Broj poginulih i stradalih na Blajburgu i Križnom putu

7/22/2019 Broj poginulih i stradalih na Blajburgu i Krinom putu

1/18

SP, br. 3., 851.-868. Zagreb, 2008.

851

UDK: 355.257.7(497.1=163.42)1945341.322.5(497.1=163.42)1945/1946

314.8(497.1) Izvorni znanstveni lanak

Primljeno: 1. 9. 2008. Prihvaeno: 12. 9. 2008.

Razmiljanja o broju pogubljenih i stradalihna Bleiburgu i krinom putu

MARINA GRAHEK RAVANIHrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska

Broj pogubljenih i stradalih osoba na Bleiburgu i krinom putu i danas je otvoreno pi-tanje hrvatske historiografije, o kojem se uvelike raspravlja i donose razliiti, manje-vieopravdani, tj. utemeljeni navodi. Stoga se u radu, na osnovi mnogobrojne literature i po-nekih istraivanja, nastoji dati pregled i kritiki osvrt na iznesene podatke i pomaknutikorak (koliko je to mogue) prema potpunijem rjeenju.

Kljune rijei: Bleiburg, krini put, ratne i poratne rtve, masovne grobnice

Raspravljati o broju stradalih na Bleiburgu i krinom putu ak i danas jenezahvalan zadatak. Iako, navodno, ve dulje vrijeme postoji opa volja da seovo pitanje obradi na jedan sustavniji nain, konaan rezultat ne ini se nitablii nego to je to bilo i prije devedesetih godina prolog stoljea. Istraiva-

nje cjelovitih ljudskih gubitaka Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraudugo su bili nedovoljno prisutna tema u hrvatskoj historiografiji. O ukupnimdemograskim gubicima najsustavnije radove predstavljaju knjige BogoljubaKoovia i Vladimira erjavia.1U prijanjim istraivanjima, veinom je na-glasak stavljan na rtve koje su prouzroile okupatorske i kvislinke snage. Urelativno mnogobrojnoj literaturi koja se odnosi na ljudske gubitke uih teri-torijalnih cjelina, spominju se razliite brojke, dok su navodi razliitih autoraesto neutemeljeni i kontradiktorni. Nerijetko su prisutne i manipulacije gledebroja rtava, a najee se odnose na rtve Bleiburga i krinog puta. Sukladnotome, Franjo uman obrauje obostrana preuveliavanja, koja su zbog ne-dostatka utvrenih injenica dovela do stvaranja jasenovakog mita s jedne

strane, i bleiburkog mita s druge strane.2

Ako pokuamo razloiti neke manje ili vie poznate sastavnice ovog pro-blema, nuno se moramo vratiti na poetak povlaenja. Kao prvo pitanje na-

1 Bogoljub KOOVI, rtve drugog svetskog rata u Jugoslaviji, London 1985., Sarajevo1990.; Bogoljub KOOVI, Sahrana jednog mita: rtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, Be-ograd 2005.; Vladimir ERJAVI, Gubici stanovnitva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu Za-greb 1989.). Spomenute naslove analizira ivotije OREVI, Gubici stanovnitva Jugoslavijeu Drugom svetskom ratuBeograd 1997.

2 Franjo UMAN, Bespua povijesne zbiljnosti rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja, Za-greb 1989., 101.


2/18

MARINA GRAHEK RAVANI, Razmiljanja o broju pogubljenih i stradalih ... SP, br. 3., 851.-868. (2008)

852

mee se koliko je bilo ukupno brojano stanje kolona te koliki je dio otpadaona vojsku, a koliki na civile? Nakon toga potrebno je utvrditi koliko je jedinicazarobljeno na podruju Jugoslavije, a koliko je uspjelo prijei austrijsku grani-cu, te naknadno bilo vraeno Jugoslavenskoj armiji. I tree, to se dogodilo s

tim jedinicama i izbjeglicama, nakon njihova izruenja.3Prema podacima kojima raspolaemo, Oruane snage Nezavisne Dra-

ve Hrvatske (OS NDH) potkraj rata, sastojale su se od pet vojnih zborova.4O njihovu brojanom stanju krajem 1944. i poetkom 1945. godine postojerazliite, vie ili manje utemeljene procjene. Prve podatke ostavljaju FedorDragojlovi Vjekoslav Vrani. Prema njima, krajem 1944. broj ukupnih snagaiznosio je 209.000 ljudi, no stvarno stanje, zbog nedostatka nadopuna, iznosi-lo je 179.000 (150.000 boraca i 29.000 u priuvi).5Ovakve podatke preuzima

vei dio emigrantske literature.6iroki raspon procjena donose i neki novijinaslovi. Primjerice, Zdravko Dizdar navodi kako se u oujku 1945. u OS na-

lazilo oko 230.000, a na samom kraju rata oko 200.000 ljudi.7

Za razliku odtih podataka, Mladenko Coli navodi da je 1945. bilo 130.000 pripadnika OSNDH.8Meu novijim procjenama, Davor Marijan spominje kako je od kraja1944. stalno prisutno smanjenje snaga NDH, to potvruju i obavjetajni po-daci Glavnog taba NOV i POJ,9pa prema tome Marijan zakljuuje da brojnostanje cjelokupnih snaga NDH nije moglo biti vee od 100.000 ljudi.10 Svenavedene brojke prikazuju okvirnu procjenu, dakle ve na samom poetkunemamo konkretnih podataka. Ako ovome dodamo i upitni broj civila, stanje

3 Jozo OMASEVICH, War and Revolution in Yugoslavia, 1941 1945. Occupation and co-llaboration,Stanord 2001., 760.

4 O tome vie: Damir JUG, Oruane snage NDH sveukupni ustroj, Zagreb 2004.; NikicaBARI, Ustroj kopnene vojske domobranstva Nezavisne Drave Hrvatske, 1941.-1945.,Zagreb2003.

5 Vjekoslav VRANI, Postrojenje i brojano stanje Hrvatskih oruanih snaga u godinama1941. 1945., Godinjak Hrvatskog Domobrana,(Buenos Aires 1953., 141.-169.; Fedor DRA-GOJLOV, Rat od 1941. 1945. na podruju Nezavisne Drave Hrvatske, Hrvatska (BuenosAires), god X, br. 19 (211), 10. listopada 1956.

6 Ante LJERKI, Od Ivan Planine do Bleiburga dokumenti o povlaenju hrvatske vojske1945. godine, Drina (Madrid), br. 2, 1963., 11.; Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, ur. VinkoNikoli, Zagreb 1993., 134.; Ivan pl. JELAI, Predgovor, Od Bleiburga do naih dana, gl. ur.Jozo Marevi, Zagreb 1994., 113.

7 Zdravko DIZDAR, Brojitbeni pokazatelji odnosa vojnikih postrojbi na teritoriju Nezavi-sne Drave Hrvatske 1941. 1945. godine, asopis za suvremenu povijest (dalje: SP), 24/1996.,

br. 1.-2., 161.-197.; Usp. Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu jugosla-venskih naroda, tom V., knj. 34. Beograd 1966., dok. br. 110.; Nikola ANI, Osnovni podaci ozavrnim operacijama za osloboenje Jugoslavije 1945., u: Za pobedu i slobodu Zavrne ope-racije za osloboenje Jugoslavije (uesnici govore),gl. ur. Ivo Matovi Beograd 1986., 115.; JosipJUREVI, Bleiburg: jugoslavenski poratni zloini nad Hrvatima,Zagreb 2005., 205., 207.

8 MLADENKO COLI, Kolaboracionistike oruane ormacije u Jugoslaviji 1941. 1945.godine, Oslobodilaka borba naroda Jugoslavije kao optenarodni rat i socijalistika revolucija ,knj. 2., Beograd 1977., 61.-79.

9 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu jugoslavenskih naroda, tomV., knj. 36., Beograd 1986., 525.-564.

