Broj 5 Godina X. Zagreb SADRÝAJdokumenti.azo.hr/Dokumenti/Plan intervencija u zastiti... · 2008. 7. 15. · broj 82/94 i 128/99), èlanka 19. Statuta Zagrebaèke Þu-panije (“Glasnik

AKTI ÝUPANIJSKE SKUPŠTINE

1. Odluka o dopuni Odluke o donošenjuPrograma zaštite okoliša Zagrebaèke Þu-panije ........................................................ 3

� Plan intervencija u zaštiti okoliša ZagrebaèkeÞupanije – SaÞetak ...................................... 3

2. Zakljuèak o prihvaæanju “Studije društve-no-gospodarskog znaèaja, potreba i oprav-danosti eksploatacije mineralnih sirovina naprostoru Zagrebaèke Þupanije”.................... 43

� Studija društveno-gospodarskog znaèaja, po-treba i opravdanosti eksploatacije mineralnihsirovina na prostoru Zagebaèke Þupanije ©.. 43

SADRÝAJ

Broj 5Godina X.

Zagreb7. oÞujka 2005.

Glasnik Zagrebaèke Þupanije sluÞbeno je glasilo Zagrebaèke Þupanije, opæina i gradova koji u njemu objavljuju svoje opæe akte.

Uredništvo: Zagreb, Ulica grada Vukovara 72.

Glavni urednik: Vesna Fabijanèiæ–KriÞaniæ, dipl. iur., tajnica Ýupanijske skupštine, tel: 01/60–09–452, faks: 01/61–54–024

www.zagrebacka-zupanija.hr

Nakladnik: NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, Ratkajev prolaz 4

Tisak: TIPOMAT d.o.o., Habdeliæeva 70, Velika Gorica

Poštarina plaæena u pošti 10000 Zagreb

AKTI ÝUPANIJSKE SKUPŠTINE

1 Na temelju èlanka 19. Zakona o zaštiti okoliša (“Na-rodne novine” broj 82/94 i 128/99), toèke 1. i 2. PoglavljaV. Plana intervencija u zaštiti okoliša (“Narodne novine”broj 82/94 i 128/99), èlanka 19. Statuta Zagrebaèke Þu-panije (“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 16/01) i èlanka63. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebaèke Þupanije(“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 18/01), Ýupanijskaskupština Zagrebaèke Þupanije na 36. sjednici odrÞanoj 3.oÞujka 2005. godine donijela je

ODLUKUO DOPUNI ODLUKE O DONOŠENJU PROGRAMA

ZAŠTITE OKOLIŠA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE

Èlanak 1.U Odluci o donošenju Programa zaštite okoliša Zagre-

baèke Þupanije (“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 20/03) u toèki I. dodaje se stavak 2. koji glasi:

“Sastavni dio Programa zaštite okoliša Zagrebaèke Þu-panije je i Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebaèke Þu-panije, koji se sastoji od:

– knjige 1: Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagre-baèke Þupanije,

– knjige 2: Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagre-baèke Þupanije – Prilozi,

– knjige 3: Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagre-baèke Þupanije – SaÞetak.”

Èlanak 2.Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebaèke Þupanije

– SaÞetak objavit æe se u “Glasniku Zagrebaèke Þupanije”.

Èlanak 3.Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana

objave u “Glasniku Zagrebaèke Þupanije”.

Klasa: 021-01/05-01/44Urbroj: 238/1-01-05-20Zagreb, 3. oÞujka 2005.

PredsjednicaÝupanijske skupštine

Palma Klun-Posavec, prof., v. r.

� PLAN INTERVENCIJAU ZAŠTITI OKOLIŠA ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE

SAÝETAK

Naruèitelj: Zagrebaèka ÞupanijaUl. Grada Vukovara 72/V,10 000 Zagreb

Izraðivaè: EKO-MONITORING d.o.o.,VaraÞdin

Broj: 04 08 PIUZO/Ugovor: 238/1-03-04-20

Datum: sijeèanj 2005.

Koordinator izrade Plana: Struèno povjerenstvoza izradu Planaintervencija u zaštitiokoliša ZagrebaèkeÞupanije

Izraðivaè Plana: EKO-MONITORING d.o.o.za kontrolu i zaštitu okolišai inÞenjeringKuæanska 15, VaraÞdin

Struèna skupina:1. Marija Hrgarek, dipl. ing. kem. tehn. – voditelj,2. Ljiljana HanÞek, dipl. ing. biol.,3. Zlatko Zoriæ, dipl. ing. el.,4. Igor Šariæ, inf.,5. Mihael Mustaè, dipl. ing. stroj.

DirektorMarija Hrgarek, dipl. ing., v. r.

SADRÝAJ

1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

1.1. Uvodno obrazloÞenje . . . . . . . . . . . . . . 4

2. IZVORI OPASNOSTI, VRSTE I KOLIÈINEOPASNIH TVARI . . . . . . . . . . . . . . . . 5

3. NAJGORI MOGUÆI SLUÈAJ– WORST CASE . . . . . . . . . . . . . . . . 17

3.1. Rezultati proraèuna za najgori moguæi sluèaj. . 17

4. ANALIZA RIZIKA . . . . . . . . . . . . . . . 26

4.1. Mjesta velikog rizika u Zagrebaèkoj Þupaniji– izdvojene lokacije s opasnim tvarima kojese smatraju riziènima za stanovništvo . . . . . 31

4.2. Izdvojene lokacije s opasnim tvarima zakoje postoji moguænost prekoÞupanijskihi prekodrÞavnih utjecaja . . . . . . . . . . . . 31

5. MJERE I POSTUPANJE U SLUÈAJUIZNENADNOG DOGAÐAJA . . . . . . . . . 32

5.1. Postupak izvješæivanja i uzbunjivanja u. . . . . .sluèaju iznenadnog dogaðaja . . . . . . . . . 32

5.2. Prioriteti tijekom intervencije . . . . . . . . . 32

5.3. Smjernice za ublaÞavanje posljedicaiznenadnog dogaðaja . . . . . . . . . . . . . 33

5.3.1. Postupci i mjere u sluèaju ispuštanjaamonijaka NH3 . . . . . . . . . . . . . . . . 33

5.3.2. Postupci i mjere u sluèaju ispuštanjaKLORA Cl2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

5.3.3. Postupci i mjere u sluèaju ispuštanjaKLOROVODIÈNE KISELINE HCl . . . . . . . 34

5.3.4. Postupci i mjere u sluèaju ispuštanja UNP, . . . .prirodnog plina (metana) i etana. . . . . . . . 35

5.3.5. Postupci i mjere u sluèaju zapaljenja opasnogotpada s dominatnim sadrÞajem n-butilacetata 35

5.3.6. Postupci i mjere u sluèaju havarijesa arsen trioksidom . . . . . . . . . . . . . . 36

5.3.7. Postupci i mjere u sluèaju havarijesa vinil acetatom. . . . . . . . . . . . . . . . 36

5.3.8. Postupci i mjere u sluèaju havarijebenzinom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

Broj 5/2005. Glasnik Zagrebaèke Þupanije Stranica 3

6. POPIS SUBJEKATA I OSOBA KOJESUDJELUJU U PROVOÐENJUPLANA INTERVENCIJA . . . . . . . . . . . . 37

6.1. Komunikacijske jedinice . . . . . . . . . . . . 37

6.2. Interventne jedinice . . . . . . . . . . . . . . 37

6.2.1. Vatrogasne postrojbe . . . . . . . . . . . . . 38

6.2.2. Hitna medicinska pomoæ . . . . . . . . . . . 38

6.2.3. Civilna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

6.2.4. Pravne i fizièke osobe koje obavljajukomunalne djelatnosti . . . . . . . . . . . . . 38

6.2.5. Specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnihi fizièkih osoba koje obavljaju djelatnostpostupanja s opasnim otpadom . . . . . . . . 38

6.2.6. Postrojbe atomsko-biološko-kemijske obraneOruÞanih snaga Republike Hrvatske . . . . . . 39

6.3. Ekspertna jedinica . . . . . . . . . . . . . . . 39

6.4. Prijevoz i logistika . . . . . . . . . . . . . . . 39

6.5. Ýupanijski eko-stoÞer . . . . . . . . . . . . . 39

7. OPISI I KARAKTERISTIKE LOKACIJANAJVEÆEG RIZIKA . . . . . . . . . . . . . . 39

LOKACIJA 1. AGROPRERADA d.d., ÝITNA 1,IVANIÆ GRAD, HLADNJAÈA . . . . . .DUGO SELO . . . . . . . . . . . . . 39

LOKACIJA 2. CHROMOS d.d. . . . . . . . . . . . 39

LOKACIJA 3. DALEKOVOD d.d., TRNOŠÈICA BB,DUGO SELO . . . . . . . . . . . . . 39

LOKACIJA 4. INA d.d., ZAGREB POGON ETAN,IVANIÆ GRAD . . . . . . . . . . . . 39

LOKACIJA 5. IVAKOP d.o.o., DUBROVÈAK,IVANIÆ GRAD . . . . . . . . . . . . 40

LOKACIJA 6. KARBON d.d. U STEÈAJU,M. TITA 94, ZAPREŠIÆ . . . . . . . . 40

LOKACIJA 7. KEMIS d.o.o., V. HOLJEVCA 20,JASTREBARSKO. . . . . . . . . . . . 40

LOKACIJA 8. PLINACRO d.o.o. . . . . . . . . . . . 40

LOKACIJA 9. PLIVA d.d., SAVSKI MAROF,BRDOVEC . . . . . . . . . . . . . . 40

LOKACIJA 10. PIK VRBOVEC – MESNAINDUSTRIJA d.d.,ZAGREBAÈKA 148, VRBOVEC . . . . 41

LOKACIJA 11. SEDAM PLIN d.o.o., IND. CESTA 1,ZAPREŠIÆ. . . . . . . . . . . . . . . 41

LOKACIJA 12. VETERINA d.d. POGONKALINOVICA, RAKOV POTOK . . . . 41

LOKACIJA 13. ZRAÈNA LUKA ZAGREB d.o.o. –PLESO . . . . . . . . . . . . . . . . 41

PRILOG 1) ODGOVORNE OSOBE U PROVEDBIOPERATIVNIH PLANOVAINTERVENCIJA U GOSPODARSKIMSUBJEKTIMA . . . . . . . . . . . . . 41

1. UVOD

1.1. Uvodno obrazloÞenje

Na temelju Zakona o zaštiti okoliša (“Narodne no-vine” broj 82/94 i 128/99), Vlada Republike Hrvatske do-nijela je Plan intervencija u zaštiti okoliša (“Narodne no-vine” broj 82/99, 86/99 i 12/01) (u daljnjem tekstu: Planintervencija).

