. Tako da on može biti prvi mliječ-ni brend koji će imati dovoljno snage za ulazak u Valiconovih Top 25.

Pokazatelj utjecaja trgovačkih marki i jeftinijih alternativa se najbolje vidi na padu snage Fructala. Sokovi, kao ka-tegorija, izuzetno su ranjivi na jeftinije alternative, posebno u situaciji smanje-ne kupovne moći. Pad je najuočljiviji na Fructalovom domaćem tržištu, u Slove-niji, gdje su diskonteri i trgovačke mar-ke, kako smo na početku naveli, napra-vili najveći prodor.

BiH i Makedonskih brendova nema na listi top 25. Ali pokazuju se prvi znaci. Violeta je napravila najveći pomak ula-skom na top 50 listu. U 2012. ozbiljnije je krenula u širenje u Hrvatsku, povećala je i prisustvo u Sloveniji. Violeta je, na-žalost jedini pozitivan primjer iz Bosne i Hercegovine.

Istraživanje je bilo provedeno u maju i junu 2012. u svima zemljama regije. Re-zultati su predstavljeni na način koji im garantuje reprezentativnost za područje cijele ex-Jugoslavije. Dakle, snaga brenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u ci-jeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u naprimjer Hr-vatskoj, koja je dvaput veća.

šta nam donosi 2013.?

Prošle godine smo imali “ozbiljnu” na-javu smaka svijeta, koji se nije dogodio. Zato nam sada u 2013. preostaje da se “borimo” i prilagodimo novoj situaciji. Dakle, iako je “smak svijeta” neizvjestan, promjene su sigurne. Napravili smo pre-gled onih koje će imati najveći utjecaj na snagu brenda.

1. Na tržište Srbije ulazi Lidl, što je vje-rovatno najava ulaska i drugih diskon-tnih lanaca. Također, Carrefour je ušao u Makedoniju i to će vjerovatno biti početak ulaska u ostali dio regije. Već se slično dogodilo sa Deltom, koju je kupio Delhaize. Vidjeli smo koliko znači distribucija u izgradnji brenda, pa će ovaj trend biti jedan od presud-nih.

2. EU - Hrvatska Ulazak Hrvatske u najznačajniju ekonomsku integraciju je svakako najvažniji događaj, ne samo u marketinškom i poslovnom, već i sva-kom drugom aspektu u regiji. Sada ćemo imati situaciju da je gotovo pola regije unutar EU, a to će se svakako odraziti i na distribuciju i preferencije regionalnih brendova, ali i na dolazak konkurentskih brendova iz EU. Koliko god se naglaša-vala šansa koju imaju hrvatski brendovi na tržištu EU, smatramo da će ulazak u EU još proizvesti i veću potrebu za fokusira-njem na regiju.

3. “Klaustrofobija” Već smo pomenu-li rast trgovačkih marki i utjecaj po-slovne politike diskontnih lanaca na brendove. Svi ti faktori idu u smjeru sve manjeg slobodnog prostora na po-

licama. Bit će potrebno naći strategiju kako obilježiti i zaštititi svoj prostor. Ili kako naći novi.

4. Potrošači će uvijek biti zahtjevniji Smanjivanje prostora na policama za male igrače doprinijet će ubrzavanju trenda takozvane appizacije (korište-nja mobilnih aplikacija/applications) i prelasku malih igrača na internet kanale. Zahtjevniji potrošači sve više surfuju internetom, traže i dijele više informacija, više komuniciraju na in-ternetu. Taj profil se znatno razlikuje od kupca koji se ograničava na marke-te. To je šansa za mnoge da “isplivaju”, uprkos “smanjenju vodostaja”.

5. Kada ćemo izaći iz krize? Ovo što nazivamo krizom je stanje iz kojeg dije-lom vjerovatno nećemo izaći još dugo. Više se govori o strukturnim pomje-ranjima. Recesija je ubrzala promjene koje su se svakako trebale desiti, pa ih sada povezujemo sa krizom koja je po-čela 2008. Sve se optimizira, sve se gle-da racionalnije i obrasci potrošnje koji su se promijenili možda se nikada neće vratiti na staro. Zbog toga je potrebno kontinuirano istraživati novine.

činioci važni za uspješnost regionalizacije brendova, izvor: Zenel Batagelj, tomaž Kolar i Rok Sunko (2009): “Smislenost širenja u ex-Yu države -

Koliko daleko seže Slovenska aura?”, SMK.

Prepoznatljivost države

Imidž države

ugled države

ulaganja u marketing

ugled državeu kategoriji proizvoda

Snagabrenda

Percipirana vrijednost proizvoda /

brendova određene države

Etnocentrizam; •Pozitivni

(kupujmo domaće) •Negativni

(ne kupujmo SRB)

Konkurencija domaćih brendova

Percipiranoporijeklo brenda

32

regionalni intervjumart 2013 www.instore.ba

uRšA FEčuR, dIREKtORICA StORCK AdRIA d.O.O.

Njemačko preduzeće Storck, najpoznatije po svom brendu Merci, već nekoliko godina posluje uspješno i na našim prostorima. Podružnica u

Sloveniji, Storck Adria d.o.o. osnovana 2003. i odgovorna je za prodaju i marke-ting robnih marki na tržištima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije. Prema podacima preduzeća Storck njihovi proizvodi svaki dan stignu do više od 6,24 miliona ljudi po cijelom svijetu. Šta to znači za kompaniju i za nju lično, otkriva nam Urša Fečur, direktori-ca Storck Adria d.o.o.

Od kada je Storck sa svojim proizvo-dima prisutan u regionu?

U Sloveniji smo od 1992., ali tada smo bili prisutni preko distributera Petra Marketing d.o.o. to je porodično predu-zeće mojih roditelja koji su bili tada uvo-znici za različite poznate robne marke. Prije ulaska Slovenije u EU, Storck je 2003. ovdje otvorio svoje preduzeće, koje se prvo zvalo Storck Slovenija, a kada smo preuzeli regionalnu odgovornost, nazvali smo se Storck Adria. U taj pro-jekat smo ušli svi koji smo tada radili na tom programu, a uz Storckove artikle sa sobom smo donijeli i Poco Loco i Ritter-Sport koji su sada dio našeg asortimana. Taj potez se pokazao vrlo dobrim i danas te dvije robne marke ne doživljavam kao 'usvojenu djecu', već kao dio naše poro-dice. Jer, ne pravimo razlike među bren-dovima. Nakon što smo 2005. preuzeli region cjelokupne bivše Jugoslavije, bez Makedonije, za koju je zadužen bugarski distributer, uslijedilo je i priključenje Al-banije.

Kada ste se Vi priključili Storcku?

Mislim da je to bilo 1999., kada smo lan-sirali TV oglas za Toffifee. Počela sam kao produkt menadžer, a poslije sam se opro-bala i kao menadžerica za marketing.

Razgovarao: Marko Hrastar, [email protected]

Rastemo polako, ali rastemo

Poslodavcu u Njemačkoj odgovarate za cijeli Adria region što nije malo, zar ne?

Da. Ali, ako radiš srcem i ako znaš kako da se otvoreno suočiš i sa usponima i sa padovima, onda stvar nije naporna. Sva-kako su očekivanja visoka sve vrijeme. Moramo biti svjesni da je Storck ipak po-rodično preduzeće i to se osjeća na svim nivoima. Na čelu je Axel Oberwelland, koji predstavlja već četvrtu generaciju od stvaranja firme i u rijetkim godišnjim prilikama kada ga vidim, mogu da mu re-zultate i izazove uvijek kažem direktno.

Kako Vi osjećate tu familijarnu privr-ženost?

Storck je već 110 godina u rukama jed-ne porodice. Nije multinacionalna kom-panija sa ogromnim brojem dioničara iz raznih dijelova svijeta. Postoji šef koji re-dovno dolazi u kancelariju i čija se riječ sluša. Pripadnost preduzeću je potpuno drugačija nego u drugim firmama. Mo-žemo da rastemo samo ako smo zajedno. Jednostavno ne možemo sebi da priu-štimo podmetanja. Ukupno nas je ovdje redovno zaposlenih 19 i imamo još šest kolega u Hrvatskoj.

Kakve instrukcije dobijete iz Njemač-ke, gdje je matica?

Postoje neka zlatna pravila koja su sin-hronizovana sa time u kojoj se fazi razvo-ja nalazi robna marka, odnosno preduze-će. Pošto bi nas konkretno označila kao prodavnicu, a ne kao recimo preduzeće za usluge ili proizvodnju, najveća vrijed-nost je ipak prodaja. A za to je naravno potrebna pravilna strategija.Većinom ove kriterije dostižemo, a zahvati za prodor nekog brenda ili investicije za njegov ra-zvoj isti su na dvomilionskom kao i na tržištu sa 20 miliona stanovnika.

Što smatrate svojim najvećim uspje-hom u karijeri?

Najveći uspjeh mi je upravo taj timski odnos prema poslu. I kada su teška vre-mena, kod saradnika uvijek vidim iskre

u očima. I samo one znače nove ideje i napredak. Mogu vam otvoreno reći da u našim redovima ne postoji ni jedna osoba koja ne veruje u naš uspjeh. Naš moto je bukvalno svi za jednog, jedan za sve. Naravno, od timskog duha ne može-mo da preživimo. Svaki mjesec u kojem ostvarimo dobru prodaju za nas je velika pobjeda. Ciljeve postavljamo u hodu i ka-snije znamo i da ih proslavimo. Po tome smo baš poznati. A, znate li šta je za mene pobjeda. To, da najnoviji podaci ACNiel-sena pokazuju da, naprimjer, padamo, ali mnogo manje od cijele kategorije. Tako-đer želim da istaknem da na proizvodu Merci čak rastemo.

Možete li da nam opišete razliku iz-među pristupa pojedinim brendovi-ma?

Najlakše je prodavati proizvod sa super cijenom, dobrim TV oglasom i stopo-stotno izgrađenom distribucijom. A mo-žeš i imati sve to, a da potrošač u tebi ne prepoznaje kvalitet. Zato je kod nas stav-ljen veliki akcenat na proučavanje samog potrošača. Trenutno, nažalost, ne može-mo da priuštimo neke veće investicije u brendove, jer se to odražava na njihovu visoku maloprodajnu cijenu. Kao distri-buteri želimo samo to, da su pravila jed-naka za sve.

Koji su brendovi vodeći u regionu?

U regionu Storck Adria poredak je slje-deći: Merci, Tofiffee, Nimm2, Werther's.

Koji je najviše napredovao?

Najveći skok je napravio Nimm2, a to nam je uspjelo isključivo i samo sa proši-renjem linije i inovacijama koje su potpu-no obnovile robnu marku. Za razliku od Mercija i Tofiffeeja, ovdje smo bili vrlo brzi i malo smo odstupili od naše tradi-cionalnosti.

Možete li nam opisati što je uzrokova-lo takav 'bum' kod bombona Nimm2?

Pa, mi smo ga oglašavali, ali prilično ne-uspješno i oslanjali se na tvrdu bombonu što nije bilo više moderno. Poslije smo se latili inovacija u obliku prelaska u kate-goriju gumenih bombona Smlegummi i unutar te kategorije dodali punjene gu-mene bombone (Smilegummi Softies), kao i lizalice koje su jedine sa vitaminima. Nimm2 Softe je nešto drugačije i vrlo je omiljen kod djece jer pukne kada ga ugri-zeš. Na kraju, uspjeli smo da ubijedimo majke da ako djetetu već moraju da daju


neki slatkiš, da to bude baš Nimm2, jer sadrži devet vitamina. Kada smo to dosta glasno iskomunicirali, potrošači su rekli 'da'. Važno je bilo i investiranje u cijenu. Na godišnjem nivou smo porasli za čak 22,4 posto u kategoriji mekih bombona.

Gdje se proizvode brendovi Storcka koje kupuju potrošači u regionu?

Imamo jednu proizvodnu liniju za cijeli svijet. Afganistanski potrošač nam je isto važan kao njemački. Tofiffee ima isti ukus ako ga kupiš u Japanu ili u Sloveniji. Ra-zlike u svježini artikala nema, a kamoli u kvalitetu. Ne koristimo jeftinije zemlje i radnu snagu po svijetu ili logistički manje zahtjevne izazove. Postoje tri proizvodna mjesta, a to su Berlin, Hallej i Ohrdruf.

Kako biste opisali tržiša za koja ste nadležni?

Robna marka Merci je u regionu vrlo po-znata. U Sloveniji smo u segmentu pra-lina prvi, u Hrvatskoj drugi. Tofiffee je u svim državama među top šest. U regionu imamo dva pristupa. Krajem 2011. u Hr-vatskoj smo osnovali sopstveno preduze-će kojim upravljamo iz Ljubljane. Tamo imamo pod-distributera, Koestlin, koji nam pomaže svojom infrastrukturom. U ostalim državama imamo klasične distri-butere. Trenutno imamo u tim državama medijsku podršku za Merci, Tofiffee i Knoppers samo na Kosovu. U BiH ima-mo distributera Mepas, vrlo uspješno preduzeće. U Srbiji nas je dosta pogodilo mijenjanje kursa dinara pošto je malo-prodajna cijena rasla. Rastemo polako, ali barem rastemo. Krizu, kao izgovor, ne prihvatam.

Da li to znači da Srbija za Vas ima naj-veću perspektivu?

Svakako. Ako bismo na tom tržištu ima-li malo prijatniju situaciju, s lakoćom bi mogli da priuštimo dodatne investicije u obliku ATL oglašivanja. Mislim da ćemo se za sada prije odlučiti da investiramo u nižu cijenu, iako se ne bi libili ni jednog ni drugog.

I za kraj, kakva je Vaša lična vizija ci-ljeva preduzeća?

Primarni cilj je naravno rast, a u vezi s tim mislim da imamo još uvijek dosta prostora za nove robne marke, da još intenzivnije osvojimo tržišta, za koja smo odgovorni. Neskromno moram reći i to, da moramo biti svjesni, da na nekim tržištima teško da možemo da budemo bolji.

34

category managementmart 2013 www.instore.ba

PRAKtIKOVANjE MENAdžMENtA KAtEGORIjE u KRIZNOM PERIOdu

u doba ekonomske krize, smanjuje se komadna prodaja u velikom broju kategorija. Ovo je osnovni pokazatelj opšteg smanjenja potrošnje. Negativan utjecaj ima i prelazak potrošača sa skupljih na jeftinije proizvode. Ova dva faktora donose multiplikovano smanjenje vrijednosti kategorije, te ih možemo posmatrati kroz kratkoročnu i dugoročnu dimenziju

Spriječiti pad prodaje (I dio)

Kao poseban izazov javlja se praktiko-vanje menadžmenta kategorije u doba ekonomske krize, s

obzirom na to da se od me-nadžera kategorije i njihovih timova očekuje povećanje prodaje u kategoriji, u vre-menu kada kupci raspolažu sa smanjenim budžetima i kada, zbog toga smanjuju po-

trošnju. Podaci agencija koje se bave praćenjem prodaje u maloprodaji pokazuju da se, u doba ekonomske krize, sma-njuje komadna prodaja u znat-nom broju kategorija. Ovo je osnovni pokazatelj opšteg smanjenja potrošnje. Među-tim, ovo nije jedini negativni faktor koji utječe na pad kate-gorije. Pored njega, negativno utječe i prelazak potrošača sa skupljih proizvoda (premium brands) na jeftinije proizvode (mid tier i low tier brands). Ova dva faktora vrše multiplika-ciju i donose nadproporcio-nalno smanjenje vrijednosti kategorije u odnosu na samu potrošnju. Uslovno, ova dva faktora možemo posmatrati kroz kratkoročnu i dugoročnu dimenziju.

Kratkoročna dimenzija pada kategorije se ogleda kroz pad potrošnje u kategoriji, dok je dugoročna dimenzija pad vri-jednosti kategorije uzrokovan prelaskom potrošača sa sku-pljih na jeftinije proizvode. Prvi faktor je označen kao kratkoročni jer će, vrlo lako, sa završetkom krize i poveća-njem prihoda potrošača, doći i do povećanja potrošnje. Me-đutim, vraćanje potrošača na premium brendove je nešto duži proces koji će uzeti više vremena, pogotovo ako jefti-niji proizvodi zadovoljavaju potrošače svojim kvalitetom. Ako jeftiniji brendovi zado-voljavaju neophodne norme kvaliteta, to onda ima određe-nu korist i za potrošače, dok u situacijama kada se kvalitet jeftinih proizvoda dovodi u pi-

tanje, to nosi negativnosti i za krajnje potrošače, pored izne-senih negativnosti za FMCG sektor.

šta FMCG preduzima?Ono što se najčešće pokreće radi sprečavanja pada prodaje u kategoriji su razne promoci-je u prodajnim objektima. Na našim prostorima, najčešće su cjenovne i gratis promocije.

Ako se detaljnije razmotre cjenovne promocije, onda se vidi da one nisu preporučljivo sredstvo za sprečavanje pada vrijednosti kategorije. Pošto se potrošači teže odlučuju na kupovinu, u cilju stimulisanja kupovine implementiraju se značajniji popusti na malo-prodajnu cijenu, koje finansira dobavljač, ali i putem sniženja maloprodajne marže. Ovo da-lje utječe na smanjenje profi-tabilnosti, a često i vrijednosti kategorije, što se pokazuje kao kontraproduktivno krajnjem cilju kojem se teži. Naime, vrlo često je nemoguće po-

većati prodaju u obimu koji je potreban da se u vrijeme promocije sa sniženom cije-nom i maržom, ostvare isti ni-voi profita, kao u vrijeme bez promocije (krajnji cilj kome menadžment kategorije teži je ipak profit, a ne prodaja per se). Na taj način se dolazi u situaciju da se u toku ovakve promocije proda više komada proizvoda, ali se, uglavnom, ostvaruju manji profiti, a po-nekad i sama prodaja.

Gratis promocije, u kojima se nude veća pakovanja proi-zvoda po istoj cijeni, su nešto prihvatljivije, ali ne bezuslov-no. Putem prodaje veće koli-čine proizvoda po istoj cijeni održava se vrijednost katego-rije, odnosno, postoje odlični izgledi za povećanje vrijed-nosti kategorije. Ipak, kod ovog tipa promocija, dešava se povećanje zalihe kod kupa-ca pa se smanjuje frekvencija kupovine dotičnog proizvoda. Zbog toga je pri odlučivanju o veličini ponuđenog gratisa,

Autor: darko Vaselić, Business development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, johnson & johnson


potrebno uzeti u obzir fre-kventost kupovine pojedinog proizvoda, s obzirom na to da je kod proizvoda sa većom frekvencijom kupovine oprav-dano ponuditi veći gratis. Prvi razlog je što će ovakav gratis prije biti potrošen i doći će na red nova kupovina, a drugi ra-zlog je što se smanjuje vjero-vatnoća izgubljene potrošnje usljed nedostatka zaliha (stock out) proizvoda na mjestima potrošnje.

U okviru ovoga, posebno bih se osvrnuo na promocije 1+1 gratis. One su, ako se pokre-ću u značajnijem obimu, po-gubne za FMCG sektor! Za proizvođače su pogubne, jer derogiraju brend i ono što on sa sobom nosi, te uništavaju profitabilnost. Za maloproda-ju su pogubne jer navikavanje potrošača na navedene promo-cije stimuliše naviku kupovanja

samo na ovakvim promocija-ma, čime se smanjuje redovna kupovina, te ono što je najzna-čajnije, smanjuje se lojalnost kupaca. Primjeri sa tržišta gdje je ovo postao opšte prihvaćen način (najbliži primjeri su trži-šta Makedonije i Albanije) su zastrašujući. Sama činjenica da se približno 80 do 90 posto ka-taloške ponude maloprodava-ca kreira kroz 1+1 gratis ili 2+1 gratis promocije, čini suvišnim dalje obrazlaganje pada profi-tabilnosti i lojalnosti kupaca kao najznačajnijih negativnih pokazatelja ovakvih promocija.

Gratisne promocije u kojima se kupcima poklanjaju određeni pokloni koji nisu komercijalni proizvodi, su najbolje, ali uz uslov da kreiraju dovoljan odziv potrošača. Naprimjer, ako ova-kav poklon ima upotrebnu vri-jednost i ako je još brendiran, onda predstavlja odličan alat

za unapređenje prodaje i pro-mociju brenda. Naime, takav poklon će ostati određen peri-od vremena u upotrebi i pod-sjećati potrošača na brend, a da istovremeno neće smanjivati vrijednost ili frekvenciju kupo-vine u kategoriji. Nažalost, što je kriza dublja, to je veći odziv potrošača na dva prethodno

navedena tipa promocija.

O preporukama za category management u vrijeme eko-nomske krize, bit će više riječi u narednom broju.

Literatura:Jim Collins: Good to Great, 2001.www.planetretail.com, 2013.


na mjestu prodaje – POS rješenja

uPOtREBLjIVOSt, ZNAčAj I KORIStI dIGItALNIH EKRANA

Nova era kupovine

U veoma kratkom vremenu is-kustvo kupovine promijenilo je svoje lice i vjerovatno ćemo pomoć od zaposlenih u super-

marketima tražiti samo još sporadično, pošto će nam najveći broj potrebnih in-formacija o pojedinom proizvodu pružati same police. Dobro, i njihovi produžeci u obliku digitalnih ekrana. U nastavku teksta predstavljamo vam jedan od ta-kvih funkcionalnih koncepata - Ad’Pulse ekran, koji kupcu osvježava iskustvo ku-povine, a trgovcu dokazano donosi po-boljšanje poslovanja. Ovog puta ćemo se pozabaviti konceptom Ad’PulseLocal i konceptom interaktivnog kontakta sa potrošačem kojeg predstavlja ekran na dodir - Ad’PulseTouch.

Na kraju 2008., američki trgovac Walmart počeo je sa projektom u kojem je u prodavnicama uz proizvode postavio više od 28.000 digitalnih ekrana. u istraživanja, razvoj i modernizaciju investirali su 10 miliona dolara, i nisu žalili, jer su osjetno povećali prodaju

Ad’Pulse Local

Sve veći broj vodećih svjetskih trgovaca i proizvođača dodatu vrijednost poku-šava da postigne uvođenjem digitalnih ekrana, pošto im njihova upotreba, u po-ređenju sa statički odštampanim natpisi-ma, uvećava kupovno iskustvo kupaca i donosi stabilan rast preduzeća. Digitalni ekrani imaju za cilj da pruže informa-cije o proizvodu, odnosno oglašavanju. Nedavna istraživanja su pokazala da je u borbi za interes kupaca postavljanje ekra-na od izuzetnog značaja. Ciljno usmjere-ni i ažurirani podaci po pravilu bi morali da se nalaze na dohvat ruke, odnosno u visini gdje su kupcima lako uočljivi.

