mart 2012 • br. 39 • godina V • www.instore.ba BoSna i HerCeGovina

PRIMJERAKA

SLOVENIJA

HRVATSKA

SRBIJABOSNA I HERCEGOVINA

REGIJA:- Vijesti

- Investicije

EKSKLUZIVNO:Kenan Uštović: Počinjem ovu svoju priču,...Nenad Pacek: Koji put najbrže vodi iz krize?

ISTRAŽIVANJA:Masmi, TNS

INTERVJUAlexander Lipovšek, izvršni direktor JI Europe za Manner

- Stručne analize

- Statistika

NAJTIRAŽNIJI TRGOVAČKI

MAGAZIN U REGIJI

41.500IS

SN 1

840-

4049

mart 2012 • br. 39 • godina V • www.instore.ba

2 mart 2012 www.instore.ba

IZVRŠNI UREDNIKRešid Muratović

PRODAJASamir Hodžić

IZVRŠNI UREDNIKZlata Karkin

NOVINARIMurisa DučanovićKatarina SulićMario TrojerIgor Đurović (InStore Slovenija)Marko Hrastar (InStore Slovenija)Tomislav Ciliga (InStore Hrvatska)Milica Petrović (InStore Srbija)Vojsilava Popović (InStore Srbija)

STRUČNI SARADNICINenad Pacek, Kenan Uštović,Vanja Bulić, Darko Vaselić,Dragan Bjelić, Milan Čulibrk,Bogomir Kovač, prof. dr sc. Mladen Vedriš,Patrik Zupančič, David Vander Skuren, Ernest Gergely, dr. Marko Živanović, Datalab, Masmi, Gebrüder Weiss, CPI, CEEMEA Business Group, IGD, Euromonitor, TNS, Posao.ba

LOGISTIKA I DISTRIBUCIJANermina Kadrić

GRAFIČKI PRELOM I DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: info@altermedia.baWeb: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni, specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima i pratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin se ne distribuira osobama mlađim od 18 godina. Za članke, fotografije i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava.

Tiraž od 7.000 primjeraka u Bosni i Hercegovini odituje:

uvodnik

Prije nešto više od pola godine Delhaize je po-stao vlasnik brendova Maxi i Tempo, i po sve-mu sudeći, to je jedno od važnijih ekonomskih dešavanja u regiji, koje je obilježilo prethodnu godinu. Međutim, ovaj događaj nije bio veliki posmatrano samo sa aspekta novih tržišta na koja smo došli – širenje poslovanja na pet no-vih zemalja na Balkanu je ključna promjena i u okviru same Delhaize Group.Tržište Bosne i Hercegovine još uvijek karat-keriše usitnjena trgovina, koja se odvija putem malih prodavnica. Iako svjetska ekonomija i nerazvijeno lokalno tržište donose mnoge izazove, pred nama su jasni ciljevi za koje sam siguran da možemo da ostvarimo: želimo da naša kompanija raste, bude efikasna i posluje održivo.Praksa je pokazala da organizovan retail do-nosi višestruke benefite za veliki broj korisnika – Delhaize pored vizije da nudi kvalitetne i be-zbjedne proizvode po pristupačnoj cijeni, koja nosi koristi potrošačima, obezbjeđuje i radna mjesta za ljude različitog nivoa obrazovanja. U našoj kompaniji zapošljavaju se visoko obrazo-

vani ljudi, ali posao mogu naći i oni sa nižim kvalifikacijama, a svi imaju podjednaku šansu da se razvijaju i grade karijeru. Svaki naš zaposlenik je važna karika u lancu do zadovoljnog potrošača. Ukoliko naši zaposleni rade sa osmijehom, osmijeh će se prenositi da-lje, i zato danas, u savremenom retailu, briga o zaposlenom istovremeno znači i brigu o potro-šaču. Zato, iz dana u dan dajemo najbolje od sebe i najbolje od Delhaizea.

U situaciji u kojoj smo se našli protekli mje-sec, nismo baš sigurni da su mnoge kompanije reagovale najefikasnije, pa zato i ne čudi da je mjesec februar gotovo izgubljen ako ga posma-tramo kroz prizmu prometa i ostvarivanja pla-nova u 2012. godini.Jedan izgubljeni mjesec može da rezultira i iz-gubljenom godinom. Zbog toga smo željeli da napravimo jedan osvrt te damo svoje mišljenje o tome šta napraviti da bi spasili godinu i zadr-žali kontinuiran rast.Kao i uvijek, najviše se očekuje od menadžmen-ta da posao učini produktivnijim a radnu snagu učini što efikasnijom. Sva privredna preduzeća imaju samo jedan pravi resurs, svoje ljude. Naj-veći potencijal leži upravo u tom najvrjednijem resursu pa stoga savjetujemo-Sve aktivnosti i sve strategije prilagodite te ih učinite dostiž-nim. Osigurajte da ciljevi budu logičan slijed

jer ljudi logične i jednostavne stvari najbolje razumiju i a samim tim i implementiraju.Proces, u kojem se radnik navodi da permanen-tno postiže uspjeh i daje svoj doprinos, ustvari sadrži razmatranje ljudskog bića kao organiz-ma koji ima određena fiziološka i psihološka svojstva, sposobnosti i ograničenja i poseban način djelovanja. Nakon toga dolaze detalji na kojima treba svakodnevno insistirati a oni se sastoje u tome da konstantan pritisak iz dana u dan mora donijeti željeni cilj a to je povratak u okvire zadanog plana.Na kraju, preporučujemo da svakodnevno ana-lizirate, obratite pažnju na najsitnije detalje, poštujte i vrednujte brojeve, tako ćete i upo-sleniku dozvoliti da bude najvrijedniji mjerljivi resurs.

Redakcija InStore magazina

GoSt uvodničar

riječ uredništva

david vander Skuren, Coo za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, delhaize europe

Rad sa osmijehom

Analizirajte da biste postigli kontinuiran rast

4 mart 2012 www.instore.ba

sadržaj

20

28

18

32

izdvajamo

nenad Pacek, specijalno za inStorePredsjednik kompanije Global Success Advisors otkriva nam kako da najbrže izađemo iz krize. Za što brži oporavak u kratkom roku potrebna je bliska koordinacija između vlada i centralnih banaka. Trenutni pokušaji pojedinih vlada, da se igraju s fiskalnom politikom kako bi uspjele da osiguraju rast, nisu i ne mogu biti cjelokupno rješenje, već samo dio rješenja.

Mišljenja i komentariS obzirom na visoke namete privredi, veliki broj nezaposlenih, ogromna socijalna davanja, teško je u BiH poslovati pod okriljem legalnog. Stoga, ne treba biti stručnjak da bi smo zaključili kako kod nas cvjeta siva ekonomija. Za InStore Magazin donosimo mišljenja kako spriječiti sivu ekonomiju.

intervjuAlexander Lipovšek, izvršni direktor JI Europe za Manner, za Instore komentariše stanje na tržištu, otkriva nam razlike u poslovanju u zemljama u regiji i tajne uspjeha te izazove koji stoje pred njim na ovakvoj poziciji. O saradnicima, koji su ga okarakterisali kao strogog ali pravičnog, kaže: „Kod nas zaista važi moto: svi za jednog, jedan za sve. Saradnicima ide posebna zahvala jer na kraju krajeva svi naši uspjesi su plod kolektivnog rada. Ipak smo mi mali kolektiv, a timski rad je tu najvažniji i najviše dolazi do izražaja“.

in LifletErnest Gergely, Project Coordinator kompanije Medialink doo, Hiper-Com, u ovom broju piše o pozicioniranju brenda sa pretpostavkom da svako planiranje lifleta zahtijeva i određeno istraživanje tržišta. Bez informacija o svim učesnicima na tržištu i onih koji su u našem segmentu, pozicioniranje artikla bi bilo rizično jer postoji mogućnost da se ne bi poklopilo sa planiranim strategijama i prodajnim planom. Drugim riječima, za pozicioniranje svog brenda moramo da znamo sve ključne igrače i brendove u našoj kategoriji, kao i da pratimo kretanje konkurenata.

6 novi objekti

7 domaće vijesti

9 regionalne vijesti

14 Svjetske vijesti

16 trade magazini Chain Store Age PLBuyer Colloquy Private Label Magazine...

18 osvrt stručnjaka Koji put najbrže vodi iz krize?

20 Mišljenja i komentari Kako suzbiti nelegalno poslovanje

22 istraživanje TNS - Putovanje kroz kupovinu

24 investicije Mepas mall

26 investicije u regiji Slovenija: Supernova Srbija: IKEA

28 intervju Alexander Lipovšek, izvršni direktor JI Europe za Manner

30 analiza IGD: Centralizovano planiranje

32 inLiflet Lifleti na “udarnim” stranama

34 na mjestu prodaje Promocije na prodajnom mjestu: zašto, kako?

36 in Promocije Kupac je uvijek u pravu

38 Category management Proces menadžmenta kategorije proizvoda

40 in Marketing Čoksoglavci u akciji

34na mjestu prodajePatrik Zupančič, iz agencije PROMO.FIL o promocijama kaže: „Promocije su jedan od instrumenata unapređenja prodaje, kao što su uzorci, kuponi, ponude za povrat novca ili rabati, cijenovni paketi, premije, nagradne igre, nagradna natjecanja, nagrade za lojalnost potrošača, načini sniženja cijena, prikaz proizvoda u trgovinama, demonstracije i degustacije“.

5mart 2012 www.instore.ba

56

46

78

in Promocije BTL promocije važna je karika u lancu uspješne prodaje. U okruženju ubrzanog životnog ritma, izuzetno je važna interakcija između kupca i prodavača. Predstavljamo vam nekoliko takvih promocija organizovanih širom Bosne i Hercegovine.

u maloj radnjiDragan Bjelić objašnjava kako sa malo kreativnosti možete osigurati bolju prodaju korištenjem parazit polica. Parazit police predstavljaju osnovno sredstvo za realizaciju koncepta unakrsnog izlaganja robe ili u stranoj literaturi poznatog pod nazivom Cross Merchandising. Pod ovim pojmom podrazumijevamo izdvajanje iz ponude određenih artikala montiranjem dodataka standardnim policama. One su jedno rješenje, a nude mnogo prednosti.

PeriskopU ovom broju InStore magazina Kenan Uštović piše o aktuelnoj temi, a to je PDV stopa: „... Opet priče o povećanju, o diferenciranim stopama, o hljebu, mlijeku, autima, luksuzu, bogatima i siromašnima. Jedni su za diferenciranu stopu jer smatraju da: ovakva stopa štiti građane koji imaju niska lična primanja, smanjuje troškove domaćinstava koji svojim novcem mogu zadovoljavati samo osnovne lične potrebe i svakako jedan od glavnih razloga jeste zadržavanje socijalnog mira. Antagonisti ove priče pak su bili vrijedniji i ponudili su veći niz argumenata zašto diferencirana PDV stopa nije dobra za BiH...“

vox populiVanja Bulić piše o šaputanju praznog novčanika te kako su nam mobilni telefoni potpuno promijenili život: „Ušli su u naše misli i naše novčanike. Čim se probudimo, zagledamo displej: da li je neko zvao ili poslao poruku dok smo mirno spavali? Idemo ulicom i pričamo, zagledani u nebo, pa ljudi sa druge strane ulice misle da se svađamo sami sa sobom“. O iskustvima poznatih prilikom kupovine za ovaj broj govore Arleta Ćehić, akademska kiparica i kaže: „Tempo obavljanja poslova diktira i kupovinu. Svakodnevno kupujem u malim trgovinama, a subotom posjećujem velike“, a Vlatku Glavašu, sportskom radniku kupovina je više obaveza nego užitak. Ipak, u trenucima kada pobjeđuje sve mu je užitak.

42 nove tehnologije Analizirajte, planirajte i izvještavajte o svom poslovanju

44 Logistika

46 u maloj radnji Savjeti vlasnicima Predstavljamo STR Riječ po riječ...

52 iz četiri ugla Čekaju li nas nova poskupljenja?

54 istraživanje Masmi

56 Periskop Počinjem ovu svoju priču,...

58 Periskop iz regije Značaj informatičke tehnologije Investicije – lijek... ali kad i kako? Tajne igre sa javnim dugom

60 inKategorjia

62 regija

64 Moja karijera

66 inStore u razgovoru sa... Poslovođama supermarketa

67 inPoslovi Veliki broj zaposlenih u BiH bez slobodnih dana

68 Humanost na djelu Meggle donirao 10.000 eura bolnici u Bihaću Fis donirao Opštu bolnicu u Gračanici

70 trendovi Kad je kupac i prodavač

72 Slovo zakona Kalendar sajmova

74 Svijet u brojkama Ko je koliko žedan

76 vjerovali ili ne...

78 vox populi

70

56

trendoviMercator je prije pet godina, u svom Centru Celje, otvorio četiri samouslužne blagajne Tiktak. To je bio početak i tehnološka novina sa kojom je Slovenija tada postala trinesta država na svijetu i deveta u Europi, koja je u trgovinu uvela samouslužne blagajne. U razvijenim zapadnim zemljama upotrebljava ih svaki četvrti kupac. Samouslužne blagajne su koncept u kojem je sam kupac ujedno i prodavač.

6

novi objektimart 2012 www.instore.ba

Trgovački centar Fis u Grača-nici svojim je kupcima u martu 2012. otvorio vrata u novom ruhu. Investicija vrijedna neko-liko miliona KM i višemjesečni angažman isključivo domaćih kompanija i radne snage osigu-rali su 21 novo radno mjesto u Gračanici.

Proširenje prodajnog prostora sa prethodnih 3600 m² na preko 6500 m² osiguralo je povećanje asortimana za nekoliko hiljada artikala. Novost u ponudi je odjel prehrane u kojem kupci mogu pronaći veliku ponudu proizvoda za prehranu i doma-ćinstvo, velik izbor svježeg voća i povrća, te pekarskih proizvo-da, a svojim kupcima Fis u Gra-

Svečanim presjecanjem vrpce, zvanično je otvoren renovirani TC Omega u Tuzli. Oko 2000 m² površine četvrtog sprata Tržnog centra Omega u Tuzli, konačno je otvoreno za kupce i posjetioce. Za njih je Omega je priredila savremen način za provođenje kvalitetnog vreme-na u društvu svojih najdražih. Riječ je o savremeno opremlje-nom prostoru koji će sačinja-vati nekoliko ugostiteljskih objekata. U pitanju su caffe bar Sydney, pizzeria i slastičarna La Casa, restoran Mama Mia, 4 boxa za različitu brzu hranu: Sezam, Chick king, muški i ženski frizerski salon Dalma, kozmetički salon La Imano, Galerija slika Mi Ritmo i slični sadržaji.

Posebna pažnja je posvećena najmlađoj populaciji te je za mališane opremljen zanimljiv

Kompanija Megamix iz Sara-jeva, distributer roba široke potrošnje je u svoju ponudu uvrstila i proizvode za ugosti-teljstvo. U Rajlovačkoj ulici u Sarajevu je otvoren prvi Horeca shop gdje svi ugostitelji mogu pronaći široku paletu prehram-benih proizvoda za svoj resto-ran ili hotel. Cilj Megamixa je da postane one-stop-shop za ugostiteljstvo, sa svim bitnim proizvodima na jednom mjestu.

U ponudi Horeca shopa se nalaze brojni proizvodi od povrća namijenjeni isključivo za HoReCa sektor. Od brendova koji se nalaze u sastavu Horeca

Nastavljajući realizaciju poslovne strategije razvoja na strateškim tržištima, Tuš je otvorio supermarket u

Tuš otvorio supermarket u SrebrenikuSrebreniku i time proširio maloprodajni lanac u Bosni i Hercegovini. Šesnaesti po redu supermar-ket otvoren je u sklopu Tržnog centra Srebre-nik, Marković d.o.o., a zapo-slenje je dobilo

25 novih Tuševih radnika.

U novom savremenom super-marketu, prodajne površine od

Proširenje Fisa u Gračanici Otvoren četvrti sprat TC Omega Tuzla

Megamix Horeca shop

čanici nudi i dodatne sadržaje, novi restoran i frizerski salon.

Na dan svečanog otvorenja Fis je za kupce pripremio prigodne poklone, svaki kupac dobio je poklon ili robnonovčani bon, a znatiželjni posjetioci uživali su u brojnim promocijama, degu-stacijama i roštiljadi. Također je organizirano i izvlačenje dobitnika nagradne igre Fis nagrađuje povjerenje koja ima najveći nagradni fond u BiH.

dječiji kutak Jungle Kids u kojem će roditelji moći ostaviti svoje mališane da se bezbrižno i sigurno igraju dok oni obavljaju kupovinu, ručaju, druže se uz kafu i razgovor sa prijateljima u ugodnom ambijentu. Djecu će čuvati obučeno osoblje, a svake sedmice je planirano priređivanje različitih sadržaja za djecu. Vrijednost investicije je oko million KM i otvoreno je 70 novih radnih mjesta.

Uz konstantno poboljšanje po-nude, otvaranje novih sadržaja, saradnji sa svjetskim brendo-vima, menadžment kompanije Omega d.o.o. Živinice stalno ulaže napore i sredstva da po-mogne pri zapošljavanje mladih ljudi. Iz Omege za sljedeću godinu najavljuju gradnju pano-ramskog lifta čime će olakšati dolazak posjetioca na četvrti sprat Tržnog centra Omega.

shopa izdvajaju se smrznuti pomfrit Lamb Weston, smr-znuto voće i povrće Ardo, sirevi proizvođača Gut von Holstein, Heinz kečapi i sosovi, paradajz koncentrat Kingtom, Schwartz začini, palmino ulje za prženje, maslinovo ulje Coricelli, riža Vignola te mnogi drugi proi-zvodi renomiranih proizvođača smrznute hrane.

850 m2, kupci mogu birati izme-đu više od 10.000 proizvoda pre-hrambenog i neprehrambenog programa. Svaki dan svjež hljeb i pecivo pripremaju u Tušu, sistemom vlastite pekare. Do-bro snabdjevenu mesnicu dopunjuje delikatesni odjel te odjel voća i povrća i bogat izbor proizvoda iz neprehrambe-nog programa. Supermarket će biti otvoren od

ponedjeljka do subote od 08.00 do 21.30 časova, a nedjeljom od 08.00 i 19.00 časova.

7mart 2012 www.instore.ba

Ceresit na Banjalučkom velesajmu

Nivo cijena u Bosni i Herce-govini iznosi 50 posto prosjeka u 27 zemalja Europske unije. Prema ovom kriteriju, naša ze-mlja nije na samom europskom začelju. Međutim po stvarnoj individualnoj potrošnji svojih stanovnika pripadamo samom europskom dnu.

Gledajući opšti nivo cijena u BiH, to pokazuje da imamo skuplje cijene nego u Srbiji gdje iznose 46 posto prosjeka EU, Albaniji gdje iznose 42 posto, te Makedoniji koja je sa prosjekom cijena od 39 posto prosjeka EU najjeftinija zemalja u Europi. Cijene u BiH skuplje su nego u Bugarskoj koja je članica EU, a gdje iznose 45 posto prosjeka EU. Sa Crnom Gorom BiH ima isti nivo cijena, dok su cijene u Rumuniji neznatno veće, te iznose 51 posto prosjeka EU.

Međutim, kada se poreda stvarna individualna potrošnja po stanovniku, a koja se sastoji od izdataka na robe i usluge koje je domaćinstvo potrošilo ili platilo, kao i od usluga koje su osigurale neprofitne institucije

Uvoz mesa četiri puta većiU BiH su u januaru uvezeni meso i mesne prerađevine u vrijednosti 13,5 miliona KM, dok je istovremeno tih proi-zvoda izvezeno u vrijednosti od oko tri miliona maraka, podaci su Agencije za statistiku BiH. Poljoprivrednici zbog toga ne-goduju, jer ove brojke pokazuju izrazito nepovoljan vanjskotrgo-vinski bilans. Ističe se da domaći propisi dozvoljavaju uvoz smrznutog mesa čiji je rok trajanja daleko veći nego što se to toleriše u EU. Analize koje su ranije rađene po-kazuju da je prosječna cijena svih vrsta uvezenog mesa tri marke po kilogramu, što je niže čak od vrijednosti žive stoke u BiH.

U BiH prošle godine na flaširanu vodu trošeno 15 miliona KM

i vlade za potrebe individualne potrošnje (najvažnije usluge zdravstva i obrazovanja), BiH se nalazi na pretposljednjem mjestu u Europi.

Naime, stvarna individualna potrošnja po stanovniku izra-žena u standardu kupovne moći iznosi za BiH samo 37 posto prosjeka Europske unije. Iza nas je Albanija gdje je ovaj indeks 31 posto, dok je odmakla Srbija sa indeksom 43 posto. U Crnoj Gori ovaj indeks je 51 posto u Hrvatskoj 56 posto itd.

Najveća stvarna individualna potrošnja je u Luksemburgu, gdje iznosi 50 posto europskog prosjeka, a slijede Norveška sa 36 posto i Švajcarska sa 25 posto iznad prosjeka EU.

Banjalučka pivara počela je izvoz Nektar piva u Australiju, a prve količine već su isporučene, izjavio je marketing menadžer ove kompanije Dejan Čato. “Izvozom u Australiju širimo tr-žište pivare i na druge kontinente. Ponosni smo što su naši proizvodi i pored jake internacionalne konku-rencije traženi u zemljama širom svijeta, a to je potvrda da proizvodi domaćih kompanija zadovoljavaju najviše standarde’’, rekao je Čato.

Ceresit kao neizostavni dio svake kvalitetne gradnje, prvi put učestvuje na 16. Međuna-rodnom sajmu građevinarstva Grames 2012, koji se održavao na Banjalučkom velesajmu. Kao jedan od vodećih brendo-va kompanije Henkel, Ceresit ove godine najavljuje intenziv-nije aktivnosti na tržišu BiH.

U svojoj ponudi Ceresit ima usklađen asortiman proizvoda, sistema i usluga za građevinare i keramičare. Ceresit nudi najinovativniju tehnologiju sa fokusom na ljepila i fug mase za polaganje keramičkih pločica, sisteme za hidroizola-ciju, sisteme za termoizolaciju, ljepila široke potrošnje, pur

Nektar pivo i u Australiji

Banjalučka pivara uspostavila je saradnju sa kompanijom Kovar Pty za uvoz i distribuciju alko-holnih pića u Australiji, navodi se u saopštenju. “Širenje tržišta i podrška u promociji vrijednosti domaće proizvodnje su samo dio ovogodišnjih ciljeva Banjalučke pi-vare, koja će nastojati da zadovolji potrebe svojih potrošača gdje god da se nalaze”, poručio je Čato.

pjene, silikone i podopolaganje.

Kao najveći proizvođač ljepila za keramiku u regionu, na štan-du su predstavljene inovacije u ovom segmentu - ljepilo za keramiku CM11 Plus. U ovu kategoriju spadaju i ljepilo za keramiku CM9, za unutarnje površine, sa dužim otvorenim vremenom i jačom adhezijom i fleksibilno ljepilo za keramiku CM16, za polaganje neupijaju-ćih keramičkih pločica i pločica od prirodnog kamena, idealan za primjenu u okviru sistema “pločica na pločicu”.

Za efikasnu borbu protiv gljivica i plijesni Ceresit ima jako oružje – Ceresit CE 40 TrioProtect fug masa i sanitarni silikon Ceresit

CS25. Njihova upotreba ga-rantuje da će Vaš dom postati prostor bez alergija, pogodan za djecu i odrasle. Izrada ter-moizolacionih sistema pomoću Ceresit Thermo Universal ljepila vrši se na svim standar-dnim unutrašnjim i spoljašnjim površinama ako su čvrste, sta-bilne, čiste i suhe, bez materija koje mogu da naruše vezivanje. Ceresit Thermo Universal, ljepilo za rabiciranje i ljepljenje stiropora, fine je granulacije i omogućava izuzetnu lakoću primjene, brz rad i savršeno gladak i elastičan završni sloj.

domaće vijesti

domaće vijesti

Megamix distribuira Heinz na području BiHKompanija Megamix je od januara 2012. godine preuzela distribuciju Heinz proizvoda. Ovaj potez je u skladu sa novom strategijom Heinza koja ima za cilj da se kroz pojačana ulaganja i atraktivnije cijene ostvari liderska pozicija u jugoistočnoj Europi.

Prema riječima Adnana Misi-movića, voditelja marketinga Megamixa, cilj Heinza je postati lider na bh tržištu. “Heinz je tržišni lider u većini zemalja u kojima je prisutan, a cilj mu je da to postane i u BiH. Naše tržište kečapa se smatra velikim poten-cijalom, jer prosječna godišnja potrošnja kečapa iznosi više od 2

U BiH su, prema podacima Centralne banke BiH, blokirani računi za 53.521 prav-no lice. Broj predu-zeća u BiH kojima su u bankama blokirani računi raste, što je, prema tuma-čenju poslodavaca, dokaz da su oni pod sve snažnijim udarom krize. Predsjednik Unije udru-ženja poslodavaca Republike Srpske Ranko Milić rekao je da su se ostvarila prethodna strahovanja da će privreda upadati u sve veće probleme, ističući da osnovni razlog zbog

BiH na trećem mjestu po ranji-vosti ekonomije

Ruska kompanija ulaže 120 miliona eura u svoja tri preduzeća u BiHRuska kompanija Neftega-zinkor, koja je privatizovala Rafineriju nafte Bosanski Brod, Rafineriju ulja u Modriči i lanac pumpi Petrola, ove godine će u ova tri preduzeća uložiti oko 120 miliona eura, izjavio je direktor Neftegazinkora Jurij Smirnov. To je dio investicije od 730 miliona eura, koja će, kako tvrdi, biti realizovana do 2016. godine. “Rafinerija nafte Bosanski Brod je srce cijelog projekta, zbog čega će dobiti najviše novca”, kaže Smirnov. Tako će u Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu biti uloženo 90 miliona eura, a ostali novac ide na preostala preduzeća. Smirnov naglašava da će prioriteti u narednom periodu biti popravljanje logistike za otpremanje derivata iz Rafi-nerije u Bosanskom Brodu, kao i osvajanja tržišta u BiH i okruženju.

Kompanije Klas d.d. Sarajevo je prezentirala dokument Poreska refor-ma u funkciji investicija i zapošljavanja, koji je zvanično upućen Federalnom zavodu za programiranje razvoja. Prijedlog poreske reforme Klas smatra prvim, ali značajnim korakom na putu do smanjivanja stope poreza i doprinosa na plate, odnosno konačnog rasterećenja privre-de od velikih državnih nameta.

S ciljem zaštite budžeta obič-nih građana Klas d.d. Sarajevo zagovara smanjivanje stope PDV-a na brašno, hljeb i dru-ge osnovne životne namirnice sa 17% na 7%, uz istovre-meno povećanu stopu poreza na luksuz, uvođenje novih poreza i, neizostavno, uštede u javnom sektoru. Drugi Klasov prijedlog je ukidanje cenzusa u obuhvatu.

Prema zvaničnoj statistici, u BiH 40% pekara i 24% mlinova posluje van sistema PDV-a, a opravdano se procje-njuje da bi taj procenat bio još veći ako bi došlo do porasta stope PDV-a. Poznato je da mnoge samostalne zanatske, uslužne i trgovačke radnje svjesno prikazuju prihod manji

Blokirani računi 53.521 firme

od 50.000 KM kako bi izbjegli plaćanje poreza i drugih obaveza, pa su zbog toga u startu u znatnoj povoljnijem

položaju od privrednih subje-kata iz sistema PDV-a.

Kalkulacije pokazuju da bi istovremenim smanjivanjem stope PDV-a na 7% za brašno i hljeb i uvođenjem obaveze plaćanja tog poreza za sve mlinsko-pekarske proizvođače na teritoriji BiH država imala približno isti nivo prihoda kao i sada. Kada bi zadržala tre-nutnu PDV stopu i u obavezu plaćanja uvela sve mlinsko-pekarske proizvođače dobila bi dodatnih 69 miliona KM godišnje.

Kompanija Klas godišnje u državni budžet uplati prosječno 5,5 miliona KM. Novac ušteđen na porezi-ma i doprinosima se može usmjeriti u nove investicije, otvaranje novih radnih mjesta ili povećanje plata zaposle-nicima. Zbog loših uslova privređivanja prosječna plata u mlinsko-pekarskoj djelatnosti u BiH je 500-600 KM, a to je dvostruko manje u odnosu na prosječna primanja budžetskih korisnika.

Klas: Uvesti diferenciranu stopu PDV-a i ukinuti cenzus

kojeg su računi blokirani jeste opšta nelikvidnost firmi. Prema njegovim riječima, ti problemi će sve više dolaziti do izra-žaja, dodajući da se njima prilazi dosta površno, na

način da se “guraju pod tepih” i čeka se da se sami riješe.

Potpredsjednik Saveza samo-stalnih sindikata BiH Avdo Bah-to rekao je da je zbog velikih opterećenja i dugovanja firmi logičan slijed gašenje njihovih računa u bankama, a u tom lancu su ekonomija, poslodavci i radnici veliki gubitnici.

kilograma po domaćinstvu, što je znatno iznad europskog prosjeka.”

Heinz je najveći proizvođač kečapa na svijetu, te kompa-nija koja je praktički izumila kečap kakav danas poznajemo. Radi se o jedinom kečapu na tržištu koji u sebi ne sadrži bilo kakve dodatke poput skroba ili vještačkih zgušnjivača, a svi njegovi sastojci su u potpunosti prirodni i mogu se naći u bilo kojoj kuhinji. Za proizvodnju 100 grama Heinz kečapa se utroši 132 grama paradajza.

BiH je treća zemlja centralne i istočne Europe po ranjivosti ekonomije na dešavanja u euro-zoni, zaključak je analize vodeće svjetske agencije iz oblasti kre-ditnog rejtinga ‘Standard pors’. Prema ovoj analizi, najranjivija je Turska, slijedi Mađarska, pa BiH. U boljoj poziciji su Polj-ska, Gruzija, Crna Gora, Litva-nija, Srbija i Bjelorusija. Ispred njih su Ukrajina, Rumunija, Albanija, Hrvatska, Bugarska i Makedonija, a najbolje su rangirane Rusija, Kazahstan i Azerbejdžan. U analizi se dodaje da postoji rizik od opadanja potražnje u eurozoni za robom iz centralne i istočne Europe, a smanjenje podrške banaka svojim filijala-ma može utjecati na ekonomije ovih zemalja. Regija ima dobru perspektivu, navodi se u analizi, kada je riječ o privlačenju stranih investicija u narednih desetak godina.

8 mart 2012 www.instore.ba

9mart 2012 www.instore.ba

Kada dođe vrijeme za sumi-ranje i planove, Mercator već tradicionalno pozove novinare sa područja na kom posluje i saopšti rezultate i projekte za budućnost. Ove godine, oku-pivši predstavnike sedme sile u Ljubljani, krajem februara, ova trgovačka kompanija objavila je da je u 2011. uprkos složenim okolnostima poslovanja reali-zovala 23,5 miliona eura neto dobiti. Tako je Mercator na domaćem tržištu zadržao svoj tržišni udio i epitet najvećeg trgovca, dok je rast prihoda zabilježio uglavnom na stranim tržištima.

Rezultati poslovanja

Kako su iz kompanije saopštili, u 2011. grupa se suočavala na svim tržištima na kojima posluje sa posljedicama privredne krize. „Grupa Mercator je uz rast veći od pet posto ostvarila 23,5 milijarde eura čiste dobiti, što jeste 22,5 posto manje od dobiti realizovane u 2010. godini. Razlozi lošije eko-nomike poslovanja proizilaze, prije svega, iz značajnog zaoštravanja ekonomskih prilika u drugoj polo-vini 2011., kao i usljed negativnih uticaja na obim i strukturu potroš-nje, neophodnih dodatnih napora za postizanje povoljnijih cijena za potrošače, nepovoljnih kursnih kretanja i drugih faktora“, rekao je Žiga Debeljak, predsjednik uprave Mercator grupe.

Planovi

U 2012. godini Mercator planira više od 3 milijarde eura neto prihoda od prodaje, što predstavlja rast od 3,35 posto u odnosu na 2011. Imajući u vidu ove planove grupa će ostvariti 56,1 posto prihoda od prodaje u Sloveniji i 43,9 posto na stranim tržištima.

Godišnja KonferenCija MerCator GruPe

Osvrt na prethodnu godinu Slovenski trgovac objavio da je u 2011. uprkos složenim okolnostima poslovanja realizovao 23,5 miliona eura neto dobitiPripremila: Milica Petrović

Grupa je zabilježila 13,9 posto rasta prihoda na tržištima van Slovenije. Uz takav rast udio prihoda grupe ostvaren na vanj-skim tržištima se povećao na 42,3 posto. Mercator je sa 530,9 miliona eura prihoda u Srbiji ostvario 18 posto rasta u odnosu na 2010. “Uprkos tome što je srpsko tržište u dijelu roba široke potrošnje imalo pad, mi smo za-dovoljni, jer smo kroz multibaner pristup i kao više formatni trgovac uspjeli da odgovorimo na izmi-jenjene potrebe potrošača”, rekla je Stanka Čurović, član uprave za područje Mercator trgovina jugoistočne Europe. Dodala je da je 2011. po pitanju razvo-ja na ovom tržištu obilježilo preuzimanje Familija marketa u okviru robnih kuća Beograd: “U okviru ove transakcije ostalo je da se preuzme još 4 objekta, što očekujemo da će biti završeno do maja. Jedan od njih je u zgradi Beograđanka u srpskoj prijestolnici, gdje imamo u planu da otvorimo premium supermarket u baneru Mercator – nešto sasvim novo i po strukturi proizvoda, i načinu izlaganja i opremi, koja će biti u samom objektu. U svim ostalim Familija objektima je planiran bener Roda”.

Unapređenje poslovanja

Na pitanje koje poslovanje zadaje najviše “muke”, Čurović je rekla da je Hrvatska jedno od najzahtjevnijih tržišta u regiji, prije svega, zbog velikog prisustva diskontnih lanaca, za razliku od drugih tržišta u okruženju i zbog toga što je prvi trgovac u ovoj zemlji sa izuzet-no većim tržišnim udjelom. “Mi smo s našim poslovanjem u Hrvat-skoj zadovoljni u dijelu očuvanja prihoda, u okviru kojih je jedna trećina od benera Getro, a ostalo

iz benera Mercator. Ono što plani-ramo za ovu godinu u Hrvatskoj je proširenje ponude i asortimana. Doći će do smanjenja broja prodaj-nih površina u objektima Getro, tako što će neki postati zapravo trgovački centri gdje ćemo kroz sinergiju ponude asortimana sve za dom i tehniku napraviti atraktiv-nija mjesta za potrošače. Također ćemo kroz prilagodbu asortimana u Mercatoru, diferencirati ova dva benera što će, vjerujemo, omogućiti dalju stabilizaciju poslovanja u ovoj zemlji”.

Kao jedan od ciljeva za 2012. Čurović je izdvojila i širenje poslovanja kroz franšize. Na-pomenula je da su prvi fran-šizni ugovori u Srbiji potpisani u decembru 2011., a radi se o pokrivanju onih mjesta, gdje u okviru svoje strategije razvoja, nemaju u planu da otvore sopstvene objekte. “Tako pokri-vamo manja mjesta i povezujemo u klastere, a snabdjevamo ih iz sopstevnih jedinica. Što se tiče franšiza, po jednom modelu, da-jemo im svoje ime i obilježje, a po drugom trgovci rade pod svojim imenom i za svoj račun, a od nas samo kupuju robu”, objasnila je ona. Kako je još dodala,

ključni planovi za 2012. ostaju nova strateška povezivanja i novi dugoročni zakupi na svim tržištima.

Na konferenciji se još moglo čuti da je u 2011. Mercator investirao skoro 122 miliona eura, prije svega, u razvoj trgo-vačke mreže na svim tržištima. Otvorio je 96 prodajnih jedinica na šest tržišta i ojačao tržišni položaj putem strateškog pove-zivanja sa preduzećima Familija Marketi na srpskom tržištu, sa Drvoprometom na bosan-skom tržištu i sa En Plus, koji sada pod imenom M-Energija upravlja mrežom samouslužnih benzinskih stanica Maxen u Sloveniji. Dio investicija je bio namijenjen i za održavanje ku-povne moći potrošača, pri čemu je kompanija uložila u povoljni-je maloprodajne cijene.

regionalne vijesti Mercator grupa zapošljava oko 24 hiljada radnika

10 mart 2012 www.instore.ba

regionalne vijesti

Predsjednik Ministarstva za privredni razvoj i tehnologiju Radovan Žerjav, na svjetski dan potrošača 15. marta, progno-zirao je da će sa saradnicima u vladi uskoro predložiti rezolu-ciju o nacionalnom programu zaštite potrošača za period 2012.-2017. Cilj je što veće uključenje zaštite potrošača u sve vrste domene politike koje utječu na njihove interese. “Iz-među prioritetnih zadataka valja prije svega naglasiti učinkovite

U kompaniji Pivka perutninar-stvo ostvarili su oko 33 miliona eura prihoda, a u kompaniji Delamaris približno 12 miliona eura. Zajednički prihodi po mišljenju predsjednika uprave Janeza Rebca ispod su očeki-vanja. “Protekla godina za Pivku i Delamaris bila je veoma teška zbog rekordnog rasta cijena osnov-nih sirovina i pritisaka na sniženje cijena proizvoda”, rekao je Rebec. Prve kalkulacije pokazuju da su prihodi na nivou grupe Pivke u usporedbi sa prošlom godinom uvećani za približno pet posto.

Obje kompanije završila su go-dinu pozitivno. Za takav rezul-tat zaslužne su, između ostalog, sinergija i uspješna racionaliza-cija poslovanja. Da podsjetimo,

Statistički zavod Republike Slo-venije objavio je da će prosječna mjesečna neto plata za januar 2012. u Sloveniji iznositi 993,53 eura. U usporedbi sa neto pla-tom za decembar 2011., bila je niža za 0,6 posto, a u usporedbi sa neto platom za januar 2011. veća je za 2,2 posto. Iznos prosječne bruto plate za januar 2012. iznosio je 1.529,04 eura, i isto tako je za 2,2 posto viši od bruto plate za januar 2011., a od prosječne mjesečne bruto plate

Na okruglom stolu sa naslovom Genetsko promijenjeni orga-nizmi (GSO) u Sloveniji: da ili ne, Mlekara Celeia je otkrila da je prva u Sloveniji dobila certifi kat bez GSO. Direktor preduzeća Marjan Jakob je rekao da su potrošačima ponu-dili proizvode koji su sigurniji i zdraviji. Laskavi certifi kat Celei je dodijelio Institut za kontrolu i certifi kaciju Univer-ziteta u Mariboru, za kojeg su se za uspostavljanje standarda odlučili iz dva razloga. Direk-torica instituta Marina Koren Dvoršak ovim povodom je rekla: “Slovenskim proizvođačima željeli smo omogućiti da se odluče za proizvodnju namirnica bez genetsko promijenjenih organizma, a potrošačima ponuditi mogućnost

47 miliona kupovina u Sparu

likvidnost koja je »rak rana« slo-venske privrede. Cilj za ovu godinu je da rastemo brže od konkuren-cije i da ponovo uvećamo tržišni udio“, podvukao je ovogodišnje planove Mervič i dodao da su u prošloj godini povećali broj zaposlenih za 83 radnika, i sada ih ukupno imaju 4.307. Slično povećanje bi trebalo da se desi i u ovoj godini, između osta-log zbog otvaranja nove četiri trgovine. Krajem prošle godine

imali su ih 86. Mervič se u vezi hajke koja je nastala oko velike kampanje u kojoj prodaju pro-izvode napravljene u Sloveniji pod sloganom “Slovenija, moja dežela” koji je poznat iz vreme-na kada se država osamostalila i ima političku konotaciju, samo nasmiješio. Usprkos nekim kri-tičkim komentarima, po njego-vom mišljenju odazivi njihovih dobavljača i kupaca vrlo su po-zitivni. “Hoćemo i želimo pomoći slovenskoj proizvodnji bez obzira na oštre pregovore, da brže prebrodimo krizu“, rekao je i dodao da je dio te tematike, prije svega stvar menedžmenta, a ne činjenice ko je vlasnik. U Sparu su u vrijeme recesije primijetili da je povećan broj kupaca sa pesimističkim očekivanjima za budućnost. To je uglavnom srednji stalež koji najviše osjeća recesiju. U Sparu

žerjav prognozirao rezoluciju

Sinergija Pivke i Delamarisa

javne službe na području savje-tovanja potrošačima i uspostava vansudskih odnosno alternativnih postupaka rješevanja potrošačkih sporova“, javili su iz ministar-stva. Planiraju i da javnu službu savjetovanja potrošačima pre-nesu na nevladni sektor sa po-djelom koncesije. Za obezbje-đivanje alternativnih postupaka rješavanja potrošačkih sporova spremaju zakonodavni propis koji bi trebao postati obavezaju-ći sljedeće godine.

kompanija Pivka perutninarstvo u novembru 2009. potpisala je ugovor o kupovini Delamarisa i zato je dotadašnjem vlasniku, holdingu Amanita, isplatla 4,51 miliona eura. Pivka je u januaru pokrenula kompaniju Delamaris Kal s ciljem dobijanja raspisanih europskih nepovratnih kredita za proizvodnju i preradu ribe u Sloveniji. Ukoliko u tome budu uspješni, predviđaju da će već u maju mjesecu, početi sa izgrad-njom nove fabrike na Kalu kod Pivki koja će biti namijenjena za preradu ribe i proizvodnju ribljih proizvoda. U Pivki su objasnili da će proizvode robne marke Delamaris – bez obzira na novu kompaniju, i dalje prodavati Delamaris.

Trgovačko preduzeće Spar Slovenija u prošloj je godini zabilježilo 713,5 miliona eura bruto prometa. To znači, da su ga uvećali za 2,8 posto, a sve-ukupno se u njihovom lancu na području Slovenije obavilo 47 miliona kupovina. Gene-ralni direktor Igor Mervič rekao je da su sa rezultatima veoma zadovoljni, ali i to da su u prošloj godini nešto manje investirali te su izdvojili oko 20 miliona eura za tu namjenu što je približno isto kao u periodu prošle tri godine. Ali kao što je poznato, u Ljubljani su već počeli radovi na izgradnji velikog centra sa investiranih 100 miliona eura. “Hoćemo i moramo obezbjeđivati prije svega

Prosječna plata se smanjujeza decembar 2011., iznos je za 1,1 posto niži. Iz perspektive djelatnosti, prosječna mjesečna bruto plata za januar 2012. najniža je u drugim poslovnih djelatnostima (984,64 eura), a najviša u fi nansijskim i osigura-vajućim djelatnostima (2.190,23 eura). Sniženje prosječne mjesečne bruto plate za januar 2012. najvidljivije je bilo u dje-latnostima opskrbe električnom energijom i plinom (17 posto) i rudarstvo (13,6 posto).