Plan intervencija u zaštiti okoliša odnosi se na moguæeekološke nesreæe ili iznenadni dogaðaj koji moÞe ugrozitiokoliš, te izazvati opasnost po Þivot i zdravlje ljudi.

Planom se utvrðuju vrste rizika i opasnosti, postupak imjere za ublaÞavanje i uklanjanje neposrednih posljedicaštetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera,odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom, te naèinusuglašavanja s interventnim mjerama drugih zakona.

Struèno povjerenstvo za izraduPlana intervencija u zaštiti okolišaStruèno povjerenstvo za izradu Plana intervencija u

zaštiti okoliša je u sljedeæem sastavu:1. Josip Jambraè – voditelj,2. Adolf Paar, ing. grað. – zamjenik voditelja,3. Mr. sc. Hrvoje Buljan – èlan,4. Mr. sc. Anðelka Bedrica – èlan,5. Prof. dr. sc. Zdenko Šmit – èlan,6. Dragutin Crnjak, dipl. ing. – èlan,7. Zdenko Malenica, dipl. ing. stroj. – èlan8. Mario Starèeviæ, dipl. ing. – èlan,9. Ljerka Rajakoviæ, dipl. ing. grað. – èlan,10. Tomislav Fratriæ, dipl. vet. – èlan,11. Mr. sc. Mladen Markoviæ – èlan,12. Josip Novosel – èlan,13. Zoran Tonkoviæ, prof. geog. – èlan.

Zadaci struènog povjerenstva su:

– Identifikacija resursa, zadaæa i sudionika u procesuizrade Plana intervencija u zaštiti okoliša;

– Identifikacija rizika i opasnosti;– Analiza postojeæih Planova svih sudionika i usklaðe-

nosti tih Planova;– Identifikacija zadaæa nepokrivenih postojeæim Pla-

novima;– Identifikacija lokalnih resursa za pokrivanje nepo-

krivenih zadaæa;– Prilagoðavanje postojeæih Planova i izrada harmo-

niziranog i integriranog Plana;– Upoznavanje svih sudionika s integriranim Planom

intervencija u zaštiti okoliša;– Uspostava procedure za periodièko testiranje, ana-

lizu i reviziju Plana;– Upoznavanje stanovništva s Planom intervencija u

zaštiti okoliša;

Stranica 4 Glasnik Zagrebaèke Þupanije Broj 5/2005.

2. IZVORI OPASNOSTI, VRSTE I KOLIÈINE OPASNIH TVARITablica 1.: Analiza Operativnih planova

R.br. Pravna osoba Lokacija Opasna tvar Svojstvo Smještaj Kolièina

u tonama

1. Agroprerada d.d.Ivaniæ Grad

Hladnjaèa Dugo Selo amonijak otrovnost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnik

7

2. Chromos d.d. Samobor, stara lokacijaZagrebaèka 30

mineralno ulje opasno po okoliš nadzemnispremnici

8,5

mazut zapaljivost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnici

110

amonijaènavoda

otrovnost, opasnopo okoliš

plastiènaposuda

0,55

3. Chromos d.d. Samobor, nova lokacijaN. Š. Zrinskog bb

loÞ ulje EL zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

25

ekst. benzin zapaljiv., ekspl., op.po okoliš

podzemnispremnik

5

4. Dalekovod d.d. Velika Gorica,Vukomerièka bb


poluukopanspremnik s. t. v.

35,2

5. Dalekovod d.d. Velika GoricaVukomerièka bb

tekuæi kisik pospješuje zapal-jivost i eksplozivnost

nadzemnispremnik

5,76

6. Dalekovod d.d. Trnošèica bb, Dugo Selo kloridna kiselinaamonij hidroksidvodik peroksid

otrovnost, opasnopo okolišotrovnost, opasnopo okolišotrovnost, opasnopo okoliš

spremnikspremnikspremnik

35,4

0,91

1,11

7. Hrvatske šume d.d. šumarija Vrbovec u OPI nema podataka

8. INA d.d.

pogo

nŠu

meæ

ani,

Ivan

iæG

rad

bušotina JEÝ-5 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš

bušotinski objekt 13

bušotina JEÝ-13 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš


bušotina IVA-14 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš













bušotinski objekt 7,5













u tonama

pogo

nŠu

meæ

ani,

Ivan

iæG

rad







bušotina KLO-56 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš


bušotina KLO-71 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš


bušotinaKLO-124

sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš


bušotinaKLO-132



bušotinaKLO-138



bušotinaKLO-166



naftovodOS Graberje–ÈSNovoselec


cjevovod za trans-port nafte

350

naftovodKloštar–OSGraberje


cjevovodza transport nafte

100

naftovod IVA 1–IVA 2



16

naftovod IVA1–OS Graberje10"



205

naftovod IVA1–OS Graberje 6"



32

naftovodSS Klo 1–mag DS



6,3

naftovodSS Klo 2–mag DS



8

naftovodSSS Klo 7–magDS



8

naftovodJeÞevo–IVA 2



62

otpremna stanicaGraberje


nadzemnispremnici

18.780

ksilen zapaljivost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnici

200

sabirna stanicaIVA-1


nadzemnispremnici

110



nadzemnispremnici

100

sabirna stanicaKLO-1


nadzemnispremnici

20



nadzemnispremnici

40



nadzemnispremnici

20



u tonama

9. INA d.d.

pogo

nEt

an,I

vani

æG

rad

postrojenjeza sabiranje

benzin zapaljivost, ekspl.,op. po okol.

nadzemnispremnici

93

etan zapaljivost,eksplozivnost

nadzemnispremnici

227

propan zapaljivost,eksplozivnost

nadzemnispremnici

142

butan zapaljivost,eksplozivnost

nadzemnispremnici

95

cjevovodEtan–BS Lonja

UNP zapaljivost,eksplozivnost

cjevovodza transport UNP

5,8

cjevovodBS Lonja–BSJeÞevo



37,4

cjevovodBS JeÞevo–BS Iv.Reka



56,4

cjevovodBS Iv. Reka–BS Etilen



16,3

cjevovodBS Etilen–BS OKI



8

cjevovodBS OKI–BS Labud



2,4

cjevovodBS Labud–BS Ra.cesta



4,6

cjevovodBS R. cesta–BS INA PL



5,6


benzin zapaljivost,eksplozivnost,opasno po okoliš

cjevovodza transport

benzina

6,4

cjevovodBS Lonja–BSJeÞevo



benzina

50




benzina

73,1

cjevovodBS Iv. Reka–BSEtilen



benzina

21,4

etanovodIvaniæGrad–Dugo Selo


cjevovodza transport etana

320

etanovodDugoSelo–Zagreb


cjevovodza transport etana

123

10. INA d.d.

pogo

nD

ugo

Selo

bušotina GL-25 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš






bušotina GL-7a sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš


bušotina GL-15 prirodni (zemni)plin

zapaljivost,eksplozivnost




u tonama

pogo

nD

ugo

Selo




sabirna stanicaDS-1

prirodni (zemni)plin


cjevovodza transport plina

25

sirova nafta zapaljivost,eksplozivnost


30





1,3

sirova nafta zapaljivost,eksplozivnost


15

11. INA d.d.

pogo

nŠu

meæ

ani,

polje

Dug

oSe

lo

sabirna stanica 1 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnik

30

prirodni plin zapaljivost,eksplozivnost

nadzemnispremnik

25

sabirna stanica 2 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnik

15


nadzemnispremnik

1,3

bušotina GI-25 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš

bušotinskiobjekt

5,6


bušotinskiobjekt

6,3

bušotina GI-7a sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš

bušotinskiobjekt

8


bušotinskiobjekt

20

12. INA d.d.

pogo

nÝu

tica

bušotinaÝu-009 JT



bušotina ZU-018 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš


bušotina Ýu-048 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš


bušotina ÝU -088 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš


bušotina ÝU-117 sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš














bušotinaÝU-276 H



bušotinaVez-004 a



naftovodOS–ÝU-KriÞ



235



u tonama

pogo

nÝu

tica

plinovod 8Okoli–Ýutica




7,7





4,6

kondenzatovod 4Okoli–Ýutica

plinskikondenzat

opasno po okoliš cjevovodza kondenzat

70

naftovodÈvor–OS



nafte

75

13. INA d.d. pogon Šandrovac,Graberje Ivaneèko


naftovod 2954

14. INA d.d.sektor trgovinena malo

BP KriÞ–sjever dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

107,5

motorni benzini zapaljivost, ekspl.op. po okoliš

podzemnispremnici

107,5

BP Vrbovec–Dubrava dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

25,8


podzemnispremnici

40,3

BP Zaprešiæ dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

43


podzemnispremnici

64,8

BP Velika Mlaka–sjever dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

68,8


podzemnispremnici

57,6


podzemnispremnici

44

BP Velika Mlaka–jug dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

68


podzemnispremnici

80

BP Velika Gorica dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

25,8


podzemnispremnici

57,6

BP Sveti Ivan Zelina dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

25,8


podzemnispremnici

79,2

BP Pokupsko dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

16,3


podzemnispremnici

44,6

BP Pisarovina dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

25


podzemnispremnici

64,5

BP Vrbovec dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

43


podzemnispremnici

36



u tonama

BP KriÞ-jug dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

107,5


podzemnispremnici

108

BP Kloštar Ivaniæ dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

25,8


podzemnispremnici

79,2

BP JeÞevo sjever dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

189,2


podzemnispremnici

230

BP JeÞevo–jug dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

189,2


podzemnispremnici

230

BP Jastrebarsko dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

61


podzemnispremnici

88

BP Jakovlje–zapad dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

86


podzemnispremnici

72


podzemnispremnici

4,4

BP Jakovlje–istok dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

86


podzemnispremnici

72


podzemnispremnici

4,4

BP Ivaniæ Grad dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

43


podzemnispremnici

79,2

BP BoÞjakovina dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

36


podzemnispremnici

66

BP KriÞ dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

17,2


podzemnispremnici

28,8

BP Dugo Selo dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnici

68,8


podzemnispremnici

57,6

15. INA d.d.sektor teh. servisa

prijevoz autocisternom 2×dnevno na relacijama:Mertin Breg–DugoSelo–BoÞjakovina–Lupoglav–Kloštar Ivaniæ–obilaznicaIvaniæ Grad–Šarampov Donji(IVA-1)


