Broj 51 Godina XV Ponedjeljak, 27. juna/lipnja 2011. godinesllist.ba/glasnik/2011/broj51/Broj051.pdf · 2011-06-26 · Ovom Odlukom dopuwava se Lista opojnih droga, psihotropnih supstanci,

SAVJET MINISTARA

BOSNE I HERCEGOVINE

166

Na osnovu ~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/3, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i ~lana 16. Zakona o spre~avawu isuzbijawu zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnikBiH", broj 8/06), Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na 150.sjednici odrànoj 11. maja 2011. godine, donio je

ODLUKU

O DOPUNI LISTE OPOJNIH DROGA,

PSIHOTROPNIH SUPSTANCI, BIQAKA IZ KOJIH

SE MO@E DOBITI OPOJNA DROGA I PREKURSORA

^lan 1.(Dopuna Liste)

Ovom Odlukom dopuwava se Lista opojnih droga,psihotropnih supstanci, biqaka iz kojih se moè dobitiopojna droga i prekursora (u daqwem tekstu: Lista opojnihdroga), koja se nalazi u prilogu Zakona o spre~avawu isuzbijawu zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnikBiH", broj 8/06).

^lan 2.(Dopuna Tabele)

Dopuwava se Tabela I pod nazivom "Zabrawene supstance ibiqke", u drugoj ta~ki Lista psihotropnih supstanci, Listeopojnih droga, i to sqede}om psihotropnom supstancominternacionalnog neza{ti}enog naziva:

Mefedron (4-metilmetkatinon, 4-MMC, 4-metilefe-dron), naziv na engleskom jeziku: 4-methylmethcathinone,

4-MMC, 4-methylephedrone, hemijski sastav: (RS)-2methyl-

amino-1-(4-methylphenyl) propan-1-one, koji se dodaje kaoredni broj 17. u tabelu iza rednog broja 16. pod kojim je zavedenmetkatinon.

^lan 3.(Stupawe na snagu)

Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u"Slu`benom glasniku BiH".

SM broj 66/1111. maja 2011. godine

Sarajevo

Predsjedavaju}iSavjeta ministara BiHDr Nikola [piri}, s. r.

2. LISTA PSIHOTROPNIH SUPSTANCI*

Internacionalnineza{ti}eni

naziv (INN)

Ostalaneza{ti}e-

na imena

International

Non-Propri-

etary Name

(INN)-Engle-ski jezik

Ostalaneza{ti}enaimena-engle-

ski jezik

Hemijskisastav

(Hemijskoime)

1. BENZYLPIPERAZIN

Benzylpiperazine

(BZP) l-benzilpiperazin

2. BROLAMFETAMIN

Brolamfetami-ne

DOB (±)4-bromo-2,5-dimetoksi-alfa-metilfenetil

amin

3. DET DET,Diethyltriptam

ine

3-[2-(dietilamino) etil]indol

4. DMA DMA,Dimethoxy-am

fetamine

(±)2,5-dimetoksi-alfa-metilfen

etilamin

5. DMHP DMHP 3-(l,2-dimetilheptil)-7,8,9,10-tetrahidro-6,6,9-trimetil-6Hdibenzo [b,d]piran-1-ol

6. DMT DMT,Dimethiltripta

mine

3-[2-(dimetilamino)

etil]indol

7. DOET DOET,2,5-dimethoxy-4-ethylamfeta

mine

(±)4-etil-2,5-dimetoksi-alfa-metilfenetilamin

8. ETICIKLIDIN Eticyclidine PCE N-etil-1-fenilcikloheksilamin

Godina XVPonedjeqak, 27. juna 2011. godine

Broj/Broj

51Godina XV

Ponedjeljak, 27. juna/lipnja 2011. godine

ISSN 1512-7508 - srpski jezikISSN 1512-7486 - bosanski jezikISSN 1512-7494 - hrvatski jezik

Broj 51 - Strana 2 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeqak, 27. 6. 2011.

9. ETRIPTAMIN Etryptamine 3-(2-aminobutil)indol

10. KATINON Cathinone (-)-(S)-2-aminopropiofenon

11. KLOROFENILPIPERAZIN

Chlorophenylpiperazine

1-(3-klorofe-nil) piperazin

12. LIZERGID LSD (+)-Lysergide LSD, LSD-25 9,10-didehidro-N,N-Dietil-6-metilergolin-8ß-karboksamid

13. MDE,N-etilMDA

MDE, N-ethylMDA,

N-ethyltenamfetamine

(±)-N-etil-alfa-metil-3,4-(meti

lendioksi)fenetilamin

14. MDMA MDMA (±)N,alfa-dimetil-3,4-(metilen

dioksi)fenetilamin

15. meskaline mescaline 3,4,5-trimetoksifenetilamin

16. metkatinon methcathinone 2-(metilamino)-l-fenilpropan-

1-on

17. MEFEDRON(4-metilmetkatin

on, 4-MMC,4-metilefedron)

4-methylmeth

cathinone,

4-MMC,

4-methylephe

drone

(RS)-2methyl

amino-1-(4-m

ethylphenyl)

propan-1-one

18. 4-metil-aminoreks

4-methyl-aminorex

(±)cis-2-amino-4-metil-5-fenil-2

-oksazolin

19. MMDA 5-methoxy-3,4-methylendio-xy-amfetamine

5-metoksi-alfa-metil

3,4-(metilendioksi)

fenetilamin

20. 4-MTA 4-MTA alfa-metil-4-metiltiofenetilam

in

21. paraheksil parahexyl 3-heksil-7,8,9,10-Tetrahidro-6,6,9-trimetil-6H-dibenzo[b,d]piran-1 -ol

22. PMA PMA p-metoksi-alfa-metilfenetila

min

23. psilocin psilocine,psilotsin

3-[2-(dimetilamino)etil]indol-4-ol

24. PSILOCIBIN Psilocybine 3-[2-(dimetilamino)etil]

iIndol-4-ildihidrogen fosfat

25. ROLICIKLI-DIN

Rolicyclidine PHP, PCPY l-(l-fenilcikloheksil) pirolidin

26. STP, DOM STP, DOM 2,5-dimetoksi-alfa,

4-dimetilfenetilamin

27. tenamfetamin Tenamfetami-ne

MDA alfa-metil-3,4(metilendioksi)

fenetilamin

28. tenociklidin Tenocyiclidine TCP l-[l-(2-tienil)cikloheksil]piperidin

29. Tetrahidro-kanabinol,pripadaju}i izomeri injihovestereohemijskevarijacije:

Tetrahydro-cannabinol, thefollowing iso-mers and theirstereochemical

variants:

7,8,9,10-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6

H-dibenzo[b,d]

piran-1-ol

(9R,10aR)-8,9,l0,

10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dib

enzo [b,d]piran-1-ol

(6aR,9R,10aR)-6a,9,10,

10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentiI-6H-dib

enzo[b,d]piran-1-

ol

(6aR,10aR)-6a,7,10,

10a-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil6H-dibe

nzo[b,d]piran-1-

ol

6a,7,8,9-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil6H-

dibenzo[b,d]piran-1-

ol

(6aR,10aR)-6a,7,8,9,10,

10a-heksahidro-6,6-dimetil-9

-metilen3-pentil-6H-dibenzo [b,d]piran-1-ol

30. TMA TMA3,4,5-trimethoxy-amfetamine

(±)-3,4,5-trimetoksi-a-metilfe

netilamin

*Lista psihotropnih supstanci u Tabeli I tako|e ukqu~uje:1) izomere uvr{tenih supstanci ~ije je postojawe mogu}e

u okviru zadanog hemijskog imena, odnosno hemijskeformule, ukoliko ti izomeri nisu izri~itoiskqu~eni;

2) estere i etere uvr{tenih supstanci ~ije je postojawemogu}e, ukoliko nisu razvrstani u neku drugu Tabelu;

3) soli uvr{tenih supstanci te soli wihovih izomera,estera i etera, ~ije je postojawe mogu}e;

4) preparate uvr{tenih supstanci, ukoliko nisu izri~itoiskqu~eni.

Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/3, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i ~lana 16. Zakona o spre~avanju isuzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH",broj8/06), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 150. sjedniciodrànoj 11. maja 2011. godine, donijelo je

ODLUKU

O DOPUNI LISTE OPOJNIH DROGA, PSIHOTROPNIH

TVARI, BILJAKA IZ KOJIH SE MO@E DOBITI

OPOJNA DROGA I PREKURSORA

^lan 1.(Dopuna Liste)

Ovom Odlukom dopunjava se Lista opojnih droga,psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se moè dobiti opojna droga iprekursora (u daljnjem tekstu: Lista opojnih droga), koja senalazi u prilogu Zakona o spre~avanju i suzbijanju zloupotrebeopojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/06).

^lan 2.(Dopuna Tabele)

Dopunjava se Tabela I pod nazivom "Zabranjene tvari ibiljke", u drugoj ta~ki Popisa psihotropnih tvari, Liste opojnihdroga, i to sljede}om psihotropnom tvari internacionalnogneza{ti}enog naziva:

Mefedron (4-metilmetkatinon, 4-MMC, 4-metilefedron),naziv na engleskom jeziku: 4-methylmethcathinone, 4-MMC,4-methylephedrone, hemijski sastav: (RS)-2methylamino-1-(4-methylphenyl) propan-1-one, koji se dodaje kao redni broj 17.u tabelu iza rednog broja 16. pod kojim je zaveden metkatinon.

^lan 3.(Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u"Slu`benom glasniku BiH".

VM 66/1111. maja 2011. godine

Sarajevo

Predsjedavaju}iVije}a ministara BiH

Dr. Nikola [piri}, s. r.

2. LISTA PSIHOTROPNIH TVARI*


naziv (INN)

Ostalaneza{ti}ena

imena

InternationalNon-Propri-etary Name

(INN)-Engleski jezik

Ostalaneza{ti}ena

imena-engleskijezik

Hemijskisastav

(Hemijskoime)

1. BENZYLPIPERAZIN

Benzylpipera-zine


2. BROLAMFETAMIN

Brolamfetami-ne

DOB (±)4-bromo-2,5-dimetoksi-alfa-metilfenetila

min

3. DET DET,Diethyltriptami

ne



fetamine


etilamin



mine

3-[2-(dimetilamino)

etil]indol


mine

(±)4-etil-2,5-dimetoksi-alfa-metil

fenetilamin



10.KATINON Cathinone (-)-(S)-2-aminopropiofenon

11.KLOROFENILPIPERAZIN



12.LIZERGID LSD (+)-Lysergide LSD, LSD-25 9,10-didehidro-N,N-Dietil-6-metilergolin-8ß-karboksamid

13. MDE, N-etilMDA

MDE, N-ethylMDA,





dioksi)fenetilamin



1-on

17.MEFEDRON(4-metilmetkatinon, 4-MMC,4-metilefedron)

4-methylmethcathinone,4-MMC,

4-methylephedrone

(RS)-2methylamino-1-(4-met

hylphenyl)propan-1-one


4-methyl-aminorex


-oksazolin

19. MMDA 5-methoxy-3,4-methylendioxy-amfetamine


3,4-(metilendioksi)

fenetilamin

20. 4-MTA 4-MTA alfa-metil-4-metiltiofenetilam

in


22. PMA PMA p-metoksi-alfa-metilfenetilamin



24.PSILOCIBIN Psilocybine 3-[2-(dimetilamino)etil]


25.ROLICIKLIDIN Rolicyclidine PHP, PCPY l-(l-fenilcikloheksil) pirolidin



27. tenamfetamin Tenamfetamine MDA alfa-metil-3,4(metilendioksi)fenetilamin


29. Tetrahidro-kanabinol,

pripadaju}iizomeri injihove

stereohemijskevarijacije:

Tetrahydro-cannabinol, the

following iso-mers and theirstereochemical

variants:

7,8,9,10-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo [b,d]

piran-1-ol

(9R,10aR)-8,9,l0,



Ponedjeqak, 27. 6. 2011. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 51 - Strana 3


(6aR,9R,10aR)-6a,9,10,


enzo[b,d]piran-1-

ol

(6aR,10aR)-6a,7,10,


nzo[b,d]piran-1-

ol



ol

(6aR,10aR)-6a,7,8,9,10,

10a-heksahidro-6,6-dimetil-9-

metilen3-pentil-6H-dibenzo [b,d]piran-1-ol


(±)-3,4,5-trimetoksi-a-metilfe

netilamin

*Lista psihotropnih tvari u Tabeli I tako|er uklju~uje:1) izomere uvr{tenih tvari ~ije je postojanje mogu}e u okviru

zadanog hemijskog imena, odnosno hemijske formule,ukoliko ti izomeri nisu izri~ito isklju~eni;

2) estere i etere uvr{tenih tvari ~ije je postojanje mogu}e,ukoliko nisu razvrstani u koju drugu Tabelu;

3) soli uvr{tenih tvari te soli njihovih izomera, estera i etera,~ije je postojanje mogu}e;

4) preparate uvr{tenih tvari, ukoliko nisu izri~ito isklju~eni.

Na osnovi ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/3, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i ~lanka 16. Zakona o spre~avanju isuzbijanju zlouporabe opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH",broj 8/06), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 150.sjednici odrànoj 11. svibnja 2011. godine, donijelo je

ODLUKU

O DOPUNI POPISA OPOJNIH DROGA,

PSIHOTROPNIH TVARI, BILJAKA IZ KOJIH SE MO@E

DOBITI OPOJNA DROGA I PREKURSORA

^lanak 1.(Dopuna Popisa)

Ovom Odlukom dopunjava se Popis opojnih droga,psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se moè dobiti opojna droga iprekursora (u daljnjem tekstu: Popis opojnih droga), koja senalazi u prilogu Zakona o spre~avanju i suzbijanju zlouporabeopojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/06).

^lanak 2.(Dopuna Tablice)

Dopunjava se Tablica I pod nazivom "Zabranjene tvari ibiljke", u drugoj to~ki Popisa psihotropnih tvari, Popisa opojnihdroga, i to slijede}om psihotropnom tvari internacionalnogneza{ti}enog naziva:

Mefedron (4-metilmetkatinon, 4-MMC, 4-metilefedron),naziv na engleskom jeziku: 4-methylmethcathinone, 4-MMC,4-methylephedrone, Kemijski sastav: (RS)-2methylamino-1-(4-methylphenyl) propan-1-one, koji se dodaje kao redni broj

17. u tablicu iza rednog broja 16. pod kojim je zavedenmetkatinon.

^lanak 3.(Stupanje na snagu)


VM broj 66/1111. svibnja 2011. godine

Sarajevo

PredsjedateljVije}a ministara BiH

Dr. Nikola [piri}, v. r.

2. POPIS PSIHOTROPNIH TVARI*


naziv (INN)

Ostalaneza{ti}ena

imena

InternationalNon-Propri-etary Name

(INN)-Engleski jezik

Ostalaneza{ti}ena

imena-engleskijezik

Kemijskisastav

(Kemijskoime)

1. BENZYLPIPERAZIN

Benzylpipera-zine


2. BROLAMFETAMIN

Brolamfetamine DOB (±)4-bromo-2,5-dimetoksi-alfa-metilfenetila

min

3. DET DET,Diethyltriptami

ne



fetamine


etilamin



mine

3-[2-(dimetilamino)

etil]indol


mine

( )4-etil-2,5-dimetoksi-alfa-metil

fenetilamin



10.KATINON Cathinone (-)-(S)-2-aminopropiofenon

11.KLOROFENILPIPERAZIN



12.LIZERGID LSD (+)-Lysergide LSD, LSD-25 9,10-didehidro-N,N-Dietil-6-metilergolin-8ß-karboksamid

13. MDE, N-etilMDA

MDE, N-ethylMDA,





dioksi)fenetilamin



1-on

17.MEFEDRON

(4-metilmetka

tinon,

4-MMC,

4-metilefedron)

4-methylmeth

cathinone,

4-MMC,

4-methylephe

drone

(RS)-2methyl

amino-1-(4-m

ethylphenyl)

propan-1-one


4-methyl-aminorex


-oksazolin

19.MMDA 5-methoxy-3,4

-methylendioxy-amfetamine


3,4-(metilendioksi)

fenetilamin

20. 4-MTA 4-MTA alfa-metil-4-metiltiofenetila-

min


22. PMA PMA p-metoksi-alfa-metilfenetilami

n



24.PSILOCIBIN Psilocybine 3-[2-(dimetilamino)etil]


25.ROLICIKLIDIN Rolicyclidine PHP, PCPY l-(l-fenilcikloh

eksil) pirolidin



27. tenamfetamin Tenamfetami-ne

MDA alfa-metil-3,4(metilendioksi)

fenetilamin


29. Tetrahidro-kanabinol,

pripadaju}iizomeri injihove

stereohemijskevarijacije:

Tetrahydro-cannabinol, the

following iso-mers and theirstereochemical

variants:

7,8,9,10-tetrahidro-6,6,9-trimetil-3-pentil-6H-dibenzo [b,d]

piran-1-ol

(9R,10aR)-8,9,l0,



(6aR,9R,10aR)-6a,9,10,


enzo[b,d]piran-1-

ol

(6aR,10aR)-6a,7,10,


nzo[b,d]piran-1-

ol



ol

(6aR,10aR)-6a,7,8,9,10,

10a-heksahidro-6,6-dimetil-9-

metilen3-pentil-6H-dibenzo [b,d]piran-1-ol


( )-3,4,5-trimetoksi-a-metilfe

netilamin

*Popis psihotropnih tvari u Tablici I tako|er uklju~uje:1) izomere uvr{tenih tvari ~ije je postojanje mogu}e u okviru

zadanog kemijskog imena, odnosno kemijske formule,ukoliko ti izomeri nisu izri~ito isklju~eni;

2) estere i etere uvr{tenih tvari ~ije je postojanje mogu}e,ukoliko nisu razvrstani u koju drugu Tablicu;

3) soli uvr{tenih tvari te soli njihovih izomera, estera i etera,~ije je postojanje mogu}e;

4) pripravke uvr{tenih tvari, ukoliko nisu izri~ito isklju~eni.

167Na osnovu ~lana 17. i ~lana 22 stav 1. Zakona o Savjetu

ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa ~lanom 9.alineja sedma Zakona o ministarstvima i drugim organimauprave Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09), Savjetministara Bosne i Hercegovine, na 143. sjednici odrànoj 9.februara 2011. godine, donio je

ODLUKU

O OSNIVAWU FORUMA ZA RAZVOJ I PROMOCIJU

PREDUZETNI[TVA U BOSNI I HERCEGOVINI

^lan 1.(Predmet)

Ovom Odlukom osniva se Forum za razvoj i promocijupreduzetni{tva u Bosni i Hercegovini (u daqwem tekstu: Fo-rum), kao stru~no tijelo za promociju i koordinaciju razvojamalih i sredwih preduze}a (u daqwem tekstu: MSP) ipreduzetni{tva, a koje ima i ulogu savjetodavnog tijelaSavjeta ministara Bosne i Hercegovine.

^lan 2.(Sastav i imenovawe ~lanova Foruma)

(1) Forum ima 14 stalnih ~lanova.(2) ^lanove Foruma imenuje Savjet ministara Bosne i

Hercegovine (u daqwem tekstu: Savjet ministara), naprijedlog Savjeta ministara i institucija, kako slijedi:a) Savjet ministara predlaè jednog predstavnika;b) Vlade entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine

(u daqwem tekstu: Br~ko Distrikt) predlaù po dvapredstavnika, s tim da, ukoliko na nivou entiteta iliBr~ko Distrikta postoji agencija za razvoj MSP, pojedan predstavnik se predlaè iz agencije;

c) Privredne komore entiteta i Br~ko Distriktapredlaù po jednog predstavnika;

d) Spoqnotrgovinska komora Bosne i Hercegovinepredlaè jednog predstavnika;

e) Rektorske konferencije entiteta predlaù tripredstavnika, jednog iz Republike Srpske, dva izFederacije Bosne i Hercegovine.

(3) ^lanovi Foruma iz st. (1) i (2) ovog ~lana imenuju se na pe-riod od ~etiri godine.

^lan 3.(Nadle`nost i zadaci)

(1) Forum je nadleàn za davawe mi{qewa, preporuka isavjeta Savjetu ministara, pri dono{ewu odluka, mjera,programa i drugih akata zna~ajnih za oblast promocije i



razvoja preduzetni{tva iz nadle`nosti Ministarstvaspoqne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine(u daqwem tekstu: Ministarstvo).

(2) Forum ima zadatak da:a) predlaè izradu razvojne strategije za MSP na nivou

Bosne i Hercegovine i koordinira razvojne strategijeza MSP entiteta i Br~ko Distrikta;

b) adzire sprovo|ewe razvojnih strategija za MSP nanivou Bosne i Hercegovine i analizira uticajstrategije na MSP;

c) predlaè Savjetu ministara strate{ke politike, mjerei programe vezane za promociju i razvoj MSP ipreduzetni{tva na nivou Bosne i Hercegovine;

d) ocjewuje uticaj politika, mjera i programa razvoja ipromocije preduzetni{tva, najmawe jednom godi{we;

e) daje preporuke po pitawu koordinacije teku}ih ibudu}ih mjera i programa za podsticawe razvoja MSP ipreduzetni{tva;

f) analizira i daje preporuke Savjetu ministara koje seodnose na primjenu najboqe prakse Evropske unije uimplementaciji Evropskog akta o malim preduze}ima.

(3) Preporuke Foruma imaju savjetodavnu snagu za sva tijelaizvr{ne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta,Br~ko Distrikta, kantona i lokalnih zajednica u Bosni iHercegovini.

^lan 4.(Sjednice i Poslovnik o radu Foruma)

(1) Sjednice Foruma se obavezno odràvaju jednom u trimjeseca, a po potrebi i ~e{}e.

(2) Forum ima obavezu da u roku od 60 dana od imenovawa~lanova Foruma donese poslovnik o radu kojim }edefinisati organizaciju i na~in rada Foruma.

(3) Predsjedavaju}eg i zamjenike predsjedavaju}eg biraju~lanovi Foruma na prvoj konstitutivnoj sjednici.

^lan 5.(Saradwa)

U ciqu ispuwewa zadataka iz ~lana 3. ove Odluke, Forum jeduàn da sara|uje sa nadle`nim ministarstvima entiteta iBr~ko Distrikta, te drugim relevantnim ministarstvima iinstitucijama.

^lan 6.(Izvje{tavawe)

Forum je obavezan da Savjetu ministara podnosi godi{weplanove rada i izvje{taje o svom radu, te da postupa u skladu sazahtjevima Savjeta ministara i Parlamentarne skup{tineBosne i Hercegovine.

^lan 7.(Tehni~ka podr{ka i naknade)

(1) Administrativno-tehni~ku i organizacionu podr{ku zarad i funkcionisawe Foruma obezbijedi}e Ministarstvo.

(2) ^lanovi Foruma nemaju pravo na naknadu za rad u Forumu, atro{kove dnevnica, putovawa i smje{taja snose organi iinstitucije iz kojih su delegirani.


Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u"Slu`benom glasniku BiH".

SM broj 69/119. februara 2011. godine

Sarajevo


Na osnovu ~lana 17. i ~lana 22. stav 1. Zakona o Vije}uministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa~lanom 9. alineja sedma Zakona o ministarstvima i drugimorganima uprave Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i

103/09), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 143. sjedniciodrànoj 9. februara 2011. godine, donijelo je

ODLUKU

O OSNIVANJU FORUMA ZA RAZVOJ I PROMOCIJU

PREDUZETNI[TVA U BOSNI I HERCEGOVINI

^lan 1.(Predmet)

Ovom Odlukom osniva se Forum za razvoj i promocijupreduzetni{tva u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Forum),kao stru~no tijelo za promociju i koordinaciju razvoja malih isrednjih preduze}a (u daljnjem tekstu: MSP) i preduzetni{tva, akoje ima i ulogu savjetodavnog tijela Vije}a ministara Bosne iHercegovine.

^lan 2.(Sastav i imenovanje ~lanova Foruma)

(1) Forum ima 14 stalnih ~lanova.(2) ^lanove Foruma imenuje Vije}e ministara Bosne i

Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vije}e ministara), naprijedlog Vije}a ministara i institucija, kako slijedi:a) Vije}e ministara predlaè jednog predstavnika;b) Vlade entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u

daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt) predlaù po dvapredstavnika, s tim da, ukoliko na nivou entiteta ili Br~koDistrikta postoji agencija za razvoj MSP, po jedanpredstavnik se predlaè iz agencije;

c) Privredne komore entiteta i Br~ko Distrikta predlaù pojednog predstavnika;

d) Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovinepredlaè jednog predstavnika;

e) Rektorske konferencije entiteta predlaù tri predstavnika,jednog iz Republike Srpske, dva iz Federacije Bosne iHercegovine.

(3) ^lanovi Foruma iz st. (1) i (2) ovog ~lana imenuju se na pe-riod od ~etiri godine.

^lan 3.(Nadle`nost i zadaci)

(1) Forum je nadleàn za davanje mi{ljenja, preporuka i savjetaVije}u ministara, pri dono{enju odluka, mjera, programa idrugih akata zna~ajnih za oblast promocije i razvojapreduzetni{tva iz nadle`nosti Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:Ministarstvo).

(2) Forum ima zadatak:a) predlagati izradu razvojne strategije za MSP na nivou

Bosne i Hercegovine i koordinirati razvojne strategije zaMSP entiteta i Br~ko Distrikta;

b) nadzirati provo|enje razvojnih strategija za MSP na nivouBosne i Hercegovine i analizirati uticaj strategije na MSP;

c) predlagati Vije}u ministara strate{ke politike, mjere iprograme vezane za promociju i razvoj MSP ipreduzetni{tva na nivou Bosne i Hercegovine;

d) ocjenjivati uticaj politika, mjera i programa razvoja ipromocije preduzetni{tva, najmanje jednom godi{nje;

e) davati preporuke po pitanju koordinacije teku}ih ibudu}ih mjera i programa za podsticanje razvoja MSP ipreduzetni{tva;

f) analizirati i davati preporuke Vije}u ministara koje seodnose na primjenu najbolje prakse Evropske unije uimplementaciji Evropskog akta o malim preduze}ima.

(3) Preporuke Foruma imaju savjetodavnu snagu za sva tijelaizvr{ne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, Br~koDistrikta, kantona i lokalnih zajednica u Bosni iHercegovini.

^lan 4.(Sjednice i Poslovnik o radu Foruma)

(1) Sjednice Foruma se obavezno odràvaju jednom u trimjeseca, a po potrebi i ~e{}e.

(2) Forum ima obavezu u roku od 60 dana od imenovanja~lanova Foruma donijeti poslovnik o radu kojim }e definiratiorganizaciju i na~in rada Foruma.

(3) Predsjedavaju}eg i zamjenike predsjedavaju}eg biraju~lanovi Foruma na prvoj konstitutivnoj sjednici.

^lan 5.(Saradnja)

U cilju ispunjenja zadataka iz ~lana 3. ove Odluke, Forum jeduàn sara|ivati sa nadle`nim ministarstvima entiteta i Br~koDistrikta, te drugim relevantnim ministarstvima i institucijama.

^lan 6.(Izvje{tavanje)

Forum je obavezan Vije}u ministara podnositi godi{njeplanove rada i izvje{taje o svom radu, te postupati u skladu sazahtjevima Vije}a ministara i Parlamentarne skup{tine Bosne iHercegovine.

^lan 7.(Tehni~ka podr{ka i naknade)

(1) Administrativno-tehni~ku i organizacijsku podr{ku za rad ifunkcioniranje Foruma osigurat }e Ministarstvo.

(2) ^lanovi Foruma nemaju pravo na naknadu za rad u Forumu,a tro{kove dnevnica, putovanja i smje{taja snose organi iinstitucije iz kojih su delegirani.


Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje seu "Slu`benom glasniku BiH".

VM broj 69/119. februara 2011. godine

Sarajevo



Na temelju ~lanka 17. i ~lanka 22. stavak 1. Zakona o Vije}uministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u svezi s~lankom 9. alineja sedma Zakona o ministarstvima i drugimtijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i 103/09),Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 143. sjednici odrànoj9. velja~e 2011. godine, donijelo je

ODLUKU

O OSNIVANJU FORUMA ZA RAZVOJ I PROMOCIJU

PODUZETNI[TVA U BOSNI I HERCEGOVINI

^lanak 1.(Predmet)

Ovom Odlukom osniva se Forum za razvoj i promocijupoduzetni{tva u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Forum),kao stru~no tijelo za promociju i koordinaciju razvoja malih isrednjih poduze}a (u daljnjem tekstu: MSP) i poduzetni{tva, akoje ima i ulogu savjetodavnog tijela Vije}a ministara Bosne iHercegovine.

^lanak 2.(Sastav i imenovanje ~lanova Foruma)

(1) Forum ima 14 stalnih ~lanova.(2) ^lanove Foruma imenuje Vije}e ministara Bosne i

Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vije}e ministara), naprijedlog Vije}a ministara i institucija, kako slijedi:a) Vije}e ministara predlaè jednog predstavnika;b) Vlade entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u

daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt) predlaù po dvapredstavnika, s tim da, ukoliko na razini entiteta ili Br~koDistrikta postoji agencija za razvoj MSP, po jedanpredstavnik se predlaè iz agencije;

c) Gospodarske komore entiteta i Br~ko Distrikta predlaùpo jednog predstavnika;

d) Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovinepredlaè jednog predstavnika;

e) Rektorske konferencije entiteta predlaù tri predstavnika,jednog iz Republike Srpske, dva iz Federacije Bosne iHercegovine.

(3) ^lanovi Foruma iz st. (1) i (2) ovog ~lana imenuju se narazdoblje od ~etiri godine.

^lanak 3.(Mjerodavnost i zadaci)

(1) Forum je mjerodavan za davanje mi{ljenja, preporuka isavjeta Vije}u ministara, pri dono{enju odluka, mjera,programa i drugih akata zna~ajnih za oblast promocije irazvoja poduzetni{tva iz mjerodavnosti Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (udaljnjem tekstu: Ministarstvo).

(2) Forum ima zadatak:

a) predlagati izradu razvojne strategije za MSP na raziniBosne i Hercegovine i koordinirati razvojne strategije zaMSP entiteta i Br~ko Distrikta;

b) nadzirati provo|enje razvojnih strategija za MSP na raziniBosne i Hercegovine i analizirati utjecaj strategije naMSP;

c) predlagati Vije}u ministara strate{ke politike, mjere iprograme u svezi s promocijom i razvojem MSP ipoduzetni{tva na razini Bosne i Hercegovine;

d) ocjenjivati utjecaj politika, mjera i programa razvoja ipromocije poduzetni{tva, najmanje jednom godi{nje;

e) davati preporuke po pitanju koordinacije teku}ih ibudu}ih mjera i programa za poticanje razvoja MSP ipoduzetni{tva;

f) analizirati i davati preporuke Vije}u ministara koje seodnose na primjenu najbolje prakse Europske unije uimplementaciji Europskog akta o malim poduze}ima.

(3) Preporuke Foruma imaju savjetodavnu snagu za sva tijelaizvr{ne vlasti na razini Bosne i Hercegovine, entiteta, Br~koDistrikta, kantona i lokalnih zajednica u Bosni iHercegovini.

^lanak 4.(Sjednice i Poslovnik o radu Foruma)

(1) Sjednice Foruma se obvezno odràvaju jednom u trimjeseca, a po potrebi i ~e{}e.

(2) Forum ima obvezu u roku od 60 dana od imenovanja~lanova Foruma donijeti poslovnik o radu kojim }e definiratiorganizaciju i na~in rada Foruma.

(3) Predsjedatelja i zamjenike predsjedatelja biraju ~lanoviForuma na prvoj konstitutivnoj sjednici.

^lanak 5.(Suradnja)

U cilju ispunjenja zadataka iz ~lanka 3. ove Odluke, Forum jeduàn sura|ivati s mjerodavnim ministarstvima entiteta i Br~koDistrikta, te drugim relevantnim ministarstvima i institucijama.

^lanak 6.(Izvje{tavanje)

Forum je obvezan Vije}u ministara podnositi godi{njeplanove rada i izvje{}a o svom radu, te postupati sukladno sazahtjevima Vije}a ministara i Parlamentarne skup{tine Bosne iHercegovine.

^lanak 7.(Tehni~ka podr{ka i naknade)

(1) Administrativno-tehni~ku i organizacijsku podr{ku za rad ifunkcioniranje Foruma osigurat }e Ministarstvo.

(2) ^lanovi Foruma nemaju pravo na naknadu za rad u Forumu,a tro{kove dnevnica, putovanja i smje{taja snose tijela iinstitucije iz kojih su delegirani.





VM broj 69/119. velja~e 2011. godine

Sarajevo



168Na osnovu ~lana 21. stav 1. Zakona o veterinarstvu u Bosni i

Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02) i ~lana 17.Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beniglasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08),Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlogKancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 148.sjednici odrànoj 14. aprila 2011. godine, donio je

ODLUKU

O ZABRANI UVOZA U BOSNU I HERCEGOVINU I

PROVOZA PREKO TERITORIJE BOSNE I

HERCEGOVINE PERADI I PROIZVODA OD PERADI

RADI SPREÂVAWA UNOSA INFLUENCE PTICA

^lan 1.(Predmet Odluke)

Ovom Odlukom se zabrawuje, radi spre~avawa uno{ewa in-fluence ptica, uvoz u Bosnu i Hercegovinu i provoz prekoteritorije Bosne i Hercegovine, sqede}ih po{iqki:

a) ìve peradi, bezgrebenki (kivi, emu, nandu i noj),uzgojene i divqe pernate divqa~i, ukqu~uju}i ptice upratwi wihovih vlasnika (ptice ku}ni qubimci);

b) jednodnevne peradi;c) rasplodnih i konzumnih jaja;d) sjemena peradi, bezgrebenki i pernate divqa~i;e) svjeèg i smrznutog mesa peradi, bezgrebenki i pernate

divqa~i;f) proizvoda od mesa peradi, bezgrebenki i pernate

divqa~i;g) proizvoda ìvotiwskog porijekla (od ptica)

namijewenih ishrani ìvotiwa, za industrijskuupotrebu ili upotrebu u poqoprivredi;

h) netretiranih lova~kih trofeja od bilo kojih ptica inetretirano perje ili dijelovi perja.

^lan 2.(Zabrana provoza)

Zabrana iz ~lana 1. ove Odluke odnosi se i na po{iqkeìve peradi i pernate divqa~i, rasplodnih i konzumnih jaja iproizvoda od peradi koji poti~u iz drugih zemaqa, ako seprovoze preko teritorija dràva navedenih u Prilogu I. oveOdluke i dijelova dràva navedenih u Prilogu II. ove Odluke, akoji su progla{eni za zaraèno odnosno ugroèno podru~jezbog pojave influence ptica.

^lan 3.(Posebni uslovi za uvoz po{iqki)

Iz podru~ja dràva navedenih u Prilogu II. ove Odluke, akoja nisu progla{ena zaraènim ili ugroènim, dozvoqen jeuvoz samo pod uslovom da ovla{teni veterinar zemqe izvozni-ce na veterinarsko-zdravstvenom certifikatu potvrdi dapo{iqke iz ~lana 1. ove Odluke ne poti~u iz zaraènog iliugroènog podru~ja zbog pojave influence ptica.

^lan 4.(Odstupawa od zabrane)

Zabrana iz ~lana 1. ove Odluke ne odnosi se na po{iqke:a) hermeti~ki zatvorenih toplinski obra|enih konzervi

od mesa peradi i pernate divqa~i koje su tokomproizvodwe bile podvrgnute obradi sa Fo vrijednosti 3i vi{e, odnosno trajne konzerve;

b) proizvoda od jaja koja su prije ili tokom proizvodwepodvrgnuta toplinskoj obradi su{ewa u proizvodwi jajau prahu, pasterizacije ili sterilizacije;

c) toplinski obra|enih proizvoda gdje je za vrijeme obradepostignuta temperatura od najmawe 70°C u sredi{tuproizvoda;

d) perja ili dijelova perja za koje se na propratnimdokumentima potvr|uje da su tretirani vru}om paromili nekom drugom metodom koja osigurava da se tompo{iqkom ne mogu prenijeti patogeni uzro~nici.

^lan 5.(Izmjene priloga)

Izmjene Priloga I. i II., koji su sastavni dio ove Odluke,utvr|uje Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, uskladu sa promjenama epidemiolo{ke situacije, a vezano za sta-tus influence ptica u svijetu.

^lan 6.(Prestanak vaèwa)

Danom stupawa na snagu ove Odluke, prestaje da vaìOdluka o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i provoza prekoteritorije Bosne i Hercegovine peradi i proizvoda od peradiradi spre~avawa unosa koko{ije kuge - aviarne influence("Slu`beni glasnik BiH", broj 46/06).


Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u"Slu`benom glasniku BiH".

SM broj 76/1114. aprila 2011. godine

Sarajevo


Prilog I.AfganistanBanglade{BeninButanEgipatHong KongIndijaIndonezijaIrakIranIzraelJapanJu`na KorejaKamboxaKinaLaosMianmarMongolijaNepalNigerijaPakistanPalestinaRumunija (podru~je okruga Tulcea)Ruska FederacijaSaudijska ArabijaSudanTajlandTogoUkrajinaVijetnam

Prilog II

BugarskaRumunija (sve osim podru~ja okruga Tulcea)[panija

Na osnovu ~lana 21. stav 1. Zakona o veterinarstvu u Bosni iHercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02) i ~lana 17.Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beniglasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlogUreda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 148. sjedniciodrànoj 14. aprila 2011. godine, donijelo je

ODLUKU


PROVOZA PREKO TERITORIJE BOSNE I


RADI SPRJEÂVANJA UNOSA INFLUENCE PTICA


Ovom Odlukom se zabranjuje, radi sprje~avanja uno{enja in-fluence ptica, uvoz u Bosnu i Hercegovinu i provoz prekoteritorije Bosne i Hercegovine, slijede}ih po{iljki:

a) ìve peradi, bezgrebenki (kivi, emu, nandu i noj),uzgojene i divlje pernate divlja~i, uklju~uju}i ptice upratnji njihovih vlasnika (ptice ku}ni ljubimci);

b) jednodnevne peradi;c) rasplodnih i konzumnih jaja;d) sjemena peradi, bezgrebenki i pernate divlja~i;e) svjeèg i smrznutog mesa peradi, bezgrebenki i pernate

divlja~i;f) proizvoda od mesa peradi, bezgrebenki i pernate divlja~i;g) proizvoda ìvotinjskog porijekla (od ptica) namijenjenih

ishrani ìvotinja, za industrijsku upotrebu ili upotrebu upoljoprivredi;


^lan 2.(Zabrana provoza)

Zabrana iz ~lana 1. ove Odluke odnosi se i na po{iljke ìveperadi i pernate divlja~i, rasplodnih i konzumnih jaja i proizvodaod peradi koji poti~u iz drugih zemalja, ako se provoze prekoteritorija dràva navedenih u Prilogu I. ove Odluke i dijelovadràva navedenih u Prilogu II. ove Odluke, a koji su progla{eni zazaraèno odnosno ugroèno podru~je zbog pojave influenceptica.

^lan 3.(Posebni uslovi za uvoz po{iljki)

Iz podru~ja dràva navedenih u Prilogu II. ove Odluke, a kojanisu progla{ena zaraènim ili ugroènim, dozvoljen je uvoz samopod uslovom da ovla{teni veterinar zemlje izvoznice naveterinarsko-zdravstvenom certifikatu potvrdi da po{iljke iz~lana 1. ove Odluke ne poti~u iz zaraènog ili ugroènogpodru~ja zbog pojave influence ptica.

^lan 4.(Odstupanja od zabrane)

Zabrana iz ~lana 1. ove Odluke ne odnosi se na po{iljke:a) hermeti~ki zatvorenih toplinski obra|enih konzervi od

mesa peradi i pernate divlja~i koje su tokom proizvodnjebile podvrgnute obradi sa Fo vrijednosti 3 i vi{e, odnosnotrajne konzerve;

b) proizvoda od jaja koja su prije ili tokom proizvodnjepodvrgnuta toplinskoj obradi su{enja u proizvodnji jaja uprahu, pasterizacije ili sterilizacije;

c) toplinski obra|enih proizvoda gdje je za vrijeme obradepostignuta temperatura od najmanje 70°C u sredi{tuproizvoda;

d) perja ili dijelova perja za koje se na propratnimdokumentima potvr|uje da su tretirani vru}om parom ilinekom drugom metodom koja osigurava da se tompo{iljkom ne mogu prenijeti patogeni uzro~nici.

^lan 5.(Izmjene priloga)

Izmjene Priloga I. i II., koji su sastavni dio ove Odluke,utvr|uje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, u skladu spromjenama epidemiolo{ke situacije, a vezano za status influ-ence ptica u svijetu.

^lan 6.(Prestanak vaènja)

Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje vaìti Odlukao zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i provoza preko teritorijeBosne i Hercegovine peradi i proizvoda od peradi radisprje~avanja unosa koko{ije kuge - aviarne influence ("Slu`beniglasnik BiH", broj 46/06).



VM broj 76/1114. aprila 2011. godine

Sarajevo



Prilog I.

AfganistanBanglade{BeninButanEgipatHong KongIndijaIndonezijaIrakIranIzraelJapanJu`na KorejaKambodàKinaLaosMianmarMongolijaNepalNigerijaPakistanPalestinaRumunija (podru~je okruga Tulcea)Ruska FederacijaSaudijska ArabijaSudanTajlandTogoUkrajinaVijetnam

Prilog II.

BugarskaRumunija (sve osim podru~ja okruga Tulcea)[panija

Na temelju ~lanka 21. stavak 1. Zakona o veterinarstvu uBosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02) i~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07,94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, naprijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 148.sjednici odrànoj 14. travnja 2011. godine, donijelo je



ODLUKU


PROVOZA PREKO TERITORIJA BOSNE I


RADI SPREÂVANJA UNOSA INFLUENCE PTICA

^lanak 1.(Predmet Odluke)

Ovom se Odlukom zabranjuje, radi spre~avanja uno{enja in-fluence ptica, uvoz u Bosnu i Hercegovinu i provoz prekoteritorija Bosne i Hercegovine, slijede}ih po{iljki:

a) ìve peradi, bezgrebenki (kivi, emu, nandu i noj),uzgojene i divlje pernate divlja~i, uklju~uju}i ptice upratnji njihovih vlasnika (ptice ku}ni ljubimci);

b) jednodnevne peradi;c) rasplodnih i konzumnih jaja;d) sjemena peradi, bezgrebenki i pernate divlja~i;e) svjeèg i smrznutog mesa peradi, bezgrebenki i pernate

divlja~i;f) proizvoda od mesa peradi, bezgrebenki i pernate divlja~i;g) proizvoda ìvotinjskog podrijetla (od ptica) namijenjenih

prehrani ìvotinja, za industrijsku uporabu ili uporabu upoljoprivredi;


^lanak 2.(Zabrana provoza)

Zabrana iz ~lanka 1. ove Odluke odnosi se i na po{iljke ìveperadi i pernate divlja~i, rasplodnih i konzumnih jaja i proizvodaod peradi koji potje~u iz drugih zemalja, ako se provoze prekoteritorija dràva navedenih u Privitku I. ove Odluke i dijelovadràva navedenih u Privitku II. ove Odluke, a koji su progla{eniza zaraèno odnosno ugroèno podru~je zbog pojave influenceptica.

^lanak 3.(Posebni uvjeti za uvoz po{iljki)

Iz podru~ja dràva navedenih u Privitku II. ove Odluke, akoja nisu progla{ena zaraènim ili ugroènim, dozvoljen je uvozsamo pod uvjetom da ovla{teni veterinar zemlje izvoznice naveterinarsko-zdravstvenom certifikatu potvrdi da po{iljke iz~lanka 1. ove Odluke ne potje~u iz zaraènog ili ugroènogpodru~ja zbog pojave influence ptica.

^lanak 4.(Odstupanja od zabrane)

Zabrana iz ~lanka 1. ove Odluke ne odnosi se na po{iljke:a) hermeti~ki zatvorenih toplinski obra|enih konzervi od

mesa peradi i pernate divlja~i koje su tijekom proizvodnjebile podvrgnute obradi sa Fo vrijednosti 3 i vi{e, odnosnotrajne konzerve;

b) proizvoda od jaja koja su prije ili tijekom proizvodnjepodvrgnuta toplinskoj obradi su{enja u proizvodnji jaja uprahu, pasterizacije ili sterilizacije;

c) toplinski obra|enih proizvoda gdje je za vrijeme obradepostignuta temperatura od najmanje 70°C u sredi{tuproizvoda;

d) perja ili dijelova perja za koje se na propratnimdokumentima potvr|uje da su tretirani vru}om parom ilinekom drugom metodom koja osigurava da se tompo{iljkom ne mogu prenijeti patogeni uzro~nici.

^lanak 5.(Izmjene privitaka)

Izmjene Privitaka I. i II., koji su sastavni dio ove Odluke,utvr|uje Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, sukladnopromjenama epidemiolo{ke situacije, a u svezi sa statusom influ-ence ptica u svijetu.

^lanak 6.(Prestanak vaènja)

Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje vaìti Odlukao zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i provoza preko teritorijaBosne i Hercegovine peradi i proizvoda od peradi radispre~avanja unosa koko{ije kuge - aviarne influence ("Slu`beniglasnik BiH", broj 46/06).



VM broj 76/1114. travnja 2011. godine

Sarajevo



Privitak I.

AfganistanBanglade{BeninButanEgipatHong KongIndijaIndonezijaIrakIranIzraelJapanJu`na KorejaKambodàKinaLaosMianmarMongolijaNepalNigerijaPakistanPalestinaRumunjska (podru~je okruga Tulcea)Ruska FederacijaSaudijska ArabijaSudanTajlandTogoUkrajinaVijetnam

Privitak II.

BugarskaRumunjska (sve osim podru~ja okruga Tulcea)[panjolska

169

Na osnovu ~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa ~lanom 8. stav (2) ta~ka e)Zakona o finansirawu institucija Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i Zakqu~cimaSavjeta ministara Bosne i Hercegovine sa 146. sjedniceodràne 24. marta 2011. godine, Savjet ministara Bosne iHercegovine, na 151. sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine,donio je

ODLUKU

O ODOBRAVAWU "PROJEKTA DIGITALNIH

TAHOGRAFA" KOJI ]E SE UVRSTITI U PROGRAM

VI[EGODI[WIH KAPITALNIH ULAGAWA ZA

PERIOD 2011.-2014. GODINE

^lan 1.(Predmet)

Ovom Odlukom odobrava se "Projekat digitalnih tahogra-fa" koji }e se uvrstiti u Program vi{egodi{wih kapitalnihulagawa za period 2011. - 2014. godine (u daqwem tekstu:Projekat) u iznosu od 2.829.420,02 KM (dvamilionaosamstotina-dvadesetdevethiqada~etiristotinedvadeset i 02/00 KM).

^lan 2.(Izvor finansirawa i dinamika realizacije)

Projekat se finansira u sqede}im fazama:

a) U 2011. godini iznos od 2.000.000,00 KM, koji }e seobezbijeti prenosom sredstava iz 2010. godine, apredstavqa dio akumuliranog vi{ka prihodaraspore|enog u skladu sa Odlukom o upotrebi dijelasredstava akumuliranog vi{ka prihoda nad rashodimaRegulatorne agencije za komunikacije Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 95/10), od~ega:

1) 1.935.313,38 KM za potrebe realizacije Ugovora onabavci sistema za izdavawe digitalnihtahografa u Bosni i Hercegovini, i

2) 64.686,62 KM za tro{kove adaptacije prostora uCentru za skladi{tewe, personalizaciju i trans-port dokumenata Agencije.

b) U 2012. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e sefinansirati iz Buxeta institucija Bosne iHercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne iHercegovine za realizaciju Ugovora o nabavci sistemaza izdavawe kartica za digitalne tahografe u Bosni iHercegovini.

c) U 2013. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e sefinansirati iz Buxeta institucija Bosne iHercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne iHercegovine, i

d) U 2014. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e sefinansirati iz Buxeta institucija Bosne iHercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne iHercegovine.

^lan 3.(Aùrirawe Pregleda vi{egodi{wih kapitalnih ulagawa)

Na osnovu ove Odluke Agencija za identifikacionedokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne iHercegovine }e zajedno sa Ministarstvom finansija i trezoraBosne i Hercegovine izvr{iti aùrirawe Pregledavi{egodi{wih kapitalnih ulagawa u Buxet institucija Bosnei Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za2011, 2012, 2013. i 2014. godinu.

^lan 4.(Ovla{}ewe za izvr{ewe)

Za realizaciju ove Odluke zaduùju se Agencija zaidentifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podatakaBosne i Hercegovine i Ministarstvo finansija i trezoraBosne i Hercegovine.


Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u"Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo


Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa ~lanom 8. stav (2) ta~kae) Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i Zaklju~cima Vije}aministara Bosne i Hercegovine sa 146. sjednice odràne 24.marta 2011. godine, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na151. sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine, donijelo je

ODLUKU

O ODOBRAVANJU "PROJEKTA DIGITALNIH


VI[EGODI[NJIH KAPITALNIH ULAGANJA ZA

PERIOD 2011.-2014. GODINE

^lan l.(Predmet)

Ovom Odlukom odobrava se "Projekat digitalnih tahografa"koji }e se uvrstiti u Program vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja zaperiod 2011. - 2014. godine (u daljnjem tekstu: Projekat) u iznosuod 2.829.420,02 KM (dvamilionaosamstotinadvadesetde-vethiljada~etiristotine i 02/00 KM).

^lan 2.(Izvor finansiranja i dinamika realizacije)

Projekat se finansira u sljede}im fazama:a) U 2011. godini iznos od 2.000.000,00 KM, koji }e se

osigurati prenosom sredstava iz 2010. godine, apredstavlja dio akumuliranog vi{ka prihoda raspore|enogu skladu sa Odlukom o upotrebi dijela sredstavaakumuliranog vi{ka prihoda nad rashodima Regulatorneagencije za komunikacije Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", broj 95/10), od ~ega:1) 1.935.313,38 KM za potrebe realizacije Ugovora o

nabavci sistema za izdavanje digitalnih tahografa uBosni i Hercegovini, i

2) 64.686,62 KM za tro{kove adaptacije prostora uCentru za skladi{tenje, personalizaciju i transportdokumenata Agencije.

b) U 2012. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e sefinansirati iz Budèta institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine zarealizaciju Ugovora o nabavci sistema za izdavanjekartica digitalnih tahografa u Bosni i Hercegovini.

c) U 2013. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e sefinansirati iz Budèta institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, i

d) U 2014. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e sefinansirati iz Budèta institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.

^lan 3.(Aùriranje Pregleda vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja)

Na osnovu ove Odluke Agencija za identifikacionedokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne iHercegovine }e zajedno sa Ministarstvom finansija i trezoraBosne i Hercegovine izvr{iti aùriranje Pregleda vi{egodi{njihkapitalnih ulaganja u Budèt institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2011, 2012,2013. i 2014. godinu.

^lan 4.(Ovla{tenje za izvr{enje)

Za realizaciju ove Odluke zaduùju se Agencija zaidentifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podatakaBosne i Hercegovine i Ministarstvo finansija i trezora Bosne iHercegovine.




Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".

VM broj 78/1125. maja 2011. godine

Sarajevo



Temeljem ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u svezi s ~lankom 8. stavak (2)to~ka e) Zakona o financiranju institucija Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i Zaklju~cima Vije}aministara Bosne i Hercegovine sa 146. sjednice odràne 24.oùjka 2011. godine, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na151. sjednici odrànoj 25. svibnja 2011. godine, donijelo je

ODLUKU

O ODOBRAVANJU "PROJEKTA DIGITALNIH


VI[EGODI[NJIH KAPITALNIH ULAGANJA ZA

RAZDOBLJE 2011.-2014. GODINE

^lanak 1.(Predmet)

Ovom Odlukom odobrava se "Projekat digitalnih tahografa"koji }e se uvrstiti u Program vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja zarazdoblje 2011.-2014. godine (u daljnjem tekstu: Projekat) uiznosu od 2.829.420,02 KM (dvamilijunaosamstotinadvadeset-devettisu}a~etiristotine i 02/00 KM).

^lanak 2.(Izvor financiranja i dinamika realiziranja)

Projekat se financira u sljede}im fazama:a) U 2011. godini iznos od 2.000.000,00 KM, koji }e se

osigurati prijenosom sredstava iz 2010. godine, apredstavlja dio akumuliranog vi{ka prihoda raspore|enogsukladno Odluci o uporabi dijela sredstava akumuliranogvi{ka prihoda nad rashodima Regulatorne agencije zakomunikacije Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnikBiH", broj 95/10), od ~ega:1) 1.935.313,38 KM za potrebe realiziranja Ugovora

o nabavi sustava za izdavanje digitalnih tahorgafa uBosni i Hercegovini, i

2) 64.686,62 KM za tro{kove adaptacije prostora uCentru za skladi{tenje, personalizaciju i transportisprava Agencije.

b) U 2012. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e sefinancirati iz Prora~una institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine zarealiziranje Ugovora o nabavi sustava za izdavanje karticadigitalnih tahografa u Bosni i Hercegovini.

c) U 2013. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e sefinancirati iz Prora~una institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine, i

d) U 2014. godini iznos od 276.473,34 KM, koji }e sefinancirati iz Prora~una institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine.

^lanak 3.(Aùriranje Pregleda vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja)

Temeljem ove Odluke Agencija za identifikacijske isprave,evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine }e zajednosa Ministarstvom financija i trezora Bosne i Hercegovine izvr{itiaùriranje Pregleda vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja u Prora~uninstitucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obveza Bosne iHercegovine za 2011, 2012, 2013. i 2014. godinu.

^lanak 4.(Ovla{tenje za izvr{enje)

Za realiziranje ove Odluke zaduùju se Agencija zaidentifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i

Hercegovine i Ministarstvo financija i trezora Bosne iHercegovine.


Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo



170

Na osnovu ~lana 17. Zakona o finansirawu institucijaBosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i49/09) i ~lana 3. stav (2) Odluke o privremenom finansirawuinstitucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obavezaBosne i Hercegovine za period april - juni 2011. godine("Slu`beni glasnik. BiH", broj 28/11), predsjedavaju}i Savjetaministara Bosne i Hercegovine donio je

ODLUKU

O INTERVENTNOM KORI[TEWU SREDSTAVA

TEKU]E BUXETSKE REZERVE


Odobravaju se sredstva za interventno kori{tewe teku}ebuxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 4.000KM u svrhu pomo}i GAJI] (MI]E) DRAGICI iz DoweSlatine kod [amca (JMBG: 0306962126261) ~iji je sluh trajnoo{te}en, radi kupovine slu{nog aparata.

^lan 2.(Nadle`nost za realizaciju)

Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvofinansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom ofinansirawu institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }eizvr{iti na teku}i ra~un broj 562-011-80745822-08 kod NLBRazvojne banke.



Broj 01-50-2-1029-1/1113. juna 2011. godine

Sarajevo


Na osnovu ~lana 17. Zakona o finansiranju institucija Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i ~lana3. stav (2) Odluke o privremenom finansiranju institucija Bosne iHercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine zaperiod april - juni 2011. godine ("Slu`beni glasnik BiH", broj28/11), predsjedavaju}i Vije}a ministara Bosne i Hercegovinedonio je

ODLUKU

O INTERVENTNOM KORI[TENJU SREDSTAVA

TEKU]E BUD@ETSKE REZERVE


Odobravaju se sredstva za interventno kori{tenje teku}ebudètske rezerve Budèta institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 4.000KM u svrhu pomo}i GAJI] (MI]E) DRAGICI iz Donje Slatinekod [amca (JMBG: 0306962126261) ~iji je sluh trajno o{te}en,radi kupovine slu{nog aparata.


Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvo finansijai trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom ofinansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e izvr{itina teku}i ra~un broj 562-011-80745822-08 kod NLB Razvojnebanke.



Broj 01-50-2-1029-1/1113. juna 2011. godine

Sarajevo



Temeljem ~lanka 17. Zakona o financiranju institucija Bosnei Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i 49/09) i~lanka 3. stavka (2) Odluke o privremenom financiranjuinstitucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obveza Bosne iHercegovine za razdoblje travanj - lipanj 2011. godine("Slu`beni glasnik BiH", broj 28/11), predsjedatelj Vije}aministara Bosne i Hercegovine donio je

ODLUKU


TEKU]E PRORAÛNSKE PRIÛVE


Odobravaju se sredstva za interventno kori{tenje teku}eprora~unske pri~uve Prora~una institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 4.000KM u svrhu pomo}i GAJI] (MI]E) DRAGICI iz Donje Slatinekod [amca (JMBG: 0306962126261) ~iji je sluh trajno o{te}en,radi kupovine slu{nog aparata.

^lanak 2.(Mjerodavnost za realizaciju)

Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvo financijai trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranjuinstitucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e izvr{iti na teku}ira~un broj 562-011-80745822-08 kod NLB Razvojne banke.



Broj 01-50-2-1029-1/1113. lipnja 2011. godine

Sarajevo



171

Na osnovu ~lana 17. Zakona o finansirawu institucijaBosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i49/09) i ~lana 3. stav (2) Odluke o privremenom finansirawuinstitucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obavezaBosne i Hercegovine za period april - juni 2011. godine("Slu`beni glasnik BiH", broj 28/11), predsjedavaju}i Savjetaministara Bosne i Hercegovine donio je

ODLUKU




Odobravaju se sredstva za interventno kori{tewe teku}ebuxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 3.000

KM u svrhu pomo}i STEVANDI] MILENI iz Drvara (JMBG:1307957118242) radi obnove porodi~ne ku}e.


Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvofinansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom ofinansirawu institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }eizvr{iti na teku}i ra~un broj 45268050000 kod NoveBawalu~ke banke.



Broj 01-50-2-1047-1/1113. juna 2011. godine

Sarajevo



ODLUKU




Odobravaju se sredstva za interventno kori{tenje teku}ebudètske rezerve Budèta institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 3.000KM u svrhu pomo}i STEVANDI] MILENI iz Drvara (JMBG:1307957118242) radi obnove porodi~ne ku}e.


Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvo finansijai trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom ofinansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e izvr{itina teku}i ra~un broj 45268050000 kod Nove Banjalu~ke banke.



Broj 01-50-2-1047-1/1113. juna 2011. godine

Sarajevo




ODLUKU




Odobravaju se sredstva za interventno kori{tenje teku}eprora~unske pri~uve Prora~una institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 3.000



KM u svrhu pomo}i STEVANDI] MILENI iz Drvara (JMBG:1307957118242) radi obnove obiteljske ku}e.


Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvo financijai trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranjuinstitucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e izvr{iti na teku}ira~un broj 45268050000 kod Nove Banjalu~ke banke.




Sarajevo



172Na osnovu ~lana 17. Zakona o finansirawu institucija

Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 61/04 i49/09) i ~lana 3. stav (2) Odluke o privremenom finansirawuinstitucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obavezaBosne i Hercegovine za period april - juni 2011. godine("Slu`beni glasnik. BiH", broj 28/11), predsjedavaju}i Savjetaministara Bosne i Hercegovine donio je

ODLUKU




Odobravaju se sredstva za interventno kori{tewe teku}ebuxetske rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 3.000KM u svrhu pomo}i MATI] SLAVKU iz Drvara (JMBG:1809967113244) radi pomo}i u lije~ewu.


Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvofinansija i trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom ofinansirawu institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }eizvr{iti na teku}i ra~un broj 45260106000 kod NoveBawalu~ke banke.



Broj 01-50-2-1048-1/1113. juna 2011. godine

Sarajevo



ODLUKU




Odobravaju se sredstva za interventno kori{tenje teku}ebudètske rezerve Budèta institucija Bosne i Hercegovine i

me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 3.000KM u svrhu pomo}i MATI] SLAVKU iz Drvara (JMBG:1809967113244) radi pomo}i u lije~enju.


Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvo finansijai trezora Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom ofinansiranju institucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e izvr{itina teku}i ra~un broj 45260106000 kod Nove Banjalu~ke banke.



Broj 01-50-2-1048-1/1113. juna 2011. godine

Sarajevo




ODLUKU




Odobravaju se sredstva za interventno kori{tenje teku}eprora~unske pri~uve Prora~una institucija Bosne i Hercegovine ime|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine, u iznosu od 3.000KM u svrhu pomo}i MATI] SLAVKU iz Drvara (JMBG:1809967113244) radi pomo}i u lije~enju.


Za realizaciju ove Odluke zaduèno je Ministarstvo financijai trezora Bosne i Hercegovine sukladno Zakonu o financiranjuinstitucija Bosne i Hercegovine, a uplatu }e izvr{iti na teku}ira~un broj 45260106000 kod Nove Banjalu~ke banke.




Sarajevo



173Na osnovu ~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i

Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa Izvje{tajem Komisije zaizbor i imenovawe direktora Uprave za indirektno oporezi-vawe Bosne i Hercegovine od 16.03.2009. godine, Savjet mini-stara Bosne i Hercegovine, na 152. sjednici odrànoj 1. juna2011. godine, donio je

RJE[EWE

O IMENOVAWU VR[IOCA DU@NOSTI DIREKTORA

UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVAWE BOSNE I

HERCEGOVINE1. MIRO XAKULA, imenuje se ponovno za vr{ioca du`nosti

direktora Uprave za indirektno oporezivawe Bosne iHercegovine, na period od 90 dana, po~ev od 25. 05. 2011.godine.

2. Ovo rje{ewe stupa na snagu danom dono{ewa.

3. Rje{ewe se objavquje u "Slu`benom glasniku BiH".

SM broj 85/111. juna 2011. godine

Sarajevo


Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u vezi sa Izvje{tajem Komisije zaizbor i imenovanje direktora Uprave za indirektno oporezivanjeBosne i Hercegovine od 16.03.2009. godine, Vije}e ministaraBosne i Hercegovine, na 152. sjednici odrànoj 1. juna 2011.godine, donijelo je

RJE[ENJE

O IMENOVANJU VR[IOCA DU@NOSTI DIREKTORA

UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BOSNE I

HERCEGOVINE

l. MIRO D@AKULA, imenuje se ponovno za vr{ioca du`nostidirektora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne iHercegovine, na period od 90 dana, po~ev od 25. 05. 2011.godine.

2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.

3. Rje{enje se objavljuje u "Slu`benom glasniku BiH".

VM broj 85/111. juna 2011. godine

Sarajevo



Na temelju ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), a u svezi s Izvje{}em Povjerenstvaza izbor i imenovanje direktora Uprave za neizravnooporezivanje Bosne i Hercegovine od 16. 03. 2009. godine,Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 152. sjednici odrànoj1. lipnja 2011. godine, donijelo je

RJE[ENJE

O IMENOVANJU VR[ITELJA DU@NOSTI DIREKTORA

UPRAVE ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BOSNE I

HERCEGOVINE

l. MIRO D@AKULA, imenuje se ponovno za vr{iteljadu`nosti direktora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne iHercegovine, na razdoblje od 90 dana, po~ev od 25.05.2011.godine.

2. Ovo rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.

3. Rje{enje se objavljuje u "Slu`benom glasniku BiH".

VM broj 85/111. lipnja 2011. godine

Sarajevo



174

Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona oSavjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnikBiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjetministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zabezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, u saradwi sanadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine, na 151. sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine,donio je

PRAVILNIK

O PROIZVODIMA OD JAJA

DIO PRVI - OP[TE ODREDBE

^lan 1.(Predmet)

(1) Pravilnikom o proizvodima od jaja (u daqwem tekstu:Pravilnik) propisuju se osnovni zahtjevi kvaliteta kojemoraju zadovoqavati proizvodi od jaja (u daqwem tekstu:proizvodi) u proizvodwi i u prometu.

(2) Zahtjevi kvaliteta iz stava (1) ovog ~lana su:a) proizvo|a~ka specifikacija,b) nazivi i definicije koje moraju zadovoqavati

proizvodi,c) organolepti~ka svojstva i sastav,d) tehnolo{ki postupci koji se primjewuju u proizvodwi,e) uslovi za stavqawe u promet, pakovawe, deklarisawe,

~uvawe i transport,f) uskla|enost, slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor.

DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE

^lan 2.(Proizvo|a~ka specifikacija)

(1) Za proizvode za koje ovim pravilnikom nisu propisaniosnovni zahtjevi kvaliteta vaè uslovi propisani ovimpravilnikom za grupu srodnih proizvoda.

(2) Za proizvode iz stava (1) ovog ~lana, kao i za proizvode zakoje je to ovim pravilnikom izri~ito propisano,proizvo|a~ je duàn da prije po~etka proizvodwe doneseproizvo|a~ku specifikaciju. Proizvo|a~kaspecifikacija, osim podataka navedenih u deklaraciji,mora da sadrì kratak opis tehnolo{kog postupkaproizvodwe odnosnog proizvoda, vrstu i koli~inukori{}enih sirovina, izraènu u mjernim jedinicama iliprocentima, kao i izvje{taj o obavqenom ispitivawufizi~kih i hemijskih karakteristika proizvoda.

(3) U evidenciju o donesenim proizvo|a~kim specifikacijamaza proizvode iz stava (1) ovog ~lana proizvo|a~ unosi:a) evidencijski broj specifikacije,b) naziv proizvoda i trgova~ko ime, ako ga proizvod ima,c) datum dono{ewa proizvo|a~ke specifikacije,d) datum i nalaz o obavqenom organolepti~kom, fizi~kom

i hemijskom ispitivawu,e) datum po~etka proizvodwe po odnosnoj specifikaciji,f) grupu kojoj proizvod pripada.

^lan 3.(Deklarisawe proizvoda)

Proizvodi koji se stavqaju u promet moraju bitideklarisani u skladu sa Pravilnikom o op{tem deklarisawuili ozna~avawu upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH",broj 87/08).

^lan 4.(Bojewe proizvoda od jaja)

Ako ovim pravilnikom nije druga~ije propisano,zabraweno je bojewe proizvoda od jaja i dodavawe timproizvodima hemijskih sredstava za konzervisawe.

^lan 5.(Uslovi za stavqawe u promet)

Proizvodi koji se stavqaju u promet moraju se proizvoditi,pakovati, ~uvati i transportovati na na~in propisan ovimpravilnikom.

^lan 6.(Uslovi kvaliteta)

Proizvodi se proizvode samo od jaja koja u pogledukvaliteta moraju ispuwavati zahtjeve iz Pravilnika ostandardima za stavqawe jaja na trì{te ("Slu`beni glasnikBiH", broj 25/10).



^lan 7.(O~uvawe kvaliteta proizvoda)

Proizvodi se moraju proizvoditi, pakovati, ~uvati itransportovati na na~in propisan ovim pravilnikom.

^lan 8.(Stavqawe u promet)

(1) Proizvodi se proizvode i stavqaju u promet sa naznakomvrste peradi od koje jaja poti~u.

(2) Odredba iz stava (1) ovog ~lana ne odnosi se na koko{ja jaja.(3) Proizvodi se proizvode i stavqaju u promet kao:

a) te~ni hla|eni proizvodi od jaja;b) smrznuti proizvodi od jaja;c) su{eni proizvodi od jaja;d) kuvani proizvodi od jaja;e) termi~ki obra|ena (kuvana) jaja u qusci;f) ostali proizvodi od jaja.

^lan 9.(Te~ni hla|eni proizvodi od jaja)

Pod te~nim hla|enim proizvodima u smislu ovogpravilnika podrazumijevaju se te~ni hla|eni melan`, te~nohla|eno ùmance i te~no hla|eno bjelance:

a) Te~ni hla|eni melan` je pasterizovan i ohla|enproizvod koji se sastoji od cijelog jajeta bez quske(bjelance i ùmance) i koji mora ispuwavati sqede}ezahtjeve:1) da je fino homogenizovana te~nost;2) da je ùte boje;3) da sadrì najmawe 24% suve materije;4) da sadrì najmawe 10% masti;5) da ne sadrì strane materije;6) da je bez stranih mirisa.

b) Te~no hla|eno ùmance je pasterizovan i ohla|enproizvod koji sa~iwava izdvojeno cijelo ùmance, amora ispuwavati sqede}e zahtjeve:1) da je fino homogenizovana te~nost;2) da je izrazito ùte boje;3) da sadrì najmawe 43% suve materije;4) da sadrì najmawe 27% masti;5) da nema stranih materija;6) da je bez stranih mirisa.

c) Te~no hla|eno bjelance je pasterizovan i ohla|enproizvod koji se sastoji od cijelog bjelanceta, a moraispuwavati sqede}e zahtjeve:1) da je fino homogenizovana te~nost;2) da je providan;3) da sadrì najmawe 10,5% suve materije;4) da ne sadrì strane materije;5) da je bez stranih mirisa.

^lan 10.(Smrznuti proizvodi od jaja)

Pod smrznutim proizvodima u smislu ovog pravilnikapodrazumijevaju se smrznuti melan`, smrznuto ùmance,smrznuto bjelance i smrznuti nepasterizovani melan`:

a) Smrznuti melan` je proizvod koji se sastoji od cijelogjajeta bez quske (bjelance i ùmance), koji je prijepostupka smrzavawa homogenizovan, pasterizovan iohla|en. Homogenizovan sadràj za smrznuti melan`mora se zamrzavati na temperaturi niòj od -30°C.Smrznuti melan` mora ispuwavati uslove kvaliteta zate~ni hla|eni melan` propisane u ~lanu 9. ovogpravilnika a mora biti ~vrste koezinstencije.

b) Smrznuto ùmance je proizvod koji se sastoji odizdvojenog cijelog ùmanceta jajeta, koji je prijepostupka smrzavawa homogenizovan, pasterizovan iohla|en. Homogenizovan sadràj za smrznuto ùmancemora se zamrzavati na temperaturi niòj od -30°C.Smrznuto ùmance mora ispuwavati uslove kvaliteta

za te~no hla|eno ùmance propisane u ~lanu 9. ovogpravilnika, s tim {to mora biti ~vrste koezinstencije.

c) Smrznuto bjelance je proizvod koji se sastoji od cijelogbjelanceta koji je prije postupka smrzavawahomogenizovan, pasterizovan i ohla|en. Homogenizovansadràj za smrznuto bjelance mora se zamrzavati natemperaturi niòj od -30°C. Smrznuto bjelance moraispuwavati uslove kvaliteta za te~no hla|eno bjelancepropisane u ~lanu 9. ovog pravilnika, s tim {to morabiti ~vrste koezinstencije i neprozirno.

d) Smrznuti nepasterizovani melan` je proizvod koji sesastoji od cijelog jajetabez quske (bjelance i ùmance).Sadràj za smrznuti nepasterizovani melan` mora sezamrzavati na temperaturi niòj od -30°C u roku od~etiri sata od momenta odvajawa sadràja jajeta odquske. Smrznuti nepasterizovani melan` moraispuwavati uslove kvaliteta za te~ni hla|eni melan`propisane u ~lanu 9. ovog pravilnika, s tim {to morabiti ~vrste koezinstencije.

^lan 11.(Su{eni proizvodi od jaja)

Pod su{enim proizvodima, u smislu ovog pravilnika,podrazumijevaju se: su{eni melan` (jaja u prahu), su{enoùmance (ùmance u prahu) i su{eno bjelance (bjelance uprahu).

a) Su{eni melan` (jaja u prahu) jeste proizvod koji sesastoji od cijelog jajeta bez quske (bjelance i ùmance),koje se poslije homogenizacije i pasterizacijepodvrgava postupku su{ewa, a mora ispuwavati sqede}euslove:1) da je u vidu fino usitwenog praha;2) da je ùte boje;3) da sadrì najvi{e 5% vode;4) da sadrì najmawe 39% masti;5) da sadràj slobodnih masnih kiselina, izraèn

kao oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%;6) da ne sadrì strane materije;7) da je bez stranih mirisa.

b) Su{eno ùmance (ùmance u prahu) jeste proizvod kojise sastoji od cijelog ùmanceta koje se poslijehomogenizacije i pasterizacije podvrgava postupkusu{ewa, a mora ispuwavati sqede}e uslove:1) da je u vidu fino usitwenog praha;2) da je izrazito ùte boje;3) da sadrì najmawe 56% masti;4) da ne sadrì vi{e od 5% vode;5) da je bez stranih mirisa;6) da ne sadrì strane materije;7) da sadràj slobodnih masnih kiselina, izraèn

kao oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%.c) Su{eno bjelance (bjelance u prahu) jeste proizvod koji

se sastoji od cijelog bjelanceta, koje se poslijehomogenizacije i pasterizacije podvrgava postupkusu{ewa, a mora ispuwavati sqede}e uslove:1) da je u vidu fino usitwenog praha;2) da je boje slonove kosti;3) da ne sadrì vi{e od 8% vode;4) da ne sadrì strane materije;5) da je bez stranih mirisa.

^lan 12.( Kuvani proizvodi od jaja)

(1) Pod kuvanim proizvodima u smislu ovog pravilnikapodrazumijevaju se proizvodi dobijeni kuvawem cijelih jaja(bez quske) u kojima je odnos bjelanaca i ùmanaca kao usvjeìm jajima.