Laskavi certifikat Mlekari Celeiada na prodajnim policama nađu i slovenske certifi kovane namirnice“. Mlekara Celeia zbog certifi kata i naravno bolje kvalitete, ima veće troškove proizvodnje, a uz to i mnoge birokratske prepreke. “Iako je za nama težak posao veoma smo ponosni što smo prvi slovenski prehrambeni proi-zvođač koji je na taj način ponudio zdravije i bezbjednije proizvode. Gledali smo u budućnost, u godinu 2015., kada će pasti mliječne kvo-te, a mi želimo i tada obezbjeđivati normalan otkup mlijeka. U taj projekat uključili smo svih svojih 1.220 proizvođača mlijeka, 17 zadruga i pet mješaonica krme“, rekao je Jakob koji je napo-menuo, da zbog tog certifi kata cijene njihovih proizvoda neće poskupjeti.

su zadovoljni, povećanim segmentom kupaca koji svoju potrošnju, uspkos recesiji ne smanjuju. Prosječna vrijednost potrošačke korpe ostaje 17 eura, slično kao i predprošle godine. U Sloveniji Sparova prodaja privatnih robnih marki čini nešto iznad 20 posto. U Švajcarskoj i Engleskoj prodaja ovih proizvoda čini preko 40 posto. Dobar početak je zabi-lježila i kartica povjerenja. “U jednoj godini imamo čak 550.000 vlasnika tih kartica i to nije slu-čajno“, rekao je Mervič i dodao da su zabilježili dobar odziv, te da se kartica može koristiti i putem mobilnih telefona potrošača. “Preko mobilnih telefona ubuduće će se raditi sve“, pogledom u budućnost završio je prvi čovjek Spara u Sloveniji.

11mart 2012 www.instore.ba

Nagradu Trusted Brands, koju je u Hrvatskoj šesti puta organi-zirao časopis Readers Digest, u kategoriji 35 proizvoda i usluga dobilo je 18 domaćih i 13 stra-nih brandova.

Istraživanjem koje je Readers Digest proveo u saradnji s britanskom agencijom Wyman Dillon u Hrvatskoj, bilo je obuhvaćeno 8700 pretplatnika časopisa u našoj zemlji, a u Eu-ropi je u istraživanju sudjelovalo 27.469 ispitanika u 15 zemalja.

Istraživanje Trusted Brands hrvatskog izdanja časopisa Reader’s Digest ispituje odnos potrošača prema proizvodima i brandovima. Primarni fokus istraživanja je identifi kovanje brendova, svakodnevnih proi-

Prosječna neto plata 853.424 zaposlenika kod 91.607 hrvat-skih preduzetnika, obveznika poreza na dobit, u prvih devet mjeseci prošle godine iznosila je 4.673 kune. To je nominalno više za 1,5 posto, a realno manja za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, objavila je Financijska agencija. Raspon prosječnih mjesečnih neto plata kretao se od najmanjih 3.371 kunu u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelat-nostima do najvećih 7.283 kune u fi nancijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja. Pritom je tek četvrtina zaposlenih imala nadprosječne plate, a riječ je o zaposlenima u 11 djelatnosti, među kojima su oni u fi nansijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja te u dje-

jamnica i jana najkvalitetnije vode na hrvatskom tržištu

Konzumov MultiPlusCard pokrenuo je novi brand na hr-vatskom telekomunikacijskom tržištu– MultiPlus mobile pre-paid tarifu. Projekt MultiPlus mobile nastao je kroz saradnju Hrvatskog Telekoma, koji pruža elektroničku komunikacijsku uslugu u mobilnoj mreži i Mul-tiPlusCard-a koji je odgovoran za marketing, distribuciju i pozicioniranje branda.

MultiPlus mobile s predbrojem 0979 svojim korisnicima donosi jednu tarifu s jedinstvenom ci-jenom poziva od 0,29 kn unutar mreže bez obzira na njegovo trajanje, jednu od najpovolj-nijih cijena razgovora prema drugim mrežama od 0,43 kn po minuti te mogućnost skupljanja bodova unutar programa Multi-PlusCarda. Uvođenje MultiPlus mobile prepaid tarife na tragu je brojnih uspješnih primjera saradnje vodećih europskih maloprodajnih lanaca i telekom

Trusted brands: Hrvati vjeruju u Dukat, Franck, janu, Kraš

zvoda i usluga kojima potrošači najviše vjeruju. Istraživanje također mjeri nivo povjerenja raznim institucijama i zanima-njima. Trusted Brand Hrvatska postao je dijelom europskog istraživanja koje je i ove godine u 15 europskih zemalja provela agencija Wyman Dillon. Za sve europske zemlje koristi se jedinstveni upitnik.

Što se tiče povjerenja u hrvatske robne marke, u kategorijama od mliječnih proizvoda i osigu-ravateljskih poduzeća do kafe, čokolada, voda i piva pobjednici su Dukat, Croatia osiguranje, Franck, Kraš, Kutjevo, Ce-devita, Zvijezda, Jana, Pliva i Belupo.

latnosti rudarstva. Istovremeno tri četvrtine zaposlenih kod poduzetnika ima ispodprosječne plaće, i to u djelatnostima s velikim brojem zaposlenih, u prerađivačkoj industriji, zatim u građevinarstvu, trgovini i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Za 7.459 zaposlenih u fi nansijskim i osiguravajućim djelatnostima obračunata je prosječna plata od 7.283 kune, što je 55,9 posto iznad prosječne plate hrvatskih preduzetnika. Zaposlenima u prerađivačkoj industriji obraču-nata je plata od 4.630 kuna, u djelatnosti trgovine ona je iznosila 4.265 kuna, u građevi-narstvu 4.035 kuna i u djelat-nostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 3.864 kune.

Konzum pokrenuo mobilnu mrežu i otvorio benzinsku pumpu

operatera kao što su Tesco i O2 u Engleskoj te Aldi i E Plus u Njemačkoj, s ponudom namije-njenom cjenovno osviještenim korisnicima kojima je važna povoljna i jednostavna mobilna tarifa, ali istovremeno kvalitetna i pouzdana mobilna usluga.

Konzum je također otvorio i svoju prvu benzinsku pumpu pored Super Konzuma u Vuko-varskoj ulici u Zagrebu. Time je s radom započeo pilot projekat Konzum benzinskih pumpi pod imenom - Konzum benz, navode iz tog trgovačkog lanca. Riječ je o inovativnom projek-tu koji koristi najsuvremeniju samonaplatnu tehnologiju. Projekt je trenutno u testnoj fazi, navode iz Konzuma do-dajući kako ga planiraju i dalje razvijati i širiti na druge lokacije u Hrvatskoj. Kako su još ranije najavili, do juna planiraju otvo-riti nekoliko benzinskih pumpi.

U jedinstvenom QUDAL (QUality meDAL) istra-živanju kvalitete, koje je u Republici Hrvatskoj pro-veo Centar za istraživanje tržišta GfK, Jamnica d.d. osvojila je dva QUDAL certifi kata i to u katego-rijama: Kupovne vode – gazirane i Kupovne vode – negazirane.

U kategoriji Kupovne vode – gazirane, Jamnica je osvojila uvjerljivo prvo mjesto te su joj hrvatski

Prosječna neto plata preduzetnika 4.673 kune

potrošači dodijelili čak devet puta više glasova za kvalitetu nego dru-goplasiranoj gaziranoj vodi.

U kategoriji Kupovne vode - negazirane prvo mjesto osvojila je Jana kojoj su hrvatski po-trošači dodijelili sedam puta više glasova za kvalitetu nego drugo-plasiranoj negaziranoj vodi.

12 mart 2012 www.instore.ba

regionalne vijesti

Novoimenovani direktor Carlsberg Srbija grupe Ralph Zigerlig predstavio je rezulta-te poslovanja ove kompanije u 2011., pri čemu je istakao da je stabilno poslovanje kompa-nije u toj godini još jednom potvrdilo jaku konkurentsku poziciju pivare na srpskom tržištu piva. »U prethodnoj go-dini, kompanija je uspješno lan-sirala nekoliko novih brendova i ekstenzija, pokazujući strateško opredjeljenje ka inovacijama. To je osnovni razlog stabilnog rasta kompanije, uprkos padu prodaje na srpskom tržištu piva od 8 posto«, izjavio je Ziger-lig. Na kraju prethodne go-dine, udio Carlsberg Srbija na našem tržištu porastao je na 26,6 posto. Čak 19 posto ukupne proizvodnje izvezeno je u zemlje regije, Hrvatsku, Bugarsku, Mađarsku i Grčku,

Veleprodajni lanac Metro Cash & Carry predstavio je u saradnji sa Skupštinom grada Požarevca program za pove-ćanje potencijala i kvaliteta nezavisnih srpskih trgovina i lokalne privrede pod nazivom Moja radnja. Ovaj program omogućava malim trgovina-ma da poboljšaju svoje po-slovanje i unaprijede kvalitet usluge kako bi opstali pod utjecajem ekonomske krize i sve snažnije konkurencije ve-likih trgovačkih lanaca. »Novi projekat Moja radnja, koji se na-dovezao na dosadašnji projekat Partnerski odnos sa kupcima, podrazumijeva poslovanje pod jednim brendom i konceptom uz marketinšku podršku i eduka-tivne treninge. Rezultati pilot projekta u kome je učestvovalo nekoliko desetina radnji pokazao je da je promet u tim trgovinama nakon uključenja u Moju radnju

Zrenjanin će biti prvi srpski grad u kom će biti otvoren njemački diskontni lanac Lidl. Iz uprave ovog grada potvrđeno nam je da su sredinom marta predstavnici Lidla potpisali ugovor o kupovini zemljišta kod glavne autobuske stanice, sa gradonačelnikom Miletom Mihajlovim. Na ovom mjestu,

Metro “Mala radnja”značajno povećan, a kupci su dobili bolju uslugu, kvalitetniji asortiman pa i povoljnije cijene«, rekla je predsjednik Uprav-nog odbora Metroa C&C Sr-bija Veronika Punčeva. Kom-panija je kupcima u Požarevcu predstavila i novu uslugu do-stave robe namijenjene prije svega ugostiteljima i trgovci-ma, koja će im omogućiti da obogate i unaprijede svoju ponudu uz smanjenje troško-va nabavke.

Stiže nam Lidl nići će supermarket površine oko 2.000 kvadratnih metara

u koji će biti uloženo 1,5 milion eura. Trgo-vina bi trebalo da za-posli oko 25 radnika. Kako su ranije pre-nosili srpski mediji, moguće je da će Lidl

u Srbiji otvoriti 22 objekta, a kao sigurne lokacije pominja-ni su Novi Sad i Valjevo.

Ulaganja1. Meggle Srbija, nakon investicija u tehnologiju i infrastrukturu od 5 miliona eura namjerava da i u bu-dućnosti ulaže u razvoj svog portfolija i kvalitet, saopštili su iz ove kompanije.

2. Potpredsjednik hrvatskog Agrokora Ante Todorić na-javio je da će ta kompanija u narednih godinu dana u Srbiji investirati oko 100 miliona eura. Todorić je još rekao da neće biti otpuštanja

Rezultati Carlsberg Srbija za 2011.

kao i u Francusku, Švajcarsku, Austriju, Češku Republiku, Slovačku, pa čak i Izrael i Au-straliju.

Od početka poslovanja u Sr-biji 2003. godine, pivara je investirala oko 165 miliona eura, uglavnom u proširenje proizvodnih i logističkih ka-paciteta, kao i u razvoj novih brendova i kanala distribuci-je. Od ukupnog iznosa, oko 7 miliona eura uloženo je u 2011. godini, čime su podr-žane mnoge prošlogodišnje marketinške i brend inovaci-je. Zigerlig je još dodao da u 2012. godini Carlsberg Srbija nastavlja da postavlja ambici-ozne ciljeve, a planirani rast poslovanja nastoji da podrži investicijama i inovacijama.

već postojećih 7.000 radnika u našoj zemlji.

Otvorena nova klaonica

Mesna industrija Koteks otvorila je klaonicu počet-kom marta u Surčinu, vrijed-nu 10 miliona eura. U novi objekat ugrađena je oprema koja obezbjeđuje kapacitet 1.000 grla svinja i 200 grla junadi u jednoj smjeni što je, inače, pet puta više nego do sada. Tom prilikom, general-ni direktor Interkomerca, u čijem okviru posluje Koteks, izjavio je: »Ova kompanija

dobijanjem izvoznog certifi ka-ta za EU može da igra u eu-ropskoj ligi, ali njeni kapaciteti nemaju svrhu ukoliko iza njih ne stoji vojska domaćih proi-zvođača, odgajivača stoke i pro-izvođača stočne hrane kako bi konkurentnost bila podignuta na viši nivo«.

Prvi pogon za reciklažu višeslojne kartonske am-balaže

Prvo postrojenje za kom-petnu reciklažu višeslojne ambalaže za napitke na Bal-kanu otvoreno je 21. marta

u mjestu Brzanu, u opštini Batočina. Izgradnja ovog postrojenja je partnerski projekat kompanije Tetra Pak i Brzan Plast, vrijedan 2,5 miliona eura. Trenutni kapacitet reciklažnog po-strojenja je 7.500 tona sa mogućnošću proširenja ka-paciteta na 15.00 tona go-dišnje. Rad nove reciklažne fabrike omogućava razvoj prikupljačke mreže i sortir-nih stanica što će otvoriti mogućnost zapošljavanja stotina radnika.

Rezultati

Metro C&C Srbija je u 2011. otvorio jednu novu radnju i dostigao proda-ju od 208 miliona eura. Kompanija sada upravlja mrežom od devet radnji sa 1.622 zaposlenih u Srbiji.

13mart 2012 www.instore.ba

Međunarodni monetarni fond saopštio je da crnogorska ekonomija neće rasti u 2012. godini, što je pad u odnosu na prošlu godinu kada je rast iznosio oko 2,5 posto BDP-a. Misija MMF-a je po završetku posjete Crnoj Gori izrazila zabrinutost zbog rasta javnog duga, koji iznosi 46 posto BDP-a. Šef misije MMF-a za Crnu Goru Gervin Bell je ukazao da su rastu javnog duga dopri-nijele kreditne garancije koje je država dala kompanijama i sugerisao vladi da im ubuduće ne odobrava državnu pomoć. Vlada Crne Gore garantovala je 2010. godine za kredit Kom-

Makedonija godišnje gubi mili-one eura na uvoz ulja za jelo jer ne proizvodi dovoljno sunco-kreta. Od 1990. godine površine pod ovom kulturom se postoja-no smanjuju, a uvoz sirovog ulja dostiže 30.000 tona godišnje. Novi pravilnik o kvaliteti ulja za jelo i povećanje zasađenih površina sa suncokretom traži Grupacija za proizvodnju ulja za jelo pri makedonskoj Eko-nomskoj komori.

U uslovima kada 30 posto poljoprivrednih zemljišta nije obrađeno, i uz sve veće subven-

Mercator u ovoj godini planira preuzimanje manjih lanaca trgovine u Crnoj Gori, najavila je član Uprave kompanije za područje trgovine za jugoistoč-nu Europu JIE, Stanka Čurović. Ona je objasnila da ne može da saopšti ime trgovina čije preuzimanje je planirano u ovoj godini jer je u pitanju poslovna tajna, prenosi MINA-business. “Preuzimanje manjih trgovina

Interes Grka za investiranje u Makedoniji se povećava kako jača grčka kriza. Grčka je bila treći trgovački partner Make-donije prošle godine, a za 20 godina, Grci su uložili milijardu eura u ovoj zemlji. Razlog su jeftiniji uslovi rada. U Makedo-niji radi 250 kompanija sa grč-kim kapitalom koje zapošljavaju oko 20.000 makedonskih držav-ljana. Najbrojnije su kompanije u oblastima telekomunikacija, energetike, građevinarstva, prehrambene industrije, poljo-privrede, tekstila i proizvodnje namještaja.

Mitko Mateničarov, tehnič-ki direktor grčke kompanije Strumica Tabak, kazao je da se duhan visoke kvalitete proi-zvodi u Makedoniji, te je to razlog što je grčka kompanija Leaf Tobacco Michailides prije

Crna Gora je ratifi kovala sporazum o članstvu u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO), te privodi kraju usaglašava-nje carinskih tarifa koje će se primjenjivati za uvoz robe iz zemalja članica te organizacije. Početak primjene novih carin-skih tarifa u okviru STO neće neće ugroziti domaću privredu u smislu visine carinskih stopa.

Pomoćnik ministra ekonomije Goran Šćepanović objašnjava da se 73 posto uvoza i 97 posto izvoza odvija sa zemljama sa kojima CG ima već zaklju-čene sporazume o slobodnoj trgovini, gdje je carinska stopa nulta. To su zemlje iz okru-ženja, EU, Turska… uskoro i Rusija, Bjelorusija i Kazahstan. On ističe da članstvo u STO olakšava trgovinu po tačno

Ekonomija Crne Gore neće rasti ove godine

Nedostatak suncokreta u Makedoniji

Grčka sve više ulaže u Makedoniju

Usaglašavanje carinskih tarifa sa propisima STO pri kraju

Mercator planira preuzimanje manjih lanaca trgovine u Crnoj Gori

binata aluminijuma Podgorica (KAP) kod europskih banaka u iznosu od 132 miliona eura i one su ove godine aktivirane vraćanjem duga kod Deutch banke vrijednog 22 miliona eura. Ministar fi nansija Milorad Katnić je ponovio raniji stav Vlade da je ona zacrtala da za-drži konkurentan poreski sistem naročito direktnih poreza. On je rekao da je škakljivo pitanje dalje smanjenje zarada i broja zaposlenih jer je to povezano ne samo sa fi skalnim, nego i socijalnim efektima.

cije za proizvodnju suncokreta, prerađivači se žale na rastući uvoz i sve veću konkurenciju. Makedonija godišnje gubi 34 milijuna eura jer ne proizvodi dovoljno suncokreta, odnosno previše uvozi. Stručnjaci kažu da Makedonija ima dovoljno kapacitete na svim nivoima, ne samo da namiri potrebe ma-kedonskog tržišta, već i da ima mogućnosti za izvoz.

16 godina kupila strumičku kompaniju za otkup duhana. Od tada raste proizvodnja na jugoistoku Makedonije, a Grci duhan prodaju velikim svjet-skim proizvođačima cigareta. Ove godine je otkupljeno 6.000 tona orijentalnog duhana. U Strumici Tabak svakodnevno kontroliraju kvalitet, a za mjesec će sve zalihe biti izvezene. Za 450 zaposlenih, grčki kapital znači stabilne plate. U Strumici radi tridesetak kompanija sa grčkim kapitalom, a čiji su me-nadžeri Makedonci. Strumica je atraktivna zbog sprovedene gasifi kacije, koja značajno umanjuje troškove energije a promotivna cijena zemljišta za investiranje u Makedoniji je samo jedan euro po kvadratnom metru.

utvrđenim pravilima te daje šansu i domaćim privrednicima na inostranim tržištima.

Mitar Bajčeta iz radne grupe Ministarstva fi nansija, ocjenjuje da u dijelu visine carina nema ničega negativnog. Usagla-šavanje tarifa približava CG članstvu u EU, jer je većina propisa ista. On objašnjava da se carinske tarife sastoje iz 97 glava, od kojih se prvih 24 odnose na poljoprivredne i pre-hrambene proizvode, a ostale na industrijske.

Početak primjene pravila STO za Crnu Goru trebalo bi da počne početkom maja, odnosno 30 dana, nakon što se dostavi instrument ratifi kacije Direkto-ratu te organizacije u Ženevi.

se može očekivati. To je plan i nešto što se dešava u čitavoj regiji i Crna Gora ne može biti izuzeta”, rekla je Čurović. Prema njenim riječima, planirane investicije za Crnu Goru u ovoj godini bit će na nivou prošlogodišnjih.

Turski Sutaš će kupiti Swedmilk?! Turska tvrtka Sutaš potencijalni je kupac mljekare Swedmilk. Predstavnici turske kompanije već su pregovarali o kupovini Swedmilka. Prema neslužbenim podacima, na sastanku su Turci obećali da će dostaviti ponu-du na natjecaj koji se uskoro treba objaviti. Osim ponovnog pokretanja propale mljekare, Sutaš je bio zaintere-siran i za ulaganje u farmu stočne hrane. Farmeri, povjerioci Swedmilka, potvrdili su da su se susreli s

Turcima, ali su bili rezervirani oko ishoda prvobitne inicijative.

Najveći povjerioc, Tutunska banka, prošle godine pokušala je prodati mljekaru, zemljište i dio opreme za 7,5 miliona eura, ali na javnom nadmetanju nije bilo zainteresovanih kupaca. Ovaj put izmijenit će se uslovi natjecaja.

14

svjetske vijestimart 2012 www.instore.ba

Vodeći lanci jačaju kroz međunarodno tržišteBritanski lanac Tesco će, prema procjenama stručnja-ka IGD-a (The Institute of Grocery Distribution), postići brzi rast u odnosu na svoja 3 globalna rivala: Walmart, Carrefour i Metro Group, do 2015. godine.

Iako se za Tesco prognozi-ra najveći rast među četiri vodeća lanca, Walmart će ipak ostati na vrhu liste sa prodajom od 386,721 miliona eura do 2015. Ovo je gotovo 3 puta više od prodaje Carre-foura, procijenjene na 133,984 miliona eura za isti period. Tesco obrt će iznositi oko 98,292 miliona eura, a Metro će ostvariti promet od oko 81,118 miliona eura.

Tesco

Pokretači rasta na domaćem tržištu bit će kvalitet, usluga, ponuda i cijene. Razvoj me-đunarodnih tržišta, naročito u Kini, Turskoj i Indiji, također će doneti uvećanje prihoda, a kompanija će se truditi da model svog poslovanja u

Britaniji primijeni i u drugim zemljama, prije svega kroz Express radnje i programme lojalnosti (Clubcard rewards).

Walmart

Walmart ima dobru perspekti-vu na međunarodnom tržištu. Sa godišnjim rastom od 4,85 posto, polovinu svoje prodaje će ostavariti van Amerike, naročito u trenutku kada razvoj lanca u Južnoj Americi i Africi postanu primarni fokus kompanije, a i tržište u Kini igra veoma važnu ulogu. Najavljeno je otvaranje 70 novih radnji u Kanadi, a najveći dio investicija bit će usmjeren ka Meksiku, Brazilu i Kini. Walmart će nastaviti sa razvijem svoje globalne strate-gije e-poslovanja. Kompanija je nedavno preuzla Yihaodian, vodećeg kineskog operatera

za prodaju putem interneta, a Iphone i Shopycat aplikacije na Facebooku predstavljaju početak eksperimentisanja u domenu mobilne i društvene trgovine. Lanac se također sve više fokusira na bolje razumije-vanje svojih mušterija, sa ciljem da poveća njihovu lojalnost.

Metro Group

Globalnom njemačkom lancu prognozira se rast od 5 posto, od čega samo 1 posto na doma-ćem terenu. Jedna od strate-gija grupe kojoj će se posvetiti posebna pažnja je “cash-and-carry” model. Grupa je uspješno razvila sistem veleprodaje kako bi snabdjevala vlasnike radnji na međunarodnim tržištima u Bugarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Ukrajini, a isto planira da učini

P&G osvaja Kinu

P&G na tržištu vitamina

Aukcijski sajt za FMCG Čileanci stižu u MeksikoKompanija Procter & Gam-

ble počela je radove na svom proizvodnom kompleksu u Kini, koji će snabdjevati mno-goljudno lokalno tržište. P&G nije otkrio koliko će novca biti uloženo, ali su potvrdili da je riječ o dijelu fonda vrijednog milijardu dolara koji kompanija planira da investira u Kinu do 2015. godine.

Pogon Luogang gradi se u Guangzou, u pokrajini Guang-dong, gdje je smještena i uprava kineskog odjeljenja kompanije P&G, a radovi će se izvoditi kroz tri faze. Dio postrojenja

Procter & Gamble najavio je preuzimanje kompanije New Chapter (SAD) koja se bavi proi-zvodnjom vitamina i funkcional-nih dodataka u ishrani, probiotika

U Velikoj Britaniji je krajem marta lansiran sajt za aukcijsku prodaju zaliha u domenu robe široke potrošnje. FMCGSur-plus.com osmišljen je i razvijen kao B2B platforma kojom se povezuju proizvodni i prodajni sektor sa ciljem oslobađanja od robnih viškova. Neiskorištene zalihe robe, naročito proizvoda sa ograničenim rokom trajanja, velika su briga većine proizvo-đača. U Britaniji one pred-stavljaju oko 1 posto ukupnog kompanijskog obrta, vrijednosti oko1,2 milijarde eura. U ovom trenutku, usluga je dostupna samo firmama registrovanim u Britaniji.

FMCG Surplus.com povezan je i sa dobrotvornom organiza-cijom Fareshare, pa dobavljači mogu da “registruju” svoje viš-kove za humanitarne potrebe.

Falabella, čileanski trgovački konglomerat planira prodor na meksičko tržište krajem 2012. godine, nastavljajući svoju ekspanziju u Centralnu Ame-riku nakon Kolumbije, Perua i Argenitine.

Čilenanski ekonomski list Diario Financiero nezvanično navodi da je Falabella izabrala Meksiko umjesto Brazila, a ovaj potez donosi konkurenciju na meksič-kom tlu kojim dominira Walmex, kao i Sears. Zvanična potvrda iz kompanije još uvijek se čeka, kao i informacije o visini investicije i planiranom broju objekata.

će biti operativan po završetku prve faze u drugoj polovini 2013. godine, kada će i početi proizvodnja linije za njegu beba.

Iz kompanije poručuju da će pogon Luogang, uz dopunu po-stojećeg Huangpu kompleksa, proizvoditi sve kategorije sred-stava za higijenu i njegu djece i odraslih, čime će se proširiti obim proizvodnje u regiji.

i u Rusiji. Metro Groupa je najavila i otvaranje novih radnji u Indoneziji.

Carrefour

Novi CEO, Georges Plassat, će se fokusirati na domaći rast kroz bolju ponudu i cijene. Stari menadžment je ostavio Planet hipermarkete po strani da bi iznova procjenio troškove uređivanja tih radnji, a kompa-nija najavljuje revitalizaciju ovog formata. Bez obzira na labavu situaciju na južnoeuropskom tržištu, međunarodnu prodaju će pokrenuti dobri rezultati koji se očekuju u Južnoj Americi i Kini. U 2012. godini, Carrefour planira da smanji kapitalne troškove za oko 30 posto u odnosu na prošlu godinu, mada će nivo potrošnje ostati nepromijenjen na tržištima u razvoju, u koja spadaju Kina, Brazil i Indonezija. Međunarod-no tržište će doprinijeti rastu od 4,2 posto u periodu od 2011. do 2015. godine.

Lanac 2011 2012 2013 2014 2015 Godišnji rast

Tesco 75,538 79,776 85,915 91,776 98,292 6.80%

Metro Group 66,659 68,672 72,610 76,607 81,118 5.03%

Wal-Mart 320,015 335,946 352,049 369,456 386,721 4.85%

Carrefour Group 113,591 115,574 120,790 127,696 133,984 4.21%

i ribljeg ulja. Nije poznato o kojoj cifri je riječ, ali ovaj potez FMCG gigantu otvara vrata za nova tržišta i mogućnosti ekspanzije prodajne mreže.

15mart 2012 www.instore.ba

Otkupne cijene mlijeka u EU od 0,32 do 0,41 eura po litru

Metro Cash & Carry na 728 lokacija Henkel ostvario dobre rezultate

Zanimljivo je vidjeti kako se kreću otkupne cijene mlijeka u zemljama Europske unije.

Tako je prosječna otkupna cijena sirovog mlijeka u zemljama čla-nicama EU u decembru prošle godine iznosila nešto više od 0,34 eura po kilogramu, pokazuju po-daci Europske komisije. Mjesec dana ranije, u novembru 2011., cijena je bila za 0,01 euro viša.

Cijena iz prošlogodišnjeg decem-bra veća je za 6,2 posto od cijene iz decembra 2010. Na godišnjem nivou otkupna cijena mlijeka u 2011. veća je za 12 posto u odno-su na 2010. godinu.

Međutim, cijene za 2011. godinu još nisu konačne jer neki otku-pljivači na kraju godine dodatno plaćaju tako da će konačne cijene za 2011. biti poznate do kraja juna ove godine.

Prema podacima 17 velikih pre-rađivača mlijeka u devet zemalja EU najvećih proizvođača mlijeka, otkupna cijena u decembru prošle godine kretala se od 0,32

Metro Cash & Carry grupa je širenjem svoje međunarod-ne prodajne mreže, koja već obuhvata 30 zemalja, zabilježila rast i u fiskalnoj 2011. Do kraja 2011. godine otvoreno je 37 novih radnji u sklopu prošire-nja lanca na 728 lokacija širom svijeta. Udio internacionalne prodaje u kompaniji ponovo je porastao sa 82,9 na 83,5 posto u 2011. godini.

Kriza državnog duga, visoke stope nezaposlenosti i programi štednje u mnogim europskim

Henkel je u fiskalnoj 2011. go-dini povećao prodaju na 15,61 milijarde eura, što predstavlja rast od 3,4 posto u poređenju sa prethodnom godinom. Nakon korekcije jednokratnih dobiti, jednokratnih troškova i troško-va restrukturiranja, korigovani operativni profit je povećan za 9,0 posto, sa 1,86 milijarde eura na 2,03 milijarde eura, zahvalju-jući doprinosu sva tri poslovna sektora. Uprkos povećanju cijena sirovina i ambalaže, korigovani prihod od prodaje (EBIT marža) je povećan za 0,7 procentnih poena, sa 12,3 posto na 13,0 posto. Sektor deterdže-nata i kućne hemije zabilježio je rast organske prodaje od 2,9 posto. Sektor kozmetike i njege tijela nastavio je snažan trend rasta koji bilježi posljednjih go-dina i rast organske prodaje od 5,4 posto, zahvaljujući snažnom programu inovacija. Sektor Adhezivi Tehnologije povećao je organsku prodaju za 8,3 posto, dostigavši novi rekord od 7,75 milijardi eura i tako nasta-vio trend profitabilnog rasta i u 2011. godini.

zemljama doveli su do ogra-ničenja kupovne moći kupaca. Ukupna prodaja u 2011. godini blago je opala za 0,8 posto i do-stigla 66,7 milijarde eura, ali je usluga dostave zabilježila održiv učinak tokom čitave godine i ostvarila prodaju od skoro 1,6 milijarde eura. Privatne robne marke dobile su više prostora i povećale udio u prodaji na 15,7 posto.

Veleprodajna kompanija sa sjedi-štem u Dizeldorfu ovog mjeseca je predstavila svoju novu struk-

turu menadžmen-ta. Aktuelne dvije poslovne jedinice, Europe & MENA i Asia, CIS & New Markets, bit će združene pod jednim Uprav-nim odborom sa globalnom odgovornošću, na čijem čelu će, počev od 1. aprila 2012. godine, biti generalni direktor Frans Muler.

Henkel CEE, koji je odgovo-ran za za upravljanje poslova-njem Henkelovih poslovnih aktivnosti u 32 zemlje Srednje i istočne Europe kao i u Srednjoj Aziji – Kavkazu, uključujući i poslovni sektor proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu u Turskoj, ukupno je zapošlja-vao 9.000 ljudi u 2011. godini, od kojih je otprilike 800 u Austriji. Prodaja Henkel CEE u Istočnoj Europi je povećana za 6,2 posto na 2,81 milijardu eura. Organski rast prodaje u ovoj regiji iznosio je 10,3 posto, što je prije svega rezultat rada kompanije u Turskoj i sektora Adhezivi Tehnologije u Rusiji. Rusija je ostvarila najveću prodaju od svih pojedinačnih tržišta, s 34 postotnim udje-lom u ukupnoj prodaji Henkel CEE, slijedi Poljska (12 posto) i Austrija (7,7 posto). Kompanija Henkel u fiskalnoj 2012. godini očekuje rast organske prodaje između 3 i 5 posto, i rast kori-govanog korigovanog prihoda od prodaje (EBIT) od 14 posto (2011: 13,0 posto).

eura, koliko je plaćao First Milk u Velikoj Britaniji do 0,41 euro koliko je plaćalo finski Hame-enlinnan Osuusmeijeri.

Lactalis u Francuskoj je plaćao 0,33, a Danone 0,32 eura. U periodu od 2001. do kraja 2011. godine prosječna otkupna cijena sirovog mlijeka u članicama EU iznosila je 0,32 eura.

Najviša cijena zabilježena je sredinom 2008. godine, gotovo 0,40 eura po kilogramu mlije-ka, najniža je bila 2009. kada se cijena spustila na 0,22 eura.

Zemlje članice EU u novem-bru 2008. godine odlučile su postupno povećavati kvote za proizvodnju mlijeka, koje bi trebale biti definitivno ukinute u aprilu 2015.

Proizvođači mlijeka bili su protiv te mjere tvrdeći da će tržiše biti preplavljeno mlijekom, što će spustiti cijene te su umjesto toga tražili smanjenje proizvodnih kvota.

Europska komisija je 2009. godine, kada su širom Europe nekoliko mjeseci prosvjedovali proizvođači mlijeka, pokušala stabilizirati cijene ponovnim uvođenjem izvoznih subvencija i skladištenjem velikih količina putera i mlijeka u prahu.

Europska komisija je krajem 2010. predložila zakonski paket s ciljem jačanja pozicije proizvo-đača mlijeka u pregovorima s prerađivačima i otkupljivačima mlijeka.

Europski je parlament izglasao kompromisni dogovor u vezi s tim paketom koji još formalno treba potvrditi Vijeće EU.

Prema prvobitnom prijedlogu Komisije, pisani ugovori između proizvođača i otkupljivača mlijeka trebali su biti obavezni u zemljama članicama, međutim prema konačnom kompromisu to je ublaženo i zemljama članicama je prepušten izbor da odluče hoće li na nacionalnoj razini ti ugovori biti obavezni ili dobrovoljni.

Ugovori će, u onima zemljama koje odluče da budu obavezni, morati sadržavati odredbe o cijeni, količini mlijeka, pojedi-nostima plaćanja, pojedinosti o prikupljanju i isporuci mlijeka. Ugovori će se sklapati na naj-manje šest mjeseci.

Udruženja proizvođača moći će kolektivno pregovorati o cijenama mlijeka, čime se jača njihova uloga u odnosu na veli-ke prerađivače, koji su u znatno povoljnijoj situaciji jer često mogu diktirati cijene malim proizvođačima.

16 mart 2012 www.instore.ba

trade magazini svijet

u prethodnim brojevima inStore magazina predstavili smo vam neke od vodećih europskih trgovačkih časopisa. Koliko je tržište Sjedinjenih američkih država izazovno po ovom pitanju, pokazaje veliki broj trgovačkih izdanja na tlu ove zemlje, a mi vam ovaj put predstavljamo nekoliko:

Američki vodiči kroz trgovinu

Chain Store Agewww.chainstoreage.com

Chain Store Age je mje-sečni magazin namijenjen izvršnom kadru u sjedištu trgovačkih lanaca, kao i stručnjacima za razvojne projekte šoping centara. Prvenstveno je orijentisan na operativni dio, a izvješta-va o trendovima u sljedećim segmentima: korporativne strategije, tehnologija, do-bavljački lanci, poveziva-nje, elektronska prodaja, platežni sistemi, obezbje-đenje, marketing, vizuelni identitet radnji , uređivanje

i održavanje prodajnog prostora, fizička podrška, ljudski resur-si, drugo.

Retail Traffic www.retailtrafficmag.com

Retail Traffic je autoritativni ma-gazin na polju trgovine nekret-ninama. Čitaoci magazina pri-padaju različitim disciplinama, od razvojnih stručnjaka, vlasnika i trgovaca, do brokera, arhitekti, kreditora i drugih uslužnih sek-tora na polju nekretnina. Štam-pano izdanje Retail Traffica izlazi jednom mjesečno, newsletter prijavljenim korisnicima elek-tronskim putem stiže jednom sedmično, a posjetioci sajta mogu da prate i dnevni blog i druge

specijalne dodatke i nezavisna istraživanja.

Virtuelni izvori informacija

Gladnoj novosti, izvještaja, prognoza u sektoru robe

široke potrošnje, čitalačkoj publici širom svijeta na

raspolaganju je pregršt magazina specijalizovanih za

trgovinu. Osim njih, potrebama savremenog života,

odgovara i veliki broj sajtova posvećen ovoj tematici.

Indiaretailing.com (www.indiaretailing.com) je

portal koji nudi uvid u trgovinsku djelatnost u Indiji.

Osim interaktivnog sadržaja, koji uključuju inter-

vjue, povratne informacije i razne virtuelne alatke

za razvoj biznisa, portal je obogaćen i ekskluzivnim

informacijama i istraživačkim radom uredništva. Uz

vijesti iz svijeta trgovine, ovaj portal nudi i pristup

jedinstvenoj bazi brendova i trgovaca, investitora i

konsultanata u domenu trgovine, razvojnih stručnja-

ka i posrednika na tržištu komercijalnih nekretnina.

Portal se bavi i prodajnom tehnologijom i sistemima,

finansijskim alatima i idejama za uređivanje pro-

dajnog prostora. Talking Retail (www.talkingretail.

com) je britanski sajt sa otvorenim pristupom koji

čitaocima nudi vijesti iz svijeta trgovine, kao i osvrt i

analize stručnjaka. Workforce Management (www.

workforce.com) je internet izdanje koje se bavi pita-

njima ljudskih resursa u oblasti trgovine. About.com.

(www.retailindustry.about.com) je sajt sa informaci-

jama o trgovačkoj djelatnosti.

17mart 2012 www.instore.ba

Colloquy www.colloquy.com

Colloquy je trgovački magazin po-svećen globalnim programima lojalnosti potrošača. Štampano izdanje postoji od 1990. godine i nudi savjete, rezultate istraživanja tržišta i edukativne sadržaje koji pokrivaju najrazličitije djelatnosti na globalnom nivou, a odnose se na programe lojalnosti i nagradne programe. Magazin izlazi četiri puta godišnje i besplatno se distri-buira ciljnoj grupi, a prateći sajt i sedmični bilten čitaocima donose

pregled najaktuelnijih dešavanja u Sjevernoj Americi i svijetu.

Private Label Magazinewww.privatelabelmag.com

Private Label Magazine namije-njen je sektoru prodaje, trgovcima i rukovodećem kadru angažova-nom oko kupovine privatnih i opštih robnih marki za lance su-permarketa, robnih kuća, ali i ma-lih trgovina. Magazin postoji od 1979. godine. Neke od redovnih godišnjih publikacija Private La-bel Magazine uključuju the Store Brand Retailer of the Year, PL In-dustry Forecast, Top 100 Retailers Report, The Top 50 Supermar-kets, Top 25 Drug Store Chains i Top 25 Mass Merchandisers.

PLBuyer www.privatelabelbuyer.com

PLBuyer rukovodećem kadru nudi obilje informacija u vezi sa trgovi-nom i marketingom privatnih rob-nih marki. Kroz detaljan pregled poslovanja vodećih prodajnih lana-ca, sveobuhvatnu analizu kategorija i fokus na trendove u industriji, cilj ovog izdanja je da privatnim robnim markama pomogne da postignu što bolji kvalitet i povećaju profit, kao i da se dobro pozicioniraju na tržištu u odnosu na konkurenciju. Magazin se štampa u 26.000 primjeraka.

Convenience Store Decisionswww.csdecisions.com

Convenience Store Decisions je trgo-vački mjesečni magazin namijenjen vlasnicima malih radnji, a posveće-no prati sva aktuelna dešavanja u ovoj sferi. Tiraž je 40.000 primje-raka. Na sajtu CSDecisions.com vir-tuelno se sastaju trgovaci i dobav-ljači, a sadržajne rubrike uključuju vijesti, trendove, savjete i blogove. Dobavljači imaju priliku da iskori-ste prednost ponuđenih podsticaj-nih programa i dobiju prijedloge i smjernice iz zainteresovanih sekto-ra prodaje.

Stores www.stores.org

Stores je mjesečni magazin koji iz-daje NRF (National Retail Fede-ration), a namijenjen je izvršnim licima u robnim kućama i speci-jalizovanim radnjama. Magazin akcenat stavlja na navike potro-šača, praksu u sferi menadžmenta i inovacije na polju tehnologije. Sadržaj uključuje članke, kalendar događaja i listu izvora.

Direct Selling News www.directsellingnews.com

Direct Selling News je mjesečnik za rukovedeće kadrove koji se bave direktnom prodajom, a postoji od 2004. godine. Magazin prati vijesti iz industrije i svijeta finan-sija, pravna i regulatorna pitanja i berzu, a trgovce savjetuje kako da određenim taktikama i strategi-jom odgovore na izazove u poslu i ostvare svoje ciljeve. Originalan sadržaj uključuje i pronicljive ana-lize stručnjaka i konsultanata, kao i informacije o novim tehnologija-

ma, trendovima i duhu poduzetništva.

18 mart 2012 www.instore.ba

osvrt stručnjaka

Koji put najbrže vodi iz krize? Za što brži oporavak u kratkom roku potrebna je bliska koordinacija između vlada i centralnih banaka. trenutni pokušaji pojedinih vlada, da se igraju s fiskalnom politikom kako bi uspjele da osiguraju rast, nisu i ne mogu biti cjelokupno rješenje.

autor: nenad Pacek, predsednik GSa nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu

U prošloj kolumni sam pisao o mukama oko privrednog mo-dela na prostoru zemalja bivše Jugoslavije, visokoj nezapo-slenosti te kratkoročno lošoj

perspektivi za firme koje prodaju robu široke potrošnje. U ovoj kolumni malo ću se pozabaviti s nekoliko misli o tome kako što brže izaći iz privredne krize u kratkom roku, a u sljedećoj kolumni o tome kako stvoriti održivi privredni mo-del za srednji i dugi rok.

Za što brži oporavak u kratkom roku po-trebna je bliska koordinacija između vla-da i centralnih banaka. Trenutni pokušaji pojedinih vlada da se igraju s fiskalnom politikom kako bi uspjele da osiguraju rast nisu i ne mogu biti cjelokupno rješe-nje, već samo dio rješenja. Da se podsjeti-mo, regija je i dalje u fazi gdje je nivo op-timizma unutar firmi i domaćinstava vrlo nizak. Jasno je i da je time volja firmi za nove investicije niska, da više žele štedeti za crne dane i sačuvati kratkoročnu pro-fitabilnost. Mnogi su i prezaduženi kod banaka ili im kupci sporo plaćaju za pro-datu robu. Slična je situacija i s domaćin-stvima koja više štede za crne dane nego što troše, a mnogi su i prezaduženi. Ta-kav nizak nivo optimizma od strane firmi i domaćinstava se neće brzo promijeniti.

Jedna je alternativa da vlade i centralne banke čekaju da se tržište samo koriguje, bez proaktivnog sudjelovanja. Takvoj po-litici smo uglavnom svjedoci posljednjih nekoliko godina i vidimo jasno da su re-zultati više-manje slabi.