Lansiranjem ovakvih ekrana bavi se i glo-balna kompanija HL Display, svjetski broj 1 u sektoru instore communication and mer-chandising solutions, koji je sa Ad’Pulse sis-temom razvio svoj prvi koncept digitalnog ekrana. HL je u svojoj 60-godišnjoj tradi-ciji poznat kao kompanija koja u trgovini uvodi nove standarde. Format Ad’Pulse je zasnovan u veličini tablet računara, čime osigurava dobru vidljivost sadržaja, a uz to minimalno sakriva proizvod na polici. Na-mjena takvih ekrana je da se mušterijama olakša odluka o kupovini, a prije svega da se produži njihovo zadržavanje u trgovini. Poruka na ekranima može lako da se mi-

Pred kraj 2008. američki trgovački veli-kan Walmart počeo je sa projektom Wal-mart Smart Network, za čija istraživanja i razvoj su odredili čak 10 miliona dolara. U 2.700 trgovina širom SAD namjestili su više od 28.000 digitalnih ekrana i po-dijelili ih na tri različita odjeljenja - na ulaz, uz pojedine kategorije proizvoda i direktno na police. Februara 2010., obradili su sakupljene podatke i zvanič-no ih objavili. U 18 mjeseci prodaja je “eksplodirala“. Pa da vidimo rezultate uvećane prodaje: elektronika 7, hrana 13, prodaja preko pulta 23, kozmetika za čak 28 posto. Kad pogledamo na re-zultate po tipovima proizvoda, priča je bila slična: prodaja stalnih potrepština je narasla za 7, novolansiranih proizvoda za 9, asortiman sezonskih artikala je do-živio izvanredan uspjeh i prodavao se u čak 18 posto većoj vrijednosti, proizvodi na sniženju za šesto posto.

Kreativni direktor Walmarta, Andy john-son, tada je ovako objasnio razloge us-pjeha: ”Jedan od glavnih faktora uspjeha bio je taj što smo ekrane postavili u visini očiju kupaca. Naši ekrani su kupcima na dohvat ruke i motivišu ih na brzu odluku o kupovini.”

Walmartove brojke su skočile

Photo HL Display copyright 2013


jenja upotrebom USB ključa. Poslije pre-nosa, on se odstrani, tako da niko neovla-šten ne može da mijenja sadržaj. Koncept predstavljanja proizvoda preko digitalnog prikazivanja je posljednjih godina lansira-lo dosta trgovaca, ali su se oni odlučivali za mali broj većih ekrana, postavljali su ih na pogrešnim mjestima, a sadržaj je bio re-lativno monoton. Nov koncept uključuje više manjih ekrana koji su neposredno uz policu i samim time bliže kupcu, a njihova dinamičnost zove na kupovinu.

Ad’Pulse touch

Jedan od najbrže rastućih sektora sv-jetskog tržišta digitalnih ekrana je kon-cept vođene prodaje. Sa ciljem da ima što bolji uvid u ispitivanje tržišta, kompanija

HL Display razvila je Ad’Pulse Touch (Ad’Pulse na dodir). Vođena prodaja je proces, koji potencijalnim kupcima proizvoda pomaže da izabere i prije svega da bude ubijeđen, da baš taj proizvod za-dovoljava njihove želje i potrebe. Jedan od glavnih pluseva kod aplikacije vođene prodaje je taj da ispunjava većinu krite-rija vezanih za savremenu maloprodajnu trgovinu. U slučaju adekvatnog uvođenja koncepta koji su u svijetu nazvali Guided Selling, bit će povećan stepen komuni-kacije sa krajnjim potrošačem, što će dovesti do kupovine i tako uvećati pro-daju reklamiranog proizvoda. Kao što smo pomenuli već kod konvencionalnog tipa ekrana, potrošačko iskustvo će kod Ad’Pulse Touch još više biti prošireno, jer mu omogućava interaktivno komuni-ciranje, a uz pritisak na ekran dobija se još više informacija i zbog toga na pro-dajnom mjestu nije potrebna pomoć službenika.

Novi koncept obradovat će i proizvođače, koji su svjesni da se 70 posto odluka o kupovini “rađa” ispred police. Neki su uvođenjem koncepta digitalnih ekrana prodaju digli za čak 28 posto. Kupac na prodajnom mjestu uvijek traži informa-cije o proizvodu koji kupuje. Sa digitalnim ekranima imat će, uz proizvod koji želi, i mnogo više informacija. Iz tog razloga je normalno da ti ekrani budu postavljeni u neposrednoj blizini reklamiranog proizv-oda. U želji da privučete pažnju potrošača, nećete naći bolje rješenje od digitalnih ekrana, pošto potrošač voli da otkriva nove, savremenije oblike komuniciranja sa proizvođačem, jer na taj način osjeća da ide u skladu s vremenom.

Ad’Pulse Touch je 10,2-inčni ekran koji je pravljen specijalno za prodajna mjesta. Djeluje na dodir i vrlo se lako održava. U profil okoline uklopite ga dodatnim rekvizitima Clip on Cover. Sa stanovišta mušterije, ekrani garantuju ažurirane podatke o proizvodu, a isto tako pomažu kod odabira proizvoda koji zadovoljavaju njihove želje i potrebe, čime obogaćuju kupovno iskustvo. Sa stanovišta trgov-ca, ekrani služe da se prodaja ubrza, da se smanji broj zaposlenih na prodajnom mjestu, da se poboljša usluga u pruža-nju pomoći mušterijama, a isto tako su ”ljubazniji prema životnoj sredini”, jer nema više nepotrebnih troškova oko štampanja natpisa i distribucije. HL je sa unikatnim sistemom Power Track™ smislio i inovativna rješenja niskovolt--nog napajanja ekrana koji na taj način omogućava stalno emitovanje, 24/7. Postojeći sadržaji koje dobavljači, odno-sno trgovci, već upotrebljavaju, mogu se bez problema upotrijebiti i kod digital-nih ekrana Ad’Pulse. Naprimjer, recimo ako trgovac ima već spremljen oglas za “citylight” katalog, TV oglas ili slikovni materijal, to sve može da upotrijebi na Ad’Pulse ekranu.

Obostrana korist

HL-ov koncept vođenja prodaje Ad’Pulse Touch oblikovan je, kako za potrebe i rješenja trgovaca, tako i za proizvođače. Ekrani na dodir su osigurani metalnom kutijom koja vrlo teško može da se ošteti, omogućava viši stepen osvjetljenja, tako da poruka ima što veći vizuelni efekat, adekvatna je i zaštita od neautorizovanog korištenja (sprava je bez vidljivih koman-di). Za olakšanje svakodnevne upotrebe tog koncepta novog doba, HL je napra-vio jednostavnu programsku opremu koja podržava aplikaciju na dodir. Upotrebom oruđa Touch Creation Tool trgovac, odnosno proizvođač u svoj postojeći oglašivački materijal sa lakoćom može da doda interaktivni sadržaj.

Na kraju bi trebalo napomenuti i to da se, uz pomenute prednosti koje donose interaktivni ekrani, njihovom upotrebom povećava i lojalnost potrošača. Znači, uvećajte prosječnu vrijednost kupovine, sa tim i prodaju, a naročito olakšajte potrošaču da donese odluku i obezbjedite mu krajnje prijatno iskustvo kupovine.

Sljedeći put ćemo detaljnije opisati još jedan HL Displayev concept - Ad’Pulse Connected.Photo HL Display copyright 2013

Photo HL Display copyright 2013

38

na mjestu prodaje mart 2013 www.instore.ba

GLAVNE PREdNOStI KORIštENjA MOBILNE tEHNOLOGIjE u PROdAjI ILI uNAPREđENju PROdAjE

Kako Salespod pomaže

Autor: Patrik Zupančič, vlasnik i direktor, Promo.Fil

Glavna prednost ove tehnologije je u tome što je korisna za sve rukovodioce prodajnih timova na terenu, kao i za regionalne rukovodioce

Kao što sam u prethodnim bro-jevima magazina InStore pisao, Salespod aplikacija je korisna za prodajne predstavnike na terenu, koji aplikaciju upotre-

bljavaju pomoću svojih pametnih telefo-na ili tableta, kao i za sve rukovodioce prodajnih timova na terenu, regional-ne rukovodioce, koji mogu da koriste aplikaciju putem svojih pametnih telefo-na ili tableta, kao i "back-office" na svojim računarima.

Jedna od glavnih prednosti korištenja mobilne tehnologije u prodaji ili una-pređenju prodaje u kombinaciji s aplika-cijom Salespod je, kako možemo da za-ključimo, u tome da je vrlo korisna za sve rukovodioce prodajnih timova na te-renu, regionalne rukovodioce i slično.

Aplikacija Salespod omogućava:

1. Jasan pregled rada svih unapređiva-ča prodaje i terenskih komercijalista, u realnom vremenu, iz kancelarije ili bilo odakle u svijetu,

2. Neposredne informacije s terena, a ne tek iz izvještaja poslatih kasnije tokom dana, ili nekog narednog dana, nedjelje ili čak mjesec dana kasnije,

stvarnom vremenu,

• desno u okviru možete vidjeti sumarni prikaz svih aktivnih prodajnih pred-stavnika tog dana, i koliko trgovina su do tada posjetili i koliko aktivnosti su do tada napravili,

• putem Inboxa možete komunicirati sa vašim prodajnim predstavnicima na terenu (može sa svima odjednom

3. Lakša i konkretnija komunikacija sa svojim podređenima, u stvarnom vre-menu,

4. Mnogo lakša obrada i analiza svih po-dataka s terena, koji se prikupljaju u "back-officu".

Stoga ćemo u ovom i sljedećem broju In-Store magazina detaljnije opisati neke od funkcionalnosti koje aplikacija Salespod pruža rukovodiocima prodajnih timo-va na terenu u njihovom radu, prilikom upravljanja, komunikacije, organizacije, koordinacije i kontrole svojih prodajnih predstavnika na terenu.

Najprije ćemo u ovom broju pričati o funkcionalnosti koje proističu iz jasnog pregleda svih unapređivača prodaje, do-stupnosti informacija odmah sa terena i lakšoj i konkretnijoj komunikaciji sa rad-nicima u stvarnom vremenu.

Već na prvoj stranici "back-officu" otvara se "Inbox", gdje možete (slika 1):

• vidjeti sve događaje ili aktivnosti svih vaših prodajnih predstavnika na terenu,

• vidjeti i tačne lokacije gdje su se ti događaji ili aktivnosti desili, i kada u

slika 1

slika 2

slika 3


- možete dodati i druge filtere (slika 5)

Sve događaje, aktivnosti, posjećene tr-govine, informacije, narudžbe, izvještaje, poruke, slike možete pogledati:

• iz perspektive prodajnih predstavnika (slika 6, 7, 8 )

• iz perspektive kupaca (slike 9, 10)

Sve podatke možete oblikovati i u obliku zajedničkih tabelarnih izveštaja u Excel formatu, a zatim ih prema potrebi obli-kovati i analizirati. (slike 11, 12)

U sljedećem broju InStore magazina bit će više priče o različitim mogućnostima obrade i analize svih podataka.

koristeći oglasnu tablu, a može i poje-dinačno ili grupno) - također prodajni predstavnici mogu komunicirati natrag sa vama, u vezi sa nekim konkretnim zadatkom, trgovine, događanja itd. - način prikaza je sličan elektronskoj po-šti, uvijek posljednji događaj ili poruka na vrhu, a zatim hronološki dalje,

• na vrhu Inboxa imate 4 različita filtera kroz koje možete pogledati sve doga-đaje ili aktivnosti svih vaših prodajnih predstavnika na terenu:- prema aktivnostima

(slika 2)- prema datumu ili razdoblju (slika 3)- prema prodajnom predstavniku ili

kupcu (slika 4)

slika 4slika 5

slika 6slika 7

slika 8slika 9

slika 11

slika 12

slika 10

40

inPromocijemart 2013 www.instore.ba

Štark napolitanke - spoj tradicije i kvaliteta

Colgate

Cockta zabava!

Semko - povjerenje i kvalitet!

Prepoznatljive ne samo po svo-joj ljubičastoj ambalaži već i po okusu koji nas uvijek vraća u djetinjstvo, Štarkove napo-litanke uvijek su bile omiljeni

Colgate je vodeći svjetski proizvođač u području oral-ne higijene, u segmentu pasta za zube i četkica te je na bh. tržište lansirao novu Colga-te liniju Sensitive Pro-Relief, koja svojom jedinstvenom Pro-Argin tehnologijom, pomaže osjetljivim zubima. Colgate Sensitive Pro-Relief pasta daje trenutno olakšanje i dugotrajan učinak. Pomoću jedinstvene Pro-Argin tehno-logije Colgate Sesitive Pro-Relief pasta zatvara dentinske kanale, koji vode do osjetljivog zubnog živca i odmah uklanja uzrok boli. Paste su dostupne u dvije varijante: klasična Colgate Sensitive Pro-Relief

Cockta je u protekloj godini osvojila noćne klubove širom regije te tako ostala u lijepim uspomenama svih koji su tu-lumarili zajedno s njom, a koji isto očekuju i u 2013. godini.

Na osamdesetak ekskluziv-nih zabava, svi željni dobrih i plesnih tuluma su plesali na Cockta mix muziku i uživali u Cockta koktelima, dok su ho-stese nagradama uljepšale cijeli Cockta Live Tour.

Pouzdanost i kvaliteta svih SEMKO proizvoda rezultat su dugogodišnje tradicije i isku-stva vrsnih majstora, koji svoje umijeće i ljubav prema svom poslu već gotovo 45 godina ugrađuju u Semko proizvode. Pakovano u posebnu ambala-žu u kontroliranoj atmosferi, SEMKO svježe meso znatno duže zadržava svoju kvalitetu, svježinu, boju, sočnost i nutri-tivne vrijednosti.

U mjesecu januaru i februaru u Mercator tržnim centrima ra-đena je degustacija i promocija proizvoda Semko.

pasta i CSPR + whitening pa-sta, koja sadrži nježna abraziv-na sredstva za uklanjanje mrlja i koja pomaže vratiti prirodnu bjelinu zuba.

U mjesecu februaru po bh. tržnim centrima održane su promocije Colgate Sensiti-ve Pro-Relief sa ciljem upo-znavanja kupaca sa novim proizvodom, jedinstvenom Pro-Argin formulom, kao i nagrađivanje svih vjernih po-trošača sa četkicom Colgate Sensitive Pro-Relief. Svim kupcima koji su kupili Colga-te Sensitive Pro-Relief pastu, Colgate nudi garanciju povra-ta novca, ukoliko nisu zado-voljni proizvodom.

Cockta se tako prošle godine našla i u frižiderima mnogih domaćinstava, kafića, kao sa-putnik na brojnim izletima i sportskim druženjima. Odlič-nim zabavama je osvojila brojne diskoteke i klubove u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, a u tom istom tonu oče-kuje se partijanje s Cocktom i u ovoj godini.

slatkiš mnogih generacija. Do sada su mnoge generacije uži-vale u tradicionalnim ukusima lješnika, mlijeka i kakao krema, dok će nove generacije uživa-ti u fuziji novih, primamljivih okusa. U mjesecu februaru, martu i aprilu u svim većim tržnim centrima u BiH kupci će moći degustirati okuse Štark napoli-tanki.

Vaše je samo da probate i uživate!

1001 CVET Za svaki trenutak i svako ras-položenje nađe se odgovara-jući okus 1001 CVET čajeva. Čajevi 1001 CVET odlikuju se pažljivo biranim prirodnim sastojcima. Znanje i savremena tehnologija su nam omogućili da u šoljicu lako stavimo filter vrećicu i sačuvamo ono što je najdragocjenije iz osjetljivih cvjetova, listova, plodova i ko-rijena biljaka iz kojih se dobije čaj 1001 CVET. Za trenutke topline, dobar osjećaj i čisti užitak prepustite se mirisnoj čaroliji čajeva 1001 CVET i lijepe trenutke podijelite sa svojim najmilijim.

U mjesecu februaru u svim ve-ćim tržnim centrima rađene su promocije čaja 1001 cvet, gdje su kupci od ljubaznih promo-terki bili i nagrađeni za kupovi-nu prigodnim poklonima.


Nescafé Classic budilice

Mingos Coffee

Cockta zabava! After Eight Orange

Ždrepčeva Krv vas grije

Nescafé Classic - najomiljenija kafa na svijetu! Savjeti za pri-premu:- Jedna do dvije kašike topive kafe Nescafé (oko 2 gr)- Koristite svježu vodu, koja nije predugo stajala u posudi u kojoj je zagrijana- Vodu nemojte zagrijati do

Mingos Coffee u svojoj ponudi ima dvije vrste pržene mljevene kafe, Domaću moćnu i Doma-ću finu kafu.

Domaća fina kafa nastaje iz savršeno usklađene mješavi-ne kvalitetnih sorti Arabike i Robuste koje tradicionalnim procesom prženja i mljevenja daju harmoniju mirisa i okusa. Mingos Coffee Domaća moć-na kafa ima moćnu aromu, intezivan okus i savršen nivo pjene. Selekcija najkvalitetnijih zrna kafe, usavršene metode prženja, mljevenje i pakovanje kafe garantuju kvalitet.

Tokom 2012. godine su rea-lizovane brojne promocije i degustacije u tržnim centrima i marketima širom BiH. Svaki kupac MINGOS COFFEE kafe tom prilikom nagrađen je sa prigodnim poklonom. Istim tempom nastavilo se i u ovoj godini. U toku su pro-mocije i degustacije MINGOS COFFEE kafe, a za mart mje-sec je planirano tradicionalno

Malo je onih koji nisu ljubite-lji čokolade, stoga je kvalitetna čokolada savršeni poklon. Bilo da želite počastiti sebe ili dari-vati svoje prijatelje i poslovne partnere, After Eight je savrše-ni izbor. Posebni komadići tan-ke čokolade napravljeni od naj-finijeg kakao zrna koji otkrivaju

U sklopu zimske marketing kampanje i pod sloganom Ždrepčeva Krv vas grije i na snijegu, Vinarija Čoka je odra-dila promocije ovog februara na skijalištu u zimskom centru na Jahorini. Svi prisutni posje-tioci na stazi su bili prijatno iznenađeni kada su im promo-terke Ždrepčeve Krvi ponudi-le da degustiraju ovo poznato vino koje je bilo posluženo to-plo i skuhano.

vrenja!- Mlijeko i šećer dodati po že-lji.U mjesecu februaru u svim ve-ćim tržnim centrima širom Bo-sne i Hercegovine, kompanija Nestlé je organizovala degu-stacije Nescafé Classic Strong i Nescafé Classic Mild.

iznenađenje za sve kupce koji će biti nagrađeni prikladnim poklonima.

mekano punjenje narandžom, idealna su poslastica koju želite podijeliti s porodicom i prija-teljima. Uz After Eight, svaka večer postaje posebna…

U toku mjeseca februara u Mercatorovim marketima or-ganizovana je promocija/degu-stacija After Eight Orange-a.


slovo zakona

Stečaj ne mora uvijek značiti bankrotS obzirom na lošu ekonomsku situaciju u našoj zemlji, sve je više nelikvidnih firmi i bloki-ranih računa. u tom slučaju logičan slijed je stečaj, koji ne mora uvijek da znači i bankrot. Naime, prema Zakonu o stečaju predviđeno je da, ukoliko postoji mogućnost da firma ide u reorganizaciju, pravi se plan sanacije, te postoje dobra mogućnost da u tom slučaju firma ozdravi

da ispuni postojeće obaveze plaćanja. Zbog prijeteće plate-žne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik.

Otvaranje stečajnog postupka

Stečajni postupak pokreće se pisanim prijedlogom. Za pod-nošenje prijedloga ovlašteni su stečajni dužnik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za provođenje stečajnog postupka. Povjerilac je dužan u prijedlogu prilaganjem od-govarajuće dokumentacije učiniti vjerovatnim svoje potra-živanje i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika. Ukoliko je stečajni dužnik pravno lice, u slučaju nastupanja platežne nesposobnosti, dužan je bez odlaganja, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Sud je obavezan da prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog prijema. Prije isteka 15 dana od dana podno-šenja prihvatljivog prijedloga stečajni sudija donosi odluku o iznosu predujma koji je potreban za finansiranje pretho-dnog postupka. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga ispuni potraživanje podnosioca prijedloga, koje je bilo razlog za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, na prijedlog podnosioca prijedloga ili stečajnog dužnika stečajni sudija može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik. Nakon prije-ma dopuštenog prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, stečajni sudija dužan je bez odlaganja utvrditi da li postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka i da li je prijedlog osnovan. On može u tu svrhu imenovati privremenog ste-čajnog upravnika ili odgovarajućeg vještaka.

Organi stečajnog postupka

Stečajni sud: Stečajni postupak provodi stvarno nadležni sud na čijem se području nalazi sjedište pravnog lica ili pre-bivalište dužnika pojedinca.

Stečajni sudija: Stečajni sudija vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka do završetka stečajnog postupka.

Privremeni stečajni upravnik: Privremeni stečajni uprav-

šta je stečaj?

Stečaj je zakonom utvrđen postupak koji se provodi nad imo-vinom dužnika radi namirenja povjerilaca. Pored namirenja povjerilaca stečajem se onemogućava dalje loše poslovanje privrednog subjekta. Stečajem se postiže kako ravnomjerno namirenje povjerioca tako i zaštita dužnika od povjerioca, koji na svaki način žele da se namire iz dužnikove imovine. U toku stečajnog postupka može se provesti i reorganizacija stečajnog dužnika radi uređivanja pravnog položaja stečaj-nog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a naro-čito radi održavanja njegovog poslovanja.

Zašto proglasiti stečaj?

Razlog otvaranja stečajnog postupka je platežna nesposob-nost stečajnog dužnika.Stečajni dužnik je platežno nespo-soban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i po-traživane obaveze plaćanja. Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerioca samo po sebi ne znači da je platežno sposoban. U pravilu smatra se da je stečajni dužnik platežno nesposoban ako u neprekidnom trajanju od 30 dana ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze. Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nespo-sobnosti. Ova nesposobnost postoji ako stečajni dužnik, pre-ma predviđanjima, u vremenu dospjelosti neće biti u stanju


nik dužan je osigurati imovinu stečajnog dužnika i starati se o njoj. On vrši procjenu da li se poslovanje stečajnog dužni-ka u cjelini ili pojedinim dijelovima može nastaviti. Također ima ovlaštenje da uđe u poslovne prostorije dužnika i prove-de neophodne radnje, tj. da pregleda poslovne knjige i po-slovnu dokumentaciju dužnika. Privremeni upravnik dužan je stečajnom sudiji položiti račun i podnijeti izvještaj o svom radu za period privremene uprave. Otvaranjem stečajnog postupka prava i obaveze privremenog stečajnog upravnika prelaze na stečajnog upravnika.

Stečajni upravnik: Stečajnog upravika imenuje stečajni su-dija. Upravnik je ovlašten i obavezan ući u posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravljati njome, po mogućnosti nastaviti poslovanje do izvještajnog ročišta. Stečajni uprav-nik može, na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka, zahtijevati izručenje stvari koje se nalaze u pos-jedu stečajnog dužnika kao i poslovnu dokumentaciju, čak i kad se ona nalazi u posjedu trećih lica. Stečajni upravnik je obavezan odmah izvršiti detaljan popis stečajne mase i taj popis predati stečajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja. Stečajni upravnik dužan je voditi poslovne knjige, naročito sačiniti početni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebne izvještaje nadležnim organima.

Skupština povjerioca: Stečajni sudija saziva skupštinu pov-jerioca. Sazivanje prve skupštine povjerioca vrši se u okvi-ru odluke o otvaranju stečajnog postupka. Druge skupštine povjerioca moraju se sazvati ako to zatraži stečajni upravnik, odbor povjerioca ili najmanje pet povjerioca koji zajedno zastupaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Pravo glasa u skupštini povjerioca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a koje nije osporio stečajni upravnik ili neko od povjerioca s pravom glasa. Povjerioci nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa.

Privremeni odbor povjerioca i odbor povjerioca: Skup-ština povjerioca iz kruga povjerioca bira odbor povjerioca. Do izbora odbora ukoliko je potrebno, odrediti privremeni odbor povjerioca. U odboru povjerioca moraju biti zastu-pljene sljedeće grupe povjerioca: stečajni povjerioci sa naj-višim potraživanjima, s malim potraživanjima, predstavnici zaposlenika stečajnog dužnika i razlučni povjerioci.