10 Davor MARIJAN, Ustake vojne postrojbe, neobjavljeni magistarski rad, Sveuilite u Za-grebu 2004., 66.


3/18

853


se dodatno komplicira. Kao to je ve poznato, iz raznih dijelova Hrvatske iBosne i Hercegovine veliki broj izbjeglica krenuo je prema Zagrebu. Veliki brojljudi naputa svoje domove zbog straha, ali i zbog neslaganja s novom vlasti.11Nekih konkretnijih brojki ne pronalazimo, samo se prilino uopeno navodi

kako je priljev vojske s juga bio u porastu, a pratio ga je i dio hrvatskog puan-stva, te sav upravni aparat.12

Koliko ljudi je pristiglo u Zagreb, jo je jedna od nepoznanica. ako, VinkoNikoli navodi kako je grad imao do milijun stanovnika.13Drukiju procjenunudi Narcisa Lengel Krizman prema kojoj se u samoj zavrnici rata, u gradunalo gotovo 500.000 civilnog stanovnitva, dok obvezna prijava stanovnitvana uem podruju grada, nakon rata biljei 450.000 stanovnika.14Bez obzirana raznolikost navoda, jasno je da ondanji Zagreb nije mogao primiti tolikeizbjeglice, stoga je velika masa bila na nogama, odluna da krene put cilja.15Kao to je poznato, kolone su krenule prema saveznikoj zoni u Korukoj, no

cijeli put nije bio popraen odgovarajuim pripremama. Nisu nam rekli kudaemo ii, kada emo prijei i hoe li nas igdje itko doekati i prihvatiti.16

Na povlaenju, () utonula su naa kola u pravu rijeku velikog mno-tva. () Dokle mi je oko dopiralo naprijed i natrag, crnila se je cesta zakre-na vojnicima u manjim ili veim postrojbama ili osamljenima, civilima obajuspolova i svake dobi ().17Koliki je dio nepregledne kolone stradao na putuprema Bleiburgu, teko je rei. Prema svemu sudei, na povlaenju je bilo r-tava, s obzirom na to da su du puta izbijali sukobi razliitih intenziteta. Manjidio osoba stradao je na poetnom dijelu puta jer u tom razdoblju partizan-ske jedinice jo nisu raspolagale dovoljnim brojem snaga u sjeverozapadnom

podruju Jugoslavije.18

Kako se napredovalo, kolone i nizovi ljudstva bili sumnogobrojniji tako, da se je esto puta moralo putovanje i povlaenje prekidati(). Mjestimino, ali rijetko, bilo je i okraja s jugoslavenskim partizanima.19

11 Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 29.; Darko SAGRAK, Zagreb 1941. 1945.,Zagreb1995., 185.-199.

12 A. LJERKI, Od Ivan Planine do Bleiburga, 43.-44.13 Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 29.-32.; Ante BELJO, Yu genocide. Bleiburg, Death

marches, Udba (Yugoslav secret police), oronto Zagreb 1995., 64.-70.14 Narcisa LENGEL KRIZMAN,Zagreb u NOB-uZagreb 1980., 53.15 Stjepan SLIPAC, Moj krini put, Bleiburg 1945 1995., ur. Anelko Mijatovi, Zagreb

1995.,113.; omislav OBRDALJ, Kolona duha vie od 70 kilometara, u: Bleiburg 1945 1995,

131.16 S. SLIPAC, Svjedok. Moj krini put,Novi ravnik 1996., 1999., 29.17 Danijel CRLJEN, Bleiburg, Hrvatska revija, 2.- 4., XVI, Paris prosinac 1966., 265.; Bleibur-

ka tragedija hrvatskog naroda, 263.-268.; Dinko AKI, S Poglavnikom u Alpama,Split 2001.,7.-25.

18 Ivo ROJNICA, Susreti i doivljaji. Razdoblje od 1938. do 1975. u mojim sjeanjima, knj. 1.,Mnchen 1969., Zagreb 1994., 260.; Nikola PAVELI, ragom krvi i uasa, Bleiburg: uzroci i

posljedice, ur. Vinko Nikoli, Mnchen-Barcelona 1988., Zagreb 1998., 193.; John Ivan PRCELA,Draen IVI, Hrvatski holokaust dokumenti i svjedoanstva o poratnimm pokoljima u Jugo-slaviji,Zagreb 2001., 420.; Milan BASA, Rat je zavren 7 dana kasnije,Zagreb 1976., 308.-309.;Kosta NA, PobedaZagreb 1980., 204.

19 Lucijan KORDI, U danima srdbe i gnjeva, Bleiburg; uzroci i posljedice, 120.


4/18


854

Vjekoslav Luburi navodi kako je prema Celju izveo nekoliko izleta uzduobje strane glavne ceste, e da poubijam i rasprim partizanske skupine koje supokuavale napadati nae kolone na povlaenju.20

Dolaskom do Celja, stanje se zakompliciralo, s obzirom na to da je 9. svib-nja stupila na snagu kapitulacija Nijemaca pred partizanima. Prema tome, svebrojnije kolone neprekidno su nailazile na odbaeno naoruanje i mehaniza-ciju, te tako znatno usporavale kretanje. Istovremeno, partizanskim snagamasu konstantno pristizala pojaanja, to takoer nije pogodovalo izbjeglikojkoloni. Petar Brajovi navodi: Nai bataljoni su zaposjeli prilaze gradu i poeliga istiti od Nijemaca i ustaa. () Stalno su izbijale manje arke s pojedinimgrupama ustaa.21Dio izbjeglica koje su kasnije pristigle do Celja bio je razo-ruan i smjetan u logore.22Koliko je osoba razoruano, te koliki broj je stra-dao u okrajima koji se spominju, nije mogue tono utvrditi. Prema doku-mentima, 11. svibnja u Celju i okolici razoruano je oko 40.000 Nijemaca, oko

3.000 ustaa i 1000 domobrana.23

Pritisak JA bivao je sve jai, pa tako u itovojdepei namijenjenoj I. i III. JA stoji: Zamjeram vam to ste usporili gonjenjei protjerivanje neprijatelja ka sjeverozapadu. Gro njemakih i kvislinkih sna-ga prelazi granicu i predaje se Englezima. Nareujem da hitno presijeete sve

veze prema Austriji i ne dozvolite da se neprijateljske snage izvuku.24

Koncentriranjem partizanskih snaga na irem podruju Slovenjgradeca,dolazi do sukoba pa je zatitnica odvojena od glavne kolone.25Upravo ta ispre-kidanost kolone pogodovala je napadima jedinica JA kraj Hude Luknje. Okoceste leale su ljeine hrvatskih vojnika i neto njemakih, civila, ena i djece,te konja i ivotinja.26Petar Brajovi navodi kako je 12. svibnja na prostoru

Gornjeg Dolia i Hude Luknje dolo do otrih sukoba s jedinicama 17. divizi-je.27 Na putu je bila () guva, kao u mravinjaku i svaka partizanska mina iligranata udarila je u popunjen prostor, a uinkoviti su bili i mitraljeski raali.28Nakon to su ustae odbile predaju, borbe su nastavljene i 13. svibnja, kada

je dolo do protunapada snaga NDH, te su jedinice JA privremeno napustilesvoje poloaje. Nakon pristiglih pojaanja, krenuo je protunapad JA i njihove

20 J. I. PRCELA, D. IVI, Hrvatski holokaust, 60.-61.21 Petar S. BRAJOVI, Konano osloboenje (Sjeanja i obrade),Zagreb 1983., 424.22 J. I. PRCELA, D. IVI, Hrvatski holokaust, 381., 384.; P. S. BRAJOVI, Konano osloboe-

nje, 424.-425.23 Franci SRLE, Veliki finale na Korokem(drugo, dopunjeno izdanje), Ljubljana 1977., 436;

Z. DIZDAR, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova (u povodu 60. obljetnice),Senjski zbornik, br. 32., (2005.), 136.

24 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu jugoslavenskih naroda,tomII, knj. 15, (Beograd 1962.), dok. br. 293.

25 N. PAVELI, ragom krvi i uasa, u: Bleiburg: uzroci i posljedice, 193.26 A. LJERKI, Od Ivan planine do Bleiburga, 68.-69.; J. I. PRCELA, D. IVI, Hrvatski

holokaust, 290.27 Franci SRLE, Veliki finale na Korokem, Ljubljana 1977., 290, 295.; Risto SOJANOVI,

Koroka v vrtincu dogodkovob koncu druge svetovne vojne v Evropi, Ravne na Korokem 2005.,27, 30, 31, 104.

28 F. SRLE, Veliki finale na Korokem, 297.


5/18

855


jedinice sutradan su ule u Slovenjgradec.29Dio zbjega nije se uspio se poma-knuti prema Dravogradu, pa je zarobljen na licu mjesta.30opovi su pucali ugomilu u kojoj je, kako navodi Franci Strle, vladalo rasulo. Svi su traili civil-nu odjeu () Sa sobom su imali ene, djecu i starce ().31Kosta Na navodi

da su u ovim sukobima ustae imale oko 3.000 poginulih, a desetak tisuaih je zarobljeno.32Kolone koje su se probile dalje, na novi otpor naile su napodruju Dravograda. Nakon to su jedinice NDH odbile ultimatum o predaji,

jedinice JA su prele u opti napad u pravcu Slovenjgradeca.33estoke borbe,unato tekim gubicima, vodile su se itavi dan. Na prisutno mnotvo se soblinjeg brda sasula vatra strojopuaka i topova. Nastao je nezapameni kaos.() Prevrnuta kola, lokve krvi, rasuta nepomina tjelesa, jauci ranjenika.34Prema Basti posebno je bio teak okraj oko eljeznikog mosta, koji je dvaputa bio nadomak neprijateljske ruke.35estok otpor pruila je 8. divizija, koja

je dva puta osvojila mostove, ali ih nije uspjela zadrati.36U tom proboju zaro-

bljeno je preko stotinu partizana () i s nae strane je bilo gubitaka u ljudstvupar stotina. Nekim naim jedinicama uspjelo je djelomino slomiti napad ne-prijatelja i postaviti mostobran za Dravograd.37

U novom napadu na podruju Dravograda i u dolinama Mee i Mislinje,partizanske snage uspijevaju u potpunosti stegnuti obru.38U takvom stanjuitava grupacija koja se nala na podruju Dravograda zarobljena je i oduzeto

joj je naoruanje.39U ovim akcijama, kako se navodi u dopisima GeneraltabuIII. JA, zarobljeno je 20.000 ustaa i domobrana s oficirima.40Prema izvjeu

29 P. S. BRAJOVI, Konano osloboenje, 516.-517.; M. BASA, Rat je zavrio 7 dana kasnije,

331.30 Zvonimir BRDARI, Moj put u nepoznato Bleiburg, 1945. (Dnevniki zapis), uro

MIKAEK, Naika spomenica 1941. - 1945., Naice 1997., 160.; A. LJERKI, Od Ivan planinedo Bleiburga, 84.