(2) Kuvani proizvodi oblikuju se kao izduèni vaqak i imajunaziv: kuvana jaja na metar ili duga~ko jaje.

(3) Kod kuvanih proizvoda ùmance se nalazi u sredi{wem, abjelance u spoqa{wem dijelu izduènog vaqka, koji moèbiti razli~ite duìne i dijametra.

(4) Kuvani proizvodi mogu se staviti u omota~ od poliamidnihcrijeva, odnosno drugog materijala koji se skupqa poddejstvom toplote.

^lan 13.(Uslovi za kuvane proizvode)

Kuvani proizvodi (kuvana jaja na metar) moraju ispuwavatisqede}e uslove:

a) da su ~vrste ili elasti~ne konzistencije;b) da su spoqa bijele boje, odnosno boje kuvanog bjelanceta;c) da se u sredi{wem dijelu izduènog vaqka nalazi

kuvani ùti sadràj ùmanceta;d) da je proizvod ukusa i mirisa karakteristi~nog za

kuvana jaja.

^lan 14.(Termi~ki obra|ena jaja u qusci)

Termi~ki obra|ena (kuvana) jaja u qusci dobijaju sekuvawem svjeìh jaja bez o{te}ewa quske, a moraju ispuwavatisqede}e uslove:

a) da imaju specifi~an miris i ukus svjeè kuvanih jaja;b) da su bjelance i ùmance pravilno raspore|eni;c) kad su u pitawu obojena jaja, da boja ne prelazi u ve}oj

mjeri na bjelance;d) da je quska ~ista i neo{te}ena.

^lan 15.(Ostali proizvodi od jaja)

Ostali proizvodi mogu se proizvoditi samo poproizvo|a~koj specifikaciji propisanoj u ~lanu 2. ovogpravilnika.

^lan 16.(Pakovawe proizvoda od jaja)

(1) Proizvodi se moraju pakovati iskqu~ivo u suvu i ~istuambalaù koja ne uti~e na promjenu organolepti~kihsvojstava proizvoda.

(2) Ambalaà koja se koristi za pakovawe proizvoda moraimati svojstva kojima se obezbje|uje o~uvawe kvalitetaproizvoda do momenta otvarawa.

^lan 17.(ûvawe, skladi{tewe i transport proizvoda)

(1) Te~ni hla|eni proizvodi iz ~lana 9. ovog pravilnika uskladi{tu, kao i u prometu, moraju se ~uvati utemperiranim prostorijama, tako da temperatura usredi{wem dijelu ohla|enog te~nog proizvoda bude ugranicama od 0°C do + 2°C.

(2) Smrznuti proizvodi iz ~lana 10. ovog pravilnika uskladi{tu, kao i u prometu, moraju se ~uvati utemperiranim prostorijama tako da temperatura usredi{wem dijelu smrznutog proizvoda bude nià od -18°C.

(3) Su{eni proizvodi (proizvodi od jaja u prahu) iz ~lana 11.ovog pravilnika u prometu skladi{te se i drè u ~istim isuvim prostorijama.

(4) Kuvani proizvodi (kuvana jaja na metar) iz ~lana 13. ovogpravilnika u skladi{tu kao i u prometu, moraju se ~uvati utemperiranim prostorijama, tako da temperatura usredi{wem dijelu kuvanih proizvoda (kuvana jaja na metar)bude u granicama od 0°C do plus 2°C.

(5) Kuvana jaja u qusci ~uvaju se i stavqaju u promet na sobnojtemperaturi.

DIO TRE]I - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 18.(Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor)

(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovode se uskladu sa vaè}im propisima u Bosni i Hercegovini.

(2) Za utvr|ivawe uskla|enosti proizvoda sa propisanimosnovnim zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrolei inspekcijskog nadzora koriste se metode propisane

posebnim propisom, kao i druge validne i me|unarodnopriznate metode.

^lan 19.(Prestanak vaèwa odredaba)

Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaju da vaèodredbe Pravilnika o kvalitetu jaja i proizvoda od jaja("Slu`beni list SFRJ", broj 55/89), koje se odnose naproizvode od jaja.

^lan 20.(Prelazne odredbe)

Proizvodi proizvedeni u skladu sa propisom iz ~lana 19.ovog pravilnika mogu se nalaziti na trì{tu najduè 12mjeseci od dana stupawa na snagu ovog pravilnika.


Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od danaobjavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo

Predsjedavaju}iSavjeta ministara BiHDr Nikola [piri}, s. r

Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}uministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}eministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zasigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadle`nimorganima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 151.sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine, donijelo je

PRAVILNIK


DIO PRVI - OP]E ODREDBE

^lan 1.(Predmet)

(1) Pravilnikom o proizvodima od jaja (u daljnjem tekstu:Pravilnik) propisuju se osnovni zahtjevi kvaliteta kojemoraju zadovoljavati proizvodi od jaja (u daljnjem tekstu:proizvodi) u proizvodnji i u prometu.

(2) Zahtjevi kvaliteta iz stava (1) ovog ~lana:a) proizvo|a~ka specifikacija,b) nazivi i definicije koje moraju zadovoljavati proizvodi,c) organolepti~ka svojstva i sastav,d) tehnolo{ki postupci koji se primjenjuju u proizvodnji,e) uslovi za stavljanje u promet, pakovanje, deklariranje,

~uvanje i transport,f) uskla|enost, slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor.



(1) Za proizvode za koje ovim pravilnikom nisu propisaniosnovni zahtjevi kvaliteta vaè uslovi propisani ovimpravilnikom za grupu srodnih proizvoda.

(2) Za proizvode iz stava (1) ovog ~lana, kao i za proizvode zakoje je to ovim pravilnikom izri~ito propisano, proizvo|a~ jeduàn da prije po~etka proizvodnje donese proizvo|a~kuspecifikaciju. Proizvo|a~ka specifikacija, osim podatakanavedenih u deklaraciji, mora da sadrì kratak opistehnolo{kog postupka proizvodnje odnosnog proizvoda,vrstu i koli~inu upotrijebljenih sirovina, izraènu u mjernimjedinicama ili procentima, kao i izvje{taj o izvr{enomispitivanju fizi~kih i hemijskih karakteristika proizvoda.

(3) U evidenciju o donesenim proizvo|a~kim specifikacijama zaproizvode iz stava (1) ovog ~lana proizvo|a~ unosi:a) evidencijski broj specifikacije,



b) naziv proizvoda i trgova~ko ime, ako ga proizvod ima,c) datum dono{enja proizvo|a~ke specifikacije,d) datum i nalaz o izvr{enom organolepti~kom, fizi~kom i

hemijskom ispitivanju,e) datum po~etka proizvodnje po odnosnoj specifikaciji,f) grupu kojoj proizvod pripada.

^lan 3.(Deklariranje proizvoda)

Proizvodi koji se stavljaju u promet moraju biti deklarirani uskladu s Pravilnikom o op}em deklariranju ili ozna~avanjuupakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08).

^lan 4.(Bojenje proizvoda od jaja)

Ako ovim pravilnikom nije druga~ije propisano, zabranjenoje bojenje proizvoda od jaja i dodavanje tim proizvodimahemijskih sredstava za konzerviranje.

^lan 5.(Uslovi za stavljanje u promet)

Proizvodi koji se stavljaju u promet moraju se proizvoditi,pakovati, ~uvati i transportirati na na~in propisan ovimpravilnikom.

^lan 6.(Uslovi kvaliteta)

Proizvodi se proizvode samo od jaja koja u pogledu kvalitetamoraju ispunjavati uslove iz Pravilnika o standardima zastavljanje jaja na trì{te ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).

^lan 7.(O~uvanje kvaliteta proizvoda)

Proizvodi se moraju proizvoditi, pakovati, ~uvati itransportirati na na~in propisan ovim pravilnikom.

^lan 8.(Stavljanje u promet)

(1) Proizvodi se proizvode i stavljaju u promet s naznakom vrsteperadi od koje jaja poti~u.

(2) Odredba iz stava (1) ovog ~lana ne odnosi se na koko{ijajaja.

(3) Proizvodi se proizvode i stavljaju u promet kao:a) te~ni hla|eni proizvodi od jaja;b) smrznuti proizvodi od jaja;c) su{eni proizvodi od jaja;d) kuhani proizvodi od jaja;e) termi~ki obra|ena (kuhana) jaja u ljusci;f) ostali proizvodi od jaja.

^lan 9.(Te~ni hla|eni proizvodi od jaja)

Pod te~nim hla|enim proizvodima, u smislu ovog pravilnika,podrazumijevaju se te~ni hla|eni melan`, te~no hla|enoùmance i te~no hla|eno bjelance:

a) Te~ni hla|eni melan` je pasteriziran i ohla|en proizvodkoji se sastoji od cijelog jajeta bez ljuske (bjelance iùmance) i koji mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:1) da je fino homogenizirana te~nost;2) da je ùte boje;3) da sadrì najmanje 24% suhe materije;4) da sadrì najmanje 10% masti;5) da ne sadrì strane materije;6) da je bez stranih mirisa.

b) Te~no hla|eno ùmance je pasteriziran i ohla|enproizvod koji sa~injava izdvojeno cijelo ùmance, a moraispunjavati sljede}e zahtjeve:1) da je fino homogenizirana te~nost;2) da je izrazito ùte boje;3) da sadrì najmanje 43% suhe materije;4) da sadrì najmanje 27% masti;5) da nema stranih materija;6) da je bez stranih mirisa.

c) Te~no hla|eno bjelance je pasteriziran i ohla|en proizvodkoji se sastoji od cijelog bjelanceta, a mora ispunjavatisljede}e zahtjeve:1) da je fino homogenizirana te~nost;2) da je providan;3) da sadrì najmanje 10,5% suhe materije;4) da ne sadrì strane materije;5) da je bez stranih mirisa.

^lan 10.(Smrznuti proizvodi od jaja)

Pod smrznutim proizvodima, u smislu ovog pravilnika,podrazumijevaju se smrznuti melan`, smrznuto ùmance,smrznuto bjelance i smrznuti nepasterizirani melan`:

a) Smrznuti melan` je proizvod koji se sastoji od cijelogjajeta bez ljuske (bjelance i ùmance), koji je prijepostupka smrzavanja homogeniziran, pasteriziran iohla|en. Homogeniziran sadràj za smrznuti melan`mora se zamrzavati na temperaturi niòj od - 30�C.Smrznuti melan` mora ispunjavati zahtjeve kvaliteta zate~ni hla|eni melan` propisane u ~lanu 9. ovog pravilnikaa mora biti ~vrste koezinstencije.

b) Smrznuto ùmance je proizvod koji se sastoji odizdvojenog cijelog ùmanceta jajeta, koji je prije postupkasmrzavanja homogeniziran, pasteriziran i ohla|en.Homogeniziran sadràj za smrznuto ùmance mora sezamrzavati na temperaturi niòj od - 30�C. Smrznutoùmance mora ispunjavati zahtjeve kvaliteta za te~nohla|eno ùmance propisane u ~lanu 9. ovog pravilnika, stim {to mora biti ~vrste koezinstencije.

c) Smrznuto bjelance je proizvod koji se sastoji od cijelogbjelanceta koji je prije postupka smrzavanjahomogeniziran, pasteriziran i ohla|en. Homogeniziransadràj za smrznuto bjelance mora se zamrzavati natemperaturi niòj od - 30�C. Smrznuto bjelance moraispunjavati zahtjeve kvaliteta za te~no hla|eno bjelancepropisane u ~lanu 9. ovog pravilnika, s tim {to mora biti~vrste koezinstencije i neprozirno.

d) Smrznuti nepasterizirani melan` je proizvod koji sesastoji od cijelog jajeta bez ljuske (bjelance i ùmance).Sadràj za smrznuti nepasterizirani melan` mora sezamrzavati na temperaturi niòj od - 30�C u roku od ~etirisata od momenta odvajanja sadràja jajeta od ljuske.Smrznuti nepasterizirani melan` mora ispunjavatizahtjeve kvaliteta za te~ni hla|eni melan` propisane u~lanu 9. ovog pravilnika, s tim {to mora biti ~vrstekoezinstencije.

^lan 11.(Su{eni proizvodi od jaja)

Pod su{enim proizvodima, u smislu ovog pravilnika,podrazumijevaju se: su{eni melan` (jaja u prahu), su{enoùmance (ùmance u prahu) i su{eno bjelance (bjelance u prahu).

a) Su{eni melan` (jaja u prahu) je proizvod koji se sastoji odcijelog jajeta bez ljuske (bjelance i ùmance), koje seposlije homogenizacije i pasterizacije podvrgavapostupku su{enja, a mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:1) da je u vidu fino usitnjenog praha;2) da je ùte boje;3) da sadrì najvi{e 5% vode;4) da sadrì najmanje 39% masti;5) da sadràj slobodnih masnih kiselina, izraèn kao

oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%;6) da ne sadrì strane materije;7) da je bez stranih mirisa.

b) Su{eno ùmance (ùmance u prahu) jeste proizvod koji sesastoji od cijelog ùmanceta koje se poslijehomogenizacije i pasterizacije podvrgava postupkusu{enja, a mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:1) da je u vidu fino usitnjenog praha;2) da je izrazito ùte boje;3) da sadrì najmanje 56% masti;

4) da ne sadrì vi{e od 5% vode;5) da je bez stranih mirisa;6) da ne sadrì strane materije;7) da sadràj slobodnih masnih kiselina, izraèn kao

oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%.c) Su{eno bjelance (bjelance u prahu) jeste proizvod koji se

sastoji od cijelog bjelanceta, koje se poslijehomogenizacije i pasterizacije podvrgava postupkusu{enja, a mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:1) da je u vidu fino usitnjenog praha;2) da je boje slonove kosti;3) da ne sadrì vi{e od 8% vode;4) da ne sadrì strane materije;5) da je bez stranih mirisa.

^lan 12.(Kuhani proizvodi od jaja)

(1) Pod kuhanim proizvodima u smislu ovog pravilnikapodrazumijevaju se proizvodi dobiveni kuhanjem cijelih jaja(bez ljuske) u kojima je odnos bjelanaca i ùmanaca kao usvjeìm jajima.

(2) Kuhani proizvodi oblikuju se kao izduèni valjak i imajunaziv: kuhana jaja na metar ili duga~ko jaje.

(3) Kod kuhanih proizvoda ùmance se nalazi u sredi{njem, abjelance u vanjskom dijelu izduènog valjka, koji moè bitirazli~ite duìne i dijametra.

(4) Kuhani proizvodi mogu se staviti u omota~ od poliamidnihcrijeva, odnosno drugog materijala koji se skuplja poddjelovanjem toplote.

^lan 13.(Zahtjevi za kuhane proizvode)

Kuhani proizvodi (kuhana jaja na metar) moraju ispunjavatisljede}e zahtjeve:

a) da su ~vrste ili elasti~ne konzistencije;b) da su spolja bijele boje, odnosno boje kuhanog bjelanceta;c) da se u sredi{njem dijelu izduènog valjka nalazi kuhani

ùti sadràj ùmanceta;d) da je proizvod ukusa i mirisa karakteristi~nog za kuhana

jaja.

^lan 14.(Termi~ki obra|ena jaja u ljusci)

Termi~ki obra|ena (kuhana) jaja u ljusci dobivaju sekuhanjem svjeìh jaja bez o{te}enja ljuske, a moraju ispunjavatisljede}e zahtjeve:

a) da imaju specifi~an miris i ukus sveè kuhanih jaja;b) da su bjelance i ùmance pravilno raspore|eni;c) kad su u pitanju obojena jaja, da boja ne prelazi u ve}oj

meri na bjelance;d) da je ljuska ~ista i neo{te}ena.

^lan 15.(Ostali proizvodi od jaja)

Ostali proizvodi mogu se proizvoditi samo po proizvo|a~kojspecifikaciji propisanoj u ~lanu 2. ovog pravilnika.

^lan 16.(Pakovanje proizvoda od jaja)

(1) Proizvodi se moraju pakovati isklju~ivo u suhu i ~istuambalaù koja ne uti~e na promjenu organolepti~kihsvojstava proizvoda.

(2) Ambalaà koja se koristi za pakovanje proizvoda mora imatisvojstva kojima se osigurava o~uvanje kvaliteta proizvodado momenta otvaranja.

^lan 17.(ûvanje, skladi{tenje i transport proizvoda)

(1) Te~ni hla|eni proizvodi iz ~lana 9. ovog pravilnika uskladi{tu, kao i u prometu, moraju se ~uvati u temperiranimprostorijama, tako da temperatura u sredi{njem dijeluohla|enog te~nog proizvoda bude u granicama od 0�C do +2�C.

(2) Smrznuti proizvodi iz ~lana 10. ovog pravilnika u skladi{tu,kao i u prometu, moraju se ~uvati u temperiranimprostorijama tako da temperatura u sredi{njem dijelusmrznutog proizvoda bude nià od - 18�C.

(3) Su{eni proizvodi (proizvodi od jaja u prahu) iz ~lana 11.ovog pravilnika u prometu skladi{te se i drè u ~istim isuhim prostorijama.

(4) Kuhani proizvodi (kuhana jaja na metar) iz ~lana 13. ovogpravilnika u skladi{tu kao i u prometu, moraju se ~uvati utemperiranim prostorijama, tako da temperatura u sredi{njemdijelu kuhanih proizvoda (kuhana jaja na metar) bude ugranicama od 0�C do plus 2�C.

(5) Kuhana jaja u ljusci ~uvaju se i stavljaju u promet na sobnojtemperaturi.

DIO TRE]I - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE


(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~inpropisan vaè}im zakonskim propisima u Bosni iHercegovini.

(2) Za utvr|ivanje uskla|enosti proizvoda s propisanimosnovnim zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrole iinspekcijskog nadzora koriste se metode propisane posebnimpropisom, kao i druge validne i me|unarodno priznatemetode.

^lan 19.(Prestanak vaènja odredbi)

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaìtiodredbe Pravilnika o kvalitetu jaja i proizvoda od jaja ("Slu`benilist SFRJ", broj 55/89), koje se odnose na proizvode od jaja.

^lan 20.(Prijelazne odredbe)

Proizvodi proizvedeni u skladu s propisom iz ~lana 19. ovogpravilnika mogu se nalaziti na trì{tu najduè 12 mjeseci od danastupanja na snagu ovog pravilnika.


Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo



Temeljem ~lanka 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lanka 17. Zakona oVije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}eministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zasigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadle`nimtijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 151.sjednici odrànoj 25. svibnja 2011. godine, donijelo je

PRAVILNIK


PRVI DIO - OP]E ODREDBE

^lanak 1.(Predmet)

(1) Pravilnikom o proizvodima od jaja (u daljnjem tekstu:Pravilnik) propisuju se temeljni zahtjevi kakvo}e kojemoraju ispunjavati proizvodi od jaja (u daljnjem tekstu:proizvodi) u proizvodnji i u prometu.

(2) Zahtjevi kakvo}e iz stavka (1) ovoga ~lanka su:a) proizvo|a~ka specifikacija,b) nazivi i definicije kojima moraju odgovarati proizvodi,c) organolepti~ka svojstva i sastav,



d) tehnolo{ki postupci koji se primjenjuju u proizvodnji,e) uvjeti za stavljanje u promet, pakiranje, deklariranje,

~uvanje i transport,f) uskla|enost, slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor.

DRUGI DIO - POSEBNE ODREDBE

^lanak 2.(Proizvo|a~ka specifikacija)

(1) Za proizvode za koje ovim pravilnikom nisu propisanitemeljni zahtjevi kakvo}e vrijede uvjeti propisani ovimpravilnikom za skupinu srodnih proizvoda.

(2) Za proizvode iz stavka (1) ovoga ~lanka, kao i za proizvodeza koje je to ovim pravilnikom izri~ito propisano, proizvo|a~je duàn prije po~etka proizvodnje donijeti proizvo|a~kuspecifikaciju. Proizvo|a~ka specifikacija, osim podatakanavedenih u deklaraciji, mora sadràvati kratak opistehnolo{kog postupka proizvodnje odnosnog proizvoda,vrstu i koli~inu uporabljenih sirovina, izraènu u mjernimjedinicama ili postotcima, kao i izvje{}e o obavljenomispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava proizvoda.

(3) U evidenciju o donesenim proizvo|a~kim specifikacijama zaproizvode iz stavka (1) ovoga ~lanka proizvo|a~ unosi:a) evidencijski broj specifikacije,b) naziv proizvoda i trgova~ko ime, ako ga proizvod ima,c) datum dono{enja proizvo|a~ke specifikacije,d) datum i nalaz o obavljenom organolepti~kom, fizikalnom

i kemijskom ispitivanju,e) datum po~etka proizvodnje prema odnosnoj specifikaciji,f) skupinu kojoj proizvod pripada.

^lanak 3.(Deklariranje proizvoda)

Proizvodi koji se stavljaju u promet moraju biti deklariranisukladno Pravilniku o op}em deklariranju ili ozna~avanjuupakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08).

^lanak 4.(Bojanje proizvoda od jaja)

Ako ovim pravilnikom nije druk~ije propisano, zabranjeno jebojati proizvode od jaja i dodavati tim proizvodima kemijskasredstva za konzerviranje.

^lanak 5.(Uvjeti za stavljanje u promet)

Proizvodi koji se stavljaju u promet moraju se proizvoditi,pakirati, ~uvati i prevoziti na na~in propisan ovim pravilnikom.

^lanak 6.(Uvjeti kakvo}e)

Proizvodi se proizvode samo od jaja koja u pogledu kakvo}emoraju ispunjavati uvjete iz Pravilnika o standardima zastavljanje jaja na trì{te ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).

^lanak 7.(O~uvanje kakvo}e proizvoda)

Proizvodi se moraju proizvoditi, pakirati, ~uvati i prevozitina na~in propisan ovim pravilnikom.

^lanak 8.(Stavljanje u promet)

(1) Proizvodi se proizvode i stavljaju u promet s naznakom vrsteperadi od koje jaja potje~u.

(2) Odredba stavka (1) ovoga ~lanka ne odnosi se na koko{jajaja.

(3) Proizvodi se proizvode i stavljaju u promet kao:a) teku}i hla|eni proizvodi od jaja;b) smrznuti proizvodi od jaja;c) su{eni proizvodi od jaja;d) kuhani proizvodi od jaja;e) toplinski obra|ena (kuhana) jaja u ljusci;f) ostali proizvodi od jaja.

^lanak 9.(Teku}i hla|eni proizvodi od jaja)

Pod teku}im hla|enim proizvodima, u smislu ovogapravilnika, podrazumijevaju se teku}i hla|eni melan`, teku}ihla|eni ùmanjak i teku}i hla|eni bjelanjak:

a) Teku}i hla|eni melan` je pasteriziran i ohla|en proizvodkoji se sastoji od cijelog jajeta bez ljuske (bjelanjak iùmanjak) i koji mora ispunjavati sljede}e uvjete:1) da je fino homogenizirana teku}ina;2) da je ùte boje;3) da sadrì najmanje 24% suhe tvari;4) da sadrì najmanje 10% masti;5) da ne sadrì strane tvari;6) da je bez stranih mirisa.

b) Teku}i hla|eni ùmanjak je pasteriziran i ohla|enproizvod koji sa~injava izdvojeni cijeli ùmanjak, a moraispunjavati sljede}e uvjete:1) da je fino homogenizirana teku}ina;2) da je izrazito ùte boje;3) da sadrì najmanje 43% suhe tvari;4) da sadrì najmanje 27% masti;5) da ne sadrì strane tvari;6) da je bez stranih mirisa.

c) Teku}i hla|eni bjelanjak je pasteriziran i ohla|enproizvod koji se sastoji od cijelog bjelanjka, a moraispunjavati sljede}e uvjete:1) da je fino homogenizirana teku}ina;2) da je proziran;3) da sadrì najmanje 10,5% suhe tvari;4) da ne sadrì strane tvari;5) da je bez stranih mirisa.

^lanak 10.(Smrznuti proizvodi od jaja)

Pod smrznutim proizvodima, u smislu ovoga pravilnika,podrazumijevaju se smrznuti melan`, smrznuti ùmanjak,smrznuti bjelanjak i smrznuti nepasterizirani melan`:

a) Smrznuti melan` je proizvod koji se sastoji od cijelogjajeta bez ljuske (bjelanjak i ùmanjak), koji je prijepostupka smrzavanja homogeniziran, pasteriziran iohla|en. Homogeniziran sadràj za smrznuti melan`mora se zamrzavati na temperaturi niòj od - 30�C.Smrznuti melan` mora ispunjavati uvjete kakvo}e zateku}i hla|eni melan` propisane u ~lanku 9. ovogapravilnika, a mora biti ~vrste koezinstencije.

b) Smrznuti ùmanjak je proizvod koji se sastoji odizdvojenog cijelog ùmanjka jajeta, koji je prije postupkasmrzavanja homogeniziran, pasteriziran i ohla|en.Homogeniziran sadràj za smrznuti ùmanjak mora sezamrzavati na temperaturi niòj od - 30�C. Smrznutiùmanjak mora ispunjavati uvjete kakvo}e za teku}ihla|eni ùmanjak propisane u ~lanku 9. ovoga pravilnika,s tim {to mora biti ~vrste koezinstencije.

c) Smrznuti bjelanjak je proizvod koji se sastoji od cijelogbjelanjka koji je prije postupka smrzavanja homoge-niziran, pasteriziran i ohla|en. Homogeniziran sadràj zasmrznuti bjelanjak mora se zamrzavati na temperaturiniòj od - 30�C. Smrznuti bjelanjak mora ispunjavatiuvjete kakvo}e za teku}i hla|eni bjelanjak propisane u~lanku 9. ovoga Pravilnika, s tim {to mora biti ~vrstekoezinstencije i neproziran.

d) Smrznuti nepasterizirani melan` je proizvod koji sesastoji od cijelog jajeta bez ljuske (bjelanjak i ùmanjak).Sadràj za smrznuti nepasterizirani melan` mora sezamrzavati na temperaturi niòj od - 30�C u roku od ~etirisata od trenutka odvajanja sadràja jajeta od ljuske.Smrznuti nepasterizirani melan` mora ispunjavati uvjetekakvo}e za teku}i hla|eni melan` propisane u ~lanku 9.ovoga pravilnika, s tim {to mora biti ~vrste koezinstencije.

^lanak 11.(Su{eni proizvodi od jaja)

Pod su{enim proizvodima, u smislu ovoga pravilnika,podrazumijevaju se: su{eni melan` (jaja u prahu), su{eniùmanjak (ùmanjak u prahu) i su{eni bjelanjak (bjelanjak uprahu).

a) Su{eni melan` (jaja u prahu) jest proizvod koji se sastojiod cijelog jajeta bez ljuske (bjelanjak i ùmanjak), koji seposlije homogenizacije i pasterizacije podvrgavapostupku su{enja, a mora ispunjavati sljede}e uvjete:1) da je u obliku fino usitnjenog praha;2) da je ùte boje;3) da sadrì najvi{e 5% vode;4) da sadrì najmanje 39% masti;5) da sadràj slobodnih masnih kiselina, izraèn kao

oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%;6) da ne sadrì strane tvari;7) da je bez stranih mirisa.

b) Su{eni ùmanjak (ùmanjak u prahu) jest proizvod koji sesastoji od cijelog ùmanjka, koji se poslijehomogenizacije i pasterizacije podvrgava postupkusu{enja, a mora ispunjavati sljede}e uvjete:1) da je u obliku fino usitnjenog praha;2) da je izrazito ùte boje;3) da sadrì najmanje 56% masti;4) da ne sadrì vi{e od 5% vode;5) da je bez stranih mirisa;6) da ne sadrì strane tvari;7) da sadràj slobodnih masnih kiselina, izraèn kao

oleinska kiselina, iznosi najvi{e 3,5%.c) Su{eni bjelanjak (bjelanjak u prahu) jest proizvod koji se

sastoji od cijelog bjelanjka, koji se poslije homogenizacijei pasterizacije podvrgava postupku su{enja, a moraispunjavati sljede}e uvjete:1) da je u obliku fino usitnjenog praha;2) da je boje slonove kosti;3) da ne sadrì vi{e od 8% vode;4) da ne sadrì strane tvari;5) da je bez stranih mirisa.

^lanak 12.(Kuhani proizvodi od jaja)

(1) Pod kuhanim proizvodima, u smislu ovoga pravilnika,podrazumijevaju se proizvodi dobiveni kuhanjem cijelih jaja(bez ljuske) u kojima je omjer bjelanjka i ùmanjka kao usvjeìm jajima.

(2) Kuhani proizvodi oblikuju se kao izduèni valjak i imajunaziv: kuhana jaja na metar ili duga~ko jaje.

(3) Kod kuhanih proizvoda ùmanjak se nalazi u sredi{njem, abjelanjak u vanjskom dijelu izduènog valjka, koji moè bitirazli~ite duljine i dijametra.

(4) Kuhani proizvodi mogu se staviti u omota~ od poliamidnihcrijeva, odnosno drugog materijala koji se skuplja poddjelovanjem topline.

^lanak 13.(Uvjeti za kuhane proizvode)

Kuhani proizvodi (kuhana jaja na metar) moraju ispunjavatisljede}e uvjete:

a) da su ~vrste ili elasti~ne konzistencije;b) da su izvana bijele boje odnosno boje kuhanog bjelanjka;c) da se u sredi{njem dijelu izduènog valjka nalazi kuhani

ùti sadràj ùmanjka;d) da je proizvod okusa i mirisa karakteristi~nog za kuhana

jaja.^lanak 14.

(Toplinski obra|ena jaja u ljusci)Toplinski obra|ena (kuhana) jaja u ljusci dobivaju se

kuhanjem svjeìh jaja bez o{te}enja ljuske, a moraju ispunjavatisljede}e uvjete:

a) da imaju specifi~an miris i okus svjeè kuhanih jaja;

b) da su bjelanjak i ùmanjak pravilno raspore|eni;c) u slu~aju obojanih jaja, da boja u ve}oj meri ne prelazi na

bjelanjak;d) da je ljuska ~ista i neo{te}ena.

^lanak 15.(Ostali proizvodi od jaja)

Ostali proizvodi mogu se proizvoditi samo po proizvo|a~kojspecifikaciji propisanoj u ~lanku 2. ovoga pravilnika.

^lanak 16.(Pakiranje proizvoda od jaja)

(1) Proizvodi se moraju pakirati isklju~ivo u suhu i ~istuambalaù koja ne utje~e na promjenu organolepti~kihsvojstava proizvoda.

(2) Ambalaà koja se rabi za pakiranje proizvoda mora imatisvojstva kojima se osigurava o~uvanje kakvo}e proizvoda dotrenutka otvaranja.

^lanak 17.(ûvanje, skladi{tenje i transport proizvoda)

(1) Teku}i hla|eni proizvodi iz ~lanka 9. ovoga pravilnika uskladi{tu, kao i u prometu, moraju se ~uvati u temperiranimprostorijama tako da temperatura u sredi{njem dijeluohla|enog teku}eg proizvoda bude u granicama od 0�C do +2�C.

(2) Smrznuti proizvodi iz ~lanka 10. ovoga pravilnika uskladi{tu, kao i u prometu, moraju se ~uvati u temperiranimprostorijama tako da temperatura u sredi{njem dijelusmrznutog proizvoda bude nià od - 18�C.

(3) Su{eni proizvodi (proizvodi od jaja u prahu) iz ~lanka 11.ovoga pravilnika u prometu skladi{te se i drè u ~istim isuhim prostorijama.

(4) Kuhani proizvodi (kuhana jaja na metar) iz ~lanka 13. ovogapravilnika u skladi{tu, kao i u prometu, moraju se ~uvati utemperiranim prostorijama tako da temperatura u sredi{njemdijelu kuhanih proizvoda (kuhana jaja na metar) bude ugranicama od 0�C do + 2�C.

(5) Kuhana jaja u ljusci ~uvaju se i stavljaju u promet na sobnojtemperaturi.

TRE]I DIO - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lanak 18.(Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor)

(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~inpropisan vaè}im zakonskim propisima u Bosni iHercegovini.

(2) Za utvr|ivanje sukladnosti proizvoda s propisanimtemeljnim zahtjevima kakvo}e u svrhu slu`bene kontrole iinspekcijskog nadzora koriste se metode propisane posebnimpropisom te druge validne i me|unarodno priznate metode.

^lanak 19.(Prestanak vaènja odredaba)

Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaìtiodredbe Pravilnika o kvaliteti jaja i proizvoda od jaja ("Slu`benilist SFRJ", broj 55/89) koje se odnose na proizvode od jaja.

^lanak 20.(Prijelazne odredbe)

Proizvodi proizvedeni sukladno propisu iz ~lanka 19. ovogapravilnika mogu se nalaziti na trì{tu najdulje 12 mjeseci od danastupanja na snagu ovoga pravilnika.


Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u"Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo





175Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani

("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona oSavjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnikBiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjetministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zabezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, u saradwi sanadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine, na 151. sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine,donio je

PRAVILNIK

O KEKSIMA I PROIZVODIMA SRODNIM KEKSIMA


^lan 1.(Predmet)

(1) Pravilnikom o keksima i proizvodima srodnim keksima (udaqwem tekstu: Pravilnik) propisuju se osnovni zahtjevikvaliteta koje moraju zadovoqavati keksi i proizvodisrodni keksima u proizvodwi i prometu.

(2) Zahtjevi se odnose na:a) definicije i nazive za kekse i proizvode srodne

keksima,b) organolepti~ka svojstva,c) deklarisawe ili ozna~avawe proizvoda,d) upotrebu aditiva i {e}era,e) ~uvawe i transport,f) uskla|enost, slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor.

(3) Nazivi, definicije i osnovni zahtjevi u pogledu kvalitetakeksa i proizvoda srodnih keksima propisani su u Aneksukoji je sastavni dio ovog pravilnika.


^lan 2.(Definicija za kekse i proizvode srodne keksima)

(1) Keksi i proizvodi srodni keksima su proizvodi odre|enihprehrambenih i organolepti~kih svojstava, dobijeni odosnovne sirovine bra{na, masno}a, {e}era, skroba i drugihsirovina i aditiva, tehnolo{kim postupcima mije{awa,gwe~ewa, tu~ewa, oblikovawa, pe~ewa i drugimpostupcima.

(2) Keksi i proizvodi srodni keksima mogu biti sa dodacima,mogu se puniti, prelivati, djelimi~no prelivati,ukra{avati, posipati i drugo.

^lan 3.(Nazivi i stavqawe u promet)

Keksi i proizvodi srodni keksima na trì{te se stavqajupod nazivom:

a) keks;b) kreker;c) trajno slano pecivo;d) ~ajno pecivo;e) vafl list;f) vafl proizvod;g) medewak;h) paprewak;i) makronen;j) biskvit;k) pi{kota;l) mekani biskvit;m) kola~;n) trajni kola~.

^lan 4.(Organolepti~ka svojstva)

Organolepti~ka svojstva keksa i proizvoda srodnihkeksima moraju biti specifi~na za svaku vrstu keksa iproizvoda srodnih keksima.

^lan 5.(Deklarisawe)

Na deklarisawe ili ozna~avawe keksa i proizvoda srodnihkeksima iz Aneksa ovog pravilnika primjewuju se odredbePravilnika o op{tem deklarisawu ili ozna~avawu upakovanehrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) i Pravilnika oozna~avawu hrawivih vrijednosti upakovane hrane("Slu`beni glasnik BiH', broj 85/08).

^lan 6.(Upotreba aditiva)

Pri proizvodwi keksa i proizvoda srodnih keksima mogu sedodati aditivi koji su u skladu sa odredbama Pravilnika ouslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijewenojza ishranu qudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08).

^lan 7.(Upotreba {e}era)

Keksi i proizvodi srodni keksima mogu sadràvati i druge{e}ere koji su propisani odredbama Pravilnika o {e}erima("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).

^lan 8.(ûvawe i transport)

(1) Keksi i proizvodi srodni keksima mogu se transportovatii skladi{titi ako su obezbije|eni uslovi za o~uvawewihovog kvaliteta i higijenske ispravnosti.

(2) Keksi i proizvodi srodni keksima moraju se ~uvati nasuvom, tamnom i hladnom mjestu, udaqeni od robe ~ijemirise mogu poprimiti.



(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovode se uskladu sa vaè}im zakonskim propisima u Bosni iHercegovini.

(2) Za utvr|ivawe uskla|enosti propisanih op{tih zahtjeva okeksu i proizvodima srodnim keksima sa odredbama ovogpravilnika koriste se vaè}e propisane metode kao idruge validne i me|unarodno priznate metode.


Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaje da vaìPravilnik o kvalitetu keksa i proizvoda srodnih keksu("Slu`beni list SFRJ', br. 68/78 i 63/79).


Keksi i proizvodi srodni keksima koji su ozna~eni premaodredbama Pravilnika iz ~lana 10. ovog pravilnika mogu bitina trì{tu najduè 12 mjeseci od dana stupawa na snagu ovogpravilnika.




Sarajevo


ANEKS

IMENA PROIZVODA, DEFINICIJE I OP[TIZAHTJEVI U POGLEDU KVALITETA PROIZVODA

1. Keks je proizvod dobijen pe~ewem oblikovanog tvrdogtijesta, a sadrì najmawe 6% masno}e, ra~unato na gotovproizvod sa najvi{e 5% vode.

2. Kreker je proizvod dobijen pe~ewem tijesta,karakteristi~ne lisnate/hrskave strukture, a sadrìnajmawe 10% masno}e, ra~unato na gotov proizvod sanajvi{e 5% vode.

3. Trajno slano pecivo je hrskavi proizvod dobijen pe~ewem uobliku {tapi}a, pereca, pruti}a ili u drugim oblicima,gdje se povr{ina tijesta prije pe~ewa moè obraditivodenim rastvorom natrijum-hidroksida.

4. âjno pecivo je proizvod dobijen pe~ewem oblikovanogmasnog mekanog tijesta, a sadrì najmawe 10% masno}e,ra~unato na gotov proizvod sa najvi{e 5% vode.

5. Vafl list je proizvod dobijen pe~ewem te~nog tijesta.Prema strukturi, vafl list moè biti hrskav ili mekan, apo obliku moè biti ravan, reqefni, cjevasti (holipe) ilidrugih oblika. Mekani vafl list sadrì najmawe 10% vodeu gotovom proizvodu.

6. Vafl proizvod je proizvod koji se sastoji od vafl listova ipuwewa, a po obliku moè biti ravan, reqefni, cjevasti(holipe) ili drugih oblika.

7. Medewak je proizvod dobijen od mlinskih proizvoda i/iliskroba, {e}era, meda, skrobnog sirupa, masno}a, za~ina iaditiva.

8. Paprewak je proizvod dobijen od mlinskih proizvoda,{e}era, skrobnog sirupa i/ili meda, masno}e, jaja, bibera,za~ina i aditiva, sa sadràjem od najmawe 10% masti,ra~unato na gotov proizvod s najvi{e 5% vode.

9. Makronen je proizvod dobijen od bjelanaca jajeta (uz mogu}idodatak ùmanceta) i {e}era, sa ili bez dodatakalupinastog vo}a ili drugih sjemenki bogatihbjelan~evinama ili odgovaraju}ih sirovih masa persipanaili marcipana. Pri izradi makronena dozvoqeno jedodavawe do 3% mlinskih proizvoda i/ili skroba ra~unatona gotov proizvod sa najvi{e 5% vode.

10. Biskvit je proizvod dobijen od jaja, ùmanaca i/ilibjelanaca, ili odgovaraju}e koli~ine proizvoda od jaja,{e}era, mlinskih proizvoda i/ili skroba i aditiva, bezdodavawa masno}e.

11. Pi{kota je proizvod dobijen kao i biskvitkarakteristi~nog oblika.

12. Mekani biskvit je proizvod dobijen kao i biskvit uzdodatak masno}e.

13. Kola~ je proizvod sa rokom upotrebe do 30 dana.14. Trajni kola~ je proizvod originalno zapakovan sa rokom

upotrebe preko 30 dana.

Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}uministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}eministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zasigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadle`nimorganima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 151.sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O KEKSIMA I PROIZVODIMA SRODNIM KEKSIMA


^lan 1.(Predmet)

1. Pravilnikom o keksima i proizvodima srodnim keksima (udaljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se osnovni zahtjevikvaliteta koje moraju ispunjavati keksi i proizvodi srodnikeksima u proizvodnji i prometu.

2. Zahtjevi se odnose na:a) definicije i nazive za kekse i proizvode srodne keksima,b) organolepti~ka svojstva,c) deklariranje ili ozna~avanje proizvoda,d) upotrebu aditiva i {e}era,e) ~uvanje i transport,f) uskla|enost, slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor.

(3) Nazivi, definicije i osnovni zahtjevi kvaliteta keksa iproizvoda srodnih keksima propisani su u Aneksu koji jesastavni dio ovog pravilnika.


^lan 2.(Definicija za kekse i proizvode srodne keksima)

(1) Keksi i proizvodi srodni keksima su proizvodi odre|enihprehrambenih i organolepti~kih svojstava, dobiveni odosnovne sirovine bra{na, masno}a, {e}era, {kroba i drugihsirovina i aditiva, tehnolo{kim postupcima mije{anja,gnje~enja, tu~enja, oblikovanja, pe~enja i drugimpostupcima.

(2) Keksi i keksima srodni proizvodi mogu biti s dodacima,mogu se puniti, prelijevati, djelimi~no prelijevati, ukra{avati,posipati i drugo.

^lan 3.(Nazivi i stavljanje u promet)

Keksi i proizvodi srodni keksima na trì{te se stavljaju podnazivom:

a) keks;b) kreker;c) trajno slano pecivo;d) ~ajno pecivo;e) vafel list;f) vafel proizvod;g) medenjak;h) paprenjak;i) makronen;j) biskvit;k) pi{kota;l) mekani biskvit;m) kola~;n) trajni kola~.

^lan 4.(Organolepti~ka svojstva)

Organolepti~ka svojstva keksa i proizvoda srodnih keksimamoraju biti specifi~na za svaku vrstu keksa i proizvoda srodnihkeksima.

^lan 5.(Deklariranje)

Na deklariranje ili ozna~avanje keksa i proizvoda srodnihkeksima iz Aneksa ovog pravilnika primjenjuju se odredbePravilnika o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakovanehrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) i Pravilnika oozna~avanju hranjivih vrijednosti upakovane hrane ("Slu`beniglasnik BiH", broj 85/08).

^lan 6.(Upotreba aditiva )

Pri proizvodnji keksa i keksima srodnih proizvoda mogu sedodati aditivi koji su u skladu s odredbama Pravilnika o uslovimaupotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za ishranuljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08).

^lan 7.(Upotreba {e}era)

Keksi i proizvodi srodni keksima mogu sadràvati i druge{e}ere koji su propisani odredbama Pravilnika o {e}erima("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).

^lan 8.(ûvanje i transport)

(1) Keksi i proizvodi srodni keksima mogu se transportirati iskladi{titi ako su osigurani uslovi za o~uvanje njihovogkvaliteta i higijenske ispravnosti.

(2) Keksi i proizvodi srodni keksima moraju se ~uvati na suhom,tamnom i hladnom mjestu, udaljeni od robe ~ije mirise mogupoprimiti.





(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~inkako je to propisano vaè}im zakonskim propisima u Bosni iHercegovini.

(2) Za utvr|ivanje uskla|enosti propisanih op}ih zahtjeva okeksu i proizvodima srodnim keksima s odredbama ovogpravilnika koriste se vaè}e propisane metode kao i drugevalidne i me|unarodno priznate metode.


Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vaìPravilnik o kvalitetu keksa i proizvoda srodnih keksu ("Slu`benilist SFRJ", br. 68/78 i 63/79).


Keksi i proizvodi srodni keksima koji su ozna~eni premaodredbama Pravilnika iz ~lana 10. ovog pravilnika mogu biti natrì{tu najduè 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovogpravilnika.




Sarajevo



ANEKS

IMENA PROIZVODA, DEFINICIJE I OP]I ZAHTJEVIKVALITETA PROIZVODA

1. Keks je proizvod dobiven pe~enjem oblikovanog tvrdogtijesta, a sadrì najmanje 6% masno}e, ra~unato na gotovproizvod s najvi{e 5% vode.

2. Kreker je proizvod dobiven pe~enjem tijesta, karakteristi~nelisnate/hrskave strukture, a sadrì najmanje 10% masno}e,ra~unato na gotov proizvod s najvi{e 5% vode.

3. Trajno slano pecivo je hrskavi proizvod dobiven pe~enjemu obliku {tapi}a, pereca, pruti}a ili u drugim oblicima, gdjese povr{ina tijesta prije pe~enja moè obraditi vodenimrastvorom natrijevog hidroksida.

4. âjno pecivo je proizvod dobiven pe~enjem oblikovanogmasnog mekog tijesta, a sadrì najmanje 10% masno}e,ra~unato na gotov proizvod s najvi{e 5% vode.

5. Vafel list je proizvod dobiven pe~enjem teku}eg tijesta.Prema strukturi, vafel list moè biti hrskav ili mekan, a poobliku moè biti ravan, reljefni, cjevasti (holipe) ili drugihoblika. Mekan vafel list sadrì najmanje 10% vode ugotovom proizvodu.

6. Vafel proizvod je proizvod koji se sastoji od vafel listova ipunjenja, a po obliku moè biti ravan, reljefni, cjevasti(holipe) ili drugih oblika.

7. Medenjak je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda i/ili{kroba, {e}era, meda, {krobnog sirupa, masno}a, za~ina iaditiva.

8. Paprenjak je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda,{e}era, {krobnog sirupa i/ili meda, masno}e, jaja, bibera,za~ina i aditiva, sa sadràjem od najmanje 10% masti,ra~unato na gotov proizvod s najvi{e 5% vode.

9. Makronen je proizvod dobiven od bjelanaca jajeta (uzmogu}i dodatak ùmanaca) i {e}era, sa ili bez dodatakalupinastog vo}a ili drugih sjemenki bogatih bjelan~evinamaili odgovaraju}ih sirovih masa persipana ili marcipana. Priizradi makronena dozvoljeno je dodavanje do 3% mlinskihproizvoda i/ili {kroba ra~unato na gotov proizvod s najvi{e5% vode.

10. Biskvit je proizvod dobiven od jaja, ùmanaca i/ilibjelanaca, ili odgovaraju}e koli~ine proizvoda od jaja,{e}era, mlinskih proizvoda i/ili {kroba i aditiva, bezdodavanja masno}e.

11. Pi{kota je proizvod dobiven kao i biskvit karakteristi~naoblika.

12. Mekani biskvit je proizvod dobiven kao i biskvit uz dodatakmasno}e.

13. Kola~ je proizvod s rokom valjanosti do 30 dana.14. Trajni kola~ je proizvod originalno zapakiran s rokom

valjanosti preko 30 dana.

Temeljem ~lanka 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lanka 17. Zakona oVije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}eministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zasigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadle`nimtijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 151.sjednici odrànoj 25. svibnja 2011. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O KEKSIMA I KEKSIMA SRODNIM PROIZVODIMA


^lanak 1.(Predmet)

(1) Pravilnikom o keksima i keksima srodnim proizvodima (udaljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se temeljni zahtjevikakvo}e koje moraju ispunjavati keksi i keksima srodniproizvodi u proizvodnji i prometu.

(2) Zahtjevi se odnose na:a) definicije i nazive keksa i keksima srodnih proizvoda,b) senzorska svojstva,c) deklariranje ili ozna~avanje proizvoda,d) uporabu aditiva i {e}era,e) ~uvanje i transport,f) sukladnost, slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor.

(3) Nazivi, definicije i temeljni zahtjevi kakvo}e keksa ikeksima srodnih proizvoda propisani su u Aneksu koji jesastavni dio ovoga pravilnika.


^lanak 2.(Definicija keksa i keksima srodnih proizvoda)

(1) Keksi i keksima srodni proizvodi su proizvodi odre|enihprehrambenih i senzorskih svojstava, dobiveni od osnovnesirovine bra{na, masno}a, {e}era, {kroba i drugih sirovina iaditiva tehnolo{kim postupcima mije{anja, gnje~enja,tu~enja, oblikovanja, pe~enja i drugim postupcima.

(2) Keksi i keksima srodni proizvodi mogu biti s dodacima,mogu se puniti, prelijevati, djelomi~no prelijevati,ukra{avati, posipavati i drugo.

^lanak 3.(Nazivi i stavljanje u promet)

Keksi i keksima srodni proizvodi stavljaju se na trì{te podnazivom:

a) keks;b) kreker;c) trajno slano pecivo;d) ~ajno pecivo;e) vafel list;f) vafel proizvod;g) medenjak;h) paprenjak;i) makronen;j) biskvit;k) pi{kota;

l) mekani biskvit;m) kola~;n) trajni kola~.

^lanak 4.(Senzorska svojstva)

Senzorska svojstva keksa i keksima srodnih proizvodamoraju biti specifi~na za svaku vrstu keksa i keksima srodnihproizvoda.

^lanak 5.(Deklariranje)

Na deklariranje ili ozna~avanje keksa i keksima srodnihproizvoda iz Aneksa ovoga pravilnika primjenjuju se odredbePravilnika o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakirane hrane("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) i Pravilnika o ozna~avanjuhranjivih vrijednosti upakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH",broj 85/08).

^lanak 6.(Uporaba aditiva)

U proizvodnji keksa i keksima srodnih proizvoda mogu sedodati aditivi koji su u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetimauporabe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj prehraniljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08).

^lanak 7.(Uporaba {e}era)

Keksi i keksima srodni proizvodi mogu sadràvati i druge{e}ere koji su propisani odredbama Pravilnika o {e}erima("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).

^lanak 8.(ûvanje i transport)

(1) Keksi i keksima srodni proizvodi mogu se prevozititi iskladi{titi ako su osigurani uvjeti za o~uvanje njihovekakvo}e i higijenske ispravnosti.

(2) Keksi i keksima srodni proizvodi moraju se ~uvati na suhom,tamnom i hladnom mjestu, udaljeni od robe ~ije mirise mogupoprimiti.



(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~inkako je to propisano vaè}im zakonskim propisima u Bosni iHercegovini.

(2) Za utvr|ivanje sukladnosti propisanih op}ih zahtjeva zakekse i keksima srodne proizvode s odredbama ovogapravilnika koriste se valjane propisane metode te drugevalidne i me|unarodno priznate metode.


Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje vaìtiPravilnik o kvaliteti keksa i proizvoda srodnih keksu ("Slu`benilist SFRJ", br. 68/78 i 63/79).


Keksi i keksima srodni proizvodi koji su ozna~eni premaodredbama Pravilnika iz ~lanka 10. ovoga pravilnika mogu bitina trì{tu najdulje 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovogapravilnika.




Sarajevo



ANEKS

NAZIVI PROIZVODA, DEFINICIJE I OP]I ZAHTJEVIKAKVO]E PROIZVODA

1. Keks je proizvod dobiven pe~enjem oblikovanog tvrdogtijesta, a sadrì najmanje 6% masno}e, ra~unato na gotoviproizvod s najvi{e 5% vode.

2. Kreker je proizvod dobiven pe~enjem tijesta, karakteristi~nelisnate/hrskave strukture, a sadrì najmanje 10% masno}e,ra~unato na gotovi proizvod s najvi{e 5% vode.

3. Trajno slano pecivo je hrskavi proizvod dobiven pe~enjemu obliku {tapi}a, pereca, pruti}a ili u drugim oblicima, gdjese povr{ina tijesta prije pe~enja moè obraditi vodenomotopinom natrijevog hidroksida.

4. âjno pecivo je proizvod dobiven pe~enjem oblikovanogmasnog mekog tijesta, a sadrì najmanje 10% masno}e,ra~unato na gotovi proizvod s najvi{e 5% vode.

5. Vafel list je proizvod dobiven pe~enjem teku}eg tijesta.Prema strukturi vafel list moè biti hrskav ili mekan, a poobliku moè biti ravan, reljefni, cjevasti (holipe) ili drugihoblika. Mekani vafel list sadrì najmanje 10% vode ugotovome proizvodu.

6. Vafel proizvod je proizvod koji se sastoji od vafel listova ipunjenja, a po obliku moè biti ravan, reljefni, cjevasti(holipe) ili drugih oblika.

7. Medenjak je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda i/ili{kroba, {e}era, meda, {krobnog sirupa, masno}a, za~ina iaditiva.

8. Paprenjak je proizvod dobiven od mlinskih proizvoda,{e}era, {krobnog sirupa i/ili meda, masno}e, jaja, papra,za~ina i aditiva, sa sadràjem od najmanje 10% masti,ra~unato na gotovi proizvod s najvi{e 5% vode.

9. Makronen je proizvod dobiven od bjelanjaka jajeta (uzmogu}i dodatak ùmanjka) i {e}era, s ili bez dodatakalupinastog vo}a ili drugih sjemenki bogatih bjelan~evinamaili odgovaraju}ih sirovih masa persipana ili marcipana. Priizradi makronena dopu{teno je dodati do 3% mlinskihproizvoda i/ili {kroba, ra~unato na gotovi proizvod s najvi{e5% vode.

10. Biskvit je proizvod dobiven od jaja, ùmanjaka i/ilibjelanjaka, ili odgovaraju}e koli~ine proizvoda od jaja,{e}era, mlinskih proizvoda i/ili {kroba i aditiva, bezdodavanja masno}e.

11. Pi{kota je proizvod dobiven kao i biskvit karakteristi~na jeoblika.

12. Mekani biskvit je proizvod dobiven kao i biskvit uz dodatakmasno}e.

13. Kola~ je proizvod s rokom valjanosti do 30 dana.14. Trajni kola~ je proizvod originalno zapakiran s rokom

valjanosti preko 30 dana.

176Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani

("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona oSavjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnikBiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjetministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zabezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, u saradwi sanadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine, na 144. sjednici odrànoj 24. februara 2011.godine, donio je

PRAVILNIK

O KAKAU I ÔKOLADNIM PROIZVODIMA


^lan 1.(Predmet propisa)

Pravilnikom o kakau i ~okoladnim proizvodima (udaqwem tekstu: Pravilnik) propisuju se op{ti zahtjevi za



kvalitet kakaa i ~okoladnih proizvoda (u daqwem tekstu:proizvodi) koji moraju biti ispuweni u proizvodwi i prometu,a odnose se na nazive, definicije i osobine proizvoda, sastav,vrstu, koli~inu sirovina i drugih materija koje se koriste uproizvodwi i preradi, na~in ozna~avawa, reklamirawa iliprezentovawa i proizvo|a~ku specifikaciju.

^lan 2.(Sadràj Aneksa)

(1) Nazivi, definicije i osobine proizvoda propisani suAneksom I.

(2) Biqne masti razli~ite od kakao-maslaca koje se mogudodavati ~okoladnim proizvodima propisane su AneksomII.

(3) Aneksi I i II sastavni su dio ovog pravilnika.


(1) Proizvo|a~ je duàn da sa~ini proizvo|a~kuspecifikaciju za proizvode.

(2) Proizvo|a~ka specifikacija sadrì sqede}e podatke:a) evidencijski broj proizvo|a~ke specifikacije;b) datum po~etka proizvodwe prema proizvo|a~koj

specifikaciji;c) naziv proizvoda i trì{ni naziv ako ga proizvod ima;d) podatke o senzorskim svojstvima proizvoda;e) kratak opis tehnolo{kog postupka proizvodwe za

odre|eni proizvod;f) osnovne zahtjeve za o~uvawe kvaliteta proizvoda;g) izvje{taj sa datumom o obavqenoj laboratorijskoj

analizi proizvoda o zahtjevu zdravstvene ispravnosti(kvalitet, fizi~ko-hemijske osobine, mikrobiolo{kei druge osobine) u ovla{}enoj ispitnoj laboratoriji.


^lan 4.(Ozna~avawe)

Na proizvode iz Aneksa I ovog pravilnika primjewuju seodredbe Pravilnika o op{tem deklarisawu ili ozna~avawuzapakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), kao iposebne odredbe ovog pravilnika koje se odnose na ozna~avaweili deklarisawe proizvoda.

^lan 5.(Upotreba aditiva i drugih dozvoqenih sredstava)

Na proizvode iz ~lana 1. ovog pravilnika primjewuju seodredbe Pravilnika o uslovima upotrebe prehrambenihaditiva u hrani namijewenoj za ishranu qudi ("Slu`beniglasnik BiH", broj 83/08).

^lan 6.(Biqne masti)

(1) Biqne masti razli~ite od kakao-maslaca, kako jedefinisano u Aneksu II ovog pravilnika, dozvoqeno jedodavati ~okoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 3, 4,5, 6, 8. i 9. Aneksa I ovog pravilnika.

(2) Koli~ina dodatih biqnih masti ne smije pre}i 5% gotovogproizvoda, nakon oduzimawa ukupne mase bilo koje drugejestive supstance kori{}ene u skladu sa dijelom B. AneksaI ovog pravilnika bez smawivawa minimalne koli~ine

kakao-maslaca ili ukupne suve materije kakao-dijelova.(3) Oznaka ~okoladnih proizvoda iz st. (1) i (2) ovog ~lana,

kojima je dodata biqna mast razli~ita od kakao-maslacamora sadràvati navod "sadrì biqne masti uzkakao-maslac".

(4) Navod iz stava (3) ovog ~lana mora se nalaziti u istomvidnom poqu sa spiskom sastojaka i biti jasno odvojen odtog spiska, napisan slovima koja su iste veli~ine ipodebqana kao {to je naziv proizvoda koji se nalazi ublizini. Osim ovog uslova, naziv proizvoda tako|e moèbiti naveden i na drugom mjestu na proizvodu.

^lan 7.(Nazivi proizvoda)

Ozna~avawe, reklamirawe ili prezentovawe proizvodamora zadovoqavati sqede}e zahtjeve:

a) nazivi proizvoda iz Aneksa I ovog pravilnika mogu sekoristiti samo za ozna~avawe proizvoda koji ispuwavajuzahtjeve propisane za taj proizvod i moraju na trì{tubiti ozna~eni tim nazivom, osim kada se koriste zadodatno ozna~avawe drugih vrsta proizvoda koji se ne moguzamijeniti sa proizvodima iz Aneksa I ovog pravilnika;

b) kada se proizvodi navedeni u dijelu A. pod ta~. 3, 4, 5, 6, 7.i 10. Aneksa I ovog pravilnika prodaju u mje{avini,nazivi proizvoda mogu se zamijeniti oznakama"mje{avine ~okolada" ili "mje{avine puwenih~okolada" ili "mje{avine ~okoladnih deserta" ilisli~nim nazivima. U tom slu~aju moè biti navedensamo jedan spisak sastojaka za sve proizvode;

c) ozna~avawe kakaa i ~okoladnih proizvoda iz dijela A.pod ta~. 2c) i 2d), 3, 4, 5, 8. i 9. Aneksa I ovog pravilnikamora sadràvati navod "dijelovi kakaa". % min." kojiozna~ava ukupnu suvu materiju kakao-dijelova;

d) za proizvode navedene u dijelu A. pod ta~kom 2b) iproizvode koji sadrè kakao smawene masti iz ta~ke 2d)Aneksa I ovog pravilnika, ozna~avawem se mora navestikoli~ina kakao-maslaca;

e) nazivi proizvoda "~okolada", "mlije~na ~okolada" i"~okoladni preliv" koji su definisani Aneksom I moguse dopuniti podacima i opisima koji se odnose nakriterijum kvaliteta pod uslovom da proizvodi sadrè:1) kod ~okolade najmawe 43% ukupne suve materije

kakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 26%kakao-maslaca;

2) kod mlije~ne ~okolade najmawe 30% ukupne suvematerije kakao-dijelova i najmawe 18% suvematerije mlijeka dobijene djelimi~nom ilipotpunom dehidracijom punomasnog mlijeka,djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, pavlakeili djelimi~no ili potpuno dehidrirane pavlake,maslaca ili mlije~ne masti, ukqu~uju}i i najmawe4,5% mlije~ne masti;

3) kod ~okoladnog preliva najmawe 16% bezmasnesuve materije kakao-dijelova.

^lan 8.(Skladi{tewe, transportovawe i ~uvawe)

Kakao i ~okoladni proizvodi moraju se u proizvodwi iprometu skladi{titi, transportovati i ~uvati pod uslovimakojima se obezbje|uje o~uvawe wihovog kvaliteta, utvr|enimposebnim propisima o higijeni hrane.



(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor nad primjenomovog pravilnika sprovodi}e se u skladu sa vaè}imzakonskim i podzakonskim propisima.

(2) Za utvr|ivawe uskla|enosti kvaliteta kakao i ~okoladnihproizvoda sa odredbama ovog pravilnika, koriste se vaè}epropisane metode kao i druge validirane i me|unarodnopriznate metode.


(1) Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaju da vaèodredbe Pravilnika o kvalitetu kakao-proizvoda,proizvoda sli~nih ~okoladi, krem-proizvoda i bombonskihproizvoda ("Slu`beni list SFRJ", br. 23/88, 63/88, 36/89 i21/90), koje se odnose na kakao i ~okoladne proizvode.

(2) Pravilnik iz stava (1) ovog ~lana, u dijelu koji se neodnosi na kakao i ~okoladne proizvode, primjewiva}e se upogledu tih drugih proizvoda do dono{ewa novih propisa.


Proizvodi koji su ozna~eni prema odredbama pravilnikaiz ~lana 10. ovog pravilnika, koje se odnose na kakao i~okoladne proizvode, mogu biti na trì{tu najduè 24 mjesecaod dana stupawa na snagu ovog pravilnika.




Sarajevo


ANEKS I

NAZIVI, DEFINICIJE I OSOBINE PROIZVODA

A. NAZIVI I DEFINICIJE1. Kakao-maslac je mast dobijena iz zrna ili dijelova

kakao-zrna sa sqede}im karakteristikama:

– koli~ina slobodnih masnih kiselina (izraènih kaooleinska kiselina) najvi{e do 1,75%

– neosapuwive materije (odre|ene kori{}ewempetrol-etera) najvi{e do 0,5% osim u slu~ajupresovanog kakao- maslaca, gdje je dozvoqeno najvi{edo 0,35%.

2.

a) kakao-prah (kakao) jeste proizvod dobijen pretvarawemu prah o~i{}enih, oguqenih i pe~enih kakao-zrna, kojisadrì najmawe 20% kakao-maslaca ra~unato na suvumateriju i najvi{e 9% vode;

b) kakao smawene masti, kakao-prah smawene masti jekakao-prah koji sadrì mawe od 20% kakao-maslacara~unato na suvu materiju;

c) ~okoladni prah, ~okolada u prahu je proizvod koji sesastoji od mje{avine kakao-praha i {e}era, koji sadrìnajmawe 32% kakao-praha;

d) ~okolada za pi}e, zasla|eni kakao, zasla|enikakao-prah je proizvod koji se sastoji od mje{avinekakao-praha i {e}era, koji sadrì najmawe 25% kakao-praha. Ovi nazivi su pra}eni izrazom "smawene masti" uslu~aju kada je proizvodu smawena mast kako je todefinisano ta~kom 2.b).

3. ôkolada

a) ôkolada je proizvod dobijen od proizvoda kakaa i{e}era, koji sadrì najmawe 35% ukupne suve materijekakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 18% kakao-maslacai najmawe 14% bezmasne suve materije kakao-dijelova,osim proizvoda iz ta~ke 3b) ovog aneksa ~iji seminimalni uslovi kvaliteta u pogledu sastavarazlikuju od minimalnih uslova kvaliteta proizvoda izta~ke 3.a).

b) Kada se naziv dopuwuje rije~ima "mrvice" ili"pahuqice", proizvod je u obliku granula ili pahuqicate mora sadràvati najmawe 32% ukupne suve materijekakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 12% kakao-maslacai najmawe 14% bezmasne suve materije kakao-dijelova.

c) Kada se naziv dopuwuje rije~ju "preliv", proizvod morasadràvati najmawe 35% ukupne suve materijekakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 31% kakao-maslacai najmawe 2,5% bezmasne suve materije kakao-dijelova.

d) Kada se naziv dopuwuje rije~ima "|anduja" ~okolada odqe{nika" ili jednom od izvedenica rije~i "|anduja",proizvod mora biti dobijen prvenstveno od ~okoladekoja sadrì najmawe 32% ukupne suve materijekakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 8% bezmasne suvematerije kakao-dijelova, i od fino mqevenih qe{nika,

tako da 100 g proizvoda sadrì najmawe 20 g, odnosnonajvi{e 40 g qe{nika. Moè se dodati i sqede}e:- mlijeko i/ili suvo mlijeko u prahu dobijeno

isparavawem, u takvom odnosu da gotov proizvod nesadrì vi{e od 5% suve materije mlijeka,

- bademi, qe{nici i druge vrste lupinastog vo}a,cijelog ili usitwenog, tako da zajedno samqevenim qe{nicima ne prelaze 60% ukupne maseproizvoda.

4. Mlije~na ~okoladaa) Mlije~na ~okolada je proizvod dobijen od proizvoda

kakaa, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda kojisadrì najmawe:- 25% ukupne suve materije kakao-dijelova;- 14% suve materije mlijeka dobijene djelimi~nom

ili potpunom dehidracijom punomasnog mlijeka,djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, pavlakeili od djelimi~no ili u potpunosti dehidriranepavlake, maslaca ili mlije~ne masti;

- 2,5% bezmasne suve materije kakao-dijelova;- 3,5% mlije~ne masti;- 25% ukupne masti (kakao-maslac i mlije~na mast),

osim proizvoda iz ta~ke 4. b) ovog aneksa ~iji seminimalni uslovi za kvalitet u pogledu sastavarazlikuju od minimalnih uslova za kvalitetproizvoda iz ta~ke 4. a).

b) Kada se ime dopuwava rije~ima "mrvice" ili"pahuqice", proizvod je u obliku granula ili pahuqicate mora sadràvati najmawe 20% ukupne suve materijekakao-dijelova, najmawe 12% suve materije mlijekadobijene djelimi~nom ili potpunom dehidracijompunomasnog mlijeka, djelimi~no ili potpuno obranogmlijeka, pavlake, ili djelimi~no ili potpunodehidrirane pavlake, maslaca ili mlije~ne masti, inajmawe 12% ukupne masti (kakao-maslac i mlije~namast).

c) Kada se ime dopuwuje rije~ju "preliv", proizvod morasadràvati najmawe 31% ukupne masti (kakao-maslac imlije~na mast);

d) Kada se naziv dopuwuje rije~ima "|anduja" mlije~na~okolada od qe{nika" ili jednom od izvedenica rije~i"|anduja", proizvod mora biti dobijen prvenstveno odmlije~ne ~okolade koja sadrì najmawe 10% suvematerije mlijeka dobijene djelimi~nom ili potpunomdehidracijom punomasnog mlijeka, djelimi~no ilipotpuno obranog mlijeka, pavlake ili djelimi~no ilipotpuno dehidrirane pavlake, maslaca ili mlije~nemasti i od fino mqevenih qeniaka tako da 100 gproizvoda sadrì najmawe 15 g, odnosno najvi{e 40 gqe{nika. Bademi, qe{nici i druge vrste lupinastogvo}a tako|e se mogu dodati, cijeli ili usitweni, tako dazajedno sa mqevenim qe{nicima ne prelaze 60% ukupnemase proizvoda.

e) Gdje je u nazivu rije~ "mlije~na" zamijewena rije~ju:- ".... s pavlakom", proizvod mora sadràvati

najmawe 5,5% mlije~ne masti;- ".... s obranim mlijekom", proizvod mora

sadràvati najvi{e 1% mlije~ne masti.

5. Porodi~na mlije~na ~okoladaPorodi~na mlije~na ~okolada je proizvod dobijen od

proizvoda kakaa, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda isadrì najmawe:

- 20% ukupne suve materije kakao-dijelova;- 20% suve materije mlijeka dobijene od djelimi~no ili

potpuno dehidriranog punomasnog mlijeka, djelimi~noili potpuno obranog mlijeka, pavlake ili oddjelimi~no ili potpuno dehidrirane pavlake, maslacaili mlije~ne masti;

- 2,5% bezmasne suve materije kakao-dijelova;- 5% mlije~ne masti;



- 25% ukupne masti (kakao-maslac i mlije~na mast).

6. Bijela ~okoladaBijela ~okolada je proizvod dobijen od kakao-maslaca,

mlijeka ili mlije~nih proizvoda i {e}era koji sadrìnajmawe 20% kakao-maslaca i najmawe 14% suve materijemlijeka dobijene od djelimi~no ili potpuno dehidriranogpunomasnog mlijeka, djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka,pavlake ili djelimi~no ili potpuno dehidrirane pavlake,maslaca ili mlije~ne masti, od ~ega je najmawe 3,5% mlije~namast.

7. Puwena ~okolada, ~okolada sa .... puwewem, ~okolada sa ....sredinom

Puwena ~okolada, ~okolada sa .... puwewem, ~okolada sa ....sredinom je puweni proizvod ~iji se spoqni dio sastoji odjednog od proizvoda definisanih ta~. 3, 4, 5. i 6. ovog aneksa.Ovaj naziv se ne primjewuje na proizvode ~ija se unutra{wostsastoji od pekarskih proizvoda, keksa, biskvita ili sladoleda.

Spoqa{ni ~okoladni dio proizvoda koji nosi jedan od ovihnaziva ~ini najmawe 25% ukupne mase proizvoda.

8. ôkolada "a la taza"ôkolada "a la taza" je proizvod dobijen od proizvoda

kakaa, {e}era i bra{na ili skroba od p{enice, riè ilikukuruza, koji sadrì najmawe 35% ukupne suve materijekakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 18% kakao-maslaca inajmawe 14% bezmasne suve materije kakao-dijelova te najvi{e8% bra{na ili skroba.

9. Porodi~na ~okolada "a la taza"Porodi~na ~okolada "a la taza" je proizvod dobijen od

proizvoda kakaa, {e}era i bra{na ili skroba od p{enice,riè ili kukuruza, koji sadrì najmawe 30% ukupne suvematerije kakao-dijelova, ukqu~uju}i najmawe 18%kakao-maslaca i najmawe 12% bezmasne suve materijekakao-dijelova te najvi{e 18% bra{na ili skroba.

10. ôkoladni desert ili pralineôkoladni desert ili praline je proizvod veli~ine jednog

zalogaja, a sastoji se od:- puwene ~okolade ili- jedne ~okolade ili kombinacije ili mje{avine

~okolada definisanih ta~. 3, 4, 5. i 6. ovog aneksa idrugih jestivih supstanci, pod uslovom da ~okolada ~ininajmawe 25% ukupne mase proizvoda.

B. NEOBAVEZUJU]I DOZVOQENI SASTOJCIDodavawe jestivih supstanci

1. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 3, 4, 5, 6, 8. i9. ovog aneksa dozvoqeno je dodavati i druge jestivematerije.Dodavawe:- ìvotiwskih masti i wihovih prera|evina zabraweno

je ako se ne dobijaju iskqu~ivo iz mlijeka,- bra{na, granuliranog ili pra{kastog skroba

dozvoqeno je samo proizvodima iz dijela A. pod ta~. 8. i9. ovog aneksa u skladu sa propisanim zahtjevima za teproizvode.

Koli~ina dodatih jestivih materije ne smije pre}i 40%ukupne mase gotovog proizvoda.2. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 2, 3, 4, 5, 6, 8.

i 9. dozvoqeno je dodavati samo arome koje ne opona{ajuukus ~okolade ili mlije~ne masti.

C. IZRAÛNAVAWE PROCENTA1. Minimalna koli~ina sastojaka proizvoda navedenih u

dijelu A. ovog aneksa pod ta~. 3, 4, 5, 6, 8. i 9. izra~unava senakon oduzimawa mase sastojaka upotrijebqenih u skladu sadijelom B. ovog aneksa.

2. U slu~aju proizvoda iz dijela A. ovog aneksa pod ta~. 7. i 10,minimalna koli~ina sastojaka izra~unava se nakonoduzimawa mase sastojaka upotrijebqenih u skladu sadijelom B. ovog aneksa, kao i mase puwewa.

3. Koli~ina ~okolade u proizvodima iz dijela A. ovog aneksapod ta~. 7. i 10. izra~unava se u odnosu na ukupnu masugotovog proizvoda, ukqu~uju}i i wegovo puwewe.

D. [E]ERIU proizvodwi proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika

dozvoqena je upotreba {e}era propisanih Pravilnikom o{e}erima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).

ANEKS II

BIQNE MASTI RAZLIÎTE OD KAKAO-MASLACA

KOJE SE MOGU DODAVATI ÔKOLADNIM

PROIZVODIMA

Biqne masti koje se u skladu ~lana 6. ovog pravilnikadodaju pojedina~no ili u smjesi kao zamjena kakao-maslacumoraju zadovoqavati sqede}e zahtjeve:

(a) da su nelaurinske biqne masti, bogate simetri~nimmononezasi}enim trigliceridima tipa POP, POSt iStOSt(1);

(b) da se mogu mije{ati u bilo kojem odnosu sakakao-maslacem i da su im svojstva u skladu sa wegovimfizi~kim svojstvima (ta~ka topqewa i temperaturakristalizacije, brzina topqewa potrebna zatemperirawe);

(c) da su dobijene iskqu~ivo procesom rafinacije i/ilifrakcionisawa koji iskqu~uje enzimsku modifikacijustrukture triglicerida.