Izdržavanje stečajnog dužnika: Kada je stečajni postupak otvoren nad imovinom dužnika pojedinca, prva skupšti-na povjerioca odlučuje o iznosu potrebnom za izdržavanje

stečajnog dužnika. Ukoliko skupština povjerioca ne donese nikakvu odluku, stečajni upravnik može odobriti primjere-no izdržavanje. Ukoliko je stečajni dužnik pojedinac stečajni sudija za period do prve skupštine povjerioca, određuje iznos koji stečajnom dužniku preostaje radi primjerenog životnog izdržavanja iz njegovih primanja ili u njihovom nedostatku iz stečajne mase.

Reorganizacija dužnika: Nakon otvaranja stečajnog po-stupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojem se može odstupiti od zakonskih odredbi o unovačenju i raspodjeli stečajne mase. Stečajnim planom naročito se može:

- ostaviti stečajnom dužniku sva ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja stečajnog dužnika;

- prenijeti dio ili sva imovina stečajnog dužnika na jedno ili više postojećih lica ili lica koja će tek biti osnovana;

- stečajni dužnik pripojiti drugom licu ili spojiti s jednim ili više lica;

- prodati sva ili dio imovine stečajnog dužnika sa ili bez raz-lučnih prava;

- raspodijeliti sva ili dio imovine stečajnog dužnika između povjerioca;

- izvršiti pretvaranje potraživanja u uloge ;

- odrediti način namirenja stečajnih povjerioca;

- namiriti ili izmijeniti razlučna prava;

- smanjiti ili odgoditi isplata obaveza stečajnog dužnika;

- obaveze stečajnog dužnika pretvoriti u kredit;

- preuzeti garanciju ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obaveza stečajnog dužnika;

-urediti odgovornost stečajnog dužnika nakon završetka ste-čajnog postupka, izdati nove akcije i sl.

44

inPoslovimart 2013 www.instore.ba

U vremenima brzih promjena i turbulentnosti na tržištu kompanije se okreću svojim ključnim djelatnostima kako bi pobijedile u trci za udio na

tržištu. Da bi se posvetili ključnim dje-latnostima (svrsi poslovanja), kompanije traže način da veći dio administrativnih poslova i poslova podrške autsorsuju. Usluga lizinga kadrova im omogućava da agenciji prepuste cjelokupnu administra-ciju oko zapošljavanja i vođenja određe-nih kadrova i na taj način se usredsrede na ciljeve njihove kompanije, smanje rizike i pozitivno utječu na pokazatelje sopstvenog poslovanja.

Administrativno vođenje zaposlenih, procedure vezane za obračun i isplatu plata i poreza, beneficija, putnih i drugih troškova svakako predstavljaju obiman posao za kompaniju. Zato se sve više kompanija odlučuje da za tu vrstu pos-lova koristi uslugu spoljnih saradnika/agencija za ljudske resurse. Ako pogle-damo i svjetske trendove to ide u prilog gore izloženom. U svijetu je trend mrež-nog organizovanja poslovanja kompani-je, gdje su ključni poslovi (core business) skoncentrisani u centru mrežne organi-zacije, a svi ostali poslovi i aktivnosti se delegiraju u okviru mreže koja je obično sastavljena od spoljnih dobavljača usluga ili proizvoda sa kojima se sklapaju različi-ti ugovori o saradnji.

Najčešći korisnici ove usluge su velike i srednje multinacionalne kompanije, kompanije koje tek uspostavlja-ju poslovanje na našem tržištu, kao i one koje imaju potrebu za privremenim angažovanjem kadrova. što se tiče konkretnih industrija korisnici ove usluge su pretežno kompanije iz oblasti roba široke potrošnje

Lizing kadrovaAutor: Mina čandrlić, Hill International www.hill.rs

Ako govorimo o kompanijama koje su najčešće korisnici ove usluge, na našim prostorima, onda je uglavnom riječ o ve-likim i srednjim multinacionalnim kom-panijama, o kompanijama koje tek uspo-stavljaju poslovanje na našem tržištu, kao i kompanije koje imaju potrebu za privremenim angažovanjem kadrova (rad na projektima i slično). Kada pogledamo situaciju u konkretnim industrijama onda su korisnici ove usluge pretežno kom-panije iz oblasti robe široke potrošnje. Konkretna odjeljenja u okviru kojih se najčešće koristi usluga lizinga kadrova su: IT podrška, pravna podrška, održavanje, logistika, proizvodnja, tehnička podrška, ali i raznovrsne operativne pozicije u okviru drugih odjeljenja.

Koncept lizinga kadrova se već duži niz godina uspješno primjenjuje u razvije-nijim zemljama. Sjedinjene Američke Države prednjače po obimu korištenja ove usluge. Sam koncept je tamo i nastao kada je počela da se javlja sve veća potre-ba za angažovanjem ljudi na određenim projektima u okviru projektnih timova. I pored toga što naš region kasni u odnosu na razvijenije europske zemlje, lizing ka-

drova je zastupljena i korištena usluga na ovim prostorima. Sa jedne strane, postoje kompanije koje već određeni broj godi-na koriste ovu uslugu, ali sa druge strane ima mnogo onih koji znaju malo ili skoro ništa o ovoj usluzi i njenim prednostima. Za velike trgovinske lance lizing kadrova predstavlja odlično rješenje za zapošlja-vanje ljudi na pozicijama za koje je karak-teristična visoka fluktuacija zaposlenih, ili na poslovima gdje je samo povremeno neophodno angažovanje radne snage.

Postoji trend autsorsinga funkcija poput računovodstva i obračuna zarada, ljud-skih resursa, podrške kupcima/prodaji i drugih. Treba napomenuti da se lizing kadrova odnosi isključivo na zapošlja-vanje pojedinaca i ne treba ga miješati sa izmještanjem kompletnih funkcija.

Kada sumiramo sve navedeno, kao glav-ni benefit za korisnike ove usluge može se izdvojiti to što lizing kadrova dopri-nosi većoj fleksibilnosti organizacije i omogućava joj da lakše ide u korak sa vremenom.

45mart 2013 www.instore.baPlaniranjem do usPjeha na sajmovima i strukovnim ocjenjivanjima u fokusu prilika četiriju zemalja!

međunarodno ocjenjivanje mesa i mesnih proizvoda 23. - 24. 5. 2013. godine (svježe meso) / 19. - 20. 6. 2013. godine (mesni proizvodi)

međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda4. - 7. 6. 2013. godine

međunarodno ocjenjivanje voćnih sokova, bezalkoholnih pića i pakirane vode 21. 6. 2013. godine

otvoreno državno ocjenjivanje vina – vino slovenija Gornja radgona ocjenjivanje vina proizvedenih od grožđa iz ekološkog uzgoja22. - 26. 7. 2013. godine

ocjenjivanje meda uz prisutnost međunarodnih sudionika6. 8. 2013. godine

međunarodno ocjenjivanje poljoprivredne mehanizacije i opreme 22. - 23. 8. 2013. godine

otvoreni natječaj pod nazivom slovenski „oskar“ za ambalažu 16. 5. 2014. godine

pomurski sejem d.d. Cesta na stadion 2, 9250 Gornja Radgona, Slovenija T: +386 (0)2 5642 116, F: +386 (0)2 5642 160 E: [email protected], www.pomurski-sejem.si

Proljetni sajam graditeljstva, energetike, komunalnih i obrtnih djelatnosti4. - 7. 4. 2013. godine

Post viva Međunarodni sajam iz oblasti obavljanja pogrebnih poslova i održavanja groblja 5. - 7. 4. 2013. godine

lovMeđunarodni sajam lova i ribolova 19. - 21. 4. 2013. godine

naturoMeđunarodni sajam outdoor aktivnosti i odmora u prirodi 19. - 21. 4. 2013. godine

aGra Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije 24. - 29. 8. 2013. godine

sajam inPak Međunarodni sajam ambalaže, tehnike pakiranja i logistike23. - 28. 8. 2014. godine

soBra Međunarodni sajam obrane, zaštitarske djelatnosti, sigurnosti građana i spašavanja18. - 20. 9. 2014. godine

međunarodni sajmovi

međunarodna ocjenjivanja kvalitete


u maloj radnji: predstavljamo STR

MALI dućANI GuBE BItKu S VELIKIMA

Ispunjava želje svojih vjernih kupaca Otvaranje tržnih centara, konkurencija, slabija kupovna moć stanovništva, sve brojniji nameti lokalne zajednice, razlozi su smanjenja broja malih trgovačkih radnji. Ipak, neki marketi iz susjedstva i dalje odolijevaju brojnim iskušenjima. jedan od primjera uspješnog poslovanja je StR želja, koji uspješno posluje već 11. godina

Ime objekta: ŽeljaVlasnik: Mirko BrkićAdresa: Liska bb, MostarKvadratura: 50 m2

Zaposlenih: 2datum otvaranja: april 2012.

Pripremio: Katarina Sulić

U mostarskoj ulici Liska, pod hladom stoljetnih platana, smjestio se

mali market Želja. Kako je ovdje već 11 godina, svojim radom je opravdao vjernost kupaca. Ne čudi stoga puna radnja ljudi koji strpljivo če-kaju da im uvijek dobro ras-položena trgovkinja Ankica napravi marendu. „Velik dio posla, posebice ujutro čini prav-ljenje različitih sendviča, a cije-ne se kreću od 2-3 KM, ovisno o želji kupca“, kaže Ankica.

Kako udovoljavaju svojim mušterijama vidi se po načinu naručivanja, tako su neki tra-žili male marmelade u svom pecivu, drugi riblje konzer-ve, treći klasične sendviče i sl. Budući da se čeka, onda svi popričaju i čini se kako se nikome pretjerano ne žuri. „Zna ovo biti stresan posao, jer sve češće ljudi dođu isfrustrirani, nekad čisto dođu malo popričati, posebno stariji i kako kažu 'od-more se na nekome'“, pojašnja-va vlasnik Mirko Brkić.

Što se tiče posla, osjeti se sve slabija kupovna moć. Traže se sve jeftiniji proizvodi, če-sto nauštrb kvalitete. Inače, je posao osjetno pao, posebno u zimskom razdoblju. Mnogi od nekadašnjih stalnih kupa-ca sve više idu u tržne centre, koji osim šireg asortimana nude i cijene kojima Želja ne može konkurirati. Ipak, kva-litetu nekih domaćih stvari,

primjerice jaja i povrća svi prepoznaju, pa se te namirni-ce i dalje kupuju ovdje.

Dugogodišnje uspješno po-slovanje Brkić osigurava komunikacijom i prisnošću sa kupcima, koji uzvraćaju vjernošću. Na pitanje daje li robu na poček, Brkić odgova-ra: „Ne dajem, a i ne uzimam na teku. Mislim da je to utopi-ja danas. Ranije se to i nekako moglo, ali sve manje ljudi imaju sigurna primanja i sl.“

Osim ove, Mirko ima još jed-nu radnju na Buni, udaljenoj 15-ak km od Mostara. Iako posao ide slabije, ne bi zatva-rao bilo koju od dvije radnje, jer ovako dio robe prebacuje, ovisno o potrebama kupaca. Zadovoljniji je poslom na Buni, jer ipak je tamo više posla. Osim njega u posao su uključeni supruga i sin. Robu nabavlja sam, nabavlja ono što traže mušterije, tako da nije sklon preporukama

komercijalista. Market Želja ima preko 2.000 artikala. U zadnje vrijeme nabavlja kako je ranije spomenuo artikle nekih drugih proizvođača, primjerice iz Prijedora. „Iako su neke robne marke znatno jef-tinije ne znači da su manje kva-litetne, postoje firme koje su ku-pili primjerice Kraš ili Zvečevo. Razlika je čisto u brendiranju i marketingu.“

„Moje mišljenje je da su trž-ni centri uzeli maksimalni dio kolača i osjeti se slaba kupovna moć, u odnosu na prošlu godi-nu. Nama, malim trgovcima, ne pomaže ni povećana količina nameta od države, točnije od lo-kalne zajednice. Stalno su neka nova davanja komunalna, ova, ona… Sve nas manje opstaje u ovom poslu, a sve više je tih za-htijeva za plaćanjem koječega. To je jedan od većih problema“, zaključuje Brkić, nadajući se kako ipak dolaze neka bolja vremena.


SOFtVER MOžE ZNAčAjNO dA OLAKšA RAd I ORGANIZOVANjE SKLAdIštA

u maloj radnji: za lakše poslovanje

Dobro uređen magacinAutor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, Logosoft, www.logosoft.rs

Pod dobrom oganizacijom magacina podrazumijeva se, sa jedne strane, efikas-

no skladištenje (da roba bude logično složena, pristupačna i da se zna gdje se koji artikal u magacinu nalazi), a sa druge strane da u svakom trenutku postoji informacija šta se u magacinu od artikala nalazi (stanje zaliha). Dobar softver može značajno da olakša rad i organizovanje magacina. Za-visno od veličine firme, taj rad se može povjeriti različitim tipovima trgovačkih softvera.

Softver za magacin za jednu radnju ili StR

U ovom slučaju, kada postoji samo jedan maloprodajni (MP) magacin, o njemu vodi računa maloprodajni softver, koji je zadužen da obavlja sve MP funkcije u objektu. Malo-prodajni softver svu robu vidi kao jedan magacin, bez obzira na to da li je izložena u rad-

potrebno koristiti i poseban magacinski softver.

Dobar magacinski program (ili WMS) najčešće koristi i prenosne skenere bar-koda, koji pri prijemu robe omogućavaju da se automats-ki pamti lokacija na koju je smještena. Također, prilikom isporuke robe, može da uputi magacionera na tačno mjesto gdje se roba nalazi vodeći ga optimalnom putanjom i time znatno ubrza njegov rad. Ovi bar-kod čitači mogu biti Wi-Fi (bežično) povezani sa računarom u magacinu, čime se rad dodatno olakšava.

Uvođenje WMS programa je prilično skupo, međutim važnost problema koji rješavaju, kao i uštede koje omogućavaju, čine da se za veće preduzeće ovakvo ulag-anje brzo isplati.

nji ili je u magacinu. Svoje izvještaje o stanju zaliha i tome slično daje za ukupne količine robe. Dobar softver bi tre-balo da vam pruži i sljedeće mogućnosti: izvještaje i samo po izabranim grupama ar-tikala, kao i određivanje za svaki artikal, tzv. minimalne količine.

Softver za magacin za mali i srednji lanac MP objekata

Za vođenje preduzeća od pet i više MP objekata koristi se složeniji poslovni program, takozvani ERP. To je soft-ver koji će voditi računa i o svim magacinima u okviru preduzeća. Ovaj program maloprodajne podatke o ar-tiklima (prodatim, vraćenim, lom itd.) dobija od malopro-dajnih programa iz radnji. Tada ERP svaki MP objekat posmatra kao jedan maga-cin i vodi računa o stanju artikala u svakom. Također, tu je i glavni, najčešće naz-van veleprodajni ili nabavni magacin preduzeća. I ovaj magacin ERP posmatra kao još jedan magacin u sistemu. Dobar ERP će biti u stanju da u svakom trenutku da po-datke o stanju u svakom ma-gacinu, kao i zbirne podatke o ukupnom stanju zaliha na nivou preduzeća. U ovom programu se i prave svi nalozi koji se tiču manipulacije ro-bom - nalozi za prebacivanje robe iz jednog u drugi ma-gacin, otpremnice, povrati dobavljaču i sve ostalo.

Za ova dva režima rada karakterističan je manje-više manuelan način manipulacije robom - artikli se najčešće ručno raspoređuju po nekom redoslijedu ili šablonu. O tome vodi računa poslovođa u MP, ili glavni magacioner u veleprodajnom (VP) ma-gacinu. Za relativno male količine robe, ovakav pristup je dovoljno dobar.

Softver za magacin za veliki maloprodajni lanac

Veliki lanac posluje drugačije.

I u ovom slučaju se posao or-ganizuje uz pomoć ERP soft-vera, i sistem rada je isti što se tiče maloprodaje - maloprod-ajni programi šalju ERP-u po-datke o artiklima.

Razlika je međutim u orga-nizaciji rada VP magacina. Ovaj magacin mora da ispuni dva važna zadatka: mora da skladišti i obezbijedi sva-kodnevni ulaz-izlaz ogromnim količinama robe. U ovakvom režimu rada ručne metode manipulisanja i evidencije robe mogu da dovedu (a često i dovode) do strašne zbrke.

Zato je za rad velikih magacina

Zavisno od veličine firme, organizovanje magacina se može povjeriti različitim tipovima trgovačkih softvera


ZAštO Su I MALOj tRGOVINI POtREBNI REtROPuLtOVI

Praktični i korisni

Retropultovi su pul-tovi postavljeni iza izložbeno-prodajnih linija toplih ili rash-ladnih vitrina. U

malim marketima se zbog lim-itiranosti prostora uglavnom postavljaju delikatesne vitrine i njima odgovarajući retro pultovi. Funkcija retropulta u marketu je sasvim praktična, na njemu se pozicionira op-rema neophodna prodavcu za obavljanje poslova uslužnog karaktera kao što su sječenje, mjerenje, mljevenje i pak-ovanje izloženih proizvoda po zahtijevu potrošača. Opremu

u maloj radnji: kako opremiti radnju

Ovi pultovi služe da se njima pozicionira oprema neophodna prodavcu za obavljanje poslova uslužnog karaktera kao što su sječenje, mjerenje, mljevenje i pakovanje izloženih proizvoda po zahtijevu potrošača

vezanu za uslužni karakter de-likatesa najčešće čine mašina za sječenje, ploča za reza-nje nožem, vaga za mjerenje, mašina za mljevenje mesa, mašina za pakovanje i slično... Osim toga, na retropultu je neophodno izdvojiti prostor za pribor koji čine papir za umo-tavanje, kolutovi plastičnih kesa, papirnate kese, streč fo-lija i ostali pribor za higijenu proizvoda, dok poseban pros-tor treba obezbijediti i za su-doper, držač za sapun, ubruse i jednokratne rukavice kojima se obezbjeđuje higijena ruku prodavca.

Vrste retropultova

Radni retropultovi su usta-ljeno funkcionalno i estetsko rješenje ovog segmenta mar-

keta u većini postojećih prodaj-nih objekata. Iza delikatesnih vitrina nalaze se radni stolovi od inoksa - retropultovi, na kojima je raspoređena navede-na oprema i potreban pribor. Iznad radnih stolova, na zidu obloženom pločicama, postav-ljene su razne reklame, pro-motivne ponude ili edukativni plakati, ali u svakom slučaju prostor iznad radne površine nije iskorišten u svom pu-nom kapacitetu za plasiranje proizvoda. Iza potencijalno ambijentalno i funkcionalno najkvalitetnijeg dijela proda-jnog segmenta nemamo ad-ekvatnu propraćenost dizaj-nom i zahtjevima savremene prodaje. Ovakav pristup pro-daje u marketima skoro svih velikih sistema pruža idealnu

priliku maloj prodavnici za unapređenje svog kupovnog ambijenta.

Prodajni retropultovi su idealno rješenje za male pro-davnice imajući u vidu da se iznad radne površine ret-ropulta nastavljaju različiti sistemi izlaganja proizvo-da - na policama, kukama, zakačaljkama, korpama, kuti-jama... Preporučljivo je da dio retropulta koji se nalazi ispod radne površine bude zatvoren, sa kliznim vratima, kako bi se prostor efikasno iskoristio. U taj dio je moguće instalirati rashladu u režimu od +2 do +8°C ili od -18 do -25°C.

Prednosti prodajnog retro-pulta su višestruke, ali prije svega on omogućava da se

Autor: Miodrag dimić, direktor razvoja, Speccon d.o.o. Beograd, [email protected]


gornjoj zoni vizuelno istaknu proizvodi u normalnom ili ak-cijskom režimu cijena. Uslužni karakter prodaje na delikate-su omogućava prodavcu da preporuči istaknute proizvode pa je zbog toga ovaj prostor zgodno iskoristiti i za plasir-anje luksuznih proizvoda. Na prodajnim retropultovima se ne moraju izlagati isključivo delikatesni proizvodi, već je preporučljivo postaviti i asor-timansku ponudu vezanih proizvoda kao i ponudu hljeba i peciva. Prodajni retropultovi se izrađuju od drveta koje kao prirodni materijal ističe tradi-cionalnost i kvalitet proizvo-da. Dizajn samog prostora je topliji zbog prisustva drveta i primjereniji isticanju prirod-nog porijekla proizvoda. Ovakva organizacija prostora omogućava stvaranje jedne ambijentalne cjeline koja ne samo da estetski izgleda mno-go privlačnije već i na jedan nenametljiv način povećava profitabilnost samog marketa. I dok je kod radnih retropul-tova cijeli dio prostora komer-cijalno sterilan i u strategijskoj suprotnosti sa ostalim dijelom prodaje, prodajni retropultovi omogućavaju da se prostor iskoristi u svom punom kapa-citetu.

Postavljanje konfiguracije retropultova

Koliko prostora je potrebno za postavljanje konfiguracije retropultova, ograničavajući se na liniju namijenjenu de-likatesu? Staklene vitrine su dubine od 950 mm do 1.100 mm, dok je standardna du-bina radne ploče retropulta 700 mm. Prostor potreban prodavcu za rad i prolaz između staklene vitrine i ret-ropulta je najmanje 600 mm, što znači da je u prodavnici neophodno izdvojiti prostor dubine između 2.250 mm i 2.400 mm. Minimalna dužina retropulta je u direktnoj vezi sa opremom i potrebnim pri-borom za rad i higijenu. Mini-malnu opremu neophodnu za rad na delikatesu čine mašina za sječenje (prosječne dužine oko 580 mm,) vaga za mjeren-je (oko 420 mm), ploča za re-zanje nožem (oko 300 mm), minisudoper (oko 200 mm) i slobodna radna površina za pakovanje (oko 500 mm), što sa manipulativnim prosto-rom potrebnim za rukovanje opremom postavljenom na retropultu iznosi 2.500 mm. Ukoliko u prodavnici nema uslova za postavljanje ret-ropulta dužine 2.500 mm,

moguće je uštedjeti čak 1.000 mm prostora izmještanjem vage za mjerenje i slobodne radne površine za pakovanje na radnu ploču same staklene vitrine.

U maloj prodavnici preporuč-ljivo je pozicionirati retropult na mjestu koje najmanje mije-nja putanju kretanja kupaca, ali uvijek u neposrednoj bli-zini prodaje hljeba i peciva. Uobičajeno se konfiguracije retropultova postavljaju na suprotnoj strani od ulaza u prodajni prostor.

Odlučujući elementi za izbor prodajnog retropulta

Cijena po dužnom metru radnog retropulta obuhvata inoks radne stolove, kerami-ku postavljenu na zid i razne reklame i postere. Kod njih su uglavnom iskoristive dvije površine - radna površina i donja polica radnog stola, te je njihova funkcija isključivo radnog karaktera, za razliku od funkcije prodajnog retro-pulta koji pored radnog ima izražen i komercijalni karak-ter.

Prodajni retropult je sa leđima od materijala koji je duplo jef-tiniji od keramičkih pločica, a sa postavljenim policama, kukama i ostalim dodacima su ravnopravni u cijeni. Iako ovo nije presudni faktor za odlučivanje, drveni prodajni retopult je jeftiniji po dužnom

metru od najprostije konfigu-racije radnog inoks retropulta.