31 F. SRLE, Veliki finale na Korokem, 300.-301.32 Isto, 301.; Z. DIZDAR, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova, 138.; R.

SOJANOVI, Koroka v vrtincu dogodkovob koncu druge svetovne vojne v Evropi, 30 (bilje-ka*). O rezultatima dosadanjih istraivanja masovnih grobnica na tom podruju vidjeti: MitjaFERENC, elimir KUAKO, Prikrivena grobita Hrvata u Republici Sloveniji, Zagreb 2007.,37.-39., 99.-106.

33 Sreta SAVI, 51. vojvoanska divizija(Beograd 1974.), 207.; S. SAVI, . AANACKO-VI, rea armija, Novi Sad 1981., 324.

34 Anelko MIJAOVI, Izdan nalog za pokret prema Bleiburgu, Vjesnikpodlistak (Za-

greb), 20. lipnja 2005., 63.; S. SLIPAC, Svjedok. Moj krini put, 38.35 M. BASA, Rat je zavren 7 dana kasnije, 333.-334.36 A. LJERKI, Od Ivan planine do Bleiburga, 76.-80.37 J. I. PRCELA, D. IVI, Hrvatski holokaust, 208.-209.; A. MIJAOVI, Izdan nalog za

pokret prema Bleiburgu, Vjesnikpodlistak (Zagreb), 20. lipnja 2005., 63.; Z. BRDARI, Mojput u nepoznato Bleiburg, 1945., Naika spomenica, 160.-161.

38 Josip ALEKSI, Vojniki aspekti hrvatskog povlaenja u svibnju 1945., Na prekretnici, sv.7,ur. Jure Petrievi, Brugg 1986., 41.-43.

39 M. COLI, Pregled operacija na jugoslovenskom ratitu, 397.; P. S. BRAJOVI, Konanoosloboenje, 517.

40 Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. 1946. Dokumenti, prir.Zdravko Dizdar, Vladimir Geiger, Milan Poji i Mate Rupi, Slavonski Brod 2005., 112.


6/18


856

Koste Naa, osloboeno je oko 4.000 civila.41Samo 17. divizija u akcijama jezarobila 7.000 neprijateljskih vojnika, a 1.500 ih je ubijeno.42Jedno od sjea-nja navodi: Nitko nije znao odgovoriti zato se ne ide dalje. () dolina krajDravograda () bila je nabijena ljudstvom, kao u ogromnom logoru. Iznena-

da kao grom iz vedra neba padne zapovijed: Neka sva hrvatska vojska odloioruje.43U sjeanjima nema konkretnih brojki o zarobljenima, ve se spomi-nje kako se na polju nalazila velika masa vojske. Kraj Dravograda je, kako senavodi, 51. divizija zarobila i 8.000 10.000 crnogorskih etnika.44

Dio kolona koji se prije ukupnog zaokruenja uspio probiti dalje, krenuo jepreko Poljane do Bleiburga.45Na cijelom putu dolazilo je do sukoba, no kona-ni obraun uslijedio je 14. svibnja na podruju Poljane i 15. svibnja na irempodruju Bleiburga.46Ratrkane skupine rasporedile su se po okolnim podru-

jima i pruale otpor u kojem je bilo veih rtava s jedne i druge strane. Premadokumentima taba III. JA stoji da se kraj Poljane predalo 20.000 ustaa.47Za-

dravanjem dijela vojske u borbama kraj Poljane, glavnina ustako etnikegrupacije doprla je do Bleiburkog polja.48Prema Brajoviu, bili su to zadnjivei sukobi u drugom svjetskom ratu na tlu Europe, nakon ega je zatvorenput prema Bleiburgu.49Daljnjim kretanjem kroz dolinu izmeu Holmeca i Du-gih brda izvlai se dio zbjega.50U opoj zbrci, dio izbjeglica stigao je na velikupoljanu ispunjenu ljudstvom, zaprenim vozilima, stokom, kamionima, topo-

vima i drugom ratnom opremom.51

Koliki broj ljudi je pristigao do Bleiburkog polja, uz sve izloene nepozna-nice, teko je utvrditi. Prema navodima iz dnevnika 38. irske pjeake brigade,

41 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu jugoslavenskih naroda, tom

XI, knj. 3., Beograd 1976., dok. br. 643.; Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj1944.-1946. Dokumenti. Zagreb i sredinja Hrvatska, prir. Vladimir Geiger i dr., Slavonski Brod Zagreb 2008., 390.

42 F. SRLE, Veliki finale na Korokem, 316.; O intenzitetu sukoba i njegovim posljedicamasvjedoi Vjesnik prema kojem je u jueranjim borbama naa III. armija zarobila preko 20.000ustaa, dok je u dananjim borbama zarobljeno 30.000 ustaa, meu njima est generala. Osimtoga, osloboeno je 20.000 graana koje su ustae gonile pred sobom, a u tijeku dvodnevnihsukoba ubijeno je preko 10.000 ustaa. Vidjeti: Vjesnik(Zagreb), 16. svibnja 1945., 1.; Parti-zanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti. Zagreb i sredinjaHrvatska, 390.-391.

43 A. LJERKI, Od Ivan planine do Bleiburga, 95.44 Borivoje M. KARAPANDI, Jugoslovensko krvavo prolee 1945. itovi Katini i Gulazi

(Beograd 1990.), 168.-169.45 F. SRLE,Veliki finale na Korokem, 313.46 Isto, 322.; R. SOJANOVI, Koroka v vrtincu dogodkovob koncu druge svetovne vojne v

Evropi, 33.-34.47 Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. 1946. Dokumenti, 112.48 Ivan DOLNIAR, Okruenje i kapitulacija neprijateljevih snaga u severozapadnom delu

Jugoslavije, Za pobedu i slobodu, 540.; K. NA, Pobeda, 214.; Partizanska i komunistika repre-sija i zloini u Hrvatskoj 1944. 1946. Dokumenti, 112.

49 P. S. BRAJOVI, Konano osloboenje, 548.-549.50 F. SRLE,Veliki finale na Korokem, 322.; Miljenko PERI, 1945. 1995. Bleiburg. Svjedo-

anstvo, Zagreb 1995., 22.-27.51 Z. BRDARI, Moj put u nepoznato Bleiburg, 1945., u: Naika spomenica, 161.; L. KOR

DI, U danima srdbe i gnjeva, Bleiburg: uzroci i posljedice, 121.


7/18

857


predveer 14. svibnja u zapovjednitvo je pristigao hrvatski asnik i obavijestiokako se britanskim poloajima pribliavaju dvije skupine hrvatske vojske, odkojih svaka broji oko 100.000 ljudi, a pratilo ih je oko 500.000 civila.52Jesu liove brojke pravi pokazatelji stanja, i dalje je otvoreno pitanje. Ipak, prema sve-

mu ve izloenom, ini se teko moguim da se toliko ljudi nalo u povlaenju,a onda i samim time da je pristiglo u savezniku zonu. o vie to je vei dioljudi zarobljen na podruju Slovenjgradec Dravograd Bleiburg. Osim toga,

jedan dio, do sada jo neutvreni, stradao je u borbama tijekom povlaenja. Sviovi imbenici nose veliki broj nepoznanica i udaljavaju nas od ukupne brojke.