U ovako depresivnoj situaciji visoke ne-zaposlenosti i niskog nivoa investicija, proaktivni model za ubrzani oporavak u kratkom roku mora imati sljedeće ele-mente. Prvo, centralne banke moraju biti

znatno aktivnije, tako da počnu (naravno, samo privremeno) da kupuju državne ob-veznice, a ne da dozvole da se vlade za-dužuju s visokim ‘zelenaškim’ kamatama kod privatnih banaka i kupaca obveznica. Američka centralna banka je u posljed-njih nekoliko godina kupila više od tri tri-liona dolara državnih obveznica, a novac je korišten za pojačanu fiskalnu potrošnju kako bi se izbjegla depresija. Mnoge ze-mlje u Aziji su učinile isto, a i britanska centralna banka koja je otkupila skoro trilion funti državnih obveznica. Japan je, nakon dvadeset godina pada cijena i ni-kakvog rasta, napokon zaključio da, tako-đe, mora početi s pojačanom kupovinom državnih obveznica. Europska centralna

banka pravno ne smije na taj način mo-netizovati dug (to je ništa drugo, nego privremeno štampanje novca, koje danas na engleskom, popularno zovemo ‘quan-titative easing’), ali primijetili ste kako je novi guverner europske centralne banke proaktivniji od svog prethodnika. Osigu-rao je bankama pristup izrazito jeftinom novcu od jedan posto kamate, a mnoge banke su počele da otkupljuju državne obveznice svojih zemalja kako bi zaradi-le više od jedan posto. S tim modelom je počeo smanjivati kamate, po kojima se vlade zadužuju, ali isto tako bankama omogućava da počnu više da kreditiraju posrnulu privredu zapadne Europe.

Neki čitaoci će sigurno pomisliti kako je autor ove kolumne, zapravo, poludio kada zemljama bivše Jugoslavije (koje imaju nesrećnu istoriju hiperinflacije) sugeriše da štampaju novac da brže iza-đu iz privredne krize. Ja samo govorim o onome što funkcioniše u gore navedenim zemljama, te citiram privrednu teoriju i praksu, koja jasno pokazuje da cijene ne rastu ako zemlja kratko i privremeno kupi državne obveznice u situaciji kada je suočena s privrednom depresijom ili nezgodnom recesijom. Centralna banka bivše Jugoslavije je 1980. godina stalno i dugotrajno štampala novac, te naravno dovela do katastrofalne hiperinflacije. Moja sugestija centralnim bankama je da sjednu za sto s vladama i naprave pro-gram otkupa državnih obveznica u visini od pet do 10 posto BDP-a svake zemlje (u Americi se brojka približila nivou od 10 posto), jednostavno prateći trenutni američki ili britanski trend monetarne politike. Takav privremeni i kratkoročni program sigurno neće dovesti do hipe-rinflacije, a sigurno će spriječiti deflaci-ju (pad cijena koji je makroekonomski teže rješiv problem od hiperinflacije). Slovenija, koja je već u euru, više nema mogućnost da štampa sopstvenu valutu, pa se mora osloniti na posljednje akcije

Nenad Pacek je osnivač i predsjednik kompanije Global Success Advisors GmbH i suosnivač korporativnog servisa CEEMEA Business Group.

19mart 2012 www.instore.ba

europske centralne banke. Ostale zemlje u regiji bi trebalo da iskoriste priliku, što još uvijek mogu da štampaju sopstveni novac (prije nego što svi jednog dana za-vrše u eurozoni – ako je još bude za koju godinu).

U isto vrijeme i vlade moraju kratkoroč-no učiniti svoj dio posla, a to u svakom slučaju ne smiju biti kratkoročni rezovi onog tipa koji bi doveli do daljeg pada privatnog optimizma (kao velika otpu-štanja ljudi u državnim službama), ali moraju da naprave program što efi kasni-je potrošnje državnog novca u državnim službama u srednjeročnom razdoblju te smanjiti ili posve eliminisati nepotrebne stavke iz državnih proračuna (kao kupo-vinu skupih automobila za državne služ-benike – ništa bolje od Škode ne bi smje-lo biti dopušteno bilo kojem premijeru, a kamoli nižim državnim službenicima). Sve visoke državne službenike koji uživa-ju službene aute koji su u prosjeku bo-lji od prosječnog automobila proječnog građanina treba staviti na stub srama. Ali, visoki državni službenici moraju imati plate koje bi bile u rangu direktora pri-vatnih fi rmi (više o tome idući put).

Ako centalne banke pođu ovim putem i

kupe državne obveznice, postavlja se pi-tanje što bi vlade trebalo da učine s tim besplatno dobijenim novcem. Prvo, sva-kako bi trebalo da podmire svoje dugove prema privatnim kompanijama kako bi presjekle lanac neplaćanja koji postoji u mnogim zemljama. Drugo, trebalo bi da bi da pokrenu investicijske programe koji bi zaposlili armiju nezaposlenih, posebno u regijama s jako visokom nezaposleno-

šću. To mogu biti projekti izgradnje infrastrukture. Važno je da ljudi nešto rade i zarade kako bi po-čeli da kupuju i pla-ćaju porez, a time se sprječava rast javnog duga. Treće, trebalo bi se pomoći onima koji su se zadužili u stranim valutama da restrukturiraju svoje dugove (te počnu da troše). Četvrto, ne treba zapostaviti ob-razovanje kako bi se izbjegle situacije po-

put one nedavne, u Vukovaru, kad su ško-larci pušteni kućama, jer nije bilo novca za grijanje. Svaka zemlja koja dopusti da djeca imaju lošije obrazovanje od njiho-vih roditelja je jadna i dugoročno nema šanse. Ali o tome kako stvoriti dugoročno održivi privredni razvoj, čitajte u sljede-ćoj kolumni…

Oko 5.000.000 jedinica emajliranog posuđa Metalac, svake godine dostupno je potrošačima u 25 zemalja. Najnovija kolekcija dekora za proljeće 2012. već je stigla na tržište. A NA VAŠE POLICE?!

PROLJEĆNA KOLEKCIJA

METALAC POSUĐE D.O.O. , Srbija, tel:+381 32 770 300; email: posudje@metalac.com

20 mart 2012 www.instore.ba

mišljenja i komentari

Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini je jedan od rijetkih segmenata privre-

de koji vrlo uspješno posluje i kontinuirano se razvija u više-godišnjem periodu. I teorijski i praktično je potvrđeno da poslovno okruženje koje je ne-povoljno za legalno poslovanje istovremeno kreira izvanredne uslove za razvoj i napredak sive, pa i „crne“ ekonomije (krimina-la). Potvrda je liderstvo Bosne i Hercegovine u svjetskim rangi-ranjima udjela sive ekonomije u ukupnom privrednom životu ili korupcije, a samo začelje na listama lakoće poslovanja i ekonomskih sloboda. Iz same navedene „dijagnoze“ sive ekonomije, jasno je kako se njenom smanjenju, odnosno suzbijanju, najviše može dopri-nijeti upravo olakšavanjem po-

Siva ekonomija ima kata-strofalne dugoročne po-sljedice po jednu zemlju.

Ona direktno utječe na smanje-nje javnih prihoda što ugroža-va efikasnost javnih instituci-ja. Time se smanjuje standard budžetskih korisnika i svih

softwarea u Bosni i Hercegovini pokazuje potpuno sljepilo nad-ležnih institucija i fokusiranje isključivo na povećanje budžet-skih prihoda, neovisno o svim negativnim posljedicama na samu privredu, građane i uku-pnu informatičku pismenost. Potpuna nesposobnost prepo-znavanja ključnih ekonomskih problema i njihovog rješavanja samo će dalje doprinijeti rastu i razvoju „sive“ i slabljenju i pro-padanju „zdrave“, legalne eko-nomije. Stvarnu korist mogu imati samo pojedine globalne kompanije-proizvođači softwa-rea, a argumentacija u kojoj se navode apsurdno predimen-zionirani iznosi novca i ima-ginarne štete kao opravdanje za ovakve aktivnosti potpuno su neutemeljeni i iracionalni. Dakle, optimalan redoslijed

slovanja „legalne“ ekonomije, odnosno kreiranjem povoljnog poslovnog okruženja i odgova-rajućeg regulatornog okvira. Čak i u aktuelnim uslovima, dosljedna primjena relevantne regulative mogla bi drastično umanjiti obim i štetne poslje-dice djelovanja sive ekonomije. Npr. kontinuirana i intenzivna kontrola tzv. „rada na crno“ i naplata akumuliranih poreskih i drugih obaveza od neodgovor-nih poslovnih subjekata mogla bi dovesti do enormnog pove-ćanja javnih prihoda i stvaranja uslova za značajano smanjenje poreskih i drugih opterećenja privrede, a što bi sve paralelno i kumulativno doprinijelo dra-stičnom reduciranju obima sive ekonomije. Aktuelne akcije in-spekcijskih organa i kampanja suzbijanja korištenja ilegalnog

građana. Saglasno tome, siva ekonomija indirektno poveća-va poresko opterećenje onih koji posluju u formalnom sek-toru, jer se teret javne potroš-nje raspoređuje na manji broj poreskih obveznika i na manju poresku osnovicu. Opstanku

poteza za suzbijanje sive eko-nomije u Bosni i Hercegovini mora početi hitnom, obimnom i beskompromisnom primje-nom aktuelne regulative, što će stvoriti pretpostavke za raste-rećenje privrede i unapređenje poslovnog okruženja. Uspješna implementacija ove dvije faze bitno bi reducirala sve oblike neregularnog poslovanja i pre-usmjerila cjelokupnu privredu ka daljem kontinuiranom ra-zvoju zasnovanom na legalnoj i „zdravoj“ konkurenciji i tržiš-nim principima. Poduzimanje ovakvih aktivnosti uz najavu i ograničenog roka trajanja ne može dati dugoročnije rezul-tate, što je potvrđeno u pret-hodnom periodu. Isključivo dosljedan strateški pristup i kontinuirana primjena mogu imati optimalan efekat.

Siva ekonomija cvjeta u BiHS obzirom na visoke namete privredi, veliki broj nezaposlenih, ogromna socijalna davanja, teško je u BiH poslovati pod okriljem legalnog. Stoga, ne treba biti stručnjak da bi smo zaključili kako kod nas cvjeta siva ekonomija. Za inStore Magazin donosimo mišljenja kako spriječiti sivu ekonomiju.

Pripremila: Murisa dučanović

KaKo SuZBiti neLeGaLno PoSLovanje

iGor Gavranekonomista vtK BiH

rajKo toMašprofesor ekonomskog fakulteta Banja Luka

sive ekonomije potrebne su korumpirane vlasti, tako da je sektor sive ekonomije najveći i najčešći finansijer korumpi-ranih elita, a mito koji prima ta elita oblik je sivog oporezi-vanja. Raširenost sive ekono-mije pogoduje i širenju „crne“

ekonomije, odnosno širenju zabranjenih oblika poslovne djelatnosti i konstutisanju ma-fije kao svojevrsnog menadžer-skog sloja, koji upravlja sivom i crnom ekonomijom. Stoga, ekonomski sistem treba biti stimulativan za legalno poslo-

21mart 2012 www.instore.ba

Problem sive ekonomije ne muči samo BiH. Ova vrsta ekonomije javlja se i u ra-

zvijenim zemljama. Međutim, u BiH situacija je takva da država ubire prevelike namete, te na taj način opterećuje privredu, koja je potom nemoćna da ispuni sve što se od nje traži. Istovre-meno padaju investicije i raste nezaposlenost. Samo u prošloj godini zabilježeno je više od 500 hiljada nezaposlenih. Socijalna davanja su takva da ne stižu do najugroženijih kategorija, pa su

Za suzbijanje sive ekono-mije u ovom trenutku bi najefikasnije bilo smanji-

ti stopu doprinosa na plate s jedne i povećati mjere kontrole s druge strane. S obzirom da su stope doprinosa naročito u Federaciji BiH izrazito visoke, za očekivati je da će mnoga preduzeća koja su na ivici pre-življavanja nastojati da izbje-

daMir MeHMedBašićCPi

MuriSa dučanovićnovinarka

mnogobrojni građani prinuđeni raditi na crno, da zarade koru hljeba ne pitajući za doprinose i poreze, jer su uslovljeni hlje-bom. Stoga, problem sive eko-nomije u BiH nije nimalo jed-nostavan i nije ga lako riješiti. Potrebno je sistemski rješavati probleme kako bi smo na kraju došli i do boljih ekonomskih re-zultata. U analizi koju je radio Federalni zavod za programira-nje razvoja dati su neki oblici sive ekonomije koji se javljaju kod nas. To su nelegalan uvoz

gavaju prijavljivati radnike koji za njih rade. Također, potrebno je ukazati i na neefikasnost mjera kontrole i inspekcije u ovom smislu. Ukoliko bi se sto-pe doprinosa smanjile, a mjere inspekcije i kontrole pooštrile, za mnoge vlasnike preduzeća bi postalo neisplativo radni-ke držati neprijavljenim, te bi se stoga na osnovu povećanja

obima prikupljanja doprinosa, tj. smanjenja sive ekonomije, moglo očekivati da će i utjecaj smanjenja same stope doprino-sa na budžete biti manji. Tako-đer, troškovi zapošljavanja no-vih radnika bi bili manji, te bi se i na taj način mogao očekivati povećano prikupljanje prihoda na osnovu doprinosa na plate. Međutim, važno je istaći da je

i izvoz, stvaranje nelegalnog tržišta novca van poslovnih ra-čuna, postojanje dvojnog siste-ma plaća, uslovljavanje prodaje robe gotovinskim plaćanjem, zapošljavanje radnika na crno itd. Sve ovo nisu samo problemi građana i privrede, ovo je pro-blem vlasti, koja između ostalog neracionalno troši sredstva, ne ulažući u nova radna mjesta. S druge strane, sankcije ne idu u smjeru suzbijanja ove eko-nomije, nego u smjeru gušenja privrede i zatvaranja posebno

malih i srednjih preduzeća. Ovih dana priča se i o povećanju PDV-a, koje bi kako po građane, tako i po našu ekonomiju ostavilo katastrofalne posljedice i sigur-no mnoge otjerale u sivu zonu. Suzbiti sivu ekonomiju možemo izgradnjom i jačanjem instituci-ja vlasti, koje će biti sposobne pametno trošiti novac. Ulaga-njem u privredu na način da smanjimo namete, podstakne-mo investicije i zapošljavanje, sigurno da bi smanjili i obim sive ekonomije.

vanje, legalno posjedovanje imovine, legalno sticanje bo-gatstva i legalno stupanje u obligacione odnose. S druge strane, on mora biti nestimu-lativan, odnosno proizvoditi daleko veći rizik gubitka, nego vjerovatnoću ostvarivanja do-biti iz neformalne djelatnosti. I, na kraju, sistem mora imati jasno definisane sankcije i do-sljednost primjene tih sankcija za one koji djeluju u sektoru sive ekonomije. BiH ne može voditi organizovanu i efikasnu borbu protiv sive ekonomije, sve dok vlasti ne budu spremne da eliminišu korupciju. Spre-

ga korupcije, sive ekonomije i kriminala (crne ekonomije) je najgore stanje ekonomije koje se najteže može prevesti u regularnu ekonomiju. BiH je potrebna revolucija transpa-rentnosti kao polazna osnova borbe protiv kriminala i sive ekonomije. Tek vlasti koje ne-maju ništa zajedničko sa ko-rupcijom mogu biti iskreni po-kretači reformi i uspostavljanja pravne države koja je pogodan ambijent za prevođenje sive ekonomije u regularnu zonu. Zakonodavni okvir u kome se odvija poslovanje u BiH nije idealan, ali je činjenica da on

definiše obaveznost legalnog poslovanja. I pored toga, vi-sok nivo sive ekonomije u BiH pokazuje da pravna država ne funkcioniše efikasno. Instituci-je vlasti ne primjenjuju zakone dosljedno ili ih čak primjenjuju selektivno. U takvim okolno-stima ne može se ni provjeriti objektivnost zakonskih rješe-nja. Očito je da u sistemu vlasti ne postoji odgovornost za pri-mjenu zakona. Zbog raširenosti korupcije, kriminala i sive eko-nomije, što su očiti oblici krše-nja zakona, niko od funkcione-ra nije pozvan na odgovornost ili smijenjen. Cjelokupni iznos

sive ekonomije nije socijalnog karaktera, te se raširenost sive ekonomije ne može isključivo pravdati siromaštvom ljudi koji privređuju u sivoj zoni. Dobar dio sive ekonomije u kojoj se dobro zarađuje kreiran je u BiH na siromaštvu velikog broja lju-di. Siromaštvo velikog broja lju-di je plašt kojim se štite kreatori unosnih poslova u sivoj zoni. Vlasti nemaju pravo da u ime siromaštva velikog broja ljudi amnestiraju od odgovornosti za sivu ekonomiju one koji zlo-upotrebljavaju to siromaštvo da bi nelegalno ostvarivali velike zarade.

u ovu svrhu potrebno obezbi-jediti određene iznose u samim budžetima, a za to imamo do-voljno prostora na rashodovnoj strani, prije svega kroz reformu javne uprave tj. smanjenja jav-ne administracije, podizanja njene efikasnosti, ali i efikasni-jom i transparentnijom raspo-djelom socijalne pomoći, prije svega u Federaciji BiH.

22 mart 2012 www.instore.ba

istraživanje22

tnS inovativna iStraživanja u MaLoProdaji

Putovanje kroz kupovinu eye-tracking je jedna od inovativnih tehnika tnS-a koja prati pogled kupaca na prodajnom mjestu. S obzirom da kupci ne registruju 99 posto vizuelnih stimulansa, ključno je razumjeti šta oni zapravo vide u prodavnici.

TNS Medium Gallup, agencija za istra-živanje tržišta i javnog mnjenja, prisutna je na našem području više od dvadeset godina, a dio je TNS Global i Kantar

Grupe, član WPP. Inače, TNS Global je druga po veličini istraživačka kompanija, prisutna u više od 80 zemalja u svijetu.

TNS Global je vodeća agencija u svije-

tu za istraživanja na mjestu prodaje, sa više od 1.400 projekata godišnje u oko 40 zemalja za potrebe FMCG kompa-nija i vodećih svjetskih prodajnih lanaca.

Sa ekspertizom u modernoj i tradi-cionalnoj prodaji širom svijeta, TNS objedinjuje veliki opseg istraživač-kih tehnika krei-ranih u odnosu na potrebe klijenata, pružajući ne samo uvide već i rješe-nja.

F r a g m e n t a c i j a medija je dovela do toga da je sve teže masovno do-prijeti do potroša-

ča, te je prodajno mjesto sve češće ključna lokacija za donošenje odluke o kupovini. Ulaganja proizvođača u razvoj proizvoda, skupe reklame i kampanje su uzaludni

ukoliko kupac na kraju ne izabere i ne kupi proizvod na mjestu proda-je. Ovo ukazuje na potrebe ra-zvoja prodajnih strategija, kako bi se povećale šanse da se odre-đeni proizvod izabere i kupi.

Najčešće, tipični kupac je slabo involviran u ve-ćinu kategorija proizvoda koje

kupuje i ne provodi previše vremena raz-mišljajući o njima. U praksi, većina kupa-ca svakoga dana, sedmice ili mjeseca ku-puje one kategorije proizvoda i brendove na koje su navikli, za koje znaju gdje se nalaze i koji su im poznati.

Sa druge strane, prodajno okruženje je sve izazovnije. Ponašanje kupaca evoluira tokom vremena, što zbog promjena u po-trebama i zahtjevima, što zbog promjena u broju i raznovrsnosti kanala prodaje.

Ključna prodajna strategija kupovina na veliko je zadržana, ali većina promocija ne uspjeva da izgradi veću brend pene-traciju ili učestalost kupovine, čak obe-shrabruje lojalnost kupaca.

U posljednjih par godina, došlo je do re-volucionarnih promjena u marketingu FMCG sektora. Tradicionalni model je predviđao komunikaciju proizvođača di-rektno sa potrošačima, sa očekivanjem da će potrošači nakon toga posjetiti radnju i kupiti proizvode.

Današnje konkurentsko tržište promije-nilo je model komuniciranja proizvođača koji se sada trude da zadovolje potrebe

Potrošači

TNS Medium GallupStrateške, taktičke, kontinuirane konsalting usluge zasnovane naistraživanjima

Globalna pokrivenost

Sektori:

Tehnologija Finansije Auto industrija Društvo i politika

TNS Medium GallupGlobalna pokrivenost i resursi

Severna Amerika SAD Kanada

Latinska Amerika Argentina Brazil Čile Kolumbija Gvatemala Honduras Meksiko

Azija i Pacifi k Australija Kina Fidži Hong Kong Indija Indonezija Japan Koreja Malezija Nova Kaledonija Novi Zeland Filipini Singapore Šri Lanka Tajvan Tajland Vijetnam

Albanija Belgija Bosna i HercegovinaBugarska Češka DanskaEstonija Finska Francuska Gruzija Njemačka Grčka Mađarska Izrael Italija Kazahstan Letonija UkrajinaLuksemburg Makedonija Moldavija Holandija Norveška PoljskaPortugal Rumunija RusijaSrbija Slovačka Španija Švedska Turska Velika Britanija

Alžir BahreinEgipat Kenija Kuvajt LibanMauricijus MarokoSaudijska Arabija Južna AfrikaTanzanija TunisUAE Uganda

Latinska Amerika

Bliski Istok i Afrika

23mart 2012 www.instore.ba 23

potrošača, kupaca i prodavaca. Tradicio-nalni fokus na potrebe i želje potrošača se promijenio i sada se pažnja usmjerava na kupce koji kupuju brendove i prodavce koji ih prodaju. U skladu sa tim, proizvo-đači su orijentisani na:

•KreiranjeproizvodakojePOTROŠAČI žele,

•ObezbjeđivanjedaKUPCIkupeproizvod

•PodsticanjePRODAVACAnaprodajui podrška prodaji.

Putovanje kroz kupovinu

Fokus na povećanju prodaje kroz prodaj-na mjesta, doveo je i do povećanih potre-

riste opservacione tehnike u kombinaciji sa tradicionalnim kvalitativnim i kvantitativnim metodama, jer oko 80 posto ponašanja kupaca se odvija podsvjesno. TNS istraživačke tehnike u Putovanju kroz ku-povinu predstavljaju jednosta-van okvir na osnovu koga se stiče uvid u strategije i ponaša-nje prilikom kupovine, a

što rezultira pridobijanjem većeg broja kupaca.

eye-tracking

Eye-tracking je jedna od inovativ-nih tehnika TNS-a koja prati po-gled kupaca na prodajnom mjestu. S obzirom da kupci ne registruju 99 posto vizuelnih stimulansa, ključno je razumjeti šta oni za-pravo vide u prodavnici. Kupci u najvećem broju slučajeva ne mogu tačno da se prisjete svih signala kojima su bili svjesno ili nesvjesno izloženi, dok, sa druge strane, Eye-tracker detektuje svaki vizuelni si-gnal koji se registruje u mozgu kupca.

Kako eye-tracker funkcioniše?

EyeMarker kamera snima vidno polje i putanju pogleda tako što se infracrveni zrak refl ektuje o rožnjaču oka i mi tač-no možemo vidjeti šta kupac gleda. Film snimljen EyeMarker kamerom se zatim pregleda i svaki kadar se kodira. Na taj način se mjeri procenat fi ksacija (fi ksira-nih pogleda-dokazano je da 3/25 sekun-de predstavlja količinu vremena koja je

potrebna mozgu da procesira informaci-ju) i dužina gledanja.

Na koja pitanja odgovara Eye-Tracker?

• Kakodautječemonatodakupciuve-ćoj mjeri odaberu naš brend?

• Šta je vizuelni “hot spot” – koji diopostavke (displeja) proizvoda najviše gledaju?

• Gdjepozicioniratiproizvodekakobibili najuočljiviji?

• Kojapakovanjasenajvišeističunapo-lici?

• Koja vrsta in store komunikacije sakupcima je zaista dobro primjećena?

• Koje promotivne aktivnosti su zaistaviđene, kakva je percepcija promocije i koja je promocija kupcu najviše ostala u sjećanju?

• Kolikojeuspješansvakiodelemenatapostojećeg in store marketinga?

Zašto tnS Medium Gallup?

“Putovanje kroz kupovinu” - TNS istraživačke tehnike

Potrebe

Kvalitativne Kvantitativne Opservacija

Kupovina

Kontekst prije kupovine

Izbor kategorije proizvoda

Izbor prodavnice

Izbor proizvoda

Fokus grupe prije kupovine

Fokus grupe prije kupovine

Praćenje putanjekupovine

Virtuelna stvarnost

Eye-tracking

Posmatranje/snimanjekupovine

kategorije proi-zvoda

Exit intervju nakon kupovine

Intercept intervju između rafova

Dubinski intervju nakon kupovine

Shopnography (kombinacija

intervjua, snimanja i opservacije)

ba za razumijevanjem kupaca i in-store uvidima. Iz tog razloga, TNS je razvio svoj koncept Putovanja kroz kupovinu – odnosno putovanja koje svaki kupac započne s idejom o kupovini do fi nalne realizacije. Na svom Putovanju kroz ku-povinu kupci prolaze kroz različite faze - od biranja prodavnice do brenda.

TNS preporučuje da se prilikom istra-živanja Putovanje kroz kupovinu ko-

Globalna pokrivenostTNS sprovodi istraživanja kupaca na prodajnim mjestima u više od 70 zemalja, uz podršku globalnog ekspertskog tima.

ekspertiza TNS tim čine lokalni eksperti za kvalitativna istraživanja sa odličnim poznavanjem lokalnog tržišta.

TNS istraživači su specijalisti za observacione tehnike koje kombinuju sa tradicionalnim istraživačkim metodama -integrisani pristup koji pruža najoptimalna rješenja za klijente.

24

investicijemart 2012 www.instore.ba24

investicije

NAjVEći TRžNi CENTAR U BiH OTVARA VRATA 13. APRiLA

MePaS MaLL

već treću godinu traje izgradnja kolosalnog

tržnog centra Mepas mall u središtu Mostara.

naime, 22.10.2008. godine, tvrtka Brodomerkur

iz širokog Brijega, pobijedila je na natječaju za

prodaju kompleksa tzv. Stare bolnice.

razgovarala: Katarina Sulić

Mepas mall na jedinstvenoj lokaciji doprinijeti će ljepšem izgledu grada i promijeniti vizuru ovog, pomalo zapuštenog dijela Mostara. Kako su rado-vi na kompleksu odmicali, tako su i najskeptični-ji Mostarci počeli mijenjati mišljenje o građevini

impozantnih razmjera u centru grada. Nakon postavljanja sta-klenih površina na pročelja, intenziviraju se radovi na uređenju interijera i zelenih površina oko objekta. Vrijednost centra je oko 50 miliona eura i prostirat će se na čak 90.000 m2 zatvore-nog prostora na čijim će se trima podzemnim etažama nalaziti garaže i supermarket.

Centar se sastoji od tri etaže podzemnih garaža, prizemlja, šest spratova tržnog centra i hotela na sedmom spratu (mansardi). U prizemlju će se nalaziti recepcija hotela i zaseban lift. U tr-govinskom dijelu (od 0 do 6 sprata), nalazit će se renomirane trgovačke marke i brendovi. Otvaranjem ovog centra Mostar će dobiti dugo iščekivane kino dvorane i McDonalds restoran u više od 400 m2. Građani Mostara imati će priliku uživati u Cinestar multiplexu, sa 5 dvorana, koje će imati od 100 do 250 mjesta.

Za gastronomiju i zabavu, rezerviran je četvrti sprat, čije će rad-

no vrijeme biti znatno duže od trgovačkog dijela centra.

S obzirom na sveprisutnu krizu u građevinskom sektoru, prili-kom ovako velike investicije, trebali su višestruki izračuni kako bi se krenulo u jedan ovako zahtjevan projekt. U Mepasu su ista-knuli kako je analiza isplativosti kompletne investicije uzela je u obzir lokaciju, broj stanovnika, nepostojanje prodajnog centra ovog tipa u Hercegovi-ni te veličinu i kvalitetu usluge koju ćemo pruži-ti u prodajnom centru. Svakako, u obzir su uzeta sva iskustva u poslovanju sličnih objekata u regiji u odnosu na broj stanov-nika, navike potrošnje, veličinu primanja i tako dalje.

U trgovinskom dijelu nalazit će se renomira-ne trgovačke marke i brendovi. Mepas je već potpisao ugovore s više poznatih trgovačkih tvrtki koje će otvoriti svoje trgovine u novom centru. Zara, Pull and Bear, Bershka, NewYorker samo su neki od mnogobrojnih butika koji će od sada biti dostupni ljubiteljima šopinga. Svoje mjesto u Mepas mallu zauzeli su još i Stradivarius, Konzum, Iris grupa, Mare-lla, Monsoon, Accessorize, Aldo, Persona, Sportina, Tom Tylor, Stone Oliver, Alma Ras, Lisca itd.

Objekat je koncipiran na način da pored velikog broja meta-ra kvadratnih, Mostaru, odnosno Hercegovini ponudi i nešto

25mart 2012 www.instore.ba 25

Investitor ovog projekta je kompanija Brodomerkur

iz Širokog Brijega, kćerka istoimenog poduzeća iz

Splita, čiji je vlasnik jedan od najbogatiji ljudi u našoj

zemlji Mirko Grbešić. Hercegovački poduzetnik poznat

je kao vlasnik distribucijske tvrtke Mepas, te jedne

od najznačajnijih u tehnološkoj i hemijskoj industriji

kompanije Saponia, kao i tvornice keksa i vafla Koestlin,

zadarskog proizvođača pića Maraska, a grupacija je ne-

davno ojačana kupovinom tvornice čokolade i bombona

Kandit iz Osijeka.

Prizemlje:

• trgovine mješovite namjene

• ugostiteljski sadržaji

• hotelska recepcija• natkriveni trijem

IV sprat:

• CineStar sa 5 kino dvorana

• 3D kino, restorani, barovi

• poslovni prostori

Garaža:• tri podzemne etaže

G1,G2 i G3• garažni prostor sa

ulazima i izlazima sa obje prometnice

• 605 garažno parkirnih mjesta

• na etaži G1 uz parkirni prostor nalazi se supermar-ket neto površine 2920 m2

I, II i III sprat:

• vrhunska i casual moda

• elektronika i tehnika

• sve za kuću i dom• sve za djecu• restorani

V i VI sprat:

• poslovni prostori• kongresna dvorana• restoran s pogle-

dom na grad i okolinu

VII sprat:

• moderan hotel• wellness• fitness• zatvoreni bazen

novo. Naime, velik broj potrošača iz čitave Hercegovine odlazi svaki vikend u neke druge veće gradove u šoping-centre ovog tipa. Otvaranjem ovog prodajnog centra takvi odlasci neće biti potrebni. Ponuda će biti ista kao i ponuda bilo kojeg prodaj-nog centra, u recimo, Zagrebu, Sarajevu ili Splitu, tako da ovim centrom kad je šoping u pitanju, Mostar ide uz rame ostalim velikim gradovima, istaknuli su u Mepasu.

nova radna mjesta

Na Internet portalima pojavili su se natječaji za velik broj rad-nih mjesta, te je tako potvrđen dolazak vodećih svjetskih marki. Većina zakupaca su novi u regiji, tako da možemo govoriti o otvaranju novih radnih mjesta. Svojim zakupcima nude poslo-vanje na jednoj od najatraktivnijih lokacija u regiji, modernu infrastrukturu za trgovinu, te najsuvremenije standarde za na-jam ureda i poslovanje.

Glavni izvođač radova na objektu, Brodomerkur – Mepas je građevinska kompanija A3 iz Širokog Brijega, koja je u ovom poslu angažovala i značaj broj kooperanata kao što su Alfaterm, Kamir, Metalac, Projecta i drugi.Tako je na projektu radilo oko 400 radnika dnevno na gradilištu.

U svakom slučaju najveća investicija u posljednjih 10 godina, donijela je Hercegovini novo mjesto okupljanja svih dobnih skupina, kao i prijeko potrebna radna mjesta čime znatno utiče na podizanje kvalitete života na ovim prostorima. Mepas mall otvara svoja vrata 13.04. ove godine.

Sadržaji:

26 mart 2012 www.instore.ba

investicije u regiji

SLovenija: u novi GoriCi Se naPoKon otvara SuPernova

Mamac za italijane opština nova Gorica imala je još nedavno među svima gradskim opštinama u Sloveniji najmanji udio prodajnog prostora na stanovnika, a to će se uskoro promijeniti. Za dva mjeseca, u opštini od 32 hiljade stanovnika, bit će više od 70.000 kvadratnih metara prostora za kupovinu.

Pripremio: Marko Hrastar

Nakon što je u junu 2009. go-dine otvorena trgovina građe-vinskim materijalima OBI u Novoj Gorici u Sloveniji, koja je predstavljala prvu fazu iz-gradnje tržnog centra Super-nova, najavljena je i izgradnja druge faze. Na jesen iste go-dine, građevinska kompanija Primorje je iskopala teme-lje za novi tržni center, ali se rad obustavio i tek u oktobru 2011. u Prvomajsku ulicu opet su došle mašine. Radove je nastavila austrijska kompanija

Strabag. Krajem maja proje-kat će konačno biti završen. O novoj akviziciji, gdje će glavni stanar biti Mercator hiper-market, detalje donosi Aleš Resnik, zamjenik predsjed-nika odbora za sektor Merca-tor nekretnine: »Mercator je s kompanijom GF Nepremičnine d.o.o. potpisao dugoročni ugovor zakupa finaliziranog hipermar-keta u tržnom centru Supernova u Novi Gorici. Investicija Mer-catora u hipermarket predstavlja ulog za svu opremu, koja iznosi oko 2 miliona eura.«

Kao centralni dio tržnog cen-tra, Mercator hipermarket će zauzeti 4000 m2 površine.

»Ponuda će biti naročito bogata proizvodima svježeg programa. U hipermarketu će raditi ri-barnica, mesara i pekara. Imat će devet konvencionalnih i četri samoposlužne ‘tik-tak’ kase«, nastavlja Resnik. »Najbolji komšija« u Supernovoj će biti treći tržni centar ove vrste u gradskoj opštini Nova Gorica. U maju 2001., u prigradskom naselju Kromberk se otvo-rio jedan od prvih Mercator hipermarketa u zemlji, a u septembru 2008. otvoren je

centar Qlandia na Paludah, gdje ima je dom hipermarketa holandske kompanije Spar.

U Mercatoru se ne plaše da će im konkurencija ugroziti po-slovanje u Supernovi. Resnik objašnjava: »U Mercatoru smo ocijenili da Nova Gorica i oko-lina imaju dosta potencijala za lansiranje još jednog hipermar-keta. Takve se odluke donose za duži rok, jer smatramo da Nova Gorica ima perspektivu za ra-zvoj u budućnosti.«

Novi objekat će osigurati rad-no mjesto za oko 70 ljudi. »U Mercatoru očekujemo da će zbog interesantnog dodatnog progra-ma u sklopu NC Supernova,

Mercator hipermarket posjetiti dovoljno kupaca, pa i mnogih iz Italije zbog blizine italijan-ske granice. Domaći potrošači, kao i kupci preko granice, cijene visok kvalitet po konkurentnim cijenama koje nudi Mercator. Hipermarket zasnovan je na bo-gatoj ponudi svježeg programa i modernih trgovinskih trendovih te očekujemo da će italijanski potrošači predstavljati 25 posto svih kupaca u objektu,« dodao je Resnik.

Centar Supernova u Novoj Gorici će se nakon završetka radova, sastojati od trgovine Obi, koja već posluje na po-vršini 7587 m2, tržni centar na 8648 m2 i shopping park na 4000 m2. Dugo očekiva-no otvorenje tržnog centra će biti 24. maja ove godine. Detalje oko izgradnje jednog od većih objekata sjeverno-primorske regije, ekskluzivno za InStore otkrio je Kristijan Flegar, vođa tržnog centra Supernova u Ljubljani: »Od početka građevinskog rada do otvorenja prošlo je mnogo vre-mena zbog visoke kompleksnosti zemljišta, traženja poželjnog rješenja za okolne zgrade i koor-diniranja sa lokalnim vlastima.

Međutim, realizacija ovog pro-jekata nikad nije bila u pitanju. Vjerujemo, da ćemo sa Obijem, hipermarketom Mercator, pro-davnicom Sports Direct na malo manje od 1300 m2 te ostalim obezbijediti atraktivnu ponudu, koja će privući stanovike Nove Gorice i okoline. Zbog lokacije, koja je praktičkno na granici, ciljamo kako na slovenske, tako i na italijanske kupce. Kad bude renoviran i depo, gdje će opšti-na organizovati svoje aktivno-sti, pored tržnog centra, ovo će biti i mjesto kulturnog života«. Supernova bit će dom za 30 različitih prodavnica, koje će imati umjerene kirije, a time veću konkurentnost.

»U tržnom centru, shopping parku i Obiju, koji je već radi, bit će ukupno više od 200 zaposlenih a posjetiocima na raspolaganju će biti 258 zatvorenih i 358 otvo-renih parking mjesta. Arhitek-tonski radovi centra urađeni su od strane dizajnera grupe Su-pernova, koji su potražili najbolje rješenje u zavisnosti od lokacije, oblika zemljišta i ekonomičnosti projekta«, završava Flegar, koji će preuzeti upravljanje novo-goriškim tržnim centrom.

N A K U P O V A L N I C E N T E R

NOVA GORICA

27

investicije u regijimart 2012 www.instore.ba

SrBija: iKea na jeSen Počinje iZGradnju Prve roBne Kuće u BeoGradu

Lakše do povoljnog i modernog namještajainvesticija, vrijedna 250 miliona eura obuhvatit će izgradnju pet prodajnih objekata u Srbiji.

Pripremio: Milica Petrović

Poslije nekoliko godina naga-đanja o dolasku švedskog ma-loprodajnog lanca namještaja u Srbiju, IKEA je konačno informisala javnost o svojim planovima za ovu zemlju. In-vesticija vrijedna oko 250 mi-liona eura Srbiji donosi pet IKEA robnih kuća - dvije u Beogradu i po jednu u Novom Sadu, Nišu i centralnoj Srbiji, u okolini Čačka i Kragujevca.

Prva robna kuća IKEA bit će otvorena u Beogradu, krajem 2013. godine. Zauzimat će površinu od oko 40.000 m2, sa 9.500 artikala u svom pro-izvodnom asortimanu. “Iz-gradnja prve robne kuće IKEA u Beogradu počinje u jesen ove godine”, kaže PR menadžer IKEA Srbija, Milena Vujičić, dok napominje da za ostale lokacije za sada ne mogu da preciziraju datume početka radova.

Prema njenim riječima, u pet robnih kuća IKEA bit će zapo-sleno oko 2.000 ljudi, a osim

toga, indirektno će se otvoriti veliki broj radnih mjesta pre-ko njihovih kooperanata, u toku procesa izgradnje robnih kuća, zatim održavanja istih, kao i daljim razvojem saradnje sa domaćim proizvođačima. U sklopu robnih kuća IKEA posjetiocima će, osim prodaj-nog prostora, biti na raspola-ganju i restoran, kao i prostor posebno uređen za djecu u kome se ona mogu igrati dok roditelji obavljaju kupovinu. Također, za posje-tioce robne kuće obezbijeđena su i parking mjesta.

Da se u Srbiji neće razlikovti asorti-man od uobičajne ponude IKEA ši-rom svijeta, ali da će biti prilagođen i srpskom tržištu potvrdila nam je Vujičić: “U robnim kućama u Srbiji imat ćemo pun proizvod-ni asortiman od 9.500 artikala.

Novi proizvodi plasiraju se na tržišta širom svijeta tokom cijele godine kako bi osigurali da svaka

posjeta naših kupa-ca robnim kućama bude ispunjena in-spiracijom i novim idejama za uređenje doma. Shodno tome, proizvodni asorti-man će se u određe-noj mjeri prilagoditi potrebama ljudi na našem tržištu”.

Na pitanje raz-mišlja li se o proizvodnji na-mještaja u Srbiji, s obzirom će ovde poslovati 5 prodajnih objekata, ona kaže: “Što se tiče proizvodnje, u Srbiji već dugi niz godina uspješno sarađujemo sa Simpom, a od nedavno i sa fa-brikom Jasen-Lukić iz Paraćina. Ovdje vidimo veliki potencijal za dalji razvoj saradnje sa doma-ćim proizvođačima, kako zbog geografskog položaja, kvalitetnih sirovina tako i preduzetničkog duha koji je ovde prisutan. Naš cilj je širenje mreže lokalnih do-bavljača, koji bi snabdjevali robne kuće IKEA na našem i stranom tržištu”. Vujičić još objašnjava

da je upravo blizina dobavlja-ča robnoj kući vrlo važna, jer kao dio IKEA koncepta, oni u osnovi žele da pronađu načine da efikasno iskoriste postojeće resurse, najprije u logistici koja je i najskuplja u tom lancu, a sve sa ciljem da ono što uštede ulože u dalje smanjenje cijena proizvoda, kako bi veliki broj ljudi mogao sebi da ih priušti.

Vujičić nas još podsjeća da ovo nije “premijera” ove kompa-nije u Srbiji. IKEA je prvi put u Srbiju došla davnih 90-tih, kada je na Novom Beogradu otvorena mala radnja koja je tada poslovala veoma uspješ-no. “IKEA je još tada imala namjeru da razvija poslovanje na tržištima jugoistočne Europe. Međutim, zbog tadašnjih deša-vanja kompanija je bila prinuđe-na da obustavi sve dalje planove za razvoj. Na naše zadovoljstvo vratili smo se deceniju kasnije sa željom da nastavimo tamo gdje smo stali te ponudimo još bolji i raznovrsniji asortiman proizvo-da, osmišljen tako da bude dostu-pan velikom broju ljudi po pri-stupačnim cijenama”, poručuje Vujičić.

28

intervjumart 2012 www.instore.ba

Za inStore MaGaZin aLexander LiPovšeK, iZvršni direKtor ji euroPe Za Manner

Taj namaz nije neka čuvana i skrivena tajna, zar ne?

Čuvana ili ne, rijetki smo proizvođači, koji i dan danas u istoj pržionici pržimo kakavova zrna. Radimo u skladu sa UTZ certifikatom. Nije tajna, ali ipak je to receptura klasične napolitanke Manner i ista je kakva je bila i prije 120 godina. A ime dolazi iz osnove Napolitaner od-nosno Napulja. Joseph Manner je počeo svoj proizvod pakovati u roza papir i otu-da i naša zaštitna boja. Kada je plasirao smjesu čokolade u obliku napolitanke, cijena čokoladne počela je padati i mogli su je priuštiti i oni koji nisu bili bogati.

Da li su njegovi nasljednici iz famili-je još uvijek prisutni ili je ostalo samo ime?

To je sada dioničko društvo. Njegov unuk bio je još prije nekog vremena veo-ma aktivan, a prije dvije godine počeo je učestvovati u upravi i naravno većinski je dioničar. Sad je u nadzornom savjetu.

Kakva je bila vaša uloga u kompaniji Manner prije sadašnjeg položaja?

U kompaniji sam osam godina, a prvih šest godina bio sam isključivo Country Manager, zadužen samo za Sloveniju, i još i tada sam imao puno operativnog posla što je podrazumijevalo klasični Key Acounting. U zadnje dvije godine sam na

autor: igor Đurović drugom položaju i imam potpuno druga-čiju poziciju koja je strateški usmjerena i uglavnom se odnosi na rad sa distribu-terima.

Koje države u ex-Yu za vas su trenutno najvažnije sa stajališta poslovanja?

Regija koju zovemo jugoistočna Europa i koja obuhvaća države bivše Jugoslavije i Albaniju vodim tek dvije godine i na tim južnijim tržištima mi se dobro razvija-mo. U Albaniji i na Kosovu gdje još nije razvijena moderna trgovina u takozva-nom tradicionalnom prodajnom kanalu vrlo uspješno trgujemo sa cijelom pale-tom impulsnih proizvoda. Jasno je, da je za nas najvažnija Slovenija, a u drugom redu odnosno »klasteru« kako mi kaže-mo, su Srbija i Hrvatska, i to zbog same veličine tržišta i mogućnosti koje nude. Sa pristupom u EU ta tržišta su za nas sve zanimljivija.