U skladu sa navedenim zahtjevima, mogu se koristiti biqnemasti dobijene iz biqaka navedenih u tabeli:

Red.br.

Uobi~ajeni naziv biqne masti Stru~ni naziv biqaka od kojih semogu dobiti biqne masti

1 Illipe, Borneo mast ili Tengkawang Shorea spp.

2 Palmino uqe Elaeis guineensis, Elaeis olifera

3 So Shorea robusta

4 Shea Butyrospermum parkii

5 Kokum gurgi Garcinia indica

6 Ko{tice manga Mangifera indica

Izuzetno od navedenog moè se dodavati kokosovo uqe u~okoladu koja se koristi za proizvodwu sladoleda i sli~nihsmrznutih proizvoda.(1) P - palmitinska kiselina, O - oleinska kiselina, St -

stearinska kiselina.

Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}uministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}eministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zasigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadle`nimorganima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 144.sjednici odrànoj 24. februara 2011. godine, donijelo je

PRAVILNIK


DIO PRVI-OP]E ODREDBE


Pravilnikom o kakau i ~okoladnim proizvodima (u daljnjemtekstu: Pravilnik) propisuju se op}i zahtjevi za kvalitet kakaa i~okoladnih proizvoda (u daljnjem tekstu: proizvodi), koji morajubiti ispunjeni u proizvodnji i prometu, a odnose se na nazive,definicije i osobine proizvoda, sastav, vrstu, koli~inu sirovina idrugih materija koje se koriste u proizvodnji i preradi, na~in

ozna~avanja, reklamiranja ili prezentiranja i proizvo|a~kuspecifikaciju.

^lan 2.(Sadràj Aneksa)

(1) Nazivi, definicije i osobine proizvoda propisani su AneksomI.

(2) Biljne masti razli~ite od kakao maslaca koje se mogudodavati ~okoladnim proizvodima propisane su Aneksom II.

(3) Aneksi I i II sastavni su dio ovog pravilnika.^lan 3.

(Proizvo|a~ka specifikacija)(1) Proizvo|a~ je duàn sa~initi proizvo|a~ku specifikaciju za

proizvode.(2) Proizvo|a~ka specifikacija sadrì sljede}e podatke:

a) evidencijski broj proizvo|a~ke specifikacije;b) datum po~etka proizvodnje prema proizvo|a~koj

specifikaciji;c) naziv proizvoda i trì{ni naziv ako ga proizvod ima;d) podatke o organolepti~kim svojstvima proizvoda;e) kratak opis tehnolo{kog postupka proizvodnje za

odre|eni proizvod;f) osnovne zahtjeve za o~uvanje kvaliteta proizvoda;g) izvje{taj s datumom o obavljenoj laboratorijskoj analizi

proizvoda o zahtjevu zdravstvene ispravnosti (kvalitet,fizi~ko-hemijske, mikrobiolo{ke i druge osobine) uovla{tenom ispitnom laboratoriju.


^lan 4.(Ozna~avanje)

Na proizvode iz Aneksa I. ovog pravilnika primjenjuju seodredbe Pravilnika o op}em deklariranju ili ozna~avanjuupakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), kao iposebne odredbe ovog pravilnika koje se odnose na ozna~avanjeili deklariranje proizvoda.

^lan 5.(Upotreba aditiva i drugih dozvoljenih sredstava)

Na proizvode iz ~lana 1. ovog pravilnika primjenjuju seodredbe Pravilnika o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva uhrani namijenjenoj za ishranu ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj83/08).

^lan 6.(Biljne masti)

(1) Biljne masti razli~ite od kakao maslaca, kako je definiranoAneksom II. ovog pravilnika, dozvoljeno je dodavati~okoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 3., 4., 5., 6., 8.i 9. Aneksa I. ovog pravilnika.

(2) Koli~ina dodatih biljnih masti ne smije pre}i 5% gotovogproizvoda, nakon oduzimanja ukupne mase bilo koje drugejestive supstance kori{tene u skladu s dijelom B. Aneksa I.ovog pravilnika bez smanjivanja minimalne koli~ine kakaomaslaca ili ukupne suhe materije kakaovih dijelova.

(3) Oznaka ~okoladnih proizvoda iz st. (1) i (2) ovog ~lana,kojima je dodata biljna mast razli~ita od kakao maslaca,mora sadràvati navod "sadrì biljne masno}e uz kakaomaslac".

(4) Navod iz stava (3) ovog ~lana mora se nalaziti u istomvidnom polju s listom sastojaka i biti jasno odvojen od nje,napisan slovima koja su iste veli~ine i podebljana kao {to jenaziv proizvoda koji se nalazi u blizini. Osim ovog uslova,naziv proizvoda tako|er moè biti naveden i na drugommjestu na proizvodu.

^lan 7.(Nazivi proizvoda)

Ozna~avanje, reklamiranje ili prezentiranje proizvoda moraispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) nazivi proizvoda iz Aneksa I. ovog pravilnika mogu sekoristiti samo za ozna~avanje proizvoda koji ispunjavaju

zahtjeve propisane za taj proizvod i moraju na trì{tu bitiozna~eni tim nazivom, osim kada se koriste za dodatnoozna~avanje drugih vrsta proizvoda koji se ne moguzamijeniti s proizvodima iz Aneksa I. ovog pravilnika;

b) kada se proizvodi navedeni u dijelu A. pod ta~. 3., 4., 5.,6., 7. i 10. Aneksa I. ovog pravilnika prodaju u mje{avini,nazivi proizvoda mogu se zamijeniti oznakama"mje{avine ~okolada" ili "mje{avine punjenih ~okolada"ili "mje{avine ~okoladnih deserta" ili sli~nim nazivima. Utom slu~aju moè biti navedena samo jedna lista sastojakaza sve proizvode;

c) ozna~avanje kakaa i ~okoladnih proizvoda iz dijela A.pod ta~. 2.c) i 2.d)., 3., 4., 5., 8. i 9. Aneksa I. ovogpravilnika mora sadràvati navod "kakaovi dijelovi…. %min." koji ozna~ava ukupnu suhu materiju kakaovihdijelova;

d) za proizvode navedene u dijelu A. pod ta~kom 2.b) iproizvode koji sadrè kakao smanjene masti iz ta~ke 2.d),Aneksa I. ovog pravilnika, ozna~avanjem se mora navestikoli~ina kakao maslaca;

e) nazivi proizvoda "~okolada", "mlije~na ~okolada" i"~okoladni preljev" koji su definirani Aneksom I. mogu sedopuniti podacima i opisima koji se odnose na kriterijkvaliteta pod uslovom da proizvodi sadrè:1) kod ~okolade najmanje 43% ukupne suhe materije

kakaovih dijelova, uklju~uju}i najmanje 26%kakao maslaca;

2) kod mlije~ne ~okolade najmanje 30% ukupne suhematerije kakaovih dijelova i najmanje 18% suhematerije mlijeka dobivene djelimi~nom ilipotpunom dehidracijom punomasnog mlijeka,djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ilidjelimi~no ili potpuno dehidriranog vrhnja,maslaca ili mlije~ne masti, uklju~uju}i i najmanje4,5% mlije~ne masti;

3) kod ~okoladnog preljeva najmanje 16% bezmasnesuhe materije kakaovih dijelova.

^lan 8.(Skladi{tenje, transportiranje i ~uvanje)

Kakao i ~okoladni proizvodi moraju se u proizvodnji iprometu skladi{titi, transportirati i ~uvati pod uslovima kojima seosigurava o~uvanje njihovog kvaliteta, utvr|enim posebnimpropisima o higijeni hrane.



(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor nad primjenom ovogpravilnika provodit }e se kako je to propisano vaè}imzakonskim i podzakonskim propisima.

(2) Za utvr|ivanje uskla|enosti kvaliteta kakaa i ~okoladnihproizvoda s odredbama ovog pravilnika koriste se vaè}epropisane metode kao i druge validirane i me|unarodnopriznate metode.


(1) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaìtiodredbe Pravilnika o kvalitetu kakao-proizvoda, proizvodasli~nih ~okoladi, krem-proizvoda i bombonskih proizvoda("Slu`beni list SFRJ", br. 23/88, 63/88, 36/89 i 21/90), kojese odnose na kakao i ~okoladne proizvode.

(2) Pravilnik iz stava (1) ovog ~lana, u dijelu koji se ne odnosina kakao i ~okoladne proizvode, primjenjivat }e se upogledu tih drugih proizvoda do dono{enja novih propisa.


Proizvodi koji su ozna~eni prema odredbama Pravilnika iz~lana 10. ovog pravilnika, koje se odnose na kakao i ~okoladneproizvode, mogu biti na trì{tu najduè 24 mjeseca od danastupanja na snagu ovog pravilnika.






Sarajevo



ANEKS I.

NAZIVI, DEFINICIJE I OSOBINE PROIZVODA

A. NAZIVI I DEFINICIJE1. Kakao maslac je mast dobivena iz zrna ili dijelova zrna

kakaa sa sljede}im osobinama:- koli~ina slobodnih masnih kiselina (izraènih kao

oleinska kiselina) najvi{e do 1,75%- neosapunjive materije najvi{e do 0,5%, osim u (odre|ene

kori{tenjem petrol etera) slu~aju presovanog kakaomaslaca, najvi{e do 0,35%.

2.

a) kakao prah, kakao je proizvod dobiven pretvaranjem uprah o~i{}enih, oguljenih i pe~enih kakaovih zrna, kojisadrì najmanje 20% kakao maslaca, ra~unato na suhumateriju i najvi{e 9% vode;

b) Kakao smanjene masti, kakao prah smanjene masti jekakao prah koji sadrì manje od 20% kakao maslaca,ra~unato na suhu materiju;

c) ôkoladni prah, ~okolada u prahu je proizvod koji sesastoji od mje{avine kakao praha i {e}era, koji sadrìnajmanje 32% kakao praha;

d) ôkolada za pi}e, zasla|eni kakao, zasla|eni kakaoprah je proizvod koji se sastoji od mje{avine kakao prahai {e}era, koji sadrì najmanje 25% kakao praha. Ovi nazivipra}eni su izrazom "smanjene masti" u slu~aju kada jeproizvodu smanjena mast kako je to definirano ta~kom 2.b).

3. ôkolada

a) ôkolada je proizvod dobiven od proizvoda kakaa i{e}era koji sadrì najmanje 35% ukupne suhe materijekakao dijelova, uklju~uju}i najmanje 18% kakao maslacai najmanje 14% bezmasne suhe materije kakao dijelova,osim proizvoda iz ta~ke 3. b) ovog aneksa ~iji seminimalni uslovi kvaliteta u pogledu sastava razlikuju odminimalnih uslova kvaliteta proizvoda iz ta~ke 3. a).

b) Kada se naziv dopunjuje rije~ima "mrvice" ili "pahuljice",proizvod je u obliku granula ili pahuljica te morasadràvati najmanje 32% ukupne suhe materije kakaodijelova, uklju~uju}i najmanje 12% kakao maslaca inajmanje 14% bezmasne suhe materije kakao dijelova.

c) Kada se naziv dopunjuje rije~ju "preljev", proizvod morasadràvati najmanje 35% ukupne suhe materije kakaodijelova, uklju~uju}i najmanje 31% kakao maslaca inajmanje 2,5% bezmasne suhe materije kakao dijelova.

d) Kada se naziv dopunjuje rije~ima "|anduja - ~okolada odlje{njaka" ili jednom od izvedenica rije~i "|anduja",proizvod mora biti dobiven prvenstveno od ~okolade kojasadrì najmanje 32% ukupne suhe materije kakaodijelova, uklju~uju}i najmanje 8% bezmasne suhematerije kakao dijelova, i od fino mljevenih lje{nika, takoda 100 g proizvoda sadrì najmanje 20 g, odnosno najvi{e40 g lje{nika. Moè se dodati i sljede}e:- mlijeko i/ili suho mlijeko u prahu dobiveno

isparavanjem, u takvom odnosu da gotov proizvodne sadrì vi{e od 5% suhe materije mlijeka,

- bademi, lje{nici i druge vrste lupinastog vo}a, cijeliili usitnjeni, tako da zajedno s mljevenim lje{nicimane prelaze 60% ukupne mase proizvoda.

4. Mlije~na ~okolada

a) Mlije~na ~okolada je proizvod dobiven od proizvodakakaa, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda koji sadrìnajmanje:- 25% ukupne suhe materije kakao dijelova;- 14% suhe materije mlijeka dobivene djelimi~nom

ili potpunom dehidracijom punomasnog mlijeka,djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja iliod djelimi~no ili u potpunosti dehidriranog vrhnja,maslaca ili mlije~ne masti;

- 2,5% bezmasne suhe materije kakao dijelova;- 3,5% mlije~ne masti;- 25% ukupne masti (kakao maslac i mlije~na mast),

osim proizvoda iz ta~ke 4. b) ovog aneksa ~iji seminimalni uslovi za kvalitet u pogledu sastavarazlikuju od minimalnih uslova za kvalitetproizvoda iz ta~ke 4. a).

b) Kada se ime dopunjuje rije~ima "mrvice" ili "pahuljice",proizvod je u obliku granula ili pahuljica te morasadràvati najmanje 20% ukupne suhe materije kakaodijelova, najmanje 12% suhe materije mlijeka dobivenedjelimi~nim ili potpunim dehidriranjem punomasnogmlijeka, djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja,ili djelimi~no ili potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ilimlije~ne masti, i najmanje 12% ukupne masti (kakaomaslac i mlije~na mast).

c) Kada se ime dopunjuje rije~ju "preljev", proizvod morasadràvati najmanje 31% ukupne masti (kakao maslac imlije~na mast);

d) Kada se naziv dopunjuje rije~ima "|anduja - mlije~na~okolada od lje{njaka" ili jednom od izvedenica rije~i"|anduja", proizvod mora biti dobiven prvenstveno odmlije~ne ~okolade koja sadrì najmanje 10% suhematerije mlijeka dobivene djelimi~nom ili potpunomdehidracijom punomasnog mlijeka, djelimi~no ilipotpuno obranog mlijeka, vrhnja ili djelimi~no ilipotpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili mlije~ne masti iod fino mljevenih lje{nika tako da 100 g proizvoda sadrìnajmanje 15 g, odnosno najvi{e 40 g lje{nika. Bademi,lje{nici i druge vrste lupinastog vo}a tako|er se mogudodati, cijeli ili usitnjeni, tako da zajedno s mljevenimlje{nicima ne prelaze 60% ukupne mase proizvoda.

e) Gdje je u nazivu rije~ "mlije~na" zamijenjena rije~ju:- ".... s vrhnjem", proizvod mora imati sadràj

mlije~ne masti najmanje 5,5%;- ".... s obranim mlijekom", proizvod mora imati

sadràj mlije~ne masti najvi{e 1%.

5. Porodi~na mlije~na ~okolada

Porodi~na mlije~na ~okolada je proizvod dobiven odproizvoda kakaa, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda i sadrìnajmanje:

- 20% ukupne suhe materije kakao dijelova;- 20% suhe materije mlijeka dobivene od djelimi~no ili

potpuno dehidriranog punomasnog mlijeka, djelimi~no ilipotpuno obranog mlijeka, vrhnja ili od djelimi~no ilipotpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili mlije~ne masti;

- 2,5% bezmasne suhe materije kakao dijelova;- 5% mlije~ne masti;- 25% ukupne masti (kakao maslac i mlije~na mast).

6. Bijela ~okolada

Bijela ~okolada je proizvod dobiven od kakao maslaca,mlijeka ili mlije~nih proizvoda i {e}era koji sadrì najmanje 20%kakao maslaca i najmanje 14% suhe materije mlijeka dobiveneod djelimi~no ili potpuno dehidriranog punomasnog mlijeka,djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili djelimi~no ilipotpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili mlije~ne masti, od ~egaje najmanje 3,5% mlije~na mast.

7. Punjena ~okolada, ~okolada sa .... punjenjem, ~okoladasa .... sredinom

Punjena ~okolada, ~okolada sa .... punjenjem, ~okolada sa.... sredinom je punjeni proizvod ~iji se vanjski dio sastoji odjednog od proizvoda definiranih ta~. 3., 4., 5. i 6. ovog aneksa.Ovaj naziv ne primjenjuje se na proizvode ~ija se unutra{njostsastoji od pekarskih proizvoda, keksa, biskvita ili sladoleda.

Vanjski ~okoladni dio proizvoda koji nosi jedan od ovihnaziva ~ini najmanje 25% ukupne mase proizvoda.

8. ôkolada "a la taza"

ôkolada "a la taza" je proizvod dobiven od proizvodakakaa, {e}era i bra{na ili skroba od p{enice, riè ili kukuruza, kojisadrì najmanje 35% ukupne suhe materije kakao dijelova,uklju~uju}i najmanje 18% kakao maslaca i najmanje 14%bezmasne suhe materije kakao dijelova te najvi{e 8% bra{na iliskroba.

9. Porodi~na ~okolada "a la taza"

Porodi~na ~okolada "a la taza" je proizvod dobiven odproizvoda kakaa, {e}era i bra{na ili skroba od p{enice, riè ilikukuruza, koji sadrì najmanje 30% ukupne suhe materije kakaodijelova, uklju~uju}i najmanje 18% kakao maslaca i najmanje12% bezmasne suhe materije kakao dijelova te najvi{e 18%bra{na ili skroba.

10. ôkoladni desert ili praliné

ôkoladni desert ili praliné je proizvod veli~ine jednogzalogaja, a sastoji se od:

- punjene ~okolade ili- jedne ~okolade ili kombinacije ili mje{avine ~okolada

definiranih ta~. 3., 4., 5. i 6. ovog aneksa i drugih jestivihsupstanci, pod uslovom da ~okolada ~ini najmanje 25%ukupne mase proizvoda.

B. NEOBAVEZUJU]I DOZVOLJENI SASTOJCIDodavanje jestivih supstanci

1. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 3., 4., 5., 6., 8.i 9. ovog aneksa dozvoljeno je dodavati i druge jestivematerije.Dodavanje:- ìvotinjskih masti i njihovih prera|evina je zabranjeno

ako se ne dobivaju isklju~ivo iz mlijeka,- bra{na, granuliranog ili pra{kastog skroba dozvoljeno je

samo proizvodima iz dijela A. pod ta~. 8. i 9. ovog aneksau skladu s propisanim zahtjevima za te proizvode.

Koli~ina dodanih jestivih materije ne smije pre}i 40%ukupne mase gotovog proizvoda.2. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod ta~. 2., 3., 4., 5.,

6., 8. i 9. dozvoljeno je dodavati samo arome koje neopona{aju ukus ~okolade ili mlije~ne masti.

C. IZRAÛNAVANJE PROCENTA1. Minimalna koli~ina sastojaka proizvoda navedenih u dijelu

A. ovog aneksa pod ta~. 3., 4., 5., 6., 8. i 9. izra~unava senakon oduzimanja mase sastojaka upotrijebljenih u skladu sdijelom B. ovog aneksa.

2. U slu~aju proizvoda iz dijela A. ovog aneksa pod ta~. 7. i10., minimalna koli~ina sastojaka izra~unava se nakonoduzimanja mase sastojaka upotrijebljenih u skladu sdijelom B. ovog aneksa, kao i mase punjenja.

3. Koli~ina ~okolade u proizvodima iz dijela A. ovog aneksapod ta~. 7. i 10. izra~unava se u odnosu na ukupnu masugotovog proizvoda, uklju~uju}i i njegovo punjenje.

D. [E]ERIU proizvodnji proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika

dozvoljena je upotreba {e}era propisanih Pravilnikom o {e}erima("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).

ANEKS II.

BILJNE MASTI RAZLIÎTE OD KAKAO MASLACAKOJE SE MOGU DODAVATI ÔKOLADNIM

PROIZVODIMA

Biljne masti koje se u skladu ~lana 6. ovog pravilnika dodajupojedina~no ili u smjesi kao zamjena kakao maslacu morajuzadovoljavati sljede}im zahtjevima:

(a) da su nelaurinske biljne masti, bogate simetri~nimmononezasi}enim trigliceridima tipova POP, POSt iStOSt(1);

(b) da se mogu mije{ati u bilo kojem odnosu s kakaomaslacem i da su im osobine u skladu s njegovim fizi~kimosobinama (ta~ka topljenja i temperatura kristalizacije,brzina topljenja, potreba za temperiranje);

(c) da su dobivene isklju~ivo procesom rafinacije i/ilifrakcioniranja koji isklju~uje enzimsku modifikacijustrukture triglicerida.

U skladu s navedenim zahtjevima mogu se koristiti biljnemasti dobivene iz biljaka, navedenih u tabeli:Red.br.

Uobi~ajeni naziv biljne masti Stru~ni naziv biljaka od kojih semogu dobiti biljne masti

1 Illipe, bornejska mast ili TengkawangShorea spp.

2 Palmino ulje Elaeis guineensis, Elaeis olifera

3 So Shorea robusta

4 Shea Butyrospermum parkii

5 Kokum gurgi Garcinia indica

6 Ko{tice manga Mangifera indica

Izuzetno od navedenog moè se dodavati kokosovo ulje u~okoladu koja se koristi za proizvodnju sladoleda i sli~nihsmrznutih proizvoda.(1) P - palmitinska kiselina, O - oleinska kiselina, St - stearinska

kiselina.

Na temelju ~lanka 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lanka 17. Zakona oVije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}eministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zasigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadle`nimtijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 144.sjednici odrànoj 24. velja~e 2011. godine, donijelo je

PRAVILNIK



^lanak 1.(Predmet propisa)

Pravilnikom o kakau i ~okoladnim proizvodima (u daljnjemtekstu: Pravilnik) propisuju se op}i zahtjevi kakvo}e kakaa i~okoladnih proizvoda (u daljnjem tekstu: proizvodi) koji morajubiti ispunjeni u proizvodnji i prometu, a odnose se na nazive,definicije i svojstva proizvoda, sastav, vrstu, koli~inu sirovina idrugih tvari koje se koriste u proizvodnji i preradi, na~inozna~avanja, reklamiranja ili prezentiranja i proizvo|a~kuspecifikaciju.

^lanak 2.(Sadràj Aneksa)

(1) Nazivi, definicije i svojstva proizvoda propisani su AneksomI.

(2) Biljne masno}e razli~ite od kakaovog maslaca koje se mogudodavati ~okoladnim proizvodima propisane su Aneksom II.

(3) Aneksi I. i II. sastavni su dio ovoga pravilnika.^lanak 3.

(Proizvo|a~ka specifikacija)(1) Proizvo|a~ je duàn sastaviti proizvo|a~ku specifikaciju za

proizvode.



(2) Proizvo|a~ka specifikacija sadrì sljede}e podatke:a) evidencijski broj proizvo|a~ke specifikacije;b) datum po~etka proizvodnje prema proizvo|a~koj

specifikaciji;c) naziv proizvoda i trì{ni naziv ako ga proizvod ima;d) podatke o senzorskim svojstvima proizvoda;e) kratak opis tehnolo{kog postupka proizvodnje za

odre|eni proizvod;f) temeljne zahtjeve za o~uvanje kakvo}e proizvoda;g) izvje{}e s datumom o obavljenoj laboratorijskoj analizi

proizvoda o zahtjevu zdravstvene ispravnosti (kakvo}a,fizikalno-kemijska svojstva, mikrobiolo{ka i drugasvojstva) u ovla{tenom ispitnom laboratoriju.


^lanak 4.(Ozna~avanje)

Na proizvode iz Aneksa I. ovoga pravilnika primjenjuju seodredbe Pravilnika o op}em deklariranju ili ozna~avanjuupakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), kao iposebne odredbe ovoga pravilnika koje se odnose naozna~avanje ili deklariranje proizvoda.

^lanak 5.(Uporaba aditiva i drugih dopu{tenih sredstava)

Na proizvode iz ~lanka 1. ovoga pravilnika primjenjuju seodredbe Pravilnika o uvjetima uporabe prehrambenih aditiva uhrani namijenjenoj prehrani ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj83/08).

^lanak 6.(Biljne masno}e)

(1) Biljne masno}e razli~ite od kakaovog maslaca, kako jeodre|eno u Aneksu II. ovog pravilnika, dopu{teno jedodavati ~okoladnim proizvodima iz dijela A. pod to~. 3., 4.,5., 6., 8. i 9. Aneksa I. ovoga pravilnika.

(2) Koli~ina dodanih biljnih masno}a ne smije prije}i 5%gotovog proizvoda, nakon oduzimanja ukupne mase bilokoje druge jestive tvari kori{tene sukladno dijelu B. AneksaI. ovoga pravilnika, bez smanjivanja minimalne koli~inekakaovog maslaca ili ukupne suhe tvari kakaovih dijelova.

(3) Oznaka ~okoladnih proizvoda iz st. (1) i (2) ovoga ~lankakojima je dodana biljna masno}a razli~ita od kakaovogmaslaca mora sadràvati navod: "sadrì biljne masno}e uzkakaov maslac".

(4) Navod iz stavka (3) ovoga ~lanka mora se nalaziti u istomvidnom polju s popisom sastojaka i jasno odvojen od togpopisa, napisan slovima koja su jednake veli~ine ipodebljana kao i naziv proizvoda koji se nalazi u blizini.Osim ovog uvjeta, naziv proizvoda tako|er se moè staviti idrugdje na proizvodu.

^lanak 7.(Nazivi proizvoda)

Ozna~avanje, reklamiranje ili prezentiranje proizvoda moraispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) nazivi proizvoda iz Aneksa I. ovoga pravilnika mogu sekoristiti samo za ozna~avanje proizvoda koji ispunjavajuzahtjeve propisane za taj proizvod i moraju na trì{tu bitiozna~eni tim nazivom, osim kada se koriste za dodatnoozna~avanje drugih vrsta proizvoda koji se ne moguzamijeniti proizvodima iz Aneksa I. ovoga pravilnika;

b) kada se proizvodi navedeni u dijelu A. pod to~. 3., 4., 5.,6., 7. i 10. Aneksa I. ovoga pravilnika prodaju u mje{avini,nazivi proizvoda mogu se zamijeniti oznakama"mje{avine ~okolada" ili "mje{avine punjenih ~okolada"ili "mje{avine ~okoladnih deserta" ili sli~nim nazivima. Utom slu~aju moè biti naveden samo jedan popis sastojakaza sve proizvode;

c) ozna~avanje kakaa i ~okoladnih proizvoda iz dijela A.pod to~. 2.c), 2.d)., 3., 4., 5., 8. i 9. Aneksa I. ovoga

pravilnika mora sadràvati navod: "kakaovi dijelovi…. %min." koji ozna~ava ukupnu suhu tvar kakaovih dijelova;

d) za proizvode navedene u dijelu A. pod to~kom 2.b) iproizvode koji sadrè kakao smanjene masno}e iz to~ke2.d) Aneksa I. ovoga pravilnika ozna~avanjem se moranavesti koli~ina kakaovog maslaca;

e) nazivi proizvoda "~okolada", "mlije~na ~okolada" i"~okoladni preljev" koji su odre|eni Aneksom I. ovogapravilnika mogu se dopuniti podacima i opisima koji seodnose na kriterij kakvo}e, pod uvjetom da proizvodisadrè:1) u slu~aju ~okolade najmanje 43% ukupne suhe tvari

kakaovih dijelova, uklju~uju}i najmanje 26%kakaovog maslaca;

2) u slu~aju mlije~ne ~okolade najmanje 30% ukupnesuhe tvari kakaovih dijelova i najmanje 18% suhetvari mlijeka dobivene djelomi~nom ili potpunomdehidracijom punomasnog mlijeka, od djelomi~noili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili djelomi~noili potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ilimlije~ne masti, uklju~uju}i i najmanje 4,5%mlije~ne masti;

3) u slu~aju ~okoladnog preljeva najmanje 16%bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova.

^lanak 8.(Skladi{tenje, transport i ~uvanje)

Kakao i ~okoladni proizvodi moraju se u proizvodnji iprometu skladi{titi, prevoziti i ~uvati pod uvjetima kojima seosigurava o~uvanje njihove kakvo}e, propisanima posebnimpropisima o higijeni hrane.



(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor nad primjenomovoga pravilnika provodit }e se kako je to propisanovaè}im zakonskim i podzakonskim propisima.

(2) Za utvr|ivanje sukladnosti kakvo}e kakaa i ~okoladnihproizvoda s odredbama ovoga pravilnika koriste se valjanepropisane metode kao i druge validirane i me|unarodnopriznate metode.

^lanak 10.(Prestanak vaènja odredbi)

(1) Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaìtiodredbe Pravilnika o kvalitetu kakao proizvoda, proizvodasli~nih ~okoladi, krem-proizvoda i bombonskih proizvoda("Slu`beni list SFRJ", br. 23/88, 63/88, 36/89 i 21/90) kojese odnose na kakao i ~okoladne proizvode.

(2) Pravilnik iz stavka (1) ovoga ~lanka, u dijelu koji se neodnosi na kakao i ~okoladne proizvode, primjenjivat }e seglede tih drugih proizvoda do dono{enja novih propisa.


Proizvodi ozna~eni prema odredbama Pravilnika iz ~lanka10. ovoga pravilnika koje se odnose na kakao i ~okoladneproizvode mogu biti na trì{tu najdulje 24 mjeseca od danastupanja na snagu ovoga pravilnika.

^lanak 12.(Stupanje na snagu)Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u

"Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo



ANEKS I.

NAZIVI, DEFINICIJE I SVOJSTVA PROIZVODA

D. NAZIVI I DEFINICIJE1. Kakaov maslac je mast dobivena iz kakovih zrna ili

dijelova kakaovog zrna, sljede}ih svojstava:- koli~ina slobodnih masnih kiselina(izraènih kao oleinska kiselina) najvi{e do 1,75%- neosapunjive tvari najvi{e do 0,5%, osim u (odre|ene

kori{tenjem petrol etera) slu~aju pre{anog kakaovogmaslaca najvi{e do 0,35%.

2.

a) Kakaov prah, kakao je proizvod dobiven pretvaranjemu prah o~i{}enih, oguljenih i pe~enih kakaovih zrna kojisadrì najmanje 20% kakaovog maslaca, ra~unato na suhutvar, i najvi{e 9% vode;

b) Kakao smanjene masti, kakaov prah smanjene mastije kakaov prah koji sadrì manje od 20% kakaovogmaslaca, ra~unato na suhu tvar;

c) ôkoladni prah, ~okolada u prahu je proizvod koji sesastoji od mje{avine kakaovog praha i {e}era, a sadrìnajmanje 32% kakaovog praha;

d) ôkoladni napitak, zasla|eni kakao, zasla|enikakaov prah je proizvod koji se sastoji od mje{avinekakaovog praha i {e}era, a sadrì najmanje 25% kakaovogpraha. Ovi su nazivi pra}eni izrazom "smanjene masti" uslu~aju kada je proizvodu smanjena mast kako je toodre|eno to~kom 2.b).

3. ôkolada

a) ôkolada je proizvod dobiven od kakaovog proizvoda i{e}era koji sadrì najmanje 35% ukupne suhe tvarikakaovih dijelova, uklju~uju}i najmanje 18% kakaovogmaslaca i najmanje 14% bezmasne suhe tvari kakaovihdijelova, osim proizvoda iz to~ke 3.b) ovoga Aneksa ~ijise minimalni uvjeti kakvo}e u pogledu sastava razlikujuod minimalnih uvjeta kakvo}e proizvoda iz to~ke 3.a).

b) Kada se naziv dopunjuje rije~ima "mrvice" ili "pahuljice",proizvod je u obliku granula ili pahuljica te morasadràvati najmanje 32% ukupne suhe tvari kakaovihdijelova, uklju~uju}i najmanje 12% kakaovog maslaca inajmanje 14% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova.

c) Kada se naziv dopunjuje rije~ju "preljev", proizvod morasadràvati najmanje 35% ukupne suhe tvari kakaovihdijelova, uklju~uju}i najmanje 31% kakaovog maslaca inajmanje 2,5% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova.

d) Kada se naziv dopunjuje rije~ima: "Gianduja - ~okoladaod lje{njaka" ili jednom od izvedenica rije~i "gianduja",proizvod mora biti dobiven prvenstveno od ~okolade kojasadrì najmanje 32% ukupne suhe tvari kakaovihdijelova, uklju~uju}i najmanje 8% bezmasne suhe tvarikakaovih dijelova, te od fino mljevenih lje{njaka utakvom omjeru da 100 g proizvoda sadrì najmanje 20 godnosno najvi{e 40 g lje{njaka. Moè se dodati i sljede}e:

- mlijeko i/ili suha tvar mlijeka dobiveni isparavanjem utakvom omjeru da gotov proizvod ne sadrì vi{e od 5%suhe tvari mlijeka,

- bademi, lje{njaci i druge vrste lupinastog vo}a, cijeli iliusitnjeni, u takvom omjeru da zajedno s mljevenimlje{njacima ne prelaze 60% ukupne mase proizvoda.

4. Mlije~na ~okolada

a) Mlije~na ~okolada je proizvod dobiven od kakaovihproizvoda, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda kojisadrì najmanje:- 25% ukupne suhe tvari kakaovih dijelova;- 14% suhe tvari mlijeka dobivene djelomi~nom ili

potpunom dehidracijom punomasnog mlijeka, oddjelomi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili

od djelomi~no ili u potpunosti dehidriranog vrhnja,maslaca ili mlije~ne masti;

- 2,5% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova;- 3,5% mlije~ne masti;- 25% ukupne masti (kakaov maslac i mlije~na mast),

osim proizvoda iz to~ke 4.b) ovoga Aneksa ~iji seminimalni uvjeti kakvo}e u pogledu sastavarazlikuju od minimalnih uvjeta kakvo}e proizvodaiz to~ke 4.a).

b) Kada se naziv dopunjuje rije~ima "mrvice" ili "pahuljice",proizvod je u obliku granula ili pahuljica te morasadràvati najmanje 20% ukupne suhe tvari kakaovihdijelova, najmanje 12% suhe tvari mlijeka dobivenedjelomi~nim ili potpunim dehidriranjem punomasnogmlijeka, od djelomi~no ili potpuno obranog mlijeka,vrhnja ili od djelomi~no ili potpuno dehidriranog vrhnja,maslaca ili mlije~ne masti, te najmanje 12% ukupne masti(kakaov maslac i mlije~na mast).

c) Kada se naziv dopunjuje rije~ju "preljev", proizvod morasadràvati najmanje 31% ukupne masti (kakaov maslac imlije~na mast);

d) Kada se naziv dopunjuje rije~ima: "Gianduja - mlije~na~okolada od lje{njaka" ili jednom od izvedenica rije~i"gianduja", proizvod mora biti dobiven prvenstveno odmlije~ne ~okolade koja sadrì najmanje 10% suhe tvarimlijeka dobivene djelomi~nom ili potpunomdehidracijom punomasnog mlijeka, od djelomi~no ilipotpuno obranog mlijeka, vrhnja ili od djelomi~no ilipotpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili mlije~ne masti iod fino mljevenih lje{njaka u takvom omjeru da 100 gproizvoda sadrì najmanje 15 g odnosno najvi{e 40 glje{njaka. Bademi, lje{njaci i druge vrste lupinastog vo}atako|er se mogu dodati, cijeli ili usitnjeni, u takvomomjeru da zajedno s mljevenim lje{njacima ne prelaze60% ukupne mase proizvoda.

e) Kada je u nazivu rije~ "mlije~na" zamijenjena rije~ima:- ".... s vrhnjem", proizvod mora imati sadràj

mlije~ne masti najmanje 5,5%;- ".... s obranim mlijekom", proizvod mora imati

sadràj mlije~ne masti najvi{e 1%.

5. Obiteljska mlije~na ~okolada

Obiteljska mlije~na ~okolada je proizvod dobiven odkakaovih proizvoda, {e}era i mlijeka ili mlije~nih proizvoda isadrì najmanje:

- 20% ukupne suhe tvari kakaovih dijelova;- 20% suhe tvari mlijeka dobivene od djelomi~no ili

potpuno dehidriranog punomasnog mlijeka, oddjelomi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili oddjelomi~no ili potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ilimlije~ne masti;

- 2,5% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova;- 5% mlije~ne masti;- 25% ukupne masti (kakaov maslac i mlije~na mast).

6. Bijela ~okolada

Bijela ~okolada je proizvod dobiven od kakaovog maslaca,mlijeka ili mlije~nih proizvoda i {e}era koji sadrì najmanje 20%kakao maslaca i najmanje 14% suhe tvari mlijeka dobivene oddjelomi~no ili potpuno dehidriranog punomasnog mlijeka,djelomi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili od djelomi~noili potpuno dehidriranog vrhnja, maslaca ili mlije~ne masti, od~ega je najmanje 3,5% mlije~na mast.

7. Punjena ~okolada, ~okolada s .... punjenjem, ~okoladasa .... sredinom

Punjena ~okolada, ~okolada s .... punjenjem, ~okolada sa.... sredinom je punjeni proizvod ~iji se vanjski dio sastoji odjednog od proizvoda definiranih u to~. 3., 4., 5. i 6. ovogaAneksa. Ovaj se naziv ne primjenjuje na proizvode ~ija se



unutra{njost sastoji od pekarskih proizvoda, keksa, biskvita ilisladoleda.

Vanjski ~okoladni dio proizvoda koji nosi jedan od ovihnaziva ~ini najmanje 25% ukupne mase proizvoda.

8. ôkolada "a la taza"

ôkolada "a la taza" je proizvod dobiven od kakaovihproizvoda, {e}era i bra{na ili {kroba od p{enice, riè ili kukuruza,a koji sadrì najmanje 35% ukupne suhe tvari kakaovih dijelova,uklju~uju}i najmanje 18% kakaovog maslaca i najmanje 14%bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova te najvi{e 8% bra{na ili{kroba.

9. Obiteljska ~okolada "a la taza"

Obiteljska ~okolada "a la taza" je proizvod dobiven odkakaovih proizvoda, {e}era i bra{na ili {kroba od p{enice, riè ilikukuruza, a koji sadrì najmanje 30% ukupne suhe tvarikakaovih dijelova, uklju~uju}i najmanje 18% kakaovog maslacai najmanje 12% bezmasne suhe tvari kakaovih dijelova te najvi{e18% bra{na ili {kroba.

10. ôkoladni desert ili praliné

ôkoladni desert ili praliné je proizvod veli~ine jednogzalogaja, a sastoji se od:

- punjene ~okolade ili- jedne ~okolade ili kombinacije ili mje{avine ~okolada

definiranih u to~. 3., 4., 5. i 6. ovoga Aneksa te drugihjestivih tvari, pod uvjetom da ~okolada ~ini najmanje 25%ukupne mase proizvoda.

B. NEOBVEZUJU]I DOPU[TENI SASTOJCIDodavanje jestivih tvari

1. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod to~. 3., 4., 5., 6., 8.i 9. ovoga Aneksa dopu{teno je dodavati i druge jestive tvari.Dodavanje:- ìvotinjskih masti i njihovih prera|evina zabranjeno je

ako se ne dobivaju isklju~ivo iz mlijeka,- bra{na, granuliranog ili pra{kastog {kroba dopu{teno je

samo proizvodima iz dijela A. pod to~. 8. i 9. ovogaAneksa sukladno propisanim zahtjevima za te proizvode.

Koli~ina dodanih jestivih tvari ne smije pre}i 40% ukupnemase gotovog proizvoda.2. ôkoladnim proizvodima iz dijela A. pod to~. 2., 3., 4., 5.,

6., 8. i 9. dopu{teno je dodavati samo arome koje neopona{aju okus ~okolade ili mlije~ne masti.

C. IZRAÛN POSTOTKA1. Minimalna koli~ina sastojaka proizvoda navedenih u dijelu

A. ovoga Aneksa pod to~. 3., 4., 5., 6., 8. i 9. izra~unava senakon oduzimanja mase sastojaka kori{tenih sukladno dijeluB. ovoga Aneksa.

2. U slu~aju proizvoda iz dijela A. ovoga Aneksa pod to~. 7. i10., minimalna koli~ina sastojaka izra~unava se nakonoduzimanja mase sastojaka kori{tenih sukladno dijelu B.ovoga Aneksa, kao i mase punjenja.

3. Koli~ina ~okolade u proizvodima iz dijela A. ovoga Aneksapod to~. 7. i 10. izra~unava se u odnosu na ukupnu masugotovog proizvoda, uklju~uju}i i njegovo punjenje.

D. [E]ERIU proizvodnji proizvoda iz ~lanka 1. ovoga Pravilnika

dopu{tena je uporaba {e}era propisanih Pravilnikom o {e}erima("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/10).

ANEKS II.

BILJNE MASNO]E RAZLIÎTE OD KAKAOVOGMASLACA KOJE SE MOGU DODAVATI

ÔKOLADNIM PROIZVODIMA

Biljne masno}e koje se, sukladno ~lanku 6. ovoga Pravilnika,dodaju pojedina~no ili u smjesi kao zamjena kakaovom maslacumoraju ispunjavati sljede}e zahtjeve:

(a) da su nelaurinske biljne masno}e, bogate simetri~nimmononezasi}enim trigliceridima tipova POP, POSt iStOSt(1);

(b) da se mogu mije{ati u bilo kojem omjeru s kakaovimmaslacem i da su im svojstva sukladna s njegovimfizikalnim svojstvima (to~ka topljenja i temperaturakristalizacije, brzina topljenja, potreba za temperiranjem);

(c) da su dobivene isklju~ivo procesom rafinacije i/ilifrakcioniranja koji isklju~uje enzimsku modifikacijustrukture triglicerida.

U skladu s navedenim zahtjevima mogu se koristiti biljnemasno}e dobivene iz biljaka navedenih u tablici:

Red.br.

Uobi~ajeni naziv biljne masno}e Stru~ni naziv biljaka iz kojih semogu dobiti biljne masno}e

1. Illipe, bornejska mast ili Tengkawang Shorea spp.

2. Palmino ulje Elaeis guineensis, Elaeis olifera

3. Sal Shorea robusta

4. Shea Butyrospermum parkii

5. Kokum gurgi Garcinia indica

6. Mangove ko{tice Mangifera indica

Iznimno od navedenog, moè se dodavati kokosovo ulje u~okoladu koja se koristi za proizvodnju sladoleda i sli~nihsmrznutih proizvoda.

(1) P - palmitinska kiselina, O - oleinska kiselina, St - stearinskakiselina.

177

Na osnovu ~lana 15. stav 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni iHercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02) i ~lana 17.Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beniglasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08),Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlogKancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 151.sjednici odrànoj 25. maja 2011. godine, donio je

PRAVILNIK

O IZMJENI PRAVILNIKA O MJERAMA ZA

OTKRIVAWE, SUZBIJAWE I ISKORJEWIVAWE

KLASI^NE SVIWSKE KUGE

^lan 1.

U Pravilniku o mjerama za otkrivawe, suzbijawe iiskorjewivawe klasi~ne sviwske kuge ("Slu`beni glasnikBiH", broj 38/10) u ~lanu 27. u stavu (2) rije~i: " 1. januar 2011.godine", zamjewuju se rije~ima: "1. jula 2011. godine."

^lan 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom dono{ewa i objavqujese u "Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo


Na osnovu ~lana 15. stav 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni iHercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02) i ~lana 17.Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beniglasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlogUreda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 151. sjednici,odrànoj 25. maja 2011. godine, donijelo je

PRAVILNIK


OTKRIVANJE, SUZBIJANJE I ISKORJENJIVANJE

KLASI^NE SVINJSKE KUGE

^lan l.U Pravilniku o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i

iskorjenjivanje klasi~ne svinjske kuge ("Slu`beni glasnik BiH",broj 38/10) u ~lanu 27. u stavu (2) rije~i: "1. januar 2011. godine",zamjenjuju se rije~ima: "1. jula 2011. godine."

^lan 2.Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje

se u "Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo



Na temelju ~lanka 15. stavak 2. Zakona o veterinarstvu uBosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 34/02) i~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07,94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, naprijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 151.sjednici, odrànoj 25. svibnja 2011. godine, donijelo je

PRAVILNIK


OTKRIVANJE, SUZBIJANJE I ISKORJENJIVANJE

KLASI^NE SVINJSKE KUGE

^lanak l.U Pravilniku o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i

iskorjenjivanje klasi~ne svinjske kuge ("Slu`beni glasnik BiH",broj 38/10) u ~lanku 27. u stavku (2) rije~i: "1. sije~anj 2011.godine", zamjenjuju se rije~ima: "1. srpnja 2011. godine."

^lanak 2.Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje

se u "Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo



178Na osnovu ~lana 16. i 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani

("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona oSavjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnikBiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjetministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zabezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, u saradwi sanadle`nim tijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine, na 144. sjednici odrànoj 24. februara 2011.godine, donio je

PRAVILNIK

O BRZO SMRZNUTOJ HRANI ZA ISHRANU QUDI


^lan 1.(Predmet)

(1) Pravilnikom o brzo smrznutoj hrani za ishranu qudi (udaqwem tekstu:Pravilnik) propisuju se uslovi koje moraispuwavati brzo smrznuta hrana tokom postupkazamrzavawa, skladi{tewa, prevoza, ~uvawa u rashladnimvitrinama u maloprodaji, namijewena krajwimpotro{a~ima, restoranima, bolnicama i drugim objektimajavne ishrane ukqu~uju}i i hranu koja }e biti daqeprera|ena i upotrijebqena za pripremu gotovih jela.

(2) Pravilnikom se propisuju i uslovi za sprovo|ewesamokontrole i slu`bene kontrole temperature uprevoznim sredstvima i prostorima za kratkotrajno idugotrajno skladi{tewe brzo smrznute hrane, na~inuzorkovawa i metode mjerewa temperature brzo smrznutehrane koje se koriste u svrhu slu`bene kontrole uproizvodwi i prometu brzo smrznute hrane.

^lan 2.(Svrha brzog zamrzavawa)

(1) Svrha brzog zamrzavawa jeste da se sa~uvaju va`na svojstvahrane duì period.

(2) U svim ta~kama proizvoda neophodno je posti}i u {tokra}em vremenskom roku temperaturu od -18°C ili niù.

(3) Mikrobiolo{ka aktivnost i hemijske promjene koje bimogle uticati na bezbjednost hrane smawuju se na najmawumjeru na -18°C.

^lan 3.(Definicija)

(1) Brzo smrznuta hrana namijewena za ishranu qudi (u daqwemtekstu: brzo smrznuta hrana) jeste hrana koja je bilapodvrgnuta odgovaraju}em postupku brzog zamrzavawa, snajkra}im vremenom kristalizacije u kojem je u cijelomproizvodu postignuta i odràvana temperatura od -18°C inià.

(2) Za potrebe ovog pravilnika "brzo smrznuti prehrambeniproizvodi" podrazumijevaju prehrambene proizvode kojimase trguje na na~in koji upu}uje da imaju takvekarakteristike.

(3) Sladoled i wemu sli~ni smrznuti deserti ne smatraju sebrzo smrznutom hranom u smislu ovog pravilnika.

(4) Samo proizvodi koji zadovoqavaju odredbe st. (1) i (2) ovog~lana mogu se ozna~avati u skladu sa ~lanom 9. i Aneksom I.ovog pravilnika.


^lan 4.(Kvalitet sirovina)

(1) Sirovine koje se koriste u proizvodwi brzo smrznute hranemoraju biti prirodnog porijekla, imati potreban nivosvjeìne, te moraju odgovarati propisima kojima se ure|ujezdravstvena ispravnost, higijena i trì{ni kvalitet.

(2) Priprema i postupak brzog zamrzavawa proizvoda mora seobaviti brzo, uz upotrebu prikladne tehni~ke opreme kakobi se promjena hemijskih, biohemijskih i mikrobiolo{kihsvojstava svela na minimum.

^lan 5.(Sredstva zamrzavawa)

Za brzo zamrzavawe hrane u neposrednom dodiru sa hranom,uz izuzetak svih ostalih, mogu se koristiti:

a) vazduhb) azot ic) ugqen-dioksid.

^lan 6.(Temperatura brzo smrznute hrane)

(1) Temperatura brzo smrznute hrane mora biti stabilna iodràvana u svim ta~kama proizvoda na -18°C ili niè smogu}im kratkim odstupawima, uglavnom tokom prevoza i urashladnim vitrinama u maloprodaji.

(2) Odstupawa ne smiju biti vi{a od ± 3°C pri ~emu jepotrebno po{tovati principe dobre prakse skladi{tewa iprometa.

(3) U vitrinama u maloprodaji odstupawa mogu biti do ±6°Cali se rok upotrebe smawuje u skladu sa temperaturom~uvawa.

^lan 7.(Oprema za brzo zamrzavawe)

(1) Oprema koja se koristi za brzo zamrzavawe hrane,skladi{tewe, prevoz, distribuciju i maloprodaju brzosmrznute hrane mora biti izvedena na na~in koji



obezbje|uje postizawe i odràvawe temperature brzosmrznute hrane.

(2) Ispuwavawe uslova iz stava (1) ovog ~lana redovno seprovjerava propisanim samokontrolama i slu`benimkontrolama.

(3) Subjekti u poslovawu sa hranom obavezni su da vodeevidenciju o mjerewu temperatura i predo~e je prilikomslu`bene kontrole.

^lan 8.(Na~in pakovawa)

Brzo smrznutu hranu namijewenu krajwem potro{a~uproizvo|a~ mora zapakovati ili prepakovati tako da jeza{ti}ena od fizikalnih, hemijskih i mikrobiolo{kihopasnosti.

^lan 9.(Deklarisawe)

(1) Brzo smrznuta hrana ozna~ava se u skladu sa Pravilnikom oop{tem deklarisawu ili ozna~avawu upakovane hrane("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), a hrana koja jenamijewena krajwem korisniku, restoranima, bolnicama idrugim objektima javne ishrane mora na deklaracijisadràvati i sqede}e podatke:a) pri ozna~avawu minimalne trajnosti, mora biti

naveden period u kojem brzo smrznuti prehrambeniproizvodi mogu biti pohraweni kod nabavqa~a itemperatura skladi{tewa i/ili tip opreme potrebne zaskladi{tewe;

b) tekst: "jednom odmrznuti proizvod ne smije se vi{ezamrzavati",

c) brzo smrznuto.(2) Hrana koja je uvezena iz zemaqa Evropske unije na

originalnoj deklaraciji mora nositi jednu ili vi{e oznakanavedenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog pravilnika.

(3) Oznaka brzo smrznutih prehrambenih proizvoda koji nisunamijeweni za prodaju krajwem potro{a~u ili bolnicama,restoranima, kantinama i drugim sli~nim masovnimugostiteqskim objektima treba obavezno sadràvati samosqede}e podatke:

a) naziv proizvoda dopuwen u skladu sa Aneksom I. ovogpravilnika;

b) neto koli~inu izraènu u jedinici mase;c) referencu koja omogu}ava identifikaciju serije

proizvoda;d) ime ili naziv firme i adresu proizvo|a~a ili pakera

ili prodava~a koji je osnovan unutar dràve.Podaci navedeni u stavu (3) ovog ~lana treba da budu naambalaì, spremniku ili pakovawu ili na oznacipri~vr{}enoj na to.

(4) Mjerne odredbe mogu biti detaqnije i sveobuhvatnije.(5) Ne moè se, zbog razloga koji se odnose na tehni~ke uslove

za proizvodwu, prezentaciju ili ozna~avawe, mjerama zaupotrebu zabraniti ili ograni~iti trgovawe brzosmrznutim prehrambenim proizvodom, koji je u skladu saovim pravilnikom.

^lan 10.(Uzorkovawe i metode mjerewa temperature)

(1) Pri obavqawu slu`bene kontrole postupak uzorkovawa imetode mjerewa temperature brzo smrznute hrane obavqajuse u skladu sa aneksima II. i III., koji su sastavni dio ovogpravilnika.

(2) Metode analize opisane u Aneksu III. ovog pravilnika moguse koristiti samo u slu~aju kada inspekcija ostavi razumnusumwu u nivo temperatura koje se odnose na brzo smrznutuhranu namijewenu za qudsku ishranu.

^lan 11.(Slu`bena kontrola)

(1) Za slu`benu kontrolu brzo smrznute hrane mogu sekoristiti i drugi nau~no vaqani postupci ako neograni~avaju slobodni promet brzo smrznute hrane.

(2) U slu~aju razli~itih rezultata dobijenih mjerewem tem-perature primjenom postupaka iz stava (1) ovog ~lana,rezultati dobijeni primjenom postupaka navedenih uaneksima II. i III. ovog pravilnika vaqani su.

^lan 12.(Mjerna oprema)

Prevozna sredstva, prostori za kratkotrajno i dugotrajnoskladi{tewe brzo smrznute hrane, moraju biti opremqeniodgovaraju}om mjernom opremom, koja redovno u jednakimvremenskim razmacima biqeì temperaturu zraka kojoj jepodvrgnuta brzo smrznuta hrana.

^lan 13.(Samokontrola temperature)

(1) Mjerna oprema iz ~lana 12. ovog pravilnika koja se koristiza samokontrolu temperature brzo smrznute hrane morabiti umjerena i u skladu sa normama BAS EN ISO 12830,BAS EN ISO 13485 i BAS EN ISO 13486.

(2) Subjekti u poslovawu sa hranom obavezni su da vodedokumentaciju koja omogu}ava provjeru uskla|enosti mjerneopreme u skladu sa stavom (1) ovog ~lana.

(3) Subjekti u poslovawu sa hranom obavezni su da ~uvajudokumentaciju o samokontroli temperature najmawe godinudana ili duè zavisno od roka trajawa brzo smrznute hrane.

^lan 14.(Samokontrola temperature u distribuciji, rashladnim

vitrinama i rashladnim komorama mawim od 10m3 )(1) Iznimno, odredbe ~l. 12. i 13. ovog pravilnika ne primje-

wuju se na prevozna sredstva u distribuciji, te za rashladnevitrine u maloprodaji i rashladne komore mawe od 10 m3.Samokontrola temperature u rashladnim vitrinama umaloprodaji i rashladnim komorama mawim od 10 m3 obavqase pomo}u barem jednog vidqivog termometra. Temperaturase biqeì najmawe dva puta dnevno. Zapisi se ~uvajunajmawe godinu dana ili duè zavisno od roka upotrebebrzo smrznute hrane.

(2) Kada se u maloprodaji koriste otvorene rashladne vitrine,popuwenost hranom mora biti jasno ozna~ena i termometarmora pokazivati temperaturu na strani povrata zraka uvisini takve oznake.


^lan 15.(Prelazne i zavr{ne odredbe)

(1) Pravna i fizi~ka lica koja obavqaju proizvodwu i prometbrzo smrznute hrane obavezna su da usklade svoje poslovawesa odredbama ovog pravilnika u roku 18 mjeseci od danawegovog stupawa na snagu.

(2) Subjekti u poslovawu sa hranom ~ija mjerna oprema nije uskladu sa odredbama ~l. 13. i 14. ovog pravilnika, apostavqena je prije dana wegovog stupawa na snagu,obavezni su da je usklade u roku od 24 mjeseca od danastupawa na snagu ovog pravilnika.




Sarajevo


ANEKS I.

Oznake koje mora sadràvati originalna deklaracija brzosmrznute hrane koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu na stranimjezicima su:engleski: "quick-frozen"danski: "dybfrossen"francuski: "surgélé"gr~ki: "vaqeias kaapszxis tacheias zperkatepszgena"

italijanski: "surgelat"wema~ki: "tiefgefroren" ili "Tiefkuehlkosf'ili "tiefgekuehtl"ili "gefrostet"holandski: "diepvries"portugalski: "ultracongelado"{panski; "ultracongelado" ili "congelado rapidamente"finski: "pakastettu"{vedski: "djupfryst"~e{ki: "hluboce zmrazené nebo hluboce zmrazená nebohluboce zmrazeny"estonski: "sügavkülmutatud or külmutatud"latvijski: "ãtri sasaldéts"litvanski: "greitai u`{aldvti"ma|arski: "gyorsfagyasztott"malte{ki: "iffriàt"poqski: "produkt gleboko mroòny"slovenski: "hitro zamrznjen"slova~ki: "hlbokozmrazene"bugarski: "bqrzo zamrazena"rumunski: "congelare rapidã"

ANEKS II.

POSTUPAK UZIMAWA UZORAKA BRZO SMRZNUTEHRANE NAMIJEWENE ZA QUDSKU ISHRANU

Izbor ambala`nih jedinica ili pakovawa za slu`benu

kontrolu

Vrsta i koli~ina izabranih paketa mora biti takva dawihova temperatura zastupa najtoplije ta~ke pregledanepo{iqke.1.1. Hladwa~e

Uzorke treba uzeti na nekoliko kriti~nih ta~aka uhladwa~i, npr. oko vrata (gorwi i dowi nivo), oko sredinehladwa~e (gorweg i doweg nivoa) i oko mjesta gdje se zrakvra}a iz rashladne jedinice. Potrebno je uzeti u obzirvrijeme ~uvawa svakog proizvoda zbog stabilizacije tem-perature.

1.2. Prevoza) Uzorkovawe tokom transporta.

Uzorke je potrebno uzeti sa vrha i sa dna po{iqke poredivice svakih vrata, ili para vrata.

b) Uzorkovawe tokom istovara.Odabrati ~etiri uzorka iz sqede}ih kriti~nih ta~aka:- vrha i dna po{iqke uz rub, na mjestu gdje se

otvaraju vrata,- vrha zadweg ugla (kraja) po{iqke (na ta~ki koja je

najudaqenija od rashladne jedinice),- sredine po{iqke,- sredine predwe povr{ine po{iqke ({to bliè

rashladnoj jedinici),- gorwih i dowih uglova predwe povr{ine po{iqke

({to je mogu}e bliè mjestu povratka vazduha izrashladne jedinice).

1.3. Maloprodajne vitrineUzorak za testirawe treba da bude izabran iz svake od trilokacije koje predstavqaju najtoplije ta~ke unutarmaloprodajne vitrine.

ANEKS III.

METODE MJEREWA TEMPERATURE BRZO SMRZNUTEHRANE NAMIJEWENE ZA QUDSKU ISHRANU

1. Op{ti uslovi1.1. Temperatura u smislu ovog pravilnika zna~i temperaturu

izmjerenu na odre|enom mjestu sa dijelom mjernoginstrumenta ili ure|aja osjetqivog na temperaturu. Uskladu sa ovim pravilnikom potrebno je temperaturu,nakon toplotne stabilizacije u cijelom proizvodu sve

vrijeme odràvati na -18°C ili hladnije, sa mogu}imkratkim otklonima prema toplijem.Mjerewe temperature brzo smrznute hrane predstavqaprecizno zapisivawe temperature izabranog uzorka, uzetogu skladu s Aneksom II. ovog pravilnika pomo}u odgovaraju}emjerne opreme.

1.2. Ure|aji koji se koriste za mjerewe.a) Termometar,b) Instrumenti koji prodiru u proizvod su: o{tri metalni

instrumenti kao bu{ilica za led, ru~no bu{ilica ilisvrdlo koji se lako ~iste.

1.3. Op{ta specifikacija instrumenata za mjerewe tempera-ture.Instrumenti za mjerewe temperatura treba da imajusqede}e specifikacije:a) odzivno vrijeme mora u tri minute dosti}i 90% razlike

izme|u po~etnog i kona~nog o~itawa,

b) preciznost instrumenata mora biti ± 0,5°C u rasponumjerewa najmawe -20°C do +30°C,

c) odstupawe u mjerewima ne smije biti ve}a od 0,3°C zavrijeme rada pri temperaturi prostora od -20°C do+30°C,

d) skala instrumenta mora biti podijeqena na raspone od0,1°C,

e) preciznost instrumenta treba provjeravati u jednakimintervalima s obzirom na tehni~ke osobine mjernoginstrumenta i na~ina wegove upotrebe,

f) instrument mora biti ba`daren {to se potvr|ujecertifikatom,

g) temperaturna sonda treba da bude jednostavna za~i{}ewe,

h) temperaturno osjetqivi dijelovi mjernog ure|ajamoraju biti oblikovani tako da omogu}avaju dobartermi~ki dodir sa proizvodom,

i) za{tita od neèqenog uticaja od mogu}e kondenzacijevlage.

2. Postupak mjerewa2.1. Prethodno hla|ewe instrumenta

Sonda za mjerewe temperature i instrument za prodirawe usmrznuti proizvod moraju biti ohla|eni prije mjerewa tem-perature proizvoda.Primjenom metode za prethodno hla|ewe mora seobezbijediti da oba instrumenta (sonda i instrument) buduizjedna~ena sa temperaturom proizvoda koliko god jemogu}e.

2.2. Priprema uzoraka za mjerewe temperatureAko sonda za mjerewe temperature nije namijewena zaprodirawe u brzo smrznuti proizvod, potrebno je pomo}uprethodno ohla|enog instrumenta za prodirawe napravitiotvor u koji se stavi sonda. Promjer otvora mora tijesnoprijawati uz promjer sonde, a dubina zavisi od vrsteproizvoda.

2.3. Mjerewe temperature proizvodaPripremu uzorka i mjerewe wegove temperature trebaobaviti dok je uzorak u odabranom hladnom prostoru.Mjerewe se obavqa na sqede}i na~in:a) gdje to dozvoqavaju dimenzije proizvoda, stavi se

unaprijed ohla|ena sonda u dubinu od 2,5 mm od povr{ineproizvoda,

b) ako mjerewe po prethodnoj ta~ki nije mogu}e, sondutreba staviti minimalno na dubinu koja iznosi 3 do 4puta promjera sonde ra~unaju}i od povr{ine proizvoda,

c) odre|ene uzorke hrane zbog wene veli~ine ili sastava(npr. zeleni gra{ak) nije mogu}e bu{iti da bi seutvrdila unutra{wa temperatura. U takvimslu~ajevima potrebno je odrediti unutra{wutemperaturu ambala`ne jedinice tako da se u staviprimjereno {iqata unaprijed ohla|ena sonda u sredinu



ambala`ne jedinice i izmjeri temperatura u dodiru sahranom.

d) temperatura se o~ita kad dosegne stalnu vrijednost.

Na osnovu ~lana 16. i 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}uministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}eministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zasigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadle`nimorganima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 144.sjednici odrànoj 24. februara 2011 .godine, donijelo je

PRAVILNIK

O BRZO SMRZNUTOJ HRANI ZA ISHRANU LJUDI


^lan l.(Predmet)

(1) Pravilnikom o brzo smrznutoj hrani za ishranu ljudi (udaljnjem tekstu:Pravilnik) propisuju se uslovi koje moraispunjavati brzo smrznuta hrana tokom postupkazamrzavanja, skladi{tenja, prijevoza, ~uvanja u rashladnimvitrinama u maloprodaji, namijenjena krajnjim potro{a~ima,restoranima, bolnicama i drugim objektima javne ishraneuklju~uju}i i hranu koja }e biti dalje prera|ena iupotrijebljena za pripremu gotovih jela.

(2) Pravilnikom se propisuju i uslovi za provo|enjesamokontrole i slu`bene kontrole temperature u prijevoznimsredstvima i prostorima za kratkotrajno i dugotrajnoskladi{tenje brzo smrznute hrane, na~in uzorkovanja imetode mjerenja temperature brzo smrznute hrane koje sekoriste u svrhu slu`bene kontrole u proizvodnji i prometubrzo smrznute hrane.

^lan 2.(Svrha brzog zamrzavanja)

(1) Svrha brzog zamrzavanja jeste da se sa~uvaju va`na svojstvahrane duì period.

(2) U svim ta~kama proizvoda neophodno je posti}i u {tokra}em vremenskom roku temperaturu od -18�C ili niù.

(3) Mikrobiolo{ka aktivnost i hemijske promjene koje bi mogleuticati na sigurnost hrane smanjuju se na najmanju mjeru na-18°C.

^lan 3.(Definicija)

(1) Brzo smrznuta hrana namijenjena za ishranu ljudi (udaljnjem tekstu: brzo smrznuta hrana) jeste hrana koja je bilapodvrgnuta odgovaraju}em postupku brzog zamrzavanja, snajkra}im vremenom kristalizacije u kojem je u cijelomproizvodu postignuta i odràvana temperatura od -18�C inià.

(2) Za potrebe ovog pravilnika "brzo smrznuti prehrambeniproizvodi" podrazumijevaju prehrambene proizvode kojimase trguje na na~in koji upu}uje da imaju takve karakteristike.

(3) Sladoled i njemu sli~ni smrznuti deserti ne smatraju se brzosmrznutom hranom u smislu ovog pravilnika.

(4) Samo proizvodi koji zadovoljavaju odredbe st. (1) i (2) ovog~lana mogu se ozna~avati u skladu s ~lanom 9. i Aneksom I.ovog pravilnika.


^lan 4.(Kvalitet sirovina)

(1) Sirovine koje se koriste u proizvodnji brzo smrznute hranemoraju biti prirodnog porijekla, imati potreban nivo svjeìne,te moraju odgovarati propisima kojima se uredujezdravstvena ispravnost, higijena i trì{ni kvalitet.

(2) Priprema i postupak brzog zamrzavanja proizvoda mora seobaviti brzo, uz upotrebu prikladne tehni~ke opreme kako bise promjena hemijskih, biohemijskih i mikrobiolo{kihsvojstava svela na minimum.

^lan 5.(Sredstva zamrzavanja)

Za brzo zamrzavanje hrane u neposrednom dodiru s hranom,uz izuzetak svih ostalih, mogu se koristiti:

a) zrak,b) du{ik ic) ugljendioksid.

^lan 6.(Temperatura brzo smrznute hrane)

(1) Temperatura brzo smrznute hrane mora biti stabilna iodràvana u svim ta~kama proizvoda na -18�C ili niè smogu}im kratkim odstupanjima, uglavnom tokom prijevozai u rashladnim vitrinama u maloprodaji.

(2) Odstupanja ne smiju biti ve}a od ±3�C pri ~emu je potrebnopo{tivati na~ela dobre prakse skladi{tenja i prometa.

(3) U vitrinama u maloprodaji odstupanja mogu biti do ±6�C alise rok upotrebe skra}uje u skladu s temperaturom ~uvanja.

^lan 7.(Oprema za brzo smrzavanje)

(1) Oprema koja se koristi za brzo zamrzavanje hrane,skladi{tenje, prijevoz, distribuciju i maloprodaju brzosmrznute hrane mora biti izvedena na na~in koji osiguravapostizanje i odràvanje temperature brzo smrznute hrane.

(2) Ispunjavanje uslova iz stava (1) ovog ~lana redovno seprovjerava propisanim samokontrolama i slu`benimkontrolama.

(3) Subjekti u poslovanju s hranom obavezni su da vodeevidenciju o mjerenju temperatura te da je predo~e prislu`benoj kontroli.

^lan 8.(Na~in pakovanja)

Brzo smrznutu hranu namijenjenu krajnjem potro{a~uproizvo|a~ mora zapakovati ili prepakovati tako da je za{ti}enaod fizikalnih, hemijskih i mikrobiolo{kih opasnosti.

^lan 9.(Deklariranje)

(1) Brzo smrznuta hrana ozna~ava se u skladu s Pravilnikom oop}em deklariranju ili ozna~avanju upakovane hrane("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), a hrana koja jenamijenjena krajnjem korisniku, restoranima, bolnicama idrugim objektima javne ishrane mora na deklaracijisadràvati i sljede}e podatke:a) pri ozna~avanju minimalne trajnosti, mora biti naveden

period u kojem brzo smrznuti prehrambeni proizvodimogu biti pohranjeni kod nabavlja~a i temperaturaskladi{tenja i/ili tip opreme potrebne za skladi{tenje;

b) tekst: "jednom odmrznuti proizvod ne smije se vi{ezamrzavati",

c) brzo smrznuto.(2) Hrana koja je uvezena iz zemalja Evropske unije na

originalnoj deklaraciji mora nositi jednu ili vi{e oznakanavedenih u Aneksu I., koji je sastavni dio ovog pravilnika.

(3) Oznaka brzo smrznutih prehrambenih proizvoda koji nisunamijenjeni za prodaju krajnjem potro{a~u ili bolnicama,restoranima, kantinama i drugim sli~nim masovnimugostiteljskim objektima treba obavezno sadràvati samosljede}e podatke:a) naziv proizvoda dopunjen u skladu s Aneksom I. ovog

pravilnika;b) neto koli~inu izraènu u jedinici mase;c) referencu koja omogu}ava identifikaciju serije proizvoda;d) ime ili naziv firme i adresu proizvo|a~a ili pakera ili

prodava~a koji je osnovan unutar dràve.

Podaci navedeni u stavu (3) treba da budu na ambalaì,spremniku ili pakovanju ili na oznaci pri~vr{}enoj na to.(4) Mjerne odredbe mogu biti detaljnije i sveobuhvatnije.(5) Ne moè se, zbog razloga koji se odnose na tehni~ke uslove

za proizvodnju, prezentaciju ili ozna~avanje, mjerama zaupotrebu zabraniti ili ograni~iti trgovanje brzo smrznutimprehrambenim proizvodom, koji je u skladu s ovimpravilnikom.

^lan 10.(Uzorkovanje i metode mjerenja temperature)

(1) Pri obavljanju slu`bene kontrole postupak uzorkovanja imetode mjerenja temperature brzo smrznute hrane obavljajuse u skladu s aneksima II. i III., koji su sastavni dio ovogpravilnika.

(2) Metode analize opisane u Aneksu III. ovog pravilnika moguse koristiti samo u slu~aju kada inspekcija ostavi razumnusumnju u nivo temperatura koje se odnose na brzo smrznutuhranu namijenjenu za ljudsku ishranu.


(1) Za slu`benu kontrolu brzo smrznute hrane mogu se koristiti idrugi nau~no valjani postupci ako ne ograni~avaju slobodnipromet brzo smrznute hrane.

(2) U slu~aju razli~itih rezultata dobivenih mjerenjem tempera-ture primjenom postupaka iz stava (1) ovog ~lana, rezultatidobiveni upotrebom postupaka navedenih u aneksima II. iIII. ovog pravilnika valjani su.

^lan 12.(Mjerna oprema)

Prijevozna sredstva, prostori za kratkotrajno i dugotrajnoskladi{tenje brzo smrznute hrane, moraju biti opremljeniodgovaraju}om mjernom opremom, koja redovno u jednakimvremenskim razmacima biljeì temperaturu zraka kojoj jepodvrgnuta brzo smrznuta hrana.

^lan 13.(Samokontrola temperature)

(1) Mjerna oprema iz ~lana 12. ovog pravilnika koja se koristiza samokontrolu temperature brzo smrznute hrane mora bitiumjerena i uskla|ena s normama BAS EN ISO 12830, BASEN ISO 13485 i BAS EN ISO 13486.

(2) Subjekti u poslovanju s hranom obavezni su voditidokumentaciju koja omogu}ava provjeru uskla|enostimjerne opreme u skladu sa stavom (1) ovog ~lana.

(3) Subjekti u poslovanju s hranom obavezni su ~uvatidokumentaciju o samokontroli temperature najmanje godinudana ili duè zavisno od roka trajanja brzo smrznute hrane.

^lan 14.(Samokontrola temperature u distribuciji, rashladnim vitrinama

i rashladnim komorama manjim od l0m )(1) Izuzetno, odredbe ~l. 12. i 13. ovog pravilnika ne

primjenjuju se na prijevozna sredstva u distribuciji, te zarashladne vitrine u maloprodaji i rashladne komore manje od10 m3. Samokontrola temperature u rashladnim vitrinama umaloprodaji i rashladnim komorama manjim od 10 m3obavlja se pomo}u barem jednog vidljivog termometra.Temperatura se biljeì najmanje dva puta dnevno. Zapisi se~uvaju najmanje godinu dana ili duè zavisno od rokaupotrebe brzo smrznute hrane.

(2) Kada se u maloprodaji koriste otvorene rashladne vitrine,popunjenost hranom mora biti jasno ozna~ena i termometarmora pokazivati temperaturu na strani povrata zraka u visinitakve oznake.


^lan 15.(Prijelazne i zavr{ne odredbe)

(1) Pravna i fizi~ka lica koja obavljaju proizvodnju i prometbrzo smrznute hrane obavezne su uskladiti svoje poslovanje

s odredbama ovog pravilnika u roku 18 mjeseci od danastupanja na snagu ovog pravilnika.

(2) Subjekti u poslovanju s hranom ~ija mjerna oprema nije uskladu s odredbama ~l. 13. i 14. ovog pravilnika, apostavljena je prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika,obavezni su je uskladiti u roku od 24 mjeseca od danastupanja na snagu ovog pravilnika.




Sarajevo



ANEKS I.