Ambijentalni element pro-daje je višestruko izraženiji kod prodajnih retropultova. Ovo se ne odnosi samo na de-likatesne proizvode, već prije svega na, akcijsku i asortiman-sku prodaju vezanih proizvo-da. Izdvajanjem proizvoda na poziciju za kačenje potenciraju se izloženi proizvodi ili even-tualno njihova akcijska pro-daja, što je nemoguće izvesti u samoj rashladnoj vitrini u ko-joj smo bombardovani morem različitih ponuda, boja, cijena i slično. Prodajom lice u lice imamo priliku da dobijemo informaciju o tim proizvodi-ma od prodavca, koju inače nemamo kada se isti proizvodi izlažu na promoostrvima ili za njih obezbijeđenim mjestima prodaje.

Vrijeme zadržavanja potrošača na liniji prodajnog retropulta je prosječno uvijek duže nego zadržavanje kod naplatnih kasa. Prostor oko naplatnih kasa je pretrpan parazit polica-ma namijenjenih impulsivnoj kupovini kako bi se povećao promet u marketu. Taj isti kon-cept je potrebno implemen-tirati u segmentu prodajnog retropulta, koji nam pruža potencijalno iste osobine im-pulsivne kupovine i zbog toga je neophodno iskoristiti ga u maloj prodavnici.

50

51

52


IStRAžIVANjE KOMPANIjE REGuS O IZVOZu KOMPANIjA šIROM SVIjEtA

Blago je tu - treba ga otkritiIzvor: Regus, www.regus.com

Kompanije koje izvoze trećinu svoje proizvodnje imaju više šanse za povećanje profita od onih koje su orijentisane na domaće tržište. Međutim, istraživanje je otkrilo da pred kompanijama koje žele da se šire u inostranstvo stoje mnoge prepreke

U svijetu u kome je stalno pri-sutna ekonomska neizvje-snost, izvozno orijentisane kompanije imaju znatno veće prihode i profite od onih koje

su vezane za domaće tržište.

Polovina (50%) svjetskih kompanija koje izvoze, izvijestila je da im se profit po-većao u proteklih 12 mjeseci, dok je od kompanija koje posluju isključivo u svojoj zemlji samo njih 38 posto imalo porast profita. U istom periodu, 59 posto kom-panija koje izvoze, prema onome što su same izjavile, imalo je porast prihoda, što važi za samo 47 posto firmi orijentisanih na domaće tržište.

Razni su razlozi zbog kojih se kompanje teško odlučuju za širenje biznisa na strana tržišta. Stvaranje imidža u inostranstvu, vrijeme potrebno za pripremu i početak rada, cijene nekretnina i papirologija, po-litička nestabilnost i prirodne katastrofe, kao što su poplave i zemljotresi - sve su to pitanja koja sebi, s razlogom, postavljaju kompanije koje razmišljaju o preduzima-nju tog značajnog poslovnog poteza.

O Regusu

Regus je najveći svjetski provajder

fleksibilnih mjesta za poslovanje u čijem

su portfoliu proizvodi i usluge kao što

su moderne i u potpunosti opremljene

kancelarije, profesionalne sale za sastanke,

biznis sale i najveća svjetska mreža studija

za video komunikaciju. Više od 1.000.000

klijenata dnevno koristi usluge i prostorije

kompanije Regus, na više od 1.200 lokacija,

u 550 gradova i 95 zemalja širom svijeta.

To su glavni zaključci izvještaja drugog globalnog istraživanja o izvozu koje je sprovela kompanija Regus, svjetski do-bavljač poslovnog prostora. Zaključci odražavaju mišljenje više od 20.000 vi-sokih rukovodilaca u više od 90 zemalja širom svijeta.

„Naša istraživanja zaista pokazuju da šire-nje u inostranstvo donosi značajne poslovne rezultate“, kazao je Gari Girtler, potpred-sjednik kompanije Regus za Centralnu i Istočnu Europu i dodao: „Međutim, jasno je da se kompanije koje žele da se prošire u inostranstvu suočavaju sa velikim izazovi-ma. Kada splasne početni entuzijazam, kom-panije obično zapnu kod papirologije, krutih propisa ili se suočavaju sa drugim objektiv-nim teškoćama uspostavljanja fizičkog prisu-stva u stranoj zemlji. Rješenje se može naći u poslovnim centrima kakvi su oni koje vodi kompanija Regus, locirana u toj zemlji. Ti centri obezbjeđuju fleksibilan poslovni pro-stor, poznavanje lokalnog biznisa i admini-strativne usluge po razumnoj cijeni i tako kompanijama omogućavaju da uspostave fizičko prisustvo u drugoj zemlji bez finansij-skog rizika koji se tradicionalno povezuje sa širenjem u inostranstvo.“

Glavni zaključci i statistički podaci

• Kompanije koje prodaju na stranim tržištima već drugu godinu zaredom bolje prolaze od onih koje se fokusiraju samo na domaća tržišta. One će vjero-vatnije prikazati povećanje prihoda i/ili zarade.

• Ako se uzme u obzir pozitivan utjecaj izvoza na rast kompanije, anketa pruža analizu koje geografske oblasti se vide kao one na kojima se ostvaruje najveća zarada prilikom izvoza. Anketa je među novim tržištima prepoznala i Europu.

• Pored domaćeg rasta, kompanije su se posebno usmjerile na Kinu (48%), Eu-ropu (41%) i Sjevernu Ameriku (36%), ali Indija (31%) i Južna Amerika (31%) ih prate u stopu.

• Njemačka potvrđuje svoju ulogu ključ-nog izvoznika u Kinu (56%) odmah iza Japana (60%).

• Meksičke kompanije se ističu pristu-pom koji je mnogo više geografski ograničen i prednost za dugotrajnije širenje daju SAD. One su također naj-manje zainteresovane za širenje u Kinu (28%).

• Ispitanici su naveli administraciju i ci-jene nekretnina (60%) kao najveće iza-zove prilikom uspostavljanja prisustva u inostranstvu. Upravljanje rizikom (44%), lokalni porezi i propisi (43%) i izgradnja imidža u inostranstvu (42%) predstavljaju sljedeće najveće prepreke.


• Indijske (80%) i njemačke (78%) kom-panije posebno brinu zbog administra-cije i cijena nekretnina.

• Izgradnja imidža u inostranstvu pred-stavlja posebnu prepreku za meksičke (54%), britanske i brazilske kompanije (po 50%), a najmanju za japanske fir-me.

• Nestabilna tržišta, vjerovatnoća prirod-nih katastrofa, politički rizik, loši zako-ni i zaštita, kao i lokalni protekcionizam doprinose da upravljanje rizikom bude prepoznato kao druga najveća prepreka (44%) koju je otkrila anketa.

• Kineske (66%) i japanske (65%) kom-panije najčešće smatraju da upravljanje rizikom predstavlja izazov planovima za širenje na strana tržišta.

• Manje kompanije više brinu o uprav-ljanju nekretninama i administracijom (63%) nego one velike (55%), pri čemu se ističe da su početni troškovi za obez-bjeđivanje prostorija i administracije veći teret za manje sisteme.

• Suprotno od toga, male kompanije ma-nje brine upravljanje rizikom (42%) nego one velike (48%), što može da uka-že na to da je manji uvid u ovaj problem na nivou malih kompanija, odnosno da mala preduzeća smatraju da to ne mogu da priušte, pa stoga nije primjenljivo.

• Izvoz je jasno povezan sa većim rastom prihoda i zarade preduzeća u cijelom svijetu.

• Međutim, uspostavljanje prisustva u inostranstvu suočava velika i mala pre-duzeća sa određenim brojem teških izazova.

• Da bi prevazišla te izazove, kompanije treba da traže razne dobavljače uslu-ga poslovne podrške koji imaju mreže u ključnim geografskim oblastima za širenje u inostranstvo i koji mogu da pruže fleksibilni radni prostor, usluge izgradnje imidža i administracije, a koje su pristupačne i mogu da se prilagode rastu poslovanja u inostranstvu.

Metodologija istraživanja

Tokom septembra 2012. anketirano je više

od 24.000 ispitanika - poslovnih ljudi iz više

od 90 zemalja. Kao izvor podataka korištena

je baza kompanije Regus, koja sadrži

kontakt podatke više od milion poslovnih

ljudi lociranih širom svijeta. Ovom bazom

kontakata su na reprezentativan način

obuhvaćeni viši rukovodioci i vlasnici

kompanija širom svijeta. Učesnici ankete

pitani su šta je po njihovom mišljenju

najveći izazov u pogledu produktivnosti u

slučaju rada kod kuće. Istraživanje je vodila

i administrirala nezavisna organizacija,

MindMetre, www.mindmetre.com

Moji prihodi su rasli u prethodnih 12 mjeseci

Uglavnom izvozno orijentisanekompanije

Uglavnom orijentisane na domaće tržište

0% 60%10% 20% 30% 40% 50%

Moj pro�t je rastao u prethodnih 12 mjeseci

Uglavnom izvozno orijentisanekompanije

Uglavnom orijentisane na domaće tržište

0% 60%10% 20% 30% 40% 50%

54

istorija brendamart 2013 www.instore.ba

FRuCtAL

Sredinom prošlog stoljeća posadili smo naše prvo drvo. Od njegovih plodova napravili smo sokove, nektare i druge proizvode prirode kakve niko prije nije okusio. Čisti kao priroda iz koje su potekli, svježi i okrepljujući kao voće iz kojeg su nastali. Cijeli svijet sada izgleda drugačije, ali su naši proizvodi isti kao kada smo ih prvi put napravili. Zato što ih i dalje pravimo sa istom strašću, predanošću i ljubavlju. U saradnji sa prirodom.

Priredila: Milica Petrović, [email protected]

Tako svoju priču o Fructalu počinju oni koji su njegovu tradiciju započeli prije više od 60 godina, koliko ovaj brend nastoji da bude simbol vrhun-

skog kvaliteta, tradicije i povezanosti sa svim što je dobro i dolazi iz prirode. Vremenom, Fructal je postao brend uz koji su odrastale brojne generacije širom regije. Osim nastojanja, sinonim je kvaliteta, tradicije, ali i inovativnosti i razvoja kroz vrijeme, brend koji prati, ali i stvara trendove.

Historija koja se piše kvalitetom…

Prvo drvo jabuke zasađeno je 5. oktobra

1945. godine, i sve od tada, Fructal se trudi da ostane vjeran potrebama svojih potrošača. Logo kompanije i simbolizuje to prvo zasađeno drvo, a inspiracija za naziv brenda potiče od riječi frutta koja znači voće, koje je neprestano korišteno u cijelom Fructalovom portfoliu. U prilog toj filozofiji govori i Fructalov slogan: U saradnji sa prirodom!

Prelomna godina

Za Fructal je prelomna godina 1963. kada je počela izgradnja novih proiz-vodnih objekata i bazena za voćne kaše i pulpe od 925 tona. Kompanija je napre-dovala, uvodila mehanizaciju i modern-izaciju tehnoloških procesa postavljajući temelje Fructalovog kvaliteta i imena.

U saradnjisa prirodom

Put prema vrhu kompanija je nastavila jačanjem i uvođenjem novih brendova, a najstariji među njima je Dvojni C. Jedan od prvih oglasa u štampanim medijima komunicira upravo ovaj voćni napitak jedinstvenog osvježavajućeg okusa koji brzo postaje omiljen kod potrošača.

Briga za najmlađe

U šezdesetim i prvoj polovini sedamde-setih godina prošlog stoljeća, Fructal je in-tenzivno ulagao u tehnologiju. Nove linije za punjenje sokova i pića u staklenim bocama doprin-ijele su vrhunskom kvalitetu Fructalovih proizvoda. Go-dine 1974. obilježava početak proizvodnje sokova za djecu pod brendom Frutek, koji i danas ima snagu jakog brenda u regiji stare Jugo-slavije. Dalje ulaganje u raz-voj Fruteka samo je potvrda misije kompanije koja brine o svim generacijama i vrlo dobro zna kakva njega, ljubav i odgovornost su potrebni, da bi najmlađi bili razigrani, zdravi i zadovoljni. Ovim sokovima, uz koje mališani odrastaju skoro četiri deceni-je, 1982. godine pridružuje se portfolio dječijih kašica.

1965.godina, Slovenija

1970. godina, Slovenija


Novi hit

Nekoliko godina investicija doprinijele su kvalitetnijoj proizvodnji ili širenju programa. U Sloveniji, 2000. godine, ali i okolnim zemljama regije, hit je postao brend Fruc - portfolio voćnih napitaka, pakovanih u plastične boce sa širokim vratom, koji je donio Fructalu nagradu za komunikacijsku izvrsnost Ef-fie. Osvežavajući ukusi, kao i moderan dizajn, vesele razigrane boje etiketa Fruc voćnih napitaka, koje odišu mladalačkom energijom i posebnošću, na tržištu Srbije lansirani su prošle godine, a komunika-ciona platforma voćnih napitaka Fruc obraća se ciljnoj grupi - tinejdžerima, s porukom „Fruc: Off dosadi - uživaj!”.

Nova ambalaža

Godina 2001. za Fructal bila je prekret-nica. Novim ulaganjima u KHS liniju, omogućeno je punjenje sokova i voćnih napitaka u novu plavu staklenu 200 ml bocu, koja postaje bestseler u 2003.

Na sajmu Inpak u Gornji Radgoni usli-jedila je i nagrada Slovenački Oscar za ambalažu, upravo za ovu plavu bocu Blondy. Zatim je 2005. još dobila nagra-du Effie za akciju Strast ima novi oblik.

Planovi za budućnost

Iz Fructala obećavaju iznenađenja, koja će za cilj imati zadovoljenje i najistan-čanijih ukusa. Frutabela barovi su u novom modernom atraktivnom dizajnu, portfoliu Fruc voćnih napitaka pridržuju se novi osvježavajući okusi. Očekuje se i proširenje portfolia renomiranog brenda Fructal Natura - nova linija 100% voć-nih, voćno-povrćnih sokova za zdravlje i dobrobit organizma.

Fructal ima osam međunarodnih nagrada kvaliteta za sokove, nektare i voćne napitke

Voćni i čokoladni barovi

Iz Fructala kažu da im nikada ne nedostaju izazovi. Rezultat istraživanja tržišta i kreativnog rada zaposlenih su voćni baro-vi - slatkiši od voća i žitarica. Proizvodnja voćno-žitnih i čoko-ladnih barova počela je 1990. godine. Lansirani su najprije pod različitim imenima sve do do 2001. godine kada je rođena “zvijezda” - Frutabela.

Frutek igrace zivali A4.indd 1 22/9/06 3:10:02 PM

Oglas iz 2007. godine, tržište Slovenije, specijalizovani magazini Mama i Moj malček

56

e-trgovinamart 2013 www.instore.ba

INtERNEt I MOBILNE APLIKACIjE u POSLOVANju

U protekla dva nastavka ovog serijala, nadam se bar, ubije-dio sam vas da je za uspješ-no poslovanje neophodno da posvetite dužnu pažnju

internetu kao kanalu komunikacije i promocije, ali i povećanja prodaje i ra-zriješili smo dilemu treba li imati i web stranicu kada nam društvene mreže već pružaju tolike mogućnosti. Pošto smo stvar postavili na dobre konceptualne temelje, vrijeme je da krenemo dublje. Počnimo od osnove vašeg online po-stojanja, od web stranice.

jednostavno, a komplikovano

Moj prijatelj pravnik ima običaj da kaže: „Korporativni web site je u suštini vrlo jednostavan. On treba da sadrži na-slovnu stranu, o nama, stranicu sa proi-zvodima i kontakt stranicu“. Pojedno-

Web site - vaš izlog u svijet Na prvi pregled vaše web stranice treba da bude nedvosmisleno jasno ko ste, čime se bavite, koje su vaše prednosti i za šta je najbolje da neko kontaktira sa vama

Autor: Miloje Sekulić, internet i poslovni konsultant, suvlasnik agencije Homepage, www.homepage.rs

stavljeno gledano, on donekle i jeste u pravu. Ova tema je međutim toliko ši-roka, jer web site na svom nacionalnom domenu pruža tako mnogo mogućno-sti, da će mu sigurno biti posvećen bar još jedan poseban, a možda i više nasta-vaka serijala. Hajde da sada napravimo osnovni pregled. Pristup “od manjeg ka većem“ je uvijek dobro primijeniti u razmišljanju koje informacije, na koji način i u kojoj formi treba da se na nje-ga postave i koje funkcionalnosti treba

da sadrži. Nemojte odmah da ulazite u izradu portala, online prodavnica i web magazina. Uvijek se postavlja pitanje koji su vaši kapaciteti, koje vrijeme, energiju i sredstva možete u ovu svr-hu uložiti. Bolje je krenuti manje am-biciozno pa osjetiti pozitivne efekte i steći iskustvo, nego u početku postaviti nerealne ciljeve koji ni poslije previše vremena i uloženog novca ne uspijemo da dosegnemo, a to rađa frustraciju i dovodi do odustajanja.


Web stranica je prvenstveno mjesto koje vam daje legitimitet, koje vas predstavlja i nudi osnovne informaci-je o vama. Slika i grafika također daju informaciju, a ništa ne djeluje tako loše kao stranica zastarjelog dizajna, urađena u arhaičnoj tehnologiji, koja nije godinama ažurirana. Stilovi u web dizajnu se mijenjaju, tehnologije na-preduju i stranicu bi zato trebalo redi-zajnirati na dvije do tri godine. Osim atraktivnog dizajna, koji bi trebalo da bude primjeren grani poslovanja u ko-joj ste, veoma je bitno da su tekstovi kojima se predstavljate jednostavno, informativno i interesantno napisani. Sem toga, oni treba da zadovolje osno-ve pisanja prilagođenog pozicioniranju na pretraživačima. Ova tehnika pozna-ta je pod nazivom On site SEO i osim dijela koji se odnosi na pisanje tekstova ima i svoju tehničku stranu. Zahtije-vajte od izvođača radova na vašoj web stranici da ona u startu bude urađena

po SEO principima. Koštat će vas malo više u startu, ali ćete uštedjeti kasnije na promociji.

Ko ste i kako da kontaktiramo sa vama?

Na prvi pregled vaše stranice treba da bude nedvosmisleno jasno ko ste, čime se bavite, koje su vaše prednosti i za šta je najbolje da neko kontaktira sa vama. Neophodno je da istaknete dokaze koji potvrđuju vaše kompetencije u nekoj oblasti. To mogu da budu informacije o nagradama i priznanjima, iskustva zadovoljnih klijenata, ali i razni certi-fikati i druge potvrde vaše stručnosti, profesionalnosti i kvalifikovanosti za saradnju. Ljudi danas, posebno zbog krize u kojoj smo, traže sa kim će da sarađuju, ali im je više nego ikada po-trebno da to budu pouzdane i kredi-bilne osobe i kompanije. Olakšajte im to! Kada kažem olakšajte to znači da se

jasno i nedvosmisleno predstavite, ali i da snažno istaknete i date više različitih mogućnosti za kontakt sa vama. Neop-hodno je naravno, ako se za to odluči-te, da poruku upućenu preko forme na stranici neko u kompaniji pročita i na nju u roku od najkasnije 24 sata radnim danom ili do 48 sati vikendom, i odgo-vori. Ni starom dobrom telefonu i fak-su, koji se još masovno koristi, ništa ne fali. Najbitnije je da su kontakti ažurni i da “ima nekoga sa druge starne žice“.

šta sve treba postaviti na stranicu?

Na web stranici svakako treba da budu predstavljeni proizvodi i-ili usluge koje nudite, ali budite oprezni u vezi sa mogućnošću da taj prikaz bude ažu-ran. Posebno se to odnosi na cijene i mogućnost da se do pojedinih artika-la dođe. Nema ništa više frustrirajuće od netačne ili neažurne informacije na web stranici. Naročito se to odnosi na pružaoce velikog broja pojedinačnih usluga, kao što su turistička putovanja ili na ponudu proizvoda široke potroš-nje. Ukoliko niste u mogućnosti da organizujete svakodnevno ažuriranje, neka bar prikaz bude generalan i in-formativan. Detaljan opis uz atraktivne fotografije osnovnih proizvoda, onih po kojima ste poznati u industriji, uz katalog svih proizvoda koji može da se preuzme u .pdf formatu sasvim je do-voljan za početak. Najbolje je, ako ste u prilici, a u FMCG sektoru ste, da po-vežete stranicu sa softverom koji pra-ti vaše poslovanje. Iz njega možete da izvlačite podatke koji su vam potrebni o proizvodima, njihovom broju i mo-gućnostima za naručivanje ili kupovinu i slično. Uvijek je dobro da fotografi-je proizvoda budu atraktivne i odmah pripremane u više formata što omogu-ćava njihovo različito kombinovanje na stranama stranice.

Kako stranica zarađuje?

Kada smo sve prethodno apsolvirali postavlja se pitanje svih pitanja, a ono glasi: “Kako stranica zarađuje?”. Ako ste na ovo pitanje odgovorili: “Tako što se na njemu naručuju i-ili čak plaćaju pro-izvodi i usluge”, niste na dobrom putu. Naravno da je elektronsko poslovanje cilj kome treba težiti, ali na putu ka njegovom ostvarivanju više je prepreka koje mogu da vas zaustave na nekoj od stepenica. One obično nisu u virtuel-noj, nego u realnoj sferi i tiču se or-ganizacije poslovanja. Dobro je zato krenuti postepeno.

58

standardizacija mart 2013 www.instore.ba

OSNOVNI KRItERIjI ZA dEFINISANjE EKO PROIZVOdA

Benefiti koje ovakvi artikli donose su ogromni i značajno preovladavaju u odnosu na samu cjenovnu konkurentnost spram konvencionlanih proizvoda

Autor: Predrag todorović, Authorized Business development Manager za Centralni i Istočni Balkan, Werner & Mertz

U nježnim bojama, bez agresivnih poruka

Riječi EKOLOGIJA i EKONO-MIJA na starogrčkom imaju iste korijene. Riječ ‘ekologija’ tako čine riječi oikos + logos, što u prevodu znači nauka o domu,

a riječ ‘ekonomija’ se sastoji od oikos + nomija, što u bukvalnom prevodu znači upravljanje domom. Ovako etimološki opisane, obje ove riječi i nisu tako razli-čitih značenja, jer se obje odnose na dom i odnos ljudi prema njemu. Ako uzmemo da je dom ljudskoj rasi ova planeta, i po-gledamo do kakvog stanja je ekonomija, odnosno interes kao njen glavni pokre-tač, dovela čitavo čovječanstvo u smislu klimatskih, ekoloških i drugih promjena, mislim da svi treba da se zapitamo kako da ekologiju i ekonomiju pomirimo. Od-govor na to pitanje, bar zasada, pronađen je pod jednom odrednicom, a to je ODR-ŽIVI RAZVOJ (sustainability).

šta održivi razvoj podrazumijevaNačelo održivosti znači da korištenje postojećih resursa mora biti pažljivo i ekonomično, kako bismo ih sačuvali za generacije koje dolaze. Geslo održivog razvoja je: “Misliti danas na sutrašnjicu“.

Održivost se oslanja na tri principa:

1. Ekonomska održivost - znači da se do-segnuti nivo bogatstva zadrži i ostane stabilan. U isto vrijeme se resursi mo-raju tretirati pažljivo kako bi se dugo-ročano prihodovalo.

2. Ekološka održivost - znači da prirodna okolina i njeni prirodni resursi mora-ju biti sačuvani za buduće generaci-je. Ovo se odnosi na sve teme poput

klimatske zaštite, zaštite živih vrsta i povećana upotreba obnovljivih izvora (poput vjetra, vode i solarne energije).