autocisterna 27



u tonama

16. INA d.d.

pogo

nŠa

ndro

vac

OS Šandrovac sirova nafta zapaljivost, opasnopo okoliš


5052

mag. naftovod–èvor Šandro-vac–Bjelovar

913,7

zemni plin zapaljivost,eksplozivnost

kompresorskastanica

360

17. Inker d.d. Zaprešiæ, Industrijska 1 dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

cisterna 10

18. Iskra d.d. Sveti Ivan Zelina, Fuèkani 6 mergal K6N (tok-sièna tvar)


sklad. sirovina 0,5

19. Ivakop d.o.o.Ivaniæ Grad

Dubrovèak klor otrovnost, opasnopo okoliš

èel. boceod 50 kg

0,1

20. Jamnica d.d. Jamnièka Kiselica loÞ ulje EL zapaljivost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnik

100

21. Karbon d.d.u steèaju

Zaprešiæ, M. Tita 94 arsen trioksid(kiseline i soli)toksiène tvari(mergal)zapaljive tvari(stiren)lako zapaljivetvari (vinil acetat)

otrovnost, opasnopo okolišotrovnost, opasnopo okoliš otrovnost,zapaljivost, opasnopo okolišeks., lakozapa-ljivost, op. pookoliš

podzemnai nadzemnaskladišta

i podzemnispremnici goriva

55,55

89,25155,5

22. Klara d.d.Zagrebaèke pekarne

Samobor I. Perkovca 108 loÞ ulje EL zapaljivost, opasnopo okoliš

poluukopanspremnik s t. v.

36,8

23. Klara d.d.Zagrebaèke pekarne

Jastrebarsko loÞ ulje EL zapaljivost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnik

5,3

24. Kemis d.o.o.Zagreb

Jastre-barsko

V. Holjevca 20 zapaljivi opasniotpadsadominantnimsadrÞajemn-butilacetata

zapaljivost, opasnopo okoliš

spremniciod 200 l

50

zapaljivi opasniotpadsa domi-nantnim sadrÞa-jem toluena


spremniciod 200 l

50

25. Messer Croatiaplind.d.

Zaprešiæ Industrijska 1 vodik zapaljivost,eksplozivnost

nadzemnispremnici

0,145

26. PIK Vrbovec –Mesna industrijad.d.

Vrbovec Svinjogojskafarma Gradec


podzemnispremnik

86

SvinjogojskafarmaRovišæe


podzemnispremnik

17,2

Govedarska farmaPoljanski Lug


podzemnispremnik

17,2

MI, Zagrebaèka148

amonijak

dizel gorivo –lok 1dizel gorivo –lok. 2mazut

otrovnost, opasnopo okolišzapaljivost, opasnopo okolišzapaljivost, opasnopo okolišzapaljivost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnicipodzemnispremnikpodzemnispremnikpodzemnispremnik

30

41,3

26,7

150



u tonama

27. Pliva d.d.

Savs

kiM

arof

,Brd

ovec

AzitromicinVNS

vodik zapaljivost,eksplozivnost

èeliène boce 0,08

metanol otrovnost,zapaljivost,op. po okol.

spremnici 28

sumpornakiselina


spremnici 1,2

amonijak otrovnost, opasnopo okoliš

spremnici 3

kloridna kiselina(37%)


spremnici 5,4

formaldehid(37%)


spremnici 2,1

natrijevhidroksid


spremnici 16

mravlja kiselina otrovnost, opasnopo okoliš

spremnici 2,5

hidroksilaminhidroklorid


kartonski doboši 1,8

vodikovperoksid


spremnici 12

etanol zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici 33,6

aceton zapaljivost, eksploz.op. po okoliš

spremnici 33,6

Sinteza SM 1 metanol otrovnost,zapaljivost,op. po okol.

spremnici 10

kloroform kancerogenost,zapalj., op. po okol

spremnici 1,4

sumpornakiselina


spremnici 24


èeliène boce 2,1

kloridna kiselina otrovnost, opasnopo okoliš

spremnici 10,5

sumpor dioksidkomp.


èeliène boce 3,8

natrijevhidroksid – 40%


spremnici 29

octena kiselina zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici 20

n-butanol zapaljivost, opasnopo okoliš

baève 0,7


spremnici 3,2

aceton zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici 7,7

metiletil keton zapaljivost, opasnopo okoliš

baève 0,2

i-propanol zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici 8

Sinteza SM 2 metanol otrovnost,zapaljivost,op. po okol.

spremnici 2



u tonama

Savs

kiM

arof

,Brd

ovec

kloridna kiselina– 34%


spremnici 10

natrijevhidroksid – 45%


vreæe 2

amonijevhidroksid


sprermnici 5

natrijev nitrit otrovnost, opasnopo okoliš

vreæe 1

natrijev ditionit otrovnost, opasnopo okoliš

baève 3

Skladišta klor otrovnost, opasnopo okoliš

èeliène boce 13

acetilen zapaljivost,eksplozivnost

èeliène boce 0,026

metanol otrovnost, zapalj.opas. po okoliš

spremnici 120

benzen kancerogenost,zapalj. otrovnost

spremnici i boce 25

natrijev cijanid otrovnost, opasnopo okoliš

baève 20

formaldehid-37%


kanisteri 4,5

vodikov peroksid oksidans kanisteri 11

octena kiselina zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici i boce 84


spremnici i boce 9

monoklorbenzen zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici i boce 15,5

aceton zapaljivost,eksplozivnost

spremnici i boce 72

reg. aceton zapaljivost,eksplozivnost

spremnici i boce 9

etanol zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici i boce 92

reg. etanol zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici i boce 80

metiletil keton zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici i boce 36

izopropanol zapaljivost,eksplozivnost

spremnici i boce 28

toulen zapaljivost,eksplozivnost

spremnici i boce 4

aluminijev klorid zapaljivost u dodirus vodom

baève 19,2

OdrÞavanjei energetika SM

klor otrovnost, opasnopo okoliš

èeliène boce 0,36


èeliène boce 0,06

mazut zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnik 1000

natrijeva luÞina otrovnost, opasnopo okoliš

èeliène boce 15



spremnici 30



u tonama

Proèišæavanjeotpadnih voda

natrijev hidroksid– 50%


spremnici 7,6

Þeljezni triklorid opasno po okoliš spremnici 21

28. Plinacro d.o.o.,sektor transportaplina

pogo

nH

rv.Z

agor

je–

Zagr

eb

plinovodBIS Podsus.–BIS Luèko




66,5

plinovodBIS Luèko–Bis Mièevec




73,1

plinovod BISMièevac–BIS Sava




46,5

plinovod MRÈZabok–BIS Jakovlje




77,4

plinovodBIS Jakovlje–BIS Zaprešiæ




73,3

plinovodBIS Zaprešiæ–BIS Podsused




63,1

plinovod BISMaèkovci–MRS Zelina




4,5

MRS JakovljeZagrebaèka bb



MRS 1,36 t/h

MRS ZaprešiæPere Devèiæa bb



MRS 10,8 t/h

MRS ZagrebzapadSavska bb



MRS 54,2 t/h

MRS ZelinaHrastje bb



MRS 6,7 t/h

29. Plinacro d.o.o.

pogo

nPo

savi

na–

Mos

lavi

na

MRS CaginecZagrebaèka bb


MRS 1,4 t/h

MRS Dugo SeloBjelovarska bb


MRS 11 t/h

MRS GraberjePetica bb


MRS 2,7 t/h

MRS GradecGradec bb


MRS 0,68 t/h

MRS HaganjHaganj bb


MRS 2,74 t/h

MRSIvaniæ Grad 2Savski odvojak bb


MRS 0,68 t/h

MRSIvaniæ Grad 3Zvonareva bb


MRS 11 t/h

MRSKloštar IvaniæS. Radiæabb


MRS 0,68 t/h

MRS NovoselecÈazmanska bb


MRS 1,4 t/h

MRSPosavski bregiSavska bb


MRS 0,68 t/h



u tonama

pogo

nPo

savi

na–

Mos

lavi

na

MRSIvaniæ Grad 1Ul. RuÞa bb


MRS 1,4 t/h

MRS RugvicDugoselska bb


MRS 0,68 t/h

MRS StakleniciPetari bbIvaniæ Grad


MRS 1,4 t/h

MRS TrstenikZagrebaèka bb


MRS 1,4 t/h

MRS VrbovecKrum. Kutena


MRS 11 t/h

plinovodIv. Reka–JeÞevo


plinovod 18,1

plinovodJeÞevo–Etan


plinovod 14,5

plinovodIvaniæ Gr.–JeÞevo


plinovod 53

plinovodÈvor–Ivanja reka


plinovod 74

30. Sedam Plin d.o.o. ZaprešiæIndustrijska cesta 1


auto-cisterna 21

vagon-cisterna 36

nadzemnii podzemnispremnici

100

boce 10 i 35 kgu skladištu

2,4

31. SHELL d.o.o.Zagreb Velika Gorica,lokacija Gradiæi

ulja i maziva zapaljivost, opasnopo okoliš

u orig. ambalaÞimax. 1000 l/kom

150

32. Veterina d.d.

pogo

nKa

linov

ica,

Svet

oned

eljs

ka2

Rako

vPo

tok

RJ OdrÞavanje ienergetika


nadzemnispremnik

1

kalijpermanganat


baève od 50 kg 0,5

kloridna kiselina otrovnost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnik

1

natrij hidroksid otrovnost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnik

1,5

natrij hipoklorit otrovnost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnik

1

loÞ ulje – srednje zapaljivost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnik

305

vodik peroksid otrovnost, opasnopo okoliš

kanisteri od 60 l 5

RJ Logistika Bromadiolon otrovnost, opasnopo okoliš

baève od 50 l 1

Aztec 140 EC otrovnost, opasnopo okoliš

boèice 2,5

Counter C-5 otrovnost, opasnopo okoliš

vreæe od 10 kg 30

Faciron otrovnost, opasnopo okoliš

boèice 5

Gamacid T-50 otrovnost, opasnopo okoliš

boèice 2

Kofumin EC-50 otrovnost, opasnopo okoliš

boce od 1 l 1



u tonama

pogo

nKa

linov

ica,

Svet

oned

eljs

ka2

Rako

vPo

tok

Stomp 330 E zapaljivost, opasnopo okoliš

boce od 1 l 15

PogonZaštita bilja

Kafumin 50 EC otrovnost, opasnopo okoliš

spremnik 12,5

Acarstin 600 otrovnost, opasnopo okoliš

spremnik 8

Gamacid T 50 otrovnost, opasnopo okoliš

spremnik 8

Aztec 140-EC otrovnost, opasnopo okoliš

baève 5

Counter 5 G otrovnost, opasnopo okoliš

spremnik 5

Storm, paraf.blokovi


kutije 5

Storm pelete otrovnost, opasnopo okoliš

kutije 5

Faciron otrovnost, opasnopo okoliš

spremnik 1

Alfacipermetrin otrovnost, opasnopo okoliš

kartonski doboši 0,8

Lindan otrovnost, opasnopo okoliš

kartonski doboši 4

Ksilen otrovnost, opasnopo okoliš

baève 6

Diklorvos otrovnost, opasnopo okoliš

baève 6

Terbufos otrovnost, opasnopo okoliš

baève 0,5

Abate 500-E zapaljivost, opasnopo okoliš

baève 5

Saprol N zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici 12,5

Stomp 330 E zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici 12,5

Kofumin zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici 12,5

Grasidin zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici 12,5

Neopitroid EC-2 zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici 12,5

Grasidim zapaljivost, opasnopo okoliš

spremnici 12,5

Shellsol AB zapaljivost, opasnopo okoliš

baève 9

Shellsol A zapaljivost, opasnopo okoliš

baève 6

Shellsol K zapaljivost, opasnopo okoliš

baève 6

Shellsol R zapaljivost, opasnopo okoliš

baève 6

Alto kombi opasno po okoliš baève 5

Dimilin SC48 opasno po okoliš spremnici 8

Delan 500 C opasno po okoliš spremnici 8



u tonama

Diflubenzuron opasno po okoliš kartonski doboši 4

Izoproturon opasno po okoliš kartonski doboši 4

Pendimetalin opasno po okoliš baève 6

Faciron forte opasno po okoliš spremnici 8,4

Izoforon opasno po okoliš baève 5

Setoksidim opasno po okoliš baève 6

33. Valtec d.o.o.i Val-int d.o.o

SvetaNedjelja

Samoborskacesta 59

otpadnomotorno uljeII. kategorije


nadzemnispremnik

s bet. tankvanom

5

aerosoli vrlo lako zapljivatvar

baève 0,7

34. Zagrebaèke cested.o.o.

asfaltna baza Rakitje loÞ ulje zapaljivost, opasnopo okoliš

nadzemnispremnici

sa tankvanom

52,8

dizel gorivo D2 94,6

35. Zraèna luka Zagreb Pleso amonijevnitra-urea

opasno po okoliš skladište TB 30

solna kiselina otrovnost, opasnopo okoliš

skladište TB 0,17


skladište TB 0,3


plinovodi, ZLZ 826

benzini zapaljivost,eksplozivnost,opasno po okoliš

podzemnispremnicizrakoplovi

30.400

etilen glikol zapaljivost,eksplozivnost,opasno po okoliš

skladište TB 2

safewing MP IV2001Aircraft De-IcerR 10

zapaljivost,eksplozivnost,opasno po okoliš

skladišteTB zrakoplovi

120

36. ZET d.o.o. Autobusni pogon Velika Go-rica, Zagrebaèka 46


podzemnispremnik

10

dizel gorivo zapaljivost, opasnopo okoliš

spremniciautobusa

parkirani noæu

11,7

37. Zubak auto d.o.o. Velika Gorica loÞ ulje EL zapaljivost, opasnopo okoliš

podzemnispremnik

29,8

3. NAJGORI MOGUÆI SLUÈAJ – WORST CASE

3.1. Rezultati proraèuna za najgori moguæi sluèaj

Tablica 2.: Rezultati proraèuna za najgori moguæi sluèaj

R.br. Gospodarski subjekt Lokacija Opasna tvar Model za proraèun

zona ugroÞenosti

ZonaugroÞenosti

R(m)

Prog.raz.

procesa

1. Agroprerada d.d. Ivaniæ Grad, hladnjaèa Dugo Selo amonijak RMP*Comp 1800 2

2. Chromos d.d. Samobor, stara lokacijaZagrebaèka 30

mineralno ulje ne postoji adekvatan scenarij

mazut

amonijak RMP*Comp 160 2



zona ugroÞenosti

ZonaugroÞenosti

R(m)

Prog.raz.

procesa

3. Chromos d.d. Samobor, nova lokacijaN. Š. Zrinskog bb

loÞ ulje EL EPA OCA pool fire 73 2

benzin TNT model 300 2

4. Dalekovod d.d. Trnovšèica bb, Dugo selo kloridna kiselinaamonij hidroksidvodik peroksid

RMP*Comp 800 2


loÞ ulje EL AIChE 32,9 2


tekuæi kisik —- 12,6 1

7. Hrvatske šumed.d.

šumarija Vrbovec u OPIZO nema nikakvih podataka

8. INA d.d.

pogo

nŠu

meæ

ani,

Ivan

iæG

rad

bušotina JEÝ-5 sirova nafta - - 2

bušotina JEÝ-13 sirova nafta - -

bušotina IVA-14 sirova nafta - -




bušotina IVA-48 sirova nafta EPA OCA pool fire 72











bušotina KLO-56 sirova nafta - -

bušotina KLO-71 sirova nafta EPA OCA pool fire 66

bušotina KLO 124 sirova nafta - -


bušotina KLO-138 sirova nafta EPA OCA pool fire 77


naftovod OSGraberje–ÈS Novoselec

sirova nafta EPA OCA pool fire 270

naftovodKloštar–OS Graberje


naftovod IVA 1- IVA 2 sirova nafta - -

naftovod IVA 1-OSGraberje 10"


naftovod IVA 1-OSGraberje 6"


naftovod SS Klo 1–mag DS

sirova nafta - -

naftovod SS Klo 2–mag DS


naftovod SSS Klo 7–mag DS




zona ugroÞenosti

ZonaugroÞenosti

R(m)

Prog.raz.

procesa

pogo

nŠu

meæ

ani,

Ivan

iæG

rad

naftovod JeÞevo –IVA 2

sirova nafta - -


sirova nafta TNT model 670

ksilen EPA OCA pool fire 205

sabirna stanica IVA-1 sirova nafta

sabirna stanica IVA-2 sirova nafta EPA OCA pool fire 145

sabirna stanica KLO-1 sirova nafta - -



9. INA d.d.

pogo

nEt

anIv

aniæ

Gra

d

postrojenje za sabiranje benzin TNT model 627 2

etan RMP*Comp 500

propan RMP*Comp 400

butan RMP*Comp 400


UNP RMP*Comp 140

cjevovodBS Lonja–BS JeÞevo

UNP RMP*Comp 300

cjevovodBS JeÞevo–BS Iv. Reka

UNP RMP*Comp 300


UNP RMP*Comp 200

cjevovodBS Etilen–BS OKI

UNP RMP*Comp 200

cjevovodBS OKI–BS Labud

UNP RMP*Comp 110

cjevovodBS Labud–BS Ra. cesta

UNP RMP*Comp 130

cjevovodBS R. cesta–BS INA PL

UNP RMP*Comp 140


benzin TNT model 288

cjevovodBS Lonja–BS JeÞevo






etanovodIvaniæ Grad–Dugo Selo

etan RMP*Comp 500

etanovodDugo Selo–Zagreb

etan RMP*Comp 400

10. INA d.d.

pogo

nD

ugo

Selo

bušotina GL-25 sirova nafta EPA OCA pool fire 33 1

bušotina GL-36 sirova nafta - -

bušotina GL-12 sirova nafta - -

bušotina GL-7a sirova nafta EPA OCA pool fire 41 2


RMP*Comp 120



zona ugroÞenosti

ZonaugroÞenosti

R(m)

Prog.raz.

procesa


RMP*Comp 200

sabirna stanicaDS-1


RMP*Comp 200




RMP*Comp 90

sirova nafta - -

11. INA d.d.

pogo

nŠu

meæ

ani,

polje

Dug

oSe

lo

sabirna stanica 1 sirova nafta EPA OCA pool fire 80 2

prirodni plin RMP*Comp 200

sabirna stanica 2 sirova nafta - -


bušotina GI-25 sirova nafta - - 1

bušotina GI-36 sirova nafta - -

bušotina GI-7a sirova nafta - -

bušotina GI-16 sirova nafta EPA OCA pool fire 65

12. INA d.d.

pogo

nÝu

tica

bušotina Ýu-009 JT sirova nafta EPA OCA pool fire 33 1

bušotina ZU-018 sirova nafta EPA OCA pool fire 32

bušotina Ýu-048 sirova nafta

bušotina ÝU-088 sirova nafta




bušotina ÝU-208 sirova nafta - -




bušotina ÝU-276 H sirova nafta EPA OCA pool fire 41

bušotina Vez-004 a sirova nafta - - 1

naftovod OS–ÝU-KriÞ sirova nafta EPA OCA pool fire 222 2



RMP*Comp 200



RMP*Comp 130

kondenzatovod 4Okoli–Ýutica

plinski kondenzat ne postoji adekvatan scenarij

naftovodÈvor–OS


13. INA d.d. pogon Šandrovac,Graberje Ivaneèko

sirova nafta EPA OCA pool fire 360 2

14. INA d.d. sektortrgovine na malo

BP KriÞ–sjever dizel gorivo EPA OCA pool fire 192 2

motorni benzini TNT model 470

BP Vrbovec–Dubrava dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP Zaprešiæ dizel gorivo EPA OCA pool fire 192




zona ugroÞenosti

ZonaugroÞenosti

R(m)

Prog.raz.