Oznake koje mora sadràvati originalna deklaracija brzosmrznute hrane koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu na stranimjezicima su:engleski: "quick-frozen"danski: "dybfrossen"francuski: "surgélé"gr~ki: "vaqeias kaapszxis tacheias zperkatepszgena"italijanski: "surgelat"njema~ki: "tiefgefroren" ili "Tiefkuehlkosf'ili "tiefgekuehtl"ili "gefrostet"holandski: "diepvries"portugalski: "ultracongelado"{panski; "ultracongelado" ili "congelado rapidamente"finski: "pakastettu"{vedski: "djupfryst"~e{ki: "hluboce zmrazené nebo hluboce zmrazená nebohluboce zmrazen "estonski: "sügavkülmutatud or külmutatud"latvijski: "átri sasaldéts"litvanski: "greitai u`{aldvti"ma|arski: "gyorsfagyasztott"malte{ki: "iffriàt"poljski: "produkt glçboko mroòny"slovenski: "hitro zamrznjen"slova~ki: "hlbokozmrazene"bugarski: "bqrzo zamrazena"rumunski: "congelare rapidã"

ANEKS II.

POSTUPAK UZIMANJA UZORAKA BRZO SMRZNUTEHRANE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU ISHRANU

Izbor ambala`nih jedinica ili pakovanja za slu`benukontrolu

Vrsta i koli~ina izabranih paketa mora biti takva da njihovatemperatura zastupa najtoplije ta~ke pregledane po{iljke.1.1.Hladnja~e

Uzorke treba uzeti na nekoliko kriti~nih ta~aka u hladnja~i,npr. oko vrata (gornji i donji nivo), oko sredine hladnja~e(gornjeg i donjeg nivoa) i oko mjesta gdje se zrak vra}a izrashladne jedinice. Potrebno je uzeti u obzir vrijeme ~uvanjasvakog proizvoda zbog stabilizacije temperature.

1.2.Prijevoza) Uzorkovanje tokom transporta.Uzorke je potrebno uzeti s vrha i s dna po{iljke pored ruba

svakih vrata, ili para vrata.b) Uzorkovanje tokom istovara.Odabrati ~etiri uzorka iz sljede}ih kriti~nih ta~aka:

- vrha i dna po{iljke uz rub, na mjestu gdje se otvarajuvrata,

- vrha zadnjeg ugla (kraja) po{iljke (na ta~ki koja jenajudaljenija od rashladne jedinice),

- sredine po{iljke,



- sredine prednje povr{ine po{iljke ({to blièrashladnoj jedinici),

- gornjih i donjih uglova prednje povr{ine po{iljke({to je bliè mogu}e mjestu povratka zraka izrashladne jedinice).

1.3.Maloprodajne vitrineUzorak za testiranje treba biti izabran iz svake od tri lokacijekoje predstavljaju najtoplije ta~ke unutar maloprodajnevitrine.

ANEKS III.

METODE MJERENJA TEMPERATURE BRZO SMRZNUTEHRANE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU ISHRANU

1. Op}i uslovi1.1.Temperatura u smislu ovog pravilnika zna~i temperaturu

izmjerenu na odre|enom mjestu s dijelom mjernoginstrumenta ili ure|aja osjetljivog na temperaturu. U skladu sovim pravilnikom potrebno je temperaturu, nakon toplotnestabilizacije u cijelom proizvodu sve vrijeme odràvati na-18�C ili hladnije, s mogu}im kratkim otklonima prematoplijem.Mjerenje temperature brzo smrznute hrane predstavljaprecizno zapisivanje temperature izabranog uzorka, uzetog uskladu s Aneksom II. ovog pravilnika pomo}u odgovaraju}emjerne opreme.

1.2.Ure|aji koji se koriste za mjerenje.a) Termometar,b) Instrumenti koji prodiru u proizvod su: o{tri metalni

instrumenti kao bu{ilica za led, ru~no bu{ilica ili svrdlokoji se lako ~iste.

1.3.Op}a specifikacija instrumenata za mjerenje temperature.Instrumenti za mjerenje temperatura treba da imaju sljede}especifikacije:a) odzivno vrijeme mora u tri minute dosti}i 90% razlike

izme|u po~etnog i kona~nog o~itovanja,b) preciznost instrumenata mora biti ± 0,5�C u rasponu

mjerenja najmanje -20�C do +30�C,c) odstupanje u mjerenjima ne smije biti ve}a od 0,3�C za

vrijeme rada pri temperaturi prostora od -20�C do +30�C,d) skala instrumenta mora biti podijeljena na raspone od

0,1�C,e) preciznost instrumenta treba provjeravati u jednakim

intervalima s obzirom na tehni~ke osobine mjernoginstrumenta i na~ina njegove upotrebe,

f) instrument mora biti ba`daren {to se potvr|ujecertifikatom,

g) temperaturna sonda treba biti j ednostavna za ~i{}enj e,h) temperaturno osjetljivi dijelovi mjernog ure|aja moraju

biti oblikovani tako da omogu}avaju dobar termi~ki dodirs proizvodom,

i) za{tita od neèljenog uticaja od mogu}e kondenzacijevlage.

2. Postupak mjerenja2.1.Prethodno hla|enje instrumenta

Sonda za mjerenje temperature i instrument za prodiranje usmrznuti proizvod moraju biti ohla|eni prije mjerenja tem-perature proizvoda.Primjenom metode za prethodno hla|enje mora se osiguratida oba instrumenta (sonda i instrument) budu izjedna~ena stemperaturom proizvoda koliko god je mogu}e.

2.2.Priprema uzoraka za mjerenje temperatureAko sonda za mjerenje temperature nije namijenjena zaprodiranje u brzo smrznuti proizvod, potrebno je pomo}uprethodno ohla|enog instrumenta za prodiranje napravitiotvor u koji se stavi sonda. Promjer otvora mora tijesnoprilijegati uz promjer sonde, a dubina zavisi od vrsteproizvoda.

2.3.Mjerenje temperature proizvodaPripremu uzorka i mjerenje njegove temperature trebaobaviti dok je uzorak u odabranom hladnom prostoru.

Mjerenje se obavlja na sljede}i na~in:a) gdje to dozvoljavaju dimenzije proizvoda, stavi se

unaprijed ohla|ena sonda u dubinu od 2,5 mm odpovr{ine proizvoda,

b) ako mjerenje po prethodnoj ta~ki nije mogu}e, sondutreba staviti minimalno na dubinu koja iznosi 3 do 4 putapromjera sonde ra~unaju}i od povr{ine proizvoda,

c) odre|ene uzorke hrane zbog njene veli~ine ili sastava(npr. zeleni gra{ak) nije mogu}e bu{iti da bi se utvrdilaunutra{nja temperatura. U takvim slu~ajevima potrebno jeodrediti unutra{nju temperaturu ambala`ne jedinice takoda se u nju stavi primjereno {iljata unaprijed ohla|enasonda u sredinu ambala`ne jedinice i izmjeri temperaturau dodiru s hranom.

d) temperatura se o~ita kad dosegne stalnu vrijednost.

Na temelju ~l. 16. i 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lanka 17. Zakona oVije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}eministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zasigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadle`nimtijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 144.sjednici odrànoj 24. velja~e 2011. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O BRZO SMRZNUTOJ HRANI ZA PREHRANU LJUDI


^lanak 1.(Predmet)

(1) Pravilnikom o brzo smrznutoj hrani za prehranu ljudi (udaljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se uvjeti koje moraispunjavati brzo smrznuta hrana tijekom postupkazamrzavanja, skladi{tenja, prijevoza, ~uvanja u rashladnimvitrinama u maloprodaji, namijenjena krajnjim potro{a~ima,restoranima, bolnicama i drugim objektima javne prehrane,uklju~uju}i i hranu koja }e biti dalje prera|ena i uporabljenaza pripremu gotovih jela.

(2) Pravilnikom se propisuju i uvjeti za provo|enjesamokontrole i slu`bene kontrole temperature u prijevoznimsredstvima i prostorima za kratkotrajno i dugotrajnoskladi{tenje brzo smrznute hrane, na~in uzorkovanja imetode mjerenja temperature brzo smrznute hrane koje sekoriste u svrhu slu`bene kontrole u proizvodnji i prometubrzo smrznute hrane.

^lanak 2.(Svrha brzog zamrzavanja)

(1) Svrha brzog zamrzavanja jest sa~uvati bitna svojstva hranedulje razdoblje.

(2) U svim to~kama proizvoda nu`no je posti}i, u {to kra}emvremenskom roku, temperaturu od-18°C ili niù.

(3) Mikrobiolo{ka aktivnost i kemijske promjene koje bi mogleutjecati na sigurnost hrane smanjuju se na najmanju mjeru na-18°C.

^lanak 3.(Definicija)

(1) Brzo smrznuta hrana namijenjena za prehranu ljudi (udaljnjem tekstu: brzo smrznuta hrana) jest hrana koja je bilapodvrgnuta odgovaraju}em postupku brzog zamrzavanja, snajkra}im vremenom kristalizacije u kojem je u cijelomproizvodu postignuta i odràvana temperatura od -18°C iniè.

(2) Za potrebe ovoga pravilnika, "brzo smrznuti prehrambeniproizvodi" podrazumijevaju prehrambene proizvode kojimase trguje na na~in koji upu}uje da imaju takva svojstva.

(3) Sladoled i njemu sli~ni smrznuti deserti ne smatraju se brzosmrznutom hranom u smislu ovoga pravilnika.

(4) Samo proizvodi koji odgovaraju odredbama st. (1) i (2)ovoga ~lanka mogu se ozna~avati u skladu s ~lankom 9. iAneksom I. ovoga pravilnika.


^lanak 4.(Kakvo}a sirovina)

(1) Sirovine koje se rabe u proizvodnji brzo smrznute hranemoraju biti prirodnog podrijetla, imati potrebnu razinusvjeìne, te moraju odgovarati propisima kojima se ure|ujuzdravstvena ispravnost, higijena i trì{na kvaliteta.

(2) Priprema i postupak brzog zamrzavanja proizvoda mora seobaviti ùrno, uz uporabu prikladne tehni~ke opreme kako bise promjena kemijskih, biokemijskih i mikrobiolo{kihsvojstava svela na minimum.

^lanak 5.(Sredstva zamrzavanja)

Za brzo zamrzavanje hrane u neposrednom dodiru s hranom,uz iznimku svih ostalih, mogu se rabiti:

a) zrak,b) du{ik ic) uglji~ni dioksid.

^lanak 6.(Temperatura brzo smrznute hrane)

(1) Temperatura brzo smrznute hrane mora biti postojana iodràvana u svim to~kama proizvoda na -18�C ili niè, smogu}im kratkim odstupanjima uglavnom tijekom prijevozai u rashladnim vitrinama u maloprodaji.

(2) Odstupanja ne smiju biti vi{a od ±3�C, pri ~emu je potrebnopo{tivati na~ela dobre prakse skladi{tenja i prometa.

(3) U vitrinama u maloprodaji odstupanja mogu biti do ±6�C, alise rok uporabe smanjuje sukladno temperaturi ~uvanja.

^lanak 7.(Oprema za brzo zamrzavanje)

(1) Oprema koja se koristi za brzo zamrzavanje hrane,skladi{tenje, prijevoz, distribuciju i maloprodaju brzosmrznute hrane mora biti izvedena na na~in koji osiguravapostizanje i odràvanje temperature brzo smrznute hrane.

(2) Ispunjavanje uvjeta iz stavka (1) ovoga ~lanka redovito seprovjerava propisanim samokontrolama i slu`benimkontrolama.

(3) Subjekti u poslovanju s hranom obvezni su voditi evidencijuo mjerenju temperatura i predo~iti je pri slu`benoj kontroli.

^lanak 8(Na~in pakiranja)

Brzo smrznutu hranu namijenjenu krajnjem potro{a~uproizvo|a~ mora zapakirati ili prepakirati tako da je za{ti}ena odfizikalnih, kemijskih i mikrobiolo{kih opasnosti.

^lanak 9.(Deklariranje)

(1) Brzo smrznuta hrana ozna~ava se sukladno Pravilniku oop}em deklariranju ili ozna~avanju upakirane hrane("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), a hrana koja jenamijenjena krajnjem korisniku, restoranima, bolnicama idrugim objektima javne prehrane mora na deklaracijisadràvati i sljede}e podatke:a) pri ozna~avanju minimalnog roka uporabe mora biti

navedeno razdoblje u kojemu brzo smrznuti prehrambeniproizvodi mogu biti pohranjeni kod nabavlja~a itemperatura skladi{tenja i/ili tip opreme potrebne zaskladi{tenje;

b) tekst: "Jednom odmrznuti proizvod ne smije se vi{ezamrzavati",

c) brzo smrznuto.(2) Hrana koja je uvezena iz zemalja Europske unije na

originalnoj deklaraciji mora nositi jednu ili vi{e oznakanavedenih u Aneksu I. koji je sastavni dio ovoga pravilnika.

(3) Oznaka brzo smrznutih prehrambenih proizvoda koji nisunamijenjeni prodaji krajnjem potro{a~u ili bolnicama,restoranima, kantinama i drugim sli~nim masovnimugostiteljskim objektima obvezno treba sadràvati samosljede}e podatke:a) naziv proizvoda dopunjen sukladno Aneksu I. ovoga

pravilnika;b) neto koli~inu izraènu u jedinici za masu;c) referenciju koja omogu}ava identifikaciju serije

proizvoda;d) ime ili naziv tvrtke i adresu proizvo|a~a ili pakera ili

prodavatelja osnovanog unutar dràve.Podaci iz stavka (3) trebaju biti na ambalaì, spremniku ilipakiranju ili na oznaci koja je za njih pri~vr{}ena.

(4) Odredbe o mjerenjima mogu biti detaljnije i sveobuhvatnije.(5) Ne moè se zabraniti ili ograni~iti promet brzo smrznutim

prehrambenim proizvodom koji je sukladan ovomepravilniku, mjerama za njegovu uporabu iz razloga koji seodnose na tehni~ke uvjete za proizvodnju, prezentaciju iliozna~avanje.

^lanak 10.(Uzorkovanje i metode mjerenja temperature)

(1) Prilikom obavljanja slu`bene kontrole, postupakuzorkovanja i metode mjerenja temperature brzo smrznutehrane provode se sukladno aneksima II. i III. koji su sastavnidio ovoga pravilnika.

(2) Metode analize opisane u Aneksu III. ovoga pravilnikamogu se koristiti samo u slu~aju kada inspekcija izrazirazumnu sumnju na razinu temperatura koje se odnose nabrzo smrznutu hranu namijenjenu za prehranu ljudi.

^lanak 11.(Slu`bena kontrola)

(1) Za slu`benu kontrolu brzo smrznute hrane mogu seprimijeniti i drugi znanstveno valjani postupci ako oni neograni~avaju slobodni promet brzo smrznute hrane.

(2) U slu~aju razli~itih rezultata dobivenih mjerenjem tempera-ture primjenom postupaka iz stavka (1) ovoga ~lanka,rezultati dobiveni primjenom postupaka navedenih uaneksima II. i III. ovoga pravilnika valjani su.

^lanak 12.(Mjerna oprema)

Prijevozna sredstva, prostori za kratkotrajno i dugotrajnoskladi{tenje brzo smrznute hrane moraju biti opremljeniodgovaraju}om mjernom opremom, koja redovito, u jednakimvremenskim razmacima, biljeì temperaturu zraka kojoj jepodvrgnuta brzo smrznuta hrana.

^lanak 13.(Samokontrola temperature)

(1) Mjerna oprema iz ~lanka 12. ovoga pravilnika koja se rabi zasamokontrolu temperature brzo smrznute hrane mora bitiumjerena i sukladna normama BAS EN ISO 12830, BASEN ISO 13485 i BAS EN ISO 13486.

(2) Subjekti u poslovanju s hranom obvezni su voditidokumentaciju koja omogu}ava provjeru sukladnosti mjerneopreme, sukladno stavku (1) ovoga ~lanka.

(3) Subjekti u poslovanju s hranom obvezni su ~uvatidokumentaciju o samokontroli temperature najmanje godinudana ili dulje, ovisno o roku uporabe brzo smrznute hrane.

^lanak 14.(Samokontrola temperature u distribuciji, rashladnim vitrinama

i rashladnim komorama manjim od 10m3)(1) Iznimno, odredbe ~l. 12. i 13. ovoga Pravilnika ne primje-

njuju se na prijevozna sredstva u distribuciji te na rashladnevitrine u maloprodaji i rashladne komore manje od 10 m.Samokontrola temperature u rashladnim vitrinama umaloprodaji i rashladnim komorama manjim od 10 m3obavlja se pomo}u barem jednog vidljivog termometra.Temperatura se biljeì najmanje dva puta dnevno. Zapisi se



~uvaju najmanje godinu dana ili dulje, ovisno o rokuuporabe brzo smrznute hrane.

(2) Kada se u maloprodaji koriste otvorene rashladne vitrine,popunjenost hranom mora biti jasno ozna~ena i termometarmora pokazivati temperaturu na strani na kojoj se zrak vra}a,u visini takve oznake.


^lanak 15.(Prijelazne i zavr{ne odredbe)

(1) Pravne i fizi~ke osobe koje obavljaju proizvodnju i prometbrzo smrznute hrane obvezne su uskladiti svoje poslovanje sodredbama ovoga Pravilnika u roku od 18 mjeseci od danastupanja na snagu ovoga pravilnika.

(2) Subjekti u poslovanju s hranom ~ija mjerna oprema nijesukladna s odredbama ~l.. 13. i 14. ovoga pravilnika, apostavljena je prije dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika,obvezni su tu opremu uskladiti u roku od 24 mjeseca oddana stupanja na snagu ovoga pravilnika.




Sarajevo



ANEKS I.

Oznake koje mora sadràvati originalna deklaracija brzosmrznute hrane koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu na stranimjezicima su:engleski: "quick-frozen"danski: "dybfrossen" ifrancuski: "surgélé"gr~ki: "vaqeias kaapszxis tacheias zperkatepszgena"talijanski: "surgelat"njema~ki: "tiefgefroren" ili "Tiefkuehlkosf'ili "tiefgekuehtl"ili "gefrostet"nizozemski: "diepvries"portugalski: "ultracongelado"{panjolski; "ultracongelado" ili "congelado rapidamente"finski: "pakastettu"{vedski: "djupfrvst"~e{ki: "hluboce zmrazené nebo hluboce zmrazená nebohluboce zmrazen "estonski: "sügavkülmutatud or külmutatud"latvijski: "ãtri sasaldéts"litavski: "greitai u`{aldyti"ma|arski: "gyorsfagyasztott"malte{ki: "iffriàt"poljski: "produkt glçboko mroòny"slovenski: "hitro zamrznjen"slova~ki: "hlbokozmrazene"bugarski: "" bqrzo zamrazena"rumunjski: "congelare rapidã"

ANEKS II.

POSTUPAK UZIMANJA UZORAKA BRZO SMRZNUTEHRANE NAMIJENJENE ZA PREHRANU LJUDI

Izbor ambala`nih jedinica ili pakiranja za slu`benukontrolu

Vrsta i koli~ina izabranih paketa mora biti takva da njihovatemperatura zastupa najtoplije to~ke pregledane po{iljke.1.1.Hladnja~e

Uzorke je potrebno uzeti na nekoliko kriti~nih to~aka uhladnja~i, npr. u blizini vrata (gornja i donja razina), u blizinisredine hladnja~e (s gornje i donje razine) i u blizini mjestagdje se zrak vra}a iz rashladne jedinice. Potrebno je uzeti u

obzir vrijeme ~uvanja svakog proizvoda zbog stabilizacijetemperature.

1.2.Prijevoza) Uzorkovanje tijekom prijevoza.

Uzorke je potrebno uzeti s vrha i s dna po{iljke pokraj rubasvakih vrata ili para vrata.

b) Uzorkovanje tijekom istovara.Odabrati ~etiri uzorka iz sljede}ih kriti~nih to~aka:- s vrha i dna po{iljke uz rub, na mjestu gdje se

otvaraju vrata,- s vrha zadnjeg kuta (kraja) po{iljke (na to~ki koja je

najudaljenija od rashladne jedinice),- iz sredine po{iljke,- iz sredine prednje povr{ine po{iljke ({to bliè

rashladnoj jedinici),- iz gornjih i donjih kutova prednje povr{ine po{iljke

({to je bliè mogu}e mjestu protoka povratnogzraka iz rashladne jedinice).

1.3.Maloprodajne vitrineUzorak za testiranje potrebno je uzeti iz svake od tri lokacijekoje predstavljaju najtoplije to~ke u maloprodajnoj vitrini.

ANEKS III.

METODE MJERENJA TEMPERATURE BRZO SMRZNUTEHRANE NAMIJENJENE ZA PREHRANU LJUDI

1. Op}i uvjeti

1.1.Temperatura, u smislu ovoga Pravilnika, jest temperaturaizmjerena na odre|enom mjestu s dijelom mjernogainstrumenta ili ure|aja osjetljivog na temperaturu. Sukladnoovome Pravilniku, temperaturu je, nakon toplinskestabilizacije u cijelom proizvodu, potrebno sve vrijemeodràvati na -18°C ili hladnije, s mogu}im kratkimotklonima prema toplijem.Mjerenje temperature brzo smrznute hrane predstavljaprecizno zapisivanje temperature izabranog uzorka, uzetogsukladno Aneksu II. ovoga Pravilnika s pomo}uodgovaraju}e mjerne opreme.

1.2.Ure|aji koji se koriste za mjerenje:a) termometar,b) instrumenti koji prodiru u proizvod, a to su: o{tri metalni

instrumenti poput bu{ilice ~eki}a za led, ru~nog svrdla ilisvrdla koji se lako ~iste.

1.3.Op}a specifikacija instrumenata za mjerenje temperature.Instrumenti za mjerenje temperature trebaju imati sljede}especifikacije:a) odzivno vrijeme mora u tri minute dosti}i 90% razlike

izme|u po~etnog i kona~nog o~itovanja;b) preciznost instrumenata mora biti ±0,5°C u rasponu

mjerenja najmanje od -20°C do +30°C;c) odstupanje u mjerenjima ne smije biti ve}e od 0,3°C za

vrijeme rada pri temperaturi prostora od -20°C do +30°C;d) skala instrumenta mora biti podijeljena na raspone od

0,1°C;e) preciznost instrumenta potrebno je provjeravati u

jednakim razmacima s obzirom na tehni~ke osobinemjernog instrumenta i na~in njegove uporabe;

f) instrument mora biti ba`daren, {to se potvr|ujecertifikatom;

g) temperaturna sonda treba biti jednostavna za ~i{}enje;h) dijelovi mjernog ure|aja osjetljivi na temperaturu moraju

biti oblikovani tako da omogu}avaju dobar termi~ki dodirs proizvodom;

i) za{tita od neèljenog utjecaja mogu}e kondenzacijevlage.

2. Postupak mjerenja

2.1.Prethodno hla|enje instrumentaSonda za mjerenje temperature i instrument za prodiranje usmrznuti proizvod moraju biti ohla|eni prije mjerenja tem-perature proizvoda.

Metoda za prethodno hla|enje mora osigurati da su obainstrumenta (sonda i instrument) izjedna~ena s temperaturomproizvoda koliko god je mogu}e.

2.2.Priprema uzoraka za mjerenje temperatureAko sonda za mjerenje temperature nije namijenjena zaprodiranje u brzo smrznuti proizvod, potrebno je s pomo}uprethodno ohla|enog instrumenta za prodiranje na~initiotvor u koji se stavi sonda. Promjer otvora mora tijesnoprilijegati uz promjer sonde, a dubina ovisi o vrsti proizvoda.

2.3.Mjerenje temperature proizvodaPripremu uzorka i mjerenje njegove temperature trebaobaviti dok je uzorak u odabranom hla|enom prostoru.Mjerenje se obavlja na sljede}i na~in:a) gdje to dopu{taju dimenzije proizvoda, stavi se unaprijed

ohla|ena sonda u dubinu od 2,5 mm od povr{ineproizvoda;

b) ako mjerenje prema to~ki a) nije mogu}e, sondu trebastaviti minimalno na dubinu koja iznosi od 3 do 4 putapromjera sonde ra~unaju}i od povr{ine proizvoda;

c) odre|ene uzorke hrane zbog njene veli~ine ili sastava(npr. zeleni gra{ak) nije mogu}e bu{iti da bi se utvrdilaunutarnja temperatura. U takvim slu~ajevima potrebno jeodrediti unutarnju temperaturu ambala`ne jedinice takoda se u sredinu ambala`ne jedinice stavi primjereno {iljataunaprijed ohla|ena sonda i izmjeri temperatura u dodiru shranom;

d) temperatura se o~ita kada dosegne stalnu vrijednost.

179

Na osnovu ~lana 5. stav 3. i ~lana 6. stav 5. Zakona ofitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", broj 49/04) i ~lana 17. Zakona oSavjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnikBiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjetministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Uprave Bosne iHercegovine za za{titu zdravqa biqa, na 151. sjedniciodrànoj 25. maja 2011. godine, donio je

PRAVILNIK

O USLOVIMA KOJE MORAJU DA ISPUWAVAJU

PRAVNA I FIZI^KA LICA ZA PROMET

FITOFARMACEUTSKIM SREDSTVIMA



Ovim Pravilnikom propisuju se:a) uslovi u pogledu prostorija, opreme i kadrova, koje

moraju da ispuwavaju pravna i fizi~ka lica, kojaobavqaju promet fitofarmaceutskim sredstvima (udaqwem tekstu: FFS),

b) postupak upisa pravnih i fizi~kih lica, koja se baveprometom FFS, u Registar pravnih i fizi~kih lica zapromet FFS (u daqwem tekstu: Registar pravnih ifizi~kih lica) kao i postupak brisawa iz Registrapravnih i fizi~kih lica,

c) uslovi u pogledu stru~nog usavr{avawa kadrova,d) sadràj i na~in vo|ewa evidencije i dostavqawa

podataka o prometu FFS.

^lan 2.(Zna~ewe izraza)

U smislu ovog Pravilnika pojedine definicije imajusqede}e zna~ewe:

a) "Pravno lice" je privredni subjekat organizovan kaoprivredno dru{tvo ili javno preduze}e, koje je kodnadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine (u daqwem tekstu: Br~ko Distrikt)registrovano za obavqawe djelatnosti prometa FFS;

b) "Fizi~ko lice" je lice koje je pod svojim imenomregistrovano kod nadle`nih organa entiteta i Br~koDistrikta za obavqawe preduzetni~ke djelatnosti uoblasti prometa FFS;

c) "Obuka odgovornih lica" predstavqa osnovno inapredno stru~no usavr{avawe iz oblasti za{titebiqa za odgovorna lica za promet FFS;

d) "Odgovorno lice" je zaposlenik, koji je odgovoran zapromet FFS kod pravnih ili fizi~kih lica koja se baveprometom FFS;

e) "Vr{ioci obuke" su ustanove koje su ovla{}ene zavr{ewe obuke odgovornih lica;

f) "Komisija za pregled ispuwenosti posebnih uslova" (udaqwem tekstu: Komisija), je komisija imenovana odstrane nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta zaobavqawe pregleda ispuwenosti posebnih uslova usvrhu upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica;

g) "Stru~na komisija za izbor vr{ioca obuke iz podru~jaza{tite biqa" (u daqwem tekstu: Stru~na komisija), jekomisija imenovana od strane nadle`nih organaentiteta i Br~ko Distrikta za izbor vr{ioca obuke.

^lan 3.(Uslovi za promet)

Prometom FFS mogu da se bave pravna ili fizi~ka lica sasjedi{tem u Bosni i Hercegovini, koja, pored uslovapropisanih drugim pravnim aktima, ispuwavaju i posebneuslove u pogledu prostorija, opreme, kadrova i koja su upisana uRegistar pravnih i fizi~kih lica.

DIO DRUGI - POSEBNI USLOVI U POGLEDUPROSTORA, OPREME I KADROVA

GLAVA I - PROSTORIJE I OPREMA

^lan 4.(Objekti)

(1) Objekti moraju da budu izgra|eni od tvrdih, hemijsko ifizi~ki otpornih i inertnih materijala, koji ne upijajuFFS.

(2) Unutra{we povr{ine prostorija moraju da budunapravqene tako, da omogu}avaju bezbjedan rad i brzo ijednostavno ~i{}ewe.

(3) Objekti, koji su namijeweni za promet FFS na veliko,moraju da imaju odgovaraju}i prostor za skladi{tewe FFS,prostor za privremeno skladi{tewe otpada FFS ifizi~ki odvojen radni prostor za odgovorno stru~no liceza promet FFS (u daqwem tekstu: odgovorno lice).

(4) Objekti za promet i skladi{tewe FFS koji su namijeweniza promet FFS na malo (u daqem tekstu: poqoprivrednaapoteka), moraju da imaju odgovaraju}i skladi{ni prostorza ~uvawe FFS, prostor za privremeno skladi{teweotpada FFS, prodajni prostor i radni prostor zaodgovorno lice. Ukupna korisna povr{ina poqoprivredneapoteke mora biti najmawe 50 m2 zatvorenog prostora.

(5) Prostor za privremeno skladi{tewe otpada FFS moè dase nalazi i u sklopu skladi{nog prostora namijewenog za~uvawe FFS.

(6) U prostoru za prodaju FFS, sredstva za za{titu biqamoraju biti izloèna samo u staklenoj vitrini koja morabiti zakqu~ana.

(7) Skladi{ne i prodajne prostorije iz ovoga ~lana morajubiti za{ti}ene tako da je neovla{}enim licimaonemogu}en pristup FFS.

^lan 5.(Sanitarno-tehni~ki uslovi unutar objekata)

(1) Skladi{ne i prodajne prostorije FFS moraju daispuwavaju sanitarno-tehni~ke i druge uslove kojima seobezbje|uje pravilno i bezbjedno rukovawe FFS, u skladusa propisima koji reguli{u za{titu na radu i propisimakoji reguli{u za{titu okoline.

(2) U prostorijama u kojima se FFS skladi{te ili prodaju,mora biti omogu}eno prirodno ili vje{ta~ko



prozra~ivawe, koje osigurava da koncentracija gasova, parai aerosola u radnoj okolini ne prelazi vrijednostidopu{tene koncentracije.

(3) U prostorijama gdje se FFS skladi{te ili prodaju,temperatura, vlaga i svjetlost moraju da ispuwavaju uslove,koji su navedeni u uputstvu proizvo|a~a FFS. U ovimprostorijama mora biti obezbije|eno vje{ta~koosvjetqewe.

(4) Objekti u kojima se nalaze FFS moraju imati garderobneprostore, sanitarije i prostore za prawe, sa teku}omhladnom i toplom vodom, te~nim sapunom i su{ilicom zaruke ili brisa~ima za jednokratnu upotrebu.

(5) Prostori, u kojima se nalaze FFS, moraju da budu bezslobodnih odvoda ili neposrednog prikqu~ka na javnukanalizaciju te projektovani i izgra|eni tako, dazadràvaju prolivena ili rasuta FFS.

^lan 6.(Skladi{tewe FFS)

(1) FFS moraju da budu skladi{tena u skladu sa uslovima, kojenavode wihovi proizvo|a~i. FFS moraju da buduzapakovana u originalnoj ambalaì, sigurno i preglednosloèna i ure|ena po grupama otrovnosti i vrstamaupotrebe tako, da je u svakom trenutku mogu} pristup dowih. Potrebno je obavqati redovne kontrole stawa FFS iwihove ambalaè. U skladi{tu, na vidnom mjestu, morabiti {ema rasporeda FFS.

(2) FFS razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti moraju dabudu skladi{tena fizi~ki odvojeno od ostalih FFS idodatno za{ti}ena.

(3) FFS koja su razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti nesmiju se dràti i prodavati u poqoprivrednoj apoteci.

(4) Pri raspore|ivawu FFS u skladi{tu potrebno jepo{tivati pravila o nespojivosti pojedinih FFS, odnosnogrupa: eksplozivno (E), oksidativno (O), zapaqivo (F) ikorozivno (C). Te~ne formulacije FFS se na policamaodlaù ispod pra{kastih formulacija.

(5) Ako pravno ili fizi~ko lice obavqa promet sa sjemenom isadnim materijalom, mineralnim |ubrivima i sto~nomhranom, a iste ~uva u skladi{tu, mora biti smje{ten uposebnom, fizi~ki odvojenom dijelu prodajnog odnosnoskladi{nog prostora tako, da je onemogu}en kontakt saFFS ili bilo kakav uticaj FFS na sjeme i sadnimaterijal.

(6) FFS kojima je istekao rok upotrebe moraju biti smje{tenau skladi{nom dijelu, na jednom mjestu, odvojeno od ostalihsredstava i vidno obiqeèna da nisu namijewena za promet.Ova FFS se mogu nalaziti na navedenom mjestu najduè{est mjeseci od isteka roka upotrebe.

^lan 7.(Oprema)

(1) Pravno ili fizi~ko lice, koje skladi{ti ili stavqa upromet FFS, mora zaposlenim licima, koja rukuju FFS daobezbijedi odgovaraju}u za{titnu opremu u skladu sapropisima o za{titi zdravqa pri radu.

(2) U objektima, u kojima se obavqa promet i skladi{teweFFS, mora se nalaziti spremnik sa najmawe 25 kg gline,perlita ili pijeska za apsorpciju prolivenih FFS ipribor za skupqawe rasutih odnosno prolivenih FFS.

(3) U objektima za promet i skladi{tewe FFS moraju bitiobezbije|ena odgovaraju}a li~na za{titna sredstva(za{titna odje}a i obu}a, za{titna maska, aparat zadisawe).

(4) Police, ormari, vitrine, radne povr{ine i druga opremamoraju biti od otpornih i inertnih materijala, koji neupijaju FFS i omogu}avaju bezbjedan rad i brzo tejednostavno ~i{}ewe.

(5) U prostoru za rad odgovornih lica, smje{tena je osnovnaoprema i priru~nici za determinaciju {tetnihorganizama. U prostoru za rad odgovornih lica ne smiju sedràti FFS.

(6) U prostorijama gdje se skladi{te odnosno prodaju FFS,mora biti ormari} sa prvom pomo}i.

GLAVA II - STRU^NI KADAR

^lan 8.(Odgovorno lice)

(1) Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, koja sebave skladi{tewem ili prometom FFS na veliko i namalo, odnosno nastupaju u ime proizvo|a~a FFS, koji imasjedi{te u Bosni i Hercegovini, moraju da imaju odgovornolice u svakom prodajnom objektu. Odgovorno lice mora bitiu redovnom radnom odnosu zaposleno na neodre|eno vrijemeu punom radnom vremenu.

(2) Odgovorno lice mora da ima:

a) zavr{en poqoprivredni fakultet VII stepen - smjerza{tita biqa, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugismjer biqne proizvodwe ili op{ti smjer, ili

b) zavr{en poqoprivredni fakultet prvog ciklusastudija u trajawu od tri ili ~etiri studijske godine -smjer za{tita biqa, ratarski, vo}arsko-vinogradarski,drugi smjer biqne proizvodwe ili op{ti smjer, ili

c) zavr{en poqoprivredni fakultet drugog ciklusastudija u trajawu jedne ili dvije studijske godine - smjerza{tita biqa, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugismjer biqne proizvodwe ili op{ti smjer.

(3) Odgovorno lice iz stava (1) ovog ~lana du`no je da poha|aobuku za odgovorna lica i da posjeduje certifikat opoloènom stru~nom ispitu za odgovorna lica.

^lan 9.(Zadaci odgovornog lica)

(1) Odgovorno lice se brine i odgovorno je za nabavku,prihvatawe, skladi{tewe, ~uvawe i izdavawe FFS,pravilno privremeno skladi{tewe FFS, vo|eweevidencije i saop{tavawe podataka po ovom Pravilniku.Odgovorno lice se brine tako|e za skupqawe otpada FFS iotpadne ambalaè u skladu sa propisima, koji ure|ujuopasni otpad.

(2) Odgovorno lice mora biti prisutno u trenutku prodajeFFS kako bi kupcima pruìlo adekvatne informacije upogledu pravilne upotrebe FFS, riziku koje FFSpredstavqa za zdravqe qudi i za okolinu te oinstrukcijama za kontrolisawe tih rizika. Odgovorna licatako|e moraju da pruàju informacije kupcima FFS omogu}im, mawe rizi~nim alternativnim rje{ewima.

(3) Odgovorno lice pravnog ili fizi~kog lica, koje nastupa uime proizvo|a~a FFS, brine za ure|ewe dokumentacije uskladu sa propisima, savjetovawe, stru~na obrazloèwa istru~nu pomo} u pogledu upotrebe FFS.

(4) Prodaju FFS moè da vr{i i poqoprivredni tehni~ar aliiskqu~ivo uz prisustvo odgovornog lica.

DIO TRE]I - REGISTAR PRAVNIH I FIZI^KIHLICA ZA PROMET FFS

^lan 10.(Vo|ewe Registra pravnih i fizi~kih lica)

(1) Registar pravnih i fizi~kih lica vode nadle`ni organientiteta i Br~ko Distrikta svako unutar svogadministrativnog podru~ja nadle`nosti.

(2) Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravqa biqa (udaqwem tekstu: Uprava) vodi Jedinstven Registar pravnihi fizi~kih lica za Bosnu i Hercegovinu.

(3) Registar pravnih i fizi~kih lica se vodi u pisanom i uelektronskom obliku.

^lan 11.(Sadràj Registra pravnih i fizi~kih lica)

Registar pravnih i fizi~kih lica obavezno sadrì:a) redni broj upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica,b) broj rje{ewa sudskog registra,c) navo|ewe djelatnosti (zastupni{tvo, veleprodaja,

maloprodaja)

d) naziv pravnog ili fizi~kog lica koje se bavi prometomFFS,

e) JIB (ID) - za pravna lica, JMBG za fizi~ka lica,f) adresa sjedi{ta pravnog, odnosno fizi~kog lica i

kontakt podaci,g) ime i prezime odgovornog lica u pravnom licu, odnosno

fizi~ka lica,h) objekte i prodajna mjesta,i) ime i prezime i JMBG odgovornog lica,j) kod zastupni{tva naziv i sjedi{te stranog

proizvo|a~a.

^lan 12.(Zahtjev za upis u Registar pravnih i fizi~kih lica)

(1) Upis u Registar pravnih i fizi~kih lica vr{i se na osnovuzahtjeva koji se podnosi nadle`nom organu entiteta iliBr~ko Distrikta. Zahtjev se podnosi na obrascu koji senalazi u Prilogu I ovog Pravilnika i ~ini wegov sastavnidio.

(2) Uz zahtjev mora biti priloèna sqede}a dokumentacija:a) ovjerene kopije isprava kojima se dokazuju podaci o

djelatnosti:1) veleprodaja (proizvodwa, odnosno prodaja na

veliko),2) maloprodaja (prodaja na malo),3) zastupni{tvo za prodaju FFS (uvoz, odnosno

veleprodaja),b) ovjerene kopije isprava kojima se dokazuju podaci o

ispuwenosti uslova u pogledu kadrova:1) li~na iskaznica odgovornog lica koje izdaje FFS,2) ugovor o radu na neodre|eno vrijeme sa punim

radnim vremenom odgovornog lica,3) diploma i certifikat o poloènom ispitu

odgovornog lica,c) dokaz o ispuwavawu posebnih uslova u pogledu

prostorija:1) zapisnik o pregledu prostora Komisije;

d) upotrebna dozvola;e) rje{ewe o upisu u sudski registar; dokaz o uplati

administrativne takse u skladu sa propisima kojima seure|uje oblast administrativnih taksi nadle`nihorgana entiteta i Br~ko Distrikta.

(3) Izuzetno od odredbe iz stava (2) ta~ke b) alineje 3) ovog~lana u Registar pravnih i fizi~kih lica moè se upisatipravno ili fizi~ko lice, koje ne priloì certifikat oste~enom znawu iz za{tite biqa za odgovorna lica (udaqwem tekstu: Certifikat o ste~enom znawu).

(4) Pravno ili fizi~ko lice iz stava (3) ovog ~lanaCertfikat o ste~enom znawu je obavezno da dostavi u rokuod 90 dana od organizovawa obuke za odgovorna lica.

(5) Komisiju iz stava (2) ta~ka c) alineja 1) ovog ~lana imenujenadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta.

^lan 13.(Izdavawe rje{ewa o upisu u Registar pravnih i fizi~kih

lica)(1) Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta rje{avaju

zahtjev po Zakonu o upravnom postupku.(2) Nadle`ni organi iz stava (1) du`ni su da dostave Upravi

podatke iz Registra pravnih i fizi~kih lica u roku od 15dana od dana upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica kojivode.

^lan 14.(Promjena podataka upisanih u Registar pravnih i fizi~kih

lica)(1) Pravna ili fizi~ka lica su du`na da, svaku promjenu

podataka koji su upisani u Registar pravnih i fizi~kihlica, prijave nadle`nom organu entiteta ili Br~koDistrikta u roku od 30 dana od dana nastale promjene.

(2) Prestankom ispuwenosti uslova u pogledu stru~nog kadrapravna ili fizi~ka lica moraju odmah obustaviti promet

FFS sve dok nadle`ni organi entiteta ili Br~koDistrikta ne utvrde da je taj uslov ispuwen.

(3) U slu~aju promjene odgovornog lica, podnosilac zahtjevamora da dostavi nadle`nom organu iz stava (1) ovog ~lanadiplomu i Certifikat o ste~enom znawu novozaposlenogodgovornog lica.

^lan 15.(Brisawe iz Registra pravnih i fizi~kih lica)

(1) Brisawe iz Registra pravnih i fizi~kih lica vr{i se usqede}im slu~ajevima:

a) Na osnovu li~nog zahtjeva pravnog ili fizi~kog lica.Pravno ili fizi~ko lice mora u roku od 8 dana odprestanka obavqawa djelatnosti prometa FFS o tomepismeno da obavijesti nadle`ni organ entiteta iliBr~ko Distrikta, koji bri{u podnosioca iz Registrapravnih i fizi~kih lica.

b) Nadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta moèpravno ili fizi~ko lice da bri{e iz Registra pravnihi fizi~kih lica po slu`benoj du`nosti, ukoliko istoprestane da ispuwava uslove propisane ovimPravilnikom.

c) Nadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta bri{e izRegistra pravnih i fizi~kih lica pravno ili fizi~kolice koje u propisanom periodu ne priloìCertifikat o ste~enom znawu u skladu sa ~lanom 12.stav (4) ovog Pravilnika.

(2) O brisawu iz Registra pravnih i fizi~kih lica nadle`niorgani entiteta i Br~ko Distrikta donose rje{ewe uskladu sa Zakonom o upravnom postupku.

DIO ÊTVRTI - NAÎN I POSTUPAK OBUKEODGOVORNIH LICA

^lan 16.(Vr{ioci obuke)

(1) Obuku odgovornih lica sprovode ustanove koje suovla{}ene za vr{ewe obuke odgovornih lica (u daqemtekstu: vr{ioci obuke), koje zadovoqavaju sqede}e uslove:

a) da imaju ili mogu da obezbijede najmawe tri predava~a,koji ispuwavaju uslove iz stava (2) ovog ~lana,

b) da su registrovani za djelatnost visokog obrazovawa uoblasti za{tite biqa,

c) da mogu da obezbijede odgovaraju}a tehni~ka i nastavnasredstva za teorijske i prakti~ne obuke,

d) da mogu da obezbijede odgovaraju}e prostorije i opremuza sprovo|ewe teorijske i prakti~ne obuke,

e) da mogu da obezbijede {tampane materijale za u~esnike,

f) da mogu da obezbijede popis ispitnih pitawa za provjeruznawa iz sadràja obuke,

g) da mogu da organizuju obuku najmawe dva puta godi{we saispitnim rokom,

h) da mogu da obezbijede odgovaraju}u opremu i vo|eweevidencije obuke, poloènih stru~nih ispita zaodgovorna lica i provjera znawa te izdatihcertifikata o ste~enom znawu.

(2) Predava~i moraju biti stru~waci iz oblasti za{tite biqai trebaju da ispuwavaju sqede}e uslove:

a) da imaju najmawe VIII stepen obrazovawa iz oblastiodgovaraju}eg univerzitetskog programa,

b) da imaju preporuke ili izvje{taj o sprovo|ewu sli~nihobuka,

c) da imaju objavqene stru~ne radove u posqedwih petgodina iz oblasti za{titte biqa.

(3) Izuzetno od odredbe iz stava (2) ovog ~lana, za sadràjobuke o zakonodavstvu iz ove oblasti, predava~i mogu bitii dràvni slu`benici iz Uprave ili nadle`nih organaentiteta i Br~ko Distrikta, koji rade na poslovimaza{tite biqa.



^lan 17.(Ovla{}ewe vr{ioca obuke)

(1) Vr{ilac obuke se, na osnovu javnog poziva, kod nadle`nogorgana entiteta i Br~ko Distrikta prijavquje za vr{eweobuke, pri ~emu mora da priloì dokaz o ispuwavawuuslova iz ~lana 16. ovog Pravilnika.

(2) Stru~na komisija, koju imenuju nadle`ni organi entitetaili Br~ko Distrikta, utvr|uje da li su ispuweni uslovi iz~lana 16. ovog Pravilnika.

(3) Stru~na komisija iz stava (2) ovog ~lana sastavqena je odpredstavnika Uprave, nadle`nih organa entiteta i Br~koDistrikta te od stru~waka iz oblasti koja se odnosi na:za{titu biqa, poqoprivrednu mehanizaciju, okolinu,zdravqe, hemikalije i drugih podru~ja relevantnih zasadràj i svrhu obuke.

(4) Stru~waci iz stava (3) ovog ~lana moraju da imaju najmawepet godina radnog iskustva u podru~ju obuke iliobrazovawa i ne smiju da budu ~lanovi upravnih tijelavr{ilaca obuke niti da budu predava~i.

(5) Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta, naprijedlog Stru~ne komisije rje{ewem ovla{}uju ustanovuza sprovo|ewe programa obuke.

^lan 18.(Obuka odgovornih lica)

(1) Odgovorna lica koja nemaju zavr{en poqoprivrednifakultet - smjer za{tita biqa, obavezna su da poha|aju pro-gram osnovne obuke odgovornih lica.

(2) Odgovorna lica koja imaju zavr{en poqoprivrednifakultet - smjer za{tita biqa kao i lica iz stava (1) ovog~lana kojima je istekla va`nost Certifikata o ste~enomznawu, obavezena su da poha|aju program napredne obukeodgovornih lica.

(3) Osnovna obuka odgovornih lica sastoji se od kursa iusmenog stru~nog ispita za odgovorna lica. Kurs trajenajmawe 30 {kolskih ~asova, odnosno 20 {kolskih ~asova zanaprednu obuku.

(4) Uprava u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~koDistrikta }e odrediti uniformno program za obukuodgovornih lica.

(5) Vr{ilac obuke mora da obavijesti zainteresovanu javnosto organizovawu obuke, najmawe 30 dana prije po~etka obuke.

(6) Uprava u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~koDistrikta }e da odredi maksimalno dozvoqene cijene pou~esniku i cijenu obnove obuke.

^lan 19.(Sadràj obuke)

(1) Sadràj osnovne obuke obuhva}a:a) Relevantni propisi iz oblasti FFS ukqu~uju}i i

wihovu upotrebu,b) Rizici od ilegalnih i krivotvorenih FFS i metode za

prepoznavawe takvih proizvoda,c) Opasnosti i rizici povezani sa pesticidima, te kako ih

prepoznati i kontrolisati, a naro~ito:

1) rizici za qude (operatere, stanovnike, pasivneposmatra~e, qude koji ulaze u tretirana podru~jai oni koji rukuju ili se hrane tretiranimproizvodima) i kako faktori kao {to je pu{ewepogor{avaju ove rizike;

2) simptomi trovawa pesticidima i mjere prvepomo}i;

3) rizici za ne-ciqane biqke, korisne insekte,biqni i ìvotiwski svijet, biodiverzitet iokolina;

d) Pojmovi o strategijama i tehnikama integralneza{tite biqa, strategijama i tehnikama sistemaodrìvog uzgoja, principima organske proizvodwe,metodama biolo{ke kontrole {teto~ina, informacijeo op{tim na~elima i specifi~nim smjernicama zaintegralnu za{titu biqa,

e) Uvod u uporednu ocjenu razli~itih sredstava zakorisnike s ciqem usmjeravawa profesionalnihkorisnika za izbor najprikladnijeg pesticida sanajmawe nuspojava na qudsko zdravqe, ne-ciqaneorganizme i okolina izme|u svih registrovanihproizvoda za odre|enu {teto~inu u datoj situaciji,

f) Mjere za smawewe rizika za qude, ne-ciqane organizmei okolinu; sigurna radna praksa za skladi{tewe,rukovawe i mije{awe pesticida, zbriwavawa otpadneambalaè, drugih kontaminiranih materijala i vi{kaFFS (ukqu~uju}i i mje{avinu u spremniku), bez obzirada li su u koncentrisanom ili razrije|enom obliku,preporu~eni na~in za kontrolu izloènosti operatera(li~na za{titna oprema),

g) Osnovni pristupi na procjeni rizika koji uzimaju uobzir lokalne varijabile ekstrakcije vode, kao {to suklima, tlo i vrste usjeva, h) Procedure za pripremu zarad opreme za aplikaciju pesticida, ukqu~uju}i iwihovu kalibraciju, i procedure za wihov rad saminimalnim rizicima za korisnika i druge qude,ne-ciqane biqne i ìvotiwske vrste, biodiverzitet,okolina, ukqu~uju}i i izvore voda,

i) Kori{tewe opreme za aplikaciju pesticida i wihovoodràvawe, te specifi~ne tehnike prskawa (npr.prskawe sa smawenom potro{wom vode, mlaznice sasmawenim zano{ewem), kao i ciqevi tehni~kogpregleda prskalice u upotrebi i na~ine poboq{awakvaliteta prskawa. Specifi~ni rizici vezani zaopremu za ru~nu upotrebu pesticida ili le|neprskalice i relevantne mjere upravqawa rizikom,

j) Hitni postupci za za{titu zdravqa qudi, okolineukqu~uju}i i vodne resurse, ako se dogodi slu~ajnoispu{tawe i kontaminacija kao i u slu~aju ekstremnihvremenskih prilika koje mogu rezultovati rizikom odispirawa pesticida,

k) Posebna pa`wa u zonama za{ti}enim posebnimpropisima o vodama,

l) Pra}ewe zdravstvenog stawa i pristup ustanovama zaizvje{tavawe o bilo kakvom postojawu incidenta ilisumwi na incident sa pesticidima,

m) Vo|ewe evidencije o svakom kori{tewu pesticida, uskladu sa vaè}im propisima.

(2) Sadràj napredne obuke obuhva}a:a) inovacije i stru~no znawe u oblasti zdravqa biqa,

pesticida, za{tite na radu, zakona i drugih podru~jarelevantnih za u~esnike obuke;

b) obnovu znawa iz osnovne obuke.

^lan 20.(Prijava za obuku)

(1) Odgovorna lica moraju se prijaviti na obuku i polagawestru~nog ispita za odgovorna lica iz za{tite biqanajkasnije u roku godinu dana od zasnivawa radnog odnosa naposlovima odgovornog lica.

(2) Kandidati se za obuku iz za{tite biqa kao i provjereznawa prijavquju kod ovla{}enih vr{ilaca obuke najmawe15 dana prije po~etka obuke ili provjere znawa.

(3) Kandidat se za obuku prijavquje prijavom, koju podnosivr{itequ obuke.

(4) Tro{kove kursa, stru~nog ispita za odgovorna lica iizdavawa Certifikata o ste~enom znawu snosi pravno ilifizi~ko lice koje je uputilo zaposlenika na obuku.

^lan 21.(Stru~ni ispit za odgovorna lica)

(1) Stru~ni ispit za odgovorna lica se polaè usmeno iznastavnih sadràja navedenih u programu obuke, najkasnijeu roku od 60 dana od zavr{etka obuke.

(2) Vr{ilac obuke, koji organizuje stru~ni ispit za odgovornalica, imenuje ispitnu komisiju.

(3) ^lanovi ispitne komisije se imenuju za svaki ispitni rokposebno od predava~a koji su vodili kurs. Ispitna komisijaje sastavqena od predsjednika i dva ~lana.

(4) Pri polagawu stru~nih ispita za odgovorna lica ispitnakomisija mora da vodi zapisnik.

(5) Op{ti uspjeh kandidata na stru~nom ispitu odgovornoglica ocjewuje se komisijski ocjenom: "poloìo" ili "nijepoloìo".

^lan 22.(Certifikat o ste~enom znawu)

(1) Odgovorna lica primaju Certifikat o ste~enom znawu,~ime sti~u dopu{tewe za rad na poslovima odgovornoglica.

(2) Certifikat o ste~enom znawu iz stava (1) ovog ~lana imaoblik iskaznice na dvodjelnom obrascu na formatu papiraA5, navedeno u Prilogu I, koji je sastavni dio ovogPravilnika. Rubovi iskaznice u obrascu su perforirani,da se nakon {tampawa lako mogu otrgnuti od obrasca.U~esnik obuke prima certifikat, vr{ilac obuke zadràvai arhivira gorwi dio obrasca.

(3) Certifikat o ste~enom znawu vaì tri godine od datumaizdavawa, nakon ~ega kandidat mora da poha|a naprednuobuku u skra}enom obliku, s teì{tem na najnovija saznawau oblasti za{tite biqa i da pro}e provjeru znawa.

(4) Kandidat kojem je istekla va`nost Certifikata oste~enom znawu iz stava (1) ovog ~lana, duàn je da vr{iocuobuke najmawe tri mjeseca prije dana isteka va`nosti,podnese zahtjev za poha|awe obuke iz stava (3) ovog ~lana,nakon ~ega }e mu se izdati novi certifikat.

^lan 23.(Vo|ewe evidencije o poloènim stru~nim ispitima za

odgovorna lica)(1) Evidenciju o poloènim stru~nim ispitima za odgovorna

lica i izdatim certifikatima vodi vr{ilac obuke.(2) Vr{ioci obuke moraju najkasnije do 31. marta teku}e

godine za prethodnu godinu da dostave Upravi i nadle`nimorganima entiteta i Br~ko Distrikta godi{wi izvje{taj osprovo|ewu osposobqavawa za odgovorna lica ipredvi|eni plan obuke za teku}u godinu.

(3) Uprava }e uspostaviti centralnu evidenciju podataka izstava (2) ovog ~lana.

DIO PETI - EVIDENCIJA I SAOP[TAVAWE OPROMETU FFS

^lan 24.(Na~in vo|ewa evidencije)

(1) Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, morajuda vode evidenciju o koli~ini nabavqenih FFS uinostranstvu i u Bosni i Hercegovini, o koli~iniprodatih FFS, koli~ini skladi{tenih FFS i koli~iniFFS, koja su bila izuzeta iz prometa. Evidencija se vodiodvojeno za prodaju na veliko i na malo, po pojedina~nimprodajnim mjestima.

(2) Evidencija mora da sadràva najmawe sqede}e podatke:

a) naziv i sjedi{te pravnog ili fizi~kog lica iz ~lana 3.ovog Pravilnika te sjedi{te prodajnog mjesta,

b) godina, za koju se vodi evidencija,c) trgova~ko ime FFS,

d) mjerna jednica (kg, l, kd),e) nabavqena koli~ina: uvoz, kupqeno na doma}em

trì{tu,f) prodata koli~ina: prodato na doma}em trì{tu, izvoz,g) zalihe u protekloj godini i zalihe u teku}oj godini,h) koli~ina, izuzeta iz prometa.

^lan 25.(Evidencija za FFS razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti)

Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, koja sebave prometom FFS, koja su u pogledu opasnosti razvrstana uprvu kategoriju otrovnosti FFS, moraju pored evidencije iz~lana 24. ovog Pravilnika, da vode posebno evidenciju, u skladusa propisima, koji ure|uju posebne uslove za promet sa opasnimhemikalijama.

^lan 26.(Rok i na~in dostavqawa podataka iz evidencije)

(1) Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, morajupodatke iz ~lana 24. ovog Pravilnika, za proteklu godinu,da dostave nadle`nim organima entiteta i Br~koDistrikta najkasnije do 31. marta teku}e godine.

(2) Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta du`ni suUpravi da dostave podatke iz ~lana 24. ovog Pravilnikanajkasnije do 30. juna teku}e godine.

(3) Evidenciju iz ~lana 24. ovog Pravilnika se {aqe uelektronskom obliku u ra~unarskom programu, koji odrediUprava u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i Br~koDistrikta.

(4) Podatke iz evidencije pravnog i fizi~kog lica iz stava (1)ovog ~lana moraju da ~uvaju najmawe pet godina i na zahtjevnadle`nog organa dati ih na uvid.

DIO [ESTI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE


(1) Pravna ili fizi~ka lica koja se bave prometom FFSdu`na su se upisati u Registar pravnih i fizi~kih licanajkasnije godinu dana nakon stupawa na snagu ovogPravilnika.

(2) Pravno ili fizi~ko lice iz stava (1) ovog ~lana jeobavezno da dostavi Certifikat o ste~enom znawu u rokuod 90 dana od dana organizovawa obuke za odgovorna lica.


Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od danaobjavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo








Na osnovu ~lana 5. stav 3. i ~lana 6. stav 5. Zakona ofitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Slu`beniglasnik BiH", broj 49/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}u ministaraBosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03,81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne iHercegovine, na prijedlog Uprave Bosne i Hercegovine zaza{titu zdravlja bilja, na 151. sjednici, odrànoj 25. maja 2011.godine, donijelo je

PRAVILNIK

O USLOVIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI PRAVNA

I FIZI^KA LICA ZA PROMET




Ovim Pravilnikom propisuju se:a) uslovi u pogledu prostorija, opreme i kadrova, koje

moraju ispunjavati pravna i fizi~ka lica, koja obavljajupromet fitofarmaceutskim sredstvima (u daljnjem tekstu:FFS),

b) postupak upisa pravnih i fizi~kih lica, koja se baveprometom FFS, u Registar pravnih i fizi~kih lica zapromet FFS (u daljnjem tekstu: Registar pravnih i fizi~kihlica) kao i postupak brisanja iz Registra pravnih i fizi~kihlica,

c) uslovi u pogledu stru~nog usavr{avanja kadrova,d) sadràj i na~in vo|enja evidencije i dostave podataka o

prometu FFS.^lan 2.

(Zna~enje izraza)U smislu ovog Pravilnika pojedine definicije imaju slijede}e

zna~enje:a) "Pravno lice" je privredni subjekt organiziran kao

privredno dru{tvo ili javno preduze}e, koje je kodnadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine (u daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt)registrirano za obavljanje djelatnosti prometa FFS;

b) "Fizi~ko lice" je lice koje je pod svojim imenomregistrirano kod nadle`nih organa entiteta i Br~koDistrikta za obavljanje preduzetni~ke djelatnosti u oblastiprometa FFS;

c) "Obuka odgovornih lica" predstavlja osnovno inapredno stru~no usavr{avanje iz oblasti za{tite bilja zaodgovorna lica za promet FFS;

d) "Odgovorno lice" je zaposlenik, koji je odgovoran zapromet FFS kod pravnih ili fizi~kih lica koji se baveprometom FFS;

e) "Vr{itelji obuke" su ustanove koje su ovla{tene zavr{enje obuke odgovornih lica;

f) "Komisija za pregled ispunjenosti posebnih uslova" (udaljnjem tekstu: Komisija), je komisija imenovana odstrane nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta zaobavljanje pregleda ispunjenosti posebnih uslova u svrhuupisa u Registar pravnih i fizi~kih lica;

g) "Stru~na komisija za izbor vr{itelja obuke iz podru~jaza{tite bilja" (u daljnjem tekstu: Stru~na komisija), jekomisija imenovana od strane nadle`nih organa entiteta iBr~ko Distrikta za izbor vr{itelja obuke.

^lan 3.(Uslovi za promet)

Prometom FFS mogu se baviti pravna ili fizi~ka lica sasjedi{tem u Bosni i Hercegovini, koja, pored uslova propisanihdrugim pravnim aktima, ispunjavaju i posebne uslove u pogleduprostorija, opreme, kadrova i koja su upisana u Registar pravnih ifizi~kih lica.

DIO DRUGI - POSEBNI USLOVI U POGLEDUPROSTORA, OPREME I KADROVA

POGLAVLJE I. PROSTORIJE I OPREMA

^lan 4.(Objekti)

(1) Objekti moraju biti izgra|eni od tvrdih, hemijsko i fizi~kiotpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju FFS.

(2) Unutra{nje povr{ine prostorija moraju biti napravljene tako,da omogu}uju siguran rad i brzo i jednostavno ~i{}enje.

(3) Objekti, koji su namijenjeni za promet FFS na veliko,moraju imati odgovaraju}i prostor za skladi{tenje FFS,prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS i fizi~kiodvojen radni prostor za odgovorno stru~no lice za prometFFS (u daljnjem tekstu: odgovorno lice).

(4) Objekti za promet i skladi{tenje FFS koji su namijenjeni zapromet FFS na malo (u daljnjem tekstu: poljoprivrednaapoteka), moraju imati odgovaraju}i skladi{ni prostor za~uvanje FFS, prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS,prodajni prostor i radni prostor za odgovorno lice. Ukupnakorisna povr{ina poljoprivredne apoteke mora biti najmanje50 m2 zatvorenog prostora.

(5) Prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS moè senalaziti i u sklopu skladi{nog prostora namijenjenog za~uvanje FFS.

(6) U prostoru za prodaju FFS, sredstva za za{titu bilja morajubiti izloèna samo u staklenoj vitrini koja mora bitizaklju~ana.

(7) Skladi{ne i prodajne prostorije iz ovoga ~lana moraju bitiza{ti}ene tako da je neovla{tenim licima onemogu}en pristupFFS.

^lan 5.(Sanitarno-tehni~ki uslovi unutar objekata)

(1) Skladi{ne i prodajne prostorije FFS moraju ispunjavatisanitarno-tehni~ke i druge uslove kojima se osiguravapravilno i sigurno rukovanje FFS, u skladu s propisima kojireguliraju za{titu na radu i propisima koji reguliraju za{tituokoli{a.

(2) U prostorijama u kojima se FFS skladi{te ili prodaju, morabiti omogu}eno prirodno ili vje{ta~ko prozra~ivanje, kojeosigurava da koncentracija plinova, para i aerosola u radnojokolini ne prelazi vrijednosti dopu{tene koncentracije.

(3) U prostorijama gdje se FFS skladi{te ili prodaju,temperatura, vlaga i svjetlost moraju ispunjavati uslove, kojisu navedeni u uputi proizvo|a~a FFS. U ovim prostorijamamora biti osigurano umjetno osvjetljenje.

(4) Objekti u kojima se nalaze FFS moraju imati garderobneprostore, sanitarije i prostore za pranje, s teku}om hladnom itoplom vodom, teku}im sapunom i su{ilicom za ruke ilibrisa~ima za jednokratnu upotrebu.

(5) Prostori, u kojima se nalaze FFS, moraju biti bez slobodnihodvoda ili neposrednog priklju~ka na javnu kanalizaciju teprojektirani i izgra|eni tako, da zadràvaju prolivena ilirasuta FFS.

^lan 6.(Skladi{tenje FFS)

(1) FFS moraju biti skladi{tena u skladu s uslovima, kojenavode njihovi proizvo|a~i. FFS moraju biti zapakirana uoriginalnoj ambalaì, sigurno i pregledno sloèna i ure|enapo grupama otrovnosti i vrstama upotrebe tako, da je usvakom trenutku mogu} pristup do njih. Potrebno jeobavljati redovne kontrole stanja FFS i njihove ambalaè. Uskladi{tu, na vidnom mjestu, mora biti {ema rasporeda FFS.

(2) FFS razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti moraju bitiskladi{tena fizi~ki odvojeno od ostalih FFS i dodatnoza{ti}ena.

(3) FFS koja su razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti ne smijuse dràti i prodavati u poljoprivrednoj apoteci.

(4) Pri raspore|ivanju FFS u skladi{tu potrebno je po{tivatipravila o nespojivosti pojedinih FFS, odnosno grupa:eksplozivno (E), oksidativno (O), zapaljivo (F) i korozivno(C). Teku}e formulacije FFS se na policama odlaù ispodpra{kastih formulacija.

(5) Ako pravno ili fizi~ko lice obavlja promet sa sjemenom isadnim materijalom, mineralnim |ubrivima i sto~nomhranom, a iste ~uva u skladi{tu, mora biti smje{ten uposebnom, fizi~ki odvojenom dijelu prodajnoga odnosnoskladi{noga prostora tako, da je onemogu}en kontakt s FFSili bilo kakav uticaj FFS na sjeme i sadni materijal.

(6) FFS kojima je istekao rok upotrebe moraju biti smje{tena uskladi{nom dijelu, na jednom mjestu, odvojeno od ostalihsredstava i vidno obiljeèna da nisu namijenjena za promet.Ova FFS se mogu nalaziti na navedenom mjestu najduè {estmjeseci od isteka roka upotrebe.

^lan 7.(Oprema)

(1) Pravno ili fizi~ko lice, koje skladi{ti ili stavlja u promet FFS,mora zaposlenim licima, koja rukuju FFS osiguratiodgovaraju}u za{titnu opremu u skladu s propisima o za{titizdravlja pri radu.

(2) U objektima, u kojima se obavlja promet i skladi{tenje FFS,mora se nalaziti spremnik s najmanje 25 kg gline, perlita ilipijeska za apsorpciju prolivenih FFS i pribor za skupljanjerasutih odnosno prolivenih FFS.

(3) U objektima za promet i skladi{tenje FFS moraju bitiosigurana odgovaraju}a li~na za{titna sredstva (za{titnaodje}a i obu}a, za{titna maska, di{ni aparat).

(4) Police, ormari, vitrine, radne povr{ine i druga opremamoraju biti od otpornih i inertnih materijala, koji ne upijajuFFS i omogu}avaju siguran rad i brzo te jednostavno~i{}enje.

(5) U prostoru za rad odgovornih lica, smje{tena je osnovnaoprema i priru~nici za determinaciju {tetnih organizama. Uprostoru za rad odgovornih lica ne smiju se dràti FFS.

(6) U prostorijama gdje se skladi{te odnosno prodaju FFS, morabiti ormari} s prvom pomo}i.

POGLAVLJE II. STRU^NI KADAR

^lan 8.(Odgovorno lice)

(1) Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, koja se baveskladi{tenjem ili prometom FFS na veliko i na malo,odnosno nastupaju u ime proizvo|a~a FFS, koji ima sjedi{teu Bosni i Hercegovini, moraju imati odgovorno lice usvakom prodajnom objektu. Odgovorno lice mora biti uredovnom radnom odnosu zaposleno na neodre|eno vrijemeu punom radnom vremenu.

(2) Odgovorno lice mora imati:a) zavr{en poljoprivredni fakultet VII stepen - smjer za{tita

bilja, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugi smjer biljneproizvodnje ili op}i smjer, ili

b) zavr{en poljoprivredni fakultet prvog ciklusa studija utrajanju od tri ili ~etiri studijske godine - smjer za{titabilja, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugi smjer biljneproizvodnje ili op}i smjer, ili

c) zavr{en poljoprivredni fakultet drugog ciklusa studija utrajanju jedne ili dvije studijske godine - smjer za{titabilja, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugi smjer biljneproizvodnje ili op}i smjer.

(3) Odgovorno lice iz stava (1) ovog ~lana du`no je poha|atiobuku za odgovorna lica i posjedovati certifikat opoloènom stru~nom ispitu za odgovorna lica.

^lan 9.(Zadaci odgovornog lica)

(1) Odgovorno lice se brine i odgovorno je za nabavu,prihvatanje, skladi{tenje, ~uvanje i izdavanje FFS, pravilnoprivremeno skladi{tenje FFS, vo|enje evidencije i

saop}avanje podataka po ovom Pravilniku. Odgovorno licese brine tako|er za skupljanje otpada FFS i otpadneambalaè u skladu s propisima, koji ure|uju opasni otpad.

(2) Odgovorno lice mora biti prisutno u trenutku prodaje FFSkako bi kupcima pruìlo adekvatne informacije u pogledupravilne upotrebe FFS, riziku koje FFS predstavlja zazdravlje ljudi i za okoli{ te o instrukcijama za kontroliranjetih rizika. Odgovorna lica tako|er moraju pruìti informacijekupcima FFS o mogu}im, manje rizi~nim alternativnimrje{enjima.

(3) Odgovorno lice pravnog ili fizi~kog lica, koje nastupa u imeproizvo|a~a FFS, brine za ure|enje dokumentacije u skladus propisima, savjetovanje, stru~na obrazloènja i stru~nupomo} u pogledu upotrebe FFS.

(4) Prodaju FFS moè vr{iti i poljoprivredni tehni~ar aliisklju~ivo uz prisustvo odgovornog lica.

DIO TRE]I - REGISTAR PRAVNIH I FIZI^KIH LICAZA PROMET FFS

^lan 10.(Vo|enje Registra pravnih i fizi~kih lica)

(1) Registar pravnih i fizi~kih lica vode nadle`ni organi entiteta iBr~ko Distrikta svako unutar svog administrativnog podru~janadle`nosti.

(2) Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja (udaljnjem tekstu: Uprava) vodi Jedinstven Registar pravnih ifizi~kih lica za Bosnu i Hercegovinu.

(3) Registar pravnih i fizi~kih lica se vodi u pisanom i uelektronskom obliku.

^lan 11.(Sadràj Registra pravnih i fizi~kih lica)

Registar pravnih i fizi~kih lica obavezno sadrì:a) redni broj upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica,b) broj rje{enja sudskog registra,c) navo|enje djelatnosti (zastupni{tvo, veleprodaja,

maloprodaja)d) naziv pravnog ili fizi~kog lica koje se bavi prometom

FFS,e) JIB (ID) - za pravna lica, JMBG za fizi~ka lica,f) adresa sjedi{ta pravnog, odnosno fizi~kog lica i kontakt

podaci,g) ime i prezime odgovornog lica u pravnom licu, odnosno

fizi~ka lica,h) objekte i prodajna mjesta,i) ime i prezime i JMBG odgovornog lica,j) kod zastupni{tva naziv i sjedi{te stranog proizvo|a~a.

^lan 12.(Zahtjev za upis u Registar pravnih i fizi~kih lica)

(1) Upis u Registar pravnih i fizi~kih lica vr{i se na osnovuzahtjeva koji se podnosi nadle`nom organu entiteta ili Br~koDistrikta. Zahtjev se podnosi na obrascu koji se nalazi uPrilogu I. ovog Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio.

(2) Uz zahtjev mora biti priloèna slijede}a dokumentacija:a) ovjerene kopije isprava kojima se dokazuju podaci o

djelatnosti:1) veleprodaja (proizvodnja, odnosno prodaja na


veleprodaja),b) ovjerene kopije isprava kojima se dokazuju podaci o

ispunjenosti uslova u pogledu kadrova:1) li~na iskaznica odgovornog lica koje izdaje FFS,2) ugovor o radu na neodre|eno vrijeme s punim

radnim vremenom odgovornog lica,3) diploma i certifikat o poloènom ispitu odgovornog

lica,c) dokaz o ispunjavanju posebnih uslova u pogledu

prostorija:



1) zapisnik o pregledu prostora Komisije;d) upotrebna dozvola;e) rje{enje o upisu u sudski registar; dokaz o uplati

administrativne takse u skladu s propisima kojima seure|uje oblast administrativnih taksi nadle`nih organaentiteta i Br~ko Distrikta.

(3) Izuzetno od odredbe iz stava (2) ta~ke b) alineje 3) ovog~lana u Registar pravnih i fizi~kih lica se moè upisatipravno ili fizi~ko lice, koje ne priloì certifikat o ste~enomznanju iz za{tite bilja za odgovorna lica (u daljnjem tekstu:Certifikat o ste~enom znanju).

(4) Pravno ili fizi~ko lice iz stava (3) ovog ~lana Certfikat oste~enom znanju je obavezno dostaviti u roku od 90 dana odorganiziranja obuke za odgovorna lica.

(5) Komisiju iz stava (2) ta~ka c) alineja 1) ovog ~lana imenujenadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta.

^lan 13.(Izdavanje rje{enja o upisu u Registar pravnih i fizi~kih lica)

(1) Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta rje{avaju zahtjevpo Zakonu o upravnom postupku.

(2) Nadle`ni organi iz stava (1) du`ni su dostaviti Upravipodatke iz Registra pravnih i fizi~kih lica u roku od 15 danaod dana upisa u Registar pravnih i fizi~kih lica koji vode.

^lan 14.(Promjena podataka upisanih u Registar pravnih i fizi~kih lica)

(1) Pravna ili fizi~ka lica su du`na, svaku promjenu podatakakoji su upisani u Registar pravnih i fizi~kih lica, prijavitinadle`nom organu entiteta ili Br~ko Distrikta u roku od 30dana od dana nastale promjene.

(2) Prestankom ispunjenosti uslova u pogledu stru~nog kadrapravna ili fizi~ka lica moraju odmah obustaviti promet FFSsve dok nadle`ni organi entiteta ili Br~ko Distrikta ne utvrdeda je taj uslov ispunjen.