3. Socijalna održivost - znači da podjela bogatstva u društvu treba da se odvija na takav način da svako može da ostva-riti profit. Cilj je postići život vrijedan življenja, koji će biti prihvatljiv za bu-dućnost u poštenom okruženju.

Kako je sve počelo - historijaRane osamdesete su bile ključne jer upra-vo tada se čovječanstvo suočilo sa moguć-nošću da se tehnologija koju je stvorilo vrati nazad kao bumerang u obliku tra-gičnih nesreća, kao što su bile ekspolozija nukleranog rektora u Černobilu i izliva-nje žive u Rajnu iz skladišta Sanodoz u Bazelu. Kao poslije pijanstva, otrežnjenje je bilo veoma bolno. Ukratko, nastupila je prava promjena načina razmišljanja i nastali su prvi ekološki pokreti u obliku

nevladinih organizacija. U Zapadnoj Eu-ropi kritički nastrojeni ekolozi i hemičari su preporučivali da se ponovo posegne za dokazanim prirodnim aktivnim sup-stancama za čišćenje domaćinstva, kao što su sirće, špiritus, limunska kiselina, sapun i slično. Upravo tada su se pojavile prve kompanije koje su počele da nude ekološke proizvode. Jedan od pionira u tom razvoju je i brend Frosch, kompani-je Werner & Mertz GmbH iz Mainza u Njemačkoj.

Kako prepoznati EKO proizvode?Čuli smo za EKO proizvode, ali kako da ih prepoznamo u moru proizvoda za odr-žavanje higijene u kući? Krenimo redom. Prvo da vidimo koji su neki od osnovnih kriterija da bi se neki proizvod uopće mogao nazavati ekološkim.

Osamdesetih godina, kada je sve počelo,

*minimum ispunjenih uslova za dobijanje svakog od ovih standarda

Hijerarhija standarda po zahtjevnosti svakog od njih

formula* tj. sastav proizvoda*

formula + pakovanje*

obuhvaćen kompletan ciklus proizvodnje i logistike* (proizvod + proizvodnja + sirovine + logistika)

Održivost

Ekonomija Ekologija društvoZaštita životne sredine

za svaki korak u proizvodnom lanacu za svaku lokaciju*(proizvod + proizvodnja)


Certifikacija EKO proizvodaPokreti zelenih okupljenih kroz razne nevladine organizacije, kao i kroz političke partije još Osamdesetih počinju da postav-ljaju neke standarde za EKO proizovde. Godine 1992. te stavove prepoznaje i EU Komisija koja etablira EU Ecolabel - standard certifikacije koji ima cilj da okuraži dalji razvoj kompanija koja pružaju visoki ekološki nivo proizovda i usluga. Znak ecolabel na

proizvodima nije obavezan i kada ga kompanija posjeduje, a i čitav koncept počiva na principu dobrovoljnosti. Visokostručna certifikovana tijela u svakoj zemlji članici dodjeljuju certifikate za svaki pojedinačni proizvod koji ispuni visoke standarde.

Cerifikakati za proizvođače Osnovana 2005. na dobrovoljnom principu, ova organizacija danas okuplja više

od 175 europskih proizvođača i distributera proizvoda od sapuna, deterdženata i proizvoda za održavanje higijene i čišćenje kako u domaćinstva tako i u industriji, koji zajedno predstavljaju 85 posto ukupne proizvodnje tih proizvoda. Cilj ove organizacije je da podstakne cijelu industriju da kontinuirano poboljšava svoje

pocese u cilju postizanja održivog stepena proizvodnje kao i da pod-stakne potrošače na usvajanju održivih načina pranja i održavanja

higijene u svom domaćinstvu.

ISO 14000 - Environmental management - ISO 14000 standardi se bave različitim aspektima upravljanja zaštitom životne sredine. Pružaju praktične alate za kom-panije koje žele da se identifikuju i kontrolišu svoj utjecaj na životnu sredinu kao i da usavršavaju svoje ekološke perfomanse. ISO 14001:2004 и ISи 14004:2004 imaju fokus na ekološke sisteme upravljanja.

EMAS - The EU Eco-Management and Audit Scheme (EMAS) predstavlja alat za uprav-ljanje preduzećima i drugim organizacijama kako bi ocijenili, prijavili i poboljšali svoje ekološke performanse. Najnovijom uredbom Europskog parlamenta (EU) No. 1221/2009 postavljaju se tri osnove čitavog prin-cipa rada EMAS-a: performanse, kredibilitet i transparentnost.

nisu postojali nikakvi standardi prema kojima bi se EKO proizvodi mogli rav-nati. Iz tog razloga će nam kao primjer poslužiti kompanija Werner & Mertz, pionir u ovoj oblasti, kako bismo vidjeli koje parametre su postavili za EKO pro-izvode:

1. Formula mora biti na bazi prirodnih aktivnih sastojaka koji imaju dobre ka-rakteristike u čišćenju tako da proizvo-di budu efikasni.

2. Tenzidi koji se upotrebljavaju moraju biti biljnog porijekla i iz obnovljivih plantaža - s visokim stepenom brze bi-orazgradljivosti.

3. Sve formule moraju biti dermatološki testirane. Izbjegavaju se ili minimal-no koriste blagi konzervansi i pažljivo odabrani blagi parfemi (gdje je to ne-ophodno).

4. Svi proizvodi moraju da budu bez hemikalija opasnih po život kao što su fosfat, borat, formaldehid, NTA, EDTA, hаlаgаnаrganskih jedinjenja, PVC.

5. Koristi se isključivo ambalaža koja se može 100% reciklirati, a već je naprav-ljena od 65% recikliranih materijala.

6. Saradnja sa WWF organizacijom kroz odgovorne akcije.

7. Proizvodnja u skladu sa načelima odr-živosti, koja je istovremeno certifiko-vana standardima EMAS, ISO 14.001 i AISE.

I ostali proizvođači su se trudili da na manje-više sličan način naprave eko proi-zvode, pa ih zato na polici uglavnom pre-pozanjemo po nježnim nijansama zelene i plave boje bez agresivnih poruka poput “ubija bakterije” ili “uništava buđ” i slič-no. Nedostatak parfema je jedan od zna-čajnih putokaza da ste na pravom mjestu što znači da proizvod ima prirodan mi-ris limuna ili sirćeta, narandže i drugih prirodnih sastojaka. Upravo nedostatak jakih parfema kod naših kupaca izaziva otpor prema kupovini EKO proizvoda, jer su navikli da povezuju jake parfe-me u proizvodima sa osjećajem čistoće u domaćinstvu. Upravo jaki parfemi u hemijskim proizvodima jesu jedan od značajnih izazivača alergijskih reakcija. Pakovanja su obično napravljena od ma-terijala (kukuruzna plastika) koji se može 100% reciklirati.

Certifikacija…Ako tražimo zvaničnu potvrdu da je neki proizvod EKO, nažalost nećemo je

naći, jer ne postoji obavezujući certifikat na nivou Europe. Praktično se srećemo sa, prije svega, dobrovoljnim pristupom svakog proizvođača da uradi potpunu certifikaciju svojih proizvoda, kao i same fabrike. Tako da možemo naići na dva tipa certifikacije: certifikacija proizvoda i certifikacija proizvođača.

Za certifikaciju samog proizvoda, bar kada je Europa u pitanju, nameće se samo jedan općeprihvaćen certifikat, a to je EU Ecolabel. Certifikacija proizvođača je već mnogo razvijenija i tu srećemo, prije sve-ga ISO 14000 - Environmental ma-nagement standard – koji je bio dugo i jedni ozbiljni standard da bi to danas postao EMAS (The EU Eco-Manage-ment and Audit Scheme), koji je doni-jela EU komisija i koji na sveobuhvatniji način tretira sve aspekte proizvodnje.

da li su ekološki proizvodi skupi? Odgovor na ovo pitanje ne može biti jednoznačan jer ako kompanija proizvo-đač EKO proizvoda zaista želi da poštuje sve norme propisane EMAS standardom onda njena proizvodnja ne može biti jefti-na. Međutim, benefiti koje takav proizvod donosi su ogromni i značajno preovla-davaju u odnosu na samu cjenovnu kon-kurentnost u odnosu na konvencionalne proizvode. Dosta proizvođača EKO pro-izvoda je iz raznih razloga prinuđeno da prodaje svoje proizvode skupo, pa se na taj način stvara slika da su EKO proizvodi skupi. Ipak, primjer kompanije W&M, sa brendom Frosch, ukazuje da je moguće imati cijenu u nivou vodećih konvencio-nalno proizvedenih brendova, a da su pri tome ispunjeni najviši EKO standardi.


Proizvodnjom sira se bavim od 1998. go-dine i imamo farmu

na području općine Kupres, tačnije Paklina. Na 1.200 me-tara nadmorske visine imamo 700 ovaca domaće pasmine Pramenka, a godišnje proiz-vodimo negdje od 3-4 tone sira, ovisno o godini. Pre-

zadovoljni smo plasmanom proizvoda. U biti, cijela nam je proizvodnja unaprijed rezervirana iz godine u godi-nu, ali zbog samog nedostatka sira na tržištu, svi proizvođači mogu prodati svoj proizvod. Prije svega radi se o kvali-teti, što dokazuju zlatne pla-kete sa brojnih sajmova u zemlji. Sve uzorke šaljemo na mikrobiološku analizu u Bihać. Matični fakultet mi je u Zagrebu, pa sam i tamo slao

Pariramo francuskim i švajcarskim sirevima jedna od stvari koje našoj zemlji mogu donijeti prepoznatljivost u svijetu zasigurno su autohtoni proizvodi, spravljeni po tradicionalnoj recepturi koji maksimalno koriste prednosti onog što kod nas nesumnjivo postoji - čist zrak, nezagađena voda i zemlja. Sigurno bi proizvođači sireva mogli povećati proizvodnju kada bi država prepoznala isplativost ulaganja u ovaj vid proizvodnje

ILIjA SMILjANIć, PROIZVOđAč

sir na analizu. Standardiza-cija će sigurno donijeti puno dobroga jer svaki zakon ako poštuje struku ide ka prospe-ritetu. Problem je na terenu. Teško je ljude educirati i teško je doći do mikrobiološke is-pravnosti ovčijeg mlijeka zbog lokacije samih farmi. Kod nas je tu na području To-mislavgrada planina Ljubuša, gdje puno ljudi iz Hercego-vine vodi na proljetni izgon ovce i bavi se proizvodnjom

sira iz mješine. Ljudi su tu bez struje, vode, teških pris-tupnih puteva… Naravno bez infrastrukture se ne može tu napraviti značajniji isko-rak. Tu bi se trebala uključiti država i lokalna zajednica da omogući dugoročni plan raz-voja tog područja da omogući ljudima lakše funkcioniranje. Problem i je što su autohtoni proizvođači na bazi tzv. kućne radinosti i kod nekih onda i nema ozbiljnijih firmi i mlje-

ZAštItA KVALItEtA BH. SIRA

Proizvođači autohtonih sorti - livanjskog, vlašićkog ili hercegovačkog sira iz

mijeha - sačuvali su recepte od svojih predaka i na taj način nastavljaju tradiciju proizvod-nje kvalitetnih sireva. Naša je sirovina za sireve mlijeko bogato aromatičnim tvarima. Naši sirevi su bolji od mno-gih na tržištu, jer su naprav-ljeni od mlijeka autohtonih pasmina, koje su konzumirale svu botaničku raznovrsnost ljekovitog bilja Hercegovine. Cijelo bogatstvo aromativne

tvari pretvorile su u mlijeko od kojeg se proizvodi taj sir. Nemoguće je usporediti kvali-tete ovakvih sireva s onima koji se proizvode od mlijeka krave koja se drži zatvorena 45 dana u štali i hrani se koncentratima i sirovinama, čak i životinjskog podrijetla. Udruga Pramenka u suradnji s Agronomskim fa-kultetom u Mostaru i Poljop-rivrednim fakultetom u Sara-jevu već duže vrijeme radi na zaštiti i standardizaciji kvali-tete bh. sira. Potrebno je uvesti promjene i odrediti standarde kako bi se osigurala vrhunska kvaliteta domaćih sireva. Da-nas imamo ogromnu razliku u kvaliteti sireva zbog različite tehnologije, uvjeta pravljenja

VINKO BAtINIć, PREdSjEdNIK udRuGE PRAMENKA

sira, higijene mlijeka pa i uv-jeta skladištenja. Brendiranje je jako važno, vlašićki sir nije ništa manje kvalitetan od grčke fete, hercegovački sir je raritetan sam po sebi, svega je par zemalja u kojima se proiz-vodi. Kod nas je oko stotinjak proizvođača autohtonih sireva koji proizvode više od jedne tone i nemaju problema s pro-dajom sira. Od onog trenutka kad se kvaliteta izjednači, neće biti problem ući u proces zaštite i standardiziranja sireva. Zakonski okvir je stvoren, a u tijeku je registracija certifikaci-jskih kuća koje bi trebale pra-titi taj standard, nadam se da ćemo već sljedeće godine imati dobre rezultate. Autohtonim

proizvođačima sira, budući da su unaprijed prodali svoje proizvode, ne bi trebao preds-tavljati problem skori ulazak susjedne Hrvatske u Europsku uniju i daljnji plasman njiho-vih proizvoda na to tržište. S utvrđivanjem standarda i dobivanjem odgovarajućih certifikata te kad se zadovolje svi higijenski normativi, naših autohtonih sireva će biti sve više na policama bh. trgovina. Očekujemo veći angažman ministarstva poljoprivrede i država uopće, koja treba zaštiti proizvođače, dati im neku dodatnu snagu i poticaj. Autohtoni sirevi su potenci-jalno najveći brendovi u ovoj državi.

iz četiri ugla

Pripremila: Katarina Sulić


Osnova nove politike kva-liteta (Quality Policy) EU je stvaranje sistema

zaštite i podizanje vrijednosti poljoprivrednih i prehram-benih proizvoda s posebnim svojstvima i karakteristikama koja proizilaze iz njihovog geografskog područja, tra-dicionalnog načina njihovog spremanja i imaju tzv. tra-dicionalno obilježje. U tom smislu, sir kao važna namir-nica u ishrani ljudi danas ima i širi značaj jer predstavlja kul-turno i tradicionalno ogledalo nekog područja ili zemlje.Od cjelokupne proizvodnje tradicionalnih sireva u BiH

veliki dio otpada na proizvod-nju u individualnim poljop-rivrednim gazdinstvima, koja nije pod nadzorom stručnih službi i čiji proizvodi se konzumiraju najviše unutar samog gazdinstva (za vlastite potrebe). Svi subjekti u poslo-vanju sa hranom, bez obzira na njihov tradicionalni način proizvodnje, mogu staviti na bh. tržište samo hranu propi-sane kvalitete koja ispunjava pravila o higijeni zdravstvenoj ispravnosti hrane u svim faza-ma proizvodnje, prerade i di-stribucije. Na prijedlog Agen-cije za sigurnost hrane BiH, Savjet ministara BiH donio je

sve potrebe propise usklađene sa propisima EU da bi se mli-jeko i proizvodi od mlijeka nesmetano stavili na tržište.Pored ovih propisa EU je nor-mativno uredila i mogućnost registracije i zaštite hrane s posebnim svojstvima i ka-rakteristikama koja proizi-laze iz njihovog geografskog područja i tradicionalnog načina njihovog spremanja, te omogućila i poljoprivred-nicima iz zemalja van te aso-cijacije da kod njenih organa pokrenu postupak zaštite svojih proizvoda. To znači da bi i hrana iz BiH, i pored toga što mi nismo članica EU,

mogla nositi iste oznake kao i ona koja potiče iz Njemačke, Francuske ili bilo koje druge države članice EU. Na taj način se našim proizvodima otvaraju vrata tržišta od neko-liko stotina miliona potrošača. Treba naglasiti da je predus-lov za zaštitu kod organa EU prethodna zaštita oznaka po nacionalnom zakonodavstvu usklađenom sa propisima EU. Otvara se prilika za domaće proizvođače tradicionalnih proizvoda, koji bi zaštitom oznaka originalnosti i oznaka geografskog porijekla trebali podići konkurentnost svojih proizvoda.

Dugo sam u stočarstvu, a posljednjih pet godina proizvodim čisti kozji

sir. Recepturu sam usavršio uz pomoć mikrobiologa Perko-vića. Radi se o čistom kozjem siru, bez primjesa drugog mli-jeka. Osnova porodične farme je uzgoj koza. Zasad godišnje proizvedem nešto manje od tone sira i nemam problema s prodajom. Gotov je plan i za novi objekt koji bi mi omo-

BERISLAV SOLdO, PROIZVOđAč

gućio širenje, time i otvaranje novih radnih mjesta. Radi se o većoj investiciji za koju država, odnosno ministarstva poljo-privrede (državno i federalno) nisu pokazali interesa. Pomoć sam dobio od njemačke or-ganizacije Help, koja mi je dijelom financirala mašinu za vakumiranje. Ista organizacija mi je nudila pomoć za dobiva-nje ISO certifikata, no nemam još uvijek gotov objekt kojim

bi povećao količinu proizvod-nje. Vjerujem da postoji veliko tržište za proizvode od kozjeg mlijeka, sirne namaze i sl. Sve se svodi na dobar objekt, a ja sam ovo počeo iz hobija. Želio sam samo kvalitetan sir, ljudi su to prepoznali. Vjerujem da će standardizacija bitno utje-cati na kvalitetu sireva i zapo-šljavanje ljudi. Ja proizvodim čisti sir, po visokim standar-dima, vršim kontrolu kvalitete

vode, kontrolu životinja, ra-dim profesionalno. Mogao bih odmah zaposliti pet ljudi da imam gotov objekt koji vrijedi 120.000KM, sam bih mogao snositi tek dio tih troškova jer i sada moram stalno imati odre-đena sredstva za predviđene troškove. Godišnje platim 200 dnevnica radnicima na imanju, ali nisam zadovoljan ponaša-njem države. Smatram da ne pomažu dovoljno proizvođače.

dRAGAN BRENjO, šEF OdSjEKA ZA SIGuRNOSt HRANE, AGENCIjA ZA SIGuRNOSt HRANE

kara, time i analiza, jer se radi o malim količinama sira. Smisao svake ekonomije je širenje. Mi smo u tom prav-cu investirali i u restoran s domaćim proizvodima na samoj farmi. Tržište te tjera da se moraš širiti, rado bih uložio u veću proizvodnju

sira, no bojim se obzirom na postupke ministra poljop-rivrede. Ukinuti su nam i poticaji u ovčarstvu, a stalno se stvara prostor uvoznim lobijima. Žalosno da je u To-mislavgradu koji ima 20.000 ovaca, u prodajnim centrima rumunjska janjetina. Ipak vje-

rujemo da će stvari biti bolje i da idemo ispravnim putem, jer je nakon godina rada na-pravljen program u suradnji s Poljoprivrednim i Prehram-beno-bio tehnološkim fa-kultetom u Sarajevu o zaštiti tih sireva. Sir koji mi proiz-vodimo proizvodi svega pet

zemalja na svijetu. Dokaz kvalitete autohtonog bh. sira je i nedavni sajam u Italiji gdje je u konkurenciji 500 si-reva naš sir ušao u prvih 10. Da država ubrizga novac u in-frastrukturu i pomogne ljudi-ma na ispravan način, sutra bi se otvorila nova radna mjesta.

62

nove tehnologijemart 2013 www.instore.ba

dIGItALNI KIOSCI I SIStEMI ZA NFC MCOMMERCE

Nebitno da li je B2B ili B2C, mnoge kompanije razmišljaju u pravcu integracije sa mobilnim poslovanje i osjećaju da je krajnje vrijeme da ponude nešto svojim potrošačima. Veliki broj “pametnih” telefona i tableta sada omogućavaju da se krug zatvori i da kupci budu kompletno usluženi

Autor: Aleksandar Petković, autor bloga www.mobilnimarketing.me

Potpuna usluga

U poimanju ljudi iz okruženja, pojam „kiosk”

doživljavamo kao limenu baraku na ulici, gdje je moguće kupiti novine, žvake, cigarete i slično. Me-đutim, to je kiosk iz prethodnog stoljeća,

danas, u digitalnom dobu ta riječ ima ne-što izmijenjeno značenje.

Nema više prodavačice koja nam vraća žvaku umjesto kusura, kiosk sada pred-stavlja displej. Šarenoliki interaktivni displej koji nam privlači pažnju dok smo u analognom svijetu, šetamo gradom, shoping molovima ili javnim mjestima.

Prije par godina i eksplozije prodaje i korištenja “pametnih” telefona i tableta, jedino što su digitalni kiosci u to vrijeme mogli da urade (osim standardne funkci-je - davanje pukih informacija) je bilo da pošalju ili prime podatak, da komunicira-ju sa data serverom i da recimo dodaju naše podatke na listu osoba kojima će se na kućnu adresu poslati neki štampani promo materijali. Druga varijanta je bila da isto to dobijemo u inbox (ili spam) fol-der našeg email sandučića, te da tu mož-da kliknemo i odatle posjetimo zvaničnu web stranicu na kojoj bi našli dodatne informacije i popuste.

Danas, marketari koriste saznanje da nam se taj displej u offline svijetu dopao, i da bi nam se vjerovatno dopalo i ukoli-ko bi uvijek sa sobom imali sličan takav displej-kiosk, na našem iPhonu, Androi-du ili nekom drugom mobilnom uređaju. Na taj način bi se zatvorio krug. Nagrada za našu lojalnost pri kupovini stiže od-mah do nas! Ne za koji dan ili sedmicu,

već sada i odmah, dok smo još tu na licu mjesta i dok nam je kafa još uvijek topla.

Korištenje mobilnih uređaja i aplika-cija su i dalje vruća tema. Do skoro su takvi touch screen kiosk displeji mogli da budu viđeni samo u maloprodajnim objektima ili u radnjama sa skupom i luksuznom robom. A sada, kako je doš-lo do pomenute eksplozije “pametnih” uređaja, skoro svako od nas nosi po jedan touch screen displej (potencijalni digitalni kiosk) u džepu. Ogroman broj mobilnih aplikacija se pojavi na dnevnom nivou i kompanije pokušavaju da shvate na koji način će najbolje inkorporirati mobilno poslovanje u svoje poslovanje i svoju poslovnu ponudu. Nebitno da li je B2B ili B2C, mnoge kompanije razmišljaju u pravcu integracije sa mobilnim poslova-njem i osjećaju da je krajnje vrijeme da ponude nešto svojim potrošačima. Veliki broj “pametnih” telefona i tableta sada omogućava da se krug zatvori i da na ovaj način potrošač dobije kompletnu uslugu u bilo kojem trenutku.

NFC tehnologija je kao stvorena za di-gitalne kioske u maloprodajnoj industriji, odnosno predstavlja jako dobar način da potrošač dobije potpunu uslugu u sva-

kom trenutku. Veliki lanci supermarketa kao što su Tesco i Casino su trgovački pioniri u korištenju NFC-a u svom po-slovanju.

Casino Group je lansirao mCasino NFC mobilnu aplikaciju i u potpunosti opre-mio svoje najprometnije radnje NFC terminalima. Ukoliko na nekoj polici u supermarketu približite vaš mobilni ure-đaj do etikete sa cijenom (gdje je i NFC marker tog proizvoda), na taj način mo-žete lako da dodate željene proizvode u vašu elektronsku korpu za kupovinu. Na ekranu svog mobilnog uređaja ćete do-biti više informacija o samom proizvodu, cijenu, informaciju o tome da li je na pro-mociji, recepte, nutritivnu vrijednost itd.