Kakve razlike postoje među njima?

O političkim, koje su stvarno velike ne bi raspravljao, jer su po mom mišljenju za nas važnije i velike razlike koje postoje između potrošača. Tu ima različitih na-vika. Tamo jak uticaj ima lokalna domaća industrija koja nam je velika konkuren-cija i jako je moćna. Naročito, tu mislim na Srbiju i Hrvatsku, sa Pionirom, Soko Štarkom, Krašem i Podravkom. Sve su to poznata imena i ukusi koji su na tim područjima jako »udomaćeni«. To za nas naravno nije dobro, ali jaka konkurencija sama po sebi uvijek je dobra, mi vjeruje-mo u svoje proizvode, bez obzira što su na tim tržištima prisutne poznate strane marke.

Kakve su ocjene tržišnih dijelova u va-šoj kategoriji?

Teško bih išta mogao reći o nekim tržiš-nim udjelima jer su i načini mjerenja vrlo

različiti. Regijski gledano, to je vrlo ra-zličito. U Sloveniji se možemo pohvaliti, da smo »mark lideri« u pet kategorija jer ne proizvodimo samo napolitanke, gdje je svaka druga Mannerova, već imamo i druge uspješne marke. Lideri smo u Sloveniji u kategorijama čoko-bananica, draranžiranim čokoladnim kuglicama sa rum-kokosom, čokoladom za kuhanje, odnosno jestivoj čokoladi ali i Mozart kuglica.

Mozart kuglice? Pa zar to nije marka druge komapnije?

Proizvođača ima više. To je najpoznatija konkurentska kuglica. I u Manneru ima-mo robnu marku Victor Schmidt koja kao takva nije toliko poznata, ali smo li-deri što se tiče količinske prodaje čak i u Austriji i Sloveniji.

firma Manner, osnovana 1890., nosi ime josepha Mannera, jednog od prvih ljudi koji su počeli da se bave proizvodnjom i prodajom čokolade. u to vrijeme, ovo je bila toliko skupa poslastica da je prosječan čovjek morao da radi dva dana za kilogram čokolade. u želji da slatki proizvodi postanu cjenovno dostupniji svima, Manner je došao na ideju da na tr-žište izbaci namaz, kao mješavinu lješnika i čokolade, koji se nanosi u slojevima na hrskavu podlogu. tako je nastala napolitanka, a iz Mannera s ponosom tvrde da su tvorci ove poslastice kao takve.

isti kvalitet za sve

Poruka saradnicima...Kod nas zaista važi moto: svi za jednog, jedan

za sve. Saradnicima ide posebna zahvala jer na

kraju krajeva svi naši uspjesi su plod kolektivnog

rada. Ipak smo mi mali kolektiv, a timski rad je tu

najvažniji i najviše dolazi do izražaja.

Poruka konkurentima...Neka rade na kvalitetu, a ne samo na cijeni.Poruka kupcima...To da već 120 godina proizvodimo isključivo i

samo u Austriji i da ćemo to raditi i dalje, kao i

to da za nas, što se tiče proizvoda, ne postoje

razlike kod kupaca, ne razdvajamo ih na prvo ili

drugorazredne. Kvalitet je isti za sve.

29mart 2012 www.instore.ba

O tome koliki udio prodaje imate po državama ex-Yu za koje ste odgovorni, nećete govoriti jer je to tajna?

Ne, to nisu nikakve tajne ali pošto smo tek na početku i pošto tek ulazimo na ta područja o brojkama nema smisla govo-riti.

A možete li ipak reći koliki je približan rast prodaje robne marke Manner po-sljednjih godina uopšte po pojedinim tržištima, odkada ste vi na čelu kom-panije?

Odkada sam preuzeo vođenje te regije mogu reći, da smo prodaju udvostručili.

Kakva je tajna uspjeha? Više rada, bolja strategija, taktika… Koja je vaša tajna uspjeha?

Ne bi rekao da je uloženog više rada već je riječ o klasičnim strateškim odlukama. Najteže je bilo odrediti ekipu za sudjelo-vanje. Pozdravili smo se sa nekim odre-đenim strateškim partnerima i potražili nove. Sada mogu reći da smo na dobrom putu da još više ojačamo tu saradnju kao i samu trgovinu.

U vašoj kompaniji je 770 zaposlenih, a koliko je od tog broja stalno zaposleno u JI regiji?

Samo četvorica, što je jako malo, a svi ostali su vanjski saradnici. Imamo plan, da otvorimo kancelarije/predstavništva u svim tim državama i da postavimo lo-kalne Brand Managere, ali za to još nije vrijeme.

Kakva je prepoznatljivost Mannera kod potrošača?

Ako se vratimo na samo ime robne marke Manner smio bih ustvr-diti da nas u Sloveniji zna praktičko svako. Bio je to dug proces, nismo do toga došli lako, jer ne ide ništa preko noći. Takve pozici-je ne mogu se jednostav-no kupiti ih tek tako doći i zauzeti je. Samo ulaganje u marketing i oglašavanje uz mnogo rada donosi rezultate.

Da li na prepoznatljivost utječe i to, da se kao sponzor mnogo pojavljujete i u skijaškim skokovima i uvijek ste vidljivi dio svjetski poznate Planice?

Tačno. Za Planicu se spremamo mjeseci-ma unaprijed i tako je u zadnjih 5 godina, a sve proizizlazi iz toga da je naša matica jedna od glavnih pokrovitelja nordijskih disciplina i međunarodnog saveza za te sportove.

A kako iskorištavate to sportsko spon-zorstvo i kakav je vaš stav o maloj po-moći kompanija, koja su sponzori ili donatori za opšte dobro?

Kod nas je to čisto strateška odluka. Tako je odlučeno kada smo u našem marke-tinškom odjelu u Beču razmišljali koji sport, šta i koga da sponzorišemo. Zbog povezanosti i strategije fokusirali smo se na skokove jer dolazimo iz Austrije a i centralna Europa voli skokove sa letovi-ma koji su vrlo atraktivni za sve i ne samo za Austriju, Češku, Slovačku, Sloveniju…

Šta bi značilo, da vlade u svim država-ma slično kao u Hrvatskoj dignu PDV

stope? Posljedično, to bi poskupilo i vaše proi-zvode?

Naravno. Mislim da sa strane distributera, u smislu spuštanja cijena, nema više slobodnog prostora. Sumnjam da će trgovci sniziti maržu i zato je u tom

slučaju logično dizanje maloprodajne cijene.

Nekoliko problema na ostalim tržišti-ma ste pomenuli, a sa kakvim proble-mima se suočavate na pojedinim trži-štima ex-YU i u Albaniji konkretno?

Svugdje se štite nacionalni interesi i do-maća pekarska industrija. Domaći su proizvođači u prednosti što se tiče dadž-bina, carina itd. Oni već po zakonu imaju jak lobi i tako će biti sve do njihovog ula-ska u EU. Cijelo vrijeme će štititi svoje interese i ograničavati konkurenciju i s pomenutim carinama koje su vrlo visoke.

Vrlo važno je naravno i gdje na polica-ma se nalaze vaši proizvodi i na koji su način predstavljeni?

To se dogovaramo direktno sa trgovci-ma sa kojima surađujemo na području takozvanog Category Managmenta. Po-što imamo tu mogućnost, pokušat ćemo naše proizvode najoptimalnije smjestiti na police te da stvoriti takozvane ružiča-ste blokove.

• Manner kod Sacher preljeva upotrebljava pravu čokoladu od kakavove smjese, sitnog šećera u prahu, maslaca i vode, te se dobija visokokvalitetni čokoladni preliv.• Zbog posebnog sastava preliv se nikada stvrdne, odgovara okusu i kvaliteti originalnog Sacher preliva. • Manner u čokoladu godišnje preradi 9.000 tona kakavovih zrnaca. • Godišnje se proizvede približno 14.000 tona čokolade. Približno 10 posto od toga je čokolada za kuhanje, ostatak je čokolada koju upotrebljuju u njihovim proizvodima (Manner Mignon, Casali čokoladne banane, Manner medenjaci, Napoli Dragee Keksi, Casali Rum Kokos, sezonski proizvodi i još mnogo drugih) kao preliv.• Pakovanje od 75 g napolitanki ima 372 kcal, 100 g ima 496 kcal. Za uporedbu: klasična mliječna čokolada ima 530 kcal/100 g.• Poznati su Manner kočija i Manner tramvaj u Beču koji postoje te i dalje plijene pozornost. Manner kočija je od prvog dana dio izgleda grada. Najviše sreće da u Beču sretnete slobodnu roze kočiju imate na Štefanovem trgu kod Manner trgovine.

Da li ste znali?

30 mart 2012 www.instore.ba

analiza30

analiza

iGd: funKCionaLnoSt doBavLjačKoG LanCa KLjučna Za raSt PoSLovanja

Smanjena potražnja na mnogim zapadnim tržištima, koja može trajati mnogo duže od trenutne ekonomske krize, predstavlja prili-

čan izazov za prehrambenu industriju. U ovakvim uslovima, veoma je važno usred-srediti se na dobavljački lanac, jer je to segment koji nudi prostor za efikasnost i uštedu, ali i podsticanje rasta i kvaliteta.

Stručnjaci IGD-a (The Institute of Grocery Distribution) u domenu anali-ze prehrambene industrije, osvrću se na trendove u dobavljačkim lancima koji se, kao posljedica prilagođavanja poslovanja ovim nečuvenim prilikama, mogu očeki-vati u 2012. god.

trend # 1 – Priprema za eventualne poteškoće u dostavi robe, iz bilo kog razloga

Trgovci moraju da stvore fleksibilne do-

Centralizovano planiranje trgovci su sada sve više “podešeni” za finansijsku dobit kao direktan rezultat bolje efikasnosti, tako da će se implementiranju strategija za sprječavanje gubitaka posvećivati sve veća pažnja.

autor: Mala Moris (Mala Morris), viši analitičar dobavljačkog lanca u iGd-u

bavljačke lance koji se lako prilagođavaju nametnutim promjenama. Oni najbolji će investirati u tehnologiju koja će im pružiti podatke neophodne za snalaženje u slučaju nepredviđenih okolnosti kod dostave robe, kao i mogućnost prepozna-vanja potencijalnog rizika ili dobrih pri-lika u planiranju poslovanja uopšte. Na primjer, dobar automatizovan sistem će donosiocima odluka omogućiti ne samo da prate isporuke, već i da odrede da li će roba kasniti, i zašto. Takav sistem će također pokazati kakve posljedice po do-bavljanje robe imaju nepredviđene okol-nosti, poput zemljotresa ili tornada.

Pored dobrog planiranja i analize, za im-plementaciju su neophodni i rukovod-stvo, odgovornost i dobra partnerstva, kao što se vidjelo na primjeru japanskog trgovačkog lanca AEON nakon zemljo-tresa u martu 2011. godine. Midori Yamaguchi, generalni menadžer AEON Global SCM-a tada je izjavio “Rad radnji i obezbjeđi-vanje proizvoda potrošačima naša je društvena odgovornost. To i jeste uloga dobavljačkog lanca kojeg čine mnogi partneri.”

trend # 2 – veća preglednost uz pomoć tehnologije

Tehnologija igra veoma važnu ulogu u praćenju poslovanja, u kriznim situacija-ma ili ne. Trgovci će, sa ciljem da što brže i bolje odgovore na promjenljivu sredinu poslovanja, sve više koristiti IT sisteme za praćenje prodaje i zaliha u svakom da-tom trenutku. Elektronski POS podaci (sa mjesta prodaje) omogućavaju ažuri-ran uvid u količine prodate robe, kao i u preostale zalihe. Informacioni sistemi menadžeru radnje pomažu u praćenju brzine prodaje svježih proizvoda, a sa-mim tim i u pravovremenoj akciji sniža-

vanja cijena tih proizvoda da bi se uma-njio gubitak.

Trgovci će nastaviti da investiraju u cen-tralizovano planiranje i prognoze koje će im omogućiti da djeluju na lokalnom ni-vou, prilagođeni lokalnim faktorima kao što su vremenski uslovi ili profil potro-šača, a na osnovu prikupljenih podataka iz lokalnih radnji. Dobavljači koji ovo mogu pravovremeno da isprate će biti na dobitku.

Za holandski lanac Albert Heijn, praće-nje potrošačkog procesa na mjestu pro-daje predstavlja veliku prednost u proce-su obnavljanja zaliha svježih proizvoda, naročito ako se ima u vidu da je to kate-gorija njihovih najprodavanijih proizvo-da (gotovo 9 od 10 skeniranih proizvoda u supermarketima Albert Heijn su voće i povrće), (izvor: Albert Heijn, Konferen-cija dobavljačkih lanaca robe široke po-trošnje, 2010.).

Šta ovo praktično znači?

• Prodavcinisutikojimorajudanaru-čuju rasprodatu robu;

• Centralni“sistem”određujepotrebnekoličine za svaku radnju, i zatim naručuje željenu robu;

• Svisegmentiuokvirudjelatnostikori-ste jedan izvor informacija kako bi imali uvid u šta se prodaje, a šta ne;

• Sistem automatski prilagođa-va narudžbu vanjskim faktorima koji utječu na prodaju robe u radnjama. Ovo omogućava efi-kasnost u procesu naručivanja i obnavljanja zaliha;

• Pratećinavikepotrošačau sva-koj radnji, trgovci su u mogućnosti da

uvijek obezbijede željene proizvode – dovoljne količine, dobar kvalitet i svježi-nu po niskim cijenama;

• Kolegeurazličitimsektorimatrgovi-ne (kao i u dobavljačkim organizacijama) time dobijaju jasno definisanu ulogu i odgovornost, čime omogućavaju dostu-pnost proizvoda u radnjama.

trend # 3 – uvid u cijeli lanac

Trgovci sve više razmišljaju o udruženom održivom razvoju, a njihovi saradnici će u svakom trenutku morati da uzmu u obzir svaku eventualnu promjenu ili prepreku u dobavljačkom lancu, kao i posljedice

31mart 2012 www.instore.ba 31

koje one imaju po druge dijelove dobav-ljačkog lanca.

Ovo povećava potrebu igrača u prehram-benoj industriji za uvid u kompletnu strukturu lanca, kao i razmatranje me-đusobne saradnje, kako bi se troškovi smanjili, a krajnjim potrošačima obezbi-jedila bolja i održiva usluga. Na primjer, vrlo je vjerovatno da će dobavljači početi da dijele trošak transporta i skladištenja gotovih proizvoda. Za francuski ogranak kompanije Nestlé, ovakvo poslovanje je već rezultiralo finansijskom dobiti, uz čuvanje životne sredine - troškovi poslo-vanja smanjeni su za 13 posto podjelom

potrošačima i mjestu prodaje.

trend # 5 – Mogućnosti za saradnju

Uz tehnologiju i automatizovane procese koji pomažu u rutinskim aktivnostima, trgovci će također aktivno investirati i u kolaborativne sposobnosti i vještine. Viši menadžment će se najvjerovatnije usred-srediti na poboljšanje interne i vanjske saradnje, i truditi se da ostvari partner-stva kroz koja će ponuda potrošačima dobiti na vrijednosti. Trgovci će raditi na implementiranju programa koji će razvi-jati “kolektivnu svijest” među saradnici-ma. Takvo “udruženo” razmišljanje će im pomoći da potražnju na tržištu usklade sa nabavkom. Pozitivna vanjska saradnja bi mogla da se razvije i u formi podjele resursa sa konkurencijom, poput skladi-štenja i transporta. Ovo bi čitav proces učinilo održivim i efikasnim, a korist bi se prenijela i na potrošače.

trend # 6 – dobra procena zaliha

Nestalnost dobavljačkog lanca će i u 2012. godini predstavljati izazov, kada trgovci nastave da grade kompetitivnu prednost, a dobavljači nastave borbu sa preprekama u svom domenu. Ovo će se svakako odraziti i na strategiju obnavlja-nja zaliha. Dobavljači će u kontinuitetu i mnogo brže morati da procjenjuju svoje aktivnosti u okvirima efikasnosti troško-va i doprinosa ukupnom profitu. Kraći rokovi isporuke, umjesto ranijih sedam, sada će iznositi pet dana. Ovo će usloviti bržu reakciju duž cijelog lanca isporuke, tako da se zalihe mogu brže transporto-vati, bez obzira na udaljenost skladišta.

Trgovci smatraju da zalihe imaju smisla

samo onda kada su i dostupne za kupo-vinu. To praktično znači smanjivanje magacinskog prostora i izlaganje veće količine zaliha svakog pojedinačnog pro-izvoda na samom prodajnom podijumu (bulk displays) ili duž vrhova polica (high level replenishment locations).

U ovakvom okruženju, dobra procjena zaliha će biti nova mantra.

trend # 7 – “ne” gubicima

Trgovci su sada sve više “podešeni” za fi-nansijsku dobit kao direktan rezultat bo-lje efikasnosti, tako da će se implementi-ranju strategija za sprječavanje gubitaka posvećivati sve veća pažnja.

Gubici na putu od fabrike do prodajnog mjesta često su neželjene posljedice ne-kog faktora ili odluke u dobavljačkom lancu, bilo da je riječ o samom proizvodu, ambalaži, količini, roku upotrebe, nivou usluge, magacinskom kapacitetu ili pod-sticajnom programu. Iako je korist od sprječavanja gubitaka jasna, na trgovcima je da istraže sve mogućnosti koje će im u tome i pomoći. Trgovački partneri i mar-keting, komercijalni i operativni timovi moraju zajedno da rade na otklanjanju uzroka štete.

Zaključak

Pored faktora efikasnosti, dobavljački la-nac igra veliku ulogu i kao pokretač rasta. Prehrambena industrija traga za načini-ma da se prilagodi teškim ekonomskim uslovima, a oni najuspješniji u djelatnosti će opstati samo sagledavanjem čitavog lanca, i investiranjem u spektar moguć-nosti: tehničkih, tehnoloških, i organiza-cionih.

Članak je zasnovan na velikom

iskustvu IGD-a u domenu anal-

ize trgovačkih lanaca. Više infor-

macija možete pronaći na http://

supplychainanalysis.igd.com. IGD

obezbjeđuje uvid u praksu u domenu

trgovine, Category Managementa i

dobavljačkog lanca. IGD sarađuje sa

više od 750 proizvođača i trgovaca

prehrambenim proizvodima širom

svijeta, uključujući i zemlje bivše

Jugoslavije. Za više informacija, kon-

taktirajte nick.downing@igd.com

troškova skladištenja i kamiona sa kon-kurencijom u regiji Tuluza. (izvor: IGD Supply Chain Analysis)

Ambalaža proizvoda adekvatna svim fa-zama dobavljačkog procesa, a ne pojedi-nim dijelovima lanca, također je dio ovog udruženog pristupa. Pri osmišljavanju pakovanja, u obzir se ne smije uzeti samo estetski momenat na polici, već i faktor efikasnosti kako u radnji, tako i u ostalim fazama nabavke robe. Rješenja komerci-jalnog pakovanja proizvoda (Retail Re-ady Packaging) treba da smanje težinu i gubitke u toku transporta, a omoguće da proizvodi u radnje stižu kao gotova pro-dajna jedinica, kao i da njihove dimenzije budu potpuno prilagođene polici.

trend # 4 - Pogled unazad sa police

Funkcionalnost dobavljačkog lanca bit će ključna za rast poslovanja u ovim teškim uslovima. Potražnja i dostava moraju biti sinhronizovani, nivo usluge unaprijeđen, a najvažnije od svega, proizvodi moraju biti dostupni krajnjim potrošačima. Usa-glašavanje svih segmenata distribucione mreže je od ključne važnosti.

Najuspješniji trgovci će procese dostave robe (i, zaista, čitavu svoju organizaciju) zasnivati na ponašanju potrošača. Umje-sto “guranja” onog što je proizvedeno, trgovci će se fokusirati na analizu po-tražnje na tržištu. Dostupnost proizvoda tamo gdje su traženi, i kada su traženi, je od suštinske važnosti, a da bi se to posti-glo, čitav dobavljački lanac mora biti bliži

32 mart 2012 www.instore.ba

inleafl etinleafl et

KaKo da od ProMoCije ne GuBi ni trGovaC, ni ProiZvoĐač

Svako planiranje lifl eta za-htijeva i određeno istra-živanje tržišta. Bez infor-

macija o svim učesnicima na tržištu i onih koji su u našem segmentu, pozicioniranje ar-tikla bi bilo rizično jer postoji mogućnost da se ne bi poklopi-lo sa planiranim strategijama i prodajnim planom. Drugim ri-ječima, za pozicioniranje svog brenda moramo da znamo sve ključne igrače i brendove u na-šoj kategoriji, kao i da pratimo kretanje konkurenata.

Da bismo pozicionirali brend, odredili periodičnost, bavili se pozicioniranjem cijena ili po-zicioniranjem po formatima i znali kada su udarni periodi, moramo da budemo upuće-ni i u strategije svih igrača u posmatranoj kategoriji. Svaka strategija zahtijeva drugačije planiranje. To zavisi od toga da li se nastoji da se Stock-kee-ping unit (SKU) pojavi u svim lifl etima u određenom tre-nutku i tako bude pred očima potrošača, što je kratkoročno planiranje, ili se dugoročno

planira, pa se želi postići dobro pozicioniranje brenda između svih ostalih brendova.

Business Intelligence u kom-paniji ima zadatak da prati i predvidi trendove, kao i da predstavi istoriju proizvoda u lifl etima za svaki period. Da bi učinak lifl eta bio maksimalan, donosioci odluka znaju šta tre-ba u kom periodu da predstave u lifl etima i koji su proizvo-di koji imaju najveću ulogu u obrtu. Sa svim informacijama za prethodni period, cjenov-no i vremensko pozicioniranje može proteći jednostavnije, a i tokom pregovaranja raspola-žemo važnim informacijama, koje se tiču i izdavaoca lifl eta i proizvođača artikla.

Znajući cijelu istoriju SKU-a i njegov učinak, možemo znati koji proizvod u kom periodu i koliko puta da stavimo na promociju. Također, možemo znati i kako da ga pozicionira-mo na pravo mjesto gdje ćemo dobiti najveći efekat pažljivog planiranja.

Februar je vrijeme kad se igra na kartu ljubavi. Tako se u ovom mjesecu mogu u li-

fl etima primijetiti dvije vrste proizvoda. Tu su oni artikli koji su specijalno osmišljeni za Dan zaljubljenih i artikli koji su na promociji cijele godine, a mogu biti i potencijalni po-kloni za zaljubljene, pa za ovaj praznik “završe” na “udarnim” stranama.

Svi se u to vrijeme trude da budu zastupljeni i da baš njiho-vi proizvodi budu najvidljiviji. Za to se odmah i vezuje činje-nica da u tom periodu njihova vidljivost, naravno, poraste. Za planiranje promocija lifl eta u to praznično vrijeme je veoma važno defi nisati tačno početak promocije, period promocije, tačan artikl i njegovo pozici-oniranje, jer svaka greška u tom periodu znači gubitak. Tu mogu gubiti obje strane koje promovišu artikal – proizvođač i trgovac, da li zbog nepotreb-ne - negativne promocije, ili promocije artikla u više lifl eta, u istom periodu, a po različi-tim cijenama.

Da bi ovakvi problem bili izbjegnuti, neophodno je praćenje lifl eta, a to je kom-pleksan posao, koji zahtijeva stalno dobavljanje svježih in-

formacija. Bitno je brzo doći do nepohodnih podataka, koji nam pomažu u donošenju odluka i određivanju i izra-đivanju strategija. Evaluacija svakog proizvoda - promocija iz lifl eta, da li je to mjesečno, kvartalno, godišnje daje nam rezultate da li je naša strategija bila uspješna. Posmatrajući re-zultate prodaje, saznajemo da li se promocija isplatila i da li je dobitak opravdao izdatke. U slučaju negativnog odgovora, kada na primjer, saznamo da je lifl et dao od 20 do 25 posto prometa, evaluacijom možemo otkriti razloge koji su doprini-jeli neuspjehu i tome da naša promocija ima smanjen obrt u odnosu na očekivano.

Negativne promocije imaju efekat i na proizvođača i na tr-govca. Jedna od situacija, koja može prouzrokovati neuspjeh je takozvano preklapanje – to-kom trajanja lifl eta 14 dana, SKU se može naći po različi-tim cijenama kod različitih tr-govaca 10 dana. Šta to donosi trgovcu, a šta proizvođaču? Tr-govac promoviše proizvod koji je nekonkurentan, gubi potro-šače za taj artikal, dok proizvo-đač sa istim artiklom na dva mjesta, sa različitom cijenom, gubi investiciju u promociju i potrošače za taj svoj artikal kod tog trgovca, jer, također, ima nekonkurentnu promociju.

Zato je, da podsjetimo za kraj, potrebno da obje strane posje-duju važne informacije za svaki artikl. Kasnije, svaki od priku-pljenih podataka treba do kra-ja iskoristiti, da bi i planirana promocija imala najveći mo-gući efekat na poslovanje.

Lifleti na “udarnim” stranamaZnajući cijelu istoriju SKu-a i njegov učinak, možemo znati koji proizvod u kom peri-odu i koliko puta da stavimo na promociju. također, možemo znati i kako da ga pozi-cioniramo na pravo mjesto gdje ćemo dobiti najveći efekat pažljivog planiranja.

autor: ernest Gergely Project Coordinator Medialink doo, Hiper-Com

34 mart 2012 www.instore.ba

na mjestu prodaje34

PROMOCijE NA PRODAjNOM MjESTU: zAšTO, KAKO? autor: Patrik Zupančič, ProMo.fiL d.o.o.

Zašto promocije na prodaj-nom mjestu?Da li se još sjećate vremena kad smo u redovima čekali na Yugu, išli po kafu, deterdžent za pranje veša i farmerke u Trst ili Austriju? Tada su kompanije prodavale skoro sve što se pro-izvelo.Danas su druga vremena:- ponuda premašuje potražnju- konkurencija je sve ozbiljnija- globalizacija se već odavno otela kontroli- dolaze uvijek novije tehno-logije - otvaraju se novi, drugačiji prodajni kanali (web, mobilna telefonija, društvene mre-že,…)Te trendove slijede i naši kup-ci: na način da mijenjaju ku-povne navike, prilagođavaju se tržištu i mogućnostima koje im se pružaju.Današnji kupac je:- informisan- iskusan

- izbirljiv, teško ga je zadovo-ljiti- osjetljiv- bez povjerenja (samo je re-zultat važan)- pravi impulsne odluke- nepristupačan je, ponekad čak i beskompromisan u pre-govorima- želi znati sve (još više: odlazi doktoru, sam uspostavi dija-gnozu te sam kaže koji lijekovi bi mu pomogli)

današnji kupac je manje lojalan nego prije!Svaki naš dan je ispunjen in-formacijama o različitim proi-zvodima, blistavih natpisa, ve-likih panoa, posebnih ponuda i sl. U jednom satu gledanja te-levizije, reklamni blokovi traju i po 15 minuta. Zato kupac gubi povjerenje, jer ne razli-kuje srodne proizvode različi-tih kompanija, teško razlikuje kvalitetne proizvode od onih manje kvalitetnih.Za mnoge proizvode danas, urušio se odnos između vrijed-nosti i cijene (VALUE FOR MONEY) - visoka cijena nuž-no ne garantuje visoku kvalite-tu, a obrnuto, niska cijena ne znači nužno loš proizvod. Zbog toga su sve važnije pro-mocije i degustacije na prodaj-nom mjestu kao jedan od naj-uspješnijih načina unapređenja prodaje:- više od 70 posto kupovnih odluka donosi se na samom prodajnom mjestu- promocije nude potrošaču mogućnost testiranja proizvo-da ili mogućnost da se uvjere u kvalitet proizvoda, njegove karakteristike i prednosti, čak i prije same kupovine

- promocije također potiču im-pulsne, neplanirane kupovine

šta su promocije?Promocije su jedan od instru-menata unapređenja proda-je, kao što su: uzorci, kuponi, ponude za povrat novca ili rabati, cijenovni paketi, pre-mije, nagradne igre, nagradna natjecanja, nagrade za lojal-nost potrošača, načini sniže-nja cijena, prikaz proizvoda u trgovinama, demonstracije i degustacije.Promocije su prodajne i mar-ketinške aktivnosti na pro-dajnim mjestima, gdje se uspostavlja direktan kontakt između proizvođača, trgovca i kupca. Radi se o načinu una-pređenja prodaje, koji kupci zapamte više nego druge na-čine oglašavanja (testiranje ili dobra prezentacija uživo uvjeri više nego 1000 riječi ili slika na televiziji).Promocije nisu samo prezen-tacija proizvoda, njihov pro-moter mora:- vrlo dobro poznavati proi-zvode (svojstva, prednosti, ko-risti,…)- imati savjet (kako proizvod pripremiti, upotrijebiti, njego-

vo djelovanje, skladištenje,…)- biti pripremljen za mnoga moguća pitanja, prigovore, dvojbe i sl.Mnoga istraživanja tržišta po-tvrđuju, da kupci shvaćaju kup-nju uživo, gdje mogu proizvod prije kupovine uzeti u ruke, pregledati, testirati, osjetiti, kao najbolji način uvjeravanja u kupovinu proizvoda. Ništa nije za kupca uvjerljivije, nego kad ga sam pregleda, testira, osjeti, i tako iskusi sve koristi koje mu proizvod donosi.

vlastito iskustvo je ono koje uvjerava!

Promocije se mogu podijeliti u: - prodajne promocije:- tekuće ili sezonske- proizvod približavaju ciljnom segmentu (prezentacija uživo uvjerljivija je od oglašavanja)- direktno unapređenje proda-je i uspostava ličnog kontakta s krajnjim potrošačem- razvojne promocije:- testiranja, npr. za novi proi-zvod prije lansiranja na tržište- anketa o primjernosti i pri-hvatljivosti proizvoda kod po-

35mart 2012 www.instore.ba 35

tencijalnih potrošača- povremene promocije:- za potrebe promotivne po-drške raznim internim i ek-sternim događajima (sajmovi, otvaranja, godišnjice,…)

Ciljevi promocijaGlavni cilj promocija je pota-knuti potrošače na kupovinu ili uvećanu kupovinu. Kupca treba:- ubijediti, da prvi put ili pono-vo kupe neki proizvod, uslugu (samplingom, testiranjima,…)- o povećati potrošnju posto-jećih proizvoda ili poticati na kupovinu većih količina (akci-je, kuponi, promo pakovanja, multi pakovanja,…), ili kupo-vinu komplementarnih proi-zvoda- o zadržati postojeće potro-šače, i pronaći nove te privući kupce konkurentskih proizvo-da (pokloni redovnim kupci-ma, akcije za nove kupce,…)Pored ovih postoje promocije sa drugim ciljevima:

red finih kožnih cipela može-mo ponuditi također kremu ili sprej za njegu. Istraživanja pokazuju da otprilike 15 posto ljudi kupi dodatni proizvod, ako im ga prodavač ponudi (s pravim pristupom rezultat može biti još bolji).Kada i kako napraviti dodatnu prodaju?- Možemo već tokom pred-stavljanja osnovnog proizvoda predstaviti srodne proizvode.- Ili pričekati da vidimo hoće li potrošač kupiti osnovni pro-izvod, i tek onda predstavimo dodatni proizvod ili uslugu. Može se naime dogoditi da kupac promijeni svoju odluku i uopšte ništa ne kupi ako mu prebrzo ponudimo još dodat-ne proizvode ili usluge.

Kriteriji uspješnostiPostoje različite metode mjer-jenja uspješnosti unapređenja prodaje:- dostizanje zacrtanih ciljeva- profitabilnost- usporedba podataka o proda-ji prije akcije, tokom i poslije akcije- usporedba podataka o zali-hama i prodajnim rezultatima prije i poslije akcije (količinsko i vrijednostno)- mjerenje za vrijeme aktivne prodaje i bez aktivne prodaje- mjerjenje zadovoljstva kupa-ca, potrošača- ugradnja senzora za praćenje kupaca i njihovog kretanja po trgovini

učinci promocije su vid-ljivi odmah, a mjerljivost rezultata pokazuje šta su uložena sredstva postigla.Najvažniji faktori uspješne promocije su:- simpatična, komunikativna i iskusna hostesa ili promotor (potrebno je stalno obrazova-nje, edukacija, coaching)- dobra lokacija (za dobru vid-ljivost)- dobar proizvod (preduslov za moguće ponovne kupovine)- puna prodajna polica ili pro-dajno mjesto (dovoljne zalihe)- usklađen i ugodan izgled promocije i promotivnog mje-sta, koji kaže potrošaču ono šta mu želimo poručiti- učinkovit koncept promocije, koji uzima u obzir prepoznat-ljivost robne marke i ciljeve promocije- uticaj na krajnje potrošače za postizanje kontinuirane prodaje, brže implementacije novog proizvoda, regulacije sezonskih oscilacija, povećanje interesa za proizvodeZadatak promocije je poveća-nje prodaje i prepoznatljivo-sti proizvoda, robne marke i kompanije.

- učvršćivanje ugleda i sklono-sti ka proizvodima (kompanije)- oživljavanje sjećanja na proi-zvod (kompaniju)- edukacija o proizvodima (kompaniji)- obrazovanja kupaca o proi-zvodu, kategoriji, poduzeću- utjecanja na stav i ponašanje kupaca- ojačavanje i/ili podrška ogla-šavanju (marketing mix za ja-čanje robne marke)- informisanje kupca o proi-zvodima i podsjećanje o mje-stu gdje se mogu kupiti- informisanje korisnika o no-vim proizvodima, promjena-ma, cijenama, kvaliteti- sticanje novih potencijalnih korisnika, ne samo za jedno-kratnu kupovinu, već nasto-janje da se postigne lojalnost proizvoduProizvođači mogu sa dobro postavljenim i dugoročnim programom promocijskih aktivnosti kupce poticati na kupovinu, na uvećanu ili po-novnu kupovinu, i tako gra-diti vjernost/lojalnost robnim markama: - prve promotivne aktivnosti potiču kupce, da prvi put kupe i testiraju vaš proizvod ili rob-nu marku, - dok naknadne promotivne aktivnosti, sa poklonima, po-pustima i sl. potiču kupce na ponovnu kupovinu tog proi-zvoda ili robne marke. Velika je vjerovatnoća, da ako proizvođači odustanu od siste-ma promotivnih aktivnosti, da će kupci preći na druge proi-zvode ili robne marke. Zato je izuzetno važno, da proizvođač nikad ne zaboravi na vjernost potrošača.Jedan od glavnih ciljeva pro-mocija je povećanje prodaje, što znači, da potrošačima pro-damo VIŠE. Za to postoje dva načina – da ubjedimo potroša-ča, da će kupovati:- veću količinu- češće- ili još bolje: oboje!Primjer dodatne prodaje: po-

PROMO.FIL d.o.o. je

agencija, specijalizirana

za Unapređenje prodaje,

Merchandising i Promo-

cije, sa više od 20 godina

iskustva sa područja

organizacije i vođenja

prodaje, merchandis-

inga, trade marketinga,

promocija, degustacija,

događaja, te sa područja

upravljanja odnosa sa

ključnim kupcima (Key

Account Managementa),

upravljanja kategorija

(Category Manage-

menta), savjetovanja i

obrazovanja. Trenutno

posluje u Hrvatskoj i

Sloveniji.

O agenciji Promo.Fil

Kontakt:PROMO.FIL d.o.o.Ulica grada Vukovara 269D, 10000 Zagreb, HrvatskaE-mail: info@promo-fil.com; http://www.promo-fil.com/hr

36 mart 2012 www.instore.ba

in Promocije36

KuPaC je uvijeK u Pravu

BTL promocije važna karika u lancu uspješne prodajeu okruženju ubrzanog životnog ritma, izuzetno je važna interakcija između kupca i prodavača. Predstavljamo vam nekoliko promocija organizovanih širom Bosne i Hercegovine.

ždrepčeva krvU sklopu zimske marketing kampanje i pod sloganom „Ždrepčeva Krv vas grije i na snijegu“, Vinarija Čoka je odradila promocije ovog februara na skijalištu u zim-skom centru Jahorina. Svi prisutni posjetioci na stazi su bili prijatno iznenađeni kada su im promoterke Ždrep-

Herba prirodna svježinaProšlo je 40 godina od kada su Herba bombone ugledale svijet u tvornici Šumi, danas ključnom dijelu  skupine Žito. Od tada je prošlo bez-broj  slatkih minuta  inspiri-sanih nadahnutim riječima, ispunjavajući čula s prirod-nim okusima uz terapijski efekat biljnih dodataka. I

mladim i starim  su pogodne za džep, torbice, automobile, praznične darove. Sada  do-laze u svečanom pakovanju i s novim ukusima. Tajanstve-na moć ljekovitih  biljaka je davne 1971. godine inspiri-sala  Šumijeve majstore koji produbljuju svoje vještine i oživljavaju mudrosti priro-de u zdravim osvježevajućim biljnim bombonama sa do-dirom slatkog užitka, koje su ubrzo postale hit. Pažljivim izborom 13  najkvalitetnijih biljaka sa njihovim eteričnim uljima, ljekovitim dejstvom  i jedinstvenim ukusom stvori-

Mingos kafa No.1Mingos kafa se na tradicio-nalan način prži i priprema od kvaltetnih zrna kafe Ara-bica i Robusta. Posebnim i usavršenim metodama pr-ženja, mljevenja i pakovanja, kafa zadržava se prvobitn aroma i miris.

U mjesecu martu posjetioci tržnih centara u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Biha-ću imali su priliku degusti-rati Mingos kafu No.1, gdje su ljubazne hostese upoznale sve degustatore o domaćem proizvodu i prezentirale svojstva Mingos kafe No.1. Takođe, svi kupci su bili na-građeni prigodni poklonima Mingos.

li su bombon koji priprema tiha iznenađenja za Vaša  čula.

Veselo se poigravaju s novim ukusima i oblicima. Pažljivo se brinu o izgledu i kvalitetu ambalaže kako vrećice tako i kutijice  sa slajd poklopcem. Njihov blagotvorni učinak ja jasno vidljiv: svjež dah, prijatan ukus, mekan osjećaj dobroga u vašem grlu. Priča

da su bomboni nezdravi i štetni za zube odavno je za-boravljena. Slatko pozitivno utječe na raspoloženje, daje tijelu energiju. Herba bom-bone sadrže aktivnu biljnu mješavinu, med i eterična ulja. Novost u asortimanu su bombone bez šećera koje dodatno štite zdravlje.

Zdravlje i slast potražite u Herba bombonama u svim većim tržnim centrima u mjesecu martu i aprilu, gdje ćete od ljubaznih promoter-ki biti i nagrađeni prigodnim poklonom.

čeve Krvi ponudile da de-gustiraju ovo poznato vino koje je bilo posluženo toplo i skuhano.Također, Vinarija Čoka je organizovala degu-staciju svojih vina iz svoje nove palete Barrique i Lede-rer u klubu Paradiso, hotela Vučko uz dobru atmosferu i zvuke tamburaša.

37mart 2012 www.instore.ba 37

Maggi - Sočno iz Pećnice Sočno iz Pećnice je Maggi proizvod koji se sastoji od: vrećice za pečenje i mješa-vine začina. Prednosti pro-izvoda su brza i laka pri-prema raznih vrsta mesa. U Sočno iz Pećnice kesicu za pečenje stavi se odgovara-juća količina mesa i priloga, pospe se sa Sočno iz Pećnice mješavinom začina. Kesica se zatvori, protrese i stavi u posudu za pečenje. Meso

pripremljeno uz pomoć Soč-no iz Pećnice je ukusno, me-kano i sočno, pećnica ostaje čista nakon pečenja!

U svim tržnim centrima u Bosni i Hercegovini kupci su uz svaki kupljeni proizvod Sočno iz Pećnice dobili na poklon knjižicu sa Sočno iz Pećnice receptima + 1 komad Sočno iz Pečnice pileće meso sa začinskim biljem. Potražite svoj proizvod Maggi Sočno iz Pećnice u trž-nim centrima i preuzmite svoje poklone.

Knorr - Dobar okus dolazi iz prirodeKnorr je sinonim kulinarske vještine, dugogodišnje tradi-cije (od 1838. godine) kao i izvrsne kvalitete proizvoda. Na našem tržištu najznačaj-nije mjesto unutar branda Knorr zauzimaju juhe koje su se u prošle godini pojavile

u novom pakiranju i sa izu-zetno kvalitetnim sastojcima koje prate nove smjernice Svjetske zdravstvene orga-nizacije. U širokoj paleti juha Knorr može zadovoljiti potrošače sa visoko kvalitet-nim krem juhama (bogatog okusa, kremne kozistencije, pažljivo biranih prirodnih sastojaka sa manje soli, bez konzervansa, bez umjetnih boljila i pojačivača okusa)

kao i one koji više preferiraju bogate bistre juhe različi-tih okusa.

Kompanija Uni-lever je u mjesecu martu u Mercator tržnim centrima u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli i Mo-staru za sve posje-tioce organizovala i degustaciju no-vih Knorr juha od graška i lisičarki, a vjerni potrošači su za kupovinu bili i nagrađeni prigod-nim poklonom.

Argeta - nova Posna paštetaZa sve gurmane, ljubitelje izuzetnog kvaliteta i ukusa, Argeta je pripremila izne-nađenje. U vrije-me posta Argeta je lansirala novi ukus, Posnu paštetu, pri-premljenu po speci-jalnoj recepturi, od najboljih komada ribljeg mesa, izuzet-nog ukusa i kvalite-ta. Sadrži proteine. Ne sadrži mliječne bjelančevine i bez konzervansa je. Ar-geta Posna pašteta predstavlja savr-šenu kombinaciju odabranih komada mesa tune i svježih začina koja je ideal-

Sunce Mediterana u NOVOM BiMAL ulju!Bimal kao vodeći brand u proizvodnji jestivih ulja već sedam godina donosi zdrav-lje na vaše trpeze, a sada je strogom selekcijom izabrao za Vas najbolje mediteren-sko maslinovo ulje iz srca maslinarskog kraja Italije i ostaje posvećen svom orgi-nalnom sloganu SUNCE NAŠE KUHINJE. Od 750 miliona maslinovih stabala u cijelom svijetu, njih 95 po-sto raste na mediteranskom suncu, a za Vas smo odabrali partnersku firmu Dentama-ro koja od 1893. godine pro-izvodi vrhunsko maslinovo

ulje i tajne proizvodnje već četiri generacije uspiješno prenosi s koljena na koljeno isključivo u krugu porodice. BIMAL maslinovo ulje ka-rakteriše visok udio nezasi-ćenih masnih kiselina, vita-mina E i polifenola, te stoga predstavlja jedno od najkva-litetnijih i najzdravijih ulja. BIMAL ekstra djevičansko maslinovo ulje visoke kate-gorije dobijeno je neposred-no iz prvoklasnih hladno cijeđenih maslina isključivo mehaničkim putem.

U tržnim centrima u BiH od ljubaznih hostesa možete dobiti bocu BIMAL ekstra djevičanskog maslinovog ulja na poklon, a sve što tre-bate jeste da kupite 1 paket BIMAL suncokretovog ulja.

na za dane posta koji su pred nama.

U tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine orga-nizovane su degustacije nove Argeta Posne paštete.

38 mart 2012 www.instore.ba

category management

Stadiji iMPLeMentaCije MenadžMenta KateGorije ProiZvoda

Postoji razlikovanje 3 stadija u implementaciji menadžmenta kategorije proizvoda: početni stadij u kojoj maloprodavac pokreće pilot projekte, u drugom stadiju se iskustva iz pilot projekata koriste kako bi se menadžment kategorije proizvoda primijenio na većinu kategorija u kojima posluje maloprodavac, a u trećem stadiju se nastoji postići integracija menadžmenta kategorije proizvoda sa naprednim tehnikama procesa.

Proces menadžmenta kategorije proizvoda

autor: darko vaselić, Business development Manager BiH, Makedonija, albanija i Kosovo, johnson&johnson

Uopšteno, proces menadžmenta se od-vija putem faza planiranja, organizovanja i kontrole i revizije. Ovo su faze na koje se može podijeliti gotovo svaki, ozbiljniji menadžment proces. Za potrebe razma-tranja menadžmenta kategorije proizvo-da, pored navedene tri faze, koje se uo-bičajeno navode u teoriji menadžmenta, svrsishodno je kao odvojenu razmatrati i fazu implementacije (slika 1).

Planiranje je jedna od bitnih menad-žment aktivnosti. Ona uključuje izbor misija i ciljeva, kao i aktivnosti za njihovo ostvarivanje. Planiranje iziskuje dono-šenje odluka, odnosno, izbor između al-ternativnih budućih smjerova djelovanja. Planovi zato, obezbjeđuju racionalan pri-stup realizovanju prethodno donesenih ciljeva.

Kao što je prethodno navedeno, fazu planiranja u procesu menadžmenta ka-tegorije proizvoda čine sljedeći koraci: formiranje kategorija, određivanje uloge kategorije, ocjena potencijala kategorije, određivanje ciljeva kategorije, utvrđi-vanje strategija kategorije i utvrđivanje taktika kategorije. Struktuiranost planske faze menadžmenta kategorije proizvoda predstavlja jednu od bitnih olakšavajućih okolnosti pri uvođenju koncepta menad-žmenta kategorije proizvoda.

Organizovanje kategorije, kao druga faza procesa menadžmenta kategorije proi-zvoda, predstavlja usmjeravanje resursa kako bi se ostvarili strateški ciljevi i pla-nirani zadaci. Usmjeravanje je u stvari podjela poslova na određene organizaci-

one jedinice i pojedince, kao i uspostav-ljanje odgovornosti za izvršenje zadataka.

Polazeći od prethodnog, implementacija se može posmatrati kao posebna, treća, faza procesa menadžmenta kategorije proizvoda. Faza implementacije ima za osnovni cilj, sprovođenje planova, done-senih u fazi planiranja, putem organiza-cije uspostavljene u fazi organizovanja. Izdvajanje implementacije kao zasebne faze je napravljeno zbog značaja ove aktivnosti za uspješno postizanje ciljeva postavljenih u planskoj fazi. Ovo postaje bitnije time što se često mogu naći pri-mjeri izuzetno kvalitetnih planova koji nisu dosljedno implementirani, te stoga nisu dali očekivane rezultate.

PlaniranjeFormiranje

UlogaOcjenaCiljevi

StrategijeTaktike

Organizovanje

Kontrola i revizija kategorije

Implementacija planova

Slika 1. Faze procesa menadžmenta kategorije proizvoda

39mart 2012 www.instore.ba

Četvrta aktivnost ili funkcija menad-žmenta kategorije proizvoda jeste kon-trola i revizija. Kontrola je, zapravo, mje-renje i korekcija aktivnosti u namjeri da se ostvare ciljevi i planovi. Kontrola je tijesno vezana sa revizijom. Pri tome, re-vizija predstavlja provjeru i preispitivanje cjelokupnih aktivnosti neke kompanije.

Postoji razlikovanje 3 stadija u imple-mentaciji menadžmenta kategorije pro-izvoda: početni stadij u kojoj malopro-davac pokreće pilot projekte, kako bi se upoznao sa menadžmentom kategorije proizvoda i pripremio se za masovnu upotrebu ovog koncepta, u drugom sta-diju se iskustva iz pilot projekata koriste kako bi se menadžment kategorije pro-izvoda primijenio na većinu kategorija u kojima posluje maloprodavac, a u tre-ćem stadiju se nastoji postići integracija menadžmenta kategorije proizvoda sa naprednim tehnikama u odlučivanju i upravljanju radi dobijanja veće koristi iz integrisanog procesa (slika 2).

Ozbiljni maloprodavaci u SAD i Eu-ropi se nalaze u trećoj fazi praktikova-nja menadžmenta kategorije proizvoda. Glavna nastojanja u ovoj fazi su usmje-rena na postizanje naprednih pokretača kategorije (mikromarketing i Activity Based Costing), postizanje liderstva u kategoriji i industriji, stvaranje održi-ve organizacione promjene sposobne za postizanje nadprosječnih rezultata u dužem vremenskom periodu. Mnogi od njih idu ispred ustaljene prakse i prisut-ne teorije, te nastoje razviti integracije menadžmenta kategorije proizvoda sa menadžmentom odnosa sa potrošačima i menadžmentom lanca vrijednosti. Po-gotovo je aktuelno razmatranje primjene ove tri koncepcije na poslovanje putem interneta kao kanala marketinga i inte-graciju internet prodaje sa maloprodaj-nim objektima na način da se postigne kreiranje dodatne vrijednosti za krajnjeg kupca (što trenutno nastoji postići Tesco u Pragu kroz projekat integracije svojih maloprodajnih objekata i web trgovine). Ovo postaje bitnije znajući činjenicu da se 9 posto ukupne maloprodaje u SAD odvija putem interneta, te da ona raste oko 10 posto na godišnjem nivou.

Integracija internet prodaje sa malopro-dajnim objektima može donijeti značajne poslovne koristi kako na troškovnoj stra-ni, tako i na prihodovnoj strani. Najbolji primjer za ovo je Amazon, koji je kroz integraciju menadžmenta kategorije na svojoj web stranici i velikog broja neza-visnih knjižara širom SAD, postigao zna-

čajne uštede na troškovnoj strani, dok je u isto vrijeme upotpunio ponudu u sva-koj od svojih kategorija, kako sa novim, tako i sa korištenim izdanjima. Naime, Amazon je putem specijalno razvijenog softvera za ovu potrebu, uspio integrisati ponudu svojih partnera sa svojom ponu-dom za svaku kategoriju. Na taj način je svojim kupcima ponudio znatno veći asortiman u svakoj kategoriji, koji ne drži Amazon na svom lageru nego to čine nje-govi partneri-knjižare. Također, isporuka knjiga naručenih preko Amazona ide direktno od najbližeg partnera-knjižare. Na ovaj način Amazonovi kupci su po-stali zadovoljniji zbog većeg izbora i če-sto brže isporuke. Amazon je profitirao iz većeg zadovoljstva kupaca uz znatno niže troškove. Ovo potvrđuje i činjenica da je Amazonov prosječni petogodišnji povrat na investirana sredstva 17 posto, dok je isti kod tradicionalnih maloprodavaca 6,5 posto. Partneri-knjižare su vidjele svoj potencijal u većem obrtu knjiga koje drže na lageru, kao i u tome da sada ne opslužuju manje područje oko svoje knji-žare, nego su sada pristuni na globalnom tržištu.

Jedan od dobrih primjera primjene me-nadžmenta kategorije na web poslovanje su iskustva Netflixa i Rhapsodya na polju digitalnih proizvoda u sitacijama kada je skladištenje njihovih proizvoda gotovo besplatno, te zbog toga postoji gotovo bezgraničan izbor za potencijalnog kup-ca. Svrstavanje proizvoda u adekvatnu kategoriju/kategorije i organizovanje naprednih pretraga za pronalaženje že-ljenog proizvoda, je ključno za uspješno poslovanje. Preporuke za novi proizvod, koji kupac nije namjeravao kupiti, a na

bazi ranijih kupovanja u pojedinim kate-gorijama, je iznimno važna stavka u po-slovanju ova dva subjekta.

Trenutna fokusiranja maloprodavaca i proizvođača, u tržišno razvijenim privre-dama, se kreću u dva smjera:- Postizanje kooperativnog menadžmen-ta kod oba partnera, kako bi se postigli si-nergetski efekti i dobili što bolji rezultati iz obostranog ulaganja u menadžment kategorije proizvoda- Postizanje integracija menadžmenta kategorije proizvoda i drugih savremenih koncepata koji su u mogućnosti da daju pozitivne efekte u kombinaciji sa menad-žmentom kategorije proizvoda (u prvom redu se misli na integracije menadžmen-ta kategorije proizvoda i menadžmenta odjeljenja; menadžmenta kategorije pro-izvoda i internet prodaje i menadžmenta kategorije proizvoda i marketinga usmje-renog na lojalnost kupaca).

Kao zaključak može se istaknuti da rezul-tati koje su postigle maloprodajne kom-panije u tržišno razvijenim privredama, ukazuju da je primjena menadžmenta kategorije proizvoda kao novog koncepta upravljanja kategorijama, dovela do ve-ćeg obima prodaje, višeg nivoa saradnje sa snabdjevačima, višeg nivoa satisfakcije kupaca i efikasnije upotrebe sredstava in-vestiranih u zalihe.

Literatura:• Harvard Business Review: “The Fu-ture of Shopping”, izdanje za Decembar 2011,• Anderson C: “Dugi rep”, Jesenski iTurk, Zagreb, 2008• SinghJ,BlattbergR:“NextGenerati-on Category Management”, Datamoni-tor PLC, London, 2001

• Operacionalizacija menadžmenta kategorije• Stvoriti potrebneorganizacione pokretače - sistem - organizacionu strukuru - kartu ciljeva - nagrade• Započeti tranziciju organizacije• Početi sa postizanjem nadprosječnih rezultata

Faza 2Operacionalizacija:

Šira primjena izbrirati na

• Izgraditi interno poverenje i pridobiti zaposlene• Izgraditi plan za postizanje sposobnosti • Izgraditi osnovne sposobnosti• Razumjeti/shvatiti menadžment kategorije• Postići prve rezultate

Faza 1Početna faza: Pilotni projekti

• Stvoriti napredne pokretače - Makromarketing - Activity Based Costing

• Razviti liderstvo u kategoriji i industriji

• Kreirati održivu organizacionu promjenu

• Postići nadprosječne rezultate

Faza 3Intergracija

Slika 2. Faze u praktikovanju menadžmenta kategorije proizvoda

40 mart 2012 www.instore.ba

inMarketing

Studija SLučaja KrašovoG ProjeKta čoKSa, reaLiZovanoG u Saradnji S aGenCijoM BruKeta&žinić oM

Kraš je u 2011. godi-ni odlučio da uvede novi čokoladni pro-izvod za djecu. Pod Kraš brendom Do-

rina do tada su postojale samo 80-gramske i veće čokolade, ali nije postojao proizvod čija bi količina bila prikladnija djeci. Zato je Kraš pod okri-ljem brenda Dorina odlučio da napravi novi proizvod, s proširenim portfoliom od više ukusa, čija gramaža više odgo-vara mališanima. Od samog početka u osmišljavanje proi-zvoda bila je uključena rekla-mna agencija Bruketa&Žinić OM.

Izazov cijelog projekta bila je činjenica da na tržištu već ima puno dječjih čokoladnih proizvoda, od vrlo ozbiljnih i jakih konkurenata koji su već zauzeli veliki dio tržišta. Trebalo se u startu udaljiti od konkurencije, a osim kvalite-tom, jedini način za to bio je osmisliti proizvod koji će biti zanimljiviji od drugih i koji će istovremeno predstaviti svoje kvalitativne prednosti. Nova čokolada ima visok postotak kalcijuma i B vitamina, ali treba da bude i zanimljiva za djecu.

Razvoj Čokse Kraš je vodio u okviru smjernica moderne marketinške strategije plavog okeana, koja razvija sasvim novi pristup strategiji kom-panije, odnosno brenda i pro-izvoda. Strategija se temelji na

ideji napuštanja suprotstavlje-nog crvenog okeana u kojem vlada bespoštedna konkuren-cija, gdje je jedini cilj preo-teti dio zajedničkog kolača od svojih suparnika. Umjesto dijeljenja postojeće potra-žnje, strategija plavog okeana usmjerava se prema povećanju postojeće ili stvaranju nove potražnje i odvajanju od kon-kurencije, koja se istovremeno čini nevažnom. Upravo su u okviru ove strategije na povr-šinu izronile Kraševe Čokse, čokolade s novom brend vri-jednošću, punjene mlijekom i s visokim postotkom kalciju-ma, te odvojene od konkuren-cije novim elementom zabave.

Pokazalo se da je strategija bila uspješna. Naime, posto-jeće punjene dječje čokoladice koje sadrže hranljive i pri-rodne sastojke, predstavljaju se kao zdravi međuobroci, i

njih roditelji rado daju djeci, no one nemaju Čoksoglavce – vesele likove koji su djecu uveli u novi, šaljivi svijet za-bave i kroz koje je stvorena inovacija brend vrijednosti. Idejni koncept projekta teme-lji se na jednostavnoj formuli: „mlijeko + zabava = Čoksa“. Formulu slijede ne samo ka-rakteristike samih proizvoda, usmjerenih na ciljani segment djece (4 do 10 godina) i nji-hovih mama, koje upravljaju kupovinom i potrošnjom slat-kiša, već i cjelokupna komuni-kacijska strategija.

Agenciji Bruketa&Žinić OM ovo je ujedno bila i prva pri-lika da dizajniraju kalup po kojem će se izlivati čokolada i s time je počelo. Ideja za kalup je bila sljedeća: kad si klinac, čokoladu uvijek moraš s ne-kim dijeliti, ali s nekima želiš dijeliti više, a s nekima manje.

Čoksoglavci u akcijiumjesto dijeljenja postojeće potražnje, marketinška strategija plavog okeana usmjerava se prema povećanju postojeće ili stvaranju nove potražnje i odvajanju od konkurencije. upravo su u okviru ove strategije na površinu izronile Kraševe čokse, čokolade s novom brend vrijednošću, punjene mlijekom i s visokim postotkom kalci-juma, te odvojene od konkurencije novim elementom zabave.

autor: tanja škorić, kreativna direktorka reklamne agencije Bruketa&žinić oM

41mart 2012 www.instore.ba

Ova čokolada može se zato lomiti na različite dijelove, nema klasičnih kockica, već su prutići podijeljeni na veće i manje komadiće.

Sljedeći zadatak agencije bio je osmisliti ime. Sve postoje-će slične čokolade imaju po-prilično „štreberska“ imena i izgled. Zato je ideja za ovu čo-koladu pošla od sljedećeg: za-što izmišljati i nametati nova imena, kad djeca već imaju ime za čokoladu – Čoksa.

Kako bi bila što praktičnija za korišćenje djeci od 4 do 10 godina, kojoj je i prven-stveno namijenjena, Čoksa je „odjevena“ u standardni flow pack. Na ambalaži dominira-ju Čoksoglavci, koji osim što uspostavljaju direktan kontakt s djecom, preuzimaju i dio funkcije prikaza proizvoda (izgrađeni su od glavnih sa-stojaka: mlijeko, lješnik, kakao i banana-keks), stvarajući pro-stor za veliki čitljivi logotip. U razigranom koloritu glavnu ulogu, ipak, preuzima bijela boja kao referenca na mliječ-no punjenje čokoladice. Na ambalaži su, također, posebno istaknute informacije o sasta-vu, koje roditeljima saopštava-ju prednosti ovog proizvoda, što im je inače, veoma važno.

Nakon proizvoda, imena i

ambalaže, trebalo je osmisliti komunikacijsku kampanju. S obzirom da klinci dobro rea-guju na maskote i s njima se lako poistovećuju, Čoksoglav-ci i u kampanji nose glavnu ulogu. Nosioci kampanje bili su TV spotovi, koji su naprav-ljeni kao kratki crtani filmovi s Čoksoglavcima u glavnoj ulozi. Za razliku od današnjih vrlo agresivnih crtanih filmo-va, ideja je bila vratiti se staroj kulturi crtića, koji se temelje na gegovima. U njima je djeci najsmješnije kada neko napra-vi kakvu „zabranjenu“ radnju, na primjer podrigne ili nešto slično, što je do nekog uzrasta djeteta prirodno i društveno prihvatljivo, a onda se odjed-nom uključuje bonton i nešto što je do juče bilo prirodno, postaje nepristojno. Tri TV spota s Čoksoglavcima teme-lje se na osnovnim trikovima iz crtića – jedan popije punu čašu mlijeka pa podrigne, u drugom dvojica sa svake stra-ne srču mlijeko na slamku, pa jedan drugog posrču. Proizvod je od samog lansi-ranja veoma uspješan. Nakon prve distribuirane serije, u određenom trenutku je cijela jedna Kraševa proizvodna li-nija proizvodila samo Čoksu kako bi se zadovoljila potra-žnja za njom.

42 mart 2012 www.instore.ba

nove tehnologije

PoSLovna inteLiGenCija u PantHeon-u

Analizirajte, planirajte i izvještavajte o svom poslovanjuPantHeon je poslovno informacioni sistem, koji omogućava vođenje poslovanja preduzeća svih veličina i djelatnosti, uveo je poslovnu analitiku, kao pomoć za planiranje i analizu poslovanja. širok spektar funkcionalnosti omogućava da sistem koriste svi u preduzeću, od rukovodstva do nabave i računovodstva.

Poslovna inteligenci-ja je danas jedna od najbrže rastućih di-jelova informatike. Ovo uključuje prije

svega područja analize, pla-niranja i izvještavanja. Proš-le godine ulaganja u sisteme poslovne inteligencije su po veličini pretekle i investicije za sigurnost, koji su prethod-nih godina vladale na vrhu potrošača investicijskih sred-stava u informacijske tehno-logije. Sve pokazuje na to da se ovaj segment poslovanja u svijetu smatra jako ozbiljnim, te je konkurencija sa ažurnim i preciznim podacima počela dobivati stratešku prednost.

Temelj uspješnog poslovanja je dobro planiranje, izvješta-vanje i analiziranje i od ključ-nog je značaja da preduzeće ima tako obiman sistem za poslovnu inteligenciju (eng. Business Inteligence). Za ru-kovodioce u preduzeću je značajno da u svakom tre-nutku vide kako preduzeće posluje, gdje su rezerve, koli-ko su unosni projekti, kakva je likvidnost preduzeća, … na taj način mogu u odnosu na postignute rezultate pri-lagoditi strategiju i planove za budućnost. Poslovna in-teligencija već neko vrijeme nije više samo u djelokrugu upravljanja. Sa odgovarajućim mehanizmima za sprečavanje pristupa podacima za one koji

nisu ovlašteni, koriste se ovi alati na svim nivoima poslo-vanja. Primjer je skladište koje efikasno analizira stanje zaliha i ima u svakom trenutku kom-pletan pregled stanja.

Svjesni smo značaja, prave in-formacije na pravom mjestu a prije svega u pravo vrijeme. PANTHEON - poslovno in-formacioni sistem, koji omo-gućava vođenje poslovanja preduzeća svih veličina i dje-latnosti, uveo je poslovnu ana-litiku, kao pomoć za planira-nje i analizu poslovanja. Širok spektar funkcionalnosti omo-gućava da sistem koriste svi u preduzeću, od rukovodstva do nabave i računovodstva.

Korisnici između ostalog mogu napraviti željeni broj kontrolnih ploča, a na raspo-laganju su im predefinirane kontrolne ploče. U svakoj su već pripremljeni različiti para-metri, formule i načini prikaza poslovanja poduzeća, tako da ih je potrebno samo popuniti podacima i pregled poslovanja je već vidljiv. Takve ključne in-formacije nije više potrebno tražiti po najrazličitijim loka-cijama, prepisivati ih ili kopi-rati i spajati ih na posebnim dokumentima. PANTHEON kontrolna ploča traži umjesto vas i pregledno se prikazuje na vašem desktopu.

Pojedini elementi kontrol-ne ploče, mogu biti u obliku grafikona, brojača, tablice, ro-tacijske tablice ili rotacijskog

grafikona, a podaci mogu biti prikazani iz SQL-a i iz OLAP baza podataka.

Planiranje

• željeno detaljno planiranjepo najrazličitijim parame-trima

• pregledna modularnastruktura (prodaja, nabava, finansije, plate)

• alat Generator plana zajednostavno (“automat-sko”) planiranje na osnovu prethodne realizacije

• izvozuExcel• jednostavnausporedbapla-

na s realizacijom (razlike, indeksi, kumulativi)

• veze sa odgovarajućim ši-farnicima

• planiranje po mjesecima,kvartalima, godinama

Kontrolna pločaSpisak nekoliko kontrolnih ploča:

autor: Maja fujan, datalab

Svi prikazani podaci su informativnog tipa i nemaju veze sa stvarnim poslova-njem.

• Aktivnostpreduzeća• Ekonomičnostposlovanja• Brzi pregled pokazatelja

poslovanja • Gdjesunašikupci?• Gdjesunašiprimatelji?• Likvidnostpreduzeća• Pregledkadrovskeevidencije• Pregledproizvodnje• Pregledpotraživanja• Pregledzalihe• Zaduženostpreduzeća

analize• jednostavnaupotreba

(push & pull)• rotacijskatablicasasvim

OLAP funkcionalnostima (drill down, pivot, filtrira-nje itd.)

• velikamogućnostpodeša-vanja (sortiranje, granice, indeksi, iznosi itd.)

• analiziranjekoličine,vri-jednosti, RUC itd.

43mart 2012 www.instore.ba

Gdje su naši kupci? Korisničko sučelje i alat za izradu elemenata (primjer Google Maps)

Struktura »out of the box« BI (Business Inteligence) rješenja

Prod

aja

ZaLi

Ha

fina

nSij

e

anaLiZe

iZvještaji PLaniranje

ZeuS

PLanSKo-anaLitičKa StruKtura

ModuLi

naBa

vKa

Poslovno informacioni sistem PantHeon u regiji

U preduzeću DATALAB Tehnologije d.d. razvijamo poslovno in-formacioni sistem (ERP) PANTHEON, koji je namijenjen da po-država i pokriva sve poslovne procese preduzeća. Rješenja su prilagođena potrebama korisnika i omogućavaju optimizaciju poslovanja u svakom preduzeću, bez obzira na njegovu veličinu ili djelatnost.

PANTHEON je prilagođen za tržišta JI Europe u različitim zako-nodavnim i jezičkim lokalizacijama, sjedište preduzeća se na-lazi u Sloveniji, a poslovnice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Bugarskoj.

• grafičkiprikazi(štapiča-stog, linijskog, tortnog, pločastog oblika itd.)

• mogućnost3Dgrafičkihanaliza

• izvozgrafikonaudatotekuGIF

• analizepodanima,mjese-cima, kvartalima...

Svi izvještaji i analize se mogu ispisivati, sačuvati, izvoziti u MS Excel, MS Word, itd.

Struktura i obim rješenja

Da bi zadovoljili sve navedene zahtjeve, razvili smo rješenja, koja se sastoje od 4 grupe ala-ta.

Analize su alati koji služe za analiziranje podataka pomo-ću rotacijske tablice i rotacij-skog grafikona, pri čemu kao izvor podataka koristi različite OLAP kocke. Izvještaji kori-ste isti izvor podataka i pored funkcije za izvještavanje služe za izvođenje analiza po koraci-ma. Kao takvi su pogodniji za »analitički manje potkovane« korisnike. Planiranje je alat, koji služi planiranju. Direktno koristi već postojeće podatke iz PANTHEON-a (šifarnike, prethodne podatke kao osno-vu za planiranje...). Kontrolna ploča tj. »dashboard« se te-melji na elemetima, koji mogu biti grafikoni, tabele, brojači, itd. Kontrolna ploča služi više za dnevnu kontrolu i pregled nad poslovanjem, kao i za ana-liziranje podataka. Strukturno i jasno nam prikazuje važne podatke, koji nas svakodnevno zanimaju. U Kontrolnoj ploči

su također uključeni i izvješta-ji kontrolne ploče, koji služe za automatski izvoz grafikona, ploča i sl., sa pratećim teksto-vima (objašnjenjima) u obliku .pdf, .doc ili .html dokumenta na e-mail ili na disk.

Određeni alati, naravno po-krivaju različite poslovne funkcije i tako možemo go-voriti o Analizama prodaje tj. Planiranju prodaje ili o ele-mentima kontrolne ploče, koji prikazuju prodajne podatke. Rješavanje poslovnih potreba s određenim alatima na po-dručju analitike, planiranja i izvještavanja se prilagođavaju specifičnim poslovnim proce-sima u preduzeću.

Kao što je spomenuto, pored prikaza elemenata na kontrol-nim pločama, iste je mogu-će upotrijebiti u izvještajima kontrolne ploče. Sastavni dio poslovne analitike je i alat za izradu izvještaja na osnovu elemenata. Korisnik iz popi-sa izabere koje elemente će uključiti u izvještaj. Pojedinim elementima možemo dodati prateći tekst, koji se izvoze kao datoteka ili u obliku e-maila. Odluke se donose iz-među standardnih formata: .doc, .pdf, .htm... Naravno, izvještaj formata je moguće sačuvati, pri čemu će biti sa-čuvan samo oblik, a podaci će u svakom izvozu biti osvježe-ni tj. aktualni. Pored ručnog izvoza na raspolaganju je i au-tomatski izvoz, koji se pode-šava parametrima. Tako će se željeni izvještaj po željenom vremenu automatski poslati na izabrane e-mail adrese, ili

će se sačuvati u željenu mapu na korisnikovom računalu.

Više o vođenju računovod-stveno-finansijskog odjela s

programom PANTHEON i o pripremi godišnjih izvještaja u sljedećem broju.

44 mart 2012 www.instore.ba

Pojam “logistika” potiče od grč-ke riječi logos, što znači nauka, misao, plan. Njen smisao je po-većanje efikasnosti poslovanja, a jedan od načina da se ovaj cilj

postigne jeste ušteda sredstava. Dakle, kompanije koje imaju dobro razvijenu logistiku mogu računati na smanjenje troškova u poslovanju, a samim tim i na unapređivanje poslovanja.

Sam logistički proces obično podrazumi-jeva više faza: nabavku materijala, uprav-ljanje zalihama i skladište, distribuciju gotovog proizvoda, kao i dodatne usluge, kao što su pakovanje i razdvajanje robe. Očigledno je da dobro organizovan tran-sport predstavlja jedan od ključnih ele-menata u proizvodnom lancu, kao i način da fabrika ili kompanija, ukoliko ima do-bro realizovan transport, u startu dobije bolju poziciju u odnosu na konkurenciju. U prosjeku na transport jedna kompanija utroši od 10-90 posto ukupnih troškova, pa zato predstavlja jedan od ključnih vi-

dova racionalizacije potrošnje.

Pored smanjenja troškova, izuzetno je važno da roba bude na pravom mjestu u pravo vrijeme (koncept just in time). Sva-ka vrsta transporta ima svoje prednosti i nedostatke, a u skladu sa prioritetima i potrebama, poslovođa je u mogućnosti

da izabere onaj odgovarajući. Tako je npr. osnovni nedostatak željeznice neelastič-nost i visoko tranzitno vrijeme, a predno-sti - nezavisnost od klimatskih promjena, visok stepen bezbjednosti i cijena, pa će se poslovođa odlučiti za ovaj vid transporta kada ostali, npr. zbog vremenskih nepri-lika, nisu mogući. U svijetu je veoma čest i intermodlarni saobraćaj koji kombinuje više različitih vrsta transporta.

Drugi važan pojam jeste lanac snabdije-vanja. Postoje neslaganja između ame-ričkih i europskih stručnjaka po pitanju značenja pojma logistike i lanca snabdje-vanja. Logistika podrazumijeva osmišlja-vanje, projektovanje i realizaciju lanaca snabdijevanja, ali se bavi i problemima administrativne prirode, osmišljavanjem IT sistema, marketingom i ljudskim re-sursima.

Kako bismo odredili pojam lanca snab-dijevanja, u pomoć smo pozvali Dejana Spasojevića, menadžera logistike u srp-skoj filijali austrijske kompanije Gebru-der Weiss.

“Praktično, lanci snabdijevanja predstavljaju

doBro raZvijena LoGiStiKa Znači SManjenje trošKova u PoSLovanju

logistika

za bolju poziciju od konkurenta organizovan transport predstavlja jedan od ključnih elementa u proizvodnom lancu, kao i način da fabrika ili kompanija u startu dobije bolju poziciju u odnosu na konkurenciju.

autor: Gebrüder Weiss tim

45mart 2012 www.instore.ba

kompletan put jednog proizvoda, robe, sirovi-ne, od mjesta njenog nastajanja, do krajnjeg korisnika. To podrazumijeva sve faze koje mi, kao provajderi usluga, pružamo na tom po-lju, bilo da je riječ o transportu, o outsoursing uslugama ili o procesu skladištenja, sve do krajnjeg primaoca, korisnika ili kupca.”

U ovoj oblasti postoje različiti pristupi. Neke kompanije same održavaju svoj lanac snabdijevanja, što nije tako čest pristup na razvijenim tržištima. S druge strane su kompanije koje putem outsour-singa angažuju provajdera da im riješi la-nac snabdijevanja u cjelini ili u većem ili manjem dijelu.

“Na zapadnom tržištu trend je da se kompa-nije bave svojim primarnim biznisom, a da većinu stvari koje nisu dio primarnog bizni-sa, prepuste kompanijama koje to bolje umiju da organizuju, jer su baš za to specijalizova-

ne”, objašnjava Spasojević.

“Logistička rješenja, s druge strane, u inter-noj organizaciji Gebruder Weiss osmišljena su upravo za potrebe klijenta koji traži speci-fičnu, unaprijed orijentisanu uslugu. Riječ je o standardima vezanim za segment organi-zacije i praćenje kompletnog toka robe (tran-sport i skladište)”, kaže Spasojević i dodaje da ovaj segment u funkcionisanju Ge-bruder Weiss definiše kompletno rješe-nje klijentu od početka do kraja. “Tako se zapravo pokriva veći dio usluga. Možemo čak i da odstupimo od naših standardnih proizvo-da i damo nova rješenja“, ističe Spasojević. „Ni jedan od provajdera ne posjeduje sve, a to je naročito prisutno u oblasti transporta.

Zato imamo podizvođače - prevoznike. Sta-bilnost se ogleda u njihovoj selekciji, prilikom koje vodimo računa o kvalitetu i uslovima koje naši dobavljači moraju da ispune”, ističe Spasojević uz ocjenu da se upravo na taj način kupcima pruža stabilnost.

Inovativnost kao jedan od najznačajnijeg logističkog koncepta, podrazumijeva pri-mjenu novih rješenja, specifičnih u odnosu na potrebe kupca. Gebruder Weiss nudi i konsalting klijentima - kako da određe-nim procedurama sve najbolje uklope i nađu najbrži, najefikasniji, najsigurniji na-čin. S druge strane, u ponudi su standardi i u oblasti IT, usluge protoka robe i sl.

Gebrüder Weiss je najveća austri-jska kompanija za pružanje usluga u području transporta i logistike. Svojim klijentima nudi široko raz-granatu ponudu servisa za nacio-nalnu i globalnu razmijenu roba, sa ciljem da se svakom kupcu ponudi rješenje za transport i logistiku koje će biti u skladu sa njegovim potrebama.Kompanija sa centralom u Laut-erahu ima tradiciju od preko pola milenijuma. Zahvaljujući kulturi i otvorenosti prema svijetu, ali i radoznalosti kada je riječ o no-vitetima, GW postaje sve modernija kompanija. Zahvaljujući humanom duhu koji se održao uprkos svim promjenama i koji je narandžastom koncernu podario njegov neza-mjenjivi identitet, GW pokazuje posebno razumijevanje društvene odgovornosti. Tako predstavlja i jedan od najvećih centara za obra-zovanje i svojim trening-programi-ma priprema mlade sposobne ljude za buduće zadatke rukovođenja.

46 mart 2012 www.instore.ba

u maloj radnji: kako opremiti radnju

ParaZit PoLiCe – jedno rješenje, a MnoGo PrednoSti

vještom upotrebom ovih polica možete obezbijediti dodatni prostor za izlaganje, promovisati određene proizvode, pospješiti impulsivnu kupovinu i uvećati obim prodaje – višestruke prednosti jednog rješenja.

Malo kreativnosti za bolju prodaju

autor: dragan Bjelić, izvršni direktor, Belem

Parazit police predstavljaju osnovno sredstvo za rea-lizaciju koncepta unakr-

snog izlaganja robe ili u stranoj literaturi poznatog pod nazivom Cross Merchandising. Pod ovim pojmom podrazumijevamo iz-dvajanje iz ponude određenih artikala montiranjem dodataka standardnim policama (tzv. pa-razit police). Ove police se po-stavljaju na postojeće gondole (odatle i naziv) tako da ’iskaču’ iz njih i na taj način skreću pažnju kupaca na određene proizvode. Dobro postavljene police imaju višestruko dejstvo na kupca koji se kreće kroz radnju:

1. skreću pažnju na određeni proizvod

2. obezbijeđuju dodatni pro-stor za izlaganje proizvoda

3. kreiraju potrebu za proi-zvodom

4. pospješuju impulsivnu ku-povinu.

Ukratko, sve ono pozitivno što želimo da uradimo u našem pro-

dajnom objektu, što kao krajnji rezultat treba da dovede do po-većanja obima prodaje, postiže-mo upravo ovom vrstom polica.

Na primjerima ćemo vidjeti kako to možemo praktično i da isko-ristimo. Parazit police generalno možemo koristiti na dva načina, u zavisnosti od efekata koje želimo da postignemo, i to u cilju:

•Promovisanjanovogproizvoda

•Stimulisanjavezanekupovine

I u jednom i drugom slučaju, svrha je skretanje pažnje kupaca i stimulisanje impulsivne (nepla-nirane) kupovine što kao rezul-tat treba da da povećanje obima prodaje.

Promovisanje novog proizvodaU varijanti kada dodatne police za izlaganje robe koristimo kao sredstvo za promovisanje novog proizvoda, cilj nam je da kupcu skrenemo pažnju na novi proi-zvod i da ga na taj način usmje-rimo da standardni artikal koji kupuje, zamijeni sa onim koji promovišemo.

Primjer: Imamo nov konditorski proizvod proizvođača koji je do sada bio poznat po samo jed-noj vrsti ukusa datog proizvoda. Proizvođač ima novi proizvod, sličnog tipa sa novim ukusom, koji želimo da promovišemo kupcima, ali i da istovremeno testiramo kako će prodaja no-vog proizvoda teći. Ako parazit policu postavimo preko dijela gondole gdje se nalaze proi-zvodi ovog tipa ili u neposred-noj blizini, možemo u kratkom

roku dobiti informaciju kako kupci reaguju na novi proizvod. Izdvajanjem iz ponude novog proizvoda obezbijedićemo da svi kupci koji prilaze tom dijelu radnje budu upoznati sa novim ukusom koji proizvođač nudi, utjecat ćemo na tradicionalne kupce da testiraju novi proizvod i skrenuti pažnju kupcima koji u prvi mah nisu planirali da pro-baju novi proizvod. Dakle, kada nam je cilj promocija, parazit policu postavljamo u dio objekta sa srodnim artiklima.

Stimulisanje vezane kupovineU slučaju kada želimo da stimu-lišemo vezanu kupovinu, parazit policu postavljamo u dio objek-ta, koji generalno ne sadrži pro-izvode tog tipa, ali postoji logič-na veza kod kupovine ta dva tipa proizvoda i oni često čine dio iste nabavke.

Primjer: Imamo dio radnje u kojem prodajemo, na primjer, pivo. Ispijanje piva sa društvom se obično vezuje za neke slane grickalice. Dakle, ukoliko neko već kupuje pivo, vrlo lako bi mo-gao da bude kupac i za, recimo, kikiriki. Ako okačimo nosač sa kikirikijem na policu gdje se na-lazi pivo, kupcu kreiramo potre-bu i stimulišemo ga da uz pivo kupi i, u ovom slučaju, promovi-sani kikiriki. Znači, stimulišemo prodaju sekundarnog proizvoda, koji se vezuje za primarni cilj kupovine (u ovom slučaju pivo). Prednost ovakvog koncepta je, što sa druge strane, ne elimini-šemo kupce kojima je isključivi cilj kupovine kikiriki potpunim

izmještanjem tog artikla iz dijela radnje gdje on logično stoji (za-jedno sa ostalim slanim gricka-licama), a kreiramo nove kupce koji možda nisu imali u planu datu nabavku.

Postoje različita rješenja parazit polica. Najednostavnije rješe-nje predstavljaju trakasti nosači proizvoda koje se magnetima ili kukama kače na gondole. Ovo su istovremeno i najeftinija rje-šenja. Osim njih imamo različi-te varijante žičanih polica koje su nešto robusnije i nije ih tako jednostavno postaviti na posto-jeće police. U praksi, velika je vjerovatnoća da ćemo neke od ovih polica dobiti direktno od samih proizvođača, kojima je u cilju da na taj način stimulišu sopstvenu prodaju. Takve police ne treba aprirori odbijati, već ih treba iskoristiti na pravi način. Budite maštoviti, u krajnjoj li-niji Vaš osnovni cilj je veći obim prodaje, a parazit police mogu da budu dobro sredstvo za os-tvarenje tog cilja. Zato, nemojte bježati od ovog rješenja, već ga vješto koristite!

48 mart 2012 www.instore.ba

u maloj radnji: predstavljamo STR

MaLa trGovina u HodočaSničKoM MjeStu

Trgovina za kupce sa svih kontinenataPripremila: Katarina Sulić

T rgovina Planet počela je sa radom 2004. godine. U radnji od 200 kvadrata

je 7.500 artikala, a bilo bi još toga za nabaviti da je par kva-drata više, kaže vlasnik Zoran Ostojić, koji ne radi u istim uvjetima kao većina vlasnika malih trgovina. Radeći godi-nama kao trgovac za druge vlasnike, stekao je dragocjeno iskustvo koje je ugradio u po-kretanje vlastitog posla. Ipak, nije krenuo s mješovitom robom već prodajom obuće. Planet obuću je otvorio 1998. godine, no trgovina nije išla očekivano. Nakon što je brat napravio stambeni objekat sa 200 kvadrata predviđenih za poslovni prostor koji su na-mjeravali izdavati, Zoran je odlučio okušati se još jednom u trgovini. Odlučio se za trgo-

vinu mješovitom robom i nije požalio.

Na izbor asortimana utječu preporuke komercijalista, re-klamne TV kampanje, ali pr-venstveno želje kupaca, tako da se na policama osim svježih jaja s lokalnih farmi, nalazi i bogat izbor kvalitetnog voća i povrća, kao i med malih her-cegovačkih proizvođača. Op-skrbljuje se u veleprodajama i direktno od proizvođača.

Prosječna potrošačka korpa je 20 KM, a u vrijeme kada se turisti slijevaju u Međugorje i tri puta više.

Mušterije iz cijelog planeta dolaze u PlanetU krševito hercegovačko mje-sto dolaze milijuni hodočasni-ka iz cijeloga svijeta. Upravo su u ovo vrijeme pripreme za nezaobilaznu destinaciju s bogatim vjersko-molitvenim sadržajem. Ne trebaju stoga čuditi brojni frižideri ispred radnji sa sladoledima, pići-ma, pekarskim proizvodima

i svim onim što je potrebno za okrjepu hodočasnicima. Tijekom cijele godine u Me-đugorju se održavaju brojni seminari i festivali. U sezoni ovdje zna boraviti do 50.000 hodočasnika, što dovodi do višestrukog povećanja prome-ta. „Moja trgovina kao i ostale ima asortiman prilagođen speci-fičnim potrebama te vrste kupa-ca. Uz naše autohtone proizvode traženi su i brendovi iz regiona poput bajadere, griotte i sl.“. S obzirom na geslo svake trgo-vine na svijetu, da je za njen opstanak potrebno zadovoljiti tri uvjeta: lokacija, lokacija i lokacija, Planet ispunjava sva tri uvjeta. Naime, pozicioni-rana je između Crkve i brda ukazanja, te ju nijedan posje-titelj ne može zaobići.

Hercegovački med, Žilavka i Blatina lokalnih vinarija su nezaobilazni artikli, tradicio-nalnog okusa koje turisti nose na svoje krajeve planete. Na policama se nađu i suveniri u obliku dvd-a, cd-ova… Kvali-tetni domaći proizvodi, dobri odnosi s kupcima, što u današ-nje doba znači često plaćanje na poček su ono što ih izvlači u borbi s konkurencijom koja ima cjenovnu prednost.

Zoran ističe da je zadovoljan poslom, usprkos blizini većih centara kao što su Konzum i Namex promet nije znatnije opao. Robu daje ljudima na poček, zadnjih mjeseci više nego ranije, ali ne može se požaliti. Prednost malih rad-nji vidi u kvalitetnoj usluzi, nema dugog čekanja na kasa-ma, kupac neće uzeti još hrpu nepotrebnih stvari i sve je na-dohvat ruke.

Planet radi i dostavu što uve-like olakšava posao vlasnicima brojnih pansiona. S obzirom da nema najnižeg iznosa do-stave, vlasnik kaže da ovu uslugu kupci ne zloupotre-bljavaju: „Stvar je u tome da se dostava većinom radi za poznate, lokalne kupce, koji neće poručiti neki smiješan iznos gdje bi cijena dostave premašila vrijednost ar-tikla koji se dostavlja“. U dosta-vi su brzi, za razliku od nekih dobavljača, kaže Zoran i do-daje kako je pojedine dobav-ljače znao čekati i po 15 dana.

Nakon Međugorja ostaje do-jam da država (osim fiskaliza-cije), nije imala većih inter-vencija u sektor maloprodaje mješovite robe. Naime, ako vlasnik na svojih 200 kvadrata zapošljava pet radnika, a veliki centri isto toliko na pet puta više kvadrata, jasno je da bi se trebalo pokušati nešto da se olakša poslovanje „malih“.

Hercegovački med, Žilavka i Blatina lokalnih vinarija su nezaobilazni artikli, tradicionalnog okusa koje turisti nose na svoje krajeve planete. Na policama se nađu i suveniri u obliku dvd-a, cd-ova… Kvalitetni domaći proizvodi, dobri odnosi s kupcima, što u današnje doba znači često plaćanje na poček su ono što ih izvlači u borbi s konkurencijom koja ima cjenovnu prednost.

Naziv radnje: PlanetVlasnik: Zoran OstojićAdresa: MeđugorjePočetak rada: prije 12 godinaZaposlenih: 5Obližnji trgovački lanci: Namex i Konzum

49mart 2012 www.instore.ba

Prva doMaća franšiZa

Lanac maloprodajnijh objekata atom već godinu dana uspješno posluje na području Sarajeva i viteza. ideja ujedinjavanja malih trgovačkih radnji u jedan veći profil pokazao se veoma efikasnim na području gdje su implementirali ovaj system.

Franšiza na bosanski način

Pripremio: Mario trojer

Početkom februara prošle godine, lanac malopro-dajnih objekata Atom

zvanično je počeo sa radom. Ideja o pokretanju ovog tipa trgovačkog lanca je potekla od Mustafe Gadže, vlasnika Gad-žo Comerca koji je prepoznao potencijal koji donosi uje-dinjavanje malih trgovačkih radnji u jednu franšizu. Ideja se pokazala veoma uspješnom tako da danas, nakon svega godinu dana, Atom u svom sastavu ima oko 200 malopro-dajnih objekata na području Kantona Sarajevo i Srednjo-bosanskog kantona gdje se nalaze njihovi distributivni centri.