(3) U slu~aju promjene odgovornog lica, podnositelj zahtjevamora dostaviti nadle`nom organu iz stava (1) ovog ~lanadiplomu i Certifikat o ste~enom znanju novozaposlenogodgovornog lica.

^lan 15.(Brisanje iz Registra pravnih i fizi~kih lica)

(1) Brisanje iz Registra pravnih i fizi~kih lica se vr{i uslijede}im slu~ajevima:a) Na osnovu li~nog zahtjeva pravnog ili fizi~kog lica.

Pravno ili fizi~ko lice mora u roku od 8 dana od prestankaobavljanja djelatnosti prometa FFS o tome pismenoobavijestiti nadle`ni organ entiteta ili Br~ko Distrikta, kojibri{u podnositelja iz Registra pravnih i fizi~kih lica.

b) Nadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta moè pravno ilifizi~ko lice brisati iz Registra pravnih i fizi~kih lica poslu`benoj du`nosti, ukoliko isto prestane ispunjavatiuslove propisane ovim Pravilnikom.

c) Nadle`ni organ entiteta i Br~ko Distrikta bri{e iz Registrapravnih i fizi~kih lica pravno ili fizi~ko lice koje upropisanom periodu ne priloì Certifikat o ste~enomznanju u skladu s ~lanom 12. stav (4) ovog Pravilnika.

(2) O brisanju iz Registra pravnih i fizi~kih lica nadle`ni organientiteta i Br~ko Distrikta donose rje{enje u skladu saZakonom o upravnom postupku.

DIO ÊTVRTI - NAÎN I POSTUPAK OBUKEODGOVORNIH LICA

^lan 16.(Vr{itelji obuke)

(1) Obuku odgovornih lica provode ustanove koje su ovla{teneza vr{enje obuke odgovornih lica (u daljnjem tekstu: vr{iteljiobuke), koje zadovoljavaju slijede}e uslove:a) da imaju ili mogu osigurati najmanje tri predava~a, koji

ispunjavaju uslove iz stava (2) ovog ~lana,b) da su registrirani za djelatnost visokog obrazovanja u

oblasti za{tite bilja,

c) da mogu osigurati odgovaraju}a tehni~ka i nastavnasredstva za teorijske i prakti~ne obuke,

d) da mogu osigurati odgovaraju}e prostorije i opremu zaprovo|enje teorijske i prakti~ne obuke,

e) da mogu osigurati {tampane materijale za u~esnike,f) da mogu osigurati popis ispitnih pitanja za provjeru

znanja iz sadràja obuke,g) da mogu organizirati obuku najmanje dva puta godi{nje s

ispitnim rokom,h) da mogu osigurati odgovaraju}u opremu i vo|enje

evidencije obuke, poloènih stru~nih ispita za odgovornalica i provjera znanja te izdatih certifikata o ste~enomznanju.

(2) Predava~i moraju biti stru~njaci iz oblasti za{tite bilja itrebaju ispunjavati slijede}e uslove:a) da imaju najmanje VIII stepen obrazovanja iz oblasti

odgovaraju}eg univerzitetskog programa,b) da imaju preporuke ili izvje{taj o provo|enju sli~nih

obuka,c) da imaju objavljene stru~ne radove u posljednjih pet

godina iz oblasti za{tite bilja.(3) Izuzetno od odredbe iz stava (2) ovog ~lana, za sadràj

obuke o zakonodavstvu iz ove oblasti, predava~i mogu biti idràvni slu`benici iz Uprave ili nadle`nih organa entiteta iBr~ko Distrikta, koji rade na poslovima za{tite bilja.

^lan 17.(Ovla{tenje vr{itelja obuke)

(1) Vr{itelj obuke se, na osnovu javnog poziva, kod nadle`nogorgana entiteta i Br~ko Distrikta prijavljuje za vr{enje obuke,pri ~emu mora priloìti dokaz o ispunjavanju uslova iz ~lana16. ovog Pravilnika.

(2) Stru~na komisija, koju imenuju nadle`ni organi entiteta iliBr~ko Distrikta, utvr|uje da li su ispunjeni uslovi iz ~lana16. ovog Pravilnika.

(3) Stru~na komisija iz stava (2) ovog ~lana sastavljena je odpredstavnika Uprave, nadle`nih organa entiteta i Br~koDistrikta te od stru~njaka iz oblasti koja se odnosi na: za{titubilja, poljoprivrednu mehanizaciju, okoli{, zdravlje,hemikalije i drugih podru~ja relevantnih za sadràj i svrhuobuke.

(4) Stru~njaci iz stava (3) ovog ~lana moraju imati najmanje petgodina radnog iskustva u podru~ju obuke ili obrazovanja i nesmiju biti ~lanovi upravnih tijela vr{itelja obuke niti bitipredava~i.

(5) Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta, na prijedlogStru~ne komisije rje{enjem ovla{}uju ustanovu zaprovo|enje programa obuke.

^lan 18.(Obuka odgovornih lica)

(1) Odgovorna lica koja nemaju zavr{en poljoprivredni fakultet -smjer za{tita bilja, obavezna su poha|ati program osnovneobuke odgovornih lica.

(2) Odgovorna lica koja imaju zavr{en poljoprivredni fakultet -smjer za{tita bilja kao i lica iz stava (1) ovog ~lana kojima jeistekla va`nost Certifikata o ste~enom znanju, obavezena supoha|ati program napredne obuke odgovornih lica.

(3) Osnovna obuka odgovornih lica sastoji se od kursa iusmenog stru~nog ispita za odgovorna lica. Kurs trajenajmanje 30 {kolskih sati, odnosno 20 {kolskih sati zanaprednu obuku.

(4) Uprava u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~koDistrikta }e odrediti uniformno program za obukuodgovornih lica.

(5) Vr{itelj obuke mora obavijestiti zainteresiranu javnost oorganiziranju obuke, najmanje 30 dana prije po~etka obuke.

(6) Uprava u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~koDistrikta }e odrediti maksimalno dozvoljene cijene pou~esniku i cijenu obnove obuke.

^lan 19.(Sadràj obuke)

(1) Sadràj osnovne obuke obuhvata:a) Relevantni propisi iz oblasti FFS uklju~uju}i i njihovu

upotrebu,b) Rizici od ilegalnih i krivotvorenih FFS i metode za

prepoznavanje takvih proizvoda,c) Opasnosti i rizici povezani s pesticidima, te kako ih

prepoznati kontrolirati, a naro~ito:1) rizici za ljude (operatore, stanovnike, pasivne

promatra~e, ljude koji ulaze u tretirana podru~ja onikoji rukuju ili se hrane tretiranim proizvodima) ikako faktori kao {to je pu{enje pogor{avaju overizike;

2) simptomi trovanja pesticidima imjere prve pomo}i;3) rizici za ne-ciljane biljke, korisne insekte, biljni i

ìvotinjski svijet, biodiverzitet i okoli{;d) Pojmovi o strategijama i tehnikama integralne za{tite

bilja, strategijama i tehnikama sistema odrìvog uzgoja,principima organske proizvodnje, metodama biolo{kekontrole {teto~ina, informacije o op}im na~elima ispecifi~nim smjernicama za integralnu za{titu bilja,

e) Uvod u uporednu ocjenu razli~itih sredstava za korisnikes ciljem usmjeravanja profesionalnih korisnika za izbornajprikladnijeg pesticida s najmanje nuspojava na ljudskozdravlje, ne-ciljane organizme i okoli{ izme|u svihregistriranih proizvoda za odre|enu {teto~inu u datojsituaciji,

f) Mjere za smanjenje rizika za ljude, ne-ciljane organizme iokoli{; sigurna radna praksa za skladi{tenje, rukovanje imije{anje pesticida, zbrinjavanja otpadne ambalaè,drugih kontaminiranih materijala i vi{ka FFS (uklju~uju}ii mje{avinu u spremniku), bez obzira da li su ukoncentriranom ili razrije|enom obliku, preporu~enina~in za kontrolu izloènosti operatora (li~na za{titnaoprema),

g) Osnovni pristupi na procjeni rizika koji uzimaju u obzirlokalne varijabile ekstrakcije vode, kao {to su klima, tlovrste usjeva,

h) Procedure za pripremu za rad opreme za aplikacijupesticida, uklju~uju}i i njihovu kalibraciju, i procedure zanjihov rad sa minimalnim rizicima za korisnika i drugeljude, ne-ciljane biljne i ìvotinjske vrste, biodiverzitet,okoli{, uklju~uju}i i izvore voda,

i) Kori{tenje opreme za aplikaciju pesticida i njihovoodràvanje, te specifi~ne tehnike prskanja (npr. prskanjesa smanjenom potro{njom vode, mlaznice sa smanjenimzano{enjem), kao i ciljevi tehni~kog pregleda prskalice uupotrebi i na~ine pobolj{anja kvaliteta prskanja.Specifi~ni rizici vezani za opremu za ru~nu upotrebupesticida ili le|ne prskalice i relevantne mjere upravljanjarizikom,

j) Hitni postupci za za{titu zdravlja ljudi, okoli{auklju~uju}i i vodne resurse, ako se dogodi slu~ajnoispu{tanje i kontaminacija kao i u slu~aju ekstremnihvremenskih prilika koje mogu rezultirati rizikom odispiranja pesticida,

k) Posebna pa`nja u zonama za{ti}enim posebnim propisimao vodama,

l) Pra}enje zdravstvenog stanja i pristup ustanovama zaizvje{tavanje o bilo kakvom postojanju incidenta ilisumnji na incident sa pesticidima,

m) Vo|enje evidencije o svakom kori{tenju pesticida, uskladu s vaè}im propisima.

(2) Sadràj napredne obuke obuhvata:a) inovacije i stru~no znanje u oblasti zdravlja bilja,


b) obnovu znanja iz osnovne obuke.

^lan 20.(Prijava za obuku)

(1) Odgovorna lica se moraju prijaviti na obuku i polaganjestru~nog ispita za odgovorna lica iz za{tite bilja najkasnije uroku godinu dana od zasnivanja radnog odnosa na poslovimaodgovornog lica.

(2) Kandidati se za obuku iz za{tite bilja kao i provjere znanjaprijavljuju kod ovla{tenih vr{itelja obuke najmanje 15 danaprije po~etka obuke ili provjere znanja.

(3) Kandidat se za obuku prijavljuje prijavom, koju podnosivr{itelju obuke.

(4) Tro{kove kursa, stru~nog ispita za odgovorna lica i izdavanjaCertifikata o ste~enom znanju snosi pravno ili fizi~ko licekoje je uputilo zaposlenika na obuku.

^lan 21.(Stru~ni ispit za odgovorna lica)

(1) Stru~ni ispit za odgovorna lica se polaè usmeno iznastavnih sadràja navedenih u programu obuke, najkasnijeu roku od 60 dana od zavr{etka obuke.

(2) Vr{itelj obuke, koji organizira stru~ni ispit za odgovornalica, imenuje ispitnu komisiju.

(3) ^lanovi ispitne komisije se imenuju za svaki ispitni rokposebno od predava~a koji su vodili kurs. Ispitna komisija jesastavljena od predsjednika i dva ~lana.

(4) Pri polaganju stru~nih ispita za odgovorna lica ispitnakomisija mora voditi zapisnik.

(5) Op}i uspjeh kandidata na stru~nom ispitu odgovornog licaocjenjuje se komisijski ocjenom: "poloìo" ili "nije poloìo".

^lan 22.(Certifikat o ste~enom znanju)

(1) Odgovorna lica primaju Certifikat o ste~enom znanju, ~imesti~u dopu{tenje za rad na poslovima odgovornog lica.

(2) Certifikat o ste~enom znanju iz stava (1) ovog ~lana imaoblik iskaznice na dvodjelnom obrascu na formatu papiraA5, navedeno u Prilogu I., koji je sastavni dio ovogPravilnika. Rubovi iskaznice u obrascu su perforirani, da senakon {tampanja lako mogu otrgnuti od obrasca. U~esnikobuke prima certifikat, vr{itelj obuke zadràva i arhiviragornji dio obrasca.

(3) Certifikat o ste~enom znanju vaì tri godine od datumaizdavanja, nakon ~ega kandidat mora poha|ati naprednuobuku u skra}enom obliku, s teì{tem na najnovija saznanjau oblasti za{tite bilja i pro}i provjeru znanja.

(4) Kandidat kojem je istekla va`nost Certifikata o ste~enomznanju iz stava (1) ovog ~lana, duàn je vr{itelju obukenajmanje tri mjeseca prije dana isteka va`nosti, podnijetizahtjev za poha|anje obuke iz stava (3) ovog ~lana, nakon~ega }e mu se izdati novi certifikat.

^lan 23.(Vo|enje evidencije o poloènim stru~nim ispitima za

odgovorna lica)(1) Evidenciju o poloènim stru~nim ispitima za odgovorna lica

i izdatim certifikatima vodi vr{itelj obuke.(2) Vr{itelji obuke moraju najkasnije do 31. marta teku}e godine

za prethodnu godinu dostaviti Upravi i nadle`nim organimaentiteta i Br~ko Distrikta godi{nji izvje{taj o provo|enjuosposobljavanja za odgovorna lica i predvi|eni plan obukeza teku}u godinu.

(3) Uprava }e uspostaviti centralnu evidenciju podataka iz stava(2) ovog ~lana.

DIO PETI - EVIDENCIJA I SAOP]AVANJE OPROMETU FFS

^lan 24.(Na~in vo|enja evidencije)

(1) Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, morajuvoditi evidenciju o koli~ini nabavljenih FFS u inostranstvu iu Bosni i Hercegovini, o koli~ini prodatih FFS, koli~iniskladi{tenih FFS i koli~ini FFS, koja su bila izuzeta iz



prometa. Evidencija se vodi odvojeno za prodaju na veliko ina malo, po pojedina~nim prodajnim mjestima.

(2) Evidencija mora sadràvati najmanje slijede}e podatke:a) naziv i sjedi{te pravnog ili fizi~kog lica iz ~lana 3. ovog

Pravilnika te sjedi{te prodajnog mjesta,b) godina, za koju se vodi evidencija,c) trgova~ko ime FFS,d) mjerna jednica (kg, l, kd),e) nabavljena koli~ina: uvoz, kupljeno na doma}em trì{tu,f) prodana koli~ina: prodano na doma}em trì{tu, izvoz,g) zalihe u protekloj godini i zalihe u teku}oj godini,h) koli~ina, izuzeta iz prometa.

^lan 25.(Evidencija za FFS razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti)

Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, koja se baveprometom FFS, koja su u pogledu opasnosti razvrstana u prvukategoriju otrovnosti FFS, moraju pored evidencije iz ~lana 24.ovog Pravilnika, voditi posebno evidenciju, u skladu spropisima, koji ure|uju posebne uslove za promet s opasnimhemikalijama.

^lan 26.(Rok i na~in dostave podataka iz evidencije)

(1) Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 3. ovog Pravilnika, morajupodatke iz ~lana 24. ovog Pravilnika, za proteklu godinu,dostaviti nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distriktanajkasnije do 31. marta teku}e godine.

(2) Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta du`ni su Upravidostaviti podatke iz ~lana 24. ovog Pravilnika najkasnije do30. juna teku}e godine.

(3) Evidenciju iz ~lana 24. ovog Pravilnika se {alje uelektronskom obliku u ra~unarskom programu, koji odrediUprava u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~koDistrikta.

(4) Podatke iz evidencije pravnog i fizi~kog lica iz stava (1)ovog ~lana moraju ~uvati najmanje pet godina i na zahtjevnadle`nog organa dati ih na uvid.

DIO [ESTI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE


(1) Pravna ili fizi~ka lica koja se bave prometom FFS du`na suse upisati u Registar pravnih i fizi~kih lica najkasnije godinudana nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika.

(2) Pravno ili fizi~ko lice iz stava (1) ovog ~lana je obaveznodostaviti Certifikat o ste~enom znanju u roku od 90 dana oddana organiziranja obuke za odgovorna lica.


Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo







Na temelju ~lanka 5. stavak 3. i ~lanka 6. stavak 5. Zakona ofitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine ("Slu`beniglasnik BiH", broj 49/04) i ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministaraBosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03,81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne iHercegovine, na prijedlog Uprave Bosne i Hercegovine zaza{titu zdravlja bilja, na 151. sjednici, odrànoj 25. svibnja 2011.godine, donijelo je

PRAVILNIK

O UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI PRAVNE

I FIZI^KE OSOBE ZA PROMET



^lanak 1.(Predmet propisa)

Ovim se Pravilnikom propisuju:a) uvjeti glede prostorija, opreme i kadrova, koje moraju

ispunjavati pravne i fizi~ke osobe, koje obavljaju prometfitofarmaceutskim sredstvima (u daljnjem tekstu: FFS),

b) postupak upisa pravnih i fizi~kih osoba, koje se baveprometom FFS, u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba zapromet FFS (u daljnjem tekstu: Upisnik pravnih i fizi~kihosoba) kao i postupak brisanja iz Upisnika pravnih ifizi~kih osoba,

c) uvjeti glede stru~nog usavr{avanja kadrova,d) sadràj i na~in vo|enja evidencije i dostave podataka o

prometu FFS.^lanak 2.

(Zna~enje izraza)U smislu ovoga Pravilnika pojedine definicije imaju

slijede}e zna~enje:a) "Pravna osoba" je gospodarski subjekt organiziran kao

gospodarsko dru{tvo ili javno poduze}e, koja je kodmjerodavnih tijela entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine (u daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt)registrirana za obavljanje djelatnosti prometa FFS;

b) "Fizi~ka osoba" je osoba koja je pod svojim imenomregistrirana kod mjerodavnih tijela entiteta i Br~koDistrikta za obavljanje poduzetni~ke djelatnosti u oblastiprometa FFS;

c) "Obuka odgovornih osoba" predstavlja osnovno inapredno stru~no usavr{avanje iz oblasti za{tite bilja zaodgovorne osobe za promet FFS;

d) "Odgovorna osoba" je uposlenik, koji je odgovoran zapromet FFS kod pravnih ili fizi~kih osoba koje se baveprometom FFS;

e) "Vr{itelji obuke" su ustanove koje su ovla{tene zavr{enje obuke odgovornih osoba;

f) "Povjerenstvo za pregled ispunjenosti posebnih uvjeta"(u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), je povjerenstvoimenovano od strane mjerodavnih tijela entiteta i Br~koDistrikta za obavljanje pregleda ispunjenosti posebnihuvjeta u svrhu upisa u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba;

g) "Stru~no povjerenstvo za izbor vr{itelja obuke izpodru~ja za{tite bilja" (u daljnjem tekstu: Stru~nopovjerenstvo), je povjerenstvo imenovano od stranemjerodavnih tijela entiteta i Br~ko Distrikta za izborvr{itelja obuke.

^lanak 3.(Uvjeti za promet)

Prometom FFS mogu se baviti pravne ili fizi~ke osobe sasjedi{tem u Bosni i Hercegovini, koje, pored uvjeta propisanihdrugim pravnim aktima, ispunjavaju i posebne uvjete gledeprostorija, opreme, kadrova i koje su upisane u Upisnik pravnih ifizi~kih osoba.

DIO DRUGI - POSEBNI UVJETI GLEDE PROSTORA,OPREME I KADROVA

POGLAVLJE I. PROSTORIJE I OPREMA

^lanak 4.(Objekti)

(1) Objekti moraju biti izgra|eni od tvrdih, kemijsko i fizi~kiotpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju FFS.

(2) Unutarnje povr{ine prostorija moraju biti napravljene tako,da omogu}uju siguran rad i brzo i jednostavno ~i{}enje.

(3) Objekti, koji su namijenjeni za promet FFS na veliko,moraju imati odgovaraju}i prostor za skladi{tenje FFS,prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS i fizi~kiodvojen radni prostor za odgovornu stru~nu osobu za prometFFS (u daljnjem tekstu: odgovorna osoba).

(4) Objekti za promet i skladi{tenje FFS koji su namijenjeni zapromet FFS na malo (u daljnjem tekstu: poljoprivrednaljekarna), moraju imati odgovaraju}i skladi{ni prostor za~uvanje FFS, prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS,prodajni prostor i radni prostor za odgovornu osobu. Ukupnakorisna povr{ina poljoprivredne ljekarne mora biti najmanje50 m2 zatvorenog prostora.

(5) Prostor za privremeno skladi{tenje otpada FFS moè senalaziti i u sklopu skladi{nog prostora namijenjenog za~uvanje FFS.

(6) U prostoru za prodaju FFS, sredstva za za{titu bilja morajubiti izloèna samo u staklenoj vitrini koja mora bitizaklju~ana.

(7) Skladi{ne i prodajne prostorije iz ovog ~lana moraju bitiza{ti}ene tako da je neovla{tenim osobama onemogu}enpristup FFS.

^lanak 5.(Sanitarno-tehni~ki uvjeti unutar objekata)

(1) Skladi{ne i prodajne prostorije FFS moraju ispunjavatisanitarno-tehni~ke i druge uvjete kojima se osiguravapravilno i sigurno rukovanje FFS, sukladno propisima kojireguliraju za{titu na radu i propisima koji reguliraju za{tituokoli{a.

(2) U prostorijama u kojima se FFS skladi{te ili prodaju, morabiti omogu}eno prirodno ili vje{ta~ko prozra~ivanje, kojeosigurava da koncentracija plinova, para i aerosola u radnojokolini ne prelazi vrijednosti dopu{tene koncentracije.

(3) U prostorijama gdje se FFS skladi{te ili prodaju,temperatura, vlaga i svjetlost moraju ispunjavati uvjete, kojisu navedeni u naputku proizvo|a~a FFS. U ovimprostorijama mora biti osigurano umjetno osvjetljenje.

(4) Objekti u kojima se nalaze FFS moraju imati garderobneprostore, sanitarije i prostore za pranje, s teku}om hladnom itoplom vodom, teku}im sapunom i su{ilicom za ruke ilibrisa~ima za jednokratnu uporabu.

(5) Prostori, u kojima se nalaze FFS, moraju biti bez slobodnihodvoda ili neposrednog priklju~ka na javnu kanalizaciju teprojektirani i izgra|eni tako, da zadràvaju prolivena ilirasuta FFS.

^lanak 6.(Skladi{tenje FFS)

(1) FFS moraju biti skladi{tena sukladno uvjetima, koje navodenjihovi proizvo|a~i. FFS moraju biti zapakirana uoriginalnoj ambalaì, sigurno i pregledno sloèna i ure|enapo skupinama otrovnosti i vrstama uporabe tako, da je usvakom trenutku mogu} pristup do njih. Potrebito jeobavljati redovite kontrole stanja FFS i njihove ambalaè. Uskladi{tu, na vidnom mjestu, mora biti shema rasporeda FFS.

(2) FFS razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti moraju bitiskladi{tena fizi~ki odvojeno od ostalih FFS i dodatnoza{ti}ena.

(3) FFS koja su razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti ne smijuse dràti i prodavati u poljoprivrednoj ljekarni.



(4) Pri raspore|ivanju FFS u skladi{tu potrebito je po{tivatipravila o nespojivosti pojedinih FFS, odnosno skupina:eksplozivno (E), oksidativno (O), zapaljivo (F) i korozivno(C). Teku}e formulacije FFS se na policama odlaù ispodpra{kastih formulacija.

(5) Ako pravna ili fizi~ka osoba obavlja promet sa sjemenom isadnim materijalom, mineralnim gnojivima i sto~nomhranom, a iste ~uva u skladi{tu, mora biti smje{ten uposebnom, fizi~ki odvojenom dijelu prodajnoga odnosnoskladi{noga prostora tako, da je onemogu}en kontakt s FFSili bilo kakav utjecaj FFS na sjeme i sadni materijal.

(6) FFS kojima je istekao rok uporabe moraju biti smje{tena uskladi{nom dijelu, na jednom mjestu, odvojeno od ostalihsredstava i vidno obiljeèna da nisu namijenjena za promet.Ova FFS se mogu nalaziti na navedenom mjestu najdulje{est mjeseci od isteka roka uporabe.

^lanak 7.(Oprema)

(1) Pravna ili fizi~ka osoba, koja skladi{ti ili stavlja u prometFFS, mora uposlenim osobama, koje rukuju FFS osiguratiodgovaraju}u za{titnu opremu sukladno propisima o za{titizdravlja pri radu.

(2) U objektima, u kojima se obavlja promet i skladi{tenje FFS,mora se nalaziti spremnik s najmanje 25 kg gline, perlita ilipijeska za apsorpciju prolivenih FFS i pribor za skupljanjerasutih odnosno prolivenih FFS.

(3) U objektima za promet i skladi{tenje FFS moraju bitiosigurana odgovaraju}a osobna za{titna sredstva (za{titnaodje}a i obu}a, za{titna maska, di{ni aparat).

(4) Police, ormari, vitrine, radne povr{ine i druga opremamoraju biti od otpornih i inertnih materijala, koji ne upijajuFFS i omogu}avaju siguran rad i brzo te jednostavno~i{}enje.

(5) U prostoru za rad odgovornih osoba, smje{tena je osnovnaoprema i priru~nici za determinaciju {tetnih organizama. Uprostoru za rad odgovornih osoba ne smiju se dràti FFS.

(6) U prostorijama gdje se skladi{te odnosno prodaju FFS, morabiti ormari} s prvom pomo}i.

POGLAVLJE II. STRU^NI KADAR

^lanak 8.(Odgovorna osoba)

(1) Pravne i fizi~ke osobe iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika, koje sebave skladi{tenjem ili prometom FFS na veliko i na malo,odnosno nastupaju u ime proizvo|a~a FFS, koji ima sjedi{teu Bosni i Hercegovini, moraju imati odgovornu osobu usvakom prodajnom objektu. Odgovorna osoba mora biti uredovnom radnom odnosu uposlena na neodre|eno vrijemeu punom radnom vremenu.

(2) Odgovorna osoba mora imati:a) zavr{en poljoprivredni fakultet VII stupanj - smjer za{tita

bilja, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugi smjer biljneproizvodnje ili op}i smjer, ili

b) zavr{en poljoprivredni fakultet prvog ciklusa studija utrajanju od tri ili ~etiri studijske godine - smjer za{titabilja, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugi smjer biljneproizvodnje ili op}i smjer, ili

c) zavr{en poljoprivredni fakultet drugog ciklusa studija utrajanju jedne ili dvije studijske godine - smjer za{titabilja, ratarski, vo}arsko-vinogradarski, drugi smjer biljneproizvodnje ili op}i smjer.

(3) Odgovorna osoba iz stavka (1) ovog ~lanka du`na jepoha|ati obuku za odgovorne osobe i posjedovati certifikat opoloènom stru~nom ispitu za odgovorne osobe.

^lanak 9.(Zadaci odgovorne osobe)

(1) Odgovorna osoba se brine i odgovorna je za nabavu,prihvatanje, skladi{tenje, ~uvanje i izdavanje FFS, pravilnoprivremeno skladi{tenje FFS, vo|enje evidencije i

saop}avanje podataka po ovom Pravilniku. Odgovornaosoba se brine tako|er za skupljanje otpada FFS i otpadneambalaè sukladno propisima, koji ure|uju opasni otpad.

(2) Odgovorna osoba mora biti prisutna u trenutku prodaje FFSkako bi kupcima pruìla adekvatne informacije gledepravilne uporabe FFS, riziku koje FFS predstavlja zazdravlje ljudi i za okoli{ te o instrukcijama za kontroliranjetih rizika. Odgovorne osobe tako|er moraju pruìtiinformacije kupcima FFS o mogu}im, manje rizi~nimalternativnim rje{enjima.

(3) Odgovorna osoba pravne ili fizi~ke osobe, koja nastupa uime proizvo|a~a FFS, skrbi za ure|enje dokumentacijesukladno propisima, savjetovanje, stru~na obrazloènja istru~nu pomo} glede uporabe FFS.

(4) Prodaju FFS moè vr{iti i poljoprivredni tehni~ar aliisklju~ivo uz prisustvo odgovorne osobe.

DIO TRE]I - UPISNIK PRAVNIH I FIZI^KIH OSOBAZA PROMET FFS

^lanak 10.(Vo|enje Upisnika pravnih i fizi~kih osoba)

(1) Upisnik pravnih i fizi~kih osoba vode mjerodavna tijelaentiteta i Br~ko Distrikta svako unutar svog administrativnogpodru~ja mjerodavnosti.

(2) Uprava Bosne i Hercegovine za za{titu zdravlja bilja (udaljnjem tekstu: Uprava) vodi Jedinstven Upisnik pravnih ifizi~kih osoba za Bosnu i Hercegovinu.

(3) Upisnik pravnih i fizi~kih osoba se vodi u pisanom i uelektroni~kom obliku.

^lanak 11.(Sadràj Upisnika pravnih i fizi~kih osoba)

Upisnik pravnih i fizi~kih osoba obvezno sadrì:a) redni broj upisa u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba,b) broj rje{enja sudskog registra,c) navo|enje djelatnosti (zastupni{tvo, veleprodaja, malo-

prodaja),d) naziv pravne ili fizi~ke osobe koja se bavi prometom FFS,e) JIB (ID) - za pravne osobe, JMBG za fizi~ke osobe,f) adresa sjedi{ta pravne, odnosno fizi~ke osobe i kontakt

podaci,g) ime i prezime odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno

fizi~ke osobe,h) objekte i prodajna mjesta,i) ime i prezime i JMBG odgovorne osobe,j) kod zastupni{tva naziv i sjedi{te stranog proizvo|a~a.

^lanak 12.(Zahtjev za upis u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba)

(1) Upis u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba vr{i se na temeljuzahtjeva koji se podnosi mjerodavnom tijelu entiteta iliBr~ko Distrikta. Zahtjev se podnosi na obrascu koji se nalaziu Privitku I. ovoga Pravilnika i ~ini njegov sastavni dio.

(2) Uz zahtjev mora biti priloèna slijede}a dokumentacija:a) ovjereni preslici isprava kojima se dokazuju podaci o

djelatnosti:1) veleprodaja (proizvodnja, odnosno prodaja na


veleprodaja),b) ovjereni preslici isprava kojima se dokazuju podaci o

ispunjenosti uvjeta glede kadrova:1) osobna iskaznica odgovorne osobe koja izdaje FFS,2) ugovor o radu na neodre|eno vrijeme s punim

radnim vremenom odgovorne osobe,3) diploma i certifikat o poloènom ispitu odgovorne

osobe,c) dokaz o ispunjavanju posebnih uvjeta glede prostorija:

1) zapisnik o pregledu prostora Povjerenstva;d) uporabna dozvola;

e) rje{enje o upisu u sudski registar; dokaz o uplatiadministrativne takse sukladno propisimo kojima seure|uje oblast administrativnih taksi mjerodavnih tijelaentiteta i Br~ko Distrikta.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka (2) to~ke b) alineje 3) ovog~lanka u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba se moè upisatipravna ili fizi~ka osoba, koja ne priloì certifikat o ste~enomznanju iz za{tite bilja za odgovorne osobe (u daljnjem tekstu:Certifikat o ste~enom znanju).

(4) Pravna ili fizi~ka osoba iz stavka (3) ovog ~lanka Certfikat oste~enom znanju je obvezna dostaviti u roku od 90 dana odorganiziranja obuke za odgovorne osobe.

(5) Povjerenstvo iz stavka (2) to~ka c) alineja 1) ovog ~lankaimenuje mjerodavno tijelo entiteta i Br~ko Distrikta.

^lanak 13.(Izdavanje rje{enja o upisu u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba)

(1) Mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta rje{avaju zahtjevpo Zakonu o upravnom postupku.

(2) Mjerodavna tijela iz stavka (1) du`na su dostaviti Upravipodatke iz Upisnika pravnih i fizi~kih osoba u roku od 15dana od dana upisa u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba kojivode.

^lanak 14.(Promjena podataka upisanih u Upisnik pravnih i fizi~kih

osoba)(1) Pravne ili fizi~ke osobe su du`ne, svaku promjenu podataka

koji su upisani u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba, prijavitimjerodavnom tijelu entiteta ili Br~ko Distrikta u roku od 30dana od dana nastale promjene.

(2) Prestankom ispunjenosti uvjeta glede stru~nog kadra pravneili fizi~ke osobe moraju odmah obustaviti promet FFS svedok mjerodavna tijela entiteta ili Br~ko Distrikta ne utvrdeda je taj uvjet ispunjen.

(3) U slu~aju promjene odgovorne osobe, podnositelj zahtjevamora dostaviti mjerodavnom tijelu iz stavka (1) ovog ~lankadiplomu i Certifikat o ste~enom znanju novouposleneodgovorne osobe.

^lanak 15.(Brisanje iz Upisnika pravnih i fizi~kih osoba)

(1) Brisanje iz Upisnika pravnih i fizi~kih osoba se vr{i uslijede}im slu~ajevima:a) Na temelju osobnog zahtjeva pravne ili fizi~ke osobe.

Pravna ili fizi~ka osoba mora u roku od 8 dana odprestanka obavljanja djelatnosti prometa FFS o tomepismeno obavijestiti mjerodavno tijelo entiteta ili Br~koDistrikta, koji bri{u podnositelja iz Upisnika pravnih ifizi~kih osoba.

b) Mjerodavno tijelo entiteta i Br~ko Distrikta moè pravnuili fizi~ku osobu brisati iz Upisnika pravnih i fizi~kihosoba po slu`benoj du`nosti, ukoliko ista prestaneispunjavati uvjete propisane ovim Pravilnikom.

c) Mjerodavno tijelo entiteta i Br~ko Distrikta bri{e izUpisnika pravnih i fizi~kih osoba pravnu ili fizi~ku osobukoja u propisanom razdoblju ne priloì Certifikat oste~enom znanju sukladno ~lanku 12. stavak (4) ovogaPravilnika.

(2) O brisanju iz Upisnika pravnih i fizi~kih osoba mjerodavnatijela entiteta i Br~ko Distrikta donose rje{enje sukladnoZakonu o upravnom postupku.

DIO ÊTVRTI - NAÎN I POSTUPAK OBUKEODGOVORNIH OSOBA

^lanak 16.(Vr{itelji obuke)

(1) Obuku odgovornih osoba provode ustanove koje suovla{tene za vr{enje obuke odgovornih osoba (u daljnjemtekstu: vr{itelji obuke), koje zadovoljavaju slijede}e uvjete:a) da imaju ili mogu osigurati najmanje tri predava~a, koji

ispunjavaju uvjete iz stavka (2) ovog ~lanka,

b) da su registrirani za djelatnost visokog obrazovanja uoblasti za{tite bilja,

c) da mogu osigurati odgovaraju}a tehni~ka i nastavnasredstva za teorijske i prakti~ne obuke,

d) da mogu osigurati odgovaraju}e prostorije i opremu zaprovo|enje teorijske i prakti~ne te~ajeve,

e) da mogu osigurati tiskane materijale za u~esnike,f) da mogu osigurati popis ispitnih pitanja za provjeru

znanja iz sadràja te~aja,g) da mogu organizirati te~aj najmanje dva puta godi{nje s

ispitnim rokom,h) da mogu osigurati odgovaraju}u opremu i vo|enje

evidencije te~aja, poloènih stru~nih ispita za odgovorneosobe i provjera znanja te izdanih certifikata o ste~enomznanju.

(2) Predava~i moraju biti stru~njaci iz oblasti za{tite bilja itrebaju ispunjavati slijede}e uvjete:a) da imaju najmanje VIII stupanj obrazovanja iz oblasti

odgovaraju}eg sveu~ili{nog programa,b) da imaju preporuke ili izvje{}e o provo|enju sli~nih

obuka,c) da imaju objavljene stru~ne radove u posljednjih pet

godina iz oblasti za{tite bilja.(3) Iznimno od odredbe iz stavka (2) ovog ~lanka, za sadràj

obuke o zakonodavstvu iz ove oblasti, predava~i mogu biti idràvni slu`benici iz Uprave ili mjerodavnih tijela entiteta iBr~ko Distrikta, koji rade na poslovima za{tite bilja.

^lanak 17.(Ovla{tenje vr{itelja obuke)

(1) Vr{itelj obuke se, na temelju javnog poziva, kodmjerodavnog tijela entiteta i Br~ko Distrikta prijavljuje zavr{enje obuke, pri ~emu mora priloìti dokaz o ispunjavanjuuvjeta iz ~lanka 16. ovoga Pravilnika.

(2) Stru~no povjerenstvo, koje imenuju mjerodavna tijelaentiteta ili Br~ko Distrikta, utvr|uje da li su ispunjeni uvjetiiz ~lanka 16. ovoga Pravilnika.

(3) Stru~no povjerenstvo iz stavka (2) ovog ~lanka sastavljeno jeod predstavnika Uprave, mjerodavnih tijela entiteta i Br~koDistrikta te od stru~njaka iz oblasti koja se odnosi na: za{titubilja, poljoprivrednu mehanizaciju, okoli{, zdravlje,kemikalije i drugih podru~ja relevantnih za sadràj i svrhuobuke.

(4) Stru~njaci iz stavka (3) ovog ~lanka moraju imati najmanjepet godina radnog iskustva u podru~ju drànja te~aja iliobrazovanja i ne smiju biti ~lanovi upravnih tijela vr{iteljaobuke niti biti predava~i.

(5) Mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta, na prijedlogStru~nog povjerenstva rje{enjem ovla{}uju ustanovu zaprovo|enje programa obuke.

^lanak 18.(Obuka odgovornih osoba)

(1) Odgovorne osobe koje nemaju zavr{en poljoprivrednifakultet - smjer za{tita bilja, obvezne su poha|ati programosnovne obuke odgovornih osoba.

(2) Odgovorne osobe koje imaju zavr{en poljoprivredni fakultet- smjer za{tita bilja kao i osobe iz stavka (1) ovog ~lankakojima je istekla va`nost Certifikata o ste~enom znanju,obvezene su poha|ati program napredne obuke odgovornihosoba.

(3) Osnovna obuka odgovornih osoba sastoji se od te~aja iusmenog stru~nog ispita za odgovorne osobe. Te~aj trajenajmanje 30 {kolskih sati, odnosno 20 {kolskih sati zanaprednu obuku.

(4) Uprava u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Br~koDistrikta }e odrediti uniformno program za obukuodgovornih osoba.

(5) Vr{itelj obuke mora obavijestiti zainteresiranu javnost oorganiziranju obuke, najmanje 30 dana prije po~etka obuke.



(6) Uprava u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Br~koDistrikta }e odrediti maksimalno dozvoljene cijene pou~esniku i cijenu obnove obuke.

^lanak 19.(Sadràj obuke)

(1) Sadràj osnovne obuke obuhvata:a) Relevantni propisi iz oblasti FFS uklju~uju}i i njihovu

uporabu,b) Rizici od ilegalnih i krivotvorenih FFS i metode za

prepoznavanje takvih proizvoda,c) Opasnostii rizici povezani s pesticidima,te kako ih

prepoznatii kontrolirati, a osobito:1) rizici za ljude (operatore, stanovnike, pasivne

promatra~e, ljude koji ulaze u tretirana podru~ja onikoji rukuju ili se hrane tretiranim proizvodima) ikako faktori kao {to je pu{enje pogor{avaju overizike;

2) simptomi trovanja pesticidima i mjere prve pomo}i;3) rizici za ne-ciljane biljke, korisne kukce, biljni i

ìvotinjski svijet, bioraznolikost i okoli{,d) Pojmovi o strategijama i tehnikama integralne za{tite

bilja, strategijama i tehnikama sustava odrìvog uzgoja,principima organske proizvodnje, metodama biolo{kekontrole {tetnika, informacije o op}im na~elima ispecifi~nim smjernicama za integralnu za{titu bilja,

e) Uvod u uporednu ocjenu razli~itih sredstava za korisnikes ciljem usmjeravanja profesionalnih korisnika za izbornajprikladnijeg pesticida s najmanje nus-pojava naljudsko zdravlje, ne-ciljane organizme i okoli{ izme|usvih registriranih proizvoda za odre|eni {tetnik u danojsituaciji,

f) Mjere za smanjenje rizika za ljude, ne-ciljane organizme iokoli{; sigurna radna praksa za skladi{tenje, rukovanje imije{anje pesticida, zbrinjavanja otpadne ambalaè,drugih kontaminiranih materijala i vi{ka FFS (uklju~uju}ii mje{avinu u spremniku), bez obzira da li su ukoncentriranom ili razrije|enom obliku, preporu~enina~in za kontrolu izloènosti operatora (osobna za{titnaoprema),

g) Temeljeni pristupi na procjeni rizika koji uzimaju u obzirlokalne varijabile ekstrakcije vode, kao {to su klima, tlovrste usjeva,

h) Procedure za pripremu za rad opreme za aplikacijupesticida, uklju~uju}i i njihovu kalibraciju, i procedure zanjihov rad s minimalnim rizicima za korisnika i drugeljude, ne-ciljane biljne i ìvotinjske vrste, bioraznolikost,okoli{, uklju~uju}i i izvore voda,

i) Kori{tenje opreme za aplikaciju pesticida i njihovoodràvanje, te specifi~ne tehnike prskanja (npr. prskanjesa smanjenom potro{njom vode, mlaznice sa smanjenimzano{enjem), kao i ciljevi tehni~kog pregleda prskalice uuporabi i na~ine pobolj{anja kvalitete prskanja. Specifi~nirizici vezani za opremu za ru~nu uporabu pesticida ilile|ne prskalice i relevantne mjere upravljanja rizikom,

j) @urni postupci za za{titu zdravlja ljudi, okoli{auklju~uju}i i vodne resurse, ako se dogodi slu~ajnoispu{tanje i kontaminacija kao i u slu~aju ekstremnihvremenskih prilika koje mogu rezultirati rizikom odispiranja pesticida,

k) Posebna pa`nja u zonama za{ti}enim posebnim propisimao vodama,

l) Pra}enje zdravstvenog stanja i pristup ustanovama zaizvje{tavanje o bilo kakvom postojanju incidenta ilisumnji na incident sa pesticidima,

m) Vo|enje evidencije o svakom kori{tenju pesticida,sukladno vaè}im propisima.

(2) Sadràj napredne obuke obuhvata:a) inovacije i stru~no znanje u oblasti zdravlja bilja,


b) obnovu znanja iz osnovne obuke.

^lanak 20.(Prijava za obuku)

(1) Odgovorne osobe se moraju prijaviti na obuku i polaganjestru~nog ispita za odgovorne osobe iz za{tite bilja najkasnijeu roku godinu dana od zasnivanja radnog odnosa naposlovima odgovorne osobe.

(2) Kandidati se za obuku iz za{tite bilja kao i provjere znanjaprijavljuju kod ovla{tenih vr{itelja obuke najmanje 15 danaprije po~etka obuke ili provjere znanja.

(3) Kandidat se za obuku prijavljuje prijavom, koju podnosivr{itelju obuke.

(4) Tro{kove te~aja, stru~nog ispita za odgovorne osobe iizdavanja Certifikata o ste~enom znanju snosi pravna ilifizi~ka osoba koja je uputila uposlenika na obuku.

^lanak 21.(Stru~ni ispit za odgovorne osobe)

(1) Stru~ni ispit za odgovorne osobe se polaè usmeno iznastavnih sadràja navedenih u programu obuke, najkasnijeu roku od 60 dana od zavr{etka obuke.

(2) Vr{itelj obuke, koji organizira stru~ni ispit za odgovorneosobe, imenuje ispitno povjerenstvo.

(3) ^lanovi ispitnog povjerenstva se imenuju za svaki ispitni rokposebno od predava~a koji su vodili te~aj. Ispitnopovjerenstvo je sastavljena od predsjednika i dva ~lana.

(4) Pri polaganju stru~nih ispita za odgovorne osobe ispitnopovjerenstvo mora voditi zapisnik.

(5) Op}i uspjeh kandidata na stru~nom ispitu odgovorne osobeocjenjuje se ocjenom povjerenstva: "poloìo" ili "nijepoloìo".

^lanak 22.(Certifikat o ste~enom znanju)

(1) Odgovorne osobe primaju Certifikat o ste~enom znanju,~ime stje~u dopu{tenje za rad na poslovima odgovorneosobe.

(2) Certifikat o ste~enom znanju iz stavka (1) ovog ~lanka imaoblik iskaznice na dvodjelnom obrascu na formatu papiraA5, navedene u Privitku I., koji je sastavni dio ovogaPravilnika. Rubovi iskaznice u obrascu su perforirani, da senakon tiskanja lako mogu otrgnuti od obrasca. U~esnikobuke prima certifikat, vr{itelj obuke zadràva i arhiviragornji dio obrasca.

(3) Certifikat o ste~enom znanju vaì tri godine od nadnevkaizdavanja, nakon ~ega kandidat mora poha|ati naprednuobuku u skra}enom obliku, s teì{tem na najnovija saznanjau oblasti za{tite bilja i pro}i provjeru znanja.

(4) Kandidat kojemu je istekla va`nost Certifikata o ste~enomznanju iz stavka (1) ovog ~lanka, duàn je vr{itelju obukenajmanje tri mjeseca prije dana isteka va`nosti, podnijetizahtjev za poha|anje obuke iz stavka (3) ovog ~lanka, nakon~ega }e mu se izdati novi certifikat.

^lanak 23.(Vo|enje evidencije o poloènim stru~nim ispitima za

odgovorne osobe)

(1) Evidenciju o poloènim stru~nim ispitima za odgovorneosobe i izdanim certifikatima vodi vr{itelj obuke.

(2) Vr{itelji obuke moraju najkasnije do 31. oùjka teku}egodine za prethodnu godinu dostaviti Upravi i mjerodavnimtijelima entiteta i Br~ko Distrikta godi{nje izvje{}e oprovo|enju osposobljavanja za odgovorne osobe ipredvi|eni plan obuke za teku}u godinu.

(3) Uprava }e uspostaviti centralnu evidenciju podataka izstavka (2) ovog ~lanka.


DIO PETI - EVIDENCIJA I SAOP]AVANJE OPROMETU FFS

^lanak 24.(Na~in vo|enja evidencije)

(1) Pravne i fizi~ke osobe iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika, morajuvoditi evidenciju o koli~ini nabavljenih FFS u inozemstvu iu Bosni i Hercegovini, o koli~ini prodanih FFS, koli~iniskladi{tenih FFS i koli~ini FFS, koja su bila izuzeta izprometa. Evidencija se vodi odvojeno za prodaju na veliko ina malo, po pojedina~nim prodajnim mjestima.

(2) Evidencija mora sadràvati najmanje slijede}e podatke:a) naziv i sjedi{te pravne ili fizi~ke osobe iz ~lanka 3. ovoga

Pravilnika te sjedi{te prodajnog mjesta,b) godina, za koju se vodi evidencija,c) trgova~ko ime FFS,d) mjerna jednica (kg, l, kd),e) nabavljena koli~ina: uvoz, kupljeno na doma}em trì{tu,f) prodana koli~ina: prodano na doma}em trì{tu, izvoz,g) pri~uve u protekloj godini i pri~uve u teku}oj godini,h) koli~ina, izuzeta iz prometa.

^lanak 25.(Evidencija za FFS razvrstana u prvu kategoriju otrovnosti)

Pravne i fizi~ke osobe iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika, koje sebave prometom FFS, koje su glede opasnosti razvrstana u prvukategoriju otrovnosti FFS, moraju pored evidencije iz ~lanka 24.ovoga Pravilnika, voditi posebno evidenciju, sukladnopropisima, koji ure|uju posebne uvjete za promet s opasnimkemikalijama.

^lanak 26.(Rok i na~in dostave podataka iz evidencije)

(1) Pravne i fizi~ke osobe iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika, morajupodatke iz ~lanka 24. ovoga Pravilnika, za proteklu godinu,

dostaviti mjerodavnim tijelima entiteta i Br~ko Distriktanajkasnije do 31. oùjka teku}e godine.

(2) Mjerodavna tijela entiteta i Br~ko Distrikta du`na su Upravidostaviti podatke iz ~lanka 24. ovoga Pravilnika najkasnijedo 30. lipnja teku}e godine.

(3) Evidenciju iz ~lanka 24. ovoga Pravilnika se {alje uelektronskom obliku u ra~unalskom programu, koji odrediUprava u suradnji s mjerodavnim tijelima entiteta i Br~koDistrikta.

(4) Podatke iz evidencije pravne i fizi~ke osobe iz stavka (1)ovog ~lanka moraju ~uvati najmanje pet godina i na zahtjevmjerodavnog tijela dati ih na uvid.

DIO [ESTI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE


(1) Pravne ili fizi~ke osobe koje se bave prometom FFS du`nesu se upisati u Upisnik pravnih i fizi~kih osoba najkasnijegodinu dana nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(2) Pravna ili fizi~ka osoba iz stavka (1) ovog ~lanka je obveznadostaviti Certifikat o ste~enom znanju u roku od 90 dana oddana organiziranja obuke za odgovorne osobe.


Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u"Slu`benom glasniku BiH".


Sarajevo








180

Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona oSavjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnikBiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjetministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zabezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, u saradwi sanadle`nim organima, organima entiteta i Br~ko DistriktaBosne i Hercegovine, na 144. sjednici odrànoj 24. februara2011. godine, donio je

PRAVILNIK

O ZAÎNIMA, EKSTRAKTIMA ZAÎNA I

MJE[AVINAMA ZAÎNA


^lan 1.(Predmet)

(1) Pravilnikom o za~inima, ekstraktima za~ina imje{avinama za~ina (u daqem tekstu: Pravilnik) propisujuse osnovni zahtjevi koje moraju ispuwavati za~ini,ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina (u daqem tekstu:proizvodi) u proizvodwi i prometu.

(2) Zahtjevi se odnose na:a) nazive i definicije za~ina, ekstrakata za~ina i

mje{avina za~ina,b) uslove stavqawa za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina

za~ina u promet,c) deklarisawe i metrolo{ke zahtjeve,d) analiti~ke metode i slu`bene kontrole.

^lan 2.(Deklarisawe proizvoda)

Na deklarisawe proizvoda iz ovog pravilnika primjewujuse Pravilnik o op{tem deklarisawu ili ozna~avawuupakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) kao iposebne odredbe ovog pravilnika koje se odnose nadeklarisawe.

^lan 3.(Metrolo{ki zahtjevi)

Proizvodi koji se stavqaju na trì{te kao upakovaniproizvodi, ako to ovim pravilnikom nije druga~ije propisano,moraju odgovarati posebnim propisima o metrolo{kimzahtjevima za upakovane proizvode.

^lan 4.(Analiti~ke metode)

Za odre|ivawe potrebnih kriterijuma mogu se koristitianaliti~ke metode na osnovu usvojenih BAS standardanavedenih u Aneksu, koji je sastavni dio ovog pravilnika.

^lan 5.(Op{te obaveze)

Proizvodi propisani ovim pravilnikom moraju se uproizvodwi i prometu skladi{titi, transportovati i ~uvatina na~in koji objezbje|uje o~uvawe kvaliteta proizvoda domomenta potro{we.


POGLAVQE I - ZAÎNI I EKSTRAKTI ZAÎNA

^lan 6.(Za~ini)

(1) Pod za~inima u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju seproizvodi biqnog porijekla, svojstvenog mirisa i ukusa,koji se dodaju prehrambenim proizvodima i pi}ima radipostizawa odgovaraju}eg mirisa i ukusa ili radi boqesvarqivosti tih proizvoda.

(2) Kao za~ini, u promet se stavqaju aromati~ni dijeloviza~inskih biqaka (korijen, list, kora, cvijet, tu~ak,

cvjetni pupoqak, plod, sjeme, i dr.), a mogu biti u oblikukomada, zrna, mahune, ve}ih i mawih djeli}a ili praha.

^lan 7.(Za~inske biqke)

Pod za~inima u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju searomati~ni dijelovi sqede}ih za~inskih biqaka:

1) Anis (Pimpinella anisum L.);

2) Bijeli biber (Piper nigrum L.);

3) Crni biber (Piper nigrum L.);

4) Bosiqak (Ocimum basilicum L.);

5) Celer (Apium graveolens L.);

6) Cimet (Cinnamomum zeylanicum Blume i Cinnamo-

mum aromaticum C.G.Ness);

7) îli (Capsicum frutescens L.);

8) ûbar (Satureia hortensis L.);

9) Lavanda (Lavandula spica L.);

10) \umbir (Zingiber officinale Roscoe);

11) Estragon (Artemisia dracunculus L.);

12) I|irot (Acorus calamus L.);

13) Isiot (Curcuma zedoariae Rosc);

14) Karanfili} (Eugenia caryophyllus Spreng C.);

15) Kim (Carum carvi L.);

16) Koriander (Coriandrum sativum L.);

17) Kardamom (Elettaria cardamomum L. var Maton.

miniscula Burkill);

18) Kaduqa (Salvia officinalis L.);

19) Klekove bobe (Juniperus communis L.);

20) Kurkuma (Curcuma longa L.);

21) Kumin (Cuminum cyminum L.);

22) Lovor (Laurus nobilis L.);

23) Bijeli luk u prahu (Allium sativum L.);

24) Crni luk u prahu (Allium cepa L.);

25) Majoran (Majorana hortensis Moench syn. Origanum

Majorana L.);

26) Miro|ija (Anethum graveolens L.);

27) Komora~ (Foeniculum vulgare P. Miller);

28) Muskatni ora{~i} (Myristica fragrans Houttuyn);

29) Papuanski muskatni ora{~i} (Myristica argentea L.);

30) Muskatni cvijet (Myristica fragrans Houtt., Myristica

argentea L.);

31) Nana (Mentha piperita L.);

32) Paprika za~inska (Capsicum annum L.)

33) Piment (Pimenta officinalis Berg);

34) Per{un (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex

A.W. Hill);

35) Ruzmarin (Rosmarinus officinalis L.);

36) Roga~i}-triplat (Trigonella foenum graecum L.);

37) Selen (Levisticum officinale Koch);

38) Bijela sla~ica (Sinapis alba L.);

39) Crna sla~ica (Brassica nigra L., W. D. J. Koch);

40) [afran (Crocus sativus L.);

41) [afranika (Carthamus tinctorius L.);

42) Timijan (Thymus vulgaris L.);

43) Vanila (Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla

planifolia Andrews);

44) Origano (Origanum vulgare L.);

45) Zvjezdasti anis (Illicium verum J. D. Hooker);

46) Mqevena za~inska paprika (Capsicum annum L.).

^lan 8.(Uslovi za stavqawe za~ina u promet)

Pri stavqawu u promet, za~ini moraju ispuwavati sqede}euslove:

a) da iz wih nisu ekstrahovane aromati~ne materije i da nesadrè primjese ili otpatke za~ina iz kojih suekstrahovane aromati~ne materije;

b) da im nisu dodavana sredstva radi pove}awa mase;c) da ispuwavaju i druge uslove, propisane ovim

pravilnikom za pojedine vrste za~ina.

^lan 9.(Ekstrakti za~ina)

(1) Pod ekstraktima za~ina, u smislu ovog pravilnika,podrazumijevaju se proizvodi koji se u razli~itimpostupcima ekstrakcije aromati~nih materija i drugihrastvorqivih materija koje nisu {tetne za qudskozdravqe, dobijeni iz prirodnih za~ina, za~inskih biqakaili wihovih dijelova, iz kojih su otparena sredstva zarastvarawe iznad koli~ine koja je propisana u ~lanu 10.stav (3) ovog pravilnika.

(2) Ekstrakti za~ina mogu se proizvoditi samo iz za~inskihbiqaka navedenih u ~lanu 7. ovog pravilnika.

^lan 10.(Stavqawe u promet ekstrakata za~ina)

(1) Ekstrakti za~ina stavqaju se u promet kao:a) koncentrati za~inskih ekstrakata-oleorezini;b) alkoholni ili drugi rastvori za~inskih ekstrakata (u

etanolu, sir}etnoj kiselini, glicerolu itd.)c) za~inski ekstrakti naneseni na odgovaraju}e nosa~e ili

pomije{ani sa odgovaraju}im nosa~ima kao {to su:1) natrijum-hlorid;2) skrob;3) prirodne biqne gume (karuba, gvajak, alginati

kalijuma, natrijuma i prirodni pektim);4) {e}eri i derivati {e}era (dekstrin).

(2) Za ekstrakciju aromati~nih materija iz za~ina mogu sekoristiti sqede}i organski rastvara~i: aceton,izopropanol, metanol, heksan, metil-hlorid, etilen-dihlorid, trihlor-etilen, etanol, glicerol, glikoli ijestivo uqe.

(3) Pri stavqawu ekstrakata za~ina u promet, koli~inarastvara~a zaostalog u ekstraktima za~ina ne smije da budeve}a, i to:

a) aceton od 30 mg/kg;

b) izopropanol od 50 mg/kg;

c) metanol od 50 mg/kg;

d) heksana od 30 mg/kg;

e) metilen-hlorida od 30 mg/kg;

f) etilen-dihlorid od 30 mg/kg;

g) trihlor-etilena od 30 mg/kg;s tim da ukupna koli~ina ostatka organskog rastvara~a neprelazi 50 mg/kg.

(4) Za grupu rastvara~a kao {to su: etanol, glicerol, glikoli(dietilen-glikol, dipropilen-glikol i heksametil-glikol) i jestivo uqe dozvoqene koli~ine ostatka morajubiti u skladu sa zahtjevima tehnologije.

^lan 11.(Za~inski dodaci)

(1) Radi spre~avawa oksidacionih promjena, ekstraktimaza~ina mogu se dodavati sqede}i antioksidansi: tokofe-rol, butil-hidroksianisol (BHA), butil-hidroksitoluol(BHT) i askorbinska kiselina, do 0,1%.

(2) Ekstraktima za~ina mogu se dodavati i {e}er i derivati{e}era (dekstrin) da bi se postigla odgovaraju}akonzistencija.

^lan 12.(Stavqawe u promet)

Ekstrakti za~ina koji se stavqaju u promet morajuispuwavati i druge uslove propisane ovim pravilnikom.

^lan 13.(Anis)

Anis, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{en zreo plodanisa (Pimpinella anisum L.), koji se stavqa u promet kao anis uzrnu i kao mqeveni anis i mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 12% vode;b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 3%

pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini;

c) da anis u zrnu sadrì najmawe 1 ml isparqivog etarskoguqa anisa u 100 g proizvoda, a mqeveni anis najmawe 0,8ml isparqivog etrrskog uqa anisa u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 2% stranih primjesa.

^lan 14.(Oleorezin anisa)

Oleorezin anisa, u smislu ovog pravilnika, jeste proizvoddobijen ekstrakcijom aromati~nih materija iz li{}a anisa(Pimpinella anisum L.), koji, kad se stavqa u promet, morasadràvati najmawe 2 ml isparqivog etarskog uqa anisa u 100 gproizvoda.

^lan 15.(Bijeli biber)

Bijeli biber, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{en,posebno obra|en, zreo plod bibera (Piper nigrum L.), koji sestavqa u promet kao bijeli biber u zrnu i kao mqeveni bijelibiber i mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 15% vode;b) da ne sadrì vi{e od 4% ukupnog pepela, mqeveni

bijeli biber da ne sadrì vi{e od 6% sirovih vlakana;c) da ne sadrì vi{e od 2% organskih primjesa niti vi{e

od 0,2% mineralnih primjesa;d) da sadrì najmawe 4% piperina;

e) da bijeli biber u zrnu sadrì najmawe 1 ml isparqivogetarskog uqa bibera u 100 g proizvoda, a mqeveni bijelibiber najmawe 0,7% isparqivog etarskog uqa bibera u100 g proizvoda.

^lan 16.(Crni biber)

Crni biber, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{en,nedozreo plod bibera (Piper nigrum L.), koji se stavqa u prometkao crni biber u zrnu i kao mqeveni crni biber i moraispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 14% vode;b) da ne sadrì vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od

17,5% sirovih vlakana;c) da ne sadrì vi{e od 2% organskih primjesa niti vi{e

od 0,4% mineralnih primjesa;d) da sadrì najmawe 4% piperina;

e) da crni biber u zrnu sadrì najmawe 1,5 ml isparqivogetarskog uqa bibera u 100 g proizvoda, a mqeveni crnibiber najmawe 0,7% ml isparqivog etarskog uqa biberau 100 g proizvoda.

^lan 17.(Oleorezin bijelog i crnog bibera)

Oleorezin bijelog i crnog bibera (Piper nigrum L.), usmislu ovog pravilnika, jeste koncentrat za~inskog ekstraktakoji sadrì isparqive i neisparqive ekstrakcione materijebibera i koji kad se stavqa u promet mora ispuwavati sqede}euslove:

a) da sadrì najmawe 8 ml isparqivih eterskih uqa biberau 100 g proizvoda;

b) da sadrì najmawe 25% piperina.



^lan 18.(Bosiqak)

Bosiqak, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eninadzemni dio biqke bosiqka (Ocimum basilicum L.), koji, kadse stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 12,5% vode;

b) da ne sadrì vi{e od 17% ukupnog pepela ni vi{e od 2%pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini;

c) da sadrì najmawe 0,3 ml isparqivog etarskog uqabosiqka u 100 g proizvoda.

^lan 19.(Oleorezin bosiqka)

Oleorezin bosiqka, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt aromati~nih (isparqivih i neisparqivih) materijabosiqka (Ocimum basilicum L.), koji, kad se stavqa u promet,mora sadràvati najmawe 20 ml isparqivog etarskog uqabosiqka u 100 g proizvoda.

^lan 20.(Celer)

(1) Celer, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni list celera(Apium graveolens L.), koji, kad se stavqa u promet, moraispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 12% vode;

b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od1,8% pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~nojkiselini;

c) da sadrì najmawe 0,2 ml isparqivog etarskog uqacelera u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 0,5% primjesa biqnog porijekla.

(2) Sjeme celera, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{enosjeme celera, koje, kad se stavqa u promet, mora ispuwavatisqede}e uslove:


b) da ne sadrì vi{e od 3% ukupnih ne~isto}a.

^lan 21.(Oleorezin celera)

Oleorezin celera, u smislu ovog pravilnika, jesteproizvod dobijen ekstrakcijom li{}a i sjemena celera (Apium

graveolens L.), koji, kad se stavqa u promet, mora sadràvatinajmawe 4 ml isparqivog etarskog uqa celera u 100 gproizvoda.

^lan 22.(Cimet)

Cimet, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{ena koracimetovog drveta (Cinnamomum zeylanicum Blume iCinnamomum aromaticum C.G.Ness), koji se stavqa u prometkao cimet u kori i kao mqeveni cimet i mora ispuwavatisqede}e uslove:



c) da cimet u kori sadrì 1 ml isparqivog etarskog uqacimeta u 100 g proizvoda, a mqeveni cimet najmawe 0,7%isparqivog etarskog uqa cimeta u 100 g proizvoda.

^lan 23.(Oleorezin cimeta)

Oleorezin cimeta, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt kore biqke Cinnamomum zeylanicum Blume, koji,kad se stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da sadrì najmawe 30 ml isparqivog etarskog uqacimeta u 100 g proizvoda;

b) da sadrì najmawe 18% cimet-aldehida.

^lan 24.(îli)

îli, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni zreo plodtropske vrste paprike (Capsicum frutescens L.), koji se stavqau promet kao ~ili-cijeli plod i kao mqeveni ~ili i moraispuwavati sqede}e uslove:


1,6% pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~nojkiselini;

c) da sadrì najmawe 0,1% kapsaicina.

^lan 25.(ûbar)

ûbar, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni nadzemnidio biqke ~ubar (Satureia hortensis L.), koji, kad se stavqa upromet, mora ispuwavati sqede}e uslove:


pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini.

^lan 26.(Lavanda)

Lavanda, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni cvijet ipupoqak lavande (Lavandula spica L.), koji, kad se stavqa upromet, mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 11,5% vode;b) da ne sadrì vi{e od 8% ukupnog pepela ni vi{e od 2%


c) da sadrì najmawe 0,6 ml isparqivog etarskog uqalavande u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 2,5% drugih dijelova biqke nivi{e od 2,5% ostalih primjesa.

^lan 27.(\umbir)

\umbir, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni izdanak(rizom) |umbira (Zingiber officinale Roscoe), koji se stavqa upromet kao cijeli |umbir ili kao mqeveni |umbir i moraispuwavati sqede}e uslove:



c) da cijeli |umbir sadrì najmawe 1,5 ml isparqivogetarskog uqa |umbira u 100 g proizvoda, a mqeveni|umbir najmawe 0,7 ml isparqivog etarskog uqa|umbira u 100 g proizvoda.

^lan 28.(Oleorezin |umbira)

Oleorezin |umbira, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt isparqivih i neisparqivih aromati~nih materija|umbira, slatkog i o{trog ukusa, dobijen ekstrakcijom rizomabiqke Zingiber officinale Roscoe, koji, kad se stavqa u promet,mora sadràvati najmawe 12 ml isparqivog etarskog uqa|umbira u 100 g proizvoda.

^lan 29.(Estragon)

Estragon, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni listi} ivrh gran~ice biqke estragon (Artemisia dracunculus L), koji,kad se stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:



c) da sadrì najmawe 0,3 ml isparqivog etarskog uqaestragona u 100 g proizvoda;


^lan 30.(I|irot)

I|irot, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni izdanak(rizom) i|irota (Acorus calamus L.), koji se stavqa u prometkao cijeli i|irot i kao mqeveni i|irot i mora ispuwavatisqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 14% vode;b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela;

c) da sadrì najmawe 1,5 ml isparqivog etarskog uqai|irota u 100 g proizvoda;

d) da je izdanak i|irota bez korijena i da ne sadrì vi{e od1% stranih primjesa.

^lan 31.(Isiot)

Isiot, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni izdanak(rizom) biqke isiot (Curcuma zedoariae Rosc), koji se stavqau promet kao cijeli isiot i kao isiot isje~en na kri{ke ilikolutove i mora ispuwavati sqede}e uslove:



c) da sadrì najmawe 1 ml isparqivog etarskog uqa isiotau 100 g proizvoda.

^lan 32.(Karanfili})

Karanfili}, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{enicvjetni pupoqak biqke (Eugenia caryophyllus C. Sprengel),koji se stavqa u promet kao karanfili} u zrnu i kao mqevenikaranfili} i mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da karanfili} u zrnu ne sadrì vi{e od 12% vode, amqeveni karanfili} ne vi{e od 10% vode;


c) da karanfili} u zrnu sadrì najmawe 12,5 ml

isparqivog etarskog uqa karanfili}a u 100 g

proizvoda, a mqeveni karanfili} najmawe 10 ml

isparqivog etarskog uqa karanfili}a u 100 gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 8% drugih dijelova biqke ni vi{eod 2% ostalih primjesa.

^lan 33.(Oleorezin karanfili}a)

Oleorezin karanfili}a, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt isparqivih i neisparqivih aromati~nih materijadobijen ekstrakcijom biqke Eugenia caryophyllus C.Sprengel,koji, kad se stavqa u promet, mora sadràvati najmawe 40 ml

isparqivog etarskog uqa karanfili}a u 100 g proizvoda.

^lan 34.(Kim)

Kim, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni plod kima(Carum carvi L.), koji se stavqa u promet kao kim u zrnu i kaomqeveni kim i mora ispuwavati sqede}e uslove:



c) da kim u zrnu sadrì najmawe 1,5 ml etarskog uqa kima u100 g proizvoda, a mqeveni kim najmawe 1,2 ml etarskoguqa kima u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 2% primjesa.

^lan 35.(Oleorezin kima)

Oleorezin kima, u smislu ovog pravilnika, jeste ekstraktaromati~nih materija kima dobijen ekstrakcijom sjemenabiqke Carum carvi L. koji, kad se stavqa u promet, morasadràvati najmawe 20 ml etarskog uqa kima u 100 g proizvoda.

^lan 36.(Koriander)

Koriander, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni zreoplod koriandera (Coriandrum sativum L.), koji se stavqa upromet kao koriander u zrnu i kao mqeveni koriander i moraispuwavati sqede}e uslove:



c) da koriander u zrnu sadrì najmawe 1,5 ml etarskog uqakoriandera u 100 g proizvoda, a mqeveni koriandernajmawe 0,1 ml etarskog uqa koriander u 100 gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 2% primjesa biqnog porijekla, nivi{e od 2% mineralnih primjesa.

^lan 37.(Oleorezin koriandera)

Oleorezin koriandera, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt aromati~nih materija dobijen ekstrakcijom sjemenabiqke Coriandrum sativum L., koji, kad se stavqa u promet,mora sadràvati najmawe 15 ml etarskog uqa koriandera u 100 gproizvoda.

^lan 38.(Kardamom)

Kardamom, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni plodkardamoma (Elettaria cardamomum L., var. Maton. miniscula

Burkill), koji se stavqa u promet kao cijeli plod kardamoma ikao mqeveni kardamom i mora ispuwavati sqede}e uslove:


b) da ne sadrì vi{e od 9,5% ukupnog pepela ni vi{e od 2%pepela nerastvoqivog u hlorovodoni~noj kiselini;

c) da cijeli plod sadrì najmawe 2 ml etarskog uqakardamoma u 100 g proizvoda, mqeveni kardamomnajmawe 1ml etarskog uqa kardamoma u 100 gproizvoda.

^lan 39.(Oleorezin kardamoma)

Oleorezin kardamoma, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt aromati~nih materija kardamoma dobijenekstrakcijom sjemena biqke kardamom (Elettaria cardamomum

L. var. Maton. miniscula Burkill), koji, kad se stavqa u promet,mora sadràvati najmawe 20 ml etarskog uqa kardamoma u 100 gproizvoda.

^lan 40.(Kaduqa)

Kaduqa (àlfija), u smislu ovog pravilnika, jesteosu{eni grebeni list kaduqe (Salvia officinalis L.), koji, kad sestavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:



c) da sadrì najmawe 1 ml etarskog uqa kaduqe u 100 gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 4% ostalih dijelova biqke, nivi{e od 2% drugih primjesa.

^lan 41.(Oleorezin kaduqe)

Oleorezin kaduqe, u smislu ovog pravilnika, jesteproizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija kaduqe(Salvia officinalis L.), koji, kad se stavqa u promet, moraispuwavati sqede}e uslove:

a) da je u obliku tamnozelene slabo viskozne te~nosti;

b) da sadrì najmawe 6% isparqivih etarskih uqa kaduqe.



^lan 42.(Klekove bobe)

Klekove bobe, u smislu ovog pravilnika, jesu zreli plodovikleke (Juniperus communis L.), koji se stavqaju u promet kaoklekove bobe u zrnu i kao mqevene klekove bobe i morajuispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrè vi{e od 16% vode;b) da ne sadrè vi{e od 4% ukupnog pepela ni vi{e od 1%

pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da ne sadrè vi{e od 0,5% sasu{enih plodova;d) da ne sadrè vi{e od 2% stranih primjesa.

^lan 43.(Kurkuma)

Kurkuma, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni izdanak(rizom) biqke kurkuma (Curcuma longa L.), koji se stavqa upromet kao cijela kurkuma i mqevena kurkuma i moraispuwavati sqede}e uslove:



c) da cijela kurkuma sadrì najmawe 2,5 ml etarskog uqakurkume u 100 g proizvoda, a mqevena kurkuma najmawe 1ml etarskog uqa kurkume u 100 g proizvoda.

^lan 44.(Oleorezin kurkume)

Oleorezin kurkume, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt aromati~nih materija dobijen ekstrakcijom izgomoqastog rizoma biqke kurkume (Curcuma longa L.), koji,kad se stavqa u promet, mora sadràvati najmawe kurkumina500, izraèno u jedinicama boje.

^lan 45.(Kumin)

Kumin, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni plodkumina (Cuminum cyminum L.), koji se stavqa u promet kaokumin u zrnu i kao mqeveni kumin i mora ispuwavati sqede}euslove:



c) da kumin u zrnu sadrì najmawe 1,5 ml etarskog uqakumina u 100 g proizvoda, a mqeveni kumin najmawe 1 ml

etarskog uqa kumina u 100 g proizvoda.

^lan 46.(Lovor)

Lovor, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eno li{}elovora (Laurus nobilis L.), koji se stavqa u promet kao cijelilist lovora i kao mqeveni list lovora i mora ispuwavatisqede}e uslove:



c) da cijeli list lovora sadrì najmawe 1 ml etarskog uqalista lovora u 100 g proizvoda, a mqeveni list najmawe0,6 ml etarskog uqa lista lovora u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 1% drugih dijelova lovora ni vi{eod 1% ostalih primjesa.

^lan 47.(Oleorezin lovora)

Oleorezin lovora, u smislu ovog pravilnika, jesteproizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija listalovora (Laurus nobilis L.), koji, kad se stavqa u promet, moraispuwavati sqede}e uslove:

a) da je u obliku tamnozelene te~nosti koja moè imati ipastoznu konzistenciju;

b) da sadrì najmawe 8% isparqivih etarskih uqa listalovora.

^lan 48.(Bijeli luk u prahu)

Bijeli luk u prahu, u smislu ovog pravilnika, jesuo~i{}ene, osu{ene i do pra{kaste strukture samqeveneglavice bijelog luka (Allium sativumm L.), koji, kad se stavqa upromet, mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da bijeli luk u prahu ne sadrì vi{e od 6% vode;b) da ne sadrì vi{e od 8% ukupnog pepela ni vi{e od 1%


c) da sadrì najmawe 0,1 ml etarskog uqa bijelog luka u 100g proizvoda.