Da biste kupovali, morate prije toga da kreirate svoj korisnički nalog i unese-te neke informacije o sebi. Na taj način, aplikacija će vas naprimjer, informisati o tome da proizvod koji ste upravo ske-nirali sadrži supstance koje ste u unosu informacija o sebi naveli kao one na koje ste, recimo, alergični. Uz ovu aplikaciju je olakšano i plaćanje na kraju kupovine. Dovoljno je da prislonite vaš mobilni ure-đaj NFC čitaču i vaša roba je već plaćena, a sami birate način isporuke - roba može


O bloguCilj bloga www.mo-

bilnimarketing.me

je edukacija tržišta

o mogućnostima

koje ovaj vid mar-

ketinga pruža, a

time i povećanje sveopće svijesti

o važnosti ulaganja u digitalne vi-

dove oglašavanja. Ukoliko želite da

saznate više informacija ili imate

ideju koju ne znate na koji način

da realizujete, budite slobodni da

kontaktirate autora ovog teksta,

koji je i autor bloga

mobilnimarketing.me.

da bude isporučena na licu mjesta (gdje će vam osoblje supermarketa sve to lije-po pripremiti i upakovati) ili birate opciju da vam se sve to dostavi na kućnu adre-su. Naravno, prethodno ste vaš bankovni račun povezali sa vašim “pametnim” tele-fonom, te ga bez problema koristite kao novčanik.

Ovo je lijepo radilo i još uvijek lijepo radi. Naredni tehnološki iskorak je bilo kreiranje interaktivnih postera na onim javnim mjestima gdje je veliki protok lju-di u hodu. Recimo da se vraćate sa posla, čekate javni prevoz i imate dovoljno vre-mena da izvršite kupovinu svakodnevnih namirnica. Pri tom “komunicirate” sa posterom (digitalnim kioskom) koji se, u ovom primjeru, nalazi na stanici javnog prevoza. Poster ima senzor detektovanja prisustva osobe ispred njega i automatski pokreće proceduru kreiranja nove potro-šačke korpe čim mu se neko približi. Uz jednostavne drag-and-drop poteze ruka-ma, kupac preko interaktivnog postera i touch screena bira proizvode i količine onoga što želi da kupi. Nakon što je za-vršeno dodavanje svih proizvoda u kor-

pu, interaktivni poster generiše QR kod, koji uz korištenje mobilne aplikacije (re-cimo gore navedene aplikacije mCasino) kupac skenira i na taj način vrši proces plaćanja. Nakon toga, kupac ima moguć-nost izbora da li želi da svrati do neke od radnji i pokupi svoju robu ili pak da odabere opciju dostave na kućnu adresu. U oba slučaja, nakon izvršenog plaćanja, kupac dobije digitalni oblik potvrde ku-povine koja sadrži jedinstveno generi-sani QR kod koji očitava osoblje super-marketa prilikom primopredaje kupljene robe. Osim lanca supermarketa Casino, istu ovu tehnologiju i metodologiju ko-risti i Tesco u svom poslovanju.

Ovo testiranje sa interaktivnim poste-rima je vršeno u veoma urbanim okru-ženjima (veliki gradovi Južne Koreje, Francuske i Velike Britanije) i pokazalo je odlične rezultate i odziv. Smanjila se gužva u supermarketima koja je tipična za popodnevnu špicu poslije radnog vre-mena, povećala procenat online plaćanja i povećala prihode koje supermarketi prihoduju za uslugu dostave na kućnu adresu.

Pitanje je koliko je ovaj digitalni trend daleko od okruženja u kojem mi živimo i kada ćemo mi moći da koristimo ovaj način mCommerce-a i mPayment-a. Na-damo se, uskoro.

noviteti za police I u ovom broju, predstavljamo nove proizvode koji su našli svoje mjesto na policama maloprodajnih objekata svih formata širom Bosne i Hercegovine. Pozivamo sve proizvođače, distributere i uvoznike da iskoriste priliku i svakog mjeseca predstave novitete iz svog portfolia. Kontakt: [email protected]

u nastavku pogledajte koji su to proizvodi stigli na police u proteklom mjesecu.

Proizvođač: Industria Meridionale Conserve Alimentari Via Provinciale S. Marzano, 101 84016 - Pagani (SA) - ItalyTelefon i fax: + 381 11 3771 701, + 381 11 3771 726Web site: www.polimark.rsE-mail: [email protected] za BiH: Dukat d.o.o., Njegoševa 97, 78000 Banja Luka

Polimark Cubetti i Pelati 400g

Polimark senf fini kanta 1000g

Proizvođač: Po Polimark licenci: PFI d.o.o., Autoput za Novi Sad 100B,11080 Beograd - ZemunTelefon i fax: + 381 11 3771 701, + 381 11 3771 726Web site: www.polimark.rsE-mail: [email protected] za BiH: Dukat d.o.o., Njegoševa 97, 78000 Banja Luka

NAdNASLOV

mart 2013 www.instore.ba64

noviteti za police

Galeb čokolada 160 g Plantago - Crni čaj sa đumbirom 40g

Proizvođač i distributer: Plantago d.o.o., Malo Blaško bb, 78 253 Slatina - Ilidža, BiHTelefon: + 387 51 490 584Besplatni telefon: 0800 50 208Fax: + 387 51 587 007Web site: www.plantago.baE-mail: [email protected]

Proizvođač: Po Polimark licenci: PFI d.o.o., Autoput za Novi Sad 100B,11080 Beograd - ZemunTelefon i fax: + 381 11 3771 701, + 381 11 3771 726Web site: www.polimark.rsE-mail: [email protected] za BiH: Dukat d.o.o., Njegoševa 97, 78000 Banja Luka

Milka Caramel 45, 100 i 280 g

Marketinška podrška: TV, print, bilbord kampanja Logističke informacije: Galeb mliječna čokolada 160 g, Bar code: 215980; Galeb mliječna čokolada tutti frutti 160 g, Bar code: 216024; Galeb mliječna čokolada sa lješnikom 160 g, Bar code: 216147.Proizvođač: PIONIR d.o.o.Uvoznik: PIONIR- COOP d.o.o.Distributer: PIONIR- COOP d.o.o. Banja Luka Telefon: + 387 51 490 440, + 387 51 490 445Fax: + 387 51 314 838 Web site: www.a-pionir.com

Proizvođač: PIONIR d.o.o. Uvoznik: PIONIR- COOP d.o.o.Distributer: PIONIR- COOP d.o.o. Banja Luka Telefon: + 387 51 490 440, + 387 51 490 445Fax: + 387 51 314 838 Web site: www.a-pionir.com

Polimark senf fini tegla 250 g i Polimark senf fini tegla 500 g

Distributer: Venera d.o.o. Banja Luka, Blagoja Parovića bb, 78000 Banja Luka Telefon: + 387 51 388 972 Fax: + 387 51 388 973

Zemlja porijekla: TurskaGlavni distributer za BiH: Kreis BH d.o.o.,Tvornička 3, 71 000 Sarajevo

GoldCare Galeb čokolada 80 g


periskop

Sve nam pada

Pada nam zaposlenost, socijalni statusi, vlade, prosječne plate...

Već smo zagazaili u 2013. go-dinu. Proslave su završene, no-vac potrošen i jedino što nam

preostaje jeste da se uhvatimo u koštac sa svakodnevnim problemima. Na jed-nom seminaru su me učili da ne smijemo reći problem, nego izazov. Dobro onda, ali sada više nisam siguran ko koga više izaziva, mi život ili život nas. U svakom slučaju, novogodišnje blještavilo se po-lako posprema pod krevet, u podrume, ostave... a nimalo sjajna svakodnevnica počinje opet obuzimati naše misli. Kla-sični izazovi kao što su: kako ću kraj sa krajem sastaviti, gdje naći čudo koje će mi pomoći da poplaćam sve račune, kako platiti fakultet za koji više i nemam želje da završim, počinju biti naša svakodnev-nica. I tako počinje naša borba koja nam ne dozvoljava da mislimo o svojoj buduć-nosti, a kamoli da se sa sjetom sjećamo prošlosti.

Naslov ovog mog članka, predstavlja samo sublimirane naslove koje posljed-njih dana možemo vidjeti u novinama ili poslovnim portalima. Analizira se 2012. godina, sravnavaju dostignuća i očeki-vanja, te daju zaključci. Možemo primi-jetiti da se najviše govori o zaposlenosti i zaduženosti. Zbog momenta obrnute psihologije, ovdje ćemo reći kako su nam u prošloj godini i nezaposlenost i zadu-ženost rasle. Slobodno možemo reći da su trenutno ove dvije stavke naši najve-ći izazovi. Neki pokazatelji govore da je u 2012. godini bez posla ostalo skoro 550 hiljada ljudi, a da je samo u janua-ru 2013. godine ovaj broj porastao za novih 58 hiljada. Znate šta, svaka čast i trenerima i psiholozima na njihovoj ek-spertizi, ali ovo nije nikakav izazov, ovo je gorući problem naše države. Zaključak svih analiza o nezaposlenosti jeste da ako nas projekat zvani koridor 5C ne istrgne iz ralja crne statistike, malo šta drugo će nam pomoći. Sada sam se sjetio članka koji sam u januaru prošle godine pisao za

InStore. Govorio sam o autoputu i mo-gućnosti da se ovaj projekat pokrene sa mrtve tačke. Tada sam govorio o aktiv-nostima domaćeg konzorcija. Izgleda da sam predvidio da će se ovaj projekat po-krenuti u pozitivnom smjeru jer svakod-nevno dobijamo informacije da su neki dijelovi završeni, drugi otpočeti, treći u fazi pripreme. Ensad Karić je rekao da će do kraja godine FBiH imati 100 kilo-metara autoputa, a ja ga držim za riječ. Također u 2013. JP Autoceste počinju implementirati i ISO 9001:2008 stan-dard, kako bi svoje poslovanje uskladio sa međunarodnim normama. Kad već imam ovakav „utjecaj“ na pokretanje projekata,

onda ćemo na početku ove godine spo-menuti projekat zapošljavanja. Ko zna možda u januaru i februaru 2014. godine budem govorio o pozitivnim činjenicama koje su se dogodile na ovom polju. Šalu na stranu, pročitao sam da je nekoliko općina u Sarajevu kroz Službu za zapo-šljavanje i pomoć Švajcarske agencija za razvoj i saradnju (SDC) pokrenulo proje-kat Oglednog biroa, odnosno počelo pri-mjenjivati europski pristup nezaposlenim osobama. Projekat je tek u početnoj fazi, a ono što mi možemo jeste držati fige da ovaj projekat bude jedna svijetla tačka u 2013. godini, te da ima što manje izazova.

Pored nezaposlenosti, kao jedan od naj-većih izazova spominje se i prezaduže-nost zemlje. Fascinantna mi je bila jed-na analiza koju sam vidio prije neki dan. Kaže se da se SFRJ morala raspasti jer je bila prezadužena. Informacije radi u trenutku raspada inostrani dug iznosio je 14,6 milijardi eura. Usporedbe radi samo Hrvatska danas, ima duplo veći dug nego cijela Jugoslavija u trenutku raspa-da. Po nekim usporedbama dug ovih ze-malja danas se kreće između 95 i 110 mi-lijardi eura. Ovdje je lako zaključiti da je 14,6 milijardi možda i bio izazov, ali ovih 110 je ogroman problem. Jedini prostor gdje se vidi rješenje nagomilanih izazova jeste pokretanje velikog broja projekata, pogotovo infrastrukturnih, u koje bi bile uključene domaće kompanije. S druge strane, direktne strane investicije moraju početi rasti. Moramo početi stvarati ta-kvu klimu, gdje će investitori prepozna-ti naša državu kao zemlju u koju treba ulagati, a ne samo kao zemlju nad kojom stoji oreol rizika.

Na kraju nam ništa drugo ne preostaje nego da se čvrsto uhvatimo u koštac sa svim izazovima koje nas čekaju. Neza-poslenost i zaduženost nas usporavaju i obeshrabruju, tako da na njima treba pr-venstveno raditi. Sve dok nam je stepen nezaposlenosti veći od stepena izlaznosti na izbore ne možemo očekivati velike pomake. Upravo jedan ovakav aforizam dale je Danica Mašić: „Vlast može da ras-piše izbore i u radne dane. Izlaznost bi obez-bijedili nezaposleni.“

Autor: Kenan uštović

Učili su me da ne smijem reći problem, nego izazov... sada više nisam siguran ko koga više izaziva, mi život ili život nas.

66 oktobar 2012 www.instore.ba

ConformISO 9994

CONFORMEN 13869

BIC® ZNAČI - KVALITET, BEZBJEDNOST,JEDNOSTAVNOST Priča o čuvenom francuskom brendu BIC® je pričao tri univerzalne vrijednosti koje proizvod mora daima da bismo ga svakodnevno koristili

KADA BISMO U TRI RIJEČI MORALI DA ISPRIČAMO PRIČU O ČUVENOM

FRANCUSKOM BRENDU BIC®, REKLI BISMO: KVALITET, BEZBJEDNOST, JEDNOSTAVNOST.

OD KADA JE MARCEL BIC 1945. GODINE U FRANCUSKOJ LANSIRAO SASVIM NOV I

JEDINSTVEN PROIZVOD BIC® HEMIJSKU OLOVKU, NAJKVALITETNIJU I

NAJIZDRŽLJIVIJU HEMIJSKU OLOVKU U ISTORIJI PISANJA, PO PRIVLAČNOJ BIC CIJENI,

BIC NIJE PREKIDAO DA ŽIVI SVOJU MISIJU...

BIC® RAZUMIJE SVE TVOJE POTREBE

SVAKI BIC® PROIZVOD KOJI VAM SE NAĐE U RUCI, BILO DA JE U PITANJU BRIJAČ, UPALJAČ

ILI OLOVKA, TJ. BOJICA, OSMIŠLJEN JE SA IDEJOM DA VAŠ ŽIVOT UČINI

JEDNOSTAVNIJIM I EFIKASNIJIM. OSIM TOGA, BAŠ SVE ŠTO NOSI IME BIC® OD POČETKA DO

KRAJA UPOTREBE SLUŽI POTROŠAČU JEDNAKIM KVALITETOM. BIC UPALJAČ IMA

SNAGE ZA ČAK 3.000 BEZBJEDNIH PLAMENOVA, A BIC® BRIJAČ GARANTUJE

BAR 10 JEDNAKO MOĆNIH BRIJANJA

40 GODINA SIGURNOG BIC® PLAMENA Sljedeće godine BIC upaljač slavi svoj 40. rođendan. Od 1973., kada je BIC® tržištu predstavio prvi „ozbiljan“ i apsolutno bezbjedan upaljač, BIC je vodeći brend u industriji upaljača.

Bezbjednost je prioritet

Da li ste znali da svakoga dana BIC u 160 zemalja svijeta proda čak 5 miliona upaljača? Ako bismo se detaljnije pozabavili ovom matematikom, to bi značilo da je BIC do danas prodao čitavih 15 biliona primjeraka!

BIC® potrošačima nudi visokokvalitetne upaljače, sa sjajnim performansama i privlačim dizajnom. Svi BIC® standardni i elektronski upaljači napravljeni su od laganih, ali nevjerovatno otpornih materijala. Prije nego što su stigli do vašeg džepa, prošli su,

vjerovali ili ne, preko 50 raznovrsnih individualnih automatskih testova kvaliteta. O njihovoj bezbjednosti

svjedoči međunarodni standard kvaliteta ISO 9994. I još nešto: Da li ste znali da je BIC jedini upaljač koji na teritoriji SAD i Kanade možete unijeti u avion u svom ručnom prtljagu?

Svakom pojedinačnom tržištu, baš kao i svakom čovjeku, BIC® posvećuje maksimalnu pažnju čak i kroz dizajn svojih proizvoda. BIC® upaljači odlično leže u ruci, a svaki od njih je umetnička priča za sebe.

BIC® BRIJAČ – IZBOR ZADOVOLJNOG MUŠKARCA

Ako pitate muškarce koja im je prva asocijacija na BIC®, jednoglasno će reći – jutarnje brijanje! „Pravi“ muškarci tradicionalno cjene univerzalne i trajne vrijednosti i prepoznaju ih u širokoj paleti BIC proizvoda za brijanje. Od 1975. godine, kada su prvi BIC brijači zakoračili u muške kozmetičke torbice, BIC konstantno osluškuje potrebe svojih potrošača, unapređujući svoje proizvode. Danas se u svijetu svakog dana proda 10 miliona BIC brijača. Razlog je jasan: BIC poštuje principe! Prije svega, princip kvaliteta: svaki BIC brijač, bez obzira na broj i vrstu oštrica, u procesu proizvodnje prođe kroz 12 složenih proizvodnih etapa i 23 provjere kvaliteta! BIC tim za razvoj proizvoda zna da muškarac od svog brijača zahtijeva udobnost, preciznost, efikasnost, suptilan odnos prema muškoj koži i „komfornu“ cijenu, pa na ovim principima već skoro četiri decenije gradi imidž sigurnog „partnera“.

Savršena tehnologija za savršen osjećaj brijanja

Premium range BIC® brijači sa tri i četiri oštrice predstavljaju posljednju riječ moćne tehnologije. Fleksibilne oštrice, koje se pomijeraju nezavisno jedna od druge, omogućavaju optimalan

kontakt brijača sa kožom. Savršeno prate konture lice, tako da je riječ

„iritacija“ za BIC apsolutno nepoznata. Pored toga, svaki od ovih BIC brijača garantuje bar 10 brijanja jednako oštrih, preciznih i nježnih, od prvog do posljednjeg puta. Zato je BIC brijač izbor svakog zadovoljnog muškarca!

67oktobar 2012 www.instore.ba

ConformISO 9994

CONFORMEN 13869

BIC® ZNAČI - KVALITET, BEZBJEDNOST,JEDNOSTAVNOST Priča o čuvenom francuskom brendu BIC® je pričao tri univerzalne vrijednosti koje proizvod mora daima da bismo ga svakodnevno koristili

KADA BISMO U TRI RIJEČI MORALI DA ISPRIČAMO PRIČU O ČUVENOM

FRANCUSKOM BRENDU BIC®, REKLI BISMO: KVALITET, BEZBJEDNOST, JEDNOSTAVNOST.

OD KADA JE MARCEL BIC 1945. GODINE U FRANCUSKOJ LANSIRAO SASVIM NOV I

JEDINSTVEN PROIZVOD BIC® HEMIJSKU OLOVKU, NAJKVALITETNIJU I

NAJIZDRŽLJIVIJU HEMIJSKU OLOVKU U ISTORIJI PISANJA, PO PRIVLAČNOJ BIC CIJENI,

BIC NIJE PREKIDAO DA ŽIVI SVOJU MISIJU...

BIC® RAZUMIJE SVE TVOJE POTREBE

SVAKI BIC® PROIZVOD KOJI VAM SE NAĐE U RUCI, BILO DA JE U PITANJU BRIJAČ, UPALJAČ

ILI OLOVKA, TJ. BOJICA, OSMIŠLJEN JE SA IDEJOM DA VAŠ ŽIVOT UČINI

JEDNOSTAVNIJIM I EFIKASNIJIM. OSIM TOGA, BAŠ SVE ŠTO NOSI IME BIC® OD POČETKA DO

KRAJA UPOTREBE SLUŽI POTROŠAČU JEDNAKIM KVALITETOM. BIC UPALJAČ IMA

SNAGE ZA ČAK 3.000 BEZBJEDNIH PLAMENOVA, A BIC® BRIJAČ GARANTUJE

BAR 10 JEDNAKO MOĆNIH BRIJANJA

40 GODINA SIGURNOG BIC® PLAMENA Sljedeće godine BIC upaljač slavi svoj 40. rođendan. Od 1973., kada je BIC® tržištu predstavio prvi „ozbiljan“ i apsolutno bezbjedan upaljač, BIC je vodeći brend u industriji upaljača.

Bezbjednost je prioritet

Da li ste znali da svakoga dana BIC u 160 zemalja svijeta proda čak 5 miliona upaljača? Ako bismo se detaljnije pozabavili ovom matematikom, to bi značilo da je BIC do danas prodao čitavih 15 biliona primjeraka!

BIC® potrošačima nudi visokokvalitetne upaljače, sa sjajnim performansama i privlačim dizajnom. Svi BIC® standardni i elektronski upaljači napravljeni su od laganih, ali nevjerovatno otpornih materijala. Prije nego što su stigli do vašeg džepa, prošli su,

vjerovali ili ne, preko 50 raznovrsnih individualnih automatskih testova kvaliteta. O njihovoj bezbjednosti

svjedoči međunarodni standard kvaliteta ISO 9994. I još nešto: Da li ste znali da je BIC jedini upaljač koji na teritoriji SAD i Kanade možete unijeti u avion u svom ručnom prtljagu?

Svakom pojedinačnom tržištu, baš kao i svakom čovjeku, BIC® posvećuje maksimalnu pažnju čak i kroz dizajn svojih proizvoda. BIC® upaljači odlično leže u ruci, a svaki od njih je umetnička priča za sebe.

BIC® BRIJAČ – IZBOR ZADOVOLJNOG MUŠKARCA

Ako pitate muškarce koja im je prva asocijacija na BIC®, jednoglasno će reći – jutarnje brijanje! „Pravi“ muškarci tradicionalno cjene univerzalne i trajne vrijednosti i prepoznaju ih u širokoj paleti BIC proizvoda za brijanje. Od 1975. godine, kada su prvi BIC brijači zakoračili u muške kozmetičke torbice, BIC konstantno osluškuje potrebe svojih potrošača, unapređujući svoje proizvode. Danas se u svijetu svakog dana proda 10 miliona BIC brijača. Razlog je jasan: BIC poštuje principe! Prije svega, princip kvaliteta: svaki BIC brijač, bez obzira na broj i vrstu oštrica, u procesu proizvodnje prođe kroz 12 složenih proizvodnih etapa i 23 provjere kvaliteta! BIC tim za razvoj proizvoda zna da muškarac od svog brijača zahtijeva udobnost, preciznost, efikasnost, suptilan odnos prema muškoj koži i „komfornu“ cijenu, pa na ovim principima već skoro četiri decenije gradi imidž sigurnog „partnera“.

Savršena tehnologija za savršen osjećaj brijanja

Premium range BIC® brijači sa tri i četiri oštrice predstavljaju posljednju riječ moćne tehnologije. Fleksibilne oštrice, koje se pomijeraju nezavisno jedna od druge, omogućavaju optimalan

kontakt brijača sa kožom. Savršeno prate konture lice, tako da je riječ

„iritacija“ za BIC apsolutno nepoznata. Pored toga, svaki od ovih BIC brijača garantuje bar 10 brijanja jednako oštrih, preciznih i nježnih, od prvog do posljednjeg puta. Zato je BIC brijač izbor svakog zadovoljnog muškarca!