procesa

BP Velika Mlaka–sjever dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


loÞ ulje EL EPA OCA pool fire 192

BP Velika Mlaka–jug dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP Velika Gorica dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP Sveti Ivan Zelina dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP Pokupsko dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP Pisarovina dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP Vrbovec dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP KriÞ–jug dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP Kloštar Ivaniæ dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP JeÞevo sjever dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP JeÞevo–jug dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP Jastrebarsko dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP Jakovlje–zapad dizel gorivo EPA OCA pool fire 192



BP Jakovlje–istok dizel gorivo EPA OCA pool fire 192

BP Jakovlje–istok motorni benzini TNT model 192


BP Ivaniæ Grad dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP BoÞjakovina dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP KriÞ dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


BP Dugo Selo dizel gorivo EPA OCA pool fire 192


15. INA d.d.sektor teh. servisa

prijevoz autocisternom2× dnevno na relacijama:Mertin Breg–Dugo Selo–BoÞjakovina–Lupoglav–Kloštar Ivaniæ–obilaznicaIvaniæ Grad-–ŠarampovDonji (IVA-1)

sirova nafta EPA OCA pool fire 78 2



zona ugroÞenosti

ZonaugroÞenosti

R(m)

Prog.raz.

procesa

16. INA d.d. pogonŠandrovac

OS Šandrovac sirova nafta TNT model 1036 2

naftovod Šandrovac-Bjelovar

sirova nafta TNT model 586

kompres. stanica zemni plin TNT model 311

17. Inker d.d. Zaprešiæ dizel gorivo EPA OCA pool fire 54 2

18. Iskra d.d. Sveti Ivan Zelina, Fuèkani 6 mergal(toksièna tvar)

ne postoji adekvatan scenarij

19. Ivakop d.o.o.,Ivaniæ Grad

Dubrovèak klor EPA/NOAA/CEPPO 2400 2

20. Jamnica d.d. Jamnièka Kiselica loÞ ulje EL IAEA-TECDOC-727 50 2

21. Karbon d.d.u steèaju

Zaprešiæ, M. Tita 94 toksiène tvari(mergal)


arsen trioksid(kiseline i soli)

IAEA-TECDOC-727 1000 2

zapaljive tvari(stiren)lako zapaljivetvari (vinil acetat)

nema podataka

22. Klara d.d.Zagrebaèkepekarne

Samobor I. Perkovca 108 loÞ ulje EL TNT model 546 2

23. Klara d.d.Zagrebaèkepekarne

Jastrebarsko loÞ ulje EL TNT model 287 2

24. Kemis d.o.o.Zagreb

Jastrebarsko, V. Holjevca 20 zapaljivi opasniotpadsa dominantnimsadrÞajemn-butilacetata

TNT model 225 2

zapaljivi opasniotpadsa dominantnimsadrÞajem toluena

TNT model 72 2

25. MesserCroatiaplin d.d.

Zaprešiæ Industrijska 1 vodik TNT model 46,6 1

26. PIK Vrbovec –Mesna industrijad.d.

Vrbovec Svinjogojska farmaGradec

loÞ ulje EL TNT model 88 1

Svinjogojska farmaRovišæe

loÞ ulje EL TNT model 64,5 1

Govedarska farma Pol-janski Lug

loÞ ulje EL TNT model 64,5 1

MI, Zagrebaèka 148 amonijakdizel gorivo lok. 1dizel gorivo lok 2mazut

RMP*CompTNT modelTNT modelTNT model

5.000403430

2111

27. Pliva d.d.

pogo

nSa

vski

Mar

of,

Brdo

vec

s

Azitromicin VNS vodik ne postoji adekvatan scenarij

metanol

sumporna kiselina


kloridna kiselina(37%)

RMP*Comp 3860

formaldehid(37%)

RMP*Comp 321



zona ugroÞenosti

ZonaugroÞenosti

R(m)

Prog.raz.

procesa

pogo

nSa

vski

Mar

of,B

rdov

ec

natrijev hidroksid ne postoji adekvatan scenarij

mravlja kiselina

hidroksilaminhidroklorid

vodikovperoksid

Sinteza SM 1 metanol

kloroform RMP*Comp 643 2

sumpornakiselina



kloridna kiselina RMP*Comp 2177 2

sumpor dioksidkomp.

RMP*Comp 5310 2



Na OH 100%

Sinteza SM 2 natrijev hidroksid– 45%



RMP*Comp 3860 2

amonijevhidroksid

RMP*Comp 161 2

natrijev nitrit ne postoji adekvatanscenarij

natrijev ditionit

Skladišta klor RMP*Comp 5140 2

ne postoji adekvatan scenarijmetanol

benzen

natrijev cijanid

formaldehid –37%

vodikov peroksid

octena kiselina

aceton

etanol

reg. etanol

aluminijev klorid

OdrÞavanje i energetikaSM

klor

acetilen

mazut

natrijeva luÞina

kloridna kiselina–34%

RMP*Comp 1456 2

Proèišæavanje otpadnihvoda



Þeljezni triklorid



zona ugroÞenosti

ZonaugroÞenosti

R(m)

Prog.raz.

procesa

28. Plinacro d.o.o.,sektor transportaplina

pogo

nH

rv.Z

agor

je–

Zagr

eb

plinovod BIS Pod-sus.–BIS Luèko


RMP*Comp 300 2

plinovod BIS Luèko–Bis Mièevec


RMP*Comp 300

plinovodBIS Mièevac–BIS Sava


RMP*Comp 300

plinovod MRÈ Zabok–BIS Jakovlje


RMP*Comp 300

plinovod BISJakovlje–BIS Zaprešiæ


RMP*Comp 550

plinovod BIS Zaprešiæ–BIS Podsused


RMP*Comp 300

plinovod BIS Maèkovci–MRS Zelina


RMP*Comp 130

MRS JakovljeZagrebaèka bb


RMP*Comp 90

MRS ZaprešiæPere Devèiæa bb


RMP*Comp 200

MRS Zagreb zapadSavska bb


RMP*Comp 510

MRS ZelinaHrastje bb


RMP*Comp 150

29. Plinacro d.o.o.,Zagreb

MRS CaginecZagrebaèka bb

prirodni plin RMP*Comp 50 2

MRS Dugo SeloBjelovarska bb

prirodni plin TNT model 176

MRS GraberjePetica bb


MRS GradecGradec bb


MRS HaganjHaganj bb


MRS Ivaniæ Grad 2Savski odvojak bb


MRS Ivaniæ Grad 3Zvonareva bb


MRS Kloštar IvaniæS. Radiæabb


MRS NovoselecÈazmanska bb


MRS Posavski bregiSavska bb


MRS Ivaniæ Grad 1Ul. RuÞa bb


MRS RugvicDugoselska bb


MRS StakleniciPetari bb Ivaniæ Grad


MRS TrstenikZagrebaèka bb


MRS VrbovecKrum. Kutena




zona ugroÞenosti

ZonaugroÞenosti

R(m)

Prog.raz.

procesa

plinovodIv. Reka-JeÞevo

prirodni plin TNT model 634

plinovodJeÞevo-Etan


29. Plinacro d.o.o.Zagreb

plinovodIvaniæ Gr.–JeÞevo


plinovodÈvor–Ivanja reka


30. Sedam Plin d.o.o. Zaprešiæ UNP ukopanispremnici

RMP*Comp 800 2

auto-cisterna

500 2

vagon-cisterna

RMP*Comp 300 2

boceu sklad

RMP*Comp 110

31. SHELL d.o.o.Zagreb

Velika Gorica, lokacija Gradiæi ulja i maziva ne postoji adekvatan scenarij

32. Veterina d.d.

pogo

nKa

linov

ica,

Svet

oned

eljs

ka2,

Rako

vPo

tok

RJ OdrÞavanjei energetika


kalij permanganat ne postoji adekvatan scenarij

kloridna kiselina RMP*Comp 1786 2

natrij hidroksid ne postoji adekvatan scenarij

natrij hipoklorit

loÞ ulje – srednje EPA OCA pool fire 252 2

vodik peroksid ne postoji adekvatan scenarij

Pogon Zaštita bilja Kafumin 50 EC

Acarstin 600

Gamacid T 50

Counter 5 G

Faciron

Dimilin SC48

Delan 500 C-

Faciron forte

33. Valtec d.o.o.i Val-int d.o.o.

SvetaNedjelja

Samoborska cesta 59 otpadnomotorno uljeII. kategorije

TNT model 200 2

aerosoli ne postoji adekvatan scenarij

34. Zraèna lukaZagreb

Pleso amonijevnitra-urea


solnakiselina

RMP*Comp 160 2

acetilen RMP*Comp 50


benzini TNT model 2823

etilen glikol ne postoji adekvatan scenarij

safewingMP IV

TNT model 457 2



zona ugroÞenosti

ZonaugroÞenosti

R(m)

Prog.raz.

procesa

35. ZET d.o.o. Autobusni pogon Velika Gorica loÞ ulje EPA OCA pool fire 54 2

dizel gorivo EPA OCA pool fire 56

36. Zubak auto d.o.o. Velika Gorica loÞ ulje EL EPA OCA pool fire 73 2

37. Zagrebaèke cested.o.o.

asfaltna baza Rakitje loÞ ulj EL EPA OCA pool fire 60 2

dizel gorivo D2 EPA OCA pool fire 60

Tumaèenje oznaka u tablici:R (m) – Udaljenost od toèke ispuštanja do granice opasnosti (polumjer zone ugroÞenosti)

Programska razina procesa:1. proces ne prelazi granice tvrtke2. proces prelazi granice tvrtke

Oznake:UNP – Ukapljeni naftni plinloÞ ulje EL– Ekstra lako loÞivo uljeEPA OCA Pool Fire – Smjernice za analizu izvanlokacijskih posljedica (EPA/CEPPO) – model zapaljenja lokveTNT model – Smjernice za analizu izvanlokacijskih posljedica (EPA/CEPPO) – model eksplozije oblaka pare

4. ANALIZA RIZIKATablica 3.: Rezultati analize rizika

Gospodarskisubjekt Lokacija Opasna tvar

Gustoæa(osoba/

ha)

Kate-gorijauèinka

Pvrijednostuèestalosti(vjeroj. zanesreæu)

Procjenabroja

ljudskihÞrtava

PoloÞajna

matricirizika

Opis posljedica

Agropreradad.d. Ivaniæ Grad

Hladnjaèa Dugo Selo amonijak 20 EIIII 1 × 10 -7 8 D1 Gradsko podruèje,mogu se oèekivati

smrtni sluèajevii sluèajevi

koji zahtjevajumed. pomoæ

Chromos d.d. Samobor, staralokacijaZagrebaèka 30

amonijaènavoda (4)

40 CII 3 × 10 -6 2,4 C1 Uz pretpostavkuda se svi

u pogoðenompodruèju nalazena otvorenom

prostoru.