^lan 49.(Ekstrakt bijelog luka)

Ekstrakt bijelog luka, u smislu ovog pravilnika, jesteproizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija bijelogluka (Allium sativumm L.), koji, kad se stavqa u promet, morasadràvati najmawe 32 ml isparqivih etarskih uqa bijelogluka u 100 g proizvoda.

^lan 50.(Crni luk u prahu)

Crni luk u prahu, u smislu ovog pravilnika, jesu o~i{}ene,isje~ene, osu{ene i do pra{kaste strukture samqevene glavicecrnog luka (Allium cepa L.), koji, kad se stavqa u promet, moraispuwavati sqede}e uslove:

a) da crni luk u prahu ne sadrì vi{e od 6% vode;b) da ne sadrì vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od 1%


^lan 51.(Ekstrakt crnog luka)

(1) Ekstrakt crnog luka je ekstrakt aromati~nih materijadobijen ekstrakcijom su{enog ili svjeèg crnog luka(Allium cepa L.), koji, kad se stavqa u promet, morasadràvati najmawe 40% suve materije.

(2) Ekstrakt prènog crnog luka je ekstrakt aromati~nihmaterija dobijen ekstrakcijom prènog crnog luka, kojikad se stavqa u promet, mora sadràvati najmawe 60% suvematerije.

^lan 52.(Majoran)

Majoran, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni grebenilist majorana (Majorana hortensis Moench syn. Origanum

majorana L.), koji se stavqa u promet kao cijeli list majorana ikao mqeveni list majorana i mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 12,5% vode;b) da ne sadrì vi{e od 16% ukupnog pepela ni vi{e od


c) da list majorana sadrì najmawe 0,7 ml etarskog uqamajorana u 100 g proizvoda, a mqeveni list majorananajmawe 0,5ml etarskog uqa majorana u 100gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 10 dijelova stabqike i peteqkimajorana.

^lan 53.(Oleorezin majorana)

Oleorezin majorana, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt aromati~nih materija dobijen ekstrakcijom biqkemajorana (Majorana hortensis Moench syn. Origanum majorana

L.), koji, kad se stavqa u promet, mora sadràvati najmawe 5 ml

etarskog uqa majorana u 100 g proizvoda.

^lan 54.(Miro|ija)

Miro|ija, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni zreoplod miro|ije (Anethumgraveolens L.), koji se stavqa u prometkao miro|ija u zrnu i kao mqevena miro|ija i mora ispuwavatisqede}e uslove:



c) da sadrì najmawe 1 ml etarskog uqa ploda miro|ije u100 g proizvoda;


^lan 55.(Oleorezin miro|ije)

Oleorezin miro|ije, u smislu ovog pravilnika, jesteproizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija iz plodamiro|ije (Anethum graveolens L.), koji, kad se stavqa u promet,mora sadràvati najmawe 11 ml etarskog uqa miro|ije u 100 gproizvoda.

^lan 56.(Komora~)

Komora~ (mora~), u smislu ovog pravilnika, jeste osu{enizreo plod komora~a (Foeniculum vulgare P. Miller), koji sestavqa u promet kao komora~ u zrnu i kao mqeveni komora~ imora ispuwavati sqede}e uslove:



c) da komora~ u zrnu sadrì najmawe 1 ml etarskog uqakomora~a u 100 g proizvoda, a mqeveni komora~ najmawe0,8 ml etarskog uqa komora~a u 100 g proizvoda;


^lan 57.(Oleorezin komora~a)

Oleorezin komora~a, u smislu ovog pravilnika, jesteproizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija iz plodakomora~a (Foeniculum vulgare P. Miller), koji, kad se stavqa upromet, mora sadràvati najmawe 8 ml etarskog uqa plodakomora~a u 100 g proizvoda.

^lan 58.(Muskatni orah)

(1) Muskatni orah, u smislu ovog pravilnika, jeste jezgrosjemena muskatnog drveta (Myristica fragrans Houttuyn),koji se stavqa u promet kao cijeli muskatni orah i kaomqeveni muskatni orah, mora ispuwavati sqede}e uslove:a) da ne sadrì vi{e od 10% vode;b) da ne sadrì vi{e od 5% ukupnog pepela ni vi{e od 0,6%


c) da cijeli muskantni ora{~i} sadrì najmawe 5 ml

etarskog uqa muskantnog oraha u 100 g proizvoda, amqeveni muskantni oraha najmawe 3,6 ml etarskog uqamuskantnog oraha u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 0,5 ostalih dijelova plodamuskantnog oraha.

(2) Muskatni orah moè da bude bijeqen kre~nim mlijekom.

^lan 59.(Papuanski muskantni orah)

(1) Papuanski muskantni orah, u smislu ovog pravilnika, jestejezgro sjemena muskatnog drveta (Myristica argentea L.),koji se stavqa u promet kao cijeli papuanski muskantniorah i kao mqeveni papuanski muskantni orah i moraispuwavati sqede}e uslove:a) da ne sadrì vi{e od 8% vode;b) da ne sadrì vi{e od 5% ukupnog pepela ni vi{e od 1%


c) da cijeli papuanski muskantni orah sadrì najmawe 3 ml

etarskog uqa papuanskog muskantnog oraha u 100 g

proizvoda, a mqeveni najmawe 2 ml etarskog uqa u 100 gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 0,5 ostalih dijelova plodapapuanskog muskantnog oraha.

(2) Papuanski muskantni orah moè da bude bijeqen kre~nimmlijekom.

^lan 60.(Muskatni cvijet)

Muskatni cvijet, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eniomota~ (arillus) sjemena svih vrsta muskatnog drveta (Myristica

fragrans Houtt., Myristica argentea L.), koji se stavqa u prometkao cijeli muskatni cvijet i kao mqeveni muskatni cvijet imora ispuwavati sqede}e uslove:



c) da sadrì najmawe 2,3 ml etarskog uqa muskatnogcvijeta u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 2,5% drugih dijelova plodamuskata ni vi{e od 0,5% drugih primjesa.

^lan 61.(Oleorezin muskata)

(1) Oleorezin muskata, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt aromati~nih materija dobijen ekstrakcijommuskatnog ora{~i}a (Myristica fragrans Houtt.), koji kad sestavqa u promet mora sadràvati najmawe 30 ml etarskoguqa muskata u 100 g proizvoda.

(2) Oleorezin muskatnog cvijeta je proizvod dobijenekstrakcijom aromati~nih materija osu{enog omota~a(arillusa) sjemena muskatnog drveta, koji, kad se stavqa upromet, mora sadràvati najmawe 25 ml etarskog uqamuskatnog cvijeta u 100 g proizvoda.

^lan 62.(Nana)

Nana, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni list nane(Mentha piperita L.), koji, kad se stavqa u promet, moraispuwavati sqede}e uslove:



c) da sadrì najmawe 0,8 ml etarskog uqa nane u 100 gproizvoda;

e) da ne sadrì vi{e od 5% ostalih dijelova biqke nane nivi{e od 2% ostalih primjesa.

^lan 63.(Piment)

Piment, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni plodpimentovog drveta (Pimenta officinalis Berg), koji se stavqa upromet kao piment u zrnu i kao mqeveni piment i moraispuwavati sqede}e uslove:


pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da mqeveni pigment i pigment u zrnu sadrè najmawe 1

ml isparqivog etarskog uqa pimenta u 100 gproizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 2% primjesa.

^lan 64.(Ekstrakt pimenta)

Ekstrakt pimenta, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt aromati~nih materija dobijen ekstrakcijom biqkepiment (Pimenta officinalis Berg), koji, kad se stavqa u promet,mora sadràvati najmawe 30 ml etarskog uqa pimenta u 100 gproizvoda.

^lan 65.(Per{un)

(1) Per{unov list, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{enilist per{una (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex.A.W. Hill), koji, kad se stavqa u promet, mora ispuwavatisqede}e uslove:a) da ne sadrì vi{e od 12% vode;




c) da sadrè najmawe 0,2 ml etarskog uqa per{una u 100 gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 0,5% primjesa biqnog porijekla.

^lan 66.(Oleorezin per{una)

Oleorezin per{una, u smislu ovog pravilnika, jesteproizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija iz plodai lista per{una (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex.

A.W. Hill), koji, kad se stavqa u promet, mora sadràvatinajmawe 6 ml isparqivog etarskog uqa per{una u 100 gproizvoda.

^lan 67.(Ruzmarin)

Ruzmarin, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni list ivrh gran~ice ruzmarina (Rosmarinus officinalis L.), koji sestavqa u promet kao cijeli ruzmarin i kao mqeveni ruzmarin imora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 12,5% vode;b) da ne sadrì vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od 2,5%


c) da cijeli ruzmarin sadrì najmawe 1 ml etarskog uqaruzmarina u 100 g proizvoda, a mqeveni ruzmarinnajmawe 0,6 ml etarskog uqa ruzmarina u 100 gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 0,3% stranih primjesa.

^lan 68.(Roga~i})

Roga~i} (triplat), u smislu ovog pravilnika, jeste osu{enosjeme biqke roga~i} (Trigonella foenum graecum L.), koje sestavqa u promet kao roga~i} u zrnu i kao mqeveni roga~i} imora ispuwavati sqede}e uslove:


pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da ne sadrì vi{e od 1% stranih primjesa.

^lan 69.(Selen)

Selen, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni list (akoristi se i korijen) biqke selen (Levisticum officinale

Koch), koji, kad se stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}euslove:

a) da ne sadrì vi{e od 12% vode;b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela;

c) da sadrì najmawe 0,1 ml isparqivog etarskog uqaselena u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 10 dijelova stabqike selena;e) da ne sadrì vi{e od 1% stranih primjesa.

^lan 70.(Bijela sla~ica)

Bijela sla~ica, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{enosjeme bijele sla~ice (Sinapis alba L.), koja, kad se stavqa upromet, mora ispuwavati sqede}e uslove:


pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da ne sadrì vi{e od 2% stranih primjesa.

^lan 71.(Crna sla~ica)

Crna sla~ica, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{enosjeme crne sla~ice (Brassica nigra L., DJKoch), koja, kad sestavqa u promet kao crna sla~ica u zrnu i kao mqevena crnasla~ica, mora ispuwavati sqede}e uslove:



c) da sadrì najmawe 0,3 ml etarskog uqa crne sla~ice 100g proizvoda;


^lan 72.([afran)

[afran, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{eni tu~akcvijeta {afrana (Crocus sativus L.), koji, kad se stavqa upromet, mora ispuwavati sqede}e uslove:



^lan 73.([afranika)

[afranika, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{enicvjetni list {afranike-divqeg {afrana (Carthamus

tinctorius L.), koja, kad se stavqa u promet, mora ispuwavatisqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 12,5% vode;b) da ne sadrì vi{e od 8% ukupmog pepela ni vi{e od 1,5%


^lan 74.(Timijan)

Timijan (maj~ina du{ica), u smislu ovog pravilnika, jesteosu{eni grebeni list timijana (Thymus vulgaris L.), koji sestavqa u promet kao cijeli list timijana i kao mqeveni listtimijana i mora ispuwavati sqede}e uslove:



c) da list timijana sadrì najmawe 1 ml etarskog uqatamijana u 100 g proizvoda, a mqeveni list timijananajmawe 0,5 ml etarskog uqa tamijana u 100 gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 10% dijelova stabqike timijanani vi{e od 2% ostalih primjesa.

^lan 75.(Oleorezin timijana)

Oleorezin timijana, u smislu ovog pravilnika, jesteekstrakt aromati~nih materija dobijen ekstrakcijom biqketimijana (Thymus vulgaris L.), koji, kad se stavqa u promet,mora sadràvati najmawe 30 ml isparqivog etarskog uqatimijana u 100 g proizvoda.

^lan 76.(Vanila)

(1) Vanila (vanilija), u smislu ovog pravilnika, jestenedozreo, fermentisan, djelimi~no osu{en plod tropskebiqke vanila (Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Va-nilla planifolia Andrews) i weni hibridi.

(2) Radi stavqawa u promet, plodovi vanile (mahune) premakvalitetu razvrstavaju se u klasi I i u klasu II.

(3) U klasu I razvrstavaju se plodovi vanile (mahune) kojimoraju ispuwavati sqede}e uslove:a) da su cijeli i neo{te}eni;b) da ne sadrè vi{e od 35% vode;c) da sadrè najmawe 2% vanilina.

(4) U klasu II razvrstavaju se plodovi vanile (mahune) kojimoraju ispuwavati sqede}e uslove:a) da su cijeli i neo{te}eni;b) da ne sadrè vi{e od 30% vode;c) da sadrè najmawe 1% vanilina.

(5) Vanila (vanilija) moè se stavqati u promet i kaomqevena (vanila u prahu) i to samo u originalnompakovawu.

^lan 77.(Origano)

Origano (vranilova trava), u smislu ovog pravilnika, jesteosu{eni grebeni list vranilove trave u cvijetu (Origanum

vulgare L., Origanum vulgare var.creticum, Origanum

heracleoticum L.), koji, kad se stavqa u promet, moraispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 12,5% vode;b) da ne sadrì vi{e od 12% ukupnog pepela;

c) da sadrì najmawe 1 ml etarskog uqa vranilove trave u100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 10% ostalih dijelova biqkevranilove trave ni vi{e od 0,5% drugih primjesa.

^lan 78.(Oleorezin origana)

Oleorezin origana, u smislu ovog pravilnika, jesteproizvod dobijen ekstrakcijom aromati~nih materija listaorigana (Origanum vulgare L.), koji, kad sa stavqa u promet,mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da je u obliku pastozne te~nosti tamne, sme|ezeleneboje;

b) da sadrì najmawe 10% isparqivih etarskih uqaorigana.

^lan 79.(Zvjezdasti anis)

Zvjezdasti anis, u smislu ovog pravilnika, jeste osu{enplod biqke zvjezdasti anis (Illicium verum, Hooker), koji, kadse stavqa u promet, mora ispuwavati sqede}e uslove:



c) da sadrì najmawe 5 ml etarskog uqa zvjezdastog anisa u100 g proizvoda.

^lan 80.(Mqevena za~inska paprika)

Mqevena za~inska paprika je proizvod dobijen mqevewemzrelih plodova paprike (Capsicum annum I. var. longum,grossum, abreviatum, typicum itd.). Meqe se perikarp ploda isjeme.

Mqevena za~inska paprika mora ispuwavati sqede}euslove:

a) da je karakteristi~no crvena, crveno-naranxasta iliblijedocrvena;

b) da je ukus bez qutine, qut ili blago qut;c) da je miris prijatan i karakteristi~an;d) ne smije imati strane mirise ili lo{ ukus (nakiseo,

gorak, pqeswiv ukus, miris na uèglost);e) ne smije sadràvati insekte ili wihove dijelove,

zaga|ewa od glodara i plijesni vidqive golim okom iliuz pove}awe od deset puta.

^lan 81.(Podjela mqevene za~inske paprike)

Za~inska mqevena paprika je:a) crvena slatka mqevena za~inska paprika;b) crvena quta mqevena za~inska paprika;c) blijedocrvena quta mqevena za~inska paprika.

^lan 82.(Crvena slatka mqevena za~inska paprika)

Crvena slatka mqevena za~inska paprika koja se stavqa upromet mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da ne sadrì vi{e od 11% vode;b) da ne sadrì vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55%

pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini uodnosu na suvu materiju;

c) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu nasuvu materiju;

d) da na 1kgsuve materije sadrì najmawe 2,5gkapsantina;

e) da u 100 g suve materije sadrì 10 mg kapsaicina.

^lan 83.(Crvena quta mqevena za~inska paprika)

Crvena quta mqevena za~inska paprika koja se stavqa upromet mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da je slatkog ili malo qu}eg okusa;b) da ne sadrì vi{e 11% vode;c) da ne sadrì vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55%

pepela nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini uodnosu na suvu materiju;

d) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu nasuvu materiju;

e) da na 1kgsuve materije sadrì najmawe 2,0gkapsantina;

f) da u 100 g suve materije sadrì 20 mg kapsaicina.

^lan 84.(Blijedocrvena quta mqevena za~inska paprika)

Blijedocrvena quta mqevena za~inska paprika koja sestavqa u promet mora ispuwavati sqede}e uslove:

a) da je qutog, o{trog ukusa;b) da ne sadrì vi{e 11% vode;c) da ne sadrì vi{e od 10% pepela ni vi{e od 1,6% pepela

nerastvorqivog u hlorovodoni~noj kiselini u odnosuna suvu materiju;

d) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu nasuvu materiju;

e) da na 1kgsuve materije sadrì najmawe 1,5gkapsantina;

f) da u 100 g suve materije sadrì 20 mg kapsaicina.

^lan 85.(Ekstrakt paprike)

(1) Ekstrakt od paprike je proizvod dobijen ekstrakcijom odmqevene paprike, sadrì prirodnu boju i druge osnovneza~inske sastojke koji su rastvoreni u prirodnom uqupaprike.

(2) Ekstrakt od paprike moè se proizvoditi i stavqati upromet i u vidu paste.

(3) Ekstrakt od paprike koji se stavqa u promet smijesadràvati materije za ekstrakciju samo u tragovima.

(4) Ekstraktu od paprike moè se dodati potrebna koli~inaantioksidansa.

(5) Ekstrakt od paprike moè se stavqati u promet samo uoriginalnom pakovawu, mora sadràvati i podatak osadràju boje (prirodnog kapsantina) i kapsaicina.

POGLAVQE II - MJE[AVINA ZAÎNA

^lan 86.(Mje{avina za~ina)

(1) Pod mje{avinom za~ina, u smislu ovog pravilnika,podrazumijevaju se proizvodi dobijeni mije{awem dva ilivi{e za~ina ili mije{awem dva ili vi{e ekstrakataza~ina ili mije{awem za~ina sa ekstraktima za~ina, sadodatkom soli, drugih namirnica i aditiva, dozvoqenih uovom pravilniku.

(2) Mje{avini za~ina ne smiju se dodavati vje{ta~ke arome iboje.

(3) Mje{avini za~ina moè se dodavati silicijum-dioksid(SiO2) kao sredstvo za spre~avawe zgrudvavawa, s tim da neiznosi vi{e od 2% neto mase proizvoda.

POGLAVQE III - PAKOVAWE ZAÎNA, EKSTRAKATAZAÎNA I MJE[AVINA ZAÎNA

^lan 87.(Pakovawe za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina za~ina)

(1) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina mogu sestavqati u promet samo ako su upakovani u originalnapojedina~na pakovawa odgovaraju}e neto koli~ine (maseili zapremine).



(2) Za pakovawe proizvoda iz stava (1) ovog ~lana mora sekoristiti ambalaà koja obezbje|uje o~uvawe kvalitetaproizvoda do momenta otvarawa.



Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovode se nana~in propisan vaè}im zakonskim propisima.


(1) Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaju da vaèodredbe Pravilnika o kvalitetu za~ina, ekstrakata za~inai mje{avina za~ina ("Slu`beni list SFRJ", br. 4/85 i84/87) kao i odredbe ~lanova od 208. do 220. Pravilnika okvalitetu vo}a, povr}a i pe~urki i pektinskih preparata("Slu`beni list SFRJ", br. 1/79, 20/82, 74/90 i 79/90).

(2) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina koje suozna~ene prema odredbama navedenih pravilnika iz stava(1) ovog ~lana koje prestaju da vaè mogu biti u prometu 12mjeseci nakon stupawa na snagu ovog pravilnika.




Sarajevo

Predsjedavaju}iSavjeta ministara BiH

Dr Nikola [piri}, s. r.

ANEKS

ANALITI^KE METODEBAS ISO 927Za~ini i miro|ije - Odre|ivawe sadràja stranih materija;BAS ISO 928Za~ini miro|ije - Odre|ivawe ukupnog pepela;BAS ISO 930Za~ini miro|ije - Odre|ivawe u kiselini netopivog pepelaBAS ISO 939Za~ini miro|ije - Odre|ivawe sadràja vlage - Ulazna metodaBAS ISO 941Za~ini miro|ije - Odre|ivawe ekstrakta rastvorqivogu hladnoj vodi;BAS ISO 948Za~ini miro|ije - Uzimawe uzoraka;BAS ISO 1108Za~ini miro|ije - Odre|ivawe neisparqivog etarskogekstrakta;BAS ISO 1208Za~ini miro|ije - Odre|ivawe ne~isto}e;BAS ISO 2825Za~ini miro|ije - Pripremawe osnovnog uzorka za analize;BAS ISO 5564Crni i bijeli biber, u zrnu ili mqeveni - Odre|ivawesadràja piperina - Spektrofotometrijska metoda;BAS ISO 5566Kurkuma - Odre|ivawe snage boje - Spektrofotometrijskametoda;BAS ISO 6571Za~ini, miro|ije i biqe - Odre|ivawe sadràja eteri~nog uqa;BAS ISO 7541Mqevena paprika (u prahu) - Odre|ivawe ukupnog sadràjaprirodnih bojenih materija;BAS ISO 7543-1îli i oleorezidi ~ilija - Odre|ivawe sadràja ukupnogkapsacinoida (capsaicinoida ) - 1 Dio: Spektrometrijskametoda;BAS ISO 7543-2îli i oleorezidi ~ilija - Odre|ivawe sadràja ukupnog

kapsacinoida (capsaicinoida) - 2 Dio: HPCL metodom;BAS ISO 11027Biber i eteri~na uqa bibera - Odre|ivawe sadràjaoleoresida-HPCL metodom.

Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}uministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}eministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zasigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadle`nimorganima, organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine, na 144. sjednici odrànoj 24. februara 2011.godine, donijelo je

PRAVILNIK


MJE[AVINAMA ZAÎNA


^lan 1.(Predmet)

(1) Pravilnikom o za~inima, ekstraktima za~ina i mje{avinamaza~ina (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se osnovnizahtjevi koje moraju ispunjavati za~ini, ekstrakti za~ina imje{avine za~ina (u daljnjem tekstu: proizvodi) uproizvodnji i prometu.

(2) Zahtjevi se odnose na:a) nazive i definicije za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina

za~ina,b) uslove stavljanja za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina

za~ina u promet,c) deklariranje i mjeriteljske zahtjeve,d) analiti~ke metode i slu`bene kontrole.

^lan 2.(Deklariranje proizvoda)

Na deklariranje proizvoda iz ovog pravilnika primjenjuju sePravilnik o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakovane hrane("Slu`beni glasnik BiH" broj 87/08) kao i posebne odredbe ovogpravilnika koje se odnose na deklariranje.

^lan 3.(Mjeriteljski zahtjevi)

Proizvodi koji se stavljaju na trì{te kao upakovaniproizvodi, ako to ovim pravilnikom nije druga~ije propisano,moraju odgovarati posebnim propisima o mjeriteljskimzahtjevima za upakovane proizvode.

^lan 4.(Analiti~ke metode)

Za odre|ivanje potrebnih kriterija mogu se koristitianaliti~ke metode na osnovu usvojenih BAS standardanavedenih u Aneksu, koji je sastavni dio ovog pravilnika.

^lan 5.(Op}e obaveze)

Proizvodi propisani ovim pravilnikom moraju se uproizvodnji i prometu skladi{titi, transportirati i ~uvati na na~inkoji osigurava o~uvanje kvaliteta proizvoda do momentapotro{nje.


POGLAVALJE I - ZAÎNI I EKSTRAKTI ZAÎNA

^lan 6.(Za~ini)

(1) Pod za~inima u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju seproizvodi biljnog porijekla, svojstvenog mirisa i ukusa, kojise dodaju prehrambenim proizvodima i pi}ima radi

postizanja odgovaraju}eg mirisa i ukusa ili radi boljesvarljivosti tih proizvoda.

(2) Kao za~ini u promet se stavljaju aromati~ni dijeloviza~inskih biljaka (korijen, list, kora, cvijet, tu~ak, cvjetnipupoljak, plod, sjeme, i dr.), a mogu biti u obliku komada,zrna, mahune, ve}ih i manjih djeli}a ili praha.

^lan 7.(Za~inske biljke)

Pod za~inima u smislu ovog pravilnika podrazumijevaju searomati~ni dijelovi sljede}ih za~inskih biljaka:

1) Anis (Pimpinella anisum L.);2) Bijeli biber (Piper nigrum L.);3) Crni biber (Piper nigrum L.);4) Bosiljak (Ocimum basilicum L.);5) Celer (Apium graveolens L.);6) Cimet (Cinnamomum zeylanicum Blume i Cinnamomum

aromaticum C.G.Ness);7) îli (Capsicum frutescens L.);8) ûbar (Satureia hortensis L.);9) Despik (Lavandula spica L.);10) \umbir (Zingiber officinale Roscoe);11) Estragon (Artemisia dracunculus L.);12) I|irot (Acorus calamus L.);13) Isiot (Curcuma zedoariae Rosc);14) Karanfili} (Eugenia caryophyllus Spreng C.);15) Kim (Carum carvi L.);16) Koriander (Coriandrum sativum L.);17) Kardamom (Elettaria cardamomum L. var Maton.

miniscula Burkill);18) Kadulja (Salvia officinalis L.);19) Klekove bobe (Juniperus communis L.);20) Kurkuma (Curcuma longa L.);21) Kumin (Cuminum cyminum L.);22) Lovor (Laurus nobilis L.);23) Bijeli luk u prahu (Allium sativum L.);24) Crni luk u prahu (Allium cepa L.);25) Maùran (Majorana hortensis Moench syn. Origanum

Majorana L.);26) Kopar (Anethum graveolens L.);27) Komora~ (Foeniculum vulgare P. Miller);28) Mu{katni ora{~i} (Myristica fragrans Houttuyn);29) Papuanski mu{katni ora{~i} (Myristica argentea L.);30) Mu{katni cvijet (Myristica fragrans Houtt., Myristica

argentea L.);31) Nana (Mentha piperita L.);32) Paprika za~inska (Capsicum annum L.);33) Piment (Pimenta officinalis Berg);34) Per{un (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex A.W.

Hill);35) Ruzmarin (Rosmarinus officinalis L.);36) Roga~i}-triplat (Trigonella foenum graecum L.);37) Selen (Levisticum officinale Koch);38) Bijela goru{ica (Sinapis alba L.);39) Crna goru{ica (Brassica nigra L., W. D. J. Koch);40) [afran (Crocus sativus L.);41) [afranika (Carthamus tincto-rius L.);42) Timijan (Thymus vulgaris L.);43) Vanilija (Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla

planifolia Andrews);44) Origano (Origanum vulgare L.);45) Zvjezdasti anis (Illicium verum J. D. Hooker);46) Mljevena za~inska paprika (Capsicum annum L.).

^lan 8.(Zahtjevi za stavljanje za~ina u promet)

Pri stavljanju u promet za~ini moraju ispunjavati sljede}ezahtjeve:

a) da iz njih nisu ekstrahirane aromati~ne materije i da nesadrè primjese ili otpatke za~ina iz kojih su ekstrahiranearomati~ne materije;

b) da im nisu dodavana sredstva radi pove}anja mase;c) da ispunjavaju i druge zahtjeve, propisane ovim

pravilnikom za pojedine vrste za~ina.

^lan 9.(Ekstrakti za~ina)

(1) Pod ekstraktima za~ina, u smislu ovog pravilnika,podrazumijevaju se proizvodi koji se u razli~itim postupcimaekstrakcije aromati~nih materija i drugih rastvorljivihmaterija koje nisu {tetne za ljudsko zdravlje, dobiveni izprirodnih za~ina, za~inskih biljaka ili njihovih dijelova, izkojih su otparena sredstva za rastvaranje iznad koli~ine kojaje propisana u ~lanu 10. stav (3) ovog pravilnika.

(2) Ekstrakti za~ina mogu se proizvoditi samo iz za~inskihbiljaka navedenih u ~lanu 7. ovog pravilnika.

^lan 10.(Stavljanje u promet ekstrakata za~ina)

(1) Ekstrakti za~ina stavljaju se u promet kao:a) koncentrati za~inskih ekstrakata-oleorezini;b) alkoholni ili drugi rastvori za~inskih ekstrakata (u

etanolu, sir}etnoj kiselini, glicerolu itd.)c) za~inski ekstrakti naneseni na odgovaraju}e nosa~e ili

pomije{ani s odgovaraju}im nosa~ima kao {to su:1) natrijev hlorid;2) skrob;3) prirodne biljne gume (karuba, gvajak, alginati

kalijuma, natrijuma i prirodni pektim);4) {e}eri i derivati {e}era (dekstrin).

(2) Za ekstrakciju aromati~nih materija iz za~ina mogu sekoristiti sljede}i organski rastvara~i: aceton, izopropanol,metanol, heksan, metil-hlorid, etilen-dihlorid, trihlor-etilen,etanol, glicerol, glikoli i jestivo ulje.

(3) Pri stavljanju ekstrakata za~ina u promet, koli~ina rastvara~azaostalog u ekstraktima za~ina ne smije biti ve}a, i to:a) aceton od 30 mg/kg;b) izopropanol od 50 mg/kg;c) metanol od 50 mg/kg;d) heksana od 30 mg/kg;e) metilen-hlorida od 30 mg/kg;f) etilen-dihlorid od 30 mg/kg;g) trihlor-etilena od 30 mg/kg;s tim da ukupna koli~ina ostatka organskog rastvara~a neprelazi 50 mg/kg.

(4) Za grupu rastvara~a kao {to su: etanol, glicerol, glikoli(dietilen-glikol, dipropilen-glikol i heksametil-glikol) ijestivo ulje dozvoljene koli~ine ostatka moraju biti u skladusa zahtjevima tehnologije.

^lan 11.(Za~inski dodaci)

(1) Radi spre~avanja oksidacionih promjena, ekstraktima za~inamogu se dodavati sljede}i antioksidansi: tokoferol,butil-hidroksianisol (BHA), butil-hidroksitoluol (BHT) iaskorbinska kiselina, do 0,1%.

(2) Ekstraktima za~ina mogu se dodavati i {e}er i derivati {e}era(dekstrin) da bi se postigla odgovaraju}a konzistencija.

^lan 12.(Stavljanje u promet)

Ekstrakti za~ina koji se stavljaju u promet moraju ispunjavatii druge zahtjeve propisane ovim pravilnikom.

^lan 13.(Anis)

Anis je, u smislu ovog pravilnika, osu{en zreo plod anisa(Pimpinella anisum L.), koji se stavlja u promet kao anis u zrnu ikao mljeveni anis i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:




b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 3%pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;

c) da anis u zrnu sadrì najmanje 1 ml isparljivog eterskogulja anisa u 100 g proizvoda, a mljeveni anis najmanje 0,8ml isparljivog etarskog ulja anisa u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 2% stranih primjesa.^lan 14.

(Oleorezin anisa)Oleorezin anisa je, u smislu ovog pravilnika, proizvod

dobiven ekstrakcijom aromati~nih materija iz li{}a anisa(Pimpinella anisum L.) koji, kad se stavlja u promet, morasadràvati najmanje 2 ml isparljivog etarskog ulja anisa u 100 gproizvoda.

^lan 15.(Bijeli biber)

Bijeli biber je, u smislu ovog pravilnika, osu{en, posebnoobra|en, zreo plod bibera (Piper nigrum L.), koji se stavlja upromet kao bijeli biber u zrnu i kao mljeveni bijeli biber i moraispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da ne sadrì vi{e od 15% vode;b) da ne sadrì vi{e od 4% ukupnog pepela, mljeveni bijeli

biber da ne sadrì vi{e od 6% sirovih vlakana;c) da ne sadrì vi{e od 2% organskih primjesa niti vi{e od

0,2% mineralnih primjesa;d) da sadrì najmanje 4,% piperina;e) da bijeli biber u zrnu sadrì najmanje 1 ml isparljivog

etarskog ulja bibera u 100 g proizvoda, a mljeveni bijelibiber najmanje 0,7% isparljivog etarskog ulja bibera u100 g proizvoda.

^lan 16.(Crni biber)

Crni biber je, u smislu ovog pravilnika, osu{en, nedozreoplod bibera (Piper nigrum L.), koji se stavlja u promet kao crnibiber u zrnu i kao mljeveni crni biber i mora ispunjavati sljede}ezahtjeve:

a) da ne sadrì vi{e od 14% vode;b) da ne sadrì vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od 17,5 %

sirovih vlakana;c) da ne sadrì vi{e od 2% organskih primjesa niti vi{e od

0,4% mineralnih primjesa;d) da sadrì najmanje 4% piperina;e) da crni biber u zrnu sadrì najmanje 1,5 ml isparljivog

etarskog ulja bibera u 100 g proizvoda, a mljeveni crnibiber najmanje 0,7% ml isparljivog etarskog ulja bibera u100 g proizvoda.

^lan 17.(Oleorezin bijelog i crnog bibera)

Oleorezin bijelog i crnog bibera (Piper nigrum L.) je, usmislu ovog pravilnika, koncentrat za~inskog ekstrakta kojisadrì isparljive i neisparljive ekstrakcione materije bibera i kojikad se stavlja u promet mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da sadrì najmanje 8 ml isparljivih etarskih ulja bibera u100 g proizvoda;

b) da sadrì najmanje 25% piperina.^lan 18.

(Bosiljak)Bosiljak je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni nadzemni dio

biljke bosiljka (Ocimum basilicum L.) koji, kad se stavlja upromet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadì najmanje 0,3 ml isparljivog etarskog ulja bosiljka

u 100 g proizvoda.^lan 19.

(Oleorezin bosiljka)Oleorezin bosiljka je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt

aromati~nih (isparljivih i neisparljivih) materija bosiljka

(Ocimum basilicum L.) koji, kad se stavlja u promet, morasadràvati najmanje 20 ml isparljivog etarskog ulja bosiljka u100 g proizvoda.

^lan 20.(Celer)

(1) Celer je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni list celera (Apiumgraveolens L.) koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavatisljede}e zahtjeve:a) da ne sadrì vi{e od 12% vode;b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 1,8%

pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadì najmanje 0,2 ml isparljivog etarskog ulja celera u

100 g proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 0,5% primjesa biljnog porijekla.

(2) Sjeme celera je, u smislu ovog pravilnika, osu{eno sjemecelera koje, kad se stavlja u promet, mora ispunjavatisljede}e zahtjeve:a) da ne sadrì vi{e od 10% vode;b) da ne sadrì vi{e od 3% ukupnih ne~isto}a.

^lan 21.(Oleorezin celera)

Oleorezin celera je, u smislu ovog pravilnika, proizvoddobiven ekstrakcijom li{}a i sjemena celera (Apium graveolensL.) koji, kad se stavljaju promet, mora sadràvati najmanje 4 mlisparljivog etarskog ulja celera u 100 g proizvoda.

^lan 22.(Cimet)

Cimet je, u smislu ovog pravilnika, osu{ena kora cimetovogdrveta (Cinnamomum zeylanicum Blume i Cinnamomumaromaticum C.G.Ness) koji se stavlja u promet kao cimet u kori ikao mljeveni cimet i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da cimet u kori sadrì 1 ml isparljivog etarskog ulja cimeta

u 100 g proizvoda, a mljeveni cimet najmanje 0,7%isparljivog etarskog ulja cimeta u 100 g proizvoda.

^lan 23.(Oleorezin cimeta)

Oleorezin cimeta je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt korebiljke Cinnamomum zeylanicum Blume koji, kad se stavlja upromet, mora ispunjavati sljede}e uslove:

a) da sadrì najmanje 30 ml isparljivog etarskog ulja cimetau 100 g proizvoda;

b) da sadrì najmanje 18% cimet-aldehida.

^lan 24.(îli)

îli je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni zreo plod tropskevrste paprike (Capsicum frutescens L.) koji se stavlja u prometkao ~ili-cijeli plod i kao mljeveni ~ili i mora ispunjavati sljede}ezahtjeve:

a) da ne sadrì vi{e od 11% vode;b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 1,6%

pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 0,1% kapsaicina.

^lan 25.(ûbar)

ûbar je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni nadzemni diobiljke ~ubar (Satureia hortensis L.) koji, kad se stavlja u promet,mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini.

^lan 26.(Lavanda)

Lavanda je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni cvijet ipupoljak lavande (Lavandula spica L.) koji, kad se stavlja upromet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 0,6 ml isparljivog etarskog ulja

lavande u 100 g proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 2,5% drugih dijelova biljke ni vi{e od

2,5% ostalih primjesa.

^lan 27.(\umbir)

\umbir je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni izdanak (rizom)|umbira (Zingiber officinale Roscoe), koji se stavlja u prometkao cijeli |umbir ili kao mljeveni |umbir i mora ispunjavatisljede}e uslove:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da cijeli |umbir sadrì najmanje 1,5 ml isparljivog

etarskog ulja |umbira u 100 g proizvoda, a mljeveni|umbir najmanje 0,7 ml isparljivog etarskog ulja |umbirau 100 g proizvoda.

^lan 28.(Oleorezin |umbira)

Oleorezin |umbira je, u smislu ovog pravilnika, ekstraktisparljivih i neisparljivih aromati~nih materija |umbira, slatkog io{trog ukusa, dobiven ekstrakcijom rizoma biljke Zingiberofficinale Roscoe koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvatinajmanje 12 ml isparljivog eterskog ulja |umbira u 100 gproizvoda.

^lan 29.(Estragon)

Estragon je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni listi} i vrhgran~ice biljke estragon (Artemisia dracunculus L) koji, kad sestavlja u promet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 0,3 ml isparljivog etarskog ulja

estragona u 100 g proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 2% stranih primjesa.

^lan 30.(I|irot)

I|irot je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni izdanak (rizom)i|irota (Acorus calamus L.), koji se stavlja u promet kao cijelii|irot i kao mljeveni i|irot i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da ne sadrì vi{e od 14% vode;b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela;c) da sadrì najmanje 1,5 ml isparljivog etarskog ulja i|irota

u 100 g proizvoda;d) da je izdanak i|irota bez korjena i da ne sadrì vi{e od 1%

stranih primjesa.

^lan 31.(Isiot)

Isiot je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni izdanak (rizom)biljke isiot (Curcuma zedoariae Rosc), koji se stavlja u prometkao cijeli isiot i kao isiot isje~en na kri{ke ili kolutove i moraispunjavati sljede}e uslove:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 1 ml isparljivog etarskog ulja isiota u

100 g proizvoda.

^lan 32.(Karanfili})

Karanfili} je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni cvijetnipupoljak biljke (Eugenia caryophyllus C.Sprengel), koji sestavlja u promet kao karanfili} u zrnu i kao mljeveni karanfili} imora ispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da karanfili} u zrnu ne sadrì vi{e od 12% vode, amljeveni karanfili} ne vi{e od 10% vode;

b) da ne sadrì vi{e od 8% ukupnog pepela ni vi{e od 1%pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;

c) da karanfili} u zrnu sadrì najmanje 12,5 ml isparljivogetarskog ulja karanfili}a u 100 g proizvoda, a mljevenikaranfili} najmanje 10 ml isparljivog etarskog uljakaranfili}a u 100 g proizvoda;

e) da ne sadrì vi{e od 8% drugih dijelova biljke ni vi{e od2% ostalih primjesa.

^lan 33.(Oleorezin karanfili}a)

Oleorezin karanfili}a je, u smislu ovog pravilnika, ekstraktisparljivih i neisparljivih aromati~nih materija dobivenekstrakcijom biljke Eugenia caryophyllus C.Sprengel koji, kadse stavlja u promet, mora sadràvati najmanje 40 ml isparljivogeterskog ulja karanfili}a u 100 g proizvoda.

^lan 34.(Kim)

Kim je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni plod kima (Carumcarvi L.), koji se stavlja u promet kao kim u zrnu i kao mljevenikim i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da kim u zrnu sadrì najmanje 1,5 ml etarskog ulja kima u

100 g proizvoda, a mljeveni kim najmanje 1,2 ml etarskogulja kima u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 2% primjesa.^lan 35.

(Oleorezin kima)Oleorezin kima je, u smislu ovog pravilnika, ekstrakt

aromati~nih materija kima dobiven ekstrakcijom sjemena biljkeCarum carvi L. koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvatinajmanje 20 ml etarskog ulja kima u 100 g proizvoda.

^lan 36.(Koriander)

Koriander je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni zreo plodkoriandera (Coriandrum sativum L.), koji se stavlja u promet kaokoriander u zrnu i kao mljeveni koriander i mora ispunjavatisljede}e zahtjeve:

– da ne sadrì vi{e od 12% vode;– da ne sadrì vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od 2%

pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;– da koriander u zrnu sadrì najmanje 1,5 ml etarskog ulja

koriandera u 100 g proizvoda, a mljeveni koriandernajmanje 0,1 ml etarskog ulja koriander u 100 gproizvoda;

– da ne sadrì vi{e od 2% primjesa biljnog porijekla, nivi{e od 2% mineralnih primjesa.

^lan 37.(Oleorezin koriandera)

Oleorezin koriandera je, u smislu ovog pravilnika, ekstraktaromati~nih materija dobiven ekstrakcijom sjemena biljkeCoriandrum sativum L. koji, kad se stavlja u promet, morasadràvati najmanje 15 ml etarskog ulja koriander u 100 gproizvoda.

^lan 38.(Kardamom)

Kardamom je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni plodkardamoma (Elettaria cardamomum L., var. Maton. minisculaBurkill), koji se stavlja u promet kao cijeli plod kardamoma i kaomljeveni kardamom i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:



a) da ne sadrì vi{e od 13% vode;b) da ne sadrì vi{e od 9,5% ukupnog pepela ni vi{e od 2%

pepela nerastvoljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da cijeli plod sadrì najmanje 2 ml etarskog ulja

kardamoma u 100 g proizvoda, mljeveni kardamomnajmanje 1 ml etarskog ulja kardamoma u 100 gproizvoda.

^lan 39.(Oleorezin kardamoma)

Oleorezin kardamoma je, u smislu ovog pravilnika, ekstraktaromati~nih materija kardamoma dobiven ekstrakcijom sjemenabiljke Elettaria cardamomum L. var. Maton. miniscula Burkillkoji, kad se stavlja u promet, mora sadràvati najmanje 20 mletarskog ulja kardamoma u 100 g proizvoda.

^lan 40.(Kadulja)

Kadulja (àlfija) je, u smislu ovog pravilnika, osu{enigrebeni list kadulje (Salvia officinalis L.) koji, kad se stavlja upromet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja kadulje u 100 g

proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 4% ostalih dijelova biljke, ni vi{e od

2% drugih primjesa.

^lan 41.(Oleorezin kadulje)

Oleorezin kadulje je, u smislu ovog pravilnika, proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih materija kadulje (Salviaofficinalis L.) koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavatisljede}e zahtjeve:

a) da je u obliku tamnozelene slabo viskozne te~nosti;b) da sadrì najmanje 6 % isparljivih etarskih ulja kadulje.

^lan 42.(Klekove bobe)

Klekove bobe su, u smislu ovog pravilnika, zreli plodovikleke (Juniperus communis L.), koji se stavljaju u promet kaoklekove bobe u zrnu i kao mljevene klekove bobe i morajuispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da ne sadrè vi{e od 0,5% sasu{enih plodova;d) da ne sadrè vi{e od 2% stranih primjesa.

^lan 43.(Kurkuma)

Kurkuma je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni izdanak(rizom) biljke kurkuma (Curcuma longa L.), koji se stavlja upromet kao cijela kurkuma i mljevena kurkuma i moraispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da cijela kurkuma sadrì najmanje 2,5 ml etarskog ulja

kurkume u 100 g proizvoda, a mljevena kurkumanajmanje 1 ml etarskog ulja kurkume u 100 g proizvoda.

^lan 44.(Oleorezin kurkume)

Oleorezin kurkume je, u smislu ovog pravilnika, ekstraktaromati~nih materija dobiven ekstrakcijom iz gomoljastogrizoma biljke Curcuma longa L. koji, kad se stavlja u promet,mora sadràvati najmanje kurkumina 500, izraèno u jedinicamaboje.

^lan 45.(Kumin)

Kumin je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni plod kumina(Cuminum cyminum L.), koji se stavlja u promet kao kumin uzrnu i kao mljeveni kumin i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da kumin u zrnu sadrì najmanje 1,5 ml etarskog ulja

kumina u 100 g proizvoda, a mljeveni kumin najmanje 1ml etarskog ulja kumina u 100 g proizvoda.

^lan 46.(Lovor)

Lovor je, u smislu ovog pravilnika, osu{eno li{}e lovora(Laurus nobilis L.), koji se stavlja u promet kao cijeli list lovora ikao mljeveni list lovora i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da cijeli list lovora sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja lista

lovora u 100 g proizvoda, a mljeveni list najmanje 0,6 mletarskog ulja lista lovora u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 1% drugih dijelova lovora ni vi{e od1% ostalih primjesa.

^lan 47.(Oleorezin lovora)

Oleorezin lovora je, u smislu ovog pravilnika, proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih materija lista lovora (Laurusnobilis L.), koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavatisljede}e zahtjeve:

a) da je u obliku tamnozelene te~nosti koja moè imati ipastoznu konzistenciju;

b) da sadrì najmanje 8% isparljivih etarskih ulja listalovora.

^lan 48.(Bijeli luk u prahu)

Bijeli luk u prahu su, u smislu ovog pravilnika, o~i{}ene,osu{ene i do pra{kaste strukture samljevene glavice bijelog luka(Allium sativumm L.) koji, kad se stavlja u promet, moraispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da bijeli luk u prahu ne sadrì vi{e od 6% vode;b) da ne sadrì vi{e od 8% ukupnog pepela ni vi{e od 1%

pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 0,1 ml etarskog ulja bijelog luka u 100

g proizvoda.

^lan 49.(Ekstrakt bijelog luka)

Ekstrakt bijelog luka je, u smislu ovog pravilnika, proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih materija bijelog luka (Alliumsativumm L.) koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvatinajmanje 32 ml isparljivih etarskih ulja bijelog luka u 100 gproizvoda.

^lan 50.(Crni luk u prahu)

Crni luk u prahu su, u smislu ovog pravilnika, o~i{}ene,isje~ene, osu{ene i do pra{kaste strukture samljevene glavicecrnog luka (Allium cepa L.) koji, kad se stavlja u promet, moraispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da crni luk u prahu ne sadrì vi{e od 6% vode;b) da ne sadrì vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od 1%

pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini.

^lan 51.(Ekstrakt crnog luka)

(1) Ekstrakt crnog luka je ekstrakt aromati~nih materija dobivenekstrakcijom su{enog ili svjeèg crnog luka (Allium cepa L.)koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvati najmanje 40%suhe materije.

(2) Ekstrakt prènog crnog luka je ekstrakt aromati~nih materijadobiven ekstrakcijom prènog crnog luka koji, kad se stavljau promet, mora sadràvati najmanje 60% suhe materije.

^lan 52.(Maùran)

Maùran je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni grebeni listmaùrana (Majorana hortensis Moench syn. Origanum majoranaL.), koji se stavlja u promet kao cijeli list maùrana i kao mljevenilist maùrana i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da list maùrana sadrì najmanje 0,7 ml etarskog ulja

maùrana u 100 g proizvoda, a mljeveni list maùrananajmanje 0,5 ml etarskog ulja maùrana u 100 gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 10 dijelova stabljike i peteljkimaùrana.

^lan 53.(Oleorezin maùrana)

Oleorezin maùrana je, u smislu ovog pravilnika, ekstraktaromati~nih materija dobiven ekstrakcijom biljke maùrana(Majorana hortensis Moench syn. Origanum majorana L.) koji,kad se stavlja u promet, mora sadràvati najmanje 5 ml etarskogulja maùrana u 100 g proizvoda.

^lan 54.(Kopar)

Kopar je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni zreo plod kopar(Anethum graveolens L.), koji se stavlja u promet kao kopar uzrnu i kao mljeveni kopar i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja ploda kopar u 100 g

proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 2% stranih primjesa.

^lan 55.(Oleorezin kopra)

Oleorezin kopra je, u smislu ovog pravilnika, proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih materija iz ploda kopra(Anethum graveolens L.) koji, kad se stavlja u promet, morasadràvati najmanje 11 ml etarskog ulja kopra u 100 g proizvoda.

^lan 56.(Komora~)

Komora~ je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni zreo plodkomora~a (Foeniculum vulgare P. Miller), koji se stavlja upromet kao komora~ u zrnu i kao mljeveni komora~ i moraispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da ne sadrì vi{e od 12% vode;b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 2,5%

pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da komora~ u zrnu sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja

komora~a u 100 g proizvoda, a mljeveni komora~najmanje 0,8 ml etarskog ulja komora~a u 100 gproizvoda;


^lan 57.(Oleorezin komora~a)

Oleorezin komora~a je, u smislu ovog pravilnika, proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih materija iz ploda komora~a(Foeniculum vulgare P. Miller), koji, kad se stavlja u promet,mora sadràvati najmanje 8 ml etarskog ulja ploda komora~a u100 g proizvoda.

^lan 58.(Mu{katni orah)

(1) Mu{katni orah je, u smislu ovog pravilnika, jezgro sjemenamu{katnog drveta (Myristica fragrans Houttuyn), koji se

stavlja u promet kao cijeli mu{katni orah i kao mljevenimu{katni orah i mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:a) da ne sadrì vi{e od 10% vode;b) da ne sadrì vi{e od 5% ukupnog pepela ni vi{e od 0,6%

pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da cijeli mu{kantni orah sadrì najmanje 5 ml etarskog

ulja mu{kantnog orah u 100 g proizvoda, a mljevenimu{kantni orah najmanje 3,6 ml etarskog uljamu{kantnog oraha u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 0,5 ostalih dijelova ploda mu{kantnogoraha.

(2) Mu{katni orah moè biti bijeljen kre~nim mlijekom.

^lan 59.(Papuanski mu{kantni orah)

(1) Papuanski mu{kantni orah je, u smislu ovog pravilnika,jezgro sjemena mu{katnog drveta (Myristica argentea L.),koji se stavlja u promet kao cijeli papuanski mu{kantni orahi kao mljeveni papuanski mu{kantni orah i mora ispunjavatisljede}e zahtjeve:a) da ne sadrì vi{e od 8% vode;b) da ne sadrì vi{e od 5% ukupnog pepela ni vi{e od 1%

pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da cijeli papuanski mu{kantni orah sadrì najmanje 3 ml

etarskog ulja papuanskog mu{kantnog oraha u 100 gproizvoda, a mljeveni najmanje 2 ml etarskog ulja u 100 gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 0,5 ostalih dijelova ploda papuanskogmu{kantnog oraha.

(2) Papuanski mu{kantni orah moè biti bijeljen kre~nimmlijekom.

^lan 60.(Mu{katni cvijet)

Mu{katni cvijet je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni omota~(arillus) sjemena svih vrsta mu{katnog drveta (Myristica fragransHoutt., Myristica argentea L.), koji se stavlja u promet kao cijelimu{katni cvijet i kao mljeveni mu{katni cvijet i mora ispunjavatisljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 2,3 ml etarskog ulja mu{katnog cvijeta

u 100 g proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 2,5% drugih dijelova ploda mu{kata

ni vi{e od 0,5% drugih primjesa.

^lan 61.(Oleorezin mu{kata)

(1) Oleorezin mu{kata je, u smislu ovog pravilnika, ekstraktaromati~nih materija dobiven ekstrakcijom mu{katnog oraha(Myristica fragrans Houtt.) koji, kad se stavlja u promet,mora sadràvati najmanje 30 ml etarskog ulja mu{kata u 100g proizvoda.

(2) Oleorezin mu{katnog cvijeta je proizvod dobivenekstrakcijom aromati~nih materija osu{enog omota~a(arillusa) sjemena mu{katnog drveta koji, kad se stavlja upromet, mora sadràvati najmanje 25 ml etarskog uljamu{katnog cvijeta u 100 g proizvoda.

^lan 62.(Nana)

Nana je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni list nane (Menthapiperita L.) koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavatisljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 0,8 ml etarskog ulja nane u 100 g

proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 5% ostalih dijelova biljke nane ni vi{e

od 2% ostalih primjesa.



^lan 63.(Piment)

Piment je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni plodpimentovog drveta (Pimenta officinalis Berg), koji se stavlja upromet kao piment u zrnu i kao mljeveni piment i moraispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da mljeveni piment i piment u zrnu sadrè najmanje 1 ml

isparljivog etarskog ulja pimenta u 100 g proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 2% primjesa.

^lan 64.(Ekstrakt pimenta)

Ekstrakt pimenta je, u smislu ovog pravilnika, ekstraktaromati~nih materija dobiven ekstrakcijom biljke piment(Pimenta officinalis Berg) koji, kad se stavlja u promet, morasadràvati najmanje 30 ml etarskog ulja pimenta u 100 gproizvoda.

^lan 65.(Per{un)

(1) Per{unov list je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni listper{una (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex. A.W.Hill) koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavati sljede}ezahtjeve:a) da ne sadrì vi{e od 12% vode;b) da ne sadrì vi{e od 15% ukupnog pepela ni vi{e od 4%

pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrè najmanje 0,2 ml etarskog ulja per{una u 100 g

proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 0,5% primjesa biljnog porijekla.

^lan 66.(Oleorezin per{una)

Oleorezin per{una je, u smislu ovog pravilnika, proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih materija iz ploda i listaper{una (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex. A.W. Hill)koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvati najmanje 6 mlisparljivog etarskog ulja per{una u 100 g proizvoda.

^lan 67.(Ruzmarin)

Ruzmarin je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni list i vrhgran~ice ruzmarina (Rosmarinus officinalis L.), koji se stavlja upromet kao cijeli ruzmarin i kao mljeveni ruzmarin i moraispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da cijeli ruzmarin sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja

ruzmarina u 100 g proizvoda, a mljeveni ruzmarinnajmanje 0,6 ml etarskog ulja ruzmarina u 100 gproizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 0,3% stranih primjesa.^lan 68.

(Roga~i})Roga~i} (triplat) je, u smislu ovog pravilnika, osu{eno sjeme

biljke roga~i}a (Trigonella foenum graecum L.), koji se stavlja upromet kao roga~i} u zrnu i kao mljeveni roga~i} i moraispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da ne sadrì vi{e od 1% stranih primjesa.

^lan 69.(Selen)

Selen je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni list (a koristi se ikorijen) biljke selen (Levisticum officinale Koch) koji, kad sestavlja u promet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


b) da ne sadrì vi{e od 10% ukupnog pepela;c) da sadrì najmanje 0,1 ml isparljivog etarskog ulja selena

u 100 g proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 10 dijelova stabljike selena;e) da ne sadrì vi{e od 1% stranih primjesa.

^lan 70.(Bijela goru{ica)

Bijela goru{ica je, u smislu ovog pravilnika, osu{eno sjemebijele sla~ice (Sinapis alba L.) koja, kad se stavlja u promet, moraispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da ne sadrì vi{e od 2% stranih primjesa.

^lan 71.(Crna goru{ica)

Crna goru{ica je, u smislu ovog pravilnika, osu{eno sjemecrne goru{ice (Brassica nigra L., DJKoch) koja, kad se stavlja upromet kao crna goru{ica u zrnu i kao mljevena crna goru{ica,mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 0,3 ml etarskog ulja crne sla~ice 100 g

proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 2% stranih primjesa.

^lan 72.([afran)

[afran je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni tu~ak cvijeta{afrana (Crocus sativus L.) koji, kad se stavlja u promet, moraispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini.^lan 73.

([afranika)[afranika je, u smislu ovog pravilnika, osu{eni cvjetni list

{afranike - divljeg {afrana (Carthamus tinctorius L.), koja, kad sestavlja u promet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini.^lan 74.(Timijan)

Timijan (maj~ina du{ica) je, u smislu ovog pravilnika,osu{eni grebeni list timijana (Thymus vulgaris L.), koji se stavljau promet kao cijeli list timijana i kao mljeveni list timijana i moraispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da list timijana sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja

tamijana u 100 g proizvoda, a mljeveni list timijananajmanje 0,5 ml etarskog ulja timijana u 100 g proizvoda;

d) da ne sadrì vi{e od 10% dijelova stabljike timijana ni vi{eod 2% ostalih primjesa.

^lan 75.(Oleorezin timijana)

Oleorezin timijana je, u smislu ovog pravilnika, ekstraktaromati~nih materija dobiven ekstrakcijom biljke timijana (Thy-mus vulgaris L.), koji, kad se stavlja u promet, mora sadràvatinajmanje 30 ml isparljivog etarskog ulja timijana u 100 gproizvoda.

^lan 76.(Vanila)

(1) Vanila (vanilija) je, u smislu ovog pravilnika, nedozreo,fermentiran, djelimi~no osu{en plod tropske biljke vanila

(Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla planifoliaAndrews) i njeni hibridi.

(2) Radi stavljanja u promet, plodovi vanile (mahune) se premakvalitetu razvrstavaju u klasu I. i II. klasu.

(3) U klasu I. razvrstavaju se plodovi vanile (mahune) kojimoraju ispunjavati sljede}e zahtjeve:a) da su cijeli i neo{te}eni;b) da ne sadrè vi{e od 35% vode;c) da sadrè najmanje 2% vanilina.

(4) U klasu II. razvrstavaju se plodovi vanile (mahune) kojimoraju ispunjavati sljede}e zahtjeve:a) da su cijeli i neo{te}eni;b) da ne sadrè vi{e od 30% vode;c) da sadrè najmanje 1% vanilina.

(5) Vanila (vanilija) se moè stavljati u promet i kao mljevena(vanila u prahu) i to samo u originalnom pakovanju.

^lan 77.(Origano)

Origano (vranilova trava) je, u smislu ovog pravilnika,osu{eni grebeni list vranilove trave u cvijetu (Origanum vulgareL., Origanum vulgare var.creticum, Origanum heracleoticum L.)koji, kad se stavlja u promet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da ne sadrì vi{e od 12,5% vode;b) da ne sadrì vi{e od 12% ukupnog pepela;c) da sadrì najmanje 1 ml etarskog ulja vranilove trave u

100 g proizvoda;d) da ne sadrì vi{e od 10% ostalih dijelova biljke vranilove

trave ni vi{e od 0,5% drugih primjesa.^lan 78.

(Oleorezin origana)Oleorezin origana je, u smislu ovog pravilnika, proizvod

dobiven ekstrakcijom aromati~nih materija lista origana(Origanum vulgare L.) koji, kad sa stavlja u promet, moraispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) a je u obliku pastozne te~nosti tamne, sme|ezelene boje;b) da sadrì najmanje 10% isparljivih etarskih ulja origana.

^lan 79.(Zvjezdasti anis)

Zvjezdasti anis je, u smislu ovog pravilnika, osu{en plodbiljke zvjezdasti anis (Illicium verum, Hooker) koji, kad sestavlja u promet, mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:


pepela nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini;c) da sadrì najmanje 5 ml etarskog ulja zvjezdastog anisa u

100 g proizvoda.^lan 80.

(Mljevena za~inska paprika)Mljevena za~inska paprika je proizvod dobiven mljevenjem

zrelih plodova paprike (Capsicum annum I. var. longum,grossum, abreviatum, typicum itd.). Melje se perikarp ploda isjeme.

Mljevena za~inska paprika mora ispunjavati sljede}ezahtjeve:

a) da je karakteristi~no crvena, crveno-narandàsta iliblijedocrvena;

b) da je ukus bez ljutine, ljut ili blago ljut;c) da je miris prijatan i karakteristi~an;d) ne smije imati strane mirise ili lo{ ukus (nakiseo, gorak,

pljesiv ukus, miris na uèglost);e) ne smije sadràti insekte ili njihove dijelove, zaga|enja od

glodara i pljesni vidljivi golim okom ili uz pove}anje oddeset puta.

^lan 81.(Podjela mljevene za~inske paprike)

Mljevena za~inska paprika je:a) crvena slatka mljevena za~inska paprika;b) crvena ljuta mljevena za~inska paprika;

c) blijedocrvena ljuta mljevena za~inska paprika.

^lan 82.(Crvena slatka mljevena za~inska paprika)

Crvena slatka mljevena za~inska paprika koja se stavlja upromet mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da ne sadrì vi{e od 11% vode;b) da ne sadrì vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55% pepela

nerastvorljivog u hlorovodoni~noj kiselini u odnosu nasuhu materiju;

c) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu na suhumateriju;

d) da na 1 kg suhe materije sadrì najmanje 2,5 g kapsantina;e) da u 100 g suhe materije sadrì 10 mg kapsaicina.

^lan 83.(Crvena ljuta mljevena za~inska paprika)

Crvena ljuta mljevena za~inska paprika koja se stavlja upromet mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da je slatkog ili malo lju}eg okusa;b) da ne sadrì vi{e 11% vode;c) da ne sadrì vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55% pepela


d) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu na suhumateriju;

e) da na 1 kg suhe materije sadrì najmanje 2,0 g kapsantina;f) da u 100 g suhe materije sadrì 20 mg kapsaicina.

^lan 84.(Blijedo-crvena ljuta mljevena za~inska paprika)

Blijedo-crvena ljuta mljevena za~inska paprika koja sestavlja u promet mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:

a) da je ljutog, o{trog ukusa;b) da ne sadrì vi{e 11% vode;c) da ne sadrì vi{e od 10% pepela ni vi{e od 1,6% pepela


d) da sadrì najvi{e 17% etarskog ekstrakta u odnosu na suhumateriju;

e) da na 1 kg suhe materije sadrì najmanje 1,5 g kapsantina;f) da u 100 g suhe materije sadrì 20 mg kapsaicina.

^lan 85.(Ekstrakt paprike)

(1) Ekstrakt paprike je proizvod dobiven ekstrakcijom mljevenepaprike, sadrì prirodu boju i druge osnovne za~inskesastojke koji su rastvoreni u prirodnom ulju paprike.

(2) Ekstrakt paprike moè se proizvoditi i stavljati u promet i uvidu paste.

(3) Ekstrakt paprike koji se stavlja u promet smije da sadrìmaterije za ekstrakciju samo u tragovima.

(4) Ekstraktu paprike moè se dodati potrebna koli~inaantioksidansa.

(5) Ekstrakt paprike moè se stavljati u promet samo uoriginalnom pakovanju, mora sadràvati i podatak o sadràjuboje (prirodnog kapsantina) i kapsaicina.

POGLAVALJE II - MJE[AVINA ZAÎNA

^lan 86.(Mje{avina za~ina)

(1) Pod mje{avinom za~ina se, u smislu ovog pravilnika,podrazumijevaju proizvodi dobiveni mije{anjem dva ili vi{eza~ina ili mije{anjem dva ili vi{e ekstrakata za~ina ilimije{anjem za~ina s ekstraktima za~ina, s dodatkom soli,drugih namirnica i aditiva, dozvoljenih u ovom pravilniku.

(2) Mje{avini za~ina ne smiju se dodavati umjetne arome i boje.(3) Mje{avini za~ina moè se dodavati silicijev dioksid (SiO2)

kao sredstvo za spre~avanje zgrudvavanja, s tim da ne iznosivi{e od 2% netomase proizvoda.



POGLAVLJE III - PAKOVANJE ZAÎNA,EKSTRAKATA ZAÎNA I MJE[AVINA ZAÎNA

^lan 87.(Pakovanje za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina za~ina)

(1) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina mogu se stavljatiu promet samo ako su upakovani u originalna pojedina~napakovanja odgovaraju}e netokoli~ine (mase ili zapremine).

(2) Za pakovanje proizvoda iz stava (1) ovog ~lana mora sekoristiti ambalaà koja osigurava o~uvanje kvalitetaproizvoda do momenta otvaranja.



Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~inpropisan vaè}im zakonskim propisima.


(1) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da vaèodredbe Pravilnika o kvalitetu za~ina, ekstrakata za~ina imje{avina za~ina ("Slu`beni list SFRJ", br. 4/85 i 84/87) kaoi odredbe ~lana 208. do 220. Pravilnika o kvalitetu vo}a,povr}a i pe~urki i pektinskih preparata ("Slu`beni list SFRJ",br. 1/79, 20/82, 74/90 i 79/90).

(2) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina, koje su ozna~eneprema odredbama navedenih pravilnika iz stava (1) ovog~lana koje prestaju da vaè, mogu biti u prometu 12 mjesecinakon stupanja na snagu ovog pravilnika.




Sarajevo



ANEKS

ANALITI^KE METODEBAS ISO 927Za~ini i miro|ije - Odre|ivanje sadràja stranih materija;BAS ISO 928Za~ini miro|ije - Odre|ivanje ukupnog pepela;BAS ISO 930Za~ini miro|ije - Odre|ivanje u kiselini netopivog pepelaBAS ISO 939Za~ini miro|ije - Odre|ivanje sadràja vlage - Ulazna metodaBAS ISO 941Za~ini miro|ije - Odre|ivanje ekstrakta rastvorljivogu hladnojvodi;BAS ISO 948Za~ini miro|ije - Uzimanje uzoraka;BAS ISO 1108Za~ini miro|ije - Odre|ivanje neisparljivog etarskog ekstrakta;BAS ISO 1208Za~ini miro|ije - Odre|ivanje ne~isto}e;BAS ISO 2825Za~ini miro|ije - Pripremanje osnovnog uzorka za analize;BAS ISO 5564Crni i bijeli biber, u zrnu ili mljeveni - Odre|ivanje sadràjapiperina - Spektrofotometrijska metoda;

BAS ISO 5566 Kurkuma - Odre|ivanje snage boje -Spektrofotometrijska metoda;BAS ISO 6571Za~ini, miro|ije i bilje - Odre|ivanje sadràja eteri~nog ulja;BAS ISO 7541Mljevena paprika (u prahu) - Odre|ivanje ukupnog sadràjaprirodnih bojenih materija;

BAS ISO 7543-1îli i oleorezidi ~ilija - Odre|ivanje sadràja ukupnogcapsaicinoida (kapsakinoida) - 1 Dio: Spektrometrijska metoda;

BAS ISO 7543-2îli i oleorezidi ~ilija - Odre|ivanje sadràja ukupnogcapsaicinoida (kapsakinoida) - 2 Dio: HPCL metodom;BAS ISO 11027Biber i eteri~na ulja bibera - Odre|ivanje sadràja oleoresida -HPCL metodom.

Na temelju ~lanka 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lanka 17. Zakona oVije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}eministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije zasigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadle`nimtijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 144.sjednici odrànoj 24. velja~e 2011. godine, donijelo je

PRAVILNIK


MJE[AVINAMA ZAÎNA


^lanak 1.(Predmet)

(1) Pravilnikom o za~inima, ekstraktima za~ina i mje{avinamaza~ina (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se temeljnizahtjevi koje moraju ispunjavati za~ini, ekstrakti za~ina imje{avine za~ina (u daljnjem tekstu: proizvodi) uproizvodnji i prometu.

(2) Zahtjevi se odnose na:a) nazive i definicije za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avine

za~ina,b) uvjete stavljanja u promet za~ina, ekstrakata za~ina i

mje{avina za~ina,c) deklariranje i mjeriteljske zahtjeve,d) analiti~ke metode i slu`bene kontrole.

^lanak 2.(Deklariranje proizvoda)

Na deklariranje proizvoda iz ovoga pravilnika primjenjuju sePravilnik o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakirane hrane("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08) kao i posebne odredbeovoga pravilnika koje se odnose na deklariranje.

^lanak 3.(Mjeriteljski zahtjevi)

Proizvodi koji se stavljaju na trì{te kao upakirani proizvodi,ako to ovim pravilnikom nije druk~ije propisano, morajuodgovarati posebnim propisima o mjeriteljskim zahtjevima zaupakirane proizvode.

^lanak 4.(Analiti~ke metode)

Za odre|ivanje potrebnih kriterija mogu se koristitianaliti~ke metode na temelju usvojenih standarda BAS,navedenih u Aneksu koji je sastavni dio ovoga pravilnika.

^lanak 5.(Op}e obveze)

Proizvodi propisani ovim pravilnikom moraju se uproizvodnji i prometu skladi{titi, prevoziti i ~uvati na na~in kojiosigurava o~uvanje kvalitete proizvoda do trenutka potro{nje.


POGLAVLJE I. ZAÎNI I EKSTRAKTI ZAÎNA

^lanak 6.(Za~ini)

(1) Pod za~inima, u smislu ovoga Pravilnika, podrazumijevajuse proizvodi biljnoga podrijetla, svojstvena mirisa i okusa,koji se dodaju prehrambenim proizvodima i napitcima radipostizanja odgovaraju}ega mirisa i okusa ili radi boljeprobavljivosti tih proizvoda.

(2) Kao za~ini u promet se stavljaju aromati~ni dijeloviza~inskih biljaka (korijen, list, kora, cvijet, tu~ak, cvjetnipupoljak, plod, sjeme i dr.), a mogu biti u obliku komada,zrna, mahune, ve}ih i manjih djeli}a ili praha.

^lanak 7.(Za~inske biljke)

Pod za~inima, u smislu ovoga pravilnika, podrazumijevajuse aromati~ni dijelovi sljede}ih za~inskih biljaka:

1) anis (Pimpinella anisum L.);2) bijeli papar (Piper nigrum L.);3) crni papar (Piper nigrum L.);4) bosiljak (Ocimum basilicum L.);5) celer (Apium graveolens L.);6) cimet (Cinnamomum zeylanicum Blume i Cinnamomum

aromaticum C. G. Ness);7) ~ili (Capsicum frutescens L.);8) ~ubar (Satureia hortensis L.);9) lavanda {irokolisna (Lavandula spica L.);10) |umbir (Zingiber officinale Roscoe);11) estragon (Artemisia dracunculus L.);12) i|irot (Acorus calamus L.);13) isiot (Curcuma zedoariae Rosc.);14) klin~i} (Eugenia caryophyllus Spreng C.);15) kim (Carum carvi L.);16) korijandar (Coriandrum sativum L.);17) kardamom (Elettaria cardamomum L. var Maton.

miniscula Burkill);18) kadulja (Salvia officinalis L.);19) borovica (Juniperus communis L.);20) kurkuma (Curcuma longa L.);21) kumin (Cuminum cyminum L.);22) lovor (Laurus nobilis L.);23) ~e{njak u prahu (Allium sativum L.);24) crveni luk u prahu (Allium cepa L.);25) maùran (Majorana hortensis Moench syn. Origanum

majorana L.);26) kopar (Anethum graveolens L.);27) komora~ (Foeniculum vulgare P. Miller);28) mu{katni ora{~i} (Myristica fragrans Houtt.,

Myristicaceae);29) papuanski mu{katni ora{~i} (Myristica argentea L.);30) mu{katni cvijet (Myristica fragrans Houtt., Myristica

argentea L.);31) paprena metvica (Mentha piperita L.);32) paprika za~inska (Capsicum annum L.)33) pimenta (Pimenta officinalis Berg);34) per{in (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex A.W.

Hill);35) ru`marin (Rosmarinus officinalis L.);36) piskavica (Trigonella foenum graecum L.);37) ljup~ac (Levisticum officinale Koch);38) bijela goru{ica (Sinapis alba L.);39) crna goru{ica (Brassica nigra L., W. D. J. Koch);40) {afran (Crocus sativus L.);41) {afranika (Carthamus tinctorius L.);42) timijan (Thymus vulgaris L.);43) vanilija (Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla

planifolia Andrews);

44) origano - mravinac (Origanum vulgare L.);45) zvjezdasti anis (Illicium verum J. D. Hooker);46) mljevena za~inska paprika (Capsicum annum L.).

^lanak 8.(Uvjeti za stavljanje za~ina u promet)

Prilikom stavljanja u promet za~ini moraju ispunjavatisljede}e uvjete:

a) da iz njih nisu ekstrahirane aromati~ne tvari i da ne sadrèprimjese ili otpatke za~ina iz kojih su ekstrahiranearomati~ne tvari;

b) da im nisu dodavana sredstva radi pove}anja mase;c) da ispunjavaju i druge uvjete propisane ovim pravilnikom

za pojedine vrste za~ina.

^lanak 9.(Ekstrakti za~ina)

(1) Pod ekstraktima za~ina, u smislu ovoga pravilnika,podrazumijevaju se proizvodi dobiveni razli~itimpostupcima ekstrakcije aromati~nih tvari i drugih topljivihtvari koje nisu {tetne za ljudsko zdravlje iz prirodnih za~ina,za~inskih biljaka ili njihovih dijelova, iz kojih su otparenasredstva za otapanje iznad koli~ine propisane u ~lanku 10.stavku (3) ovoga pravilnika.

(2) Ekstrakti za~ina mogu se proizvoditi samo iz za~inskihbiljaka navedenih u ~lanku 7. ovoga pravilnika.

^lanak 10.(Stavljanje u promet ekstrakata za~ina)

(1) Ekstrakti za~ina stavljaju se u promet kao:a) koncentrati za~inskih ekstrakata - oleorezini;b) alkoholne ili druge otopine za~inskih ekstrakata (u

etanolu, octenoj kiselini, glicerolu itd.)c) za~inski ekstrakti naneseni na odgovaraju}e nosa~e ili

pomije{ani s odgovaraju}im nosa~ima kao {to su:1) natrijev klorid;2) {krob;3) prirodne biljne gume (roga~a, gvajaka, alginati

kalija, natrija i prirodni pektin);4) {e}eri i derivati {e}era (dekstrin).