Sljedei trenutak vaan za ovu temu je sama predaja na Bleiburkom po-lju. Oko etiri sata proula se vijest o bezuvjetnoj kapitulaciji te je stigla na-redba da se istaknu bijele zastave i pripremi oruje za predaju.53 U pomalokaotinom stanju, jedan dio vojske unitavao je oruje i vozila, drugi su seorganizirani u manjim skupinama pokuali probiti preko Karavanki, dok su

trei planirali povratak u domovinu.54

Jesu li bijele zastave bile izvjeene navrijeme, nije posve jasno. Milanu Basti je javljeno da se bijele zastave viju kaoadori i da su prekrile polje i okolne breuljke.55 No, prema dijelu memoaraproizlazi kako zarobljenici nisu do isteka dogovorenog roka istaknuli bijelezastave. i radi toga:Na ustaku kolonu sa naih poloaja zapucae mitraljezi iminobacai. Dejstvovalo se nekih petnaest do dvadeset minuta, a tek onda suustae istakle bijele zastave, to je znailo da se predaju.56Franci Strle navodida nije bilo nikakve topnike pripreme, a taj masakr, da ga tako nazovem,napravili su pukomitraljezi arci. Uvijek velim, imali smo idealne poloaje ikratku udaljenost, a pred sobom gomilu...57Nadalje tvrdi da je rok za predajuneprestano odgaan pa su na sjeveru doline Britanci tenkovima jurnuli naustae da bi ih natjerali na povlaenje i predaju,58a zapovjednik 3. bataljunaomieve brigade je vidio kako tri britanska tenka ak gaze ustae na elukolone.59S obzirom na opise, neizbjeno je dovesti u pitanje podatke premakojima su 3. bataljun Zidanekove i 3. bataljun omieve brigade poeli su va-trom i uzrokovali najmanje 16 mrtvih.60Zanimljivo je da slinu brojku navodi

52 Jerome JAREB i Ivo OMRANIN, Te end o the Croatian Army at Bleiburg Austria inMay 1945 according to English Military Documents, Journal of Croatian Studies,Vol. XVIII-XIX (1977. - 1978.)., 51.; Usp. Te Repatriations from Austria in 1945. Te Report of an Inquiry,Anthony Cowgill, Tomas Brimelow, Christopher Booker (London 1990.), 23.; Te Repatria-tions from Austria in 1945. Cowgill Inquiry. Te documentary evidence reproduced in full from

British, American, German and Yugoslav sources, Anthony Cowgill, Tomas Brimelow, Chri-stopher Booker (London 1990.), KP 93. Navedeni naslovi u javnosti su poznatiji pod nazivomCowgillov izvjetaj.

53 J. I. PRCELA, D. IVI, Hrvatski holokaust, 202.54 Isto, 209.55 M. BASA, Rat je zavrio 7 dana kasnije, 365.56 P. S. BRAJOVI, Konano osloboenje, 564.57 F. SRLE, Veliki finale na Korokem, 355.-356.58 Isto, 355.; Neat SULEJMANPAI, Od Sarajeva do Bleiburga i povratak. Ratni dnevnik 28.

12. 1944. 11. 6. 1945., Zagreb 2006., 100.59 M. BASA, Rat posle rata, 381.; Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 329.60 P. S. BRAJOVI, Konano osloboenje, 564.


8/18


858

i predsjednik Saveza antiaistikih boraca i antiaista Republike Hrvatske,Ivan Fumi, koji je obiao Bleiburko polje i otiao na groblje u Bleiburgi da je tamo zakopano 20 ustaa koji su se sami ubili.61Slavko Goldstein, nespominjui izvor iz kojeg crpi podatke, navodi kako je na Bleiburkom polju i

njegovoj okolici poginulo 27 osoba.62Pretpostavljam da su ovi navodi preuzetiiz izvjea taba 12. divizije, u kojem se navodi da je prilikom predaje za-robljeno 93.000 neprijateljskih vojnika, a ubijeno 27 neprijateljskih vojnika.63Ovi podaci, gotovo svakog dana su nadopunjavani i kao takvi ne mogu pred-stavljati konanu brojku. Prema podacima iz Cowgillovog izvjetaja, itovi lju-di na Bleiburkom polju ubili su neke ranjenike, kao i pojedine Hrvate koji subjeali prema okolnim podrujima. Ukupan broj stradalih nije mogao biti veiod 30 do 50 osoba.64Sasvim drukiju sliku pruaju iskazi sudionika: Doljena poljani je nastao pravi pakao. Vatra je neprestano rigala iz tisua cijevi svihkalibara () Mrtvi i ranjeni padali su kao snoplje.65 Zanimljivo je kako je

ovo samo jedno od pitanja vezanih uz bleiburke dogaaje, koje ima razliiteodgovore. Ipak, brojka od 20-ak osoba, stradalih na polju, ini se prilino pro-izvoljnom. No, je li broj rtava tako velik, kako to prikazuju memoari, takoer

je nemogue tvrditi.

Posljednja nepoznanica odnosi se na dogaaje s krinog puta. Sjeanja sudoista raznolika, stoga je teko opisati opu procjenu ukupnih dogaaja. Na-kon to je partizanska pratnja preuzela kolonu, zapoeo je sve jai pritisak.Posebno teka dionica puta bila je oko dravogradskog mosta.66Prema navo-dima, povremeno bi se prouo pucanj i pogoene osobe ostajale su leati uzcestu. im bi netko posustao ili pao, odmah bi zatektao majser, ubiju ga

na licu mjesta.67

Poneki su ostajali kraj puta oekujui bolniko vozilo, no svremenom se pronio glas da pomo nije stizala.68Najee likvidacije bile suna zaelju kolone, gdje bi zastajali oni koji nisu imali snage.69Ovakav tretmannije oito bio nepoznat: Uspjeli smo podii mrnju prema toj bandi i u zadnje

vrijeme borci ih ubijaju kada koji ostane iza kolone t.j. koji ne moe da ide da-

61 http://www.vecernji.hr/newsroom/news...01644/index.do, zadnji put gledano 17. svibnja2007.

62 Slavko GOLDSEIN, 1941. Godina koja se vraa,Zagreb 2007. [prvo izdanje], 422.63 Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti. Slavonija, Srijem i

Baranja, prir. Vladimir Geiger, Slavonski Brod 2006., 179.; M. RUPI i Z. DIZDAR, Izvjeapartizanskih jedinica o zavrnim borbama s hrvatskim oruanim snagama, u: Spomenica Blei-

burg, 131.64 Te Repatriations from Austria in 1945. Te Report of an Inquiry, 45.65 Zvonimir ZORI, Put u grotlo pakla, Od Bleiburga do naih dana, 294.-295.; Nikolaj

OLSOJ,Ministar i pokolji. Bleiburg i Koevski Rog 1945.,Zagreb 1991., 105.66 J. I. PRCELA, D. IVI, Hrvatski holokaust, 224.; Bleiburka tragedija hrvatskog naroda,

357.; Zvonimir ZORI, Dravogradski most srijeda, 16. svibnja 1945. god. u svitanje dana, u:50 godina Bleiburga, 285.

67 Nikola MULANOVI, Nas su ubijali komunisti!, u: Bleiburg: uzroci i posljedice, 147.-148.; B. VLAI, A. VOJINOVI, Krini put, 279.-280.

68 Josip PAPIK, Moji doivljaji one tragine godine, Bleiburg: uzroci i posljedice, 182.; J. U.,Svjedoanstvo iz traginih dana svibnja godine 1945., Bleiburg: uzroci i posljedice, 283.-287.

69 B. M. KARAPANDI,Jugoslavensko krvavo prolee 1945. itovi Katini i Gulazi, 227.


9/18

859


lje, ali jo uvijek postoji pomirljivaca koji ih vole davajui im vode, kruha itd.70Zarobljenike je morila e, no oko svakog bunara bilo je leeva, pa se nitko nijezaustavljao.71Prema nekim sjeanjima, ve na ovoj dionici puta znatno je sma-njen broj zarobljenika u koloni.72 retman se dodatno zaotrio na daljnjih

ezdesetak km do Maribora.73 Beskrajna kolona kretala se neravnomjerno,razvlaila se i stezala kao harmonika.74Zanimljivo je da se Basta prisjea kako

je Dravograd bio zakren kolonom.75Iscrpljujui mar, prorjeivao je kolonu,jednako kao i povremeni odmori, nakon kojih je dio zarobljenika ostajao lea-ti.76Prema jednom od svjedoanstava, u trodnevnom maru do Maribora, svakimetar zemlje bio je natopljen hrvatskom krvlju.77Poslijepodne 16. svibnja, Basta jekrenuo prema Mariboru, do kojeg je putovao puna tri sata. Iako ne spominjeobraune, navodi kako je velika mrana kolona poraenih od Dravograda doMaribora usporila njegovo kretanje.78

Posebno je naglaavano kako je potrebno postaviti najstroiju odgovor-

nost rukovodiocima i straarima za sluaj begstva zarobljenika.79Meutimjesu li u te mjere spadala sva muenja i likvidacije koje su uslijedile. U to vri-jeme zarobljenici su bili potpuno bezimena, amorna, prevelika masa koju jetrebalo smanjiti, to vie to bolje, bez ikakve bojazni za posljedice.80O tomezorno svjedoi i izvadak iz knjige depea 15. majevake brigade, koja po dola-sku u Maribor zapoinje provoditi svoj zadatak, oito odreen jasnom direkti-

vom, tj. zapoela je s likvidacijom etnika i ustaa kojih ima dvije i po hiljade.() Danas smo nastavili sa streljanjem. I sutradan je nastavljeno po istomrasporedu.81U prilog tome govore i dogaaji u mnogim logorima du puta.