68

periskop iz regije mart 2013 www.instore.ba

POGLEd IZ SLOVENIjE POGLEd IZ HRVAtSKE

Privatizacija trči treći krug

Kada i kako će u Hrvatskoj plate - porasti

Slovenija se kao i sve postsocijalističke države još uvijek bavi sa problemom privatizacije i efikasnim rukovođenjem državnog vlasništva. Prelazak iz samoupravljanja u moderno korpora-

tivno upravljanje je bio loše pripremljen, a politika ga je iskoristila kao most za očuvanje svoga utjecaja u privredi. Promjene su bile brze i nedovoljno promišljene. I izgleda da će takva biti i sudbina sadašnjeg državnog holdinga. Slovenska privatizacija tako trči u treći krug. U prvom smo dobili nominalne vlasnike (1994-2000), u drugom (2000-2009) je počela koncentracija kapitala u rukama većih domaćih vlasnika. Treći ispunjavaju stalne promjene oko upravljanja investicijama (AUKN- Agencija za upravljanje ka-pitaliskih naložb) i nove privatizacije (SDH- Slovenski državni holding). Ali njen tok je prekinula kriza, a menadžeri, preduzeća i banke našle su se u bari dužničke krize. Čini se da je jedina mogućnost reorganizacija upravljanja sa državnim vlasništvom, privatizacija kompanija i ulazak stranog kapitala. Paradoks je velik. U zadnjih desetak godina privatizacija je bila više saputnik sadaš-nje krize i ne njen spasilac. Vlada sa novim državnim holdingom želi poboljšati efikasnost upravljanja oko 10 milijardi državnog kapitala i provesti privatizaciju. Ako bi digla rast kapitala na pet posto, godišnje bi sa 500 miliona eura mogla popuniti polovinu planiranih budžetskih deficita. Zakon o SDH zaživio je krajem decembra prošle godine, a februara 2013. vladina koalicija i vlada se raspadaju. U takvim uslovima nema pravog političkog kredi-biliteta za pokretanje holdinga. Na drugoj strani, SDH donosi dosta tehničkih nepoznanica. Na njega prenosimo vlasništvo banaka, ali ne i njihovih slabih potraživanja. KAD (Kapitalska družba) je sačuvala samostalnost i obaveze penzionog fonda, dok se SOD (Slovenska odškodninska družba) sa denacionalizacijom u cjelini prelio u SDH. SDH i njegovi prihodi ne idu direktno, već dobija sredstva iz diobe dividendi. Državni sabor potvrđuje strategiju i klasifikaciju investicija, ali prvi prijedlog dokazuje da to ne proizilazi iz strategije. Isto tako, nema jasne povezanosti između fiskalnih potreba države i djelovanja holdinga. SDH je znači test, kojim se, privatnom korporativnom logikom pobolj-šava poslovanje sa državnim vlasništvom i lakše izvodi željena privatizacija. Centralizacija upravljanja i koncentracija kapitala uvećava političku odgovornost i potencira opasnosti od politič-kog odlučivanja. Sve će, dakle, zavisiti od kvalitete upravljanja u SDH i „ukročivanja“ političara. A to je bar zasad, čini se, misija nemoguće.

J oš je u našem sjećanju akcija prošle Vlade - uvođenja kriznog poreza na plate, te povećanja stope PDV-a. I još se prašina nije slegla kada je stiglo novo povećanje stope PDV-a do

ukupno 25 posto, a i najave - ne poreza, nego direktnog snižavanja nivoa plata za tri posto linearno. Samo za javni sektor, istine radi, privatni je sektor takav pad, a i znatno veći, već ostvario. Još je drastičniji pokazatelj gotovo 150 hiljada izgubljenih radnih mjesta.

Pitanje glasi kako se to dogodilo i zašto? Dio odgovora je na strani produbljene globalne krize, koja smanjuje potrebu za di-jelom naše proizvodnje i izvoza. Ali, to je tek manji dio. Drama ekonomskog pada odvija se na domaćem terenu, tu se proizvodi i stvara, a u dominantnoj mjeri i realizuje nova vrijednost. Takvog je stvaranja i realizacije sve manje, a nivo javnih rashoda po raznim osnovama je sve viša i viša.

Istovremeno, proces stvaranja i konkurentnosti sve je više i više omeđen sporošću rada javne uprave. Od prvobitne ideje o volonterskom radu u stotinama novoosnovanih općina došlo je do nivoa plata koje daleko nadilaze prosjeke koje poslovni sektor na njihovom području uspijeva ostvariti. Javne kompanije stvorile su i zadržale monopolistički karakter, uz uspostavu troškovnog principa pri određivanju svojih cijena i sigurnih sistema naplate osnaženih raznim pravnim instrumentima. Finansijski sektor je opet rastao po volumenu i profitima na konceptu ekonomskog razvoja koji je počivao na zaduživanju.

Izvoz iz Hrvatske je tek jedna trećina ili četvrtina onog kojeg ostvaruju Slovačka, Češka, Slovenija ili Mađarska. Ali zato, deficit u penzionom fondu je toliki da od deset penzija četi-ri se ne pokrivaju od prikupljenih doprinosa, već iz budžeta. Zdravstvo ostvaruje sve veće i veće gubitke.

To je stanje, to su činjenice, nastale u vremenu (dva desetljeća) iza nas. Temeljno pitanje postaje što učiniti, što se čini da se zaustavi slobodni pad.

Ima li rješenja? U teškim situacijama jedino vrijede smiona djelovanja. To znači, da li je političkoj eliti već danas ili sutra fokus na rezultatu lokalnih izbora ili bi bilo pametnije proučiti rang liste konkurentnosti, kritike ili prijedloge Svjetske banke ili MMF-a i rejting agencija. I tada stvoriti realistični program kako da se bitne reforme provedu. I naravno - okupiti najbo-lje i najstručnije koji sve to mogu učiniti. Tako se ostvaruju ciljevi koje zrelo demokratsko okruženje očekuje od izabrane vlasti kojoj su dali mandat da im život učini boljim; a kada tome dođe red, i - poveća plate, makar i nominalno da se ne smanjuju - realno.

Piše: Prof. dr. Bogomir Kovač Piše: Prof. dr. Mladen Vedriš

„Nikako ne trebamo zaboraviti da su ekonomski zakoni djelo ljudi, a ne prirode.“ F.D. Roosevelt


POGLEd IZ SRBIjE POGLEd IZ MAKEdONIjE

Optimizam kratkog daha

(Ne)moć privatnog sektora

Samo nekoliko dana trajala je euforija srpskih zvaničnika što je na kraju januara, prvi put poslije četiri godine, javni dug bio za oko 125 miliona eura manji nego mjesec dana rani-

je. Dok su se poreski obveznici još čudili kako je Vlada uspjela da smanji javni dug sa 17,67 na 17,55 milijardi eura, sredinom februara država se, emisijom novih euroobveznica, zadužila za novih 1,5 milijardi dolara. Srbija se, dakle, brzo vratila na staru, dobro utabanu stazu, na čijem kraju umjesto ciljne vrpce kao da pulsira nova psihološka granica javnog duga od 20 milijardi eura, koja bi mogla biti dostignuta do kraja „baksuzne“ 2013. godine.

Strah od ovakvog scenarija povećan je nakon što je bukvalno preko noći javni dug skočio na 18,7 milijardi eura ili na oko 65 posto BDP-a, dok je broj zaposlenih, koji jedino mogu i da ga vraćaju, iz godine u godinu sve manji. Na kraju 2008. svaki od dva miliona zaposlenih bio je dužan oko 4.390 eura. Za samo nešto više od četiri godine taj dug je više nego udvostručen i trenutno je oko 10.810 eura po zaposlenom.

Dalja analiza pokazuje da 2008. za prevremenu otplatu cjelokup-nog duga bilo neophodno da se svaki zaposleni odrekne 12,5 mjesečnih plata, a sada se to povećalo na čak 26,7 prosječnih zarada. Čak ni kada do juna 2015. godine niko od njih ne bi dobio ni dinara, država ne bi uspjela da se razduži, jer bi dug u tom periodu narastao zbog obračuna kamata.

Čini se da je to mnogo bolji pokazatelj razmjera krize javnog duga od puke činjenice da je njegov udio u BDP-u porastao na 65 posto. Pogotovo što taj podatak neki koriste da relativizuju problem duga, navodeći primjere Italije, Grčke i Japana, zemalja u kojima je udio javnog duga između 120 i 200 posto BDP-a. To bi, očito, trebalo da bude dovoljan dokaz da Srbiji ne prijeti dužnička kriza i da neće dospjeti do ruba bankrota ni ako i u narednom periodu nastavi da se zadužuje. Sa takvim „lako ćemo“ pristupom, Srbija će teško uspjeti da prebrodi probleme. Pogotovo što je najveći dio tog novca bukvalno „pojeden“.

Jedino što bi u vijesti o novom zaduživanju bilo dobro jeste da se održi obećanje i taj novac iskoristi za vraćanje dijela starih dugova. To posebno važi za dug od 693 miliona eura London-skom klubu, na koji se do roka dospjeća, do 2024. plaća fiksna kamata od 6,75 posto.

Radna mjesta očigledno nisu u fokusu samo u siromašnoj Makedonji i u regionu, već zbog ekonomske krize i u većini zemalja u Europi, a i u svijetu. Prema podacima Svjetske

banke, 1,6 milijardi ljudi radi za platu, oko 1,5 milijardi na farma-ma ili su samozaposleni. U narednih 15 godina bit će potrebno da se kreira oko 600 miliona novih radnih mjesta, kako bi se zadržao trenutni nivo zaposlenosti. Oko 90 miliona ljudi radi van svoje države, dok 621 milion mladih niti rade, niti studira.

Gdje je Makedonija u toj priči. Stanje je daleko od ružičastog. Mjere koje preduzima država sa preregistrovanjem nezaposlenih ne mogu drastično da poboljšaju stanje. U toku je akcija kojom država hoće da dobije uvid koliko ljudi stvarno aktivno traži posao, a koliko se prijavljuje u biro kako bi dobili određena socijalna prava. Od 235 hiljada evidentiranih nezaposlenih ljudi, do sada je podijeljeno 192 hiljade formulara. Do sada je vraćeno 29.000 prijava, od kojih je oko 7.000 dobilo status pasivnih tražilaca posla.

Država je pokrenula i nekoliko programa kojima nastoji da po-mogne nezaposlenima da nađu posao. Ovim mjerama, oko 1.000 ljudi započelo je novi sopstveni biznis, a još 1.500 radnih mjesta bit će omogućeno zahvaljujući subvencionisanju firmi.

S druge strane, urađene su ankete i konkretni primjeri iz prakse koji pokazuju da je ogromna zainteresovanost za zapošljavanje u državnoj administraciji. Sigurnost koju nudi ovaj sektor je, i pored relativno niske plate, preovlađujući faktor u poređenju sa poslovima u privatnom sektoru.

No, tu i leži najveći potencijal. Problem je što u Makedoniji, kao i u drugim zemaljama, postoji nesklad između potreba kompa-nija za radnom snagom i njenom ponudom na tržištu. No, da se vratimo na izvještaj Svjetske banke. U njemu se navodi da u vrijeme kad se globalna ekonomska kriza dramatično mijenja i kad zemje sve veći akcenat stavljaju na obrazovanje i na obuče-nost radne snage, privatni sektor i dalje ostaje vodeća snaga za kreiranje radnih mjesta. Prema Svjetskoj banci, privatni sektor kreira devet od 10 radnih mjesta.

S obzirom na to da stanje u makedonskoj ekonomiji u velikoj mjeri u vezi sa situacijom u Europi, na koju su većim dijelom usmjerene izvozno-uvozne aktivnosti (oko 60 posto razmjene otpada na EU), jasno je da mnoge stvari zavise od sudbine eu-rozone. U zadnje tri godine u Makedoniji većina radnih mjesta je bila u poljoprivredi, javnom sektoru i maloprodaji, a relativno manjoj mjeri su ljudi bili zaposleni u privatnom sektoru, iako su i tamo otvarana nova radna mjesta. Tako je privatni sektor i najveći potencijal, posebno za male i mikro kompanije, jer kako su istakli i stručnjaci Svjetske banke, ukoliko Makedonija hoće da dostigne nivo zapošljavanja kao u drugim europskim zemaljama, u narednoj godine će morati da utrostruči nivo razvoja. A taj cilj, svi se slažu, nije nimalo lak.

Piše: Milan ćulibrk, urednik u NIN-u Piše: Mirče jovanovski, urednik, utrinski vjesnik

Od 2008. javni dug po zaposlenom povećan je sa 4.390 na 10.810 eura. Zato bi sada svaki od njih za otplatu javnog duga trebalo da se odrekne čak 26,7 mjesečnih zarada. Čak ni kada do juna 2015. godine niko od njih ne bi dobio ni dinara, Srbija ne bi uspjela da se razduži.

70

trendovimart 2013 www.instore.ba

ZNAčAj I uLOGA dIZAjNERA PAKOVANjA u žIVOtu BRENdA

Neraskidiva veza

Vlasnici brendova često koriste dizajnere pakovanja da rade na njihovoj promociji i pri tome ih vide kao vanjske (inferiorne) sa-

radnike koji su tu da daju unaprijed pri-premljene odgovore i da izvršavaju una-prijed pripremljene specifične zadatke. Međutim, šta da su stvari drugačije? Šta bi bilo da je dizajnerima pakovanja data značajnija uloga u razvoju samog dizajna i da im je ponuđeno da budu dio cjelo-kupnog procesa od samog početka - koju ulogu bi onda imao dizajner i koje bi sa-vjete trebalo da daje?

Kao dizajner sa dugogodišnjim isku-stvom u radu sa nacionalnim, multinaci-onalnim i globalnim brendovima, razmi-šljao sam o ovom pitanju. Kao rezultat, sastavio sam nešto što mislim da bi mogla da bude lista nekih od najznačajnijih sa-vjeta za koje smatram da bi vlasnici bren-dova trebalo da znaju.

Koliko dobro poznajetesvoj brend?Prvo pitanje koje bih postavio vlasnicima brendova je koliko stvarno znaju svoje brendove. Pri tome, ovdje ne mislim na to da nabrojite brendove, njihove karak-teristike i tome slično. Ono na šta mislim

Brendovi veoma rijetko pripadaju proizvođačima, kao što to oni misle. Brendovi postoje zato što ih potrošači kupuju i potrošači su ti koji ih čine uspješnim

je da li zaista razumijete svoje brendove? Da li razumijete istoriju svakog od njih, da li razumijete njihovu vezu sa potro-šačima, da li ste identifikovali i definisali šta je to što potrošače vezuje za pojedine vaše brendove?

Ovo navodim zbog toga što brendovi veoma rijetko pripadaju proizvođačima, kao što to oni misle. Brendovi postoje zato što ih potrošači kupuju i potrošači su ti koji ih čine uspješnim. Marketing ih stavlja pred publiku i može da pobolj-ša prodaju promocijama i ponudom, ali u krajnjoj liniji veza između brendova i potrošača je ta koja “zacementira” mje-sto brenda u društvu i u svijesti potro-šača. Uglavnom, ova veza je utemeljena na fizičkim karakteristikama proizvoda i pakovanja, ali također može da se temelji i na dugogodišnjem pozicioniranju i do-sljednostima poruka koje se prenose kroz reklamiranje i promocije.

Kako štitite vrijednost vašeg brenda?Kada identifikujete šta vaš brend znači potrošačima, moj savjet vam je da bude-te veoma oprezni kada dajete ljudima iz marketinga moć nad vašim brendovima. Problem sa ljudima iz marketinga je u tome što teže da se ponašaju kao mladi i naravno što žele da ostave trag u svijetu.

Autor: Rowland Heming, osnivač, PKG Jedan od najlakših načina da ovo posti-gnu je u tome da se “zafrkavaju” sa bren-dom i pošto je obično teško da mijenjaju sam proizvod, ljudi iz marketinga teže da ovo ostvare tako što će promijeniti dizajn pakovanja.

Ali, nemojte da me shvatite pogrešno. Ja stvarno vjerujem da je to što imate mlade talentovane ljude zaposlene u marketingu da rade na brendovima od izuzetne važ-nosti i brendovi mogu više da dostignu zahvaljujući njihovom vodstvu, energi-ji i ambiciji. Ali, gdje onda stvari mogu da krenu naopako? Da li je to u slučaju kada ta abicija i želja za vodstvom osta-nu neostvarene? Moje lično iskustvo mi je pokazalo da često ova želja da se stvori nešto drugačije i da vas primijete da radi-te nešto može da dovede do pogrešnog, kratkoročnog razmišljanja, što može, du-goročno gledano, da šteti komunikaciji brenda sa potrošačima. I što je još gore, može da dovede do urušavanja njihovog povjerenja u brend. Jedan način na koji možete ovo da izbjegnete je naravno ula-ganje u dizajnerske obuke koje bi vašem marketing timu omogućile da dostignu određenja znanja o dizajnu, menadžmen-tu vrijednosti i dizajnerskom procesu.

Postoje mnogi primjeri gdje brendovi zadrža-vaju svoj oblik, logo i izgled, koji možda


ljudi iz marketinga godinama pokušavaju da promijene, iz najboljih razloga, ali koji i dalje ostaju osnovni (i nedodirljivi), naj-vjernijim korisnicima brenda.

Naprimjer, Kinder dječak ili mrtvi lav na pakovanju sirupa Lyle’s Golden Syrup, oni ostaju, zato što potrošači to žele.

kmičarski duh i potkrijepiti njihove am-bicije.

Na kraju, ako imate prodajno odjeljenje, neka pregovaraju o troškovima projek-ta, a ne da odlučuju o tome koji ćete stu-dio izabrati. Izgled pakovanja je pitanje koje je veoma važno za vas i nemojte da im ga prepustite. To je posao svih onih pametnih ljudi u marketingu koje ste zaposlili.

Na prvi pogled, čini se da je većina ovih ideja očigledna, ali moje iskustvo pokazuje da su mnoge od njih zanemarene u mnogim kompanijama. Nevjerovatno mi je da dizajn pakovanja i ljudi koje se time bave imaju tako malu važnost u marketing miksu određenih kompanija, i pored toga što pakovanje predstavlja veoma važan put koji vodi do kupovine, do podizanja tržišnog učešća i koji utječe na odluke o kupovini. Mislim da je vrijeme za promjene.

O autoru:Rowland Heming se već 40 go-dina bavi dizajniranjem brendova i ambalaže na međunarodnom tržištu. Započevši svoju karijeru u nekoliko međunarodnih dizaj-nerskih studija, pokrenuo je svoj dizajn studio Pineapple Design SA 1978. u Briselu. Neki od kli-jenata ovog studija su bile inter-nacionalne kompanije kao što su Procter&Gamble, Unilever, Nestlé, Kraft, Pepsi Lipton, Coca-Cola i druge. Roland Heming je također suosnivač i nekadašnji predsjednik EPDA (European Package Design Association) i održava predavanja na temu dizajniranja ambalaže širom Europe. Danas se nalazi na čelu kompanije Rowland Heming-PKG.

Ono što je ovdje ključno da se zapamti je da brendovi pripadaju potrošačima i isto kao što vi ne volite da se drugi ljudi petljaju sa stvarima koje su vaše, bez vaše dozvole, tako ni potrošači ne vole da se neko igra sa njihovim brendovima.

“čuvar brenda”Siguran način da zaštite vaš brend od ekscensne revnosti mladalačkog marke-tinškog tima, jeste da imenujete ‘čuvara brenda’ u okviru kompanije. Ovo može da bude dizajn menadžer ili brend me-nadžer. Koji god put da odaberete, uloga ove osobe je da prevaziđe procjep između marketing i dizajn službe. Moj savjet je da ova osoba ne bude dizajner, ali da nad-gleda proces dizajniranja i usmjerava ga u pravom smijeru. Tamo gdje nije moguće pronaći čovjeka u okviru same kompani-je, drugi način je da izgradite dugoročnu saradnju direktno sa dizajnerskim studi-om (ili studijima), uvodeći ih kao dio tima koji radi na izgradnji brenda i tretirajući

ih kao partnere u poslu. Ovo funkcioniše, ali i dalje se preporučuje da imate čuva-ra brenda bilo koje vrste (naprimjer, viši menadžment), u samoj kompaniji, kako biste bili sigurni da je dugoročno viđenje brenda održivo u svakoj situaciji.

Odabir dizajnerskog studijaJasno je da, ipak, postoje trenuci u životu brenda kada su promjene ne-ophodne. Kada se ovo desi, postoje neka zlatna pravila kojih se morate pridržavati. Jedno od njih se odnosi na odabir dizajnerskog studija, što

može da bude težak zadatak. Predstav-nici studija su eksperti u tome da vam govori kako ste dobri, svi su oni odlični govornici i provode mnogo sati u stva-ranju uzbudljivih prezentacija o svom radu. Ali, postoje neki vrlo jednostavni načini da ovu odluku učinite što jedno-stavnijom.

Iskoristite svoje prethodno znanje da ocijenite svakog kandidata, postavite pi-tanja kao što su: da li studio ima iskustva u vašoj kategoriji ili su vodili neki sličan projekat prije, šta su radili, kako su to ra-dili i tome slično.

Drugo, upoznajte ih. Za mnoge projekte potrebno je nekoliko mjeseci da se kom-pletno urade. Morate da znate kakva je “hemija” između vas i vaših novih partnera, jer ćete često da se viđate u nekom dužem vremenskom periodu.

Treće, budite pošteni. Ako imaju konku-renciju, recite im to i recite im s kim se takmiče. Na ovaj način ćete kreirati ta-

72

inStore u razgovoru sa…mart 2013 www.instore.ba

Od kada radite u Mercatoru BH i kada ste došli na poziciju Rukovodioca?

Mercator BH je moj prvi i jedini poslo-davac. Nakon završetka studija na Eko-nomskom fakultetu, 2003. godine, za-poslila sam se u Mercator BH u Sektor nabave. Ubrzo, poslije završetka priprav-ničkog, stekla sam zvanje Samostalnog komercijaliste, a 2008. godine, sadašnju poziciju, Rukovodioca programa nepre-hrane.

Koja su Vaša zaduženja i koja Vam je trenutna poslovna okupacija?

Zadužena sam za upravljanje robnim grupama neprehrane, odnosno za pro-grame audio i video tehnike, kućanskih aparata, posuđa, plastike, autokozmetike, proizvoda za vrt i hobi, kućnog tekstila i konfekcije, kancelarijskog i školskog pribora, igračaka i sezonske robe. Jedna od naših trenutnih preokupacija je i pri-lagođavanje ponude kupcima DP marke-ta kako bi i oni mogli, sa zelenom Pika karticom, kupovati na rate bez žiranata i kamata.

da li imate podršku tima u kojem radite, te koliko je ona bitna za uspješno poslovanje?

Bez timskog rada i podrške kolegica i kolega iz svih sektora bilo bi nemoguće raditi. Na sreću, saradnja i timski rad su utkani u korporativnu kulturu Mercatora BH što nam svima olakšava i obavljanje redovnih poslova i brzu reakciju na pro-mjene.

Rukovodiocem programa neprehrane

Senita Sadiković, rukovodilac programa neprehrane Mercator BH

Bez efektivnih ljudi preduzeće ne bi nikada moglo ostvariti svoje ciljeve. Prepoznali su to i u Mercatoru BH, te nam kao uspješnu radnicu preporučili Senitu Sadiković, koja već skoro pet godina vodi program neprehrane u ovoj kompaniji. Njena karijera počela je odmah po završetku studija ekonomije i još uvijek se razvija u okviru iste kompanije. Za svoj posao kaže kako je jako važno da se njeguje timski rad, motivišu članovi tima, podržava njihova kreativnost i inovativnost, ali i da se preuzmu rizici.