(2) Za ekstrakciju aromati~nih tvari iz za~ina mogu se koristitisljede}a organska otapala: aceton, izopropanol, metanol,heksan, metil klorid, etilen diklorid, triklor etilen, etanol,glicerol, glikoli i jestivo ulje.

(3) Prilikom stavljanja ekstrakata za~ina u promet koli~inaotapala preostalog u ekstraktima za~ina ne smije biti ve}a, ito:a) acetona od 30 mg/kg;b) izopropanola od 50 mg/kg;c) metanola od 50 mg/kg;d) heksana od 30 mg/kg;e) metilen klorida od 30 mg/kg;f) etilen diklorid od 30 mg/kg;g) triklor etilena od 30 mg/kg;s tim da ukupna koli~ina ostatka organskog otapala neprelazi 50 mg/kg.

(4) Za skupinu otapala kao {to su: etanol, glicerol, glikoli(dietilenglikol, dipropilenglikol i heksametilglikol) i jestivoulje dopu{tene koli~ine ostatka moraju biti sukladne stehnolo{kim zahtjevima.

^lanak 11.(Za~inski dodaci)

(1) Radi spre~avanja oksidacijskih promjena, ekstraktima za~inamogu se dodavati sljede}i antioksidansi: tokoferol,butilhidroksianisol (BHA), butilhidroksitoluol (BHT) iaskorbinska kiselina, do 0,1%.

(2) Ekstraktima za~ina mogu se dodavati i {e}er i derivati {e}era(dekstrin) radi postizanja odgovaraju}e konzistencije.



^lanak 12.(Stavljanje u promet)

Ekstrakti za~ina koji se stavljaju u promet moraju ispunjavatii druge uvjete propisane ovim pravilnikom.

^lanak 13.(Anis)

Anis, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni zreli plod anisa(Pimpinella anisum L.), a koji se stavlja u promet kao anis u zrnu ikao mljeveni anis te mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 12% vode;b) ne sadràvati vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 3%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) anis u zrnu treba sadràvati najmanje 1 ml hlapivog

eteri~nog ulja anisa u 100 g proizvoda, a mljeveni anisnajmanje 0,8 ml hlapivog eteri~nog ulja anisa u 100 gproizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 2% stranih primjesa.

^lanak 14.(Oleorezin anisa)

Oleorezin anisa, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari iz li{}a anisa (Pimpinellaanisum L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvatinajmanje 2 ml hlapivog eteri~nog anisovog ulja u 100 gproizvoda.

^lanak 15.(Bijeli papar)

Bijeli papar, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni, posebnoobra|eni zreli plod papra (Piper nigrum L.), a koji se stavlja upromet kao bijeli papar u zrnu i kao mljeveni bijeli papar te moraispunjavati sljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 15% vode;b) ne sadràvati vi{e od 4% ukupnog pepela, mljeveni bijeli

papar ne sadràvati vi{e od 6% sirovih vlakana;c) ne sadràvati vi{e od 2% organskih primjesa niti vi{e od

0,2% mineralnih primjesa;d) sadràvati najmanje 4,% piperina;e) bijeli papar u zrnu treba sadràvati najmanje 1 ml

hlapivog eteri~nog ulja papra u 100 g proizvoda, amljeveni bijeli papar najmanje 0,7% hlapivog eteri~nogulja papra u 100 g proizvoda.

^lanak 16.(Crni papar)

Crni papar, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni, nedozreliplod papra (Piper nigrum L.), a koji se stavlja u promet kao crnipapar u zrnu i kao mljeveni crni papar te mora ispunjavatisljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 14% vode;b) ne sadràvati vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od 17,5

% sirovih vlakana;c) ne sadràvati vi{e od 2% organskih primjesa ni vi{e od

0,4% mineralnih primjesa;d) sadràvati najmanje 4% piperina;e) crni papar u zrnu treba sadràvati najmanje 1,5 ml

hlapivog eteri~nog ulja papra u 100 g proizvoda, amljeveni crni papar najmanje 0,7% ml hlapivog eteri~nogulja papra u 100 g proizvoda.

^lanak 17.(Oleorezin bijelog i crnog papra)

Oleorezin bijelog i crnog papra (Piper nigrum L.), u smisluovoga pravilnika, jest koncentrat za~inskog ekstrakta koji sadrìhlapive i nehlapive ekstrakcijske tvari papra, a koji prilikomstavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) sadràvati najmanje 8 ml hlapivih eteri~nih ulja papra u100 g proizvoda;

b) sadràvati najmanje 25% piperina.

^lanak 18.(Bosiljak)

Bosiljak, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni nadzemnidio biljke bosiljka (Ocimum basilicum L.), a koji prilikomstavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 12,5% vode;b) ne sadràvati vi{e od 17% ukupnog pepela ni vi{e od 2%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadàvati najmanje 0,3 ml hlapivog eteri~nog ulja bosiljka

u 100 g proizvoda.

^lanak 19.(Oleorezin bosiljka)

Oleorezin bosiljka, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstraktaromati~nih (hlapivih i nehlapivih) tvari bosiljka (Ocimumbasilicum L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvatinajmanje 20 ml hlapivog eteri~nog ulja bosiljka u 100 gproizvoda.

^lanak 20.(Celer)

(1) Celer, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni list celera(Apium graveolens L.), a koji prilikom stavljanja u prometmora ispunjavati sljede}e uvjete:a) ne sadràvati vi{e od 12% vode;b) ne sadràvati vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 1,8%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadàvati najmanje 0,2 ml hlapivog eteri~nog ulja celera u

100 g proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 0,5% primjesa biljnoga podrijetla.

(2) Sjeme celera, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eno sjemecelera, a koji prilikom stavljanja u promet mora ispunjavatisljede}e uvjete:a) ne sadràvati vi{e od 10% vode;b) ne sadràvati vi{e od 3% ukupnih ne~isto}a.

^lanak 21.(Oleorezin celera)

Oleorezin celera, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvoddobiven ekstrakcijom li{}a i sjemena celera (Apium graveolensL.), a koji prilikom stavljanja promet mora sadràvati najmanje 4ml hlapivog eteri~nog ulja celera u 100 g proizvoda.

^lanak 22.(Cimet)

Cimet, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{ena koracimetovog drva (Cinnamomum zeylanicum Blume iCinnamomum aromaticum C. G. Ness), a koji se stavlja u prometkao cimet u kori i kao mljeveni cimet te mora ispunjavati sljede}euvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) cimet u kori treba sadràvati 1 ml hlapivog eteri~nog ulja

cimeta u 100 g proizvoda, a mljeveni cimet najmanje0,7% hlapivog eteri~nog ulja cimeta u 100 g proizvoda.

^lanak 23.(Oleorezin cimeta)

Oleorezin cimeta, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstraktkore biljke Cinnamomum zeylanicum Blume, a koji prilikomstavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) sadràvati najmanje 30 ml hlapivog eteri~nog ulja cimetau 100 g proizvoda;

b) sadràvati najmanje 18% cimetovog aldehida.

^lanak 24.(îli)

îli, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni zreli plodtropske vrste paprike (Capsicum frutescens L.), a koji se stavlja upromet kao ~ili - cijeli plod i kao mljeveni ~ili te mora ispunjavatisljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 11% vode;

b) ne sadràvati vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 1,6%pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;

c) sadràvati najmanje 0,1% kapsaicina.

^lanak 25.(ûbar)

ûbar, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni nadzemni diobiljke ~ubar (Satureia hortensis L.), a koji prilikom stavljanja upromet mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini.

^lanak 26.(Lavanda)

Lavanda, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni cvijet ipupoljak lavande (Lavandula spica L.), a koja prilikom stavljanjau promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadràvati najmanje 0,6 ml hlapivog eteri~nog ulja

lavande u 100 g proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 2,5% drugih djelova biljke ni vi{e od

2,5% ostalih primjesa.

^lanak 27.(\umbir)

\umbir, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni izdanak(rizom) |umbira (Zingiber officinale Roscoe), a koji se stavlja upromet kao cijeli |umbir ili kao mljeveni |umbir te moraispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) cijeli |umbir treba sadràvati najmanje 1,5 ml hlapivog

eteri~nog ulja |umbira u 100 g proizvoda, a mljeveni|umbir najmanje 0,7 ml hlapivog eteri~nog ulja |umbirau 100 g proizvoda.

^lanak 28.(Oleorezin |umbira)

Oleorezin |umbira, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakthlapivih i nehlapivih aromati~nih tvari |umbira, slatkog i o{trogokusa, dobiven ekstrakcijom rizoma biljke Zingiber officinaleRoscoe, a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvatinajmanje 12 ml hlapivog eteri~nog ulja |umbira u 100 gproizvoda.

^lanak 29.(Estragon)

Estragon, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni listi} i vrhgran~ice biljke estragon (Artemisia dracunculus L), a kojiprilikom stavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadràvati najmanje 0,3 ml hlapivog eteri~nog ulja

estragona u 100 g proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 2% stranih primjesa.

^lanak 30.(I|irot)

I|irot, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni izdanak(rizom) i|irota (Acorus calamus L.), a koji se stavlja u promet kaocijeli i|irot i kao mljeveni i|irot te mora ispunjavati sljede}euvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 14% vode;b) ne sadràvati vi{e od 10% ukupnog pepela;c) sadràvati najmanje 1,5 ml hlapivog eteri~nog ulja i|irota

u 100 g proizvoda;d) izdanak i|irota treba biti bez korijena i ne sadràvati vi{e

od 1% stranih primjesa.

^lanak 31.(Isiot)

Isiot, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni izdanak (rizom)biljke isiot (Curcuma zedoariae Rosc), a koji se stavlja u prometkao cijeli isiot i kao isiot izrezan na komade ili kolutove te moraispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadràvati najmanje 1 ml hlapivog eteri~nog ulja isiota u

100 g proizvoda.

^lanak 32.(Klin~i})

Klin~i}, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni cvjetnipupoljak biljke (Eugenia caryophyllus C.Sprengel), a koji sestavlja u promet kao klin~li} u zrnu i kao mljeveni klin~i} te moraispunjavati sljede}e uvjete:

a) klin~i} u zrnu ne treba sadràvati vi{e od 12% vode, amljeveni klin~i} ne vi{e od 10% vode;

b) ne sadràvati vi{e od 8% ukupnog pepela ni vi{e od 1%pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;

c) klin~i} u zrnu treba sadràvati najmanje 12,5 ml hlapivogeteri~nog ulja klin~i}a u 100 g proizvoda, a mljeveniklin~i} najmanje 10 ml hlapivog eteri~nog ulja klin~i}a u100 g proizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 8% drugih dijelova biljke ni vi{e od2% ostalih primjesa.

^lanak 33.(Oleorezin klin~i}a)

Oleorezin klin~i}a, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakthlapivih i nehlapivih aromati~nih tvari dobiven ekstrakcijombiljke Eugenia caryophyllus C.Sprengel, a koji prilikomstavljanja u promet mora sadràvati najmanje 40 ml hlapivogeteri~nog ulja klin~i}a u 100 g proizvoda.

^lanak 34.(Kim)

Kim, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni plod kima(Carum carvi L.), a koji se stavlja u promet kao kim u zrnu i kaomljeveni kim te mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) kim u zrnu treba sadràvati najmanje 1,5 ml eteri~nog ulja

kima u 100 g proizvoda, a mljeveni kim najmanje 1,2 mleteri~nog ulja kima u 100 g proizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 2% primjesa.

^lanak 35.(Oleorezin kima)

Oleorezin kima, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstraktaromati~nih tvari kima dobiven ekstrakcijom sjemena biljkeCarum carvi L., a koji prilikom stavljanja u promet morasadràvati najmanje 20 ml eteri~nog ulja kima u 100 g proizvoda.

^lanak 36.(Korijandar)

Korijandar, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni zreli plodkorijandra (Coriandrum sativum L.), a koji se stavlja u prometkao korijandar u zrnu i kao mljeveni korijandar te moraispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) korijandar u zrnu treba sadràvati najmanje 1,5 ml

eteri~nog ulja korijandra u 100 g proizvoda, a mljevenikorijandar najmanje 0,1 ml eteri~nog ulja korijandra u 100g proizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 2% primjesa biljnog podrijetla nivi{e od 2% mineralnih primjesa.



^lanak 37.(Oleorezin korijandra)

Oleorezin korijandra, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstraktaromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom sjemena biljkeCoriandrum sativum L., a koji prilikom stavljanja u promet morasadràvati najmanje 15 ml eteri~nog ulja korijandra u 100 gproizvoda.

^lanak 38.(Kardamom)

Kardamom, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni plodkardamoma (Elettaria cardamomum L., var. Maton. minisculaBurkill), a koji se stavlja u promet kao cijeli plod kardamoma ikao mljeveni kardamom te mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 13% vode;b) ne sadràvati vi{e od 9,5% ukupnog pepela ni vi{e od 2%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) cijeli plod treba sadràvati najmanje 2 ml eteri~nog ulja

kardamoma u 100 g proizvoda, a mljeveni kardamomnajmanje 1 ml eteri~nog ulja kardamoma u 100 gproizvoda.

^lanak 39.(Oleorezin kardamoma)

Oleorezin kardamoma, u smislu ovoga pravilnika, jestekstrakt aromati~nih tvari kardamoma dobiven ekstrakcijomsjemena biljke Elettaria cardamomum L. var. Maton. minisculaBurkill, a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvatinajmanje 20 ml eteri~nog ulja kardamoma u 100 g proizvoda.

^lanak 40.(Kadulja)

Kadulja (àlfija), u smislu ovoga pravilnika, jest osu{enigrebeni list kadulje (Salvia officinalis L.), a koja prilikomstavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog ulja kadulje u 100 g

proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 4% ostalih dijelova biljke ni vi{e od

2% drugih primjesa.

^lanak 41.(Oleorezin kadulje)

Oleorezin kadulje, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari kadulje (Salviaofficinalis L.), a koji prilikom stavljanja u promet moraispunjavati sljede}e uvjete:

a) biti u obliku tamnozelene slabo viskozne teku}ine;b) sadràvati najmanje 6% hlapivih eteri~nih ulja kadulje.

^lanak 42.(Borovica)

Borovica, u smislu ovoga pravilnika, jesu zreli plodovi kleka(Juniperus communis L.), a koja se stavlja u promet kao borovicau zrnu i kao mljevena borovica i mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) ne sadràvati vi{e od 0,5% sasu{enih plodova;d) ne sadràvati vi{e od 2% stranih primjesa.

^lanak 43.(Kurkuma)

Kurkuma, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni izdanak(rizom) biljke kurkume (Curcuma longa L.), a koja se stavlja upromet kao cijela kurkuma i mljevena kurkuma te moraispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;

c) cijela kurkuma treba sadràvati najmanje 2,5 ml eteri~nogulja kurkume u 100 g proizvoda, a mljevena kurkumanajmanje 1 ml eteri~nog ulja kurkume u 100 g proizvoda.

^lanak 44.(Oleorezin kurkume)

Oleorezin kurkume, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstraktaromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom iz gomoljastog rizomabiljke Curcuma longa L., a koji prilikom stavljanja u prometmora sadràvati najmanje kurkumina 500, izraèno u jedinicamaboje.

^lanak 45.(Kumin)

Kumin, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni plod kumina(Cuminum cyminum L.), a koji se stavlja u promet kao kumin uzrnu i kao mljeveni kumin te mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) kumin u zrnu treba sadràvati najmanje 1,5 ml eteri~nog

ulja kumina u 100 g proizvoda, a mljeveni kuminnajmanje 1 ml eteri~nog ulja kumina u 100 g proizvoda.

^lanak 46.(Lovor)

Lovor, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eno li{}e lovora(Laurus nobilis L.), a koji se stavlja u promet kao cijeli lovorovlist i kao mljeveni lovorov list te mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) cijeli lovorov list treba sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog

ulja lovorovog lista u 100 g proizvoda, a mljeveni listnajmanje 0,6 ml eteri~nog ulja lovorovog lista u 100 gproizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 1% drugih dijelova lovora ni vi{e od1% ostalih primjesa.

^lanak 47.(Oleorezin lovora)

Oleorezin lovora, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari lovorovog lista (Laurusnobilis L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora ispunjavatisljede}e uvjete:

a) biti u obliku tamnozelene teku}ine koja moè imati ipastoznu konzistenciju;

b) sadràvati najmanje 8% hlapivih eteri~nih ulja lovorovoglista.

^lanak 48.(ê{njak u prahu)

ê{njak u prahu, u smislu ovoga pravilnika, jesu o~i{}ene,osu{ene i do pra{kaste strukture samljevene glavice ~e{njaka(Allium sativumm L.), a koji prilikom stavljanja u promet morajuispunjavati sljede}e uvjete:

a) ~e{njak u prahu ne treba sadràvati vi{e od 6% vode;b) ne sadràvati vi{e od 8% ukupnog pepela ni vi{e od 1%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadràvati najmanje 0,1 ml eteri~nog ulja ~e{njaka u 100 g

proizvoda.

^lanak 49.(Ekstrakt ~e{njaka)

Ekstrakt ~e{njaka, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari ~e{njaka (Alliumsativumm L.), a koji prilikom stavljanja u promet morasadràvati najmanje 32 ml hlapivih eteri~nih ulja ~e{njaka u 100g proizvoda.

^lanak 50.(Crveni luk u prahu)

Crveni luk u prahu, u smislu ovoga pravilnika, jesu o~i{}ene,izrezane, osu{ene i do pra{kaste strukture samljevene glavice

crvenog luka (Allium cepa L.), a koji prilikom stavljanja upromet mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) da crveni luk u prahu ne sadrì vi{e od 6% vode;b) ne sadràvati vi{e od 7% ukupnog pepela ni vi{e od 1%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini.

^lanak 51.(Ekstrakt crvenog luka)

(1) Ekstrakt crvenog luka jest ekstrakt aromati~nih tvari dobivenekstrakcijom su{enog ili svjeèg crvenog luka (Allium cepaL.), a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvatinajmanje 40% suhe tvari.

(2) Ekstrakt prènog crvenog luka jest ekstrakt aromati~nih tvaridobiven ekstrakcijom prènog crvenog luka, a koji prilikomstavljanja u promet mora sadràvati najmanje 60% suhetvari.

^lanak 52.(Maùran)

Maùran, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni grebeni listmaùrana (Majorana hortensis Moench syn. Origanum majoranaL.), a koji se stavlja u promet kao cijeli list maùrana i kaomljeveni list maùrana te mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 12,5% vode;b) ne sadràvati vi{e od 16% ukupnog pepela ni vi{e od 4,5%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) list maùrana treba sadràvati najmanje 0,7 ml eteri~nog

ulja maùrana u 100 g proizvoda, a mljeveni list maùrananajmanje 0,5 ml eteri~nog ulja maùrana u 100 gproizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 10 dijelova stabljike i peteljkimaùrana.

^lanak 53.(Oleorezin maùrana)

Oleorezin maùrana, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstraktaromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom biljke maùran(Majorana hortensis Moench syn. Origanum majorana L.), a kojiprilikom stavljanja u promet mora sadràvati najmanje 5 mleteri~nog ulja maùrana u 100 g proizvoda.

^lanak 54.(Kopar)

Kopar, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni zreli plodkopra (Anethum graveolens L.), a koji se stavlja u promet kaokopar u zrnu i kao mljeveni kopar te mora ispunjavati sljede}euvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) treba sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog ulja ploda kopra

u 100 g proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 2% stranih primjesa.

^lanak 55.(Oleorezin kopra)

Oleorezin kopra, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari iz ploda kopra (Anethumgraveolens L.), a koji prilikom stavljanja u promet morasadràvati najmanje 11 ml eteri~nog ulja kopra u 100 gproizvoda.

^lanak 56.(Komora~)

Komora~, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni zreli plodkomora~a (Foeniculum vulgare P. Miller), a koji se stavlja upromet kao komora~ u zrnu i kao mljeveni komora~ te moraispunjavati sljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 12% vode;b) ne sadràvati vi{e od 10% ukupnog pepela ni vi{e od 2,5%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) komora~ u zrnu treba sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog

ulja komora~a u 100 g proizvoda, a mljeveni komora~

najmanje 0,8 ml eteri~nog ulja komora~a u 100 gproizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 2% stranih primjesa.^lanak 57.

(Oleorezin komora~a)Oleorezin komora~a, u smislu ovoga pravilnika, jest

proizvod dobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari iz plodakomora~a (Foeniculum vulgare P. Miller), a koji prilikomstavljanja u promet mora sadràvati najmanje 8 ml eteri~nog uljaploda komora~a u 100 g proizvoda.

^lanak 58.(Mu{katni orah)

(1) Mu{katni orah, u smislu ovoga pravilnika, jest jezgrasjemena mu{katnog drva (Myristica fragrans Houttuyn), akoji se stavlja u promet kao cijeli mu{katni orah i kaomljeveni mu{katni orah te mora ispunjavati sljede}e uvjete:a) ne sadràvati vi{e od 10% vode;b) ne sadràvati vi{e od 5% ukupnog pepela ni vi{e od 0,6%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) cijeli mu{katni orah treba sadràvati najmanje 5 ml

eteri~nog ulja mu{kantnog oraha u 100 g proizvoda, amljeveni mu{katni orah najmanje 3,6 ml eteri~nog uljamu{kantnog oraha u 100 g proizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 0,5 ostalih dijelova plodamu{kantnog oraha.

(2) Mu{katni orah moè biti bijeljen kre~nim mlijekom.^lanak 59.

(Papuanski mu{katni orah)(1) Papuanski mu{katni orah, u smislu ovoga pravilnika, jest

jezgra sjemena mu{katnog drva (Myristica argentea L.), akoji se stavlja u promet kao cijeli papuanski mu{katni orah ikao mljeveni papuanski mu{katni orah te mora ispunjavatisljede}e uvjete:a) ne sadràvati vi{e od 8% vode;b) ne sadràvati vi{e od 5% ukupnog pepela ni vi{e od 1%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) cijeli papuanski mu{katni orah treba sadràvati najmanje

3 ml eteri~nog ulja papuanskog mu{katnog orah u 100 gproizvoda, a mljeveni najmanje 2 ml eteri~nog ulja u 100g proizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 0,5 ostalih dijelova plodapapuanskog mu{katnog oraha.

(2) Papuanski mu{katni orah moè biti bijeljen kre~nimmlijekom.

^lanak 60.(Mu{katni cvijet)

Mu{katni cvijet, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eniomota~ (arillus) sjemena svih vrsta mu{katnog drva (Myristicafragrans Houtt., Myristica argentea L.), a koji se stavlja u prometkao cijeli mu{katni cvijet i kao mljeveni mu{katni cvijet te moraispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadràvati najmanje 2,3 ml eteri~nog ulja mu{katnog

cvijeta u 100 g proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 2,5% drugih dijelova ploda mu{kata

ni vi{e od 0,5% drugih primjesa.^lanak 61.

(Oleorezin mu{kata)(1) Oleorezin mu{kata, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstrakt

aromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom mu{katnog ora{~i}a(Myristica fragrans Houtt.), a koji prilikom stavljanja upromet mora sadràvati najmanje 30 ml eteri~nog uljamu{kata u 100 g proizvoda.

(2) Oleorezin mu{katnog cvijeta jest proizvod dobivenekstrakcijom aromati~nih tvari osu{enog omota~a (arillusa)sjemena mu{katnog drva, a koji prilikom stavljanja u promet



mora sadràvati najmanje 25 ml eteri~nog ulja mu{katnogcvijeta u 100 g proizvoda.

^lanak 62.(Paprena metvica)

Paprena metvica, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni listpaprene metvice (Mentha piperita L.), a koja prilikom stavljanjau promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadràvati najmanje 0,8 ml eteri~nog ulja paprene metvice

u 100 g proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 5% ostalih dijelova biljke paprene

metvice ni vi{e od 2% ostalih primjesa.

^lanak 63.(Pimenta)

Pimenta, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni plodpimentinog drva (Pimenta officinalis Berg), a koja se stavlja upromet kao pimenta u zrnu i kao mljevena pimenta te moraispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) mljevena pimenta i pimenta u zrnu trebaju sadràvati

najmanje 1 ml hlapivog eteri~nog ulja pimente u 100 gproizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 2% primjesa.

^lanak 64.(Ekstrakt pimente)

Ekstrakt pimente, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstraktaromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom biljke pimente (Pimentaofficinalis Berg), a koji prilikom stavljanja u promet morasadràvati najmanje 30 ml eteri~nog ulja pimente u 100 gproizvoda.

^lanak 65.(Per{in)

(1) Per{inov list, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni listper{ina (Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex. A.W.Hill), a koji prilikom stavljanja u promet mora ispunjavatisljede}e uvjete:a) ne sadràvati vi{e od 12% vode;b) ne sadràvati vi{e od 15% ukupnog pepela ni vi{e od 4%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadràvati najmanje 0,2 ml eteri~nog ulja per{ina u 100 g

proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 0,5% primjesa biljnog podrijetla.

^lanak 66.(Oleorezin per{ina)

Oleorezin per{ina, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvoddobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari iz ploda i lista per{ina(Petroselinum crispum Miller, P., Nyman ex. A.W. Hill), a kojiprilikom stavljanja u promet mora sadràvati najmanje 6 mlhlapivog eteri~nog ulja per{ina u 100 g proizvoda.

^lanak 67.(Ru`marin)

Ru`marin, u smislu ovog pravilnika, jest osu{eni list i vrhgran~ice ru`marina (Rosmarinus officinalis L.), a koji se stavlja upromet kao cijeli ru`marin i kao mljeveni ru`marin te moraispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) cijeli ru`marin treba sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog

ulja ru`marina u 100 g proizvoda, a mljeveni ru`marinnajmanje 0,6 ml eteri~nog ulja ru`marina u 100 gproizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 0,3% stranih primjesa.

^lanak 68.(Piskavica)

Piskavica, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eno sjemebiljke piskavice (Trigonella foenum graecum L.), a koja sestavlja u promet kao piskavica u zrnu i kao mljevena piskavica temora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) ne sadràvati vi{e od 1% stranih primjesa.

^lanak 69.(Ljup~ac)

Ljup~ac, u smslu ovoga pravilnika, jest osu{eni list (a koristise i korijen) biljke ljup~ac (Levisticum officinale Koch), a kojiprilikom stavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 12% vode;b) ne sadràvati vi{e od 10% ukupnog pepela;c) sadràvati najmanje 0,1 ml hlapivog eteri~nog ulja

ljup~aca u 100 g proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 10 dijelova stabljike ljup~aca;e) ne sadràvati vi{e od 1% stranih primjesa.

^lanak 70.(Bijela goru{ica)

Bijela goru{ica, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{enosjeme bijele goru{ice (Sinapis alba L.), a koja prilikom stavljanjau promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) ne sadràvati vi{e od 2% stranih primjesa.

^lanak 71.(Crna goru{ica)

Crna goru{ica, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eno sjemecrne goru{ice (Brassica nigra L., DJKoch), a koja prilikomstavljanja u promet kao crna goru{ica u zrnu i kao mljevena crnagoru{ica mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadràvati najmanje 0,3 ml eteri~nog ulja crne goru{ice u

100 g proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 2% stranih primjesa.

^lanak 72.([afran)

[afran, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni tu~ak cvijeta{afrana (Crocus sativus L.), a koji prilikom stavljanja u prometmora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini.^lanak 73.([afranika)

[afranika, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni cvjetni list{afranike - divljeg {afrana (Carthamus tinctorius L.), a kojaprilikom stavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 12,5% vode;b) ne sadràvati vi{e od 8% ukupmog pepela ni vi{e od 1,5%

pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini.^lanak 74.(Timijan)

Timijan (maj~ina du{ica), u smislu ovoga pravilnika, jestosu{eni grebeni list timijana (Thymus vulgaris L.), a koji sestavlja u promet kao cijeli list timijana i kao mljeveni list timijanate mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;

c) list timijana treba sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog uljatamijana u 100 g proizvoda, a mljeveni list timijananajmanje 0,5 ml eteri~nog ulja tamijana u 100 gproizvoda;

d) ne sadràvati vi{e od 10% dijelova stabljike timijana nivi{e od 2% ostalih primjesa.

^lanak 75.(Oleorezin timijana)

Oleorezin timijana, u smislu ovoga pravilnika, jest ekstraktaromati~nih tvari dobiven ekstrakcijom biljke timijan (Thymusvulgaris L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora sadràvatinajmanje 30 ml hlapivog eteri~nog ulja timijana u 100 gproizvoda.

^lanak 76.(Vanilija)

(1) Vanilija, u smislu ovoga pravilnika, jest nedozreli,fermentirani, djelomi~no osu{eni plod tropske biljke vanilije(Vanilla fragrans - Salisburi Ames syn. Vanilla planifoliaAndrews) i njeni hibridi.

(2) Radi stavljanja u promet, plodovi vanilije (mahune) premakvaliteti se razvrstavaju u klasu I. i u klasu II.

(3) U klasu I. razvrstavaju se plodovi vanilije (mahune) kojimoraju ispunjavati sljede}e uvjete:a) biti cijeli i neo{te}eni;b) ne sadràvati vi{e od 35% vode;c) sadràvati najmanje 2% vanilina.

(4) U klasu II. razvrstavaju se plodovi vanilije (mahune) kojimoraju ispunjavati sljede}e uvjete:a) biti cijeli i neo{te}eni;b) ne sadràvati vi{e od 30% vode;c) sadràvati najmanje 1% vanilina.

(5) Vanilija se moè stavljati u promet i kao mljevena (vanilija uprahu) i to samo u originalnom pakiranju.

^lanak 77.(Origano)

Origano (mravinac), u smislu ovoga pravilnika, jest osu{enigrebeni list mravinca u cvijetu (Origanum vulgare L., Origanumvulgare var. creticum, Origanum heracleoticum L.), a kojiprilikom stavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 12,5% vode;b) ne sadràvati vi{e od 12% ukupnog pepela;c) sadràvati najmanje 1 ml eteri~nog ulja mravinca u 100 g

proizvoda;d) ne sadràvati vi{e od 10% ostalih dijelova biljke mravinac

ni vi{e od 0,5% drugih primjesa.^lanak 78.

(Oleorezin origana)Oleorezin origana, u smislu ovoga pravilnika, jest proizvod

dobiven ekstrakcijom aromati~nih tvari lista origana (Origanumvulgare L.), a koji prilikom stavljanja u promet mora ispunjavatisljede}e uvjete:

a) biti u obliku pastozne teku}ine tamne, sme|ezelene boje;b) sadràvati najmanje 10% hlapivih eteri~nih ulja origana.

^lanak 79.(Zvjezdasti anis)

Zvjezdasti anis, u smislu ovoga pravilnika, jest osu{eni plodbiljke zvjezdasti anis (Illicium verum, Hooker), a koji prilikomstavljanja u promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:


pepela netopljivog u klorovodoni~noj kiselini;c) sadràvati najmanje 5 ml eteri~nog ulja zvjezdastog anisa

u 100 g proizvoda.^lanak 80.

(Mljevena za~inska paprika)Mljevena za~inska paprika je proizvod dobiven mljevenjem

zrelih plodova paprike (Capsicum annum I. var. longum,

grossum, abreviatum, typicum itd.). Melje se perikarp ploda isjeme.

Mljevena za~inska paprika mora ispunjavati sljede}e uvjete:a) imati karakteristi~no crvenu, crvenonaran~astu ili

blijedocrvenu boju;b) imati okus bez ljutine, ljut ili blago ljut;c) imati prijatan i karakteristi~an miris;d) ne smije imati strane mirise ili lo{ okus (nakiseo, gorak,

pljesniv okus, miris na uèglost);e) ne smije sadràvati insekte ili njihove dijelove,

one~i{}enja od glodara i plijesni vidljive golim okom iliuz pove}anje od deset puta.

^lanak 81.(Podjela mljevene za~inske paprike)

Mljevena za~inska paprika je:a) crvena slatka mljevena za~inska paprika;b) crvena ljuta mljevena za~inska paprika;c) blijedocrvena ljuta mljevena za~inska paprika.

^lanak 82.(Crvena slatka mljevena za~inska paprika)

Crvena slatka mljevena za~inska paprika koja se stavlja upromet mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) ne sadràvati vi{e od 11% vode;b) ne sadràvati vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55% pepela

netopljivog u klorovodoni~noj kiselini u odnosu na suhutvar;

c) sadràvati najvi{e 17% eteri~nog ekstrakta u odnosu nasuhu tvar;

d) na 1 kg suhe tvari sadràvati najmanje 2,5 g kapsantina;e) u 100 g suhe tvari sadràvati 10 mg kapsaicina.

^lanak 83.(Crvena ljuta mljevena za~inska paprika)

Crvena ljuta mljevena za~inska paprika koja se stavlja upromet mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) imati sladak ili malo lju}i okus;b) ne sadràvati vi{e 11% vode;c) ne sadràvati vi{e od 7,5% pepela ni vi{e od 0,55% pepela


d) sadràvati najvi{e 17% eteri~nog ekstrakta u odnosu nasuhu tvar;

e) na 1 kg suhe tvari sadràvati najmanje 2,0 g kapsantina;f) u 100 g suhe tvari sadràvati 20 mg kapsaicina.

^lanak 84.(Blijedocrvena ljuta mljevena za~inska paprika)

Blijedocrvena ljuta mljevena za~inska paprika koja se stavljau promet mora ispunjavati sljede}e uvjete:

a) imati ljut, o{tar okus;b) ne sadràvati vi{e 11% vode;c) ne sadràvati vi{e od 10% pepela ni vi{e od 1,6% pepela


d) sadràvati najvi{e 17% eteri~nog ekstrakta u odnosu nasuhu tvar;

e) na 1 kg suhe tvari sadràvati najmanje 1,5 g kapsantina;f) u 100 g suhe tvari sadràvati 20 mg kapsaicina.

^lanak 85.(Ekstrakt paprike)

(1) Ekstrakt paprike je proizvod dobiven ekstrakcijom mljevenepaprike, sadrì prirodnu boju i druge osnovne za~inskesastojke koji su otopljeni u prirodnom ulju paprike.

(2) Ekstrakt paprike moè se proizvoditi i stavljati u promet i uobliku paste.

(3) Ekstrakt paprike koji se stavlja u promet smije sadràvatitvari za ekstrakciju samo u tragovima.

(4) Ekstraktu paprike moè se dodati potrebna koli~inaantioksidansa.



(5) Ekstrakt paprike moè se stavljati u promet samo uoriginalnom pakiranju, te mora sadràvati i podatak osadràju bojila (prirodnog kapsantina) i kapsaicina.

POGLAVALJE II. MJE[AVINA ZAÎNA

^lanak 86.(Mje{avina za~ina)

(1) Pod mje{avinom za~ina, u smislu ovoga pravilnika,podrazumijevaju se proizvodi dobiveni mije{anjem dva ilivi{e za~ina ili mije{anjem dva ili vi{e ekstrakata za~ina ilimije{anjem za~ina s ekstraktima za~ina, s dodatkom soli,drugih namirnica i aditiva dopu{tenih ovim pravilnikom.

(2) Mje{avini za~ina ne smiju se dodavati umjetne arome ibojila.

(3) Mje{avini za~ina moè se dodavati silicijev dioksid (SiO2)kao tvar protiv zgrudnjavanja, s tim da ne iznosi vi{e od 2%neto teìne proizvoda.

POGLAVALJE III. PAKIRANJE ZAÎNA,EKSTRAKATA ZAÎNA I MJE[AVINA ZAÎNA

^lanak 87.(Pakiranje za~ina, ekstrakata za~ina i mje{avina za~ina)

(1) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina mogu se stavljatiu promet samo ako su upakirani u originalna pojedina~napakiranja odgovaraju}e neto koli~ine (teìne ili volumena).

(2) Za pakiranje proizvoda iz stavka (1) ovoga ~lanka mora sekoristiti ambalaà koja osigurava o~uvanje kvaliteteproizvoda do trenutka otvaranja.


^lanak 88.(Slu`bena kontrola)

Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~inpropisan vaè}im zakonskim propisima.


(1) Danom stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaju vaìtiodredbe Pravilnika o kvalitetu za~ina, ekstrakata za~ina imje{avina za~ina ("Slu`beni list SFRJ", br. 4/85 i 84/87) kaoi odredbe ~l. 208.-220. Pravilnika o kvalitetu vo}a, povr}a ipe~urki i pektinskih preparata ("Slu`beni list SFRJ", br.1/79, 20/82, 74/90 i 79/90).

(2) Za~ini, ekstrakti za~ina i mje{avine za~ina koje su ozna~eneprema odredbama pravilnika iz stavka (1) ovoga ~lanka kojiprestaju vaìti mogu biti u prometu 12 mjeseci nakonstupanja na snagu ovoga pravilnika.




Sarajevo



ANEKS

ANALITI^KE METODEBAS ISO 927Za~ini i mirodije - Odre|ivanje sadràja stranih tvari;BAS ISO 928Za~ini i mirodije - Odre|ivanje ukupnog pepela;BAS ISO 930Za~ini i mirodije - Odre|ivanje u kiselini netopivog pepelaBAS ISO 939Za~ini i mirodije - Odre|ivanje sadràja vlage - Ulazna metodaBAS ISO 941

Za~ini i mirodije - Odre|ivanje ekstrakta topljivogu hladnoj vodi;

BAS ISO 948

Za~ini i mirodije - Uzimanje uzoraka;

BAS ISO 1108

Za~ini i mirodije - Odre|ivanje nehlapivog eteri~nog ekstrakta;

BAS ISO 1208

Za~ini i mirodije - Odre|ivanje ne~isto}e;

BAS ISO 2825

Za~ini i mirodije - Pripremanje osnovnog uzorka za analize;

BAS ISO 5564

Crni i bijeli papar, u zrnu ili mljeveni - Odre|ivanje sadràja

piperina - Spektrofotometrijska metoda;

BAS ISO 5566

Kurkuma - Odre|ivanje snage boje - Spektrofotometrijska

metoda;

BAS ISO 6571

Za~ini, mirodije i bilje - Odre|ivanje sadràja eteri~nog ulja;

BAS ISO 7541

Mljevena paprika (u prahu) - Odre|ivanje ukupnog sadràja

prirodnih bojenih tvari;

BAS ISO 7543-1

îli i oleorezidi ~ilija - Odre|ivanje sadràja ukupnog

capsaicinoida (kapsakinoida) - 1. dio: Spektrometrijska metoda;

BAS ISO 7543-2

îli i oleorezidi ~ilija - Odre|ivanje sadràja ukupnog

capsaicinoida (kapsakinoida) - 2. dio: HPCL metoda

BAS ISO 11027

Papar i eteri~na ulja papra - Odre|ivanje sadràja oleoresida -

HPCL metoda.

AGENCIJA ZA STATISTIKU

BOSNE I HERCEGOVINE

Na osnovu ~lana 7. stav 2. Zakona o platama i naknadama uinstitucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnikBiH", broj 50/08) i ~lana 8. stav 2. ta~ka h) Zakona o statisticiBosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/04 i42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavquje

SAOP[TEWE

O PROSJE^NOJ ISPLA]ENOJ MJESE^NOJ NETO

PLATI ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA

APRIL 2011. GODINE

1. Prosje~na ispla}ena mjese~na neto plata po zaposlenomostvarena u Bosni i Hercegovini za mjesec april 2011.godine iznosi 811 KM.

Broj 10-43-5-1-1028-1-2/1120. juna 2011. godine

SarajevoDirektor

Zdenko Milinovi}, s. r.

Na osnovu ~lana 7. stav 2. Zakona o pla}ama i naknadama uinstitucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj50/08) i ~lana 8. stav 2. ta~ka h) Zakona o statistici Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/04 i 42/04),Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavljuje

SAOP]ENJE


PLA]I ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA

APRIL 2011. GODINE

1. Prosje~na ispla}ena mjese~na neto pla}a po zaposlenomostvarena u Bosni i Hercegovini za mjesec april 2011.godine iznosi 811 KM.

Broj 10-43-5-1-1028-1-2/1120. juna 2011. godine

SarajevoDirektor


Na temelju ~lanka 7. stavak 2. Zakona o pla}ama inaknadama u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beniglasnik BiH", broj 50/08) i ~lanka 8. stavak 2. to~ka h) Zakona ostatistici Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj26/04 i 42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovineobjavljuje

PRIOP]ENJE



TRAVANJ 2011. GODINE

1. Prosje~na ispla}ena mjese~na neto pla}a po zaposlenomostvarena u Bosni i Hercegovini za mjesec travanj 2011.godine iznosi 811 KM.

Broj 10-43-5-1-1028-1-2/1120. lipnja 2011. godine

SarajevoRavnatelj

Zdenko Milinovi}, v. r.

Na osnovu ~lana 8. stav 2. ta~ka h) Zakona o statisticiBosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/04 i42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavquje

SAOP[TEWE

O PROSJE^NOJ ISPLA]ENOJ MJESE^NOJ BRUTO

PLATI ZAPOSLENIH U BOSNI I HERCEGOVINI ZA

APRIL 2011. GODINE

1. Prosje~na ispla}ena mjese~na bruto plata po zaposlenomostvarena u Bosni i Hercegovini za mjesec april 2011.godine iznosi 1.226 KM.

Broj 10-43-5-1-1028-1-2/1120. juna 2011. godine

SarajevoDirektor


Na osnovu ~lana 8. stav 2. ta~ka h) Zakona o statistici Bosne iHercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/04 i 42/04),Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavljuje

SAOP]ENJE



APRIL 2011. GODINE

1. Prosje~na ispla}ena mjese~na bruto pla}a po zaposlenomostvarena u Bosni i Hercegovini za mjesec april 2011.godine iznosi 1.226 KM.

Broj 10-43-5-1-1028-1-2/1120. juna 2011. godine

SarajevoDirektor


Na temelju ~lanka 8. stavak 2. to~ka h) Zakona o statisticiBosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 26/04 i42/04), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavljuje

PRIOP]ENJE



TRAVANJ 2011. GODINE

1. Prosje~na ispla}ena mjese~na bruto pla}a po zaposlenomostvarena u Bosni i Hercegovini za mjesec travanj 2011.godine iznosi 1.226 KM.

Broj 10-43-5-1-1028-1-2/1120. lipnja 2011. godine

SarajevoRavnatelj

Zdenko Milinovi}, v. r.

KONKURENCIJSKI SAVJET

BOSNE I HERCEGOVINE

Na osnovu ~lana 25. stav 1) ta~ka e), ~lana 42. stav 2), a u vezisa ~lanom 12. Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnikBiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), te ~lanom 210. Zakona o upravnompostupku ("Slu`beni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i93/09), rje{avaju}i po Prijavi koncentracije privrednihsubjekata Mje{oviti Holding "Elektroprivreda RepublikeSrpske" - zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{wi-ci" a.d. Trebiwe, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebiwei Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe, Stepe Stepanovi}a b.b., 89101Trebiwe zaprimqenoj dana 04.05.2011. godine pod brojem01-26-1-08-II/11, Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine je,na 15. (petnaestoj) sjednici odrànoj 8. juna 2011. godine, donio

ZAKQUÂK

1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednih subjekataMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"- zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d.Trebiwe, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebiwe iMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe, Stepe Stepanovi}a b.b.,89101 Trebiwe, radi nepostojawa koncentracije, u smisluodredbi ~lana 12. Zakona o konkurenciji.

2. Ovaj Zakqu~ak }e biti objavqen u "Slu`benom glasnikuBiH", slu`benim glasilima entiteta i Br~ko DistriktaBosne i Hercegovine.

Obrazloèwe

Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine (u daqwemtekstu: Konkurencijski savjet) je dana 04.05.2011. godine podbrojem 01-26-1-08-II/11, zaprimio Prijavu koncentracije (udaqwem tekstu: Prijava) privrednih subjekata: Mje{ovitiHolding "Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisnopreduze}e "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe,Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebiwe (u daqwem tekstu:HET) i Mje{oviti Holding "Elektroprivreda RepublikeSrpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe, Stepe Stepanovi}ab.b., 89101 Trebiwe, (u daqwem tekstu: ERS), oba zastupana poadvokatu Jugoslavu Milanovi}u iz Trebiwa, ul. LukePetkovi}a br.1, 89101 Trebiwe (u daqwem tekstu: Podnosilacprijave), kojom namjeravaju zajedni~kim ulagawem nadugoro~noj osnovi, osnovati privredno dru{tvo"Hidroelektrana Dabar" d.o.o. Trebiwe.

Podnosilac prijave je dana 09.05.2011. godine podneskombroj 01-26-1-08-1-II/11 dostavio Punomo} za advokata JugoslavaMilanovi}a iz Trebiwa, o zastupawu privrednih subjekataERS i HET u predmetnom postupku pred Konkurencijskimsavjetom.

Podnosilac prijave je u skladu s ~lanom 30. stav (2) Zakona,naveo da prijavu koncentracije nije podnio niti ima namjerupodnijeti nekom drugom tijelu za konkurenciju izvanteritorije Bosne i Hercegovine.



Konkurencijski savjet u postupku ocjene Prijave utvrdio jesqede}e ~iwenice:

Predmetna Prijava podnesena je pravovremeno u smislu~lana 16. stav (1) Zakona.

1. U~esnici koncentracijeU~esnici predmetne koncentracije su privredni subjekti

Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" -zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d.Trebiwe i Mje{oviti Holding "Elektroprivreda RepublikeSrpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe.

1.1. Privredni subjekat Mje{oviti Holding"Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisno preduze}e"Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe (HET)

Privredni subjekat "Mje{oviti Holding"Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisno preduze}e"Hidroelektrane na Trebi{wici" a.d. Trebiwe, Obala LukeVukalovi}a br. 2, 89101 Trebiwe, upisan je u privredniregistar Osnovnog suda u Trebiwu pod jedinstvenimregistarskim brojem RU-1-777-00, sa upisanim ukupnimkapitalom u iznosu od 385.164.196,00 KM.

Osnovna djelatnost ovog privrednog subjekta jesteproizvodwa hidroelektri~ne energije.

Vlasni~ka struktura privrednog subjekta HET na dan31.12.2010. godine je sqede}a:

Tabela 1.

Red.br. Naziv osniva~a Vlasni~ko u~e{}e u %

1. Vau~er ponuda 20,00178

2. Fond PIO 10,00

3. Fond za restituciju 5,00

4. ERS 64,99822

Ukupno: 100,00

Izvor podataka: Prijava koncentracijePrivredni subjekat HET ima 33,34% u~e{}a u osnovnom

kapitalu privrednog subjekta "IG" d.o.o. Bawa Luka, kojeobavqa arhitektonske i inèwerijske djelatnosti, tehni~kosavjetovawe i konsalting.

1.2. Mje{oviti Holding "Elektroprivreda RepublikeSrpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe (ERS)

Privredni subjekat Mje{oviti Holding "Elektropriv-reda Republike Srpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebiwe,Stepe Stepanovi}a b.b., 89101 Trebiwe, registrovan je usudskom registru Osnovnog suda u Trebiwu, pod jedinstvenimregistarskim brojem: RU-1-1312-00, i u 100,0 % je vlasni{tvuVlade Republike Srpske. Ima ukupno upisani kapital u iznosuod 1.148.833.957,00 KM.

Osnovni predmet poslovawa ovog privrednog subjekta jedistribucija i prodaja elektri~ne energije, te upravqaweholding dru{tvima.

Privredni subjekat ERS ima 10% ili vi{e u~e{}a uosnovnom kapitalu, odnosno 10% ili vi{e prava glasa, udrugim privrednim subjektima na relevantnom trì{tu, kakoslijedi:

Tabela 2.

Red.br.

Privredni subjekat Osnovna djelatnost Vlasni~kou~e{}e u %

1. Elektrokrajina a.d. Bawa Luka Distribucija el.energije 65,005590

2. RITE Ugqevik a.d. Ugqevik Rudnik i termoelektrana 65,008247

3. RITE Gacko a.d. Gacko Rudnik i termoelektrana 65,000002

4. HE Trebi{wica a.d. Trebiwe(HET)

hidroelektrana 64,998217

5. HE Drina a.d. Vi{egrad hidroelektrana 65,000396

6. HE na Vrbasu a.d. Mrkowi} Grad hidroelektrana 64,999415

7. ElektroDoboj a.d. Doboj Distribucija el.energije 65,002816

8. ElektroBijeqina a.d. Bijeqina Distribucija el.energije 65,002600

9. Elektrodistribucija Pale a.d.Pale

Distribucija el.energije 65,008247

10. Elektrohercegovina a.d. Trebiwe Distribucija el.energije 64,998217

11. IRCE a.d. I.Sarajevo Istraìva~ki centarenergetike

51,00

Izvor podataka: Prijava koncentracije

2. Pravni osnov i pravni oblik koncentracijeNa osnovu zajedni~ki podnesene samoinicijativne ponude

za dodjelu koncesije na period od {est godina za izgradwu HEDabar, podnesene dana 10.03.2011. godine od strane privrednihsubjekata ERS i HET, Vlada Republike Srpske je dana24.03.2011. godine donijela Rje{ewe broj 04/1-012-2-561/11,kojim je utvr|en Javni interes za izgradwu HE Dabarinstalisane snage1(..)** MW i prosje~ne godi{we proizvodwe(..)** GWh.

Osnivawe HE Dabar d.o.o. Trebiwe, odobreno je na osnovuOdluka Skup{tine akcionara HET-a, br. SA-1895-III-V/1 iSA-1895-III-V/2 od 06.04.2011.godine i Odluka Vlade RepublikeSrpske u funkciji Skup{tine akcionara Akcijskog fondaRepublike Srpske a.d. u ERS-u br. 04/1-012-2-654/11 i04/1-012-2-655/11 od 07.04.2011. godine.

Na osnovu navedenih akata dana 19.04.2011. godine zakqu~enje Ugovor o osnivawu dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}uHE Dabar d.o.o. Trebiwe, za proizvodwu i prodaju elektri~neenergije, ~iji su osniva~i privredni subjekti HET i ERS.

Novoosnovani privredni subjekat HE Dabar d.o.o. Trebiweupisan je u sudski registar Okru`nog privrednog suda uTrebiwu Rje{ewem o registraciji broj 062-0-REG-11-000117 od28.04.2011. godine, sa upisanim i upla}enim osnovnimkapitalom u iznosu od 1.000.000,00 KM, u kojem HET u~estvuje sa70%, a ERS sa 30%.

3. Ocjena Prijave koncentracijeImaju}i u vidu ~iwenicu da je Ugovor o osnivawu dru{tva

sa ograni~enom odgovorno{}u HE Dabar d.o.o. Trebiwe,dostavqen u Prijavi kao pravni osnov koncentracije,zakqu~en izme|u povezanih privrednih subjekata (privrednisubjekat HET je zavisno dru{tvo koje je u ve}inskomvlasni{tvu privrednog subjekta ERS u iznosu od 64,99822%),Konkurencijski savjet je ocijenio da se ne radi o zajedni~komulagawu na dugoro~noj osnovi dva nezavisna privrednasubjekta, koji djeluju kao nezavisni privredni subjekti, te da seshodno tome u smislu ~lana 12. stav (1) ta~ka c) Zakona, takvozajedni~ko ulagawe ne smatra koncentracijom.

4. Administrativna taksaPodnosilac Prijave na ovaj Zakqu~ak, u skladu s ~lanom 2.

stav (1) tarifni broj 108. ta~ka d) Odluke o administrativnimtaksama u vezi sa procesnim radwama pred Konkurencijskimsavjetom ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) duàn jeplatiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.000,00KM u korist Buxeta institucija Bosne i Hercegovine.

5. Pouka o pravnom lijekuProtiv ovog zakqu~ka nije dozvoqena àlba.Nezadovoqna strana moè pokrenuti upravni spor pred

Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijemaodnosno objavqivawa ovog Zakqu~ka.

Broj 01-26-1-08-4/118. juna 2011. godine

SarajevoPredsjednik

Dr Stjepo Prawi}, s. r.

Na osnovu ~lana 25. stav 1) ta~ka e), ~lana 42. stav 2), a u vezisa ~lanom 12. Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH",br. 48/05, 76/07 i 80/09), te ~lanom 210. Zakona o upravnompostupku ("Slu`beni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07 i93/09 ), rje{avaju}i po Prijavi koncentracije privrednih subjektaMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisnopreduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje, Obala

1 (..)** podaci predstavqaju poslovnu tajnu

Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebinje i Mje{oviti Holding"Elektroprivreda Republike Srpske" Mati~no preduze}e a.d.Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b., 89101 Trebinje zaprimljenojdana 04.05.2011. godine pod brojem 01-26-1-08-II/11,Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine je, na 15.(petnaestoj) sjednici odrànoj 8. juna 2011. godine, donijelo

ZAKLJUÂK

1. Odbacuje se Prijava koncentracije privrednih subjektaMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" -zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d.Trebinje, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebinje iMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"Mati~no preduze}e a.d. Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b.,89101 Trebinje, radi nepostojanja koncentracije, u smisluodredbi ~lana 12. Zakona o konkurenciji.

2. Ovaj Zaklju~ak }e biti objavljen u "Slu`benom glasnikuBiH", slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine.

Obrazloènje

Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine (u daljnjemtekstu: Konkurencijsko vije}e) je dana 04.05.2011. godine podbrojem 01-26-1-08-II/11, zaprimilo Prijavu koncentracije (udaljnjem tekstu: Prijava) privrednih subjekta: Mje{oviti Holding"Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisno preduze}e"Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje, Obala LukeVukalovi}a br. 2, 89101 Trebinje (u daljnjem tekstu: HET) iMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" Mati~nopreduze}e a.d. Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b., 89101 Trebinje,(u daljnjem tekstu: ERS), oba zastupana po advokatu JugoslavuMilanovi}u iz Trebinja, ul. Luke Petkovi}a br.1, 89101 Trebinje(u daljnjem tekstu: Podnosilac prijave), kojom namjeravajuzajedni~kim ulaganjem na dugoro~noj osnovi, osnovatiprivredno dru{tvo "Hidroelektrana Dabar" d.o.o. Trebinje.

Podnosilac prijave je dana 09.05.2011. godine podneskombroj 01-26-1-08-1-II/11 dostavio Punomo} za advokataJugoslava Milanovi}a iz Trebinja, o zastupanju privrednihsubjekta ERS i HET u predmetnom postupku predKonkurencijskim vije}em.

Podnosilac prijave je u skladu s ~lanom 30. stav (2) Zakona,naveo da prijavu koncentracije nije podnio niti ima namjerupodnijeti nekom drugom tijelu za konkurenciju izvan teritorijeBosne i Hercegovine.

Konkurencijsko vije}e u postupku ocjene Prijave utvrdilo jeslijede}e ~injenice:

Predmetna Prijava podnesena je pravovremeno u smislu~lana 16. stav (1) Zakona.

1. U~esnici koncentracije

U~esnici predmetne koncentracije su privredni subjektiMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisnopreduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje iMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" Mati~nopreduze}e a.d. Trebinje.

1.1. Privredni subjekt Mje{oviti Holding "ElektroprivredaRepublike Srpske" - zavisno preduze}e "Hidroelektrane naTrebi{njici" a.d. Trebinje (HET)

Privredni subjekt "Mje{oviti Holding "ElektroprivredaRepublike Srpske" - zavisno preduze}e "Hidroelektrane naTrebi{njici" a.d. Trebinje, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101Trebinje, upisan je u privredni registar Osnovnog suda u Trebinjupod jedinstvenim registarskim brojem RU-1-777-00, saupisanim ukupnim kapitalom u iznosu od 385.164.196,00 KM.

Osnovna djelatnost ovog privrednog subjekta jesteproizvodnja hidroelektri~ne energije.

Vlasni~ka struktura privrednog subjekta HET na dan31.12.2010. godine je slijede}a:

Tabela 1.

Red.br. Naziv osniva~a Vlasni~ki udio u %


2. Fond PIO 10,00


4. ERS 64,99822

Ukupno: 100,00

Izvor podataka: Prijava koncentracijePrivredni subjekt HET ima 33,34% udjela u osnovnom

kapitalu privrednog subjekta "IG" d.o.o. Banja Luka, kojeobavlja arhitektonske i inènjerijske djelatnosti, tehni~kosavjetovanje i konsalting.

1.2. Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"Mati~no preduze}e a.d. Trebinje (ERS)

Privredni subjekt Mje{oviti Holding "ElektroprivredaRepublike Srpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebinje, StepeStepanovi}a b.b., 89101 Trebinje, registrovan je u sudskomregistru Osnovnog suda u Trebinju, pod jedinstvenimregistarskim brojem RU-1-1312-00, i u 100,0% je vlasni{tvuVlade Republike Srpske. Ima ukupno upisani kapital u iznosu od1.148.833.957,00 KM.

Osnovni predmet poslovanja ovog privrednog subjekta jedistribucija i prodaja elektri~ne energije, te upravljanje holdingdru{tvima.

Privredni subjekt ERS ima 10% ili vi{e udjela u osnovnomkapitalu, odnosno 10% ili vi{e prava glasa, u drugim privrednimsubjektima na relevantnom trì{tu, kako slijedi:

Tabela 2.

Red.br.

Privredni subjekt Osnovna djelatnost Vlasni~ki udiou %

1. Elektrokrajina a.d. Banja Luka Distribucija el.energije 65,005590

2. RITE Ugljevik a.d. Ugljevik Rudnik i termoelektrana 65,008247


4. HE Trebi{njica a.d. Trebinje(HET)

hidroelektrana 64,998217


6. HE na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad hidroelektrana 64,999415


8. ElektroBijeljina a.d. Bijeljina Distribucija el.energije 65,002600

9. Elektrodistribucija Pale a.d. Pale Distribucija el.energije 65,008247

10. Elektrohercegovina a.d. Trebinje Distribucija el.energije 64,998217


51,00


2. Pravni osnov i pravni oblik koncentracije

Na osnovu zajedni~ki podnesene samoinicijativne ponude zadodjelu koncesije na period od {est godina za izgradnju HEDabar, podnesene dana 10.03.2011. godine od strane privrednihsubjekta ERS i HET, Vlada Republike Srpske je dana24.03.2011. godine donijela Rje{enje broj 04/1-012-2-561/11,kojim je utvr|en Javni interes za izgradnju HE Dabar instalisanesnage 1(..)** MW i prosje~ne godi{nje proizvodnje (..)**GWh.

Osnivanje HE Dabar d.o.o. Trebinje, odobreno je na osnovuOdluka Skup{tine akcionara HET-a, br. SA-1895-III-V/1 iSA-1895-III-V/2 od 06.04.2011.godine i Odluka VladeRepublike Srpske u funkciji Skup{tine akcionara Akcijskogfonda Republike Srpske a.d. u ERS-u br. 04/1-012-2-654/11 i04/1-012-2-655/11 od 07.04.2011.godine.

Na osnovu navedenih akata dana 19.04.2011. godinezaklju~en je Ugovor o osnivanju dru{tva sa ograni~enomodgovorno{}u HE Dabar d.o.o. Trebinje, za proizvodnju iprodaju elektri~ne energije, ~iji su osniva~i privredni subjektiHET i ERS.


1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu


Novoosnovani privredni subjekt HE Dabar d.o.o. Trebinjeupisan je u sudski registar Okru`nog privrednog suda u TrebinjuRje{enjem o registraciji broj 062-0-REG-11-000117 od28.04.2011. godine, sa upisanim i upla}enim osnovnimkapitalom u iznosu od 1.000.000,00 KM, u kojem HET u~estvujesa 70%, a ERS sa 30%.

3. Ocjena Prijave koncentracije

Imaju}i u vidu ~injenicu da je Ugovor o osnivanju dru{tva saograni~enom odgovorno{}u HE Dabar d.o.o. Trebinje,dostavljen u Prijavi kao pravni osnov koncentracije, zaklju~enizme|u povezanih privrednih subjekta (privredni subjekt HET jezavisno dru{tvo koje je u ve}inskom vlasni{tvu privrednogsubjekta ERS u iznosu od 64,99822%), Konkurencijsko vije}e jeocijenilo da se ne radi o zajedni~kom ulaganju na dugoro~nojosnovi dva nezavisna privredna subjekta, koji djeluju kaonezavisni privredni subjekti, te da se shodno tome u smislu ~lana12. stav (1) ta~ka c) Zakona, takvo zajedni~ko ulaganje ne smatrakoncentracijom.

4. Administrativna taksa

Podnosilac Prijave na ovaj Zaklju~ak, u skladu s ~lanom 2.stav (1) tarifni broj 108. ta~ka d) Odluke o administrativnimtaksama u vezi sa procesnim radnjama pred Konkurencijskimvije}em ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) duàn jeplatiti administrativnu taksu u ukupnom iznosu od 1.000,00 KMu korist Budèta institucija Bosne i Hercegovine.

5. Pouka o pravnom lijeku

Protiv ovog zaklju~ka nije dozvoljena àlba.Nezadovoljna strana moè pokrenuti upravni spor pred

Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijemaodnosno objavljivanja ovog Zaklju~ka.

Broj 01-26-1-08-4/118. juna 2011. godine

SarajevoPredsjednik

Dr. Stjepo Pranji}, s. r.

Na temelju ~lanka 25. stavak 1) to~ka e), ~lanka 42. stavak 2),a u svezi ~lanka 12. Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnikBiH", br. 48/05, 76/07 i 80/09), te ~lanka 210. Zakona oupravnom postupku ("Slu`beni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04,88/07 i 93/09 ), rje{avaju}i po Prijavi koncentracije gospodarskihsubjekta Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"- zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d.Trebinje, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebinje iMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" Mati~nopreduze}e a.d. Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b., 89101 Trebinjezaprimljenoj dana 04.05.2011. godine pod brojem01-26-1-08-II/11, Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovineje, na 15. (petnaestoj) sjednici odrànoj 8. lipnja 2011. godine,donijelo

ZAKLJUÂK1. Odbacuje se Prijava koncentracije gospodarskih subjekta

Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" -zavisno preduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d.Trebinje, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101 Trebinje iMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"Mati~no preduze}e a.d. Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b.,89101 Trebinje, radi nepostojanja koncentracije, u smisluodredbi ~lanka 12. Zakona o konkurenciji.

2. Ovaj Zaklju~ak }e biti objavljen u "Slu`benom glasnikuBiH", slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine.

Obrazloènje

Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine (u daljnjemtekstu: Konkurencijsko vije}e) je dana 04.05.2011. godine podbrojem 01-26-1-08-II/11, zaprimilo Prijavu koncentracije (udaljnjem tekstu: Prijava) gospodarskih subjekta: Mje{oviti Hold-

ing "Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisno preduze}e"Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje, Obala LukeVukalovi}a br. 2, 89101 Trebinje (u daljnjem tekstu: HET) iMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" Mati~nopreduze}e a.d. Trebinje, Stepe Stepanovi}a b.b., 89101 Trebinje,(u daljnjem tekstu: ERS), oba zastupana po odvjetniku JugoslavuMilanovi}u iz Trebinja, ul. Luke Petkovi}a br.1, 89101 Trebinje(u daljnjem tekstu: Podnositelj prijave), kojom namjeravajuzajedni~kim ulaganjem na dugoro~noj osnovi, utemeljitigospodarsko dru{tvo "Hidroelektrana Dabar" d.o.o. Trebinje.

Podnositelj prijave je dana 09.05.2011. godine podneskombroj 01-26-1-08-1-II/11 dostavio Punomo} za odvjetnikaJugoslava Milanovi}a iz Trebinja, o zastupanju gospodarskihsubjekta ERS i HET u predmetnom postupku predKonkurencijskim vije}em.

Podnositelj prijave je sukladno ~lanku 30. stavak (2) Zakona,naveo da prijavu koncentracije nije podnio niti ima namjerupodnijeti nekom drugom tijelu za konkurenciju izvan teritorijaBosne i Hercegovine.

Konkurencijsko vije}e u postupku ocjene Prijave utvrdilo jeslijede}e ~injenice:

Predmetna Prijava podnesena je pravovremeno u smislu~lanka 16. stavak (1) Zakona.

1. Sudionici koncentracije

Sudionici predmetne koncentracije su gospodarski subjektiMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisnopreduze}e "Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje iMje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske" Mati~nopreduze}e a.d. Trebinje.

1.1. Gospodarski subjekt Mje{oviti Holding"Elektroprivreda Republike Srpske" - zavisno preduze}e"Hidroelektrane na Trebi{njici" a.d. Trebinje (HET)

Gospodarski subjekt "Mje{oviti Holding "ElektroprivredaRepublike Srpske" - zavisno preduze}e "Hidroelektrane naTrebi{njici" a.d. Trebinje, Obala Luke Vukalovi}a br. 2, 89101Trebinje, upisan je u privredni registar Osnovnog suda u Trebinjupod jedinstvenim registarskim brojem RU-1-777-00, saupisanim ukupnim kapitalom u iznosu od 385.164.196,00 KM.

Temeljna djelatnost ovog gospodarskog subjekta jesteproizvodnja hidroelektri~ne energije.

Vlasni~ka struktura gospodarskog subjekta HET na dan31.12.2010. godine je slijede}a:

Tablica 1.

Red.

br.

Naziv utemeljitelja Vlasni~ki udjel u %


2. Fond PIO 10,00


4. ERS 64,99822

Ukupno: 100,00

Izvor podataka: Prijava koncentracijeGospodarski subjekt HET ima 33,34 % udjela u temeljnom

kapitalu gospodarskog subjekta "IG" d.o.o. Banja Luka, kojeobavlja arhitektonske i inènjerijske djelatnosti, tehni~kosavjetovanje i konsalting.

1.2. Mje{oviti Holding "Elektroprivreda Republike Srpske"Mati~no preduze}e a.d. Trebinje (ERS)

Gospodarski subjekt Mje{oviti Holding "ElektroprivredaRepublike Srpske" Mati~no preduze}e a.d. Trebinje, StepeStepanovi}a b.b., 89101 Trebinje, registriran je u sudskomregistru Osnovnog suda u Trebinju, pod jedinstvenimregistarskim brojem RU-1-1312-00, i u 100,0% je vlasni{tvuVlade Republike Srpske. Ima ukupno upisani kapital u iznosu od1.148.833.957,00 KM.

Temeljni predmet poslovanja ovog gospodarskog subjekta jedistribucija i prodaja elektri~ne energije, te upravljanje holdingdru{tvima.

Gospodarski subjekt ERS ima 10% ili vi{e udjela utemeljnom kapitalu, odnosno 10% ili vi{e prava glasa, u drugimgospodarskim subjektima na mjerodavnom trì{tu, kako slijedi:

Tablica 2.

Red.br.

Gospodarski subjekt Temeljna djelatnost Vlasni~kiudjel u %

1. Elektrokrajina a.d. Banja Luka Distribucija el.energije 65,005590

2. RITE Ugljevik a.d. Ugljevik Rudnik i termoelektrana 65,008247


4. HE Trebi{njica a.d. Trebinje (HET) hidroelektrana 64,998217


6. HE na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad hidroelektrana 64,999415


8. ElektroBijeljina a.d. Bijeljina Distribucija el.energije 65,002600

9. Elektrodistribucija Pale a.d. Pale Distribucija el.energije 65,008247

10. Elektrohercegovina a.d. Trebinje Distribucija el.energije 64,998217


51,00


2. Pravni temelj i pravni oblik koncentracije

Na temelju zajedni~ki podnesene samoinicijativne ponude zadodjelu koncesije na razdoblje od {est godina za izgradnju HEDabar, podnesene dana 10.03.2011. godine od stranegospodarskih subjekta ERS i HET, Vlada Republike Srpske jedana 24.03.2011. godine donijela Rje{enje broj04/1-012-2-561/11, kojim je utvr|en Javni interes za izgradnjuHE Dabar instalirane snage 1(..)** MW i prosje~ne godi{njeproizvodnje (..)** GWh.

Utemeljenje HE Dabar d.o.o. Trebinje, odobreno je natemelju Odluka Skup{tine akcionara HET-a, br:SA-1895-III-V/1 i SA-1895-III-V/2 od 06.04.2011. godine iOdluka Vlade Republike Srpske u funkciji Skup{tine akcionaraAkcijskog fonda Republike Srpske a.d. u ERS-u br.04/1-012-2-654/11 i 04/1-012-2-655/11 od 07.04.2011. godine.

Na temelju navedenih akata dana 19.04.2011. godinezaklju~en je Ugovor o utemeljenju dru{tva sa ograni~enomodgovorno{}u HE Dabar d.o.o. Trebinje, za proizvodnju iprodaju elektri~ne energije, ~iji su osniva~i gospodarski subjektiHET i ERS.

Novoutemeljeni gospodarski subjekt HE Dabar d.o.o.Trebinje upisan je u sudski registar Okru`nog privrednog suda uTrebinju Rje{enjem o registraciji broj 062-0-REG-11-000117 od28.04.2011. godine, sa upisanim i upla}enim temeljnimkapitalom u iznosu od 1.000.000,00 KM, u kojem HET u~estvujesa 70%, a ERS sa 30%.

3. Ocjena Prijave koncentracije

Imaju}i u vidu ~injenicu da je Ugovor o utemeljenju dru{tvasa ograni~enom odgovorno{}u HE Dabar d.o.o. Trebinje,dostavljen u Prijavi kao pravni osnov koncentracije, zaklju~enizme|u povezanih gospodarskih subjekta (gospodarski subjektHET je ovisno dru{tvo koje je u ve}inskom vlasni{tvugospodarskog subjekta ERS u iznosu od 64,99822%),Konkurencijsko vije}e je ocijenilo da se ne radi o zajedni~komulaganju na dugoro~noj osnovi dva neovisna gospodarskasubjekta, koji djeluju kao neovisni gospodarski subjekti, te da seshodno tome u smislu ~lanka 12. stavak (1) to~ka c) Zakona,takvo zajedni~ko ulaganje ne smatra koncentracijom.

4. Administrativna pristojba

Podnositelj Prijave na ovaj Zaklju~ak, sukladno ~lanku 2.stavak (1) tarifni broj 108. to~ka d) Odluke o administrativnimpristojbama u svezi procesnih radnji pred Konkurencijskim

vije}em ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/06 i 18/11) duàn jeplatiti administrativnu pristojbu u ukupnom iznosu od 1.000,00KM u korist Budèta institucija Bosne i Hercegovine.

5. Pouka o pravnom lijeku

Protiv ovoga zaklju~ka nije dozvoljen priziv.Nezadovoljna strana moè pokrenuti upravni spor pred

Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana primitkaodnosno objavljivanja ovog Zaklju~ka.


SarajevoPredsjednik

Dr. Stjepo Pranji}, v. r.

INSTITUCIJA OMBUDSMANA ZA

ZA[TITU POTRO[AÂ U BiH

Polaze}i od ovla{}ewa propisanih odredbama ~lana 101.do ~lana 105. Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni iHercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/06), premakojima Ombudsman za za{titu potro{a~a u BiH ima obavezu daistraùje aktivnosti na trì{tu usmjerene prema potro{a~upo slu`benoj du`nosti ili tragom àlbi, da izdaje smjernice ipreporuke o posebnim standardnim uslovima ili aktivnostimakoje se primjewuju u posebnim sektorim poslovawa, a naro~itoda djeluje u smislu spre~avawa naru{avawa kolektivnih pravapotro{a~a, te izdaje instrukcije za prestanak provo|ewaaktivnosti koje su u suprotnosti s potro{a~kom legislativom,i izvje{tava gra|ane i organe vlasti o rezultatimaistraìvawa (…)", Ombudsman za za{titu potro{a~a u BiHpredo~ava

1. Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne iHercegovine

2. Agenciji za bankarstvo Republike Srpske3. Udruèwu banaka Bosne i Hercegovine

POSEBNI IZVJE[TAJ

NAKON DONO[EWA SMJERNICA I PREPORUKA U

SEKTORU POTRO[A^KIH KREDITA

I. UvodInstitucija Ombudsmana za za{titu potro{a~a u BiH je po

slu`benoj du`nosti, pokrenula istra`ne radwe na osnovu~iwenica iz àlbi potro{a~a, i li~nih zapaàwa upostupacima banaka prilikom odobravawa potro{a~kihkredita. Postupawe banaka kao kreditora, posmatrano je sgledi{ta primjene propisa i po{tovawa procedura nakondono{ewa Smjernica i preporuka u oblasti potro{a~kihkredita Ombudsmana, donesenih u aprilu 2009. godine.

II. îweni~no stawe1. Potro{a~ na prvi upit o potro{a~kom kreditu na {alteru

od slu`benika banke ne}e dobiti nikakvu informaciju dokpodrobno ne objasni gdje radi, kolika mu je pla}a, ima lijo{ nekih naknada na pla}u (topli obrok, prijevoz), ilinekih drugih primawa. Ako ste po osnovu uposlewa"zadovoqili", jo{ uvijek ne}ete dobiti niti jednuinformaciju, dok slu`beniku daqe ne pruìteinformaciju o èqenom iznosu kredita, na koji period,jeste li ve} kreditno zaduèni, jeste li ve} nekome ìrantza kredit i sl.Obavezni uslov (navodno za povoqnije kamate) je primawepla}e putem doti~ne banke, s preduslovom uzimawa "paketausluga" (cijena navedenih usluga iznosi mjese~no od 4,00 do12,00 KM).

2. Za osigurawe kredita banka nudi iskqu~ivo ìranta ilijemcabez mogu}nosti izbora potro{a~a za neko drugosredstvo garancije vra}awa kredita. [tovi{e, pored jamca,banka traì dodatne garante osigurawa kredita s


1 (..)** podaci predstavljaju poslovnu tajnu


administrativnom zabranom na pla}u i bianco mjenicompotpisanom od strane korisnika kredita.

3. Banke ne}e ponuditi potro{a~u pisanu predugovornuinformaciju, jer je nemaju ili u boqem slu~aju imaju nekireklamni letak ili afi{u, kojom se banka i kreditreklamira u medijima, a sadrì najpovoqniju varijantukamata, rijetko dostupnu potro{a~u. Sve {to potro{a~moè da dobije od banke, po izraènom interesu za kredit,jeste "ad hoc" izvr{en obra~un kamata i obrazac zahtjevaza odobravawe kredita i usmeno nabrajane dokumente kaopriloga uz zahtjev.Navedeni podaci su nedovoqni da bi potro{a~ izvr{iousporedbu ponuda kredita kod razli~itih banaka.

4. Dokumenti priloèni uz zahtjev za kredit odnose se naovjerenu kopiju: LK, potvrdu o prebivali{tu, ne stariju od6 mjeseci, potvrdu poslodavca o prosjeku primawa za zadwa3 mjeseca, kopije platnih lista za zadwa tri mjeseca.Popuwene obrasce zahtjeva za kredit i navedenudokumentaciju traìteq kredita duàn je da priloì zasebe i za jamca. Za sve navedene dokumente, pored potpisa odstrane ovla{tenih osoba i pe~ata pravnog lica gdje jeuposlen traìteq kredita, potrebno je izvr{iti nadovjerukod nadle`nog organa, sve na tro{ak traìteqa kredita.Obrazac zahtjeva, pored podataka o podnosiocu zahtjevatraì dodatne podatke o porodi~nom statusu, ekonomskomstawu doma}instva i kreditima klijenta.

5. Uslovqavawe banke za garanciju kredita putem ìranta,nije jedini uslov, ve} to mora biti ìrant sa visokompla}om, i da optere}ewe pla}e mjese~nom otplatom kreditapodnosioca zahtjeva i ìranta ne prelazi pojedina~no ½pla}e, kao i administrativnu zabranu, odnosno saglasnost ozapqeni na pla}u i bianco mjenicu potpisanu od stranekorisnika kredita.

6. Nakon odobravawa kredita, potro{a~, korisnik kreditapotpisuje ugovor o kreditu i ovjerava primjerke ugovorakod nadle`nog organa kao i dva primjera administrativnezabrane i prilaè dvije mjenice, bianco potpisane.

7. Ugovor o kreditu je po svojoj pravnoj prirodi adhezivniugovor, tzv. ugovor o pristupawu koji ne pruà mogu}nostidrugoj ugovornoj strani da utje~e na izmjene i dopunu istog.Ugovor o kreditu je vrlo obiman i obuhva}a vi{e od 30~lanova, na 5 do 7 stranica, gusto i sitno kucanog teksta.Zbog toga se osnovni elementi ugovora ponavqaju u vi{e~lanova ugovora kao i neki nebitni elementi ugovora.Obimnost ugovora, izme|u ostalog, èli pruìtikreditoru vi{e prava nego obaveza, i ima za ciq zbuwuju}edjelovati na potro{a~a i uticati na odustajawe potro{a~aod wegovog ~itawa.U odredbama ugovora se u vi{e ~lanova navodi iznosnominalne kamatne stope i iznos efektivne kamatne stope(EKS). Poret toga, navodi se i interkalarna kamata, tj.kamata za period od isplate kredita do dana prijenosakredita u otplatu, bez navedenog procenta i na~inaobra~una ili je navedena u visini redovne kamatne stope nakredit. Daqe se navodi, iznos naknade za obradu kreditnogzahtjeva koji se obra~unava na visinu kredita i napla}ujeprilikom isplate kreditnih sredstava.Nabrojane kamate dovode potro{a~a-korisnika kredita uzabludu jer tro{kovi obrade kredita i intelkalarnakamata nisu u skladu s iznosom navedene efektivne kamate,koja po zna~ewu predstavqa na~in da se u jednom brojuiskaù svi tro{kovi i naknade vezani za dobijawe kredita,ve} se radi o ve}im tro{kovima, tzv. skrivenimtro{kovima banke.Pored toga, ugovor propisuje mogu}nost prijevremeneotplate kredita uz zara~unatu naknadu za prijevremenuotplatu u procentualnom iznosu koji je identi~an iznosu zaobradu kredita.Ugovor daqe, sadrì odredbe o davawu saglasnostikorisnika kredita na sva postoje}a normativna aktakreditora kao i ona koja banka naknadno donese.

Ugovor sadrì odredbe o davawu saglasnosti banci svihpotpisnika ugovora (korisnik kredita i ìrant) da da sve~lanice grupacije banaka kojoj pripada kreditor omogu}iuvid i pristup svim podacima potro{a~a, ukqu~uju}i i onekoje su za{ti}ene Zakonom o za{titi li~nih podataka.Ugovor sadrì odredbe kojim se obavezuje iskqu~ivokorisnik kredita da snosi sve tro{kove vezane za ugovor,naro~ito eventualne tro{kove sudske takse i sudskogspora.U ugovoru nisu sadràne odredbe sa propisanim uslovimaza promjenu godi{we kamatne stope, niti je propisanaobaveza sa~iwavawa aneksa ugovora o promjeni kamata isaglasnost korisnika kredita na isti, iako se radi opromjeni bitnih elemenata ugovora.Naprotiv, ugovor regulira pravo banke da jednostranoizvr{i izmjenu kamatne stope koja je promjewiva, u skladusa politikom kamatnih stopa kreditora, te }e se takoizmijewena kamata, odnosno obra~un, automatskiprimjewivati bez zakqu~ivawa posebnog anex-a, o ~emu jekorisnik kredita dao saglasnost potpisivawem samogugovora o kreditu.

III. Zakonska osnova

1. Zakon o za{titi potro{a~a u BiH ("Slu`beni glasnikBiH", broj 25/06):

^lan 54.(1) Potro{a~ mora prije zakqu~ewa ugovora o kreditu da bude

upoznat u pisanoj formi sa svim ugovornim odredbama.(2) Informacija iz stavka (1) ovog ~lana treba sadràvati:

a) generalno za sve ugovore o kreditu:1) neto iznos kredita;2) ukupne tro{kove kredita;3) uslovi za raniju otplatu kredita;4) uslovi za raskid ugovora ukqu~uju}i i one kada

potro{a~ kasni s pla}awem,5) godi{wu kamatu za kredit obra~unatu na

godi{wem nivou;6) Uslove za promjene godi{we kamatne stope;7) tro{kove osigurawa za postoje}i dug ili bilo koje

drugo osigurawe zakqu~eno u vezi s kreditom;8) zalog koji se mora dati.

^lan 57.(1) Ugovori o potro{a~kom kreditu zakqu~uju se u pisanoj

formi.(2) Ugovor koji potpisuje potro{a~ mora da sadrì sve

informacije propisane u ~lanu 54. ovog zakona.(3) Kreditor je duàn uru~iti potro{a~a jedan primjerak

potpisanog ugovora.

^lan 59.(1) Kada ugovor nije sa~iwen u pisanoj formi ili kada

nedostaje neki od podataka iz ~lana 57.st.(2) ovog zakona,potro{a~ ima pravo zatraìti raskid ugovora.

^lan 62.(2) Upotreba mjenica i ~ekova prilikom zakqu~ewa ugovora o

potro{a~kom kreditu zabrawena je.

^lan 93.(1) Ugovorne odredbe obavezuju potro{a~a samo ako je prije

zakqu~ewa ugovora bio upoznat sa sadràjem ugovora,odnosno ako su mu ugovorni uslovi trebali biti poznati uvrijeme zakqu~ewa ugovora.

(3) U slu~aju nedoumice u vezi sa zna~ewem pojedinih odredbi uugovoru, vaìt }e zna~ewe koje je povoqnije za potro{a~a.

^lan 96.U op}im uslovima formuliranih ugovora naro~ito nije

punova`na odredba:d) kojom ugovorna strana predvi|a da obe}anu ~inidbu

moè izmijeniti ili od we odstupiti iskqu~ivouzimaju}i u obzir svoj interes.

2. Zakon o obligacionim odnosima

^lan 14.U zasnivawu obligacijskih odnosa u~esnici ne mogu

ustanovqavati prava i obaveze kojima se za bilo koga od wihili za drugog stvara ili iskori{tava monopolski poloàj.

^lan 15.U zasnivawu dvostranih ugovora u~esnici polaze od na~ela

jednake vrijednosti uzajamnih davawa.Zakonom se odre|uje u kojim slu~ajevima naru{avawe toga

na~ela povla~i pravne posqedice.

^lan 26.Ugovor je zakqu~en kad su se ugovorne strane saglasile o

bitnim sastojcima ugovora.

^lan 31.Ugovor je zakqu~en onog ~asa kada ponu|a~ primi izjavu

ponu|enog da prihva}a ponudu.

^lan 100.U slu~aju kad je ugovor zakqu~en prema unaprijed tiskanom

sadràju ili kad je ugovor bio na drugi na~in pripremqen ipredloèn od jedne ugovorne strane, nejasne odredbe tuma~it}e se u korist druge strane.

3. Zakon o za{titi li~nih podataka ("Slu`beni glasnikBiH", broj 49/06)

^lan 4.Kontrolor je obavezan da:a) li~ne podatke obra|uje na pravilan i zakonit na~in,b) li~ne podatke koje prikupqa za posebne, izri~ite i

zakonite svrhe, ne obra|uje na na bilo koji na~in kojinije u skladu s tom svrhom;

c) li~ne podatke obra|uje samo u mjeri i obimu koji jeneophodan za ispuwewe odre|ene svrhe.

^lan 5.Kontrolor moè obra|ivati osobne podatke uz saglasnost

nositeqa podataka.Saglasnost mora biti dana u pisanoj formi, mora je

potpisati nositeq podataka, mora imati to~nu naznaku u vezi skojim se saglasnost daje, te mora sadràvati ime kontrolora,svrhu i vremenski period na koji se saglasnost daje.

^lan 17.Kontrolor podataka ne moè dati li~ne podatke

korisniku prije nego {to o tome obavijesti nositeqapodataka. Ako nositeq podataka ne odobri davawe li~nihpodataka oni se ne mogu otkriti tre}oj osobi ako to nije ujavnom interesu.

^lan 18.Li~ni podaci ne}e se prenositi iz Bosne i Hercegovine

kontroloru ili obra|iva~u podataka u inozemstvu bez obzirana medij podataka ili na~in prijenosa, ako u dràvi u koju seprenose nisu zadovoqeni uslovi utvr|eni ~lanom 4. ovogzakona i pod uslovom da strani kontrolor za sve podatkeispo{tiva iste principe za{tite podataka.

4. Zakon o parni~nom postupku ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 53/03, "Slu`beni glasnik RS", broj58/03)

^lan 384.Svaka stranka prethodno sama podmiruje tro{kove koje je

prouzro~ila svojim radwama.

^lan 386.

(1) Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu du`na je protivnojnadoknaditi tro{kove.

(2) Ako stranka djelomi~no uspije u parnici, sud moè sobzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka strankapodmiruje svoje tro{kove ili da jedna stranka nadoknadidrugoj razmjeran dio tro{kova.

^lan 387.Pri odlu~ivawu koji }e se tro{kovi stranci nadoknaditi,

sud }e uzeti u obzir samo tro{kove koji su bili potrebni radivo|ewa parnice. O tome koji su tro{kovi potrebni, te o visinitro{kova odlu~uje sud ocjewuju}i bri`qivo sve okolnosti.

5. Odluka o Dopuni Odluke o jedinstvenom na~inu obra~una iiskazivawa efektivne kamatne stope na kredite i depozite(Broj: U.O. 13-20/09, od 24.06.2009. godine)

IV. Zapaàwa Ombudsmana

Ovom prilikom èlimo da naglasimo da se stawepotro{a~kih prava i sve ocjene Institucije ombudsmana zaza{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine, prilikom i nakonizdavawa Smjernica i preporuka u sektoru potro{a~kihkredita nije bitno promijenilo, da su i daqe sva zapaàwa iizdane Smjernice aktualne, pa ponovo èlimo da podsjetimo nawih, ali i da ukaèmo na nove spoznaje.

– Potro{a~ zainteresovan za potro{a~ki kredit nemoè na {alteru banke dobiti predugovornuinformaciju u pisanoj formi sa svim ugovornimodredbama;

– Potro{a~ je izloèn zahtjevu banke za davawemli~nih podataka mimo mjere i obima koji je neophodanza ispuwewe odre|ene svrhe;

– Potro{a~ nije u mogu}nosti izvr{iti usporedbupisanih ponuda kredita kod razli~itih banaka;

– Banka ne nudi potro{a~u mogu}nost izbora garancijeosigurawa kredita, a naro~ito zamjensku garanciju zaìranta-jamca;

– Banka traì nadovjeru dokumenata koji se prilaù uzzahtjev, iako su isti ve} ovjereni pe~atom dràvnogorgana ili pe~atom poslodavca i zadràva kopiju LKsa podatkom o JMB, i za sve navedeno optere}ujepotro{a~a dodatnim tro{kovima;

– Ugovor o kreditu obimno i detaqno normira pravakreditora za svaku situaciju, pa ~ak i onu nepostoje}u uugovoru ili aktima banke, a potro{a~u-korisnikukredita detaqno normira iskqu~ivo obaveze, ~ime udvostrano obvezuju}im ugovorima naru{ava na~elojednake vrijednosti uzajamnih davawa;

– Nominalna, redovna godi{wa kamatna stopa jepromjewiva, u skladu sa poslovnom politikomkamatnih stopa kreditora, bez propisanih uslova zapromjenu godi{we kamatne stope, koja mora bitivezana za objektivnu mjeru;

– Efektivna kamata (EKS) sadrì sve tro{kove vezaneza kredit, kao i neke skrivene tro{kove banke, i upravilu je ve}a za 2-3% od nominalne. EKS se svodi naobradu zahtjeva za kredit po rutinskoj i istovjetnojproceduri za svaki kredit, bez obzira na visinukredita, i treba biti u granicama razumnih tro{kova;

– Banke obavezno traè bianco potpisanu mjenicu kaogaranciju za otplatu kredita, bez obzira {to jetraìteq kredita dao i druga sredstva garancije, i bezobzira {to je zabrawena po Zakonu;

– Banka obavezuje potro{a~a-korisnika kredita iìranta/jemca da unaprijed da saglasnost za uvid ipristup svim podacima, ukqu~uju}i i one koji suza{ti}eni Zakonom o za{titi li~nih podataka, ~imese banka stavqa iznad zakona;

– Banka ugovorom obavezuje potro{a~a da snosi i sveeventualne sudske tro{kove, iako je Zakonom oparni~nom postupku odre|ivawe sudskih tro{kova uiskqu~ivoj nadle`nosti suda.

V. Preporuke Ombudsmana za za{titu potro{a~a

U ciqu po{tovawa prava potro{a~a u sektorupotro{a~kih kredita, a u skladu sa svojom nadle`nosti iz



~lana 101. i 103. Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni iHercegovini, Ombudsman za za{titu potro{a~a u BiH:

Preporu~uje

– Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne iHercegovine

– Agenciji za bankarstvo Republike Srpske

– Udruèwu banaka Bosne i Hercegovine

– Utvrditi obavezu banaka za striktno po{tivaweodredbi zakona koji {tite prava potro{a~a kaougovorne strane u ugovorima o potro{a~komkreditu;

– Obezbijediti jednostavnije procedure za dobivawekredita i omogu}iti potro{a~u izbor garancije zavra}awe kredita;

– Obezbijediti jasan jezik i jednostavne odredbeugovora o kreditu sa ujedna~enim pravima iobavezama ugovornih strana;

– Uticati na primjenu "dobre poslovne prakse"banaka u smislu:

- Smawewa ukupnih tro{kova kredita,omogu}avawa vremena za is~itavawe idavawa mi{qewa potro{a~a na ugovor okreditu, prije potpisivawa istog;

- Omogu}iti "period hla|ewa" nakonpotpisivawa ugovora u kojem vremenupotro{a~ moè odustati od kredita bezkaznenih odredbi.

Broj 01-1-26-1-239/108. juna 2011. godine

Mostar

Ombdusmanza za{titu potro{a~a u BiH

Dragan Doko, s. r.

Polaze}i od ovla{tenja propisanih odredbama ~lana 101. do~lana 105. Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/06), prema kojima Ombudsmanza za{titu potro{a~a u BiH ima obavezu da istraùje aktivnosti natrì{tu usmjerene prema potro{a~u po slu`benoj du`nosti ilitragom àlbi, da izdaje smjernice i preporuke o posebnimstandardnim uslovima ili aktivnostima koje se primjenjuju uposebnim sektorim poslovanja, a naro~ito da djeluje u smisluspre~avanja naru{avanja kolektivnih prava potro{a~a, te izdajeinstrukcije za prestanak provo|enja aktivnosti koje su usuprotnosti s potro{a~kom legislativom, i izvje{tava gra|ane iorgane vlasti o rezultatima istraìvanja (…)", Ombudsman zaza{titu potro{a~a u BiH predo~ava

1. Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine2. Agenciji za bankarstvo Republike Srpske3. Udruènju banaka Bosne i Hercegovine

POSEBNI IZVJE[TAJ

NAKON DONO[ENJA SMJERNICA I PREPORUKA U


I. Uvod

Institucija Ombudsmana za za{titu potro{a~a u BiH je poslu`benoj du`nosti, pokrenula istra`ne radnje na osnovu~injenica iz àlbi potro{a~a, i li~nih zapaànja u postupcimabanaka prilikom odobravanja potro{a~kih kredita. Postupanjebanaka kao kreditora, posmatrano je s gledi{ta primjene propisa ipo{tovanja procedura nakon dono{enja Smjernica i preporuka uoblasti potro{a~kih kredita Ombudsmana, donesenih u aprilu2009. godine.

II. înjeni~no stanje

1. Potro{a~ na prvi upit o potro{a~kom kreditu na {alteru odslu`benika banke ne}e dobiti nikakvu informaciju dokpodrobno ne objasni gdje radi, kolika mu je pla}a, ima li jo{

nekih naknada na pla}u (topli obrok, prijevoz), ili nekihdrugih primanja. Ako ste po osnovu uposlenja "zadovoljili",jo{ uvijek ne}ete dobiti niti jednu informaciju, dokslu`beniku dalje ne pruìte informaciju o èljenom iznosukredita, na koji period, jeste li ve} kreditno zaduèni, jeste live} nekome ìrant za kredit i sl.Obavezni uslov (navodno za povoljnije kamate) je primanjepla}e putem doti~ne banke, s preduslovom uzimanja "paketausluga" (cijena navedenih usluga iznosi mjese~no od 4,00 do12,00 KM).

2. Za osiguranje kredita banka nudi isklju~ivo ìranta ili jemcabez mogu}nosti izbora potro{a~a za neko drugo sredstvogarancije vra}anja kredita. [tovi{e, pored jamca, banka traìdodatne garante osiguranja kredita s administrativnomzabranom na pla}u i bianco mjenicom potpisanom od stranekorisnika kredita.

3. Banke ne}e ponuditi potro{a~u pisanu predugovornuinformaciju, jer je nemaju ili u boljem slu~aju imaju nekireklamni letak ili afi{u, kojom se banka i kredit reklamira umedijima, a sadrì najpovoljniju varijantu kamata, rijetkodostupnu potro{a~u. Sve {to potro{a~ moè da dobije odbanke, po izraènom interesu za kredit, jeste "ad hoc"izvr{en obra~un kamata i obrazac zahtjeva za odobravanjekredita i usmeno nabrajane dokumente kao priloga uzzahtjev.Navedeni podaci su nedovoljni da bi potro{a~ izvr{iousporedbu ponuda kredita kod razli~itih banaka.

4. Dokumenti priloèni uz zahtjev za kredit odnose se naovjerenu kopiju: LK, potvrdu o prebivali{tu, ne stariju od 6mjeseci, potvrdu poslodavca o prosjeku primanja za zadnja 3mjeseca, kopije platnih lista za zadnja tri mjeseca. Popunjeneobrasce zahtjeva za kredit i navedenu dokumentaciju traìteljkredita duàn je da priloì za sebe i za jamca. Za svenavedene dokumente, pored potpisa od strane ovla{tenihosoba i pe~ata pravnog lica gdje je uposlen traìtelj kredita,potrebno je izvr{iti nadovjeru kod nadle`nog organa, sve natro{ak traìtelja kredita.Obrazac zahtjeva, pored podataka o podnosiocu zahtjevatraì dodatne podatke o porodi~nom statusu, ekonomskomstanju doma}instva i kreditima klijenta.

5. Uslovljavanje banke za garanciju kredita putem ìranta, nijejedini uslov, ve} to mora biti ìrant sa visokom pla}om, i daoptere}enje pla}e mjese~nom otplatom kredita podnosiocazahtjeva i ìranta ne prelazi pojedina~no ½ pla}e, kao iadministrativnu zabranu, odnosno saglasnost o zapljeni napla}u i bianco mjenicu potpisanu od strane korisnika kredita.

6. Nakon odobravanja kredita, potro{a~, korisnik kreditapotpisuje ugovor o kreditu i ovjerava primjerke ugovora kodnadle`nog organa kao i dva primjera administrativne zabranei prilaè dvije mjenice, bianco potpisane.

7. Ugovor o kreditu je po svojoj pravnoj prirodi adhezivniugovor, tzv. ugovor o pristupanju koji ne pruà mogu}nostidrugoj ugovornoj strani da utje~e na izmjene i dopunu istog.Ugovor o kreditu je vrlo obiman i obuhva}a vi{e od 30~lanova, na 5 do 7 stranica, gusto i sitno kucanog teksta.Zbog toga se osnovni elementi ugovora ponavljaju u vi{e~lanova ugovora kao i neki nebitni elementi ugovora.Obimnost ugovora, izme|u ostalog, èli pruìti kreditoruvi{e prava nego obaveza, i ima za cilj zbunjuju}e djelovatina potro{a~a i uticati na odustajanje potro{a~a od njegovog~itanja.U odredbama ugovora se u vi{e ~lanova navodi iznosnominalne kamatne stope i iznos efektivne kamatne stope(EKS). Poret toga, navodi se i interkalarna kamata, tj.kamata za period od isplate kredita do dana prijenosa kreditau otplatu, bez navedenog procenta i na~ina obra~una ili jenavedena u visini redovne kamatne stope na kredit. Dalje senavodi, iznos naknade za obradu kreditnog zahtjeva koji seobra~unava na visinu kredita i napla}uje prilikom isplatekreditnih sredstava.

Nabrojane kamate dovode potro{a~a-korisnika kredita uzabludu jer tro{kovi obrade kredita i intelkalarna kamata nisuu skladu s iznosom navedene efektivne kamate, koja pozna~enju predstavlja na~in da se u jednom broju iskaù svitro{kovi i naknade vezani za dobijanje kredita, ve} se radi ove}im tro{kovima, tzv. skrivenim tro{kovima banke.Pored toga, ugovor propisuje mogu}nost prijevremeneotplate kredita uz zara~unatu naknadu za prijevremenuotplatu u procentualnom iznosu koji je identi~an iznosu zaobradu kredita.Ugovor dalje, sadrì odredbe o davanju saglasnosti korisnikakredita na sva postoje}a normativna akta kreditora kao i onakoja banka naknadno donese.Ugovor sadrì odredbe o davanju saglasnosti banci svihpotpisnika ugovora (korisnik kredita i ìrant) da sve ~lanicegrupacije banaka kojoj pripada kreditor omogu}i uvid ipristup svim podacima potro{a~a, uklju~uju}i i one koje suza{ti}ene Zakonom o za{titi li~nih podataka.Ugovor sadrì odredbe kojim se obavezuje isklju~ivokorisnik kredita da snosi sve tro{kove vezane za ugovor,naro~ito eventualne tro{kove sudske takse i sudskog spora.U ugovoru nisu sadràne odredbe sa propisanim uslovima zapromjenu godi{nje kamatne stope, niti je propisana obavezasa~injavanja aneksa ugovora o promjeni kamata i saglasnostkorisnika kredita na isti, iako se radi o promjeni bitnihelemenata ugovora.Naprotiv, ugovor regulira pravo banke da jednostrano izvr{iizmjenu kamatne stope koja je promjenjiva, u skladu sapolitikom kamatnih stopa kreditora, te }e se tako izmijenjenakamata, odnosno obra~un, automatski primjenjivati bezzaklju~ivanja posebnog anex-a, o ~emu je korisnik kreditadao saglasnost potpisivanjem samog ugovora o kreditu.

III. Zakonska osnova

1. Zakon o za{titi potro{a~a u BiH ("Slu`beni glasnik BiH",broj 25/06):

^lan 54.(1) Potro{a~ mora prije zaklju~enja ugovora o kreditu da bude

upoznat u pisanoj formi sa svim ugovornim odredbama.(2) Informacija iz stavka (1) ovog ~lana treba sadràvati:

a) generalno za sve ugovore o kreditu:1) neto iznos kredita;2) ukupne tro{kove kredita;3) uslovi za raniju otplatu kredita;4) uslovi za raskid ugovora uklju~uju}i i one kada

potro{a~ kasni s pla}anjem,5) godi{nju kamatu za kredit obra~unatu na godi{njem

nivou;6) Uslove za promjene godi{nje kamatne stope;7) tro{kove osiguranja za postoje}i dug ili bilo koje

drugo osiguranje zaklju~eno u vezi s kreditom;8) zalog koji se mora dati.

^lan 57.(1) Ugovori o potro{a~kom kreditu zaklju~uju se u pisanoj

formi.(2) Ugovor koji potpisuje potro{a~ mora da sadrì sve

informacije propisane u ~lanu 54. ovog zakona.(3) Kreditor je duàn uru~iti potro{a~a jedan primjerak

potpisanog ugovora.

^lan 59.(1) Kada ugovor nije sa~injen u pisanoj formi ili kada nedostaje

neki od podataka iz ~lana 57. st. (2) ovog zakona, potro{a~ima pravo zatraìti raskid ugovora.

^lan 62.(2) Upotreba mjenica i ~ekova prilikom zaklju~enja ugovora o

potro{a~kom kreditu zabranjena je.

^lan 93.(1) Ugovorne odredbe obavezuju potro{a~a samo ako je prije

zaklju~enja ugovora bio upoznat sa sadràjem ugovora,odnosno ako su mu ugovorni uslovi trebali biti poznati uvrijeme zaklju~enja ugovora.

(3) U slu~aju nedoumice u vezi sa zna~enjem pojedinih odredbiu ugovoru, vaìt }e zna~enje koje je povoljnije za potro{a~a.

^lan 96.U op}im uslovima formuliranih ugovora naro~ito nije


moè izmijeniti ili od nje odstupiti isklju~ivo uzimaju}i uobzir svoj interes.

2. Zakon o obligacionim odnosima

^lan 14.U zasnivanju obligacijskih odnosa u~esnici ne mogu

ustanovljavati prava i obaveze kojima se za bilo koga od njih iliza drugog stvara ili iskori{tava monopolski poloàj.

^lan 15.U zasnivanju dvostranih ugovora u~esnici polaze od na~ela

jednake vrijednosti uzajamnih davanja.Zakonom se odre|uje u kojim slu~ajevima naru{avanje toga

na~ela povla~i pravne posljedice.

^lan 26.Ugovor je zaklju~en kad su se ugovorne strane saglasile o


^lan 31.Ugovor je zaklju~en onog ~asa kada ponu|a~ primi izjavu


^lan 100.U slu~aju kad je ugovor zaklju~en prema unaprijed tiskanom

sadràju ili kad je ugovor bio na drugi na~in pripremljen ipredloèn od jedne ugovorne strane, nejasne odredbe tuma~it }ese u korist druge strane.

3. Zakon o za{titi li~nih podataka ("Slu`beni glasnik BiH",broj 49/06)

^lan 4.Kontrolor je obavezan da:a) li~ne podatke obra|uje na pravilan i zakonit na~in,b) li~ne podatke koje prikuplja za posebne, izri~ite i zakonite

svrhe, ne obra|uje na bilo koji na~in koji nije u skladu stom svrhom;

c) li~ne podatke obra|uje samo u mjeri i obimu koji jeneophodan za ispunjenje odre|ene svrhe.

^lan 5.Kontrolor moè obra|ivati li~ne podatke uz saglasnost

nositelja podataka.Saglasnost mora biti dana u pisanoj formi, mora je potpisati

nositelj podataka, mora imati ta~nu naznaku u vezi s kojim sesaglasnost daje, te mora sadràvati ime kontrolora, svrhu ivremenski period na koji se saglasnost daje.

^lan 17.Kontrolor podataka ne moè dati li~ne podatke korisniku

prije nego {to o tome obavijesti nositelja podataka. Ako nositeljpodataka ne odobri davanje li~nih podataka oni se ne moguotkriti tre}oj osobi ako to nije u javnom interesu.

^lan 18.Osobni podaci ne}e se prenositi iz Bosne i Hercegovine

kontroloru ili obra|iva~u podataka u inozemstvu bez obzira namedij podataka ili na~in prijenosa, ako u dràvi u koju se prenosenisu zadovoljeni uslovi utvr|eni ~lanom 4. ovog zakona i poduslovom da strani kontrolor za sve podatke ispo{tiva iste principeza{tite podataka.



4. Zakon o parni~nom postupku ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 53/03, "Slu`beni glasnik RS", broj58/03).

^lan 384.Svaka stranka prethodno sama podmiruje tro{kove koje je

prouzro~ila svojim radnjama.

^lan 386.(1) Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu du`na je protivnoj

nadoknaditi tro{kove.(2) Ako stranka djelomi~no uspije u parnici, sud moè s

obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka strankapodmiruje svoje tro{kove ili da jedna stranka nadoknadidrugoj razmjeran dio tro{kova.

^lan 387.Pri odlu~ivanju koji }e se tro{kovi stranci nadoknaditi, sud }e

uzeti u obzir samo tro{kove koji su bili potrebni radi vo|enjaparnice. O tome koji su tro{kovi potrebni, te o visini tro{kovaodlu~uje sud ocjenjuju}i bri`ljivo sve okolnosti.

5. Odluka o Dopuni Odluke o jedinstvenom na~inuobra~una i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite idepozite (Broj: U.O. 13-20/09, od 24.06.2009. godine)

IV. Zapaànja Ombudsmana

Ovom prilikom èlimo da naglasimo da se stanje potro{a~kihprava i sve ocjene Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~aBosne i Hercegovine, prilikom i nakon izdavanja Smjernica ipreporuka u sektoru potro{a~kih kredita nije bitno promijenilo,da su i dalje sva zapaànja i izdane Smjernice aktualne, paponovo èlimo da podsjetimo na njih, ali i da ukaèmo na novespoznaje.

– Potro{a~ zainteresovan za potro{a~ki kredit ne moè na{alteru banke dobiti predugovornu informaciju u pisanojformi sa svim ugovornim odredbama;

– Potro{a~ je izloèn zahtjevu banke za davanjem li~nihpodataka mimo mjere i obima koji je neophodan zaispunjenje odre|ene svrhe;

– Potro{a~ nije u mogu}nosti izvr{iti usporedbu pisanihponuda kredita kod razli~itih banaka.

– Banka ne nudi potro{a~u mogu}nost izbora garancijeosiguranja kredita, a naro~ito zamjensku garanciju zaìranta-jamca;

– Banka traì nadovjeru dokumenata koji se prilaù uzzahtjev, iako su isti ve} ovjereni pe~atom dràvnogorgana ili pe~atom poslodavca i zadràva kopiju LK sapodatkom o JMB, i za sve navedeno optere}ujepotro{a~a dodatnim tro{kovima.

– Ugovor o kreditu obimno i detaljno normira pravakreditora za svaku situaciju, pa ~ak i onu nepostoje}u uugovoru ili aktima banke, a potro{a~u-korisniku kreditadetaljno normira isklju~ivo obaveze, ~ime u dvostranoobvezuju}im ugovorima naru{ava na~elo jednakevrijednosti uzajamnih davanja;

– Nominalna, redovna godi{nja kamatna stopa jepromjenjiva, u skladu sa poslovnom politikom kamatnihstopa kreditora, bez propisanih uslova za promjenugodi{nje kamatne stope, koja mora biti vezana zaobjektivnu mjeru;

– Efektivna kamata (EKS) sadrì sve tro{kove vezane zakredit, kao i neke skrivene tro{kove banke, i u pravilu jeve}a za 2-3% od nominalne. EKS se svodi na obraduzahtjeva za kredit po rutinskoj i istovjetnoj proceduri zasvaki kredit, bez obzira na visinu kredita, i treba biti ugranicama razumnih tro{kova;

– Banke obvezno traè bianco potpisanu mjenicu kaogaranciju za otplatu kredita, bez obzira {to je traìteljkredita dao i druga sredstva garancije, i bez obzira {to jezabranjena po Zakonu;

– Banka obavezuje potro{a~a-korisnika kredita iìranta/jemca da unaprijed da saglasnost za uvid ipristup svim podacima, uklju~uju}i i one koji su

za{ti}eni Zakonom o za{titi li~nih podataka, ~ime sebanka stavlja iznad zakona;

– Banka ugovorom obavezuje potro{a~a da snosi i sveeventualne sudske tro{kove, iako je Zakonom oparni~nom postupku odre|ivanje sudskih tro{kova uisklju~ivoj nadle`nosti suda.


U cilju po{tovanja prava potro{a~a u sektoru potro{a~kihkredita, a u skladu sa svojom nadle`nosti iz ~lana 101. i 103.Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini, Ombudsman zaza{titu potro{a~a u BiH:

Preporu~uje– Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine– Agenciji za bankarstvo Republike Srpske– Udruènju banaka Bosne i Hercegovine

– Utvrditi obavezu banaka za striktno po{tivanjeodredbi zakona koji {tite prava potro{a~a kaougovorne strane u ugovorima o potro{a~kom kreditu;

– Obezbijediti jednostavnije procedure za dobivanjekredita i omogu}iti potro{a~u izbor garancije zavra}anje kredita;

– Obezbijediti jasan jezik i jednostavne odredbeugovora o kreditu sa ujedna~enim pravima iobavezama ugovornih strana;

– Uticati na primjenu "dobre poslovne prakse" banakau smislu:

- Smanjenja ukupnih tro{kova kredita,omogu}avanja vremena za is~itavanje idavanja mi{ljenja potro{a~a na ugovor okreditu, prije potpisivanja istog;

- Omogu}iti "period hla|enja" nakonpotpisivanja ugovora u kojem vremenupotro{a~ moè odustati od kredita bezkaznenih odredbi.

Broj 01-1-26-1-239/108. juna 2011. godine

Mostar

Ombudsman za za{titupotro{a~a u BiH

Dragan Doko, s. r.

Polaze}i od ovla{tenja propisanih odredbama ~lanka 101. do~lanka 105. Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini("Slu`beni glasnik BiH", broj 25/06), prema kojima Ombudsmanza za{titu potro{a~a u BiH ima obvezu da istraùje aktivnosti natrì{tu usmjerene prema potro{a~u po slu`benoj du`nosti ilitragom àlbi, da izdaje smjernice i preporuke o posebnimstandardnim uvjetima ili aktivnostima koje se primjenjuju uposebnim sektorim poslovanja, a naro~ito da djeluje u smislusprje~avanja naru{avanja kolektivnih prava potro{a~a, te izdajeinstrukcije za prestanak provo|enja aktivnosti koje su usuprotnosti s potro{a~kom legislativom, i izvje{tava gra|ane iorgane vlasti o rezultatima istraìvanja (…)", Ombudsman zaza{titu potro{a~a u BiH predo~ava

1. Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine2. Agenciji za bankarstvo Republike Srpske3. Udruènju banaka Bosne i Hercegovine

POSEBNO IZVJE[]E

NAKON DONO[ENJA SMJERNICA I PREPORUKA U


I. Uvod

Institucija Ombudsmana za za{titu potro{a~a u BiH je poslu`benoj du`nosti, pokrenula istra`ne radnje na osnovu~injenica iz àlbi potro{a~a, i osobnih zapaànja u postupacimabanaka prilikom odobravanja potro{a~kih kredita. Postupanjebanaka kao kreditora, posmatrano je s gledi{ta primjene propisa ipo{tivanja procedura nakon dono{enja Smjernica i preporuka uoblasti potro{a~kih kredita Ombudsmana, donesenih u travnju2009. godine.

II. înjeni~no stanje

1. Potro{a~ na prvi upit o potro{a~kom kreditu na {alteru odslu`benika banke ne}e dobiti nikakvu informaciju dokpodrobno ne objasni gdje radi, kolika mu je pla}a, ima li jo{nekih naknada na pla}u (topli obrok, prijevoz), ili nekihdrugih primanja. Ako ste po osnovu uposlenja "zadovoljili",jo{ uvijek ne}ete dobiti niti jednu informaciju, dokslu`beniku dalje ne pruìte informaciju o èljenom iznosukredita, na koji period, jeste li ve} kreditno zaduèni, jeste live} nekome jamac za kredit i sl.Obvezni uvjet (navodno za povoljnije kamate) je primanjepla}e putem doti~ne banke, s preduvjetom uzimanja "paketausluga" (cijena navedenih usluga iznosi mjese~no od 4,00 do12,00 KM).

2. Za osiguranje kredita banka nudi isklju~ivo ìranta ili jamcabez mogu}nosti izbora potro{a~a za neko drugo sredstvogarancije vra}anja kredita. [tovi{e, pored jamca, banka traìdodatne garante osiguranja kredita s administrativnomzabranom na pla}u i bianco mjenicom potpisanom od stranekorisnika kredita.

3. Banke ne}e ponuditi potro{a~u pisanu predugovornuinformaciju, jer je nemaju ili u boljem slu~aju imaju nekireklamni letak ili afi{u, kojom se banka i kredit reklamira umedijima, a sadrì najpovoljniju varijantu kamata, rijetkodostupnu potro{a~u. Sve {to moè dobiti potro{a~ od banke,po izraènom interesu za kredit, jeste "ad hoc" izvr{enobra~un kamata i obrazac zahtjeva za odobravanje kredita iusmeno nabrajane dokumente kao priloga uz zahtjev.Navedeni podaci su nedovoljni da bi potro{a~ izvr{iousporedbu ponuda kredita kod razli~itih banaka.

4. Dokumenti priloèni uz zahtjev za kredit odnose se naovjerenu kopiju: LK, potvrdu o prebivali{tu, ne stariju od 6mjeseci, potvrdu poslodavca o prosjeku primanja za zadnja 3mjeseca, kopije platnih lista za zadnja tri mjeseca. Popunjeneobrasce zahtjeva za kredit i navedenu dokumentaciju traìteljkredita duàn je priloìti za sebe i za jamca. Za sve navedenedokumente, pored potpisa od strane ovla{tenih osoba ipe~ata pravnog lica gdje je uposlen traìtelj kredita, potrebnoje izvr{iti nadovjeru kod nadle`nog organa, sve na tro{aktraìtelja kredita.Obrazac zahtjeva, pored podataka o podnosiocu zahtjevatraì dodatne podatke o obiteljskom statusu, ekonomskomstanju doma}instva i kreditima klijenta.

5. Uvjetovanje banke za garanciju kredita putem ìranta, nijejedini uvjet, ve} to mora biti ìrant sa visokom pla}om, i daoptere}enje pla}e mjese~nom otplatom kredita podnosiocazahtjeva i ìranta ne prelazi pojedina~no ½ pla}e, kao iadministrativnu zabranu, odnosno suglasnost o zapljeni napla}u i bianco mjenicu potpisanu od strane korisnika kredita.

6. Nakon odobravanja kredita, potro{a~, korisnik kreditapotpisuje ugovor o kreditu i ovjerava primjerke ugovora kodnadle`nog organa kao i dva primjerka administrativnezabrane i prilaè dvije mjenice, bianco potpisane.

7. Ugovor o kreditu je po svojoj pravnoj prirodi adhezivniugovor, tzv. ugovor o pristupanju koji ne pruà mogu}nostidrugoj ugovornoj strani da utje~e na izmjene i dopunu istog.Ugovor o kreditu je vrlo obiman i obuhva}a vi{e od 30~lanova, na 5 do 7 stranica, gusto i sitno kucanog teksta.Zbog toga se osnovni elementi ugovora ponavljaju u vi{e~lanova ugovora kao i neki nebitni elementi ugovora.Obimnost ugovora, izme|u ostalog, èli pruìti kreditoruvi{e prava nego obveza, i ima za cilj zbunjuju}e djelovati napotro{a~a i utjecati na odustajanje potro{a~a od njegovog~itanja.U odredbama ugovora se u vi{e ~lanova navodi iznosnominalne kamatne stope i iznos efektivne kamatne stope(EKS). Poret toga, navodi se i interkalarna kamata, tj.kamata za period od isplate kredita do dana prijenosa kreditau otplatu, bez navedenog procenta i na~ina obra~una ili jenavedena u visini redovne kamatne stope na kredit. Dalje senavodi, iznos naknade za obradu kreditnog zahtjeva koji se

obra~unava na visinu kredita i napla}uje prilikom isplatekreditnih sredstava.Nabrojane kamate dovode potro{a~a-korisnika kredita uzabludu jer tro{kovi obrade kredita i intelkalarna kamata nisuu skladu s iznosom navedene efektivne kamate, koja pozna~enju predstavlja na~in da se u jednom broju iskaù svitro{kovi i naknade vezani za dobijanje kredita, ve} se radi ove}im tro{kovima, tzv. skrivenim tro{kovima banke.Pored toga, ugovor propisuje mogu}nost prijevremeneotplate kredita uz zara~unatu naknadu za prijevremenuotplatu u procentualnom iznosu koji je identi~an iznosu zaobradu kredita.Ugovor dalje, sadrì odredbe o davanju suglasnosti korisnikakredita na sva postoje}a normativna akta kreditora kao i onakoja banka naknadno donese.Ugovor sadrì odredbe o davanju suglasnosti banci svihpotpisnika ugovora (korisnik kredita i ìrant) da da sve~lanice grupacije banaka kojoj pripada kreditor omogu}iuvid i pristup svim podacima potro{a~a, uklju~uju}i i onekoje su za{ti}ene Zakonom o za{titi li~nih podataka.Ugovor sadrì odredbe kojim se obvezuje isklju~ivo korisnikkredita da snosi sve tro{kove vezane za ugovor, naro~itoeventualne tro{kove sudske takse i sudskog spora.U ugovoru nisu sadràne odredbe sa propisanim uvjetima zapromjenu godi{nje kamatne stope, niti je propisana obvezasa~injavanja aneksa ugovora o promjeni kamata i suglasnostkorisnika kredita na isti, iako se radi o promjeni bitnihelemenata ugovora.Naprotiv, ugovor regulira pravo banke da jednostrano izvr{iizmjenu kamatne stope koja je promjenjiva, u skladu sapolitikom kamatnih stopa kreditora, te }e se tako izmijenjenakamata, odnosno obra~un, automatski primjenjivati bezzaklju~ivanja posebnog anex-a, o ~emu je korisnik kreditadao suglasnost potpisivanjem samog ugovora o kreditu.

III. Zakonski osnov

1. Zakon o za{titi potro{a~a u BiH ("Slu`beni glasnik BiH",broj 25/06):

^lanak 54.(1) Potro{a~ mora prije zaklju~enja ugovora o kreditu biti

upoznat u pisanoj formi sa svim ugovornim odredbama.(2) Informacija iz stavka (1) ovog ~lanka treba sadràvati:

a) generalno za sve ugovore o kreditu:1) neto iznos kredita;2) ukupne tro{kove kredita;3) uvjeti za raniju otplatu kredita;4) uvjeti za raskid ugovora uklju~uju}i i one kada

potro{a~ kasni s pla}anjem,5) godi{nju kamatu za kredit obra~unatu na godi{njem

nivou;6) Uvjete za promjene godi{nje kamatne stope;7) tro{kove osiguranja za postoje}i dug ili bilo koje

drugo osiguranje zaklju~eno u vezi s kreditom;8) zalog koji se mora dati.

^lanak 57.(1) Ugovori o potro{a~kom kreditu zaklju~uju se u pisanoj

formi.(2) Ugovor koji potpisuje potro{a~ mora sadràvati sve

informacije propisane u ~lanku 54. ovog zakona.(3) Kreditor je duàn uru~iti potro{a~a jedan primjerak

potpisanog ugovora.^lanak 59.

(1) Kada ugovor nije sa~injen u pisanoj formi ili kada nedostajeneki od podataka iz ~lanka 57. st. (2) ovog zakona, potro{a~ima pravo zatraìti raskid ugovora.

^lanak 62.(2) Upotreba mjenica i ~ekova prilikom zaklju~enja ugovora o

potro{a~kom kreditu zabranjena je.



^lanak 93.(1) Ugovorne odredbe obvezuju potro{a~a samo ako je prije

zaklju~enja ugovora bio upoznat sa sadràjem ugovora,odnosno ako su mu ugovorni uvjeti trebali biti poznati uvrijeme zaklju~enja ugovora.

(3) U slu~aju nedoumice u vezi sa zna~enjem pojedinih odredbiu ugovoru, vaìt }e zna~enje koje je povoljnije za potro{a~a.

^lanak 96.U op}im uvjetima formuliranih ugovora naro~ito nije


moè izmijeniti ili od nje odstupiti isklju~ivo uzimaju}i uobzir svoj interes.

2. Zakon o obveznim odnosima

^lanak 14.U zasnivanju obveznih odnosa u~esnici ne mogu

ustanovljavati prava i obveze kojima se za bilo koga od njih ili zadrugog stvara ili iskori{tava monopolski poloàj.

^lanak 15.U zasnivanju dvostranih ugovora u~esnici polaze od na~ela

jednake vrijednosti uzajamnih davanja.Zakonom se odre|uje u kojim slu~ajevima naru{avanje toga

na~ela povla~i pravne posljedice.

^lanak 26.Ugovor je zaklju~en kad su se ugovorne strane saglasile o


^lanak 31.Ugovor je zaklju~en onog ~asa kada ponuditelj primi izjavu


^lanak 100.U slu~aju kad je ugovor zaklju~en prema unaprijed tiskanom

sadràju ili kad je ugovor bio na drugi na~in pripremljen ipredloèn od jedne ugovorne strane, nejasne odredbe tuma~it }ese u korist druge strane.

3. Zakon o za{titi osobnih podataka ("Slu`beni glasnikBiH", broj 49/06)

^lanak 4.Kontrolor je obvezan da:a) osobne podatke obra|uje na pravilan i zakonit na~in,b) osobne podatke koje prikuplja za posebne, izri~ite i

zakonite svrhe, ne obra|uje na na bilo koji na~in koji nijeu skladu s tom svrhom;

c) osobne podatke obra|uje samo u mjeri i obimu koji jeneophodan za ispunjenje odre|ene svrhe.

^lanak 5.Kontrolor moè obra|ivati osobne podatke uz suglasnost

nositelja podataka.Suglasnost mora biti dana u pisanoj formi, mora je potpisati

nositelj podataka, mora imati to~nu naznaku u vezi s kojim sesuglasnost daje, te mora sadràvati ime kontrolora, svrhu ivremenski period na koji se suglasnost daje.

^lanak 17.Kontrolor podataka ne moè dati osobne podatke korisniku

prije nego {to o tome obavijesti nositelja podataka. Ako nositeljpodataka ne odobri davanje osobnih podataka oni se ne moguotkriti tre}oj osobi ako to nije u javnom interesu.

^lanak 18.Osobni podaci ne}e se prenositi iz Bosne i Hercegovine

kontroloru ili obra|iva~u podataka u inozemstvu bez obzira namedij podataka ili na~in prijenosa, ako u dràvi u koju se prenosenisu zadovoljeni uvjeti utvr|eni ~lankom 4. ovog zakona i poduvjetom da strani kontrolor za sve podatke ispo{tiva iste principeza{tite podataka.

4. Zakon o parni~nom postupku ("Slu`bene novineFederacije BiH", broj 53/03, "Slu`beni glasnik RS", broj 58/03)

^lanak 384.Svaka stranka prethodno sama podmiruje tro{kove koje je

prouzro~ila svojim radnjama.

^lanak 386.(1) Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu du`na je protivnoj

nadoknaditi tro{kove.(2) Ako stranka djelomi~no uspije u parnici, sud moè s

obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka strankapodmiruje svoje tro{kove ili da jedna stranka nadoknadidrugoj razmjeran dio tro{kova.

^lanak 387.Pri odlu~ivanju koji }e se tro{kovi stranci nadoknaditi, sud }e

uzeti u obzir samo tro{kove koji su bili potrebni radi vo|enjaparnice. O tome koji su tro{kovi potrebni, te o visini tro{kovaodlu~uje sud ocjenjuju}i bri`ljivo sve okolnosti.

5. Odluka o Dopuni Odluke o jedinstvenom na~inuobra~una i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite idepozite (Broj: U.O. 13-20/09, od 24.06.2009. godine)

IV. Zapaànja Ombudsmana

Ovom prilikom èlimo naglasiti da se stanje potro{a~kihprava i sve ocjene Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~aBosne i Hercegovine, prilikom i nakon izdavanja Smjernica ipreporuka u sektoru potro{a~kih kredita nije bitno promijenilo,da su i dalje sva zapaànja i izdane Smjernice aktualne, paponovo èlimo na njih podsjetiti, ali i ukazati na nove spoznaje.

– Potro{a~ zainteresiran za potro{a~ki kredit ne moè na{alteru banke dobiti predugovornu informaciju u pisanojformi sa svim ugovornim odredbama;

– Potro{a~ je izloèn zahtjevu banke za davanjem osobnihpodataka mimo mjere i obima koji je neophodan zaispunjenje odre|ene svrhe;

– Potro{a~ nije u mogu}nosti izvr{iti usporedbu pisanihponuda kredita kod razli~itih banaka.

– Banka ne nudi potro{a~u mogu}nost izbora garancijeosiguranja kredita, a naro~ito zamjensku garanciju zaìranta-jamca;

– Banka traì nadovjeru dokumenata koji se prilaù uzzahtjev, iako su isti ve} ovjereni pe~atom dràvnogorgana ili pe~atom poslodavca i zadràva kopiju LK sapodatkom o JMB, i za sve navedeno optere}ujepotro{a~a dodatnim tro{kovima.

– Ugovor o kreditu obimno i detaljno normira pravakreditora za svaku situaciju, pa ~ak i onu nepostoje}u uugovoru ili aktima banke, a potro{a~u-korisniku kreditadetaljno normira isklju~ivo obveze, ~ime u dvostranoobvezuju}im ugovorima naru{ava na~elo jednakevrijednosti uzajamnih davanja;

– Nominalna, redovna godi{nja kamatna stopa jepromjenjiva, u skladu sa poslovnom politikom kamatnihstopa kreditora, bez propisanih uvjeta za promjenugodi{nje kamatne stope, koja mora biti vezana zaobjektivnu mjeru;

– Efektivna kamata (EKS) sadrì sve tro{kove vezane zakredit, kao i neke skrivene tro{kove banke, i u pravilu jeve}a za 2-3% od nominalne. EKS se svodi na obraduzahtjeva za kredit po rutinskoj i istovjetnoj proceduri zasvaki kredit, bez obzira na visinu kredita, i treba biti ugranicama razumnih tro{kova;

– Banke obvezno traè bianco potpisanu mjenicu kaogaranciju za otplatu kredita, bez obzira {to je traìteljkredita dao i druga sredstva garancije, i bez obzira {to jezabranjena po Zakonu;

– Banka obvezuje potro{a~a-korisnika kredita iìranta/jamca da unaprijed da suglasnost za uvid ipristup svim podacima, uklju~uju}i i one koji suza{ti}eni Zakonom o za{titi osobnih podataka, ~ime sebanka stavlja iznad zakona;

– Banka ugovorom obvezuje potro{a~a da snosi i sveeventualne sudske tro{kove, iako je Zakonom oparni~nom postupku odre|ivanje sudskih tro{kova uisklju~ivoj nadle`nosti suda.


U cilju po{tivanja prava potro{a~a u sektoru potro{a~kihkredita, a sukladno svojoj nadle`nosti iz ~lanka 101. i 103.Zakona o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini, Ombudsman zaza{titu potro{a~a u BiH:

Preporu~uje

– Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine– Agenciji za bankarstvo Republike Srpske– Udruènju banaka Bosne i Hercegovine

– Utvrditi obvezu banaka za striktno po{tivanjeodredbi zakona koji {tite prava potro{a~a kaougovorne strane u ugovorima o potro{a~kom kreditu;

– Osigurati jednostavnije procedure za dobivanjekredita i omogu}iti potro{a~u izbor garancije zavra}anje kredita;

– Osigurati jasan jezik i jednostavne odredbe ugovorao kreditu sa ujedna~enim pravima i obvezamaugovornih strana;

– Utjecati na primjenu "dobre poslovne prakse"banaka u smislu:

- Smanjenja ukupnih tro{kova kredita,omogu}avanja vremena za is~itavanje idavanja mi{ljenja potro{a~a na ugovor okreditu, prije potpisivanja istog;

- Omogu}iti "period hla|enja" nakonpotpisivanja ugovora u kojem vremenupotro{a~ moè odustati od kredita bezkaznenih odredbi.


Mostar

Ombudsman za za{titupotro{a~a u BiH

Dragan Doko, v. r.

VISOKI SUDSKI I TU@ILA^KI

SAVJET BOSNE I HERCEGOVINE

U skladu sa ~lanom 88. stav 1. ta~ka d) i stav 4. Zakona oVisokom sudskom i tuìla~kom savjetu Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a u vezisa ~lanovima 48. i 69. stav 1. ta~ka e) Poslovnika Visokogsudskog i tuìla~kog savjeta BiH ("Slu`beni glasnik BiH",br. 44/09, 28/10 i 58/10), Savjet je, na sjednici odrànoj 7. juna2011. godine, donio

ODLUKU

O PRESTANKU MANDATA

ADISU MEHINOVI]U, stru~nom saradniku uOsnovnom sudu u Tesli}u, prestaje mandat stru~nog saradnikanavedenog suda, sa danom 7. 6. 2011. godine, zbog podno{ewaostavke.

Ova Odluka bi}e objavqena u "Slu`benom glasniku BiH",kao i u prostorijama Savjeta dostupnim javnosti.

Obrazloèwe

ADIS MEHINOVI], stru~ni saradnik u Osnovnom suduu Tesli}u, dana 6. 5. 2011. godine, uputio je pismenu ostavkuVisokom sudskom i tuìla~kom savjetu BiH, na du`noststru~nog saradnika navedenog suda, sa danom dono{ewa odluke,zbog prelaska na drugu du`nost.

^lanom 69. stav 1. ta~ka e) Poslovnika Visokog sudskog ituìla~kog savjetu BiH, propisani su razlozi zbog kojihprestaje mandat stru~nog saradnika, a jedan od razloga je uslu~aju podno{ewa ostavke.

U skladu sa naprijed navedenim, a na osnovu odredaba ~lana88. stav 1. ta~ka d) Zakona o Visokom sudskom i tuìla~komsavjetu BiH, kao i ~lanova 48. i 69. stav 1. ta~ka e) PoslovnikaVisokog sudskog i tuìla~kog savjeta BiH, donijeta je Odlukakao u dispozitivu.

Broj 04-02-1700-3/117. juna 2011. godine

PredsjednikMilorad Novkovi}, s. r.

U skladu sa ~lanom 88. stav 1. ta~ka d) i stav 4. Zakona oVisokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a u vezisa ~lanovima 48. i 69. stav 1. ta~ka e) Poslovnika Visokogsudskog i tuìla~kog vije}a BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br.44/09, 28/10 i 58/10), Vije}e je, na sjednici odrànoj 7. juna2011. godine, donijelo

ODLUKU

O PRESTANKU MANDATA

ADISU MEHINOVI]U, stru~nom saradniku u Osnovnomsudu u Tesli}u, prestaje mandat stru~nog saradnika navedenogsuda, sa danom 7. 6. 2011. godine, zbog podno{enja ostavke.

Ova Odluka bit }e objavljena u "Slu`benom glasniku BiH",kao i u prostorijama Vije}a dostupnim javnosti.

Obrazloènje

ADIS MEHINOVI], stru~ni saradnik u Osnovnom sudu uTesli}u, dana 6. 5. 2011. godine, uputio je pismenu ostavkuVisokom sudskom i tuìla~kom vije}u BiH, na du`nost stru~nogsaradnika navedenog suda, sa danom dono{enja odluke, zbogprelaska na drugu du`nost.

^lanom 69. stav 1. ta~ka e) Poslovnika Visokog sudskog ituìla~kog vije}u BiH, propisani su razlozi zbog kojih prestajemandat stru~nog saradnika, a jedan od razloga je u slu~ajupodno{enja ostavke.

U skladu sa naprijed navedenim, a na osnovu odredaba ~lana88. stav 1. ta~ka d) Zakona o Visokom sudskom i tuìla~komvije}u BiH, kao i ~lanova 48. i 69. stav 1. ta~ka e) PoslovnikaVisokog sudskog i tuìla~kog vije}a BiH, donijeta je Odluka kaou dispozitivu.

Broj 04-02-1700-3/117. juna 2011. godine


Sukladno ~lanku 88. stavak 1. to~ka d) i stavak 4. Zakona oVisokom sudbenom i tuìteljskom vije}u Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a usvezi sa ~lancima 48. i 69. stavak. 1. to~ka e) Poslovnika Visokogsudbenog i tuìteljskog vije}a BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br.44/09, 28/10 i 58/10), Vije}e je, na sjednici odrànoj 7. lipnja2011. godine, donijelo

ODLUKU

O PRESTANKU MANDATA

ADISU MEHINOVI]U, stru~nom suradniku u Osnovnomsudu u Tesli}u, prestaje mandat stru~nog suradnika navedenogsuda, sa danom 7. 6. 2011. godine, zbog podno{enja ostavke.


Obrazloènje

ADIS MEHINOVI], stru~ni suradnik u Osnovnom sudu uTesli}u, dana 6.5.2011. godine, uputio je pismenu ostavkuVisokom sudbenom i tuìteljskom vije}u BiH, na du`noststru~nog suradnika navedenog suda, sa danom dono{enjaodluke, zbog prelaska na drugu du`nost.

^lankom 69. stavak 1. to~ka e) Poslovnika Visokogsudbenog i tuìteljskog vije}u BiH, propisani su razlozi zbogkojih prestaje mandat stru~nog sudradnika, a jedan od razloga jeu slu~aju podno{enja ostavke.



Sukladno naprijed navedenom, a na osnovu odredaba ~lanka88. stavak 1. to~ka d) Zakona o Visokom sudbenom ituìteljskom vije}u BiH, kao i ~lanaka 48. i 69. stavak 1. to~ka e)Poslovnika Visokog sudbenog i tuìteljskog vije}a BiH, donijetaje Odluka kao u dispozitivu.

Broj 04-02-1700-3/117. lipnja 2011. godine

PredsjednikMilorad Novkovi}, v. r.

U skladu sa ~lanom 88. stav 1. ta~ka d) i stav 4. Zakona oVisokom sudskom i tuìla~kom savjetu Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a u vezisa ~lanom 48. Poslovnika Visokog sudskog i tuìla~kogsavjeta BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 44/09, 28/10 i 58/10),Savjet je, na sjednici odrànoj 7. juna 2011. godine, donio

ODLUKU

O PRESTANKU MANDATANIRI HAXI\ULBI], sudiji u Op{tinskom sudu u

Zenici, prestaje mandat sudije navedenog suda, sa danom 31. 5.2011. godine, zbog podno{ewa ostavke.

Ova Odluka bi}e objavqena u "Slu`benom glasniku BiH",kao i u prostorijama Savjeta dostupnim javnosti.

Obrazloèwe

NIRA HAXI\ULBI], sudija u Op{tinskom sudu uZenici, dana 31. 5. 2011. godine, uputila je pismenu ostavkuVisokom sudskom i tuìla~kom savjetu BiH, na du`nost sudijenavedenog suda sa danom 31. 5. 2011. godine.

^lanom 88. Zakona o Visokom sudskom i tuìla~komsavjetu BiH, propisani su razlozi zbog kojih prestaje mandatsudije ili tuìoca, a jedan od razloga je u slu~aju podno{ewaostavke.

U skladu sa naprijed navedenim, a na osnovu odredaba ~lana88. stav 1. ta~ka d) Zakona o Visokom sudskom i tuìla~komsavjetu BiH, kao i ~lana 48. Poslovnika Visokog sudskog ituìla~kog savjeta BiH, donijeta je Odluka kao u dispozitivu.

Broj 04-02-1870-2/117. juna 2011. godine


U skladu sa ~lanom 88. stav 1. ta~ka d) i stav 4. Zakona oVisokom sudskom i tuìla~kom vije}u Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a u vezisa ~lanom 48. Poslovnika Visokog sudskog i tuìla~kog vije}aBiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 44/09, 28/10 i 58/10), Vije}e je,na sjednici odrànoj 7. juna 2011. godine, donijelo

ODLUKU

O PRESTANKU MANDATA

NIRI HAD@I\ULBI], sudiji u Op}inskom sudu u Zenici,prestaje mandat sudije navedenog suda, sa danom 31.5.2011.godine, zbog podno{enja ostavke.


Obrazloènje

NIRA HAD@I\ULBI], sudija u Op}inskom sudu u Zenici,dana 31. 5. 2011. godine, uputila je pismenu ostavku Visokomsudskom i tuìla~kom vije}u BiH, na du`nost sudije navedenogsuda sa danom 31. 5. 2011. godine.

^lanom 88. Zakona o Visokom sudskom i tuìla~kom vije}uBiH, propisani su razlozi zbog kojih prestaje mandat sudije ilituìoca, a jedan od razloga je u slu~aju podno{enja ostavke.

U skladu sa naprijed navedenim, a na osnovu odredaba ~lana88. stav 1. ta~ka d) Zakona o Visokom sudskom i tuìla~komvije}u BiH, kao i ~lana 48. Poslovnika Visokog sudskog ituìla~kog vije}a BiH, donijeta je Odluka kao u dispozitivu.

Broj 04-02-1870-2/117. juna 2011. godine


Sukladno ~lanku 88. stavak 1. to~ka d) i stavak 4. Zakona oVisokom sudbenom i tuìteljskom vije}u Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), a usvezi sa ~lankom 48. Poslovnika Visokog sudbenog i tuìteljskogvije}a BiH ("Slu`beni glasnik BiH", br. 44/09, 28/10 i 58/10),Vije}e je, na sjednici odrànoj 7. lipnja 2011. godine, donijelo

ODLUKU

O PRESTANKU MANDATA

NIRA HAD@I\ULBI], sucu u Op}inskom sudu u Zenici,prestaje mandat suca navedenog suda, sa danom 31. 5. 2011.godine, zbog podno{enja ostavke.


Obrazloènje

Nira Hadì|ulbi}, sudac u Op}inskom sudu u Zenici, dana31. 5. 2011. godine, uputila je pismenu ostavku Visokomsudbenom i tuìteljskom vije}u BiH, na du`nost suca navedenogsuda sa danom 31.5.2011. godine.

^lankom 88. Zakona o Visokom sudbenom i tuìteljskomvije}u BiH, propisani su razlozi zbog kojih prestaje mandat sucaili tuìtelja, a jedan od razloga je u slu~aju podno{enja ostavke.

Sukladno naprijed navedenim, a na osnovu odredaba ~lanka88. stavak 1. to~ka d) Zakona o Visokom sudbenom ituìteljskom vije}u BiH, kao i ~lanka 48. Poslovnika Visokogsudbenog i tuìteljskog vije}a BiH, donijeta je Odluka kao udispozitivu.

Broj 04-02-1870-2/117. lipnja 2011. godine

PredsjednikMilorad Novkovi}, v. r.

S A D R @ A J

SAVJET MINISTARABOSNE I HERCEGOVINE

166 Odluka o dopuni Liste opojnih droga, psihotropnihsupstanci, biqaka iz kojih se moè dobiti opojna drogai prekursora (srpski jezik) 1

Odluka o dopuni Liste opojnih droga, psihotropnih tvari,biljaka iz kojih se moè dobiti opojna droga i prekursora(bosanski jezik) 2

Odluka o dopuni Popisa opojnih droga, psihotropnihtvari, biljaka iz kojih se moè dobiti opojna droga iprekursora (hrvatski jezik) 4

167 Odluka o osnivawu Foruma za razvoj i promocijupreduzetni{tva u Bosni i Hercegovini (srpski jezik) 5

Odluka o osnivanju Foruma za razvoj i promocijupreduzetni{tva u Bosni i Hercegovini (bosanski jezik) 6

Odluka o osnivanju Foruma za razvoj i promocijupoduzetni{tva U Bosni i Hercegovini (hrvatski jezik) 7

168 Odluka o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu iprovoza preko teritorije Bosne i Hercegovine peradii proizvoda od peradi radi spre~avawa unosa influ-ence ptica (srpski jezik) 8

Odluka o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i provozapreko teritorije Bosne i Hercegovine peradi i proizvodaod peradi radi sprje~avanja unosa influence ptica(bosanski jezik) 9

Odluka o zabrani uvoza u Bosnu i Hercegovinu i provozapreko teritorija Bosne i Hercegovine peradi i proizvodaod peradi radi spre~avanja unosa influence ptica(hrvatski jezik) 9

169 Odluka o odobravawu "Projekta digitalnihtahografa" koji }e se uvrstiti u Programvi{egodi{wih kapitalnih ulagawa za period2011.-2014. godine (srpski jezik) 10

Odluka o odobravanju "Projekta digitalnih tahografa"koji }e se uvrstiti u Program vi{egodi{njih kapitalnihulaganja za period 2011.-2014. godine (bosanski jezik) 11

Odluka o odobravanju "Projekta digitalnih tahografa"koji }e se uvrstiti u Program vi{egodi{njih kapitalnihulaganja za razdoblje 2011.-2014. godine (hrvatski jezik) 12

170 Odluka o interventnom kori{tewu sredstava teku}ebuxetske rezerve (srpski jezik) 12

Odluka o interventnom kori{tenju sredstava teku}ebudètske rezerve (bosanski jezik) 12

Odluka o interventnom kori{tenju sredstava teku}eprora~unske pri~uve (hrvatski jezik) 13







173 Rje{ewe o imenovawu vr{ioca du`nosti direktoraUprave za indirektno oporezivawe Bosne iHercegovine (srpski jezik) 14

Rje{enje o imenovanju vr{ioca du`nosti direktoraUprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine(bosanski jezik) 15

Rje{enje o imenovanju vr{itelja du`nosti direktoraUprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine(hrvatski jezik) 15

174 Pravilnik o proizvodima od jaja (srpski jezik) 15

Pravilnik o proizvodima od jaja (bosanski jezik) 17

Pravilnik o proizvodima od jaja (hrvatski jezik) 19

175 Pravilnik o keksima i proizvodima srodnim keksima(srpski jezik) 22

Pravilnik o keksima i proizvodima srodnim keksima(bosanski jezik) 23

Pravilnik o keksima i keksima srodnim proizvodima(hrvatski jezik) 24

176 Pravilnik o kakau i ~okoladnim proizvodima (srpskijezik) 25

Pravilnik o kakau i ~okoladnim proizvodima (bosanskijezik) 28

Pravilnik o kakau i ~okoladnim proizvodima (hrvatskijezik) 31

177 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o mjerama zaotkrivawe, suzbijawe i iskorjewivawe klasi~nesviwske kuge (srpski jezik) 34

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o mjerama za otkrivanje,suzbijanje i iskorjenjivanje klasi~ne svinjske kuge(bosanski jezik) 34

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o mjerama za otkrivanje,suzbijanje i iskorjenjivanje klasi~ne svinjske kuge(hrvatski jezik) 35

178 Pravilnik o brzo smrznutoj hrani za ishranu qudi(srpski jezik) 35

Pravilnik o brzo smrznutoj hrani za ishranu ljudi(bosanski jezik) 38

Pravilnik o brzo smrznutoj hrani za prehranu ljudi(hrvatski jezik) 40

179 Pravilnik o uslovima koje moraju da ispuwavaju pravnai fizi~ka lica za promet fitofarmaceutskimsredstvima (srpski jezik) 43

Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna ifizi~ka lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima(bosanski jezik) 52

Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne ifizi~ke osobe za promet fitofarmaceutskim sredstvima(hrvatski jezik) 61



180 Pravilnik o za~inima, ekstraktima za~ina imje{avinama za~ina (srpski jezik) 70

Pravilnik o za~inima, ekstraktima za~ina i mje{avinamaza~ina (bosanski jezik) 78

Pravilnik o za~inima, ekstraktima za~ina i mje{avinamaza~ina (hrvatski jezik) 86

AGENCIJA ZA STATISTIKUBOSNE I HERCEGOVINE

Saop{tewe o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj netoplati zaposlenih u Bosni i Hercegovini za april 2011.godine (srpski jezik) 94

Saop}enje o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj neto pla}izaposlenih u Bosni i Hercegovini za april 2011. godine(bosanski jezik) 94

Priop}enje o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj neto pla}izaposlenih u Bosni i Hercegovini za travanj 2011. godine(hrvatski jezik) 95

Saop{tewe o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj brutoplati zaposlenih u Bosni i Hercegovini za april 2011.godine (srpski jezik) 95

Saop}enje o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj bruto pla}izaposlenih u Bosni i Hercegovini za april 2011. godine(bosanski jezik) 95

Priop}enje o prosje~noj ispla}enoj mjese~noj bruto pla}izaposlenih u Bosni i Hercegovini za travanj 2011. godine(hrvatski jezik) 95

KONKURENCIJSKI SAVJETBOSNE I HERCEGOVINE

Zakqu~ak broj 01-26-1-08-4/11 (srpski jezik) 95

Zaklju~ak broj 01-26-1-08-4/11 (bosanski jezik) 96

Zaklju~ak broj 01-26-1-08-4/11 (hrvatski jezik) 98

INSTITUCIJA OMBUDSMANA ZA ZA[TITUPOTRO[AÂ U BiH

Posebni izvje{taj nakon dono{ewa Smjernica ipreporuka u sektoru potro{a~kih kredita (srpskijezik) 99

Posebni izvje{taj nakon dono{enja Smjernica i preporukau sektoru potro{a~kih kredita (bosanski jezik) 102

Posebno izvje{}e nakon dono{enja Smjernica ipreporuka u sektoru potro{a~kih kredita (hrvatski jezik) 104

VISOKI SUDSKI I TU@ILA^KI SAVJETBOSNE I HERCEGOVINE

Odluka o prestanku mandata (srpski jezik) 107

Odluka o prestanku mandata (bosanski jezik) 107

Odluka o prestanku mandata (hrvatski jezik) 107

Odluka o prestanku mandata (srpski jezik) 108

Odluka o prestanku mandata (bosanski jezik) 108

Odluka o prestanku mandata (hrvatski jezik) 108



Izdava~: Ovla{tena slu`ba Doma naroda Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine, Trg BiH 1, Sarajevo - Za izdava~a: sekretar Doma narodaParlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine Marin Vukoja - Priprema i distribucija: JP NIO Slu`beni list BiH Sarajevo, Xemala Bijedi}a39/III - Direktor: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049,722-050, faks: 722-074 - Slu`ba za pravne i op{te poslove: 722-051 - Ra~unovodstvo: 722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvr|ujepolugodi{we, a uplata se vr{i UNAPRIJED u korist ra~una: UNICREDIT BANK d.d. 338-320-22000052-11, VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo160-200-00005746-51, HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Bawa Luka, filijala Br~ko 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo161-000-00071700-57 - [tampa: GIK "OKO" d. d. Sarajevo - Za {tampariju: Mevludin Hamzi} - Reklamacije za neprimqene brojeve primaju se 20 danaod izlaska glasila."Slu`beni glasnik BiH" je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 731.Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I - 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Poreznibroj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavawa poreske fakture.Pretplata za I polugodi{te 2011. za "Slu`beni glasnik BiH" i "Me|unarodne ugovore" 120,00 KM, "Slu`bene novine Federacije BiH" 110,00 KM.Web izdawe: http: //www.sluzbenilist.ba - godi{wa pretplata 200,00 KM

Documents

Broj 51 Godina XV Ponedjeljak, 27. juna/lipnja 2011. godinesllist.ba/glasnik/2011/broj51/Broj051.pdf · 2011-06-26 · Ovom Odlukom dopuwava se Lista opojnih droga, psihotropnih supstanci,