Chromos d.d. Samobor,novalokacija

N. Š. Zrinskog bb loÞ ulje EL 40 3 × 10 -9 4 C1

benzin (1) A1

Dalekovod d.d.Velika Gorica

VelikaGorica

Vukomerièka bb kisik (3) - - - A1

loÞ ulje EL (1) - - - - A1

Dalekovod d.d. Trnošèica bb, Dugo Selo kloridnakiselina

804) AIII 3 × 10 -6 0,8 C1 Mogu se oèekivatismrtni sluèajevi

i sluèajevikoji zahtjevajumed. pomoæ,

gustoæa stanovnikaodnosi se

na zaposlenikeu zahvaæenom

podruèju

amonijhidroksidvodikperoksid (1)

- - - - A1



Gustoæa(osoba/

ha)

Kate-gorijauèinka


Procjenabroja

ljudskihÞrtava

PoloÞajna

matricirizika

Opis posljedica

Hrvatske šumed.d.

šumarija Vrbovec nemapopisa (2)

- - - - -

INA d.d. sektortrgovine namalo

benzinske postaje motornibenzini

20 AI 1 × 10 -6 0 A1

INA d.d. pogon Šumeæani,polje Dugo Selo,sabirna stanica 1

sirova nafta 5 AI 1 × 10 -8 0 A1

INA d.d. pogonŠumeæan,IvaniæGrad

bušotina KLO-138 sirova nafta 20 AI 1 × 10 -7 0 A1

naftovod OSGraberje–ÈS Novoselec

sirova nafta 20 AI 1 × 10 -7 0 A1


sirova nafta 5 AI 1 × 10 -8 0 B1

ksilen 5 AI 1 × 10 -8 0 A1

INA d.d. pogon Šandrovac,Graberje Ivaneèko

sirova nafta 20 AI 1 × 10 -7 0 A1 -

INA d.d. pogonÝutica

naftovodOS–ÝU-KriÞ


naftovodÈvor-OS


INA d.d.sektor teh.servisa

prijevoz autocisternom 2×dnevno: Martin Breg–Dugo Selo–BoÞjakovina–Lupoglav-Kloštar Ivaniæ–obilaznica Ivaniæ Grad-Šarampov Donji (IVA-1)

sirova nafta(3) - - - - A1

INA d.d.

pogo

nEt

an,I

vani

æG

rad

postrojenjeza sabiranje

etan 80 AI 3 × 10 -7 20 E1 Slobodan pristupjavnosti

na lokaciju, moguse oèekivati smrtnisluèajevi i sluèajevi

koji zatjevajumed. pomoæ


UNP 20 AI 1 × 10 -7 1 C1


benzin 20 BII 3 × 10 -7 3,2 C1

etanovodIvaniæ Grad–Dugo Selo

etan 40 AI 1 × 10 -7 1,6 C1

pogonDugoSelo

sabirna stanicaDS-1


INA d.d., pogonŠandrovac

naftovodŠandro-vec–Graberje

OS Šandrovac sirova nafta 20 BI 3 × 10–8

0 B1

magistralninaftovod

sirova nafta 20 AI 1 × 10–7

0 B1

zemni plin 20 AI 1 × 10 -7 0 B1

Inker d.d. Zaprešiæ, Industrijska 1 dizelgorivo

20 AI 3 × 10 -9 0 A1

Iskra d.d. Sveti Ivan Zelina, Fuèkani 6 mergalK6N 1)

20 BII 3 × 10 -7 0 B1



Gustoæa(osoba/

ha)

Kate-gorijauèinka


Procjenabroja

ljudskihÞrtava

PoloÞajna

matricirizika

Opis posljedica

Ivakopd.o.o.IvaniæGrad

Dubrovèak klor 20 CII 1 × 10 -7 1,2 C1 Mogu se oèekivatismrtni sluèajevi i

sluèajevi koji zaht-jevaju med. po-

moæ

Jamnica d.d. Jamnièka Kiselica loÞ ulje EL 3) - - - - A1

Karbon d.d.u steèaju

Zaprešiæ, M. Tita 94 arsentrioksid(kiselinei soli)

10 FIII 3 × 10 -9 15 D1 Van lokacije moguse oèekivati smrtne

posljedicei sluèajevi

koji zahtijevajumedicinsku pomoælako

zapaljivetvari(vinil acetat)

10 BI 3 × 10 -9 1,6 C1

toksiènetvari(mergal)

10 CIII 3 × 10 -7 0 B1

zapaljivetvari (stiren)

10 BI 3 × 10 -9 0 B1

Kemis d.o.o.Zagreb

Jastrebarsko, V. Holjevca 20 zapaljiviopasniotpadsa dom.sadrÞajemn-butil-acetata

20 BI 1 × 10 -8 3,2 C1 Mogu se oèekivatismrtni sluèajevi i

sluèajevi kojizahtjevaju

med. pomoæ

zapaljiviopasniotpadsa dom.sadrÞajemtoluena (1)

- - - - A1

Klara d.d.Zagrebaèkepekarne

Samobor, I. Perkovca 108 loÞ ulje EL 40 AI 3 × 10 -9 4 C1 Gradsko podruèje,mogu se oèekivati

smrtni sluèajevii sluèajevi


Klara d.d.Zagrebaèkepekarne

Jastrebarsko loÞ ulje EL (3) - - - - A1 -

MesserCroatiaplin d.d.

Zaprešiæ, Industrijska 1 vodik (3) - - - - A1 -

PIK Vrbovec –Mesna ind d.d.

Vrb

ovec

Svinjogojska farmaGradec

loÞ ulje EL (3) - - - - A1 -

SvinjogojskafarmaRovišæe

loÞ ulje E (3) - - - - A1 -

GovedarskafarmaPoljanski Lug

loÞ ulje EL (3) - - - - A1 -

MI, Zagrebaèka148

amonijak 80 AI 3 × 10 -6 51 E1 Moguse oèekivati smrtnisluèajevi i sluèajevi


dizelgorivo(1)

- - - - A1 -



Gustoæa(osoba/

ha)

Kat.uèinka


Procjenabroja

ljudskihÞrtava

Polo-Þaj namatricirizika

Opis posljedica

Plinacro d.o.o.,Zagreb

pogo

nH

rv.Z

ag–Z

agre

bplinovod BISJakovlje-BISZaprešiæ

prirodni(zemni) plin

20 AI 1 × 10–7

2 C1 Mogu se oèekivatismrtni sluèajevii sluèajevi koji

zahtjevaju med.pomoæMRS Zagreb

zapadSavska bb


40 AI 1 × 10 -7 8 D1

Plinacro d.o.o.,Zagreb

pogonPosavinaMoslavina

MRSDugo SeloBjelovarska

prirodni plin 10 AI 1 × 10–7

0 A1 Mogu se oèekivatismrtni sluèajevii sluèajevi koji

zahtjevaju med.pomoæplinovodIv.

Reka-JeÞevoprirodni plin 20 AI 1 × 10 -7 2 C1

Pliva d.d. SavskiMarof, Brdovac

Azitromicin VNS amonijak 20 DIII 3 × 10 -7 2 C1 Van lokacije moguse oèekivati

smrtne posljedicei sluèajevi kojizahtjevaju me-dicinsku pomoæ

kloridnakiselina37% (1)

- - - - A1

formal-dehid(1)

- - - - A1

Sinteza SM 1 kloridnakiselina

20 AIII 3 × 10 -6 3,2 C1

kloroform 20 BII 1 × 10 -6 0 B1

amonijak 20 DIII 3 × 10 -7 2 C1

sumpordioksidkomp. (1)

- - - - A1

Skladišta klor 40 CII 1 ×10 -7

3,2 C1

OdrÞa-vanje ienergetikaSM

kloridnakiselina–34%

40 AIII 1 ×10 -6

2 C1

Sedam Plind.o.o.

Zaprešiæ Industrijskacesta 1

UN

P

ukopanisprem-nici

20 AI 3 × 10 -7 2 C1 Mogu se oèekivatismrtni sluèajevii sluèajevi koji

zahtjevaju med.pomoæauto-

cisterne20 AI 3 × 10 -6 1,5 C1

SHELLd.o.o.Zagreb

Velika Gorica,lokacija Gradiæi

ulja i maziva 20 BI 3 × 10 -9 0 B1

Valtec d.o.oi Val-int d. o. o

SvetaNedjelja

Samoborskacesta 59

otpadnomotornoulje II.kategorije (1)

- - - - A1

aerosoli (1) - - - - A1



Gustoæa(osoba/

ha)

Kat.uèinka


Procjenabroja

ljudskihÞrtava

Polo-Þaj namatricirizika

Opis posljedica

Veterina d.d.,pogon Kalino-vica

RJ OdrÞavanje i energetika amonijak 20 CII 1 × 10-7 2 C1

kloridnakiselina

20 DIII 1 × 10-7 2 C1

Pogon zaštita bilja sredstva zazaštitu bilja

(1)

- - - - A1

dizelgoriva

20 AI 1 × 10 -6 -0 A1

Zagrebaèkeceste d.o.o.

asfaltna baza Rakitje loÞ ulje,dizel gorivoD2 (1)

- - - - A1

ZET d.o.o. Autobusni pogonVelika Gorica, Zagrebaèka 46

loÞ ulje EL (1) - - A1

dizelgorivo (1)

- - - - A1

Zraèna lukaZagreb

Pleso amonijevnitra-urea (1)

- - - - -

solnakiselina (1)

- - - -

acetilen (1) - - - - -

prirodni plin 80 AI 1 × 10-7 2 C1 Slobodan pristupjavnosti

na lokaciju, velikakoncentracijaljudi, mogu se

oèekivati smrtnisluèajevi i

i sluèajevi kojizatjevaju med.

pomoæ

benzini 80 DII 1 × 10 -8 48 E1

etilenglikol (1)

- - - - -

safewing MPIV 2001AircraftDe-Icer R 10

(1)

- - - - -

Zubak autod.o.o.