“Ideja o ovakvom obliku poslov-ne saradnje je realizirana nakon detaljne analize, izrade detalj-nog plana projekta i prezentacije istog našim partnerima, odno-sno vlasnicima malih trgovač-kih radnji”, riječi su Mustafe Gadže.

Prema njegovim riječima, kod većine vlasnika malih tr-govačkih radnji sa kojima je razgovarao, naišao je na pozi-tivne kritike. Bio je to početak jedne uspješne poslovne priče koja traje već godinu dana.

“Naši kupci su već nakon prve prezentacije projekta u janua-ru 2011. godine iskazali veliku zainteresiranost. U realizaciju smo na početku ušli sa šezdesa-tak naših dugogodišnjih kupaca koji su od početka u ovom pro-jektu prepoznali priliku za vla-stito unapređenje poslovanja. Sa njima smo izgradili partnerske odnose zahvaljujući i punom po-vjerenju naših partnera u firmu

Gadžo Comerc zasnovanom na pozitivnim iskustvima stečenim u dotadašnjem poslovanju sa na-šom firmom’’, ističe Gadžo te dodaje kako je cijeli projekt jedinstven na području naše zemlje.

Marketinška kampanja cijelog projekta je počela krajem fe-bruara prošle godine i, prema viđenom napravila je dobar rezultat. Jedinstvenost Atoma se ogleda u njegovom načinu rada. Vlasnici malih radnji u sklopu Atoma imaju najveći nivo autonomije koji može dopustiti jedna trgovačka franšiza. Ipak, postoje neke

smjernice i pravila koja su ista za sve. “Vlasnici radnji koji su uključeni u mrežu maloprodaj-nih objekata Atom su potpuno vlasnički i poslovno samostalni, po čemu se ovaj zajednički pro-jekt i razlikuje od klasične fran-šize. Jedina obaveza vlasnika je da se pridržavaju jedinstvenih preporučenih maloprodajnih akcijskih cijena za vrijeme tra-janja maloprodajnih akcija i da svojim kupcima ponude sve ak-cijske artikle po čemu ih njihovi kupci prepoznaju kao jedinstven maloprodajni lanac”, napomi-nje Mustafa Gadžo te nam otkriva kako vlasnici imaju

odriješene ruke što se tiče ko-ličine robe koju naručuju te da, nakon isteka maloprodaj-ne akcije imaju slobodnu volju kreirati cijenu koju žele.

Sve radnje koje se nalaze u prodajnoj mreži Atoma ima-ju jedinstven opskrbni cen-tar. On je organizovan na bazi distributivnog centra Gadžo Comerca u Sarajevu te cash&carry veleprodajnih centara Atoma koji se nalaze u Sarajevu i Vitezu.

Pored toga, svi uključeni u projekt imaju mnogobroj-ne prednosti i benefite koje im članstvo u Atomu donosi.

Tu se podrazumijeva razna pomoć u vidu olakšavanja poslovanja malih radnji te poboljšavanje konkurentnosti malih trgovaca. “Naši partne-ri su postali prepoznatljivi kao jak lanac od preko 200 malo-prodajnih objekata koji posluju pod brendom Atom. Postali su konkurentiji zahvaljujući boljoj ponudi i znatno nižim cijenama koje im obezbjeđuje naša firma, posebno kroz akcijske prodaje uz našu punu marketinšku podršku usmjerenu na njihove kupce koje vlasnici malih radnji nisu u mo-gućnosti samostalno realizirati. Pored toga, u prilici su smanjiti

u maloj radnji: franšize

troškove poslovanja kroz niže ci-jene za nabavku opreme, goriva, osiguranja objekata, auto osigu-ranja, softwarea koji je kompa-tibilan sa našim i niza drugih povoljnosti koje bez lanca malo-prodajnih objekata Atom ne bi bili u prilici koristiti”, referira nam Gadžo.

Mustafa Gadžo ne krije svoje zadovoljstvo uspjehom koji je postigao Atom za relativno kratak period. Prema njego-vim riječima, najveći uspjeh je postignut time što su neki trgovci, zahvaljujući Atomu, uspjeli proširiti svoje poslova-nje kroz lanac maloprodajnih objekata Atom. U današnje vrijeme, kaže Gadžo, to je izu-zetan uspjeh. Pored toga, na-vodi pozitivne reakcije kupaca koje bilježe na terenu. Narav-no, tu je i poslovni rezultat koji je mnogo bolji nego proš-le godine. Također, ostvarena je i mnogo bolja saradnja sa domaćim proizvođačima čime daju direktan doprinos razvo-ju domaćeg proizvodnog sek-tora.

Atom ne namjerava da stane na ovim dobrim rezultatima. Njihov cilj je proširiti posao na područje cijele države. ”Budući da smo prošle godine uspješno implementirali projekt kako smo i planirali, na području Sarajeva i Viteza, u budućnosti ćemo raditi na daljnjem razvoju Mreže maloprodajnih objekata Atom. Ovaj projekt nije lokal-nog karaktera, što se, uostalom, vidi i po već postignutoj pokri-venosti različitih regija u BiH u dosadašnjoj implementaciji projekta. Naš cilj Atom dovesti na područje cijele Bosne i Her-cegovine”, završio je Mustafa Gadžo.

50 mart 2012 www.instore.ba

u maloj radnji: riječ po riječ

Potrošačka korpa?

Ona iznosi oko 15 KM. U nju spadaju hljeb, mlijeko, cigare-te,… osnovne životne namir-nice. Ostali artikli se prodaju povremeno.

Poteškoće s kojima se su-srećete?

Najveći problem je mala mar-ža na određenim artiklima. Tu prvenstveno mislim na ci-garete. Marža koju nam daju je stvarno minorna tako da uveliko razmišljam da ih iz-bacim iz svoje radnje kao što su svojevremeno uradili tr-govci u Hrvatskoj. Plaćanje je avansno dok je marža izuzet-no niska. Ima još stvari koje otežavaju poslovanje, ali ova je jedna od najznačajnijih.

Koji veći trgovački lanci po-sluju u vašoj blizini?

U mojoj okolini djeluju Bin-go, Drvopromet i Hoše Ko-merc. Oni se nalaze u krugu od dva kilometra od moje rad-nje. Oni mi ne predstavljaju veliku konkurenciju.

Što vidite kao prednost ma-lih trgovačkih radnji?

proizvod žele kupiti te je onda na meni da im ga uredno na-bavim i isporučim. Upravo ove sitnice zadržavaju kupce u malim radnjama dok veli-ki trgovački centri nemaju tu mogućnost.

Kako vidite sebe i svoju radnju za deset godina?

Danas je takvo vrijeme da kriza diktira svaki segment poslovanja. Moje mišljenje je da će prije opstati male tr-govačke radnje nego veliki prodajni centri. Troškovi po-slovanja svakodnevno rastu i oni su veliki balast poslovanju. Moja radnja ima dosta velike troškove. Tu su plate za zapo-slene, režije, doprinosi državi i slično. Moja izdvajanja za sve ovo su izrazito velika, a tek mogu misliti kolika su kod velikih trgovačkih centara. Tu su još problemi sa zaposleni-cima. Poslodavac je obavezan plaćati doprinose za radnike dok se nijednom zakonskom stavkom ne propisuju prava poslodavaca. Smatram da bi se nešto moralo uraditi i po tom pitanju.

Potrošačka korpa?

U prosjeku ona iznosi 30-40 KM. U nju spadaju najviše osnovne životne namirnice: cigarete, pivo, kao i namirni-ce za frižidera (sirevi, mlijeko, pavlake,…).

Poteškoće s kojima se su-srećete?

Najveći problem je konku-rencija. U bližoj okolini imam skoro sve velike prodajne objekte. To ne bi bio nikakav problem da često njihove ci-jene nisu niže nego kod mog distributera. Stvarno mi nije jasno kako mogu formirati takvu cijenu i zbog toga često imam upite od kupaca kako su kod “njih” neki artikli mno-go jeftiniji nego kod mene. Njihovo dampiranje cijena je stvarno velika poteškoća.

Prednost malih trgovačkih radnji je…

Brza i kvalitetna usluga, kva-litetan asortiman, pa tek onda cijene proizvoda. Najbitnija je kvalitetna usluga koja je presudna za kupca. Često mi kupci unaprijed poruče koji

tr atoMuZor ii

Vlasnik: Adis PoturkovićAdresa: Bulevar branilaca Dobrinje 10, SarajevoBroj zaposlenih: 6Kvadratura: 120 m2Kad je otvoren: 2005. Broj kasa: 1

Vlasnik: Omar HerakovićAdresa: Bjelašnička bb, PazarićBroj zaposlenih: 4Kvadratura: 120 m2Kad je otvoren: 2011. Broj kasa: 1

Često imam bolje cijene nego veliki centri. Kvalitetna uslu-ga je veoma bitna jer ona kup-ce vraća da vas ponovo posje-te. Također, jedna od prednost malih trgovačkih radnji se sa-stoji u brzini usluge koja če-sto igra glavnu ulogu. Mnogo manje vremena potrošite u maloj radnji nego u velikoj prodajnom objektu gdje se najviše vremena potroši čeka-jući red na kasi.

Kako vidite sebe i svoju radnju za deset godina?

Veoma je nezahvalno progno-zirati kako će biti za deset go-dina. Moj recept za opstanak se sastoji u kvalitetnoj usluzi koja u kombinaciji sa dobrim asortimanom roba i prihvat-ljivim cijenama. Ako ispuni-te sve ove preduslove, onda možete biti optimista da ćete postojati i za deset godina. Sve ovo zahtijeva kvalitetan i kontinuiran rad kako ne bih došao u situaciju da budem primoran zatvoriti radnju.

52 mart 2012 www.instore.ba

iz četiri ugla

Branka Latinović, fructa trade d.o.o.

Miro filipović, Spanish Market

Nisam sigurna do kad ćemo izdržati

Sirovine nas uslovljavaju

To pitanje već samo po sebi nameće odgovor. Logično je da će posku-

pljenje cijena goriva dovesti do poskupljenja svih ostalih roba i usluga. Bolje je posta-viti pitanje, šta je pravi razlog poskupljenja goriva kod nas, kada njegova cijena na svjet-skom tržištu stagnira? Među-tim, mi smo uspijevali da za-držimo cijene na istom nivou svo ovo vrijeme, bez obzira na povećanje cijena repromate-rijala i svih ostalih propratnih troškova. S obzirom da je ovo četvrto poskupljenje u zadnja tri mjeseca, nisam sigurna do kada ćemo moći izdržati ovaj tempo, te zadržati stare cijene. Tako da, sav taj haos izazavan rastom cijena goriva će vjero-vatno dovesti do smanjenje obima poslovanja i pad prometa svih preduzeća koji se bave sličnim djelatnostima. Mislim da je krajnje vrijeme da nadležni učine nešto po ovom pitanju, inače ćemo vrlo brzo svi osjetiti šta znači prava ekonomska kriza.

Rast cijena svih energenata pa tako i cijena nafte na svjet-skom tržištu ima direktan i

indirektan uticaj na troškove pro-izvodnje i cijene proizvoda kako na ostalim tržištima, tako i u Bo-sni i Hercegovini. Rast cijena naf-te može izazvati lančanu reakciju ako je samo jedan od faktora pro-izvodnje veoma podložan i zavisi od cijena nafte i naftnih derivata, te se tako to poskupljenje može reflektovati i na poskupljenja fi-nalnog proizvoda. Taj proizvod mogu biti i osnovne životne namirnice mada se proizvođači trude da jednim dijelom amortizuju na svoje dobavljače, ali ne-minovno je da se na kraju odlučuju i na povećanje cijena svojih proizvoda. To onda izaziva manju konkurentnost na domaćem tržištu, a naročito pri plasiranju proizvoda na inostrano tržište. Ponekad je potrebno duže vrijeme da se povećanje cijena nafte reflektuje na povećanje cijena proizvoda, ali to u svakom sluča-ju zavisi od osjetljivosti troškova proizvodnje tog proizvoda na promjenu cijena ove vrste energenta. Što se tiče naše proizvod-nje, mi se trudimo da rast cijena nafte direktno ne reflektujemo na cijene naših proizvoda sve dok se sirovine koje koristimo ne nađu na udaru i uslove to poskupljenje.

Poskupljenje električne energije i goriva predstavljat će novi udar na kućne budžete većine građana. ovo su glavni argumenti za lančani rast cijena brojnih drugih proizvoda i usluga.

Pripremila: Murisa dučanović

Gorivo Sve SKuPLje: ProiZvoĐači u PaniCi

u posljednjih mjesec dana cijene nafte i naftnih derivata konstantno rastu. Poučeni prethodnim iskustvima, kad je povećanje cijena nafte lančano značilo i povećanje cijena proizvoda, zanimalo nas je hoće li do toga doći i ovog puta, te kako se naše firme suočavaju sa novim udarom.

Čekaju li nas nova poskupljenja?

Vlasnici benzinskih pumpi ponovo su povećali cijene, što je drugo poskupljenje u samo četiri dana, i to u prosjeku za pet feninga. Time su oboreni svi rekordi u cijeni nafte i naftnih derivata, koja je od početka godine već četiri puta povećavana.

53mart 2012 www.instore.ba

adin fakić, Milkos d.d.

Možemo se nadati poskupljenju

Prepušteni smo sami sebi

Milkos mljekara i farma Spre-ča, čiji smo mi

vlasnici, osjetit će ne-gativne posljedice zbog poskupljenja goriva. S obzirom da smo i pro-izvodač i preradivač, smatram da možemo objektivno govoriti o negativnim efektima poskupljenja cijena go-riva. Prije svega, sada je vrijeme proljetne sjetve kada farme rade na ora-nju i sijanju potrebne hrane za krave koja će biti spremna na jesen. Povećanje cijene gori-va odražava se direktno kroz upotrebu mašina za obradu zemlje, a i kroz povećanje cijena đubriva kao direktne posljedice poskupljenja goriva. Svi re-promaterijali potrebni za sjetvu su skuplji što će prouzrokovati visoke troškove pripreme zemlje i odrazit će se na konačnom proizvodu koji će imati visoku cijenu. Ta visoka cijena rezultirat

će povećanjem cijena sirovog mlijeka jer farmer neće moći po-kriti troškove proizvodnje. Poskupljenje cijene sirovog mlijeka odrazit će se direktno na mljekaru. Osim toga, u mliječnoj in-dustriji došlo je do povećanja cijena repromaterijala i ambalaže što opterećuje ionako veoma nategnute kalkulacije proizvodnje i prerade mlijeka. Ovaj talas poskupljenja vjerovatno će se odra-ziti i na polici i dovesti do poskupljenja mliječnih prerađevina.

U ovom trenutku neće doći do povećanja cijena proizvoda AS

GROUP. Nastojat ćemo iskoristiti vlastite uštede, tako da ova povećanja cijena goriva nećemo prenositi na naše kupce. Ipak, ukoliko se poveća-nja cijena goriva i ener-gije nastave, bit ćemo primorani potražiti neka dugoročnija rješenja. Že-ljeli bismo, s tim u vezi, vidjeti više regulacije na tržištu. Mada to ničim nisu zaslužili, proizvo-đači, a time i potrošači ničim i nikako nisu zašti-ćeni. Prepušteni su sami sebi, što dugoročno vodi ka trajnoj nestabilnosti i nesigurnosti, kako u domenu primarne proi-zvodnje i realne ekonomije, tako i kod krajnjih korisnika i po-trošača. Stoga bih volio vidjeti da se odgovorni na pozicijama počnu konačno angažirati na, uvjetno kazano, najmanje dva ko-losjeka. Kao prvo, Bosna i Hercegovina bi se konačno trebala početi domaćinski ponašati prema vlastitim energetskim resur-sima, sa posebnim osvrtom ka obnovljivim izvorima energije. Na taj način, mogli bismo početi stvarati realne pretpostavke za energetsku neovisnost u nekoj doglednoj perspektivi. Kao dru-go, ali ne i manje bitno, domaći proizvođači su u nepovoljnoj poziciji na domaćem tržištu svakako. Ne postoji nikakva politi-ka zaštite i unapređenja domaće proizvodnje. Naše vlasti uopće ne razmišljaju o prioritetima. Hitno nam je potrebna sveobu-hvatna strategija unapređenja kvaliteta i konkurentnosti doma-ćih brandova, u protivnom i ova, kao i buduća poskupljenja go-riva i energenata, samo će ubrzati propast domaće proizvodnje, te povećati sada već nezapamćenu nezaposlenost, i zauvijek nas udaljiti od ekonomske i svake druge stabilnosti zemlje.

u ovakvim situacijama prvo poskupe uvozni proizvodi, ali i domaći proizvođači će u svemu ovome naći izgovor za poskupljenja. na ovaj način priprema se teren i za povećanje poreza na dodanu vrijednost, kako su to već učinile ili pripremaju učiniti zemlje u okruženju. to bi bio još veći udarac na standard građana BiH nego zadnje poskupljenje goriva i električne energije.

Isključivi razlog za povećanje cijena hrane u maloprodaji (6,5 posto) u prošloj godini, bilo je poskupljenje energenata, i to uglavnom nafte i električne energije. Istu situaciju očekujemo i ove godine, jer su energenti, koji 30 posto utječu na cijenu prehrambenih proizvoda, već poskupjeli. Nastavit će se praksa “tihih poskupljenja“, a to znači da trgovci pri svakoj novoj pošiljci robe cijenu proizvoda povećavaju za po nekoliko feninga. Postupno se dolazi do značajnog povećanja u odnosu na početnu cijenu.

rusmir Hrvić, član uprave aS GrouP

54 mart 2012 www.instore.ba

istraživanje54

istraživanje

tajna KuPovina – Metoda Za Mjerenje, evaLuaCiju i iZvještavanje o KvaLitetu PruženiH uSLuGa

PUT DO zADOVOLjNiH POTROšAČA čitajući izvještaje tajnih kupaca, kompanije imaju priliku da saznaju šta se zaista događa na prodajnim mjestima, kako se zaposleni ponašaju prema kupcima i na koji način predstavljaju njihove proizvode. tradicionalno najveći korisnici ovog metoda jesu sektori u kojima vlada najveća konkurencija - maloprodajne kompanije, trgovački lanci, banke i druge finansijske institucije…

U današnje vrijeme sve veće konkurencije često je, upravo, kvalitet usluge skrive-na prilika i izvor konkurentske predno-sti. Vrhunska usluga predstavlja ključ za veći broj kupaca, veću prodaju i profit, a time i temelj za dugoročni uspjeh. Kad su nezadovoljni, samo će vam četiri posto kupaca to i reći, dok će svoje nezadovolj-stvo podijeliti sa još do 20 drugih kupaca. Isto tako, kao jedan od najčešćih razloga prestanka kupovanja, kupci navode neza-dovoljstvo ponašanjem prodajnog oso-blja. U vrijeme kada se očekivanja kupaca povećavaju, a konkurentske ponude vrlo brzo mijenjaju, i kada na takve promjene treba imati spreman odgovor, kontinui-rano praćenje sopstvenog kvaliteta uslu-ge Tajnom Kupovinom predstavlja veliku pomoć kompanijama i pruža im siguran odgovor idu li u pravom smjeru.

šta je tajna kupovina?

Tajna Kupovina (Mystery shopping) je metoda za mjerenje, evaluaciju i izvješta-vanje o kvalitetu pruženih usluga. Može se sasvim opravdano tvrditi da je to najbrži i najefikasniji metod za prikupljanje objek-tivnih podataka o kvalitetu usluga.

Tajnu Kupovinu obavljaju tajni kupci, prethodno obučeni saradnici, koji na za-htjev određene kompanije, igraju ulogu potencijalnih ili redovnih kupaca. Oni prema unaprijed definisanim kriterijumi-ma detaljno i objektivno mjere kvalitet usluge kompanije i/ili njenih konkurenata i nakon toga na odgovarajući način izvje-štavaju o svom iskustvu na uporediv i kon-zistentan način. Suprotno opštem mišlje-nju, Tajni Kupci nisu zahtjevni ni ‘teški’ ljudi, već prosječne osobe koje odgovaraju profilu ciljne grupe klijenta. Njihov posao nije traženje grešaka, već objektivno izvje-štavanje o svemu što se dogodilo tokom određenog iskustva kupovine.

Čitajući izvještaje tajnih kupaca, kompa-nije imaju priliku da saznaju šta se zaista

događa na prodajnim mjestima, kako se zaposleni ponašaju prema kupcima i na koji način predstavljaju njihove proizvo-de. Kompanije tako postaju svjesne pro-blema pritajenog nezadovoljstva kupaca, kao i potencijalnih problema, kao što su npr. diskriminacija, krađe, kvalitet proi-zvoda, provjera poštovanja zakona, dok su im ovakve informacije vrlo korisne i pri edukaciji zaposlenih i kao sistem nagrađivanja prodajnog osoblja i me-nadžmenta. U marketingu se koristi za nadzor promotivnih aktivnosti, provjeru dostupnosti i aktuelnosti promotivnih materijala, sprovođenje programa lo-jalnosti, provjeru u kojoj mjeri se nude dodatni proizvodi kupcu, upoređivanje cijena i kvaliteta usluge konkurencije, kao i za praćenje sprovođenja standarda brenda.

šta mjerimo tajnom Kupovinom?

Tajna Kupovina nije isključivo usmjere-na na interakciju kupca i prodajnog oso-blja, već na cjelokupno iskustvo kupaca na koje, osim prodajnog osoblja, utječu i

prostor, proizvod, cijena, način pružanja usluge i drugo.

Tajnom Kupovinom se mjeri poštovanje postavljenih standarda poslovanja odre-đene kompanije kao što su: • izgledičistoćaprostora,• uspostavljanjeprvogkontaktaskup-

cima, • pružanjeinformacijaidavanjesavjeta

kupcima, • poznavanjeproizvoda,• prodajnevještineprodavca,• načinpostupanjasreklamacijamai

pritužbama kupaca, • poznavanjeposlovnihprocesa,• poštovanjepropisanihprocedurai

zakonskih odredbi, • načinpromovisanjanovihproizvoda,• uspješnostsprovođenjapromotivnih

aktivnosti • stepennuđenjainačinprezentacije

vlastite marke, • brzinuiefikasnosttelefonske

komunikacije, • prodajniprocesprekointerneta,• brzinaikvalitetodgovorakupcima

autor: agencija MasmiKomunikacija• Jedan od najboljnih načina komunikacije kampanije strategije prema kupcima

Mjerjenje• Kontinuirano mjerjenje ispunjenja standarda usluge

razumijevanje• Pruža uvid u postignuće i ponašanje zaposlenih

• Pomaže u postavljanju i ponovnoj evaluaciji postavljenih standarda

Poboljšanje• Uči zaposlene da budu u većoj mjeri usmjereni na klijenta

• Ima pomoćnu motivacionu ulogu u treningu zaposlenih

55mart 2012 www.instore.ba

e-mailom, • efektiedukacije,• kvalitet rada distributera, franšiza,hostesa i promotera, kao i svega ostalog prema potrebi klijenata, s obzirom na specifičnost njihovog poslovanja.

Koja je korist od tajne Kupovine?

Postojeći korisnici Tajne Kupovine kao glavni razlog za njegovu primjenu najče-šće navode želju i nužnu potrebu za po-boljšanjem kvaliteta usluge. Konkurenciju najčešće zanima kvalitet usluge kod vas u odnosu na onu kod njih, a proizvođače i uvoznike zanima zastupljenost i izloženost njihovih proizvoda i promotivnih materi-jala, informisanost o njihovim proizvodi-ma, kako ih prodavci nude i u kojoj mjeri preporučuju. Iskustvo im je pokazalo da klasične metode istraživanja zadovoljstva kupaca nisu mogle dati odgovore koji su im nedostajali, a Tajnom Kupovinom do-bijaju konkretne rezultate, uviđaju greške koje se ponavljaju, vrijednuju vlastite stan-darde, uočavaju koje su im slabe, a koje jake strane da bi na njima dodatno radili kako bi stekli još veću prednost nad kon-kurencijom. U slučaju novih proizvoda sprovođenje Tajne Kupovine onog tre-nutka kad je novi proizvod lansiran pruža brze informacije o tome kako se proizvod predstavlja na tržištu. Koristeći ove infor-macije, proizvođači mogu brzo reagovati i implementirati edukaciju prodavačima kojima su potrebna dodatna pojašnjenja o osobinama novog proizvoda.

Metode tajne Kupovine

Postoji nekoliko uobičajnih metoda Tajne Kupovine, a u zavisnosti od ciljeva, Klijent odabira onu koja je adekvatna njegovim potrebama:

• TajnaKupovina-posjeteTajnihKupa-ca, metoda koja se najčešće koristi u ma-loprodaji, restoranima, hotelima, bioskopi-ma, bankama i sl. • Tajni Pozivi - telefonski poziviTajnih

Kupaca, koji se najčešće koriste za provjeru kvaliteta usluga call centara. • Tajni Web - mjeri kvalitet kupovinepreko Interneta, dok Tajni e-mail mjeri kvalitet korespondencije putem elektron-ske pošte, npr. koliko je vremena kompa-niji potrebno da odgovori na pitanje po-stavljeno putem e-maila i kog je kvaliteta taj odgovor. • Benchmarking Mystery Shopping:predstavlja posjete i telefonske pozive Taj-nih Kupaca konkurentskim kompanijama. Sve što se mjeri u sopstvenoj kompaniji može se posmatrati i kod konkurencije uz nešto drugačija pravila – zadržavanje u di-rektnom kontaktu s osobljem vremenski je ograničeno i imena osoblja konkurencije ni u kom se slučaju ne smiju biti dostup-na. Ovom metodom moguće je ne samo saznati informacije o kvalitetu usluge, već i o konkurentskoj ponudi. Koriste je i proizvođači i distributeri kako bi saznali na koji način trgovci predstavljaju njihove proizvode u odnosu na konkurentske, u kojoj mjeri ih preporučuju, šta ističu kao njihove, a što kao prednosti konkurencije i dr. • Business to BusinessTajna Kupovina:podrazumijeva provjeru kvaliteta usluge na poslovnom tržištu putem Tajnih Ku-paca - pravnih lica. Najčešće su to male kompanije koje šalju zahtjeve, mjere brzi-nu i kvalitet odgovora, procjenjuju ponude i dr. Obično se koristi u bankama, lizing i osiguravajućim kućama.

Ko sve koristi tajnu Kupovinu?

Pogrešna je pretpostavka da Tajnu Ku-povinu koriste samo kompanije koje su u direktnom kontaktu s krajnjim kupcima. Tajnu Kupovinu koriste svi oni kojima je stalo do svojih kupaca i koji nadziru i mjere kvalitet sopstvenih poslovnih procesa radi kontinuiranog poboljšanja kvaliteta uslu-ge.

Tradicionalno najveći korisnici ovog me-toda jesu sektori u kojima vlada najveća konkurencija - maloprodajne kompanije,

trgovački lanci, banke i druge finansijske institucije, saloni i servisi automobila, ben-zinske stanice, razni proizvođači i distribu-teri, call centri, državne ustanove, franšize, hoteli, restorani, fast food, parfimerije, bu-tici odjeće i obuće, kina i kurirske službe samo su neke od brojnih korisnika Tajne Kupovine.

U posljednjih nekoliko godina Tajna Ku-povina ključna je metoda koju koriste mnogi proizvođači da bi saznali šta se zai-sta događa u maloprodaji iako nemaju sop-stvena prodajna mjesta. Oni kao proizvo-đači ulažu mnogo vremena, truda i novca za programe edukacije zaposlenih u malo-prodaji koji predstavljaju i prodaju njihov proizvod. Ulažu u prodajne materijale, test proizvode kako bi privukli potencijalnog kupca. No, jedino Tajnom Kupovinom mogu saznati ima li i koliko njihov trud i ulaganje pozitivnih efekata na ono što se događa u onom ključnom trenutku inte-rakcije između zaposlenih u maloprodaji i potencijalnih kupaca.

MASMI tim sastoji se od iskusnih, ta-lentovanih istraživača koji u saradnji sa konsultantima sa internacionalnim isku-stvom pruža kompletnu uslugu u oblasti istraživanja – od dizajna upitnika i sce-narija, do interpetacije rezultata, i, što je najvažnije, konkretnih strateških prepo-ruka i savjeta za unapređenje nivoa uslu-ga. Svako istraživanje pažljivo se planira da bi se u potpunosti prilagodilo potreba-ma klijenta, a dugogodišnja saradnja kako sa malim, tako i sa velikim međunarod-nim kompanijama omogućava nam pot-puni uvid u potencijal, ali i ograničenja metode „Tajna kupovina“. Više od 250 obučenih tajnih kupaca čini našu mrežu anketara različitog socio-demografskog i ekonomskog statusa.–Oni su odgovor-ni, pouzdani, objektivni, skoncentrisani na detalje; oni poštuju zahtjeve i rokove, i pomažu nam da na što bolji način oci-jenimo kako se vaši zaposleni ponašaju prema vašem najdragocjenijem kapitalu – vašem kupcu.

• Šta želimo damjerimo?

• Kako će rezultatibiti korišteni?

• Dizajniran zapotrebe klijentasa obzirom naspecifičnostposlovanja,

profil imotivatore

zadovoljstvanjihovih klijenta

Standard usluge+

Programi zatrening i obuku

zaposlenih+

Naša baza pitanja iz

predhodnihprograma

• IzborodgovarjajućihTajnih kupaca

• Detaljniscenariji

• Instruktaža itrening

• Plan posjeta irotacija

• Kontrola kvaliteta

• Povratnainformacija

• Brzo idetaljno

izvještavanjenakon svake

završeneposjete

• Vrhunskisoftverski

sistempodrške

Utvrđivanje ciljeva Dizajn i planprograma

Dizajn upitnikaLogistika/

Upravljanjeposjetama

Izvještavanja ipovratne

informacije

1 2 3 4 5

o kompanijiMASMI Beograd je osnovan početkom 2001. godine i danas iza sebe ima više od 800 uspješno izvedenih projekata i 300.000 urađenih intervjua u regiji. Koristimo različite tehnike istraživanja – papir i olovka, CATI (telefonski inter-vjui), CAPI (intervjui uz pomoć računa-ra), CAWI (intervjui putem interneta) itd. – da bismo došli do što kvalitetnijih rezultata.

56 mart 2012 www.instore.ba

periskop

Počinjem ovu svoju priču,......nizašto, bez koristi za sebe i za druge, iz potrebe koje je jača od koristi i razuma... Većina nas prepoznaju ovu rečenicu. Za one koji se ne mogu sjetiti mala napome-na, ovako počinje roman Derviš i smrt, bh. pisca Meše Selimovića. I zaista, dok pišem ovaj tekst razmišljam o njegovoj koristi. Da li je on sam sebi svrha, ili će pomoći vama. Nadam se da hoće.

Prije nego se zaista i dotaknem teme za ovaj broj, prepričat ću jedno svoje zapa-žanje. Neki dan sam bio u zgradi Vijeća ministara. Nisam ranije znao da je zva-nični naziv ovog zdanja „Zgrada prijatelj-stva između Grčke i BiH“. Koliko samo surovosti i koincidencije ovaj naziv nosi. Grčka koja je do prije par dana bila zrela za bankrot a BiH koja je u sličnoj situaci-ji već duže vrijeme. E za ovaj odnos važi izreke „prijatelj se u nevolji poznaje“.

Međutim, da se mi vratimo aktuelnosti-ma. Jedna od njih je porez na dodatnu vrijednost. Opet priče o povećanju, o di-ferenciranim stopama, o hljebu, mlijeku, autima, luksuzu, bogatima i siromašnima. Prije nego predstavimo argumente za i protiv promjena po osnovu ovog poreza, preporučio bi Studiju o implikacijama diferenciranih PDV stopa u BiH, dr. sc. Dinke Antić, šefa Odjeljenja za makroe-konomsku analizu UO Uprave za indi-rektno-neizravno oporezivanje. U našem narodu postoji dihotomija mišljenja po ovom pitanju. Jedni su za diferenciranu stopu jer smatraju da: ovakva stopa štiti građane koji imaju niska lična primanja, smanjuje troškove domaćinstava koji svojim novcem mogu zadovoljavati samo osnovne lične potrebe i svakako jedan od glavnih razloga jeste zadržavanje soci-jalnog mira, ili ja bi prije rekao socijalne iluzije. Antagonisti ove priče pak su bili

vrijedniji i ponudili su veći niz argume-nata zašto diferencirana PDV stopa nije dobra za BiH. Neki od tih razloga su: ugroženost ukupnih prihoda po osnovu ove vrste poreza, povećanje troškova za administraciju i uspostavljanje fiskalnog sistema, slabi rezultati država koje već primjenjuju ovakav sistem oporezivanja. Negdje sam pročitao i ovu...ako uvede-mo diferenciranu stopu „nećemo više biti u trendu“ kakav svijet diktira...Mno-gi vrsni istraživači idu i mnogo dublje pa sve negativne efekte dijele u tri skupine: fiskalne, mikroekonomske i makroeko-nomske...

Sve analize tjeraju vodu na svoj mlin. Svi naravno žele da prvenstveno zaštite svoje interese, a pod interesima prvenstveno mislim na prihode i gotov novac. Neke

velike kompanije u BiH smatraju da je diferencirana stopa dobar potez, jer će im olakšati poslovanje. S druge strane, male kompanije, pogotovo one koje nisu PDV obveznici, smatraju da će različita stopa dovesti do povećanja njihovih cijena, jer nisu u mogućnosti da odbiju ulazni PDV. I tako sve postaje jedan začarani krug odnosa za i protiv, gdje svako vuče uže na svoju stranu. Samo se nadam da u jed-nom momentu uže ne popusti, pa da svi osjetimo „silu gravitacije“.

Ali nećemo više detaljno o ovome. Ovo je ipak „visoka“ ekonomija, i ja predla-žem da je prepustimo istraživačima. Mi samo treba da se nadamo, da šta god da se dogodi neće, barem negativno, utjeca-ti na prosječnog stanovnika ove naše već ionako siromašne države. Naše komšije u Hrvatskoj su povećale svoju stopu sa 23 posto na 25 posto. Na internetu se mogu naći mnogi članci koji govore o kratko-ročnim/dugoročnim prednostima/nedo-stacima. Neki sektori hvale ovu akciju jer im se povećala prodaja, drugi je kude jer se njihova prodaja smanjila. Ovdje se lako može prepoznati poznata Cicero-nova izjava: „u nedostatku argumenata vrijeđaj protivnika“. Sigurno postoji i taj efekat da „osrednji“ poslovni ljudi, zbog neznanja zašto njihova kompanija ide u određenom smijeru, smatraju da je naj-lakše krivicu/zahvalnost pripisati vanj-skom faktoru kojeg su svi svjesni. Pa nek dalje Vlada razmišlja šta je činiti kako bi svima bilo bolje. Sve u svemu, dok po-stoje porezi, postojat će dvije strane. Oni koji se hrane tim novcem, i oni iz čijih se usta uzima. Tako je uvijek i bilo, samo što se prije nije uzimalo iz gladnih usta kao danas. Na samom kraju, ja uvijek volim ostaviti na razmišljanje i neku poznatu izjavu. Ovog puta izjava glasi: „Lijenost tako polako korača, da je siromaštvo brzo stigne“, Benjamin Franklin.

autor: Kenan uštović

58 mart 2012 www.instore.ba

periskop iz regiona

PoGLed iZ SLovenije PoGLed iZ HrvatSKe

značaj informatičke tehnologije

investicije – lijek... ali kad i kako?

Budućnost trgovačkih pristupa u za-dnjih dvadeset godina radikalno se mijenja. Preovladavaju tri pristupa.

Prvi zadržava tradicionalni pristup trgo-vačkom prostoru i putu do kupca, smisle-nu sređenost polica i stavlja akcenat na moderne logističke i tržišne načine na-vođenja kupaca. Drugi pristup veže se za mogućnosti e-trgovanja, sveobuhvatnije elektronske medije, drugačije prodajne mogućnosti i promijenjene navike ku-paca. Treća varijanta je kombinacija prve dvije, trgovački prostor dobija novo zna-čenje, dodir sa kupcem ima emotivni pri-stup, a nova informatička rješenja omo-gućavaju drugačije segmentiranje kupaca i usmjereno trgovanje. Koji trend je pravi i šta nam donosi konkurentsku prednost?

Poslovnih modela u biznisu je puno i nema pravila o tome koji je pravi. Kon-kurentsku prednost možete dobiti na na-čin, da budete najbrži ili da tražite svoju priliku u koracima protivnika kao drugi na potezu. Digitalizacija trgovine i e-trgovanje nastalo je u 90-im godinama prošlog vijeka. U SAD ono danas čini de-vet procenata cjelokupne prodaje, u EU nešto iznad sedam, a azijsko-pacifičkom bazenu tri procenta. Domet e-trgovine na globalnom nivou iznosi oko petine cijele prodaje i dostići ćemo je u sljedećih deset godina.

Za taj preokret ključne su tri stvari: upo-treba informatičke tehnologije, kom-

pleksnije procjene kupaca i veća emoci-onalnost e-biznisa. Američki Walmart i Target trenutno prodaju oko dva procen-ta putem interneta, iako će Amerikanci u potpunosti biti povezani putem pa-metnih telefona do 2015. Tradicionalni trgovci još upotrebljavaju informatičku tehnologiju za praćenje kupovnih navika, dok su manje spremni e-tehnologijom učiniti tradicionalnu kupovinu uzbud-ljivijom. Možda će vas trgovac pozvati telefonom u trenutku kada se nalazite blizu trgovine i dati vam dnevnu ponudu, u trgovini displey vam daje savjete o ku-povini i stilu, kabine za probu pretvaraju se u modne piste. Američki Amy i Macy u zadnje tri godine napravili su revoluci-onarne promjene.

Apple je uspio, između ostalog, zahva-ljujući organizaciji svoje prodaje. Došli su do zaključka, da je trgovina kao fizički prodajni prostor nezamjenjiv vid proda-je. Na netu možete dobiti bolju ponudu što se tiče cijene i troškova distribucije, a prava dodatna vrijednost leži u ujedinja-vanju virtualne i stvarne prodaje. Apple je primjer u kojem prednost ima emotivna i uzbudljiva kupovina. NYT objavio je priču, kako Target detektuje ciljne kup-ce kao na primjer trudnice, te da imaju čak i podatke o mladim majkama. I zašto je to važno? Jer je biznis u tom sektoru vrijedan više od milijarde dolara. Infor-matička tehnologija omogućava vam da upoznate želje kupca i prije nego se oni odluče za kupovinu a to ih uvijek iznova fascinira. Slično radi i Apple sa postepe-nim pojačavanjem marketinških akcija novih proizvoda čime svaki put stvara potrošačku euforiju na globalnom nivou. A globalna tržišna akcija u pozadini ima individualizaciju prodajnog pristupa ko-jeg omogućava nova informatička tehno-logija.

Šta je zajednička poruka svih tih priča i šta moramo uraditi u okolini koja to još ne poznaje? Za početak možemo se više pobrinuti za informatizaciju trgovine. Uporedba strateških ciljeva, sakupljanje i obrada podataka i njihova upotreba kod prodaje moraju biti srazmjerni investicij-skim mogućnostima i povećanoj prodaji. E-biznis podrazumjeva inovacije i krea-tivnost. Povjerite ih mlađim prodajnim timovima, pokušajte uticati na prodaju kao događaj koji ljudima donosi benefite i ugođaj. Svaka prodaja sa tog stajališta je isprobna, a svaki pristup kupcu unikatan. I da ne zaboravimo, samo zadovoljni tr-govci mogu povećati sreću i zadovoljstvo kupaca. Sve to ne možete kupiti, ali mo-žete stvoriti.

Piše: prof. dr Bogomir Kovač autor: Prof. dr sc. Mladen vedriš

Velika depresija koja je potresla svi-jet od 1929. do 1933. godine savla-dana je idejom J. M. Keynesa, koji

je prepoznao potrebu kreiranja dodatne potrošnje, koja se može osigurati inve-sticijama podstaknutim politikom jefti-nog novca (niske kamate), kao i jednako snažnim podsticanjem javnih radova – naročito u infrastrukturi. U današnjoj, opet globalnoj krizi, u SAD su zaključili da je veliki broj izuzetno značajnih infra-strukturnih objekata sagrađen prije više od sedamdeset godina – kao javne inve-sticije koje su tada masovno zapošljavale, povećavale kupovnu moć, angažovale niz partnerskih preduzeća – i tako redom, podsticale ukupnu ekonomsku aktivnost na nacionalnom i međunarodnom planu.