Koji Vam je najveći izazov bio u dosadašnjoj karijeri? Izdvojila bih dodatnu edukaciju na Me-đunarodnoj poslovnoj akademiji Mer-

cator na kojoj se mladi, perspektivni kadrovi iz grupe Mercator, pripremaju za preuzimanje ključnih pozicija u regiji. Bila je to za mene velika čast, ali i velika odgovornost. Međutim, zahvaljujući iz-vrsnim stručnjacima, mentorima i kole-gama uspješno sam je završila, a stečeno

iskustvo i znanje koristim u svakodnev-nom radu kao i prilikom uvođenja u po-sao novih kolega.

Koje sve vještine treba posjedovati dobar menadžer?

Dobar menadžer treba, prije svega, da bude dobar komunikator, organizator i lider. Jako važno je da njeguje timski rad, motiviše čla-nove tima i podržava njihovu kreatvnost i inovativnost. Pored toga, mora biti spreman i da preuzima rizike, da brzo reaguje i da može raditi pod pritiskom.

Kako ste odlučili da radite na poslovima menadžera?

Iskreno, nisam donosila odluku o tome. Od prvog dana sam predano radila da opravdam povjerenje koje mi je kompanija ukazala tako da je moja trenutna pozicija kruna moga du-gogodišnjeg rada. Mercator je kompanija koja cijeni svoje zaposlene i koja nam, na osnovu našeg rada i rezultata, daje priliku i da se usavršavamo i da napredujemo.

Kako se vidite u budućnosti?

Smatram da univerzalni recept za uspjeh zapravo i ne postoji. Najvažnije je definisati vlastiti cilj, realno procijeniti šta vam treba da ga ostvarite i onda priznati sebi da li ste spremni uložiti potreban trud i prihvatiti sva odricanja. Za sada planiram da se i dalje usavršavam na polju marketinško-komerci-jalnih aktivnosti. To su oblasti koje me jako zanimaju, jer uživam u radu koji se temelji na komunikaciji sa ljudima, iznalaženju kre-ativnih rješenja, te efikasnom rješavanju pro-blema.


74

posjetili smo ...mart 2013 www.instore.ba

10. MEđuNAROdNO SKI tAKMIčENjE MENAdžERA

Olimpijske planine oko glavnog grada Bosne i Hercegovine su oduvijek bile mamac za skijaše iz naše zemlje i inostranstva. Planina Bjelašnica je sredinom

februara ugostila jedno zanimljivo takmi-čenje. Pored redovnih trka iz kalendara Skijaškog saveza BiH, olimpijska ljepoti-ca bila je domaćin takmičenju menadžera iz više zemalja.

Ova zanimljivo skijaško takmičenje, koje je organizovala agencija B40 iz Sarajeva je okupilo 70 takmičara koji su se takmičili u tri kategorije. U kategoriji Menadžerke je sudjelovalo 10 takmičarki, a pobjedni-ca je bila Martina Saira Konaković iz See.contacta. U konkurenciji Menadžeri do 50 godina pobijedio je Jasmin Mehić iz Kol-be, dok je u kategoriji preko 50 godina najbolji bio Mitja Koprivšek. Prema rije-čima direktora takmičenja Gorjana Bila-lagića, ove godine je zabilježen veći broj takmičara nego prošle godine. Učestvo-valo je 60 menadžera i 10 menadžerki iz BiH, Hrvatske, Austrije, Slovenije, Srbije i Njemačke.

Svake godine više takmičara Piše: Mario trojer Organizatori su više nego zadovoljni

urađenim. „Zadovoljni smo odzivom me-nadžera i povratne informacije su pozitivne. Dokaz našeg kvalitetnog rada je da već dese-tu godinu organizujemo ovo takmičenje. Mi se trudimo iz godine u godinu da poboljšamo kvalitet takmičenja“, riječi su Bilalagića koji je dodao da se moglo vidjeti veoma dobro skijanje što je dokaz popularnosti ovog sporta među poslovnim ljudima.

Za najbolje su obezbjeđene i atraktivne nagrade. Pošto je Marketing agencija B40 od ove godine bh. zastupnik škole jedrenja ANA Sailing, odlučeno je da se najbolji skijaši-menadžeri na desetom, jubilarnom takmičenju nagrade sa kur-som jedrenja na Murteru. Organizovan je i koncert grupe Puls, još jedna dodatna aktivnost koju su organizatori osigurali učesnicima i gledaocima na proslavi ju-bileja. Koncert je realizovan u saradnji sa radiostanicom Antena Sarajevo i RSG, koji su dugogodišnji medijski partneri takmičenja. Ono što je također zanimlji-vo napomenuti je da su nakon trke me-nadžera priliku da se spuste stazom dobili članovi Udruženja osoba sa invaliditetom Klub Parasportiva Sarajevo.

Skijaška trka je dio ciklusa takmičenja koji Marketing agencija B40 organizuje za menadžere. Pored skijanja tu su još takmičenja u golfu i tenisu. „Cilj ovih tak-mičenja je da se naši poslovni partneri i pri-jatelji druže u opuštenoj sportskoj atmosferi. Kroz ta druženja ostvare se i novi poslovni kontakti. Projekt je pokrenut 1996. godine sa teniskim turnirima u Makarskoj i Sarajevu. Kasnije smo priključili skijanje i golf“, rije-či su Gorjana Bilalagića koji ističe kako skijanje prednjači po organizaciji i broju učesnika u odnosu na ostala dva sporta.

Ovaj vid skijaškog takmičenja je jedin-stven iz više razloga. Organizatori se nisu osvrtali na slična takmičenja koja se odr-žavaju nego su osmislili jedinstven pro-

jekt u kojem su čak pravila malo drugači-ja u odnosu na ona koja vladaju u svijetu skijanja.

Sa organizacijskog aspekta, veoma je zahtijevan posao bio pred samim orga-nizatorima. Osigurati idealne uslove za održavanje trke je složen zadatak koji je Agencija B40 odradila besprijekorno.

„Da ne bih ponavljao standardnu priču o recesiji koja je evidentna, mi iz godine u go-dinu uspijevamo uz pomoć naših sponzora i prijatelja organizovati ovo i druga sportska takmičenja“, kaže direktor takmičenja koji napominje kako bi bez tehničke podrške Ski kluba ZOI'84 i Ski centra ZOI'84 bilo skoro pa nemoguće organizovati ta-kmičenje.

Ovo zanimljivo takmičenje je pobudilo pažnju dosta medija iz naše zemlje. Mno-gobrojni informativni i sportski portali su prenijeli vijest o skijaškom takmičenju menadžera. „Uz pomoć naših medijskih po-krovitelja takmičenje je bilo dobro medijski propraćeno.“

Menadžerke:1. Martina Saira Konaković (SEE.Contact)2. Lejla Cikota (ZOI'84)3. Amna Ramić (IN2)

Menadžeri do 50 godina:1. Jasmin Mehić (Kolba)2. Samir Smajić (Comprex)3. Gregor Presker (Veleposlanstvo Slovenija)

Menadžeri preko 50 godina:1. Mitja Koprivšek (Eti Slovenija)2. Muamer Golubović (ASA Leasing)3. Branko Marić (Adv. Marić)

Rezultati po kategorijama



svijet u brojkama

RASt PROIZVOdA BEZ LAKtOZE NAdMAšujE RASt OStALIH MLIjEčNIH PROIZVOdA NA GLOBALNOM NIVOu

Korištenje laktaze, sastojka koji laktozu pretvara u glukozu i galaktozu, jedan je od načina da se proizvedu mliječni proizvodi bez laktoze, i da se na taj način proizvođač izdvoji od svojih rivala i kapitalizuje ovaj zdravstveni trend

Laktaza kao konkurentska prednost

Izvor: Euromonitor, www.euromonitor.com od svojih rivala i kapitalizuje ovaj zdrav-stveni trend. Ali, postavlja se pitanje: Da li će buduća zakonska regulativa ugroziti ili poboljšati prilike na ovom tržištu?

Istraživanja o laktoznoj intoleranciji po-kazala su da učestalost ovog zdravstvenog problema značajno varira među populaci-jom. Opće stope su mnogo niže među bi-jelim Europljanima, koji su značajni kon-zumenti mliječnih proizvoda, u odnosu na populacije kod kojih su mliječni proizvodi odsutni iz ishrane. U afro-karipskoj, su-bafričkoj saharskoj

U mliječnoj industriji Zapadne Europe predviđa se stagnacija u narednih pet godina, a rast će biti gotovo neprimjetan ili će u potpunosti izostati. Bu-

dući da je ovo tržište dosta fragmentisano, mljekari su stalno u potrazi za prednosti-ma u odnosu na konkurente. Korištenje laktaze, sastojka koji laktozu pretvara u glukozu i galaktozu, jedan je od načina da se proizvedu mliječni proizvodi bez lakto-ze, i da se proizvođač na taj način izdvoji

i jugoistočnoj azijskoj populaciji, napri-mjer, procjenjuje se da je određeni nivo laktozne intolerancije prisutan među 90 posto stanovništva. To pokazuje da rast u industriji laktoza-free mliječnih proizvo-da u Zapad-noj Europi i Sjevernoj A m e r i c i više pokre-će zdrav-


stveni hir nego medicinska nužnost.

Trenutno ne postoji pravilnik u Europskoj uniji koji reguliše preostali sadržaj laktoze u proizvodima za koje se tvrdi da su oslo-bođeni laktoze, sudeći po izjavi Aurelie Gammelin, menadžera proizvodnje mli-ječnih enzima u kompaniji DuPont, ali se ona nada da će „na kraju takav propis biti uveden u Europi“.

Proizvođači u nordijskim zemljama sveli su granice laktoze na <10mg/100g u svo-jim laktoza-free proizvodima. Ako se nivo ovog sastojka u mliječnim proizvodima definiše u EU, to bi bez sumnje doprinijelo usklađivanju ove regulative u drugim dije-lovima Europe.

U kratkoročnom do srednjoročnom razdo-blju, proizvođači laktaze treba da „isko-riste“ zapadna tržišta na kojima prodaju bezlaktoznih proizvoda podstiče nutritiv-ni trend, jer je realan medicinski problem laktozne intolerancije gotovo zanemarljiv među tamošnjim potrošačima.

Trenutno drugo po veličini tržište enzima na globalnom nivou - Kina, kao i najveći dio Azije i Pacifika, gdje je gotovo čitava populacija netolerantna na laktozu, ima veliki potencijal za proizvođače u ovoj spe-cijalizovanoj industriji. Međutim, sve dok se plate kineskih potrošača ne uvećaju, i to u dovoljnoj mjeri da i mliječni i laktoza-free proizvodi postanu pristupačniji, stope rasta na tržištu ovog mliječnog enzima u Kini i okruženju ostat će niske.

• Zapadna Europa je najveće svjetsko tržište za enzime koji se koriste u mliječnim proi-zvodima, iako će prognozirani rast biti sla-biji u periodu od 2011. do 2016. godine.

• S druge strane, Sjeverna i Latinska Ame-rika, sljedeća dva najveća tržišta, imat će mnogo bolji učinak, sa godišnjim stopama rasta od 2-5 posto.

• Mliječni proizvodi bez laktoze dominiraju tr-žištima Zapadne Europe i Sjeverne Amerike u pogledu vrijednosti. Ove dvije geografske cjeline ostvaruju 70 posto profita industrije čija je vrijednost u 2012. godini procijenje-na na više od 2,8 milijardi dolara.

• U pogledu količine, ovaj segment mljekar-stva ostvarit će godišnju stopu rasta od šest posto u periodu od 2012. do 2017. godine na globalnom nivou, što je dvostruko više nego što će poći za rukom cjelokupnoj mljekar-skoj industriji, bez obzira što bezlaktozni segment ima mnogo nižu osnovicu.

Rast proizvoda bez laktoze nadmašuje rast ostalih mliječnih proizvoda na globalnom nivou u pogledu volumena

9

8

7

6

5

4

3

2

1

0

Kons

olid

ovan

a go

dišn

ja s

topa

ras

ta (

%)

2007-2012

Mliječni proizvodi Mliječni proizvodi bez laktoze

2012-2017


vjerovali ili ne

Svjež vazduh na prodaju

Slatka šarapova

Kuća od boca piva

čokoladna poštanska marka

Dok se Kina bori s jed-nim od najgorih zaga-đenja vazduha, jedan preduzetnik je došao na ideju da se „opari“ od tog problema. Chen Guangbiao, za kojeg se vjeruje da je jedan od najbogatijih ljudi u Kini, počeo je da prodaje svje-ži vazduh u limenkama za 0,80 dolara. Konzervisan vazduh, navodno se može ku-piti u različitim ukusima, koji su nazvani neobičnim imeni-

Druga teni-serka svije-ta, Ruskinja Marija Šara-pova kreirala je novi proi-zvod - gume-ne bombone nazvane Su-garpova. Ona nije zaslužna za sam okus slatkiša, već za njihov di-zajn. Nove bombone će se prodavati u Velikoj Britani-ji, Australiji, Japanu, Kanadi, Rusiji, Indiji i Kini, a u SAD su puštene u prodaju prije tri mjeseca i do sad je prodato oko 250.000 paketa. Ruskinja je u projekat uložila pola mili-

Arhitekta Scott McCombs osmislio je zanimljiv način kako da se iskoristi stotine hi-ljada boca piva, koje se popije u kockarskom gradu Las Vegasu. On je izgradio Morrow Royal Pavillon od recikliranih piv-skih boca. Za ovu zgradu, koja se prostire na 2.800 m2, bilo mu je potrebno 500.000 boca, koje su prethodno polomljene

Belgijska pošta će izdati spe-cijalnu marku koja će sigurno obradovati sve ljubitelje čoko-lade. „U ljepilo smo dodali okus čokolade, koji se može osjetiti kada liznete marku, prije nego što je zalijepite za kovertu!“, istakli su zvaničnici ove usta-nove. Miris čokolade je i na samoj poštanskoj marki na kojoj su slike ove poslastice u raznim oblicima. „Nije bilo lako dobiti pravi miris i okus crne čokolade. Na tome su radili stručnjaci iz Belgije, Njemačke, Holandije i Švajcarske“, obja-snio je predstavnik belgijske

ma, kao što su Netaknuti Ti-bet ili Postindustrijski Tajvan. Kupac vazduh iz konzerve može da popije ili inhalira.

ona dolara. Ovaj slatkiš se pro-daje u 12 različitih vrsta, među kojima su Sporty (u obliku teniskih loptica) i Chic (u obli-ku ženskih torbica i cipela). U Velikoj Britaniji potrebno je za paket ovih bombona izdvo-jiti 3,70 funti (4,5 eura).

Kućna dostava kondomaNedavno je u Dubaiju počela da radi firma SOS kondomi za sve oni koji žele da im ova vrsta kontracepcije bude dostavljena na kućnu adresu. Ako želite da vam kondom bude dostavljen na kućnu adresu, onda je pravo vri-jeme da se preselite u Dubai. U ovom emiratu, gdje već duže vri-jeme postoji kućna dostava brze hrane i kafe, kompanija Durex je

došla na ideju da otvori službu za donošenje kondoma na kućni prag. Kako je prenio AP, kupci-ma se ovi prezervativi isporučuju na području cijelog grada, u roku od najviše jednog sata. Kondo-mi se mogu naručiti od 16:00 do 4:00 sata preko smartfona ili interneta. Ukoliko se pokaže uspješnom, služba će se proširiti i na ostale gradove emirata.

i pretvorene u kompozitni ma-terijal, nazvan „zeleni kamen“ (greenstone). Izgradnja neo-bičnog objekta koštala je 1,4 miliona dolara, a gotovo svaki element, od kamina do ograde, sadrži ovu staklenu kompo-nentu. Većina radova na ino-vativnom zdanju izvedena je ručno i McCombsu je trebalo godinu i po da sve završi.

pošte. „Ovo nije prva mirišljava marka, ali je prva koja osim toga što miriše ima i specifičan ukus“, naveo je on. Serija od pet po-štanskih marki, namijenjenih međunarodnom saobraćaju, koštat će 6,20 eura, kada 25. marta budu puštene u opticaj.

Kanađanin Joel Robinson odlučio je svoj hobi pretvoriti u biznis koji mu je donio popriličnu zaradu. Ovaj 27-godišnjak stvara ne-obične fotografije koristeći optičku iluziju kako bi se smanjio što je više moguće.Robinson je počeo da snima fotografije iz zabave, ali je njegov uspon ka vrhu počeo kada je Coca-Cola primijetila njegove radove i odlučila da ga angažuje. Multinacionalna kompanija otkrila je Joela nakon što se fotografisao ispred naizgled gigantske Coca-Cola boce, a fotografiju postavio na Flickru. Nakon toga su mu se čelnici kompanije javili i pitali ga želi li da sarađuje. „Zamolili su me da im dozvolim da moje fotografije podijele na Twitteru. Mjesec dana poslije toga dali su mi spisak različitih riječi i moj zadatak bio je da stvorim fotografiju za svaku od njih. Do sada sam ih napravio 30, a žele da radim jednu svake druge sedmice“, kazao je umjetnik.

FOtO PRIčA

79mart 2013 www.instore.rs

80

vox populimart 2013 www.instore.ba

Sasvim sam sigurna da će bez ob-zira na svo širenje velikih samopo-sluga i tržnih centra, mali granapi opstati. Govorim o onima u kom-šiluku… Koje najčešće drži neko koga znamo sto godina… Gdje radnice još uvijek nose Borosane, a zimi pale kvarcnu grijalicu. To su oni u kojima nema nikakvog izbora, koji ne nude televizore i sprave za vježbanje, nego dvije vrste riže, tri makarona i dvije de-terdženta kao i još uvijek gomilu plastičnih igračaka iz Kine. Ne zato jer smo mi emotivno vezani za period kada se sva fasunga ku-povala u takvim granapima i kada je čudo bila samoposluga u kojoj

ima korpa na točkiće. Nego zato jer će uvijek biti onih koji ne voze automobil, nemaju snage vući cekere i više vole izaći svaki dan da malo vide svijeta, nego sve kupiti odjednom pa se zatvoriti u kuću mjesec dana. Dakle, uvijek će, bez obzira na sve realne pokušaje do-maćih vlasti da ih ukinu jednom zauvijek ili da pronađu neko novo ‘konačno rješenje’, biti penzionera. A onda, uvijek će biti i onih poput mene, koji sračunato i vrlo precizno krenu da nakupuju sve što im treba tokom mjesec dana, pa uđu u šarenilo stotinu rafova i izađu sa svim onim što im nikada ili gotovo nikada zatrebati neće. Pa onda ono što im stvarno treba kupuju u granapu pored kuće. Tako sam, recimo, ubijeđena da sam kupila sve što mi treba za ko-lač, jer sam se upravo vratila iz jedne kupovine i čekanja na jednoj od tri kase koje rade od dvanaest koliko ih ima, ustanovljavam ne da nisam kupila sve šta mi treba, nego nisam kupila gotovo ništa. Za kolač imam još uvijek samo i isključivo dobru volju. I imam, između ostalog, tri deterdženta za čišćenje raznih površina u kući, nekakve krpe koje upijaju vodu i aparat za šišanje. Što nije dobar početak ni jednog kolača za koji imam recept. Tajna je u izboru. Odnosno, mogućnosti izbora. Što ga je više, to je sasvim sigurno da ćete napraviti pogrešan. Svi mi nosimo spiskove kada krenemo u kupovinu. Možda ne od prve. Ali, nakon što kući dođemo sa bor mašinom koja je bila jako jeftina i još na akciji, a koja nam ne treba ne samo za kolača nego ni za bušenja, počnemo ih praviti. Prođem od frižidera, preko špajza do kupatila. I fino sve popišem. Nikada se na spisku nije našao sjekač za luk, naprimjer. Ali se našao na polici. Pa u ruci. Pa u korpi. I sada je opet na polici. Ali u mom špajzu. Pri tome, to zaista nema nikakve veze sa onim emisijama u kojima vam prikazuju ljude koji su kuće zatrpali stvarima koje im nikada neće trebati. A, koje su im, kažu, neophodne. Onima što ih familija istjeruje, ako se ne riješe smeća koje su nakupovali u istim ili sličnim ogromnim samoposlugama iz kojih ja, kao i vi sasvim si-gurno, kući donosim samo ono što mi je neophodno. A onda idem u granap pored kuće da kupim ono što mi stvarno treba. Kažem, preživjet će granapi... jer u neko doba shvatiš da ti je, iako je sve barem deset feninga skuplje, mnogo jeftinije kupovati u njima. I zbog toga što izbora nema, ali i zbog toga što nećeš biti suočen sa izborom da ili bacaš - ili se seliš.

Dino Salihagić, televizijski voditelj U tržnim centrima je mnogo raznovrsnija ponuda

Javnosti je poznat kao voditelj TV Bingo showa koji se već nekoliko godina prikazuje na Federalnoj televiziji. Nasmije-šeno lice je njegov zaštitni znak. Dino Salihgaić u razgovoru za naš magazin otkriva svoje mišljenje o trgovini, gdje voli kupovati i još neke zanimljivosti.

Kako nam je Dino rekao na samom početku, uživa u ku-povini. Kupovina dnevnih namirnica u njegovoj porodici je zajednička. „U mojoj porodici se ove obaveze dijele. U kupovinu ide onaj ko u tom trenutku nema bitnih obaveza“, kaže Dino.

Namirnice za svoje domaćinstvo nabavlja većinom u tržnim centrima koji se nalaze u blizini. Raznovrsnost ponude u trž-nim centrima je jedan od bitnijih razloga zašto tu kupuje namirnice za svoju porodicu.

„Raznovrsnost ponude mi daje mogućnost da izaberem proizvod koji mi se sviđa i apsolutno mi odgovara“, kaže popularni televi-zijski voditelj te napominje kako u velike nabavke namirnica ide nekoliko puta mjesečno.

Dino sa osmijehom ističe nekoliko situacija u kojima su ga trgovci iz samoposluga prepoznavali. Mada, nije imao po-sebnih privilegija radi svog statusa.

„Obično mi se prodavači nasmiješe kad me prepoznaju ili me pita-ju kad ću izvući njihove brojeve na Bingu“, sa smješkom dodaje naš sagovornik.

Uprkos činjenici da većinom kupuje u tržnim centrima i hi-permarketima, pozitivno mišljenje ima i o malim radnjama. Jedna od njih se nalazi u sklopu stambene zgrade u kojoj naš sagovornik stanuje. „Moje drage komšije su vlasnici nekoliko malih radnji u komšiluku i rado kod njih svratim i kupim ono što mi je neophodno“, riječi su Dine Salihagića koji smatra da male radnje igraju veliku ulogu jer svojom blizinom omo-gućavaju brzu nabavaku potrebnih stvari za domaćinstvo. „Svega nekoliko minuta je potrebno za kupovinu u ‘granapu’.“

Opstanak malih radnji je sve više doveden u pitanje. Dino smatra da su njihovi aduti neophodnost i fleksibilnost. „U Sarajevu male radnje će opstati. Grad je velik, te ima mjesta i za male radnje i za velike trgovačke lance.“

Proces kupovine mu često remete nepredviđene stvari koje se znaju desiti. U pitanju su neminovne gužve na kasama koje su skoro postale svakodnevica.

„Smeta mi nedovoljan broj otvorenih kasa, a samim tim i gužva koja se zbog toga stvara. Posebno u velikim tržnim centrima, u periodu ‘špice’ moralo bi se povesti računa o tome da usluga bude i efikasna. Pored toga, uslužnost prodavača često nije na nivou na kakvom bi trebala da bude“, završio je Dino Salihagić.

U korpi poznatihRazgovarao: Mario TrojerKupuj kod kuće

Piše: Vedrana Seksan

vox populiZAštO jE IZBOR NAš NAjVEćI NEPRIjAtELj?

Documents

Broj49(BiH)-p.65