Velika Gorica loÞ ulje EL (1) - - - - A1

Tumaèenje oznaka u tablici:(1) predviða se zanemariv uèinak, odnosno ne raèuna se vjerojatnost pojavljivanja(2) u operativnom planu nema nikakovih podataka(3) ne razmatra se analiza rizika buduæi zona ugroÞenosti nije prešla granice lokacije tj. odnosi se na program-

skurazinu procesa 1

(4) gustoæa stanovnika se odnosi na okolno industrijsko podruèje

Napomena:

Metodologija ne procjenjuje rizik po zaposlene na lokaciji.

Rangiranje riziènih objekata na nekom podruèju provodi se na temelju procijenjenih posljedica iznenadnog dogaðajana Þivot i zdravlje i procijenjene vjerojatnosti dogaðanja iznenadnog dogaðaja prema poloÞaju u matrici rizika.

Na temelju navedenog je izvršeno rangiranje te su, kao najriziènija mjesta na podruèju Þupanije, uzete lokacijeèiji je poloÞaj na matrici rizika C1, D1, E1.


4.1. Mjesta velikog rizika u Zagrebaèkoj Þupaniji – izdvojene lokacije s opasnim tvarimakoje se smatraju riziènima za stanovništvo

(Podaci su preuzeti iz operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša izraðenih od strane gospodarskih subjekata.)

Tablica 4.: Mjesta najveæeg rizika u Þupaniji

R. br. Tvrtka i lokacija Opasna tvar u tvrtki

1. Agroprerada d.d. Ivaniæ Grad, Hladnjaèa Dugo Selo amonijak

2. Chromos d.d., Samobor, stara lokacija amonijak,

3. Dalekovod d.d., Dugo Selo HCl kiselina

4. INA d.d., pogon Etan UNP, benzin, etan

5. Ivakop d.o.o. Ivaniæ Grad, Dubrovèak klor

6. Karbon d.d. u steèaju, Zaprešiæ arsen trioksid (kiseline i soli), lako zapaljive tvari(vinil acetat)

7. Kemis d.o.o. Zagreb, Jastrebarsko zapalj. opasni otpad s dominantnim sadrÞajemn-butilacetata

8. Plinacro d.o.o., pogon Hrv. Zagorje – Zagreb prirodni (zemni) plin

Plinacro d.o.o., pogon Posavina – Moslavina prirodni (zemni) plin

9. Pliva d.d., Savski Marof, Brdovec amonijak, HCl kiselina, klor

10. PIK Vrbovec – Mesna ind. d.d., Vrbovec amonijak

11. Sedam plin d.o.o., Zaprešiæ UNP

12. Veterina d.d., pogon Kalinovica, Rakov Potok amonijak, kloridna kiselina

13. Zraèna luka Zagreb, Pleso priodni plin, benzin

Tablica 5.: Mjesta velikog rizika


1. Chromos d.d., Samobor, nova lokacija loÞ ulje EL

2. Klara d.d. Zagrebaèke pekarne, Samobor loÞ ulje EL

Tablica 6.: Lokacije koje imaju slobodan pristup javnosti


1. Zraèna luka Zagreb prirodni plin, benzin

2. Plinacro plinovodi prirodnog plina

3. INA d.d. naftovodi

4. INA d.d. benzinske postaje

4.2. Izdvojene lokacije s opasnim tvarima za koje postoji moguænost prekoÞupanijskih i prekodrÞavnih utjecaja

Tablica 7.: Popis lokacija

R. br. Tvrtka i lokacija Opasna tvar u tvrtki VanÞupanijski uèinci VandrÞavni uèinci

1. Pliva d.d.,Savski Marof, Brdovec

amonijak, kloridna kis., formaldehid,kloroform, sumpor dioksid, natrijevhidroksid, amonijev hidroksid, klor

NE DA(djelomice zahvaæa

Republiku Sloveniju)

2. Plinacro d.o.o.,pogon Hrv. Zagorje–Zagreb

prirodni (zemni) plin DA 1) NE

Plinacro d.o.o.,pogon Posavina – Moslav-ina

prirodni (zemni) plin DA 1) NE

3. Ivakop d.o.o. Ivaniæ Grad,Dubrovèak

klor DA(djelomice zahvaæaSisaèko-Moslavaèku

Þupaniju)

NE

1) plinovodi prolaze kroz više Þupanija diljem Hrvatske pa je moguæ akcident u bilo kojoj Þupaniji


5. MJERE I POSTUPANJE U SLUÈAJU IZNENADNOG DOGAÐAJA

5.1. Postupak izvješæivanja i uzbunjivanja u sluèaju iznenadnog dogaðaja

Slika 5.1.: Prijenos obavijesti o iznenadnom dogaðaju do komunikacijskih jedinica

5.2. Prioriteti tijekom intervencije:

1. Zaštita i spašavanje ljudi.2. Zaštita okoliša – vodonosnici3. Poljoprivredno zemljište4. Zaštiæeni vrijedni dijelovi okoliša5. Materijalna i kulturna dobra6. Ostalo


Slika 5.2.: Prijenos obavijesti o iznenadnom dogaðaju sudionicima u intervenciji

5.3 Smjernice za ublaÞavanje posljedicaiznenadnog dogaðaja

U sluèaju iznenadnog dogaðaja prijem i prijenos infor-macija je slijedeæi:

1. Tko prouzroèi, odnosno primijeti oneèišæavanjeokoliša ili dogaðaj koji moÞe prouzroèiti oneèišæavanjeokoliša, duÞan je odmah obavijestiti Ýupanijski centar zaobavješæivanje ili operativno deÞurstvo u nadleÞnoj poli-cijskoj upravi.

2. Obavijest mora sadrÞavati sljedeæe podatke:– ime/naziv fizièke ili pravne osobe koja je dostavila

obavijest,– datum i vrijeme kada je primijeæeno oneèišæavanje

ili dogaðaj koji moÞe dovesti do oneèišæavanja,– podruèje oneèišæavanja ili dogaðaja koji moÞe pro-

uzroèiti oneèišæavanje,– jaèinu i opseg oneèišæavanja,– opis oneèišæavanja,– podatke o izvoru ili moguæem izvoru oneèišæava-

nja.

3. Komunikacijska jedinica, obavijest prosljeðuje nad-leÞnoj policijskoj postaji koja obavlja provjeru obavijestioèevidom na mjestu iznenadnog dogaðaja. Ukoliko se ut-vrdi toènost obavijesti, policijska postaja podatke prenosioperativnom deÞurstvu policijske uprave, koji izvješæujeÝupanijski centar za obavješæivanje.

4. Ýupanijski centar za obavješæivanje o nastalomiznenadnom dogaðaju izvještava interventne jedinice Za-grebaèke Þupanije (vatrogasne postrojbe, hitnu medicin-sku pomoæ, postrojbe civilne zaštite – po potrebi, ovlašte-ne pravne osobe za postupanje s opasnim otpadom – popotrebi, komunalno poduzeæe – po potrebi, postrojbeatomsko-biološke obrane-po potrebi). Isto tako Ýupanijskicentar za obavješæivanje izvještava ekspertnu jedinicu iÝupanijski eko-stoÞer.

5. Do dolaska interventnih jedinica policijska ophod-nja osigurava mjesto iznenadnog dogaðaja. Po potrebi,prekida se promet, ukoliko prijeti neposredna opasnost odpoÞara, eksplozije i drugih posljedica veæeg opsega.

6. Zapovjednik vatrogasne postrojbe zapovijeda akci-jom intervencije i aktivira sve potrebne mjere.

7. Ýupanijski Eko-stoÞer u tijeku intervencije po po-trebi zatraÞiti æe dodatne interventne jedinice i dodatnomišljenje ekspertne jedinice o potrebnim mjerama zaublaÞavanje i uklanjanje nepoÞeljnih posljedica.

8. O aktiviranju Plana za odreðeno Þupanijsko pod-ruèje, obavještava se komunikacijska jedinica na drÞavnojrazini.

9. Ako je iznenadni dogaðaj ugrozio podruèje, dviju iliviše Þupanija ili prijeti prekogranièno oneèišæavanje ÝCOobavještava DrÞavni Eko-stoÞer, pomoæu komunikacijskejedinice na drÞavnoj razini. U tom sluèaju DrÞavni Eko-stoÞer preuzima daljnje usklaðivanje mjera na provedbiPlana i ostalih aktivnosti predviðenih Planom.

10. U sluèaju da iznenadni dogaðaj na podruèju jedneÞupanije poprima karakteristiku elementarne nepogode,Ýupanijski Eko-stoÞer moÞe Þupanu predloÞiti da proglasielementarnu nepogodu.

11. U sluèaju kada iznenadni dogaðaj obuhvati dvijeili više Þupanija, a poprimi karakteristike elementarne ne-pogode, DrÞavni Eko-stoÞer moÞe predloÞiti Vladi Repu-blike Hrvatske proglašavanje elementarne nepogode za

podruèje dviju ili više Þupanija, odnosno za teritorij Re-publike Hrvatske.

PredlaÞe se izraditi pisane plastificirane upute za po-stupanje s opasnim tvarima te ih dostaviti svim sudionicimau provedbi Þupanijskog plana.

5.3.1. Postupci i mjere u sluèaju ispuštanjaAMONIJAKA NH3

Amonijak se koristi u sljedeæim gospodarskim subjek-tima:

1. PIK VRBOVEC Industrija mesa (Vrbovec)2. Pliva d.d. Zagreb3. Veterina d.d.4. Chromos d.d.5. Agroprerada d.d.

U sluèaju iznenadnog dogaðaja potrebno je postupitiprema toèkama 1–12 poglavlja 5.3.

U akciji sudjeluju samo obuèeni i adekvatno zaštiæenipripadnici interventnih jedinica. Oni poduzimaju sljedeæe:

– Uz pomoæ struène osobe u tvrtki (kompresoristi) va-trogasci opremljeni zaštitnim odijelima i izolacijskim apa-ratom za disanje i svjetiljkom u “S” – izvedbi ulaze namjesto iznenadnog dogaðaja kako bi sanirali mjesto istje-canja i zaustavili istjecanje amonijaka.