Kako danas stoji stvar s investicijama, u svijetu, u Europi, i naravno, u Hrvatskoj? Na globalnom nivou, naročito u SAD, od 2008. godine značajno je ulagano u sta-bilizaciju finansijskog sektora, naročito vodećih banaka. Zatim je na red došao realni sektor i potpora automobilskoj in-dustriji, ugovori sa avio-industrijom, kao i fiskalni podsticaji za nove tehnološke investicije, ali unutar nacionalnih gra-nica. Europa, odnosno Europska unija,

59mart 2012 www.instore.ba

PoGLed iZ HrvatSKe PoGLed iZ SrBije

Tajne igre sa javnim dugomautor: Milan ćulibrk, urednik u nin-u

V lada Srbije uspjela je ’preko noći’, za samo mjesec dana, da smanji javni dug zemlje ispod zakonskog

maksimuma od 45 posto bruto domaćeg proizvoda! Za ovu vijest bi u normalnim uslovima svaka vlada, pa i kabinet pre-mijera Mirka Cvetkovića, zaslužila sve pohvale. Ovoga puta, međutim, nema ni jednog razloga za to.O čemu se radi? Obaveze države prema domaćim i stranim povjeriocima nisu uopšte smanjene. Čak su simbolično po-rasle, sa 14,46 milijardi eura u decembru prošle na 14,47 milijardi eura u januaru ove godine. No, iako je javni dug uvećan za 10 miliona eura, prema računici Mi-nistarstva finansija, njegov udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) smanjen je sa 45,1 na 43,2 posto!?Nema sumnje da bi jedan od najpozna-tijih fudbalskih komentatora sa prostora bivše SFRJ, Mladen Delić ovakvu raču-nicu prokomentarisao u svom stilu, kao kada je fudbalska reprezentacija SFRJ postigla odlučujući gol u posljednjim se-kundama utakmice: „Ma ljudi moji, je li to moguće? Prava ludnica.“I računica Ministarstva finansija Srbije je ‘prava ludnica’. Ili je neko u Vladi Srbije zaslužio Nobelovu nagradu za matema-tiku, ili u njihovim proračunima nešto ‘debelo’ ne štima. Cinici će reći da je pri-je neko makroekonomske bilanse toliko ‘štimovao’ da se malo preigrao. Ako jeste, onda je možda i to dio razloga zašto je MMF prekinuo aranžman sa Srbijom iz predostrožnosti. No, umjesto štednje, koju je početkom marta na Biznis forumu na Kopaoniku

premijer Cvetković teška srca najavio i to samo dva mjeseca pred izbore, bilo je lakše vještački ‘naduvati’ BDP. Kako dru-gačije objasniti da je prošle godine, uz procjenjeni privredni rast od dva posto, BDP Srbije, prema računici Ministarstva finansija, povećan sa 29,02 na čak 32,99 milijardi eura! Samo jedan digitron, onaj koji koriste u Ministarstvu finansija, pokazuje da je to rast od dva posto. Svi ostali pokazuju da se radi o povećanju BDP-a u eurima za 13,68 procenata! Tu nije kraj finansijskoj ‘gimnastici’. Su-protno opštem uvjerenju građana da od izbijanja krize žive sve lošije, njihov je standard, opet prema računici Ministar-stva finansija, osjetno porastao u protekle dvije godine, jer je BDP po stanovniku povećan sa 3.981 na čak 4.543 eura. Ako je to već tako - zašto onda predsjednik Boris Tadić i premijer Cvetković tvrde da će Srbija u dogledno vrijeme izaći iz kri-ze? Najkasnije krajem ove ili početkom 2013. Pa, kakva kriza, ako je ‘po glavi’ svaki stanovnik Srbije u 2011. imao na raspolaganju 572 eura više nego godinu dana ranije? Malo li je 50 eura mjesečno? Biće da je ovih povišica, ipak, bilo samo u papirima Ministarstva finansija i da su one imale jedini cilj da se poveća obim moguće javne potrošnje u ovoj godini. Na stranu što bi ovi podaci posebno mo-gli da ‘razgale’ penzionere, koji još pamte kako su ‘po glavi’ u septembru 2008. do-bili jednokratno povećanje penzija za 10 posto, a sada u eurima dobijaju između 20 i 30 posto manje nego prije povišice! Ipak, nije sve tako crno. Da je nekome u Vladi palo na pamet da BDP za ovu godinu projektuje na 50 milijardi eura, sada bi nam javni dug bio manji od 29 posto. Ni tada se niko u Nemanjinoj 11 ne bi osvrtao na tvrdnje Narodne banke i Fiskalnog savjeta da je javni dug iznad zakonskog maksimuma i da se mora sma-njivati. Koliko bi tek tada pojedini funkcioneri mogli dodatno da zadužuju državu. I da još više zamajavaju građane kako Srbija nije prezadužena i kako nam ne prije-ti opasnost od grčkog scenarija. Bar do majskih izbora, a poslije kako bude. Uo-stalom, većinu i sadašnjih i bivših mini-stara zaista ne brine ko će i kako vraćati dugove. U suprotnom, ne bi nam se stal-no ponavljale iste greške da se zajmovi, ako već moraju da se uzimaju, koriste za potrošnju, a ne za investicije u infrastruk-turu, bez koje će sve manje stranaca že-ljeti da investira u Srbiju.

odlučno je odreagovala određenom vre-menskom distancom. Vodeće ekonomije Njemačke i Francuske uložile su značaj-na sredstva u stabilizaciju finansijskog sektora i automobilske industrije, koja se uz građevinarstvo smatra pokretačem ekonomskog rasta, kao i izuzetno važnim sektorom za održavanje i rast ukupne za-poslenosti.

I sada – šta je sa nama u Hrvatskoj? Inve-sticije su od polovine devedesetih godina bile stalno prisutne. Otpočelo je građe-vinskom obnovom porušenog dijela dr-žave nakon rata od 1995. do 2000. a zatim se od 2002. nastavilo sa visokim ulaganji-ma u izgradnju saobraćajne infrastruk-ture (procjenjuje se da je tu uloženo više od 7 milijardi eura, i to, naravno, kredit-nih sredstava). Novi auto-putevi su nam svima srcu prirasli. Ali, problem je onaj finansijsko-bilansni: putarine ni izdaleka nisu u mogućnosti da podmire troško-ve održavanja i dospjelih rata kredita. I sada – pravo je pitanje: zašto nisu i kada će? Zato što logistički stvoren novi eko-nomski prostor nije uporedo i razvojno popunjavan isto tako novim, privatnim investicijama preduzetničkog sektora.

I sada – kako dalje? Vladine najave novih investicija u sektoru infrastrukture u svr-hu otklanjanja uskih grla su dobrodošle, ali uz dva bitna ali. Prvo je da se inve-sticiona klima mora u cijelosti popraviti, a shodno tome proširiti mogućnosti i na sektor prerađivačke industrije. Drugo ali je da više ne postoji novi značajan prostor za javno zaduživanje. Izvori finansiranja moraju se vezati za podsticanje green field investicija, uz angažovanje doma-ćeg i vanjskog privatnog kapitala, koji će ulagati imajući u vidu profitabilnost tako ostvarenih ulaganja. Kao što su to učini-li u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Polj-skoj... u svojevrsnom interesnom saglasju i uz aktivnu potporu države na lokalnom nivou. To je dosta teže i zahtjevnije: uredne zemljišne knjige, stručni kadar, realno radno zakonodavstvo i kvalitetni prateći javni servisi. Ali tada je to održivi trajni učinak.

Zapravo, to je jednostavno. Državi od 4,5 miliona stanovnika, dužnoj gotovo 50 milijardi eura, alternative za bolji ži-vot njenih građana i nema. Stoga, nije pitanje – javne ili privatne investicije; je-dina dobitna kombinacija su i javne, ali fokusirane i efikasno upravljane, i priva-te, temeljene na ukupnoj konkurentskoj sposobnosti. Jedino tako, i samo tako, raste optimizam potrošača, a samim tim i njihova realna potrošnja.

60 mart 2012 www.instore.ba

InKategorija

tečnoSt Za iSPiranje uSta

za zdraviji osmijeh Prvi poznati podatak o tečnosti za ispiranje usta koja je korištena za liječenje oboljenja desni (gingivitisa) datira iz 2.700. godine p.n.e. tek 50-ih i 60-ih godina 20. vijeka dolazi do otkrića dejstva pojedinih aktivnih supstanci na zubni plak, i od tada dolazi do većeg interesovanja za korištenje ove kategorije proizvoda.

autor: dr Marko živanović, johnson&johnson

Tečnosti za ispiranje usta predstavljaju veoma važnu kategoriju proizvoda u sklopu oralne higijene. U os-novi postoje tri različita tipa tečnosti za ispiranje usta. Antibakterijske tečnosti koje smanjuju broj bakterija u ustima i sprečavaju nastanak zubnog plaka i oboljenja

desni i eliminišu neprijatan zadah iz usta. Drugi tip su tečnosti koje sadrže fl uoride i namjena im je jačanje zubne gleđi i pre-vencija karijesa. Treći tip predstavljaju terapijske tečnosti za is-piranje usta koje pomažu u liječenju određenih lezija u ustima. Zahvaljujući modernoj tehnologiji proizvodnje, danas imamo tečnosti za ispiranje usta koje imaju višestruku namjenu.

tečnosti za ispiranje usta kroz istoriju

Razni preparati za osvježenje daha i pranje zuba su korišteni od davnina. Prvi poznati podatak o tečnosti za ispiranje usta koja je korištena za liječenje oboljenja desni (gingivitisa) datira iz 2.700. godine p.n.e. Mnoge stare civilizacije uključujući Egipat, Kinu, Grčku i Rim su imale recepte za ovakve preparate, koji su nerijetko bili i štetni za zubnu gleđ. Tek početkom 19. vijeka, kada je otkrivena moderna pasta za zube, postali su dostupni zaista efi ksani proizvodi za oralnu higijenu. Jedan od najpozna-tijih svjetskih brendova, Listerin, je formulisan još 1879. godine i u prodaji se nalazi i danas. Tek 50-ih i 60-ih godina 20. vijeka dolazi do otkrića dejstva pojedinih aktivnih supstanci na zubni plak i od tada dolazi do većeg interesovanja za korištenje teč-nosti za ispiranje usta.

Sastav tečnosti za ispiranje usta

Tečnosti za ispiranje usta se generalno razlikuju prema njiho-vim aktivnim supstancama koje su nosioci antibakterijskog dej-

stva. To mogu biti timol, eukaliptol, heksetidin, metil salicilat, mentol, hlorheksidin glu-konat, benzalkoni-jum hlorid, cetil-piridinium hlorid, vodonik preksid i druge. Kao do-datak često sadr-že fl uoride i neke druge supstance,

radi proširenja spektra dejstva. Pored aktivnih supstanci sa-drže i rastvarač (voda ili alkohol), razne zaslađivače (sorbitol, natrijum saharin, ksilitol), boje, stabilizatore i dr. U zavisnosti od namjene i aktivnih supstanci, mogu se koristiti svakodnev-no u sklopu higijene usne duplje, ili pak periodično i određeni vremenski period za liječenje pojedinih oboljenja i stanja usne duplje.

Budućnost tečnosti za ispiranje usta

Tečnosti za ispiranje usta danas imaju veoma važnu ulogu u oralnoj higijeni. Naučna istraživanja su pokazala da dodatak tečnosti za ispiranje usta svakodnevnom režimu oralne higi-jene, može drastično pomoći u sprečavanju nastanka karijesa zuba i oboljenja desni. U svijetu je ova kategorija proizvoda veoma zastupljena, dok kod nas bilježi značajan rast posljednjih godina i ima veliki potencijal. Procenat ljudi koji koristi ovu kategoriju proizvoda u zemljama u okruženju je oko 10 posto. Poređenja radi, u Europi je u prosjeku oko 30 posto, dok u Velikoj Britaniji i SAD taj broj prelazi 50 posto. Ovo je samo još jedan pokazatelj ogromnog potencijala ove kategorije pro-izvoda. Hipermareketi, supermarketi i drogerije predstavljaju ključne lance prodaje za proizvode ove kategorije. U prodaji kod nas se nalazi veliki broj različitih tečnosti za ispiranje usta, poznatih svjetskih proizvođača. Neki od proizvoda iz ove ka-tegorije na našem tržištu su Listerin, Aquafresh, Parodontax, Plax, Curasept i drugi. Ključ za rast ove kategorije proizvoda se nalazi u edukaciji kupaca i objašnjenju značaja i koristi koje imaju upotrebom tečnosti za ispiranje usta. Pozicioniranje pro-izvoda u bloku oralne higijene, zajedno sa četkicama i pastama za zube, može imati veliki uticaj. Također, razne promotivne i edukativne aktivnosti u prodajnim objektima, mogu pomoći da potrošačima približe ovu kategoriju proizvoda.

SVAKE S

EDMICE

500 KM

OGLAS ZA PROGRESIV 3U1_BiH.indd 1 3/30/12 11:33 AM

62 mart 2012 www.instore.ba

regija62

CeeMea BuSineSS GrouP: anaLiZa tržišta u reGiji

šta se ’piše’ komšijama

Kontakt: nenad Pacek, nenad.pacek@globalsuccessadvisers.eu

rezultati istraživanja ‘Cee business benchmarking survey’, koje je sprovela CeeMea Business Group, daju pregled ekonomske situacije u prethodnoj godini i prognoze za 2012. na tržištima centralne i istočne europe. u prethodnom broju analizirali smo domaće tržište, a u ovom se bavimo ključnim ekonomskim podacima, prognozama rasta i trendovima zarade u fMCG sektoru u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.

Slovenija: Veliko sakaćenje privrede

Hrvatska: Prehrambeni sektor najbolje poslovao u 2011.

Slovenija je u posljednja dva kvartala prošle godine zapala u tehničku recesiju. i u ovoj godini će osjetiti blaži oblik recesije usljed slabljenja tržišta europske unije i strožijih ekonomskih programa nove vlade.

Negativni činioci, koji sprečavaju brži oporavak Slovenije, su osla-bljene banke, dužnička kriza, pre-

zadužene kompanije, slabije povjerenje potrošača, visoka nezaposlenost i mnogo slabija izvozna tržišta u euro zoni. Kre-tanje prodaje i profita po kompanijama bilo je ispod očekivanja, a 2012. godina će vjerovatno biti i lošija. Vanjski dug iznosi 110 posto BDP-a. Kompanije, domaćin-stva i vlada će u naredne dvije godine biti prisiljeni da se oslobode duga. Bonitetne agencije su loše ocjenile fiskalno stanje u Sloveniji. Nova vlada Janeza Janše prisi-ljena je na stroge ekonomske rezove.

Ključni ekonomski podaci

Javni dug je, prema međunarodnim stan-dardima, relativno nizak i dostiže 44 posto, a sa trenutnom tendencijom, do 2014. godine će dostići 50 posto BDP-a (što je još ispod mastrihtskog praga od 60 posto i trenutnog prosjeka u Europskoj uniji od oko 90 posto). Prije četiri godine, u 2008. javni dug Slovenije iznosio je 22 posto. Bruto vanjski dug iznosi 112 po-sto BDP-a, ali direktan vanjski dug iznosi samo 16 posto i od te brojke ništa ne ide pod kratkoročni dug. Zato ne očekujemo makroekonomske probleme koji bi proi-zašli iz visokog vanjskog duga (bar ne dok banke ne budu likvidne, što će im omo-gućiti Europska centralna banka), ali će se

Slovenija: Prihodi i profiti 2011-12SlovenijaSvi sektori: prodajne performanse i prikaz

Svi sektori: prodajne performanse i prikaz

Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmaring anketa, jun i decembar 2011

pad za više od 10% pad od 1 do 10% bez rasta 1 - 5% rasta 5 - 10% rasta 10 - 15% rasta15-20% rasta 20-30% rasta više 30% rasta

Prihod 2011 (Jun)

Prihod 2011 (Dec)

Prihod 2012 (Jun)

Prihod 2012 (Dec)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Profit 2011 (Jun)

Profit 2011 (Dec)

Profit 2012 (Jun)

Profit 2012 (Dec)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

pojaviti negativne posljedice razduživa-nja. Budžetski manjak opet je visok i ove godine će najverovatnije iznositi 5 posto.

Prognoze rasta

Privredni rast u Sloveniji, u periodu od 2004. do 2008. godine, u prosjeku je izno-sio pet posto. U 2009. BDP je opao za 8,1 posto (više od bilo koje države u EU). U 2010. napredak je iznosio 1,2 posto, dok je euro zona nastavila da slabi. Tako je pro-sječni privredni napredak u prošloj godini iznosio tek 0,6 posto, i to prije svega za-hvaljujući izvozu, dok je domaća scena za-bilježila loše rezultate. Prognoze za 2012. godinu bilježe pad BDP-a od 0,2 posto. Domaća potražnja bit će veoma loša.

trendovi zarade u fMCG sektoru

Tri četvrtine kompanija u sektoru proi-zvoda široke potrošnje zabilježilo je po-rast, ali uglavnom vrlo mali. Kod jedne četvrtine, u poređenju sa 2010. godinom, profita gotovo da nije ni bilo. Kod 20 po-sto prehrambenih preduzeća zabiljeležen je dvocifren rast, prije svega zahvaljujući lansiranju novih proizvoda.

Hrvatska će tokom 2012. opet biti u blagoj recesiji, pa postoji prijetnja daljeg smanjivanja kreditnog rej-

Skoro 40 posto kompanija nije uspjelo da ostvari rast prodaje, a više od 40 posto nije ostvarilo dobit u 2011. godini. većina njih je u svojim proračunima predvidjela rast u jednocifrenom procentu, i to prije svega, strogom kontrolom troškova

tinga. Domaća potražnja i korporativna prodaja će nastaviti borbu tokom 2012. i 2013. godine zahvaljujući uticaju sadaš-

Bh. građani za prosječnu platu mogu da kupe 604 hljeba ili 563 litra mlijeka ili pak 331 litar dizela.

63mart 2012 www.instore.ba 63

njeg i budućeg visokog vanjskog duga, slabljenju izvoznih tržišta i nadolazećoj štednji. Visoki vanjski dug, koji sada već premašuje stopostotni iznos BDP-a, smanjenje potrošnje na nivou države, kompanija i potrošača, rast nezaposleno-sti, visoke kamatne stope, visoka potraži-vanja između kompanija, nepostojanje fi-skalnog ili monetarnog podsticaja, samo su neki od faktora koji će spriječiti brži oporavak rasta i korporativne prodaje u bližoj budućnosti.

Ključni ekonomski podaci

Vanjski dug sada iznosi 103 posto BDP-a. Hronično visok deficit platnog bilan-sa tokom godina povećao je sam vanjski dug, mada trenutni deficit za sada nije problem obzirom da je nastavljen pad uvoza. Javni dug u ovom trenutku dostiže gotovo 50 posto vrijednosti BDP-a. Nova vlada će morati da napravi program šted-nje tokom 2012. godine. Devizne rezerve trenutno iznose 11,2 milijarde eura, što je za 10 posto više u posljednjih 12 mje-seci (ali je zato bruto vanjski dug nešto veći od 47 milijardi eura). Rezerve bi se

Srbija: Labava fiskalna politika

Rast u 2011. vjerovatno nije bio veći od 1,7 posto (1,4 posto u najgorem, a 1,9 posto u najboljem slučaju).

Pošto eurozona sada ulazi u blagu rece-siju, očekujemo da će Srbija ove godine usporiti rast na svega 1,2 posto (0,8 posto u najgorem, a 1,5 posto u najboljem slu-čaju). Srbija je mirnija po pitanju izmiri-vanja svojih kreditnih obaveza i ubuduće će obezbijediti više finansija iz domaćih izvora, izraženih u domaćoj valuti. Oče-kuje se da će se obustavljeni pregovori sa MMF-om dobro završiti, ali će država vjerovatno biti primorana na umjerenu

mogle smanjiti u prvoj polovini go-dine ukoliko centralna banka nastavi intervencije protiv depresijacije.

Prognoze rasta

Nakon pada od više od sedam posto u periodu od 2009. do 2010. Hrvat-ska je zabilježila rast u 2011. godini, ali on sigurno nije bio veći od 0.3 posto. Dosta domaćih kompanija se nalazi na rubu bankrota, boreći se sa nenaplaćenim potraživanjima i nedostatkom obrtnih sredstava. Uzi-majući u obzir značajno smanjenje na ključnim izvoznim tržištima, kao i pro-gram štednje, BDP će se vjerovatno opet smanjiti za 1 posto u 2012. godini. Rast će dostignuti 1.2 posto u 2013. godini, a rast od preko 2 posto očekuje se tek u 2014. godini. Domaća potražnja je još uvijek slaba.

trendovi zarade u fMCG sektoru

Prehrambeni sektor najbolje je poslovao u odnosu na sve ostale sektore u prošloj godini, ali su rezultati značajno narasli

Budžetni deficit će najvjerovatnije biti viši od četiri posto nakon sličnih rezultata ostvarenih u 2011. Korporacije uglavnom očekuju jednocifreni rast, ali sa lošijom ekonomijom i većom stopom nezaposlenosti, sve proizvođače robe široke potrošnje čeka borba u 2012.

Hrvatska: Prihodi i profiti 2011-12

Svi sektori: prodajne performanse i prikaz

Svi sektori: prodajne performanse i prikaz

Prihod 2011 (Jun)

Prihod 2011 (Dec)

Prihod 2012 (Jun)

Prihod 2012 (Dec)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Profit 2011 (Jun)

Profit 2011 (Dec)

Profit 2012 (Jun)

Profit 2012 (Dec)

Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmaring anketa, jun i decembar 2011

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

pad za više od 10% pad od 1 do 10% bez rasta 1 - 5% rasta 5 - 10% rasta 10 - 15% rasta15-20% rasta 20-30% rasta više 30% rasta

Bosna i Hercegovina: Prihodi i profiti 2011-12

Svi sektori: prodajne performanse i prikaz

Svi sektori: prodajne performanse i prikaz

Prihod 2011 (Jun)

Prihod 2011 (Dec)

Prihod 2012 (Jun)

Prihod 2012 (Dec)

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Profit 2011 (Jun)

Profit 2011 (Dec)

Profit 2012 (Jun)

Profit 2012 (Dec)

Izvor: CEEMEA Business Group CEE Benchmaring anketa, jun i decembar 2011

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

pad za više od 10% pad od 1 do 10% bez rasta 1 - 5% rasta 5 - 10% rasta 10 - 15% rasta15-20% rasta 20-30% rasta više 30% rasta

zahvaljujući veoma dobroj turističkoj se-zoni. Većina kompanija iz ovog sektora ostvarila je jednocifren rast. Očekivan rast prodaje za 2012. kreće se između pet i 10 posto. Sveukupna potrošnja domaćinstava trenutno je za nekih 11 posto niža nego tokom 2008. godine. Kompanije koje pro-daju premium proizvode bilježe manju prodaju od navedenog prosjeka. Diskonti i privatne robne marke povećavaju udio u maloprodaji. Maloprodaja je porasla za je-dan posto godišnje, ali je u posljednja dva mjeseca doživjela oštar pad.

štednju, koja će nanijeti štetu kompani-jama koje zavise od vlade.

Ključni ekonomski podaci

Vanjski dug je oko 75 posto BDP-a (viši nego što bi trebalo) i na nivou je optere-ćujućeg duga koji će ugroziti razvojni po-tencijal u naredne dvije godine. 71 posto svih pozajmica su u stranim valutama i ovo se odražava na domaćinstva i korpo-rativne finansije (zbog devalvacije dinara u posljednjih nekoliko godina). Javni dug je sada dostigao 46 posto BDP-a (polo-vina eurozonskog prosjeka, ali premašuje zakonski limit od 45 posto BDP-a). Defi-cit tekućeg računa je prije krize bio dvo-cifren, i još uvijek je viši od sedam posto BDP-a (da izbjegne devalvaciju, Srbiji će biti potrebno dovoljno direktnog stranog ulaganja da premosti tu razliku na zdrav način). Rezerve strane valute su porasle u toku 2011. na 12 milijardi eura (uglav-nom zbog prodaje posljednog eurobon-da), ali će centralna banka možda biti primorana da se ponovo osloni na dinar.

Prognoze rasta

Prosječan stvarni rast BDP je iznosio 6,3 posto od 2004. do 2008. Poslije recesivne 2009., Srbija je iz recesije izašla u 2010. sa rastom od jedan posto. U prvoj polo-vini 2011., rast je dostigao 2,7 posto, ali je oslabio u drugoj polovini godine sa sla-bljenjem izvoznog tržišta i naglim padom prodaje. Izvoz (kojim dominiraju sirovi-ne i metali i njihove visoke globalne cije-ne) sada slabi u odnosu na snažan rast u prvoj polovini 2011. Fiskalna politika će također ostati relativno labava – budžetni deficit će najvjerovatnije biti viši od četiri posto nakon sličnih rezultata ostvarenih u 2011.

trendovi zarade u fMCG sektoru

Proizvođači ostale robe široke potrošnje su prošli mnogo bolje od proizvođača hrane i pića. Petina proizvođača robe ši-roke potrošnje nisu postigli rast u prodaji, ali je 40 posto kompanija postiglo dvoci-fren rast i 40 posto kompanija jednoci-fren rast. Porast profita proizvođača robe široke potrošnje bio je dobar, uglavnom jednocifren. Kompanije očekuju slabiju ekonomiju u 2012. - većina očekuje do 10 posto rasta i prodaje i profita. Porast profita dostignut je zahvaljujući dobroj kontroli troškova.

Svoju poslovnu karijeru u Hen-kelu Adnan Misimović je počeo u regionalnom marketinškom odjelu (Regional Marketing Unit) u Beču na poziciji Tra-

ineer Brand Manager. Radeći u timu sa još dvoje kolega, dvije godine je bio zadužen za strateški marketing Henke-lovog brenda Rex u 35 zemalja central-ne i istočne Europe (CEE). ”Iako smo nominalno bili zaduženi za zemlje istočne Europe, regija CEE pored europskih uklju-čuje i par azijskih država poput Mongolije ili Tadžikistana. Naš posao je bio formuli-sati marketinški miks koji će biti pozitivno prihvaćen u svim zemljama, neovisno da li se potrošač nalazi u BiH, Poljskoj ili Gruzi-ji”, kaže Adnan Misimović. Kako ističe, tim zadužen za marketing je bio sastav-ljen od kolega iz svih istočnoeuropskih zemalja. U njegovom užem timu su bili Ruskinja koja je bila voditelj odjela, te Ukrajinac i Austrijanac kazahstanskog porijekla. “Moj veliki šok tokom prvog dana na poslu je bio kada sam shvatio da se u mojoj kancelariji priča ruski jezik, a ne engleski ili njemački”, s osmijehom ističe Misimović.

Prema njegovim riječima, najinteresan-tniji projekti na kojima je radio su bili snimanje nove TV reklamne kampanje te dizajn nove linije proizvoda. Također, radili su mnogobrojna istraživanja trži-šta različitih zemalja o navikama i sta-vovima potrošača, te izradu dugoročnih planova za 2020. godinu gdje su iznoše-ne pretpostavke kako će svijet izgledati za nekoliko godina i kakve će se promje-ne desiti u svakodnevnom načinu života.

Nakon dvije godine u Beču, prelazi na poziciju Junior Brand managera u Hen-kelu Srbija sa sjedištem u Beogradu. Njegova odgovornost je bila operativ-ni marketing brendova Persil, Merix i Perwoll na tržištima Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije. Posao mu se sa-stojao u osmišljavanju što jače promotiv-ne aktivnosti koje će zadovoljiti prodaju i povećati učešće Henkelovih brendova na tržištu. “Iako sam i dalje radio u marke-tingu, moj posao se jako razlikovao od onoga što sam do tada radio u Beču. Moglo bi se reći da se strateški marketing bavi teorijom, a operativni praksom. Zbog toga mi je jako drago što sam imao priliku učestvovati i u kreiranju strategije u Henkelu CEE i u nje-

noj implementaciji u Henkel Srbija”, kaže Adnan uspoređujući svoje pozicije u toj kompaniji.

Međutim, zanimljivost cijele priče je da je zamalo završio u konkurentskoj kom-paniji. U pitanju je Procter&Gamble. Učešće na njihovom petodnevnom se-minaru je definitvno odredilo njegovu karijeru. “Učestvovao sam na petodnevnom seminaru Raising Stars u Beogradu koju je organizovao Procter&Gamble. Da bih se uopšte kvalifikovao za taj seminar, morao sam proći dva testa i tri intervjua. Tu je bilo okupljeno dvadesetak studenata završne godine iz cijelog Balkana, gdje smo tokom dana slušali predavanja P&G menadžera o prodaji, marketingu i finansijama, dok smo naveče u grupama radili na studiji slučaja koja se bavila tržištem omekšivača za veš u Slovačkoj”, opisuje nam Adnan Misimo-vić. Sve vrijeme sa učesnicima seminara su bili ljudi iz Procter&Gamblea koji su striktno pratili sve aktivnosti gru-pe, te zapisivali njihove ideje te odnos sa kolegama u grupi. Kako Adnan kaže, njihov cilj je bio identifikovati najbolje pojedince te ih privući ih u svoje redo-ve. Inače, politika Procter&Gamblea je isključivo zapošljavanje ljudi sa tek zavr-šenim fakultetom. “U tih pet dana naučio sam jednako koliko i u četiri godine studija”, napominje sadašnji voditelj marketinga Megamixa.

Iskustvo koje je stekao tijekom rada u Henkelu je neprocjenjivo. Upoznao je sistem rada u multinacionalnim kom-panijama te neke principe nastoji primi-

A TEK MU jE 25 GODiNA

razgovarao: Mario trojer

adnan MiSiMović, voditeLj MarKetinGa, MeGaMix

iako ima svega 25 godina, adnan Misimović već ima zavidnu poslovnu karijeru. radio je na poslovima marketinga Henkela u austriji te Srbiji. tu je ispekao zanat da bi se vratio u porodičnu firmu gdje je sada voditelj marketinga.

64 mart 2012 www.instore.ba

moja karijera

65mart 2012 www.instore.ba

jeniti na sadašnjem radnom mjestu. “U velikim multinacionalnim kompanijama poput Henkela, P&G-ja ili Coca-Cole po-stoji jasna podjela posla kad je marketing u pitanju. Brand manageri prave brief, na primjer šta TV reklama treba da komu-nicira potrošačima i koji su željeni efekti. Međutim, samo snimanje TV reklama rade profesionalne marketinške agencije, a uloga Brand Managera je da ih kontroliše i usmje-rava. Tako se smanjuje prostor za improvi-zaciju i dolazi se do mnogo boljih rezultata nego u slučaju da firma sama pokuša i osmi-sliti reklamu i uraditi produkciju”, opisuje nam način rada velikih kompanija te na-pominje kako je najbitnije da reklamna poruka ne smije sadržavati više od jedne poruke jer, u suprotnom potrošači će je teže pamtiti.

U borbi za što bolju poziciju na tržištu, Adnan posebno ističe prednost malih firmi nasuprot multinacionalnih kom-panija na lokalnom nivou. Prednost lokalnih firmi je njihov marketinški na-stup prilagođen potrošačima u njihovoj zemlji. “Kod nas se znaju ponekad napravi-ti fantastične reklame sa lokalnim elemen-tima, poput legendarne reklame za Arix sa Đurom sa sloganom ‘Fakat miriše bijelo!’. Ta reklama se prestala emitovati prije više od deset godina, ali je se ljudi i dalje sjećaju. U novije vrijeme, svidjele su mi se reklame za vodu Kap sa Bruce Leejem i Sarajevski Kiseljak sa Radetom Šerbedžijom”, izdvaja-jući primjere dobre reklamne kampanje.

Prema njegovim riječima, ono što raz-dvaja multinacionalne kompanije od lo-

kalnih, pa tako i bh. kompanija, je veliko ulaganje u istraživanje tržišta. Svaki novi proizvod, nova reklama, novi dizajn pa-kovanja, novi miris prvo prođe nekoliko kontrola kod potrošača prije lansiranja na tržište. “Rade se ankete, intervjui 1 na 1, fokus grupe, simulacije police u super-marketu, posjete domaćinstvima itd. Postoji poznata izreka da je 50 posto novca ulo-ženog u marketing sigurno gubitak novca, ali je problem odlučiti kojih je to 50 posto. Istraživanja tržišta ne garantuju uspjeh, ali smanjuju šansu za neuspjehom”, govo-ri nam Adnan te otkriva da kontinuitet poruke igra jako bitnu ulogu. Mnogi uspješni brendovi ponavljaju istu poru-ku po dvadeset godina, a i reklame su sličnog tipa. Ukoliko se reklama često mijenja, mala je šansa da će je potrošači zapamtiti.

Nakon godinu dana provedenih u Hen-kel Srbija, Adnan se odlučio vratiti kući. “Trebao sam odlučiti da li želim nastavi-ti živjeti u Beogradu i potpisati dugoročni ugovor. Međutim, uvijek sam znao da ću se prije ili kasnije vratiti u Sarajevo. Tu su moja porodica, moji prijatelji, utakmice Željezničara, i to je mjesto gdje želim gra-diti svoju karijeru i porodicu, tako da sam procijenio da je ovo možda pravi trenutak za povratak”, otkriva nam svoje razloge povratka u Bosnu i Hercegovinu. U isto vrijeme se priključuje distribucijskoj fir-mi Megamix gdje vodi odjel marketinga. ”Moja želja je da znanje koje sam usvojio radeći u Henkelu u potpunosti prenesem na svoje kolege. Nadam se da ćemo uspjeti biti od pomoći postojećem timu da zajedno ostva-rimo bolje poslovne rezultate”.

Adnan ima diplomu Ekonomskog fakul-

teta u Sarajevu, diplomirao je na smje-ru marketinga. Od samog početka svog studija privlačila ga je praktična pri-mjena stečenih znanja. ”Zbog toga sam uvijek nastojao učestvovati u takmičenjima za izradu najboljeg poslovnog ili marke-ting plana za neku stvarnu kompaniju, te u studijama slučaja (case studies) koje su se bavile problemima iz prakse”. Aktivno je učestvovao u izradu marketing plana za Klasovu tjesteninu, poslovnog plana za VGT Osiguranje, te strategije ulaska na tržište Srbije za Obi. Jedan od značajni-jih rezultata je osvojeno prvo mjesto u konkurenciji 50 studenata iz svih zema-lja Jugoistočne Europe na takmičenju Balkan Case Challenge koje se održalo u Beču. Tema je bila izrada dugoročne strategije austrijskog osiguranja Vienna Insurance Group. Bio je također član grupe studenata Ekonomskog fakulteta koja je osvojila peto mjesto u svijetu na takmičenju IAA’s InterAd. ”Definitivno bih savjetovao svim studentima biznisa da učestvuju na što više sličnih takmičenja i seminara, jer će osim iskustva steći i mno-gobrojne kontakte u poslovnom svijetu, koji im mogu biti od velike pomoći pri zapošlja-vanju.’’

Adnanova skrivena želja je MBA studi-ja u francuskoj školi za poslovne ljude Insead. Trenutno, zbog obaveza u ko-mapniji Megamix, ova njegova želja je odgođena do daljnjeg. “Shvatio da bi bilo jako teško opravdati cijenu studija na Inse-adu platom koju primam u Bosni i Herce-govini, tako da sam tu ideju odložio za neko vrijeme”, završio je svoju priču Adnan Misimović.

66 mart 2012 www.instore.ba

InStore u razgovoru sa…66

InStore u razgovoru sa…

Poslovođama supermarketa odgovornost, asertivnost, sklonost timskom radu i otvorenost neki su od osnovnih atributa potrebni uspješnom poslovođi. Posjetili smo dva veća tržna centra i razgovarali o izazovima rad-nog dana.

razgovarala: Katarina Sulić

Marija Marić, fiS

Marija Marić radi na rukovodećim pozi-cijama u Fisu posljednjih 12 godina. Na pitanje što je glavna preokupacija njenog radnog dana, Marija odgovara: „Praćenje asortimana, dakle stalna komunikacija sa službom nabave a sve sa ciljem ispunjavanja rokova datih kupcima, i naravno, što kvali-tetnije i atraktivnije ponude. Tu je i kontakt sa kupcima, pomoću kojih, uz rješavanje te-kućih situacija saznam i na koji način mo-žemo poboljšati svoju uslugu. Svakog dana naučim nešto novo“. Najteži dio posla koje radno mjesto poslovođe podrazumijeva, za Mariju je nezadovoljstvo kupca. Iako u većini slučajeva izazvano tehničkim ra-zlozima ili postavljenim rokovima pre-ciziranim ugovorima sa proizvođačima, nezadovoljstvo kupca je reakcija koju ne želi niti jedan trgovac.“Ulažemo zaista mnogo timskog napora i volje u rad i pristup kupcima, i sa zadovoljstvom mogu konsta-tirati da uspijevamo zadržati njihovo po-vjerenje“. Prodaju unapređuju planskim i kontinuiranim akcijskim ponudama na godišnjem nivou i nagradnim igrama u kojima kupci zaista rado učestvuju.

Na pitanje kako bi opisala bh. potroša-če, Marija odgovara: „Na žalost, kupovna moć je ono što ih diferencira. Samo 10 posto

edita Milišić, MerCator

Edita Milišić, poslovođa je Mercator supermarketa Galeri-ja okusa, u tržnom centru Alta u Sarajevu, od 2010. godine, a uposlenik Mercator BH od 2006. Edita ističe kako je njen posao vrlo složen i zahtijeva an-gažman i učešće u svim proce-sima poslovanja u trgovini. Na pitanje koji je najteži dio posla koje to radno mjesto podrazu-mijeva Edita odgovara: „Rad sa ljudima je naš najveći izazov. Može biti izvor svakodnevnog za-dovoljstva, ali može biti i jako stre-san. Postoje situacije koje nije mo-guće predvidjeti, ali poslije njihovog uspješnog rješavanja svi postajemo još stručniji i više sigurni u posao koji radimo. Sve što radimo mora nas približavati cilju odlično obav-ljenog posla“.

kupaca zna šta za-ista želi, a ostalim je potrebna pomoć, sugestija i iskustvo našeg osoblja. Bh. potrošači su i ogle-dalo naše realnosti - sa malo raspolo-živih sredstava i puno kreativnosti pokušavaju doći do svojih ciljeva. Da-kle, snalažljivi su“ . I na kraju, vještine dobrog poslovođe vidi prije svega u građenju povjere-nja i jedinstva tima kojim rukovodi. Mnogo je načina, ali ja kroz svo-je dugogodišnje iskustvo insisti-

ra na stalnoj komunikaciji i motivaciji, ohrabrivanju novih ideja i inventivnosti. Insistira na odgovornosti. „Moj najveći adut je svakako moj tim, i zajednički moto: zadovoljan kupac“.

Prodaja u objektu se može unaprijediti isključivo kvalitetom usluge i ponude. „Budući da su naše trgovine urađene po Mercator standardima i da su to savremeno opremljeni objekti, mi možemo raditi samo na poboljšanju kvaliteta ponude i usluga, što svakodnevno i radimo i vjerujem da to naši cijenjeni kupci prepoznaju“. Opisujući da-našnjeg bh. potrošača Edita zaključuje: „Naši kupci su vrlo zahtjevni, sve više po-štuju sebe i svoj novac i sa pravom očekuju da dobiju najviše vrijednosti u trgovini za koju se odluče. To je za nas svakodnevna in-spiracija da dodajemo nove vrijednosti“. Za kraj smo je upitali koje sve vještine treba imati dobar poslovođa. „Dobar poslovođa treba imati zreo odnos prema radu i radnim obavezama, mora znati slušati, mora stva-rati pozitivnu i zdravu radnu atmosferu, kreirati osjećaj pripadnosti kolektivu. Tako-đer je važno da ima onaj unutrašnji osjećaj za procjenu ljudi i situacija koji je presudan za kvalitetnu odluku ili rješenje problema. Važno je da ima otvoren i direktan pristup u komunikaciji sa ljudima“, zaključuje Edita.

67mart 2012 www.instore.ba

inPoslovi

PraZniCi i SLoBodni dani u BiH

Veliki broj zaposlenih u BiH bez slobodnih dana

izvor: Portal Posao.ba

Zaposleni stanovnici Bosne i Hercegovi-ne, i u privatnom i javnom sektoru, imaju pravo na zakonom propisane slobodne, odnosno neradne dane za vrijeme me-đunarodnih, vjerskih i državnih praznika. Tako zaposleni u privatnom sektoru BiH, njih 68 posto ima slobodne dane za vrije-me međunarodnih praznika. Preostala 32 posto ispitanika to pravo ne ostvaruje jer se ne poštuju svi ili se uopšte ne poštuju međunarodni praznici, od čega 7 posto ispitanika radi jer to priroda njihovog posla zahtijeva. Za vrijeme državnih pra-znika pravo na slobodne dane ostvaruje 59 posto ispitanika. To ukazuje na činje-nicu da 41 posto ispitanika ne ostvari pravo na slobodne dane, od čega je 10 posto ispitanika vezano za posao radi nje-gove prirode. Slična je situacija i sa vjer-skim praznicima, gdje 73 posto ispitanika ostvari pravo na slobodne dane, dok 6 posto radi zbog prirode posla. Preostalih 21 posto ipak ne ostvari svoje pravo na slobodne dane.

59 posto zaposlenih u javnom sektoru izjasnilo se da za vrijeme međunarodnih praznika dobiju po jedan slobodan dan a 39 posto po dva dana. 88 posto ispitani-ka za vrijeme državnih praznika ima po jedan slobodan dan, a tek osam posto po dva. 61 posto zaposlenih u javnom sekto-ru dobije po jedan slobodan dan za vri-jeme vjerskih praznika, dok 32 posto po dva dana. Veoma je nizak udio zaposleni-ka koji dobiju više od 2 slobodna dana: za vrijeme međunarodnih praznika 6 posto, državnih 4 posto te vjerskih praznika 7 posto.

više od polovine ispitanika „spaja“ neradne dane

Zaposlenim ispitanicima u BiH ne nedo-staje slobodnih dana za godišnje odmore, koje rado koriste za spajanje sa neradnim danima za praznike. Najveći broj ispita-nika, njih 36 posto ima 15 do 20 dana godišnjeg odmora. Sa najvećim brojem neradnih dana je 10 posto ispitanika, od 25 do 30, a sa najmanjim brojem slobod-nih dana od 5 do 7 je 17 posto ispitanika. Za vrijeme istraživanja, 18 posto ispitani-ka je imalo već isplanirane neradne dane za predstojeće praznike, a 48 posto je o tome razmišljalo. Čak 57 posto ispitani-ka koristi priliku spajanja neradnih dana, bilo da za to koriste svoje slobodne dane ili da ih dobiju od poslodavaca. 43 posto ispitanika nikada se ne služi spajanjem neradnih dana za praznike. Nažalost, tu su i ispitanici koji za vrijeme praznika, bilo da su u pitanju međunarodni, držav-ni ili vjerski praznici, ipak rade. Razlozi rada su najčešće nepoštivanje svih (me-đunarodnih, državnih, vjerskih) praznika te priroda posla koji zahtijeva njihovo prisustvo. A za rad za vrijeme praznika izostaje i naknada, pa tako čak 83 posto ispitanika radi za istu platu, dok svega 17

posto dobije neku naknadu. Od toga 11 posto dobije naknadu u obliku dnevnice a tek 6 posto ispitanika dobije poseban honorar.

u novu godinu zaposleni građani bez 13. plate

Za neke sretnike, zaposlene građane BiH, kraj godine znači i trinaestu platu. Da li je trinaesta plata mit? Čak 77 posto za-poslenih ispitanika u BiH ne prima niti je ikado primalo 13. platu, 17 posto ispita-nika prima trinaestu platu u zavisnosti od poslovanja kompanije za tu godinu dok svega 6 posto ispitanika redovito prima 13. platu. Poput trinaeste plate, izostaju i pokloni za praznike, bilo da su u pitanju poklon bonovi ili paketi, paketići za dje-cu ili poklon ručak odnosno večera. Ove beneficije ima svega 29 posto ispitanika, od čega  15 posto ima ove beneficije is-ključivo za Novu godinu a 14 posto i za neke druge praznike. Preostalih 71 posto ispitanika nikada ne dobija poklone za praznike od svojih poslodavaca.

da li imate slobodne dane za vrijeme međunarednim praznika?

Da, imam slobodne dane za vrijememeđunaronih praznika

7%

68%

6%

19%

Radim jer to priroda mog posla zahtijeva

Nemam, ne poštuju se uopšte međunarodni praznici

Ne uvijek, ne poštuju se svimeđunarodni praznici

Zaposleni građani BiH ne ostvaruju pravo na sve zakonom propisane neradne dane za vrijeme praznika. Preko 60 posto zaposlenih stanovika BiH koristi priliku „spajanja“ neradnih dana a onima koji rade za vrijeme praznika naknada pak izostaje.

68 mart 2012 www.instore.ba

humanost na djelu

Meggle donirao 10.000 eura bolnici u BihaćuPovodom obilježavanja de-sete godišnjice rada Meggle-ovog pogona u Bihaću i 125 godina postojanja kompanije Meggle, vlasnik kompanije Toni Meggle je Kantonalnoj bolnici dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću uručio donaciju od

10.000 eura za nabavku apa-rata za nabavku medicinske opreme, odnosno multifunk-cionalne konzole sa otološkom bušilicom. Ova donacija će doprinijeti poboljšanju zdrav-stvene zaštite građana Bihaća iz oblasti otorinolaringologije.

Fis donirao Opštu bolnicu u GračaniciPovodom otvorenja novog prodajnog objekta u Gračani-ci, gosp. Pero Gudelj, vlasnik kompanije Fis, darovao je Op-štoj bolnici dr. Mustafa Bega-nović novčanu donaciju.