70 Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj. Dokumenti. Slavonija, Srijem iBaranja, 195.

71 Josip PAPIK, Moji doivljaji one tragine godine, u: Bleiburg: uzroci i posljedice, 182.; J.I. PRCELA, D. IVI, Hrvatski holokaust, 224.; Mato ARAVANJA, Kako su nas desetkovali,Bleiburg: uzroci i posljedice, 250.

72 B. VLAI, A. VOJINOVI, Krini put, 352.73 Z. ZORI, Dravogradski most srijeda, 16. svibnja 1945. god. u svitanje dana, 50 godina

Bleiburga, 286.-287.; Z. BRDARI, Moj put u nepoznato Bleiburg, 1945., Naika spomenica1941. 1945., 164.

74 omislav BROZOVI, Na cesti Dravograd Maribor, Forum,god. XXXVII, knj. LXX.,br. 4-6., Zagreb, travanj- lipanj 1998., 706.; Jure ZOVKO, Krini put i dvadeset godina robijeZagreb 1997., 29.

75 M. BASA, Rat posle rata. Pavelievi generali se predaju,Zagreb 1963., 134.76 . BROZOVI, Na cesti Dravograd Maribor, 706.; J. I. PRCELA, D. IVI, Hrvatskiholokaust, 434.

77 B. M. KARAPANDI,Jugoslavensko krvavo prolee 1945. itovi Katini i Gulazi, 228. e-ko je odrediti vrijeme kretanja do Maribora, no put dug 60 kilometara kolona je prohodala zadva dana i jednu no.; Hrvoje HAUPFELD, Suza za Bleiburg, Branimir KOVAEVI, Suzaza Bleiburg,Zagreb 2003., 99.

78 M. BASA, Rat je zavrio 7 dana kasnije, 418.79 M. RUPI i Z. DIZDAR, Izvjea partizanskih jedinica o zavrnim borbama s hrvatskim

oruanim snagama, Spomenica Bleiburg, 130.80 . BROZOVI, Na cesti Dravograd Maribor, 709.81 Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj1944. 1946. Dokumenti,130.


10/18


860

Pri ulasku zarobljenici su uglavnom razvrstavani i pretresani.82U logorskojsvakidanjici, slijedila su mnoga ispitivanja. Smjetaj i prehrana u logorimanije zadovoljavala propise koji su bili odreeni odredbama enevskih kon-

vencija.83Nerijetko su se u logorima, zbog loih higijenskih uvjeta i iscrplje-

nosti zarobljenika, proirivale razliite bolesti. U samim logorima provoenesu likvidacije,84no neke konkretne brojke teko je utvrditi s obzirom na to dasu novi zarobljenici u logore stizali gotovo svakog dana.85S druge strane doku-mentacija koja bi popunila neke od praznina vrlo je rijetka i donosi tek ponekeinormacije.86

Ono to svakako treba spomenuti su mnogobrojne grobnice koje i danasnisu u potpunosti istraene, a skrivaju podatke o mnogim izgubljenim ivoti-ma. Samo na podruju Slovenije do sada je pronaeno 540 lokaliteta (najmanje125 onih u kojima su rtve Hrvati), od kojih vei dio eka obradu.87 Prve kora-ke potaknula je gradnja mariborske obilaznice 1999. godine, kada je otkopan

dio protutenkovskog rova u eznom. U samo 70 metara irine ekshumirano je1.179 osoba.88U sondiranjima Komisije Vlade Republike Slovenije za ureenjepitanja prikrivenih grobita (2007.), utvreno je postojanje grobnice na tri ra-zliite lokacije u ukupnoj duini od otprilike 950m. irina zasutoga rova iznosi3-4 m, a posmrtni ostaci lee na dubini od 1-1,5m. Ako ove brojke usporedimos iskapanjima izvrenim 1999., dolazimo do otprilike 15.000 rtava.89Ovaj, dosada prvi konkretni podatak, predstavlja veliki pomak i unato gotovo zastra-ujuim podacima, opovrgava napise hrvatskih dnevnih novina koje su u pro-teklim godinama pisale o vie od 40.000 ljudi stradalih u eznom.90S druge

82 J. I. PRCELA, D. IVI, Hrvatski holokaust, 237., 321.; M. RUPI i Z. DIZDAR, Krini

put, logori, gubilita, Spomenica Bleiburg, 145.; Vjekoslav Lujo LASI, Pakao je poeo u Blei-burgu,Dubrovnik Sarajevo 1996., 35.; F. DUEVI, 1945. put suza i nade, 327.-328.; S.SLIPAC, Svjedok. Moj krini put, 48.; Z. SPRINGER,Moj krini put, 170.; Vetrinjska tragedija. Vspomin nesmrtnim junakom, izdanim u Vetrinju od 27. 31. maja 1945. in pomorjenim za velikeideje svobode,Cleveland 1960., Ljubljana 1991., 99.

83 Radi se o lancima 10., 11. i 46. Vidjeti: Convention Relating to the reatment o Priso-ners o War, Te American Journal of International Law, Vol. 27, No. 2, Supplement: OfficialDocuments (travanj 1933.), 67., 75.; Na bojo pot, Zgodbe muenitva Slovencev, Buenos Ai-res 1949.,31.

84 Npr. M. RUPI i Z. DIZDAR, Krini put, logori, gubilita, u: Spomenica Bleiburg, 164.-165.; Bleiburka tragedija hrvatskog naroda, 350.-351.

85 Matja KLEPEC, eharje so tlakovane z nao krvjo, Buenos Aires 1973., 64.86 Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj 1944. 1946. Dokumenti, 104.,

121., 128.-129., 141.-143., 161.-162., 198.-205.87 omislav VUKOVI, Intervju. Mitja Ferenc, lan Komisije slovenske Vlade za istraivanjemasovnih grobita. Naredba je morala doi od Josipa Broza ita, Glas Koncila (Zagreb), 16.rujna 2007., 8.-9.

88 M. FERENC, . KUAKO, Prikrivena grobita Hrvata u Republici Sloveniji,40., 42.89 Isto; Zloin u eznom. Mitja Ferenc, lan Komisije slovenske Vlade za istraivanje ma-

sovnih grobnica, o najveem hrvatskom stratitu: Naredba za masakr morala je doi od ita,Jutarnji list(Zagreb), 14. rujna 2007., 10.; Krini put. Slovenci sumnjaju da je u tenkovskomrovu pokopana jezgra hrvatske vojske. ezno najvea grobnica Hrvata, Veernji list(Zagreb)10. kolovoza 2007., 4.

90 Osim eznog kanjon pitali kod Slovenskih Konjica najvea je grobnica Hrvata u Slove-niji, Veernji list (Zagreb), 29. srpanj 1999., 15.


11/18

861


strane opovrgava i navode Ivana Fumia prema kojem : je kod Maribora ubi-jeno 1500 ustaa uvara jasenovakog i drugih logora ().91

Mnogobrojne nepoznanice veu se uz jednu od najveih grobnica na po-druju Slovenije Koevski Rog. Navodi u literaturi i tisku spominju raznolikebrojke koje izazivaju mnoge manipulacije.92Slovenska Komisijaistraila je tek

jedan dio ukupnog mozaika. Naime, u rujnu 2007. godine, u jami Pri Konfinuekshumirani su ostaci 88 osoba (60 Slovenaca, 26 Hrvata i 2 Srba), koje su 24.lipnja dovedene iz ljubljanske bolnice i likvidirane.93 Napori slovenske Komisijetrebali bi posluiti kao poticaj za hrvatska istraivanja. Iako je 11. veljae 1992.osnovana Komisija za utvrivanje ratnih i poratnih rtava Sabora RepublikeHrvatske, nekih veih pomaka nije bilo, a u meuvremenu je i ukinuta.94 Pre-ma tome, ini se da velika volja i interes za ovu temu, koja se barem proklamirau javnosti, ipak nije zaivjela u potpunosti.

Zanimljivo je kako Milan Basta navodi da su ve 16. svibnja domobrani i

izbjeglice putani kuama.95Ovakva izjava nema veliki broj potvrda u sjea-njima preivjelih,96pa je teko potvrdili Bastine navode. Vjerojatno je dio civilaputen kuama (zbog humanih razloga ili da se olaka organizacija povratka,ne moe se utvrditi), no veina je krenula na krini put.

Ovi primjeri tek su neki od pokazatelja nedefiniranosti osnovnih podatakakoji su potrebni ako elimo utvrditi barem priblian broj stradalih na Bleibur-gu i krinom putu. Upravo je zato zanimljivo pogledati kakvi se sve navodio brojkama spominju u literaturi. Ako se krene kronolokim redom, nuno

je spomenuti radove hrvatske emigracije koja je prva progovorila o dogaaji-ma iz svibnja 1945. godine, esto navodei kako je rije o jednoj od najveih

tragedija hrvatskog naroda. Zbog emotivnosti, brojke koje se navode esto supretjerane i neutemeljene. ako George Prpi navodi od svih tragedija, Blei-burg je najvea u hrvatskoj povijesti. Uzrokovala je smrt i egzodus preko mi-lijuna mukaraca, ena i djece.97U istom ozraju piu Oton Knezovi i John

91 http://www.vecernji.hr/newsroom/news...01644/index.do, zadnji put gledano 17. svibnja2007.

92 Kriev pot slovenskega domobranstva, 31.; Vetrinjska tragedija, 79.-80.; Bleiburka tragedijahrvatskog naroda, 176.; Ivan GUGI,O pokolju hrvatskih zarobljenika kod Ljubljane i Koev-skog Roga, Bleiburg 1945. - 1995.,127.; Partizanska igra rogenrol, Duga(Beograd), br. 424., 26.svibnja do 8. lipnja 1990., 26.-28.; Simo DUBAJI, Ne kajem se to sam ubio 30.000 Hrvata!,Globus(Zagreb), br. 217., 3. veljae 1995., 46.-47., 49.; S. . DUBAJI, ivot, greh i kajanje. Od

Kistanja do Koevskog Roga,Beograd 2006., 344.93 U jami Konfin i posmrtni ostaci Hrvata, Vjesnik (Zagreb), 27. rujna 2006., 8.; M. FE-RENC, . KUAKO, Prikrivena grobita Hrvata u Republici Sloveniji, 94.; Brez milosti ranje-ni, invalidni in bolni povojni ujetniki na slovenskem, ur. Lovro turm, Ljubljana 2000., 21.-87.

94 Npr. Z. DIZDAR, Prilog istraivanju problema Bleiburga i krinih putova, 188. (bilje-ka 145.); Zvonimir DESPO, Vrijeme zloina. Novi prilozi za povijest koprivnike Podravine1941.-1948., Zagreb Slavonski Brod 2007., 190.-191.

95 Milan BASA, urica LABOVI, Partizani za pregovaraki stolom 1941 1945, Zagreb1986., 325.

96 Oton KNEZOVI, Pokolj hrvatske vojske 1945. Dokumenti o zvjerstvima Srba nad Hrvati-ma, Chicago 1960., 19.; J. I. PRCELA, D. IVI, Hrvatski holokaust, 274.

97 George J. PRPI, ragedies and Migrations in Croatian History, oronto 1973., 22.


12/18


13/18

863


je prilino vidljivo kako se u emigrantskoj literaturi spominju razliite brojkekoje potvruju inae uestalu neujednaenost. S druge strane, prema objavlje-nim dokumentima NOR-a, u svibnju je zarobljeno preko 105.000Nijemaca, ustaai etnika, ubijeno 25.000, a ranjeno 4.000 ljudi. Od navedenog broja zaroblje-

nika 40.000 su Nijemci, oko 60.000 ustae i domobrani, te oko 5.000 etnika.107Slino navodi i J. Broz ito u pohvali jedinicama III. JA, koje u petnaest danazarobile su oko 100.000 neprijateljskih vojnika i oficira.108Citirani izvjetajinisu objavljeni u cjelini, ve uglavnom zavravaju s 15. svibnjem, pa je tekoutvrditi toan broj zarobljenika. Petar Brajovi navodi da su prema prikuplje-nim podacima utvreni priblini brojevi, te da su 16. svibnja: Prva i jedanbataljon 11. brigade razoruale oko 40.000 ustaa i pet hiljada etnika. tabIII. JA utvrdio je da je 15. svibnja zarobljeno vie od 30.000 neprijateljskih

vojnika i oficira (ustaa i domobrana) i oko 6.000 etnika. akoer je zaro-bljeno oko 20.000 izbjeglica.109ini se da su ovo prilino nepotpuni podaci

s obzirom na to da i Milan Basta navodi kako je kraj Dravograda i Bleiburga120.000 ustako-domobranskih vojnika i blizu 8.000 crnogorsko-hercegova-kih etnika bilo prisiljeno na predaju.110U knjizi, Rat je zavren 7 dana kasnijeBasta, uvi spominjanu izjavu o 300.000 neprijateljskih vojnika, reagirao je iiznio da ustako-domobranske jedinice nemaju vie od 30.000 ljudi (tada samstvarno vjerovao da ih nema vie, meutim, tek kasnije se ispostavilo da je utoj posljednjoj grupaciji bilo oko 100.000 Pavelievih vojnika, ne raunajuietnike ni one koje smo ranije zarobili, kao ni civilne izbjeglice).111Osvruise na neprijateljsku propagandu o tzv. Blajburkoj tragediji, o pokolju oko300 hiljada Hrvata, Basta iznosi kako je prema priblinoj procjeni u borba-ma kroz Sloveniju, te u pojedinanim okrajima u proboju preko Karavanki

poginulo oko 5.000 Pavelievih vojnika, a oko 3.000 uspjelo ih se probiti.112Znatno vie brojke spominje Ivan Dolniar prema kojem je u zavrnoj oenziviJA zarobljeno oko 341.000 neprijateljevih vojnika, dok ih je 100.000 poginu-lo.113Procjenu temelji na Saoptenju Ministarstva unutranjih poslova FNRJ iz1949. prema kojem je zarobljeno 341.405 neprijateljskih vojnika, od kojih je:221.287 okupatorskih vojnika () i 120.150. kvislinkih vojnika.114Ukupniratni plijen, koji je evidentirao oka Ivanovi, iznosio je: 269 topova, 500 ba-

107 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu naroda Jugoslavije,tom. XI,knjiga 3, Beograd 1976., 643.-646.; Usp. Partizanska i komunistika represija i zloini u Hrvatskoj1944. 1946. Dokumenti, 125.-126., 131.-138.; S. SAVI, . AANACKOVI, rea armija,

328.-329.108Josip B. IO,Sabrana djela 28, ur. Pero Damjanovi, Beograd 1988., 47.109P. S. BRAJOVI, Konano osloboenje, 565.110M. BASA, Rat posle rata, 5.-6.111M. BASA, Rat je zavren 7 dana kasnije, 356.112 M. BASA, O zarobljavanju Pavelieve vojske i odnosima s Englezima, Za pobedu i slobo-

du, 556.113 I. DOLNIAR, Okruenje i kapitulacija neprijateljevih snaga u severozapadnom delu

Jugoslavije, Za pobedu i slobodu, 540.; M. COLI, Pregled operacija na jugoslovenskom ratitu,400.

114 Borba(Beograd), 8. veljae 1949.,1.; Usp.Partizanska i komunistika represija i zloini uHrvatskoj 1944. 1946. Dokumenti, 161.-162., 198.-205.


14/18


864

caa, 516 mitraljeza, 2.935 pukomitraljeza, 91.713 puaka, 8.323 automata,5.609 pitolja, 1.123 kamiona, 235 automobila, 320 motocikala, 8.937 konja,1.213 kola, vagon hrane, odjee, obue i drugog materijala.115Posljednje brojkeotprilike se podudaraju s podacima koje prezentira Cowgillov izvjetaj.116Iako

je iz svega vidljivo da je teko odrediti konane brojke, s obzirom na vrlo ra-znolike procjene, jednako su upitni i navodi Milovana ilasa koji je uo kakosu nakon izruenja Hrvata, etnika i Slovenaca ubijene sve osobe, osim djece iena. oan broj rtava, prema njemu, nikada nee biti poznat, no kako je uobroj je prelazio 20.000, ali je svakako bio manji od 30.000 ljudi.117

Veina ovih brojki koje se spominju nije popraena sustavnijim istrai-vanjem pa stoga Mihael Sobolevski naglaava nunost sustavnog utvrivanjaljudskih gubitaka na podruju Hrvatske i zalae se za istraivanje koje e se te-meljiti na metodi osobne identifikacije, uz sveobuhvatno koritenje arhivskogmaterijala.118

Pribline brojke pokuao je utvrditi Kazimir Katalini.119U svojim istra-ivanjima izraava sumnju prema podacima iz popisa 1931. godine, koje kaopolazinu toku koriste B. Koovi i V. erjavi, te za dodatne podatke koristiOpi ematizam Katolike crkve u Jugoslaviji, te izvjetaj ulema medalisa izSarajeva, koji donosi broj muslimana u pojedinim kotarima BiH potkraj 1938.U prvim radovima, usporeujui stvarne gubitke Hrvata i Srba, autor navodida su Hrvati izgubili 130.000 stanovnika vie od Srba, dok prema kasnijimistraivanjima razlika iznosi 154.000. Prema tome zakljuuje: Ako pak pret-postavimo da su njihove odmazde za vrijeme rata bile kompenzirane naimodmazdama izvrenim u isto vrijeme, dolazimo do zakljuka da navedena ra-

zlika oznauje nae gubitke nakon predaje u Bleiburgu.120

Koristei erjavi-evu metodu, Katalini navodi da bi broj rtava iznosio minimalno 85.000,vjerojatno 135.500 i maksimalno 198.500 ljudi.121

115 oko IVANOVI, Rad pozadine 3. armije u zavrnim operacijama, Za pobedu i slobodu,311.

116Te Repatriations from Austria in 1945. Te Report of an Inquiry, 35.; Te Repatriationsfrom Austria in 1945. Cowgill Inquiry. Te documentary evidence, KP 118.; Jera VODUEK SA-RI, Prevzem oblasti, Ljubljana 1992., 230.-231.

117Milovan ILAS, Wartime, New York; London 1977., 446.-447.118 Mihael SOBOLEVSKI, Izmeu Jasenovca i Bleiburga, Erasmus, Zagreb 1993./1994.,

42.-47.; M. SOBOLEVSKI, Prilog metodologiji istraivanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvat-ske u tijeku drugoga svjetskoga rata, SP24/1992., br. 1, 177.-202.; Usp. V. ERJAVI, Osvrtna napis Mihaela Sobolevskog o popisu rtava rata Preuena istina rtve rata na podrujubive Jugoslavije 1941. - 1945. prema popisu iz 1964. godine, SP26/1994., br. 1, 123.-134.

119 K. KAALINI, Hrvatsko-srpski sukob u svjetlu brojaka, Republika Hrvatska(BuenosAires), god. XXXVI, br. 153., lipanj 1986., 17.-58.; K. KAALINI, Hrvatske i srpske rtve1941. - 1945., Republika Hrvatska(Buenos Aires), br. 160., 10. travnja 1988., 15.-63.; K. KAA-LINI,Argumenti: NDH, BiH, Bleiburg i genocid, 119.-122.; K. KAALINI, Broj bleiburkihrtava, 50 godina Bleiburga, 49.-61.

120K. KAALINI,Argumenti: NDH, BiH, Bleiburg i genocid, 91., 119.-120.121 K. KAALINI, Broj bleiburkih rtava, 50 godina Bleiburga, 58.; Usp. V. ERJAVI,

Argumenti bez osnove, SP25/1993., br. 2-3, 287.-299.


15/18

865


Vladimir erjavi objavio je vie radova i priloga na ovu temu.122 Kaoosnovni podatak za izraunavanje demograskih i ratnih gubitaka, erjavi sekoristio popisom iz 1931. i podaci, kako navodi, prihvaeni su kao autentiniu Banovini Hrvatskoj, NDH, Socijalistikoj Jugoslaviji, te Republici Hrvatskoj

i stoga ih smatra poetnim.123U obradi podataka koristio se standardnom de-mograsko-statistikom metodom, bazirajui izraunavanja na spomenutompopisu, kretanju stanovnitva do 1939. godine i broju oekivanog stanovnitvaprema popisu iz 1948. Govorei o rtvama Bleiburga, erjavi navodi: Ljudi okojima se tamo odluivalo izgubili su ivot na raznim mjestima, vrlo malo njihkod samog Bleiburga u Austriji, drugi, vjerojatno, najvei na jugoslavenskomdijelu granice s Austrijom te irom Jugoslavije.124

Da bi se barem priblino utvrdili gubici vezani uz Bleiburku tragedijuvano je, kako navodi erjavi, utvrditi brojano stanje OS NDH u posljednjojgodini rata te broj ljudi koji se uputio na povlaenje. Kada je rije o brojanom

stanju OS-a priklanja se brojci od oko 136.000 (M. Coli). erjavi pretpostav-lja da je napredovanjem JA, od sijenja do travnja 1945., razoruan i jedan dioOS NDH, te smatra da se na povlaenju moglo nai najvie 80-100 tisua voj-nih osoba. Prema pretpostavkama, nisu se svi odluili na povlaenje, a mnogisu na putu i odustali, stoga pretpostavlja da je na granicu stiglo oko 75.000

vojnih osoba. Broj civila procjenjuje na 45.000.125Prema Cowgillovu izvjetaju,spominje se 25.000 Hrvata, koji su se zajedno s 46.580 Kozaka, 35.000 etnikai 25.000 Slovenaca, kraj Klagenurta predali Britanskoj vojsci, nakon ega susmjeteni u logor.126Prema tome, oko 90-95 tisua ljudi zaustavljeno je na gra-nici, a u konanici, kako i sam autor navodi, treba utvrditi koliko je od ukupnih115-120 tisua ljudi izgubilo ivote, a koliko preivjelo. Izjave svjedoka i sudi-onika govore o velikom broju ljudi, no uzmemo li u obzir navedene brojke,kao i injenicu da se u velikoj masi povlaila i vojska reeg Reicha, moe sezakljuiti da je u zbjegu ukupno bilo oko 500.000 ljudi. U svojim proraunimaautor izraunava koliko je ljudi moglo biti u koloni s obzirom na duljinu kolo-ne i s obzirom na to da su na povlaenju bila prisutna razna prijevozna sredstvai mehanizacija. U ukupni broj gubitaka treba ubrojiti i osobe koje su kraj ratadoekale ranjene i smjetene po bolnicama (oko 4.000 osoba). Prema svemu

122V. ERJAVI, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, Zagreb 1992.; V. ER-JAVI, Demografija o Bleiburgu, Otvoreni dossier: Bleiburg, ur. Marko Gri, Zagreb 1990.,drugo, proireno izdanje, 227.-232.; V. ERJAVI, Manipulacije rtvama drugoga svjetskog

rata 1941.-1945., SP24/1992., br. 3, 149.-163.; V. ERJAVI, Demograski i ratni gubici Hr-vatske u Drugom svjetskom ratu i porau, SP27/1995., br. 3, 543.-560.; V. ERJAVI, rtveoko Bleiburga i na krinom putu, U Bleiburgu iskra, 75.-89.; V. ERJAVI, rtve oko Bleiburgai na krinom putu, Od Bleiburga do naih dana, 151.-159.; V. ERJAVI, Demograski i ratnigubici Hrvatske u drugom svjetskom ratu i porau, 50 godina Bleiburga, 65.-81.; V. ERJAVI,

Jugoslavija manipulacije rtvama drugog svjetskog rata, Zagreb 1993., 121.-122.123 V. ERJAVI, Demograski ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i porau,

SP, 555.124V. ERJAVI, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, 75.125 V. ERJAVI, rtve oko Bleiburga i na krinom putu, U Bleiburgu iskra, 82.126 Te Repatriations from Austria in 1945. Cowgill Inquiry. Te documentary evidence , KP

122.


16/18


866

navedenom erjavi zakljuuje da bi ukupan broj zarobljenih Hrvata mogaoiznositi 93.600 osoba.127Najvei broj poginulih autor povezuje s dogaajimana krinom putu gdje je, prema autoru, ubijeno 26.500 vojnika i 6.800 civila.Prema podacima, u logoru Viktring bilo je smjeteno 12.196 Hrvata, koji su

naknadno izrueni JA i vjerojatno svi likvidirani.128Na osnovi svih podataka,broj ubijenih Hrvata je 56.900 (prije zarobljavanja 11.600, zarobljenih vojnika26.500, zarobljenih civila 6.800, izruenih iz Viktringa 12.000).129Gubici Slo-

venaca iznose 8-10 tisua, dok je srpskih i crnogorskih etnika stradalo oko 2tisue.130Ovakvo istraivanje ini se najpreciznijim pa su rezultati prihvaeniu veem dijelu literature.131

Zanimljive podatke za ovu temu moemo pronai u mnogobrojnim r-tvoslovima, napisanim za razna podruja Hrvatske i BiH. Prema dostupnimpodacima na Bleiburgu i du krinih putova stradalo je vie od 5.000 poimen-ce popisanih osoba. Iako ovi brojevi zasigurno nisu potpuni, a sadraji koji

ih prezentiraju nerijetko su subjektivni, ipak nam omoguuju, da se barempribliimo okvirnom broju stradalih.

Kada se govori i pie o rtvama Bleiburga, procjene su esto neodree-ne. Veliki broj autora spominje pribline procjene, navodei desetke tisualjudi.132Osim neodreenosti, zanimljivo je primijetiti kako se tekstovi s obzirom naizdanja mijenjaju, pa tako1995.o Hrvatskom Katynu pie Ivo Peri te navodi,u Bleiburgu i na krinim putovima izgubilo je ivote oko 300.000 Hrvata.133Dvije godine kasnije, osvrui se na bleiburke dogaaje, Peri spominje: ()sve do rumunjske, bugarske i grke granice, ubijeno je ili umrlo u patnjamanekoliko desetaka tisua Hrvata civila i pripadnika oruanih snaga NDH.134

Vrlo slino, u prvom izdanju knjige Povijest Hrvatske, Dragutin Pavlievi na-vodi kako se veina vojnih postrojbi NDH predala engleskoj armiji u Austriji,ali su ih oni izruili partizanima koji su ih onda veinu pobili kraj slovenskogsela Pliberka (Bleiburg). One koje nisu postrijeljali vodili su pjeice bez do-

voljno hrane i uz stalna muenja sve do srednje Srbije, pa i do Makedonije. Na

127 V. ERJAVI, rtve oko Bleiburga i na krinom putu, U Bleiburgu iskra, 84.128 Te Repatriations from Austria in 1945. Cowgill Inquiry. Te documentary evidence , KP

309.; Darko BEKI, Sluaj Bleiburg: nova istraivanja, nova iskuenja, asopis za suvremenupovijest21/1989., br. 1-3., 211.-212.

129 Boro JURKOVI, Verzija groa Nikolaia olstoya, Otvoreni dossier: Bleiburg, 192.130V. ERJAVI, Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga, 75.131 Ekkehard VLKL, Abrechnungsuror in Kroatien, Politische Sauberung in Europa, ur.

Klaus-Dietmar Henke i Hans Woller, Mnchen 1991., 366., 393.; Duan BILANDI, Hrvatskamoderna povijest, Zagreb 1999., 188.; Ivo GOLDSEIN, Hrvatska povijest, Zagreb 2003., 304.-306.; Kronologija: Hrvatska, Europa, svijet, ur. I. Goldstein, Zagreb 2002.; Josip JUREVI iMladen KLEMENI, rtve rata, Hrvatski leksikon,II. sv. L-Z, Zagreb 1997., 734.; ZdenkoRADELI, Hrvatska u Jugoslaviji 1945. 1991. od zajednitva do razlaza , Zagreb 2006., 45.;Slavko GOLDSEIN, 1941. Godina koja se vraa, 423.

132Hrvoje MAKOVI, Povijest Nezavisne Drave Hrvatske, Zagreb 2002., 241.; Ivan KOU-I, Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, II. dio, Zagreb 1994., 326.

133 Ivo PERI, Hrvatski Katyn, Slobodna Dalmacija(Split), 15. svibnja 1995.134I. PERI, Povijest Hrvata(Zagreb 1997.), 246.


17/18

867


tom krinom putu pomrlo je i pobijeno najmanje 50.000 ljudi.135U kasnijimizdanjima ne spominje se konkretni broj rtava, te se navodi da je manji dio za-robljenika likvidiran oko Bleiburga, dok je veina razoruana i nad njom su uSloveniji izvreni masovni pokolji.136Neujednaenost tekstova prisutna je i u

leksikograskim prirunicima i enciklopedijskim izdanjima. Primjerice,Hrvat-ski leksikoniz 1996. godine u natuknici Bleiburg, iji je autor Vinko Nikoli,spominje da se o broju poginulih u Bleiburgu i danas daju razliite procjene. Uemigrantskoj literaturi prevladava miljenje o 200.000 ubijenih Hrvata. OsimHrvata, u svibnju 1945. stradalo je oko 12.000 Slovenaca, 6.000 Crnogoraca,3.000 Srba i oko 60.000 Nijemaca.137U istom svesku nalazi se i nepotpisananatuknica Krini put, prema kojoj: Broj pobijenih ili umrlih nije evidentiranniti pouzdano istraen, no iskazi sudionika opravdavaju procjene od vie dese-taka tisua rtava.138Prema Hrvatskom opem leksikonupojam krinog puta,sveobuhvatni je naziv za put stradanja oko 250.000 hrvatskih civila, osobito

ena i djece, te ratnih zarobljenika, pripadnika poraenih hrvatskih postrojbi.Brojani odnos izmeu civila i vojnika, kao i ukupni broj sudionika krinogputa, nije mogue pouzdanije utvrditi.139Meu posljednjim, Hrvatska enciklo-

pedijanavodi da se, prema izvjeima jugoslavenskih jedinica, 15. i 16. svibnjakraj Bleiburga predalo 95.000 vojnika bez civila. Dio zarobljenika pobijen jeu Sloveniji. No, kada se spominje ukupni broj rtava, stoji samo vrlo uopenoda se i danas daju razliite procjene.140Upravo ta injenica vrlo esto se ma-nipulira u propagandne svrhe.141 Prema Jozi omasevichu, na preuveliavanja

vezana uz rtve Bleiburga i Jasenovca najvie je utjecala politika te injenica daSrbi, Hrvati i komunisti pate od sindroma rtve.142

Nakon pregleda dostupne literature, mogue je zakljuiti da e tone broj-ke biti teko utvrditi s obzirom na to da je broj ljudi koji se uputio na povla-enje isto tako vrlo okviran. Cijelim putem, bez kontroliranog povlaenja,uz mnogobrojne sukobe s jedinicama JA, veliki broj ljudi zarobljen je i prijeprelaska jugoslavensko-austrijske granice, pa se stoga javlja i drugo pitanje tj.koliko je zapravo ljudi pristiglo do Bleiburga, nakon ega su predani jedini-cama JA. Velika je vjerojatnost da je nakon predaje manji broj ljudi ubijen nasamom Bleiburkom polju, dok je veina ubijena ili umrla na dugotrajnomkrinom putu. Iako postoji vei broj radova koji obrauju rtve Bleiburga ikrinog puta, cjelovitima i najpouzdanijima se mogu smatrati istraivanja V.erjavia, prema kome je na Bleiburgu i krinom putu izgubilo ivote oko

50.000 ljudi, a 10.000 bilo je izrueno iz logora Viktring. Njima pribraja oko

135Dragutin PAVLIEVI, Povijest Hrvatske, Zagreb 1994., 377.136D. PAVLIEVI, Povijest Hrvatske (Drugo, izmijenjeno i proireno izdanje); Povijest Hrvat-

ska (ree, dopunjeno izdanje),Zagreb 2000., 2002., 438.137V. NIKOLI, Bleiburg, Hrvatski leksikon,I. sv. A-K, ur. Antun Vuji, Zagreb 1996., 110.138 Krini put, Hrvatski leksikon,I. sv. A-K, 649.139 Krini put, Hrvatski opi leksikon, Zagreb 1996., 507.140 Bleiburg, Hrvatska enciklopedija, sv. 2 Be-Da, ur. Dalibor Brozovi, Zagreb 2000., 175.141Marcus ANNER, Hrvatska drava stvorena u ratu, Zagreb 1999., 197.142J. OMASEVICH, Occupation and collaboration, 743.


18/18


868

10.000 Srba i Slovenaca, to u konanici daje ukupnu brojku od oko 70.000ljudi. Veina misli da je ovaj broj prenizak, i injenica jest da rezultati sloven-skih istraivanja mogu upuivati i na veu brojku, no sustavna obrada ovogpitanja jo uvijek nedostaje, no kako vrijeme prolazi ini se da e tonije brojke

biti tee utvrditi. Zbog toga uvijek ostaje prostor koji se koristi za ideoloke inacionalne potrebe. Osim brojki, vaan je na civilizacijski dug prema svimstradalima i rtvama. Moda potpisani sporazum hrvatske i slovenske vlade oureenju grobnih mjesta prekine nepodnoljivu utnju pa pronaene kosti,smjetene u raznim skladitima Slovenije, konano nau svoj oznaeni grob ieventualnu identifikaciju.

SUMMARY

CONSIDERAIONS ON HE NUMBER OF LOS AND KILLED INBLEIBURG AND ON HE WAY OF HE CROSS

Te number o people killed at Bleiburg and on the way o the cross stillremains to be determined conclusively by research. As a result, on the basis othe vast literature and documents, this work attempts to provide an overview

o all o the existing statistical inormation, and to see how this compares withother analysis undertaken to this point in time. Presenting the more or lesswell known contours o this issue, this work attempts to define the numericalsize o the columns which began the retreat, and to determine the size o themilitary versus the civilian component. Following this, it analyzes the size othe ormations captured on Yugoslavian, that is, Slovenian territory, and howmany managed to escape across the Austrian rontier. Te work also presentsan approximate figure or the number killed at Bleiburg field, immediately a-ter capture. Te third question which the work addresses is what happenedto the units and reugees, afer they were handed over, that is, afer they wererepatriated rom Allied camps; what number perished in the numerous campsorganized along the way o the cross, and how many dead lie in the numerousmass graves.

Key words: Bleiburg, Way o the Cross, Wartime and Postwar Deaths,Mass graves