– Prema potrebi Voditelj intervencije moÞe zatraÞitida se prekine dovod elektriène energije na lokaciju.

– Adekvatno zaštiæeni vatrogasci suzbijaju plinovitioblak amonijaka vodom koristeæi mlaznice za stvaranjevodene magle. Voda se ne smije prskati direktno u lokveamonijaka. Proliveni amonijak u tekuæem obliku trebaprekriti pjenom (npr. Plurex SG). Prilaz oblaku amonijakapotrebno je izvesti sa strane suprotne od smjera puhanjavjetra.

– Adekvatno zaštiæeni vatrogasci iznose ozlijeðene iz-van ugroÞene zone do hitne medicinske pomoæi. Hitnamedicinska pomoæ (ukoliko nije zaštiæena adekvatnim za-štitnim sredstvima) mora se postaviti izvan ugroÞenog pod-ruèja suprotno od smjera puhanja vjetra. Pripadnici hitnemedicinske pomoæi moraju imati barem plinske maske sfilterom “K”.

– Prometna policija osigurava mjesto iznenadnog do-gaðaja na sigurnoj udaljenosti. Pripadnici nadleÞne poli-cijske postaje moraju imati barem plinske maske s filterom“K”. Ako je moguæe, zatvoriti odvode oborinske vode te nataj naèin sprijeèiti otjecanje vode povišenog pH u sustavjavne odvodnje.

– Ýupanijski eko – stoÞer na temelju procjene vo-ditelja intervencije proglašava kraj intervencije.

Potrebno je proslijediti upute javnosti kako bi se za-drÞali u zatvorenim prostorima, hermetizirali prostorije(oblijepiti prozore i vrata ili obloÞiti mokrim krpama), disalikroz mokre maramice i iskljuèili elektrièna trošila. Osobekoje prolaze kroz pogoðeno podruèje vozilima trebaju ušto kraæem roku napustiti kritièno podruèje. Nakon za-vršetka intervencije javnost mora napustiti prostorije, te ihdobro provjetriti.

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA

U radu s amonijakom koristiti osobna zaštitna sredstvaza zaštitu oèiju i lica, tijela i ruku. Oèi treba zaštititi naoèa-lama nepropusnim za plinove, ruke gumenim ili plastiènimrukavicama koje treba uvuæi ispod rukava, a noge gu-menim èizmama preko kojih treba navuæi nogavice odhlaèa.


U atmosferi koja ne sadrÞi po Þivot opasnu koncentra-ciju amonijaka moÞe se za kratkotrajnu zaštitu dišnih or-gana (najdulje 30 minuta) upotrijebiti masku s filteromoznake “K”, zelene boje, ako u zraku ima manje od 1.500ppm amonijaka i više od 17% kisika. U protivnom æemo zazaštitu upotrijebiti izolacijski aparat s vlastitom dobavomzraka.

Zaštitna sredstva osobne namjene

Meðu takva sredstva spadaju tuševi koji daju obilanmlaz vode umjerena tlaka i temperature i ispiralice za oèikoji moraju biti postavljeni blizu mjesta gdje se radi sopasnim tvarima.

5.3.2. Postupci i mjere u sluèaju ispuštanjaKLORA Cl2

Klor se koristi u sljedeæim gospodarskim subjektima:1. Pliva d.d.2. Ivakop d.o.o.

U sluèaju iznenadnog dogaðaja potrebno je postupitiprema toèkama 1-12 poglavlja 5.3.


– Zabranjuju pristup osobama koje nemaju propi-sanu zaštitnu opremu

– IzvjeÞbani pripadnici vatrogasnih postrojbi, ili dru-gih interventnih jedinica koji su opremljeni odijelima zapotpunu zaštitu i izolacijskim aparatom za disanje i odgo-varajuæom svjetiljkom u “S”- izvedbi ulaze na mjesto izne-nadnog dogaðaja kako bi našli mjesto istjecanja i pokušalizaustaviti istjecanje klora. Pri tome je potrebna pomoæstruène osobe (kompresoristi) sa strane pravne osobe.

– Ako istjeèe klor kroz ventil na spremniku zatvoritiventil ukoliko nije suviše rizièno

– U sluèaju da je došlo do eksplozije spremnika nesmije se prilaziti mjestu nesreæe dok se ne obavi barem dje-lomièna neutralizacija

– Ukoliko je zakazao ureðaj za neutralizaciju klorauporabiti rezervni sustav – “vodenu zavjesu”.

– Ako iz spremnika izlazi tekuæi klor, spremnik okre-nuti tako da umjesto tekuæine izlazi plin. Pukotinu naureðaju ili spremniku kroz koju izlazi plin pokušati privre-meno zatvoriti, npr. èepom od drveta ili bakra, kauèukomili kitom; ako to nije moguæe, plin što izlazi apsorbirati uprikladnoj apsorpcijskoj tekuæini, ili spremnik, ako je ma-nji, odnijeti na udaljeno i izolirano mjesto gdje plin neæeuzrokovati štetu

– Adekvatno zaštiæeni vatrogasci iznose ozlijeðene iz-van ugroÞene zone do hitne medicinske pomoæi. Hitnamedicinska pomoæ mora se postaviti izvan ugroÞenog pod-ruèja suprotno od smjera puhanja vjetra. Pripadnici hitnemedicinske pomoæi moraju imati barem plinske maske sfilterom “B”.

– Prometna policija osigurava mjesto iznenadnog do-gaðaja na sigurnoj udaljenosti. Pripadnici nadleÞne poli-cijske postaje moraju imati barem plinske maske s filterom“B”. Ako je moguæe, zatvoriti odvode oborinske vode te nataj naèin sprijeèiti otjecanje vode povišenog pH u sustavjavne odvodnje.

– U sluèaju teÞeg ispuštanja klora i nemoguænostiumanjivanja posljedica nesreæe donijeti odluku o izvješæi-vanju stanovništva u smjeru vjetra radi sklanjanja u zatvo-rene prostore ili evakuacije


Osobe koje prolaze kroz pogoðeno podruèje vozilimatrebaju u što kraæem roku napustiti kritièno podruèje.Nakon završetka intervencije javnost treba napustiti pros-torije koje je potom potrebno dobro provjetriti.

UPUTA HITNOJ POMOÆI

U sluèaju ispuštanja veæe kolièine klora i intervencijejavnih vatrogasnih postrojbi ili specijalno obuèenih jedi-nica civilne zaštite, hitna pomoæ æe takoðer morati izaæi nalokaciju gdje se dogodila akcidentna situacija. U tom slu-èaju je vaÞno naglasiti u obavijesti o kojem plinu se radi, tepoznavati naèine postupanja u takovim sluèajevima.

a. Ne prilaziti mjestu nesreæe niti u kontaminiranopodruèje ako nemate potrebnu zaštitnu opremu, jer je vašzadatak pruÞanje hitne pomoæi, a ne izvlaèenje ozlijeðenih

b. Ne prihvaæati u vozilo histeriène osobe ili osobekoje nemaju izraÞene znakove trovanja klorom

c. Prihvaæati u vozilo samo osobe sa simptomimaošteæenja sluznice dišnih puteva

d. Ne prihvaæati u vozilo osobe na èijoj odjeæi se na-lazi apsorbirani klor, veæ ih prvo skinuti i obaviti privreme-nu dekontaminaciju kako bi ublaÞili nagrizajuæe djelovanjeklora i sprijeèili kontaminaciju vozila klorom.

e. U bolnicu hitno prebaciti osobe s edemom pluæa ilisa slikom da bi se edem mogao pojaviti. Ostale osobepošaljite u ambulantu za hitni prijem gdje æe biti donijetaodluka o potrebi opservacije

f. Upozoriti u bolnici ili Domu zdravlja na obavljenulošu dekontaminaciju kako bi se dekontaminacija obavilado kraja

g. Za bilo koju dodatnu informaciju obratiti se Komu-nikacijskim jedinicama

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA

U radu s klorom koristiti osobna zaštitna sredstva zazaštitu oèiju i lica, dišnih putova, tijela i ruku. Oèi treba za-štititi naoèalama nepropusnim za plinove, ruke gumenimili plastiènim rukavicama koje treba uvuæi ispod rukava, anoge gumenim èizmama preko kojih treba navuæi noga-vice od hlaèa.

Osobna zaštitna sredstva moraju biti napravljena odgume ili plastike. Dišne puteve treba zaštititi maskom s fil-terom oznake “B”, pri èemu se treba brinuti o kratko-trajnom izlaganju i koncentraciji kisika kojega u zrakumora biti najmanje 17 %. U duÞem izlaganju i pri veæojkoncentraciji obvezno je koristiti se izolacijskim aparatom.


Meðu takva sredstva spadaju tuševi koji daju obilanmlaz vode umjerena tlaka i temperature i ispiralice za oèikoji moraju biti postavljeni blizu mjesta gdje se radi sopasnim tvarima.

5.3.3. Postupci i mjere u sluèaju ispuštanjaKLOROVODIÈNE KISELINE HCl

HCl se koristi u sljedeæim gospodarskim subjektima:1. Pliva d.d.2. Dalekovod d.d., Dugo Selo3. Veterina d.d.




– Odmah izolirati podruèje u svim smjerovima odnajmanje 50 m do 100 m od lokve, te ne dozvoliti neov-laštenim osobama da uðu u to podruèje

– Osobe koje poduzimaju akcije moraju se uvijekpostaviti tako da vjetar ne donosi do njih opasne pare

– Ukloniti moguæe izvore vatre (iskra, plamen, zabra-niti pušenje), sva oprema mora biti uzemljena

– Ne dodirivati ošteæene spremnike ili prolijanu teku-æinu osim ako se ne rabi odgovarajuæa oprema

– Ne dozvoliti da voda uðe u spremnike– Pokušati sprijeèiti izlijevanje ukoliko je to moguæe

bez rizika, zatvaranjem ventila– Pokušati onemoguæiti izlijevanje u odvodnu kanali-

zaciju, podrume i druge zatvorene prostore– Po moguænosti koristiti pjenu za smanjivanje razvi-

janja para– Mogu se koristiti vodeni sprejevi da se smanji kon-

centracija para ili da se preusmjere, ali treba paziti danastala otpadna voda