„Ova donacija je znak prijatelj-stva i brige za zajednicu u kojoj kompanija Fis posluje već godi-

nama. Vjerujemo da su dodatna materijalna sredstva dobro došla kako bi se poboljšala kvaliteta usluge koja je pacijentima po-trebna. Fis je kompanija koja je uvijek imala razumijevanja za ovakve potrebe.“, izjavio je Gu-delj.

Mercator organizovao prodajnu izložbu radovaMercator nastavlja podržavati akcije prikupljanja pomoći za one kojima je ona najpotreb-nija, i na taj način nastavio dosljednost praksi koja podra-zumijeva brigu za život i rad lokalne zajednice.

U Mercator Centru Tuzla bila je organizovana prodaj-na izložba ručno oslikanih radova. Humanitarna akcija prodajnog karaktera u orga-nizaciji omladinskog pokreta Revolt imala je za cilj priku-pljanje novčanih sredstava koja su usmjerena na kupovi-nu namirnica socijalno ugro-ženim građanima Tuzle. U ponudi su bili izloženi bojom oslikani stakleni predmeti na-stali u radionicama Udruže-nja, a u njihovoj izradi aktivno su učestvovali zainteresovani građani Tuzle.

U Mercator Centru Saraje-vo u martu trajala je prodaj-na izložba radova mladih sa umanjenim sposobnostima u organizaciji aktivista NVO al-truista Svjetlo. Izloženi radovi nastali su u ArT LiNe radio-nici, a sredstvima obezbijeđe-na njihovom prodajom osigu-

rat će se nagrade za polaznike radionice i omogućiti njezin kontinuiran rad.

Mladi Crvenog krsta/križa BiH su u Mercator Centru Alipašino polje, organizovali prodajnu izložbu rukotvo-rina kojom se namjeravaju prikupiti sredstva za potrebe Dnevnog centra za stare oso-be. Mercator BL je također organizovao prodajne izložbe kreativnih radova u saradnji sa udruženjima Nova genera-cija, Udružene žene i centrom Zaštiti me. Izložbe su bile po-stavljene u Mercator Centru Banja Luka, a sva sredstva pri-kupljena prodajom ukrasnih predmeta izrađenih u kreativ-nim radionicama usmjerena su za svakodnevne potrebe štićenika Dnevnog centra za djecu u riziku, Sigurne kuće i centra Zaštiti me.

Saradnja Centra za kreativ-no odrastanje i KlasaPored otežanih uslova privre-đivanja, prouzrokovanih glo-balnom finansijskom krizom, Klas slijedi svoje opredjeljenje društveno odgovorne kom-panije, pomažući socijalno ugroženim kategorijama sta-novništva. U saradnji s Cen-trom za kreativno odrastanje Klas putem programa Stipen-dije za sretno djetinjstvo re-dovno stipendira dva učenika osnovnih škola iz Sarajeva. Za stipendiste Klas obezbjeđuje

i pakete prehrambenih proi-zvoda. „Djeca su naša budućnost i najveće blago svakog društva. Rado se odazivamo pozivima za pomoć djeci, posebno iz soci-jalno ugroženih porodica, kako bismo doprinijeli njihovoj boljoj budućnosti. Kadgod smo u pri-lici podržavamo i razne školske aktivnosti, od takmičenja i dana škole do odlaska na ekskurzije“, rekla je Irmela Cero, saradnik za odnose s javnošću Klas d.d. Sarajevo.

Tuš donirao prehram-bene proizvode penzi-onerimaTuš u svome radu veliku pa-žnju poklanja društvenoj odgovornosti. Ovoga puta povodom otvaranja Tuš su-permarketa, donaciju  u vidu pet punih potrošačkih kolica prehrambenih i neprehram-

benih proizvoda po vlastitom izboru, namijenjenu  Udru-ženju građana penzionera-ci-vilnih invalida I i II kategorije opštine Srebenik uručio je Tine Kek, direktor Tuš Trade d.o.o.

70 mart 2012 www.instore.ba

trendovi

SaMouSLužne BLaGajne

Mercator je prije pet godina, tačnije 31. januara 2007. u svom Centru Celje, otvorio četiri samouslužne blagajne tiktak. to je bio početak i tehnološka novina sa kojom je Slovenija tada postala trinesta država na svijetu i deveta u europi, koja je u trgovinu uvela samouslužne blagajne. u razvijenim zapadnim zemljama upotrebljava ih svaki četvrti kupac.

autor: igor Đurović

Kad je kupac i prodavač

One u mnogočemu pomažu trgovi-nama i kupcima. Prvima, da ušte-de na broju pro-

davača, a i jedni i drugi na vremenu. Sa Mercatorom prije dvije godine, i Spar je preko preduzeća Printec S.I. u Sloveniji startovao sa 124 »pametne« samo-uslužne blagajne sa kojima je opskrbio 28 Intersparo-vih trgovina u Sloveniji. Riječ je o samouslužnim blagajnama NCR Self-Serv™ Checkout kompani-

je NCR, koji je u samom vrhu po kvaliteti izrade tih blagajni. »Sa Sparom počeli smo sarađivati 2009. godine, a prva samouslužna blagajna postavljena je 2010. Njima su se prvi su počeli koristiti u Severnoj Americi, puno ih je u Engleskoj, a sve više i u Poljskoj,« u svom uvodu razgovora za InStore rekla je Jasminka Mitrović, vođa prodaje nebančnih segmenata kompanije Printec S.I., koji nudi brojna rješenja za analizu, implementaciju i održavanje si-stema na području trgovine kao što su: samouslužne i klasične blagajne, samostalna kupovina, elektronske prikazivače cijena, samouslužne terminale (kioske), mobilno plaćanje i programe povjerenja sa upotrebom tehnologije NFC i digitalnim mar-ketingom. Sagovornica nam nije povjerila cijene pojedinačne blagajne ali je rekla da naručioc sam odredi njihov naziv, koji je Sparovom slučaju Ekspres, konkurentske iz Mercatora zovu se Tiktak. »Cijena je poslovna tajna i stvar je ugovora jer zavisi od različitih faktora. Od toga, kolika je veličina objekta, tržište, količina itd. Naše kompanija ima IBM-ovu licencu za ovu regiju, a za sada Spar ima te blagajne samo u Sloveniji…«.

Samouslužna blagajna je jednaka klasičnoj, povezana u sistem trgovca sa iznimkom provjere težine proizvoda. To je sigur-nosni mehanizam koji u sistemu provjerava težinu jedinice, položene u kupovnu vrećicu. Razlika je i u sistemu na samoj samouslužnoj kasi koja je prilagođena mušteriji. Samouslužne kase općenito su bezbednije što se krađa tiče u poređenju sa tradicionalnim. Zanimalo nas da li je istinit podatak, da te bla-

gajne posjeti 800-1000 kupaca u većim trgovačkim centrima odnosno oko 20 posto kupaca. »O broju mušterija na tim kasama možemo govoriti i u većem broju koji dostiže čak i 40 posto. Ali taj broj zavisi od načina kako kompanija odnosno trgovina motiviše mu-šterije, koliko su te blagajne dostupne i da ih se poslužuje,« rekla je Mitrovićeva, koja razumljivo nije željela komentarisati konku-rentske blagajne u Mercatoru i upoređivati se sa njima. »NCR-ova oprema trebala bi biti najbolja. Najvažnije je naravno iskustvo kupaca i kako je kupac zadovoljan sa uslugom. Za naše blagajne u ovom vremenu koliko ih imamo, mogu reći samo to, da se ne kvare. Određeni dijelovi se naravno sa vremenom istroše ali to je normalno i očekivano. Dosad se još nije desilo, da je neka naša blagajna otkazala, a što se tiče garancije zavisi od dogovora sa kupcima.«

Kod »pametnih« blagajna koje ne upotrebljuju samo mušterije sa manjim brojem artikala nego ih koriste i u trgovinama zbog lakšeg posla te skraćivanja redova na klasičnim blagajnama, uvi-jek su prisutni asistenti koji kupcima pružaju pomoć za nesme-tanu proceduru kupovine i ako je to potrebno uskaču kada ne-što nije jasno. «Na našim blagajnama alarm upozorava asistenta, i na sve četiri ili osam koliko ih ima, uvijek mora biti prisutan neko od trgovaca koji dežura i ima uvijek pred sobom alarmna svijetla odre-đenih boja koje označavaju na primjer, nestanak gotovine te se može brzo reagovati,« rekla je naša sagovornica, koja je dodala i to, da je i ponuda jezika u kojima blagajne »pričaju« sa kupcima, zavisi od želje i dogovora sa proizvođačem.

tiktak u MercatoruKupovinu na Tik Tak blagajnama u Mercatorovim trgovinama mušterije mogu obaviti gotovinom ili karticama na 20-ak lo-kacija u Sloveniji pa i njihovim centrima u Hrvatskoj i Srbiji. »Investicija u samouslužne blagajne trgovcima se vrati u približno jednoj godini«, ustvrdio je Janez Uplaznik, direktor kompanije Mikropis Holding, programska oprema stvorena u suradnji sa IBM-ovim razvojnim centrom u Raleighu (ZDA), uspješno je prilagođena za Mercator. Posljedica brzog protoka kupaca kroz veći broj blagajni su i nove mušterije koji dolaze u kupovinu radije i više puta baš zbog tih blagajni. Dodatne koristi donose i racionalizacija te automatizacija poslova-nja i bolji imidž trgovca. »Četiri samouslužne blagajne u Ce-lju postale su prvi projekat na svijetu koji je bio zajednički rezultat IBM-a i nekog vanjskog poslovnog partnera sa IBM-om», rekao je ponosno direktor Mikropis Holdinga Janez Uplaznik kada je njegova kompanija iz Žalca preuzela najviše priznanje »Solution Provider Excellence» za razvoj, izradu i uvođenje programskog

71mart 2012 www.instore.ba

- Standardni blagajnički sistem- Ugrađeni ručni čitač za očitavanje bar kodova- Platežna jedinica za plaćanje sa gotovinom, sa jedinicama za prihvatanje i izdavanje kovanica i novčanica- POS-terminali za plaćanje sa karticama- Polica za odlaganje artikala- Kontrolna vaga sa kesicama - Štampač za ispisivanje računa i kupona- Kontrolna svijetla- Display na dodir preko kojeg ide sva komunikacija između blagajne i kupaca.

Elementi samouslužne blagajne

rješenja za IBM-ove samouslužne blagajne na kojima kupac sam pomoću čitača očita kodove artikala iz svoje korpe, a ra-čun isto tako sam plaća karticom ili gotovinom. »Blagajne su rezultat našeg znanja i razvojnih procesa i u suradnji sa IBM-om, za njih smo razvili i prilagodili programsku opremu«, komentirao je početak rada njihovih blagajni Uplaznik. Samouslužne blagajne danas su slovenskim kupcima, kojih iz dana u dan ima sve više, poznatije i to je najbolji dokaz da je odaziv dobar. Takozvani 'selfshopping' kojeg su izmislili, koji ide u korist kupaca i trgo-vaca, gdje kupac sam očitava izabrane artikle prije nego što ih stavi u korpu i na kraju plaća na samouslužnoj blagajni je korak naprijed u trgovanju. Sa stajališta trgovca do kupca u razvoju prodaje, sljedeći korak je upotreba mobilnih telefona kao pla-težnog sredstva, a to je vezano za razvoj usluga na klasičnim i samouslužnim blagajnama.

Predsjednik uprave Mercatora Žiga Debeljak je godinu dana poslije uvođenja »pametnih« blagajni kojih u Sloveniji ima preko 100, rekao, da je kroz jedno samouslužno »ostrvo« koje-ga čine četiri blagajne prošlo prosječno od 800 do 1000 kupaca dnevno, što je tada bilo od 20 do 30 posto svih posjetioca tr-govačkog centra, ali je to star podatak koji je sada drugačiji te se kao u i Sparu povećao.

»Iznenađujuće je, da blagajne upotrebljavaju djeca i omladina sa jedne te porodice i penzioneri s druge strane. Uz to na njima se ne zaustavljaju samo kod manjih kupovina, čemu su bile prvobitno na-mijenjene, jer prosječna veličina korpe iznosi negdje od oko 15 do 25 proizvoda,« obrazložio je Uplaznik. Iskustva zapadnoeuropskih trgovaca pokazuju, da na samouslužnim automatima najviše kupuju kupci stari između 25 i 55 godina koji su obrazovani-ji i upućeniji u nove informatičke tehnologije. Većina kupaca za plaćanje na samouslužnoj blagajni se odlučuje uz prosječnu kupovinu devet proizvoda, a te blagajne najprimjerenije su za plaćanje proizvoda iz market programa. Analize stranih trgo-vaca kao što su: Tesco, Casino, Al Campo itd., pokazale su, da su ove blagajne dobrodošle za obje strane, za trgovca i kupca. »Kupci sami skeniraju artikle i plaćaju ih gotovinom ili karticom što im daje veću slobodu i osjećaj povjerenja, da mogu cjelokupnu nabav-ku obaviti sami. Blagajne »komuniciraju« sa kupcima na različitim jezicima što je velika prednost kada su kupci stranci«, i to već prije pet godina, objasnili su predstavnici Mikropisa i naglasili da je glavna prednost samouslužne blagajne veća privatnost i brzina.

Samouslužne blagajne u Sloveniji već su se dobro pokazale i ve-liki centri dva najveća trgovca bez tih blagajni, ne mogu se više predstavljati. Takozvane »pametne blagajne« imaju ugrađene i slikovne, pisane i zvučne upute koje kupce vode kroz sve faze kupovine i potpuno su razumljive.

Ako se pojave problemi pozove se ili sam reaguje asistent u bli-zini koji odmah pristiže u pomoć, a i sistem ga alarmom upo-zorava, da nešto nije uredu. Poenta je i u odnosu koji kupac i trgovac izgrade vremenom te se on prati i kroz program povje-renja, a rezultat je taj, da ima sve manje kontrola kupaca kod samouslužnih kasa.

Pet ključnih smjernica u 2012.Kao što su rekli u preduzeću MAOP u trgovini očekuje se pet važnih trendova:

1. Nove vrste eksperimentalnih trgovina sa mješavinom digital-nog istraživanja i fizički predstavljenih proizvoda. Trgovine će programsku opremu za upravljanje sadržaja na videostranicama i interaktivnim zaslonima na dodir upotrebljivati za bolje infor-misanje o svojih proizvodima.2. Trgovci će sa ponudom besplatnog bežičnog pristupa netu trgovini kupcima omogućiti upotrebu pametnih telefona za cjenovne i drugačije uporedbe.3. Personalizovani portali na modelu C2B korisnicima će omo-gućiti, da razotkriju svoje poglede što se tiče proizvoda, robnih marki, odabira posebnih ponuda i komunikacijskih kanala. U zamjenu preko interneta, pametnih telefona ali u trgovini pri-mat će više odgovarajućih prilagođenih ponuda i informacija; sudjelovanje kod kupovine omogućit će kupcima ne samo raz-mjenu mišljenja sa prijateljima i porodicom nego i sa ostalima. 4. Sarađivanje kod kupovine u doglednom vremenu kad se sa mobilnom trgovinom susreću fizički;5. Trgovci će kod prelaska na personalizovanu samouslugu na novi način oblikovati iskustvo na blagajni koja će kupcu dati mogućnost odabira o tome, kad i gdje želi obaviti kupovinu, uzeti u obzir lične percepcije kupaca, poboljšati produktivnost i poslati informacije na mobilnu tehnologiju kupaca. Kao što su istakli kod toga je vrlo važna programska potpora koja okuplja sve tehnologije i omogućava kupcu sažet pogled od 360 stepeni.

»Investicija u samouslužne blagajne trgovcima se vrati u pri-bližno jednoj godini.«

72 mart 2012 www.instore.ba

slovo zakonaslovo zakona

Moguće povećanje PDV-a federalni ministar fi nansija najavio je mogućnost povećanja Pdv-a. Stoga, naš magazin istražuje šta bi to značilo kako za obične građane, tako i za našu privredu. Može li BiH podnijeti veći Pdv, u momentima kad privreda apeluje za njegovo smanjenje. S druge strane novca u budžetu je sve manje i manje.

dodatno PoreSKo oPterećenje vodi u ProPaSt

Pripremila: Murisa dučanović

Vlast u Bosni i Hercegovini ove godine našla se u nezavidnom položaju. Novca u budžetu je sve manje, a troškova sve više. Stoga je federalni ministar fi nansi-ja nedavno izašao u javnost s najavama o mogućem povećanju PDV-a. Za InStore Magazin istražili smo šta bi to i kakve po-sljedice ostavilo po našu privredu.

velika poreska opterećenja Poreska opterećenja BiH u prošloj godini, posmatrano kroz procenat bruto društve-nog proizvoda (BDP), bila su daleko veća u odnosu na zemlje regije, dok je istovre-meno kvalitet života građana Bosni i Her-cegovini znatno niži. Ukupni naplaćeni poreski prihodi, prema podacima Centra za zastupanje građanskih interesa u BiH, prošle godine iznosili su visokih 38,4 po-sto BDP-a, dok je npr. u Hrvatskoj taj procenat iznosio oko 31,4 posto. Prema tome, visok iznos poreskih opterećenja u BiH ne ostavlja praktično nimalo prostora za njihovo daljnje podizanje. Stoga, sma-traju u Centru za zastupanje građanskih interesa, vlasti u BiH rješenje za fi skalnu krizu prije svega trebali bi tražiti na ras-hodovnoj strani tj. kroz racionalizaciju i preraspodjelu javne potrošnje. Svaki potez u smislu povećanja na prihodovnoj strani, prije svega kroz povećanje PDV-a, uspo-rit će ekonomski rast i pogoršati životni standard građana, posebno penzionera i nezaposlenih. S druge strane 12, 8 po-sto BDP-a otpada na izdvajanje za plate zaposlenih u javnoj upravi, te ako bi se, ističe Damir Mehmedbašić, fi nansijski analitičar Fondacije CPI, svele na nivo od 10 posto BDP-a, kao što je to slučaj u su-sjednim zemljama, vlade na svim nivoima bi na raspolaganju imale oko 750 miliona KM godišnje, što bi gotovo u potpunosti riješilo pitanje budžetskog defi cita i otpla-te kredita MMF-u, te otvorilo mogućno-

sti ulaganja u zapošljavanje u bosansko-hercegovačkoj privredi.

Povećanje stope Pdv-a Povećanje stope PDV-a djelovalo bi ne-gativno na potrošnju građana, koja je ionako već pogođena, a čiji je rast neop-hodan da bi se podstakao rast ekonomije. Povećanje bi prema podacima Fondacije CPI dovelo, i do rasta cijena robe i uslu-ga, a s obzirom da u BiH trenutno prema analizama Svjetske banke, 48 posto građa-na živi na granici siromaštva, usljed novog opterećenja, mnogi od njih bi bili gurnuti ispod ove granice. Novo poresko optere-ćenje, imalo bi i katastofalne posljedice na bh. privredu, posebno za mala preduzeća, ali i na ostale privredne subjekte jer bi se

zbog smanjene ukupne potražnje tj. sma-njenog dostupnog novca, smanjila potra-žnja i za njihovim proizvodima. Povećanje standardne stope PDV-a, stoji u analizi Uprave za indirektno oporezivanje BIH, dovelo bi i do povećanja rashoda institu-cija javnog sektora. U istoimenoj analizi, koju je radila Dinka Antić, šef odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO BiH, ništa bolje rezultate ne bi dalo ni uvođenje diferencijalne stope. Iako, velika većina zemalja EU u svojim PDV sistemima ima diferenciranu stopu. U principu, primjena sniženih, pogotovo nultih stopa PDV-a, je prema analizi ograničena, jer se iz go-dine u godinu opseg povlaštenih dobara i usluga sve više sužava. Koncept idealnog sistema PDV-a, kojeg zagovaraju EU, OECD i MMF temelji se na jedinstvenoj stopi, široj poreznoj osnovici i minimal-nom opsegu oslobađanja. Komparativna analiza efi kasnosti ovog sistema pokazuje da je sistem PDV-a u BiH puno efi kasniji nego u pojedinim članicama EU, a to je zbog jedinstvene stope koju imamo i koja ostavlja manje prostora za prevare. Ipak, opterećenja na privredu BiH su dovoljno velika, da bi povećanje PDV-a u BiH ima-lo katastrofalne poljedice.

45%

40%

35%

30%

25%

20%

15%

10%

5%

0%BIH Slovenija Srbija Hrvatska Makedonija Crna Gora Kosovo

Poreska opterećenja u2011. izražena kroz procenat BdP-a

74 mart 2012 www.instore.ba

svijet u brojkama

izvor: euromonitor

Čak 2,5 milijarde ljudi širom svijeta nema dovoljno vode za svoje dnevne potrebe (WaterAid organizacija)

Ko je koliko žedan

Regionalna analiza

Svjetska potrošnja flaširane vode

očekuje da će ponovni rast prodaje flaši-rane vode doprinijeti ukupnom rastu pro-daje bezalkoholnih pića do 2015. godine. Euromonitor je analizom najveće global-ne kategorije bezalkoholnih pića došao do zanimljivih rezultata. Pogledajte kakvi su

odnosi veličine tržišta i koli-čine potrošnje vode, koje regionalne i lo-kalne razlike postoje,

sa kakvim se izazovima industrija vode susreće, kao i koje se mo-gućnosti otvaraju proizvođačima flašira-ne vode u post-recesivnoj ekonomiji.

Litara po glavi stanovnika

Ukupna potrošnja flaširane vode, 2010., u litrima po glavi stanovnika

150+ 100-149 75-99 50-74 25-49 0-24

fLaširana voda Sve PoPuLarnija

Nakon naglog usporavanja rasta prodaje flaširane vode u rece-sivnom periodu od 2007. do 2009. godine, tržište u ovoj ka-tegoriji doživjelo je oporavak

u 2010. godini na globalnom nivou, pa se

tržišta Sad, Kine, Meksika, njemačke i indonezije čine 45 posto ukupne potrošnje u ovoj kategoriji

75mart 2012 www.instore.ba 75

Globalni učinak

Perspektiva kategorije fl aširane vode

Analiza kategorije

Potrošnja fl aširane vode po stanovniku varira od zemlje do zemlje

Na globalnom nivou, prodaja fl ašira-ne vode je po prvi put tek 2010. godine nadmašila prodaju gaziranih pića.

Tržišta SAD, Kine, Meksika, Njemačke i Indonezije čine 45 posto ukupne potroš-nje u ovoj kategoriji.

Sportska i energetska pića i gotovi čajevi sve su ozbiljnija konkurencija fl aširanoj

SAD i Kina su dva najveća tržišta fl ašira-ne vode, ali su, kada se posmatra potroš-nja po glavi stanovnika, sušte suprotnosti. Povećana prodaja obične i «funkcional-ne» vode u Kini, udružena sa tradicional-nim medikamentima, biće glavni pokre-tač rasta na ovom tržištu.

Indija i Rusija imaju malu potrošnju po

Ukupna RTD (ready to drink) zapremina u 2010. godini

Mili

jard

i lit

ara

rast

u %

200

9-20

10

250

200

150

100

50

0

16141210

86420

-2Flaširana

vodaGazirana

pićaVoćni/

povrtni sokKoncentrati Gotov čaj Azijski napici Sportski i

energetski napici

Gotova kafa

Ukupna RTD (ready to drink) zapremina 2010-2015.(absolutni rast u procentima)

Flaširana voda

Gazirana pića

Voćni/povrtni sok

Gotov čaj

Azijski napici

Koncentrati

Sportski i energetski napici

Gotova kafa

Ukupna potrošnja �aširane vode u 2010. godini

Lita

ra p

o gl

avi s

tano

vnik

a

35

30

25

20

15

10

5

0

200180160140120100806040200

Ukupna količina na tržištu u 2010. Potrošnja po glavi stanovnika u 2010.

SAD Kina Meksiko Indo-nezija

Njemačka Turska Italija Francuska Španija Brazil Indija Argentina Filipini Rusija

Borba za policu

Gazirana pića još uvijek zauzimaju primarne pozicije na policama,

dok manje, ali profitabilnije kategorije,

kao što su energetski napici i ledeni čajevi,

prijete da ugroze poziciju flaširane

vode i istisnu je sa polica.

glavi stanovnika, ali su obje ključni igrači na globalnom tržištu vode. Rast prodaje u Indiji zavisit će od demografskih fakto-ra i favorizovanja fl aširane vode u odno-su na nefl aširanu. Rusija, s druge strane, bilježi rast raspoloživog novca po doma-ćinstvu i prodaju proizvoda sa dodatom vrijednošću.

vodi, jer obje kategorije nude funkcio-nalne sastojke za koje tvrde da doprinose boljem zdravlju.

Rastuća zabrinutost kupaca u vezi sa sastojcima gaziranih pića značajno je doprinijela popularnosti fl aširane vode, naročito one «funkcionalne», pa je pro-daja je udvostručena u periodu od 2005. do 2010. godine

Supermarketi popuštaju pod

pritiskom malih trgovaca

Više od 30 posto proizvedene flaširane

vode proda se u supermarketima/

hipermarketima, ali sve je primjetniji rast prodaje u objektima

netradicionalnih formata. Ekspanzija novih kanala

igrat će sve važniju ulogu u ukupnom učinku kategorije u budućnosti.

76 mart 2012 www.instore.ba

vjerovali ili ne

u potrošačkoj korpi i tablet računariU novu potrošačku korpu, koja se koristi kao metoda mjerenja zvanične stope in-flacije u Britaniji, dodati su tablet računari.

Inflacija se svakog mjeseca mjeri pomoću fiktivne potro-šačke korpe, koja je ispunjena uobičajenom robom i uslu-gama koje kupuje prosječan kupac.

Britanski zavod za statistiku, koji prati cijene oko 700 vr-sta robe i usluga, mijenja li-

red Bull akrobacijeIza popularnosti ovog ener-getskog pića, čija prodaja do-stiše i 4,2 milijarde limenki godišnje, stoje vješti marke-tinški trikovi u vidu sportskih takmičenja koja mnoge ostav-ljaju bez daha. Naime, kom-panija Red Bull je organizator i sponzor timova i turnira koji testiraju granice ljudskih spo-sobnosti i vještina, a uključuju ekstremne sportove poput le-tenja, skokova u vodu, akro-bacija sa motociklima i igre na ledu. Primjera radi, šestorica profesionalnih wakeboardera putovali su u provinciju Jujuj u Argentini i vozili u Salina

trgovački lanci u njemačkoj odusta-ju od prodaje jasto-gaNekoliko lanaca jeftinih dis-kont-samoposluga u Njemač-koj, kao što su Lidl, Norma, Neto i Peni najavili su, poslije protesta organizacija za zašti-tu životinja, da ubuduće svo-jim potrošačima neće nuditi jastoge. Zaštitnici životinja izrazili su zadovoljstvo odlu-kom četiri lanca samoposluga i nadaju se da će njihov pri-mjer slijediti i druge kompa-nije.

Fondacija Albert Schweitzer podsjeća da su jastozi izlože-ni velikom maltretiranju, jer sedmicama, ponekad i mje-

stu jednom godišnje kako bi ukazao na promjene ukusa i trendova.

“Kao i u mnogim prethodnim godinama, tehnološka otkrića utječu na izmjene u korpi, pa su u 2012. tablet računari, poput Ipada i Galaxy Taba, prvi put uključeni u potrošačku korpu”, navodi se u saopštenju.

secima, u magacinima stoje u srazmerno malim posudama, bez hrane i zavezanih klješta. Potom ih, kako se dodaje, “očekuje smrt u vreloj vodi u koju se bacaju živi, a njihova samrtnička borba traje i do se-dam minuta”.

U Njemačku se godišnje uve-ze oko 800 tona jastoga što je oko milion komada ovih živo-tinja. Njihova cijena u malo-prodaji je od 80 do preko 100 eura po kilogramu.

U njemačkim vodama Sje-vernog mora gdje su nekada bili svakodnevna hrana ribara na ostrvu Helgoland, jastoga skoro da više nema. U Atlan-tiku ih još ima u većim koli-činama, ali čak i u Americi i Kanadi ih je sve manje.

Grandes rudnicima soli na više od 3,500 m nadmorske visine. Momci iz Red Bull Air Force tima „proletjeli“ su po-red simbola Holywood u Los Angelesu, a jedan australij-ski freestyle motocross vozač izveo je 85 metara dugačak skok preko Korintskog zalje-va u Grčkoj.

Pintu, molimOvo je potpuno novi razlog da se skokne na pintu. Bugarski inovatori tvrde da je njihovo Bohza pivo dizajnirano tako da utiče na rast grudi. Pivo- proizvedeno od fermentiranog pšenič-nog brašna i kvasca- prvobitno je razvijeno kao zdravi napitak koji pomaže novim maj-kama koje imaju po-teškoća sa dojenjem. Žene se masovno oku-

više hrane uz pomoć naukeSve manje obradivog zemlji-šta u svijetu tjera poljopri-vrednike da koriste najnovije naučne metode kako bi pove-ćali prinose. U Izraelu koriste satelitske snimke, u Kolumbiji razvijaju nove vrste, otpornije na promjenu uslova.

Da bi se hranilo svjetsko sta-novništvo, poljoprivredna proizvodnja morala bi svake godine da se poveća tri po-sto, odnosno da 2050. bude 70 posto veća nego danas. Obradivog zemljišta je, me-đutim, zbog urbanizacije i na-rušavanja kvaliteta sve manje. Stručnjaci zato savjetuju da se u poljoprivredi što više koriste nauka i nove tehnologije, jer se samo tako može zadovoljiti sve veća potreba za hranom. Izraelci dokazuju da satelitska tehnologija ima znatne veze sa poljoprivrednom proizvod-njom. Trudeći se da što bolje iskoriste obradivo zemljište, koriste satelitske snimke za detaljnu analizu koja je kultu-ra najpogodnija ili kad je naj-bolje vrijeme za sjetvu.

“Zaključili smo da je za veću po-ljoprivrednu proizvodnju važno znati mikroklimu svake parcele. Satelitski snimci daju nam in-

formacije o temperaturi zemlji-šta, što je jako važno, na primjer, za pravovremenu primjenu pe-sticida”, kaže prof. Uri Dajan sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu.

“Informacije ubacujemo u algo-ritam i rezultat prosljeđujemo poljoprivrednim proizvođači-ma”, objašnjava dr. Itmar Len-ski sa Univerzitet Bar Ilan.

Dobrobit od nauke očekuju i kolumbijski uzgajivači kafe koji su zbog klimatskih pro-mjena prošle godine imali najmanji prinos u posljednjih 30 godina. Nacionalni centar za istraživanje kafe već 15 go-dina radi na tome da stvori ot-pornije zrno. “Riječ je o strate-giji da se dopre do genetske mape kafe uz pomoć molekularne tehnologije. To nam omogućava da brže razvijamo nove vrste”, kaže direktor istraživačkog centra CENIKAFE, dr. Fer-nando Gast.

Modifikovano zrno posijano je prošle godine na otprilike desetini zemljišta na kome se u Kolumbiji uzgaja kafa i iščekuju se rezultati, jer kafa zahtijeva savršenu kombinaci-ju temperature i vlažnih i suš-nih perioda da bi imala dobar ukus.

pljaju pred pivarom Yavor-M u Rusu, nakon što su komzu-menti primijetili nevjerovatne rezultate.

Glasnogovornik piva-re Kristian Gyoshev objašnjava: „Svakod-nevno primamo izja-ve žena koje tvrde da su im grudi porasle za jedan do dva broja“.

77mart 2012 www.instore.ba

Pelene za kokoši Mnogi ljudi uistinu vole svoje kokoši i žele ih držati u kući, ali najveći problem su njiho-va nemirna crijeva i činjenica da ih je nemoguće izdresirati. Srećom pojavili su se kreativ-ni pronalazači koji su riješilii ovaj problem. Ruth Halde-man je prije osam godina po-čela usvajati piliće, jer je htjela svježa jaja. Uskoro je shvatila da ne može imati samo jedno pile te je broj njenih perna-tih ljubimaca počeo rasti, a sa njim i njena ljubav i interes prema ovim životinjama.

Nedavno su ona i njen suprug pokrenuli web site Chicken-Diapers.com. “Svi su pričali kako postoji potreba za pelenama

za kokoši”, pojašnjava Ruth. Prema njenim riječima mno-gi savremeni uzgajivači peradi žele svoje koke držati u kući ili im bar pustiti da borave u zajedničkim prostorijama. Ruth, hemičarka po zanima-nju, dizajnirala je pelene za kokoši sa podstavom koja se mijenja. Treba joj sat vreme-na da sastavi jednu pelenu, a prodaje ih po cijeni od 9 do 14 dolara, zavisno od veličine ko-koši. Proizvodi ih u različitim bojama i sa različitim uzor-cima. Kupci joj se javljaju iz svih dijelova SAD, a imala je i mušterije sa Novog Zelanda.

Haldeman nije htjela govoriti o broju prodanih pelena i za-radi, jer u zadnje vrijeme ima sve više konkurencije.

U Gvadalupi se najviše ispija šampanjac - 4,25 boca po stanovniku svake godine (The Economist)

Petnaestogodiš-njak u čokoladnom biznisuLuis je zbog disleksije s 11 godina napustio školu. Slo-bodno je vrijeme kratio radeći poslastice, no uskoro se otkri-lo da njegovi specijaliteti od kakaovca imaju veliki poten-cijal. Nedavno mu je ponu-đen unosan ugovor o saradnji s nekoliko britanskih lanaca supermarketa, koje je prihva-tio i potpisao. Za kvalitetu njegovih proizvoda uskoro su doznali u upravama lanaca su-permarketa Sainbury’s i Wai-trose, ponudivši mu suradnju, zbog čega je Louis svoj dota-dašnji mali pogon Chokolit morao prebaciti u veće po-gone tvornice Bridgnorth u Shropshireu.

Louisu odnedavno u proi-zvodnji čokolade i čokoladnih proizvoda pomažu roditelji Phil i Mary te nekoliko stalnih zaposlenika. Mladi je podu-zetnik počeo s proizvodnjom čokolade u aparatu sa samo jednim kalupom. Prvobitno je to radio kako bi ispunio slobodno vrijeme, za prijate-lje i članove porodice. Danas njegova kompanija proizvodi više stotina čokolada dnevno, a u Sainsbury’su i Waitroseu dodatne narudžbe imaju za božićne praznike. “Oduvijek sam volio pripremati i jesti dobru hranu, gurman sam i volim zna-ti odakle dolaze namirnice koje koristim u svakodnevnoj prehra-ni. Moja strast prema kuhanju, posebno pečenju kolača, seže od ranog djetinjstva. Kolače sam po-čeo peći s mamom kad sam imao četiri ili pet godina, i od tada u tome istinski uživam”, objasnio je Louis Barnett, čiji je otac nedavno dao otkaz te se za-jedno s Louisovom majkom pridružio sinu u porodičnom poslu.

Churchill i Schwar-zenegger od listova duhanaJedan Kubanac razvio je pri-lično maštovit način upotrebe duhana - proizvodnju skulptu-ra poznatih ličnosti od Fidela Castra i Winston Churchilla do Groucho Marxa i Arnolda Schwarzeneggera. Umjetnik Janio Nunez već godinama pravi skulpture koristeći kao materijal najpoznatiju biljku Kube - duhan.

“Pravim skulpture od listova du-hana. Ne koristim kalupe. Ako isječete skulpturu vidjet ćete da je napravljena od poredanih li-stova”, objasnio je on. Nunez kaže i da su svi njegovi modeli na neki način povezani sa du-hanom ili ga puše. “To je moja kolekcija slavnih duhandžija”, kaže. “Svi ljudi koje sam pretočio u skulpture su ili bili povezani sa duhanom ili puše.”

Nunez je kolekciju počeo sa Churchillom. “Uradio sam i skulpturu Jack Nicholsona u pri-rodnoj veličini. To je komad koji mi je posebno drag i na kome sam radio više od pola godine”, rekao je on.

foto-vijeStProcjenjuje se da ulični prodavci u Indiji čine oko 2 posto populacije u gradskim sredinama, i da ih je na podkontinentu više od 10 miliona. Samo u Mumbaju, najnaseljenijem gradu u Indiji, ima ih oko 2,5 milio-na, a u Kalkuti oko 2 miliona. Uslo-vi u kojima rade izuzetno su teški, a izvještaji pokazuju da i muškarci i žene često pate od migrene, posljedi-ca dehidratacije i urinarnih infekcija. Ovaj prodavač banana u Nju Delhiju dnevno zaradi od 40-80 indijskih ru-pija (0.5 do 1 eura), a 10 do 20 posto svoje zarade odvaja za “iznajmljiva-nje” tezge i namete lokalnim vlastima i policiji, koji ih često uznemiravaju. U Indiji je posljednjih godina pokre-nut veliki broj inicijativa sa ciljem da se zaštite prava ovog najsiromašnijeg sloja stanovništva, i da se zakonski reguliše njihova aktivnost u gradskim sredinama.

78 mart 2012 www.instore.ba

vox populi

Arleta Ćehić, akademska kiparica

Arleta Ćehić, akadem-ska kiparica, profesorica likovne umjetnosti, vo-diteljica i koreografkinja baletne škole Arabesque, profesionalno se bavi i flamencom, pa uspješno kombinira različite me-dije i ekspresivne oblike.

Bogati raspored ostavlja malo vremena svestranoj umjetnici za kupovinu. “Tempo obavljanja poslova diktira i kupovinu. Sva-kodnevno kupujem u malim trgovinama, a subotom posjećujem velike“. Radije posjećuje male radnje, jer tu ne treba dugo tražiti željeni artikl, a osjeća i specifičnu bliskost. “Tamo me čeka moj najomiljeniji hljeb, svježa jaja i petkom svježa riba“. U izboru namir-nica presudna je nutritivna vrijednost, za-tim cijena i na kraju proizvođač. Na pitanje što joj smeta u trgovinama u kojima kupuj kaže: „Strašno mi smeta kada trgovac pruža hljeb bez rukavice ili kese na ruci. Još više mi smeta što to ne mogu da mu kažem, jer sam uvijek nanovo zatečena takvim ponašanjem“. Arleta zaključuje: „Kupovina mi je svojevre-meno predstavljala zadovoljstvo. Smatram da imam i više nego što mi je potrebno, te je stoga, zadnjih godina svedena na nužnu obavezu“.

Vlatko Glavaš, bivši igrač FK Iskra i nekadašnji reprezenta-tivac i trener A reprezentacije BiHKupovina bivšeg igrača bugojanske Iskre, nekadašnjeg reprezentativca i

trenera nogometne re-prezentacije BiH Vlatka Glavaša se nimalo ne ra-zlikuje od kupovine veći-ne bosanskohercegovač-kog jačeg spola. “Nemam baš puno vremena, a ni volje da se pošteno posvetim kupovini, pa se moja kupo-

vina svodi na kruh, mlijeko i novine, stoga najčešće posjećujem male trgovine, jer tamo znam gdje što stoji“, kaže Vlatko. U izbo-ru trgovine je presudan i parking, uda-ljenost od doma ne igra presudnu ulogu: „Nije mi problem voziti par kilometara više kako bih imao normalan parking. Bitno mi je da ne moram dugo nositi namirnice. Važ-no mi je da ni na što van terena ne trošim suviše energije, tu spada i kupovina“. Ne-opterećen je i raznim napisima na dekla-racijama, pa mu je sasvim svejedno radi li se o kakvoj trgovačkoj marki (private label) ili nekom drugom proizvodu. Mi-sli da je gubljenje vremena čitanje svih mogućih sastojaka. „Kupovina mi je više obaveza nego užitak“, zaključuje Vlatko i dodaje: „Ipak, u trenucima kada pobjeđuje-mo sve mi je užitak“.

U korpi poznatih

Mobilni telefoni su nam potpuno pro-mijenili život. Ušli su u naše misli i naše novčanike. Čim se probudimo, pogleda-mo displej: da li je neko zvao ili poslao poruku dok smo mirno spavali? Idemo ulicom i pričamo, zagledani u nebo, pa ljudi sa druge strane ulice misle da se sva-đamo sami sa sobom.

U mojoj porodici koristi se pet mobilnih telefona i dva fiksna telefona. Koliko njih sedmorica, mislim na telefone, koriste moj novčanik, ne smijem da kažem, jer će u poreskoj upravi pomisliti kako sam lažno predstavio godišnja primanja.

A sve je počelo tako naivno. Prvo su se pojavili mobilni telefoni koje su koristili samo bogati građani, jer je trebalo odvo-jiti deset hiljada maraka po aparatu. Bilo je to vrijeme velike pljačke.

Posle prvog talasa kada se prazne novča-nici onih što su lako došli do velikih para pa ne umiju da ih cijene, krenuo je napad na džepove prosječnih građana. Računica je bila prosta: prvo je njih stotinu plati-lo po deset hiljada maraka, a sada je njih deset hiljada platilo po sto maraka. Pa je, zatim, njih sto hiljada platilo po pedeset maraka. Pa je njih milion...

Moja porodica se brzo prilagođavala izazovima novih tehnologija skrivenih u mobilnom telefonu. Supruga se, doduše, dugo opirala ovom izazovu, pa je na po-četku karijere vlasnice mobilnog telefona reagovala vrlo čudno. Kada bi u njenoj torbi zazvonio telefon, ona je bacala tor-bu uplašena nepoznatim zvukom. U dru-

goj fazi je cijelu torbu prinosila na uho, a u trećoj fazi je, nakon zvonjave, istresala torbu na asfalt u potrazi za telefonom.

Danas je iskusni korisnik mobilne telefo-nije koji umije da pozove nepoznati broj i da se odazove nakon nečijeg poziva. Isti-ni za volju, ne umije da šalje poruke, ali to nadoknađuje sočnom pričom koju je teško spakovati u pisanu formu.

Cijeli uvod sam napravio zbog muke koja me sustigla ne zbog mobilnog, već zbog fiksnog telefona. Jednog mjeseca stigao je enormno visok račun, pa je supruga otišla u poštu da im se... bolje da ne po-minjem njen izraz. Tamo su joj pokazali listing poziva na kome se stalno ponav-ljao nepoznati broj.

-Izvinite, ja ne znam čiji je ovo broj.

-Taj broj je registrovan u Gvineji Bisao.

-Ali, mi nemamo nikoga u Gvineji Bisao.

-Da li imate djecu?

-Imam tri sina i muža.

-Pitajte njih koga imaju u Gvineji Bisao. Tačnije, to je broj ‘vruće linije’.

Moja supruga je pobijeljela, dali su joj šećer i vodu, malo je osvježili i pustili na ulicu.

Odlučio sam da riješim ovaj slučaj, pa sam održao hitan sastanak muškog dijela porodice. Na počeku sastanka sam upo-znao sinove sa novonastalom situacijom: neko od njih koristi ‘vruću liniju’.

-Ko od nas četvorice ima ribu? – pitao sam jezikom njihove generacije.

Najstariji sin, stariji blizanac i ja, podigli smo po dva prsta. Mlađi blizanac je gun-đao i zatim napustio sastanak praćen za-jedničkim zaključkom tri preostala muš-ka člana porodice Bulić: „Sram te bilo!“

Zatim je otišao i stariji blizanac. Bio je srećan, jer je imao materijala za dvomje-sečno izluđivanje mlađeg brata.

- Znao sam. Nema djevojku, pa ga pali telefonsko šaputanje – rekao sam razoča-rano.

- Ćale, keva se ne računa – rekao je moj najstariji sin i izašao iz sobe.

šaputanje praznog novčanika

autor: vanja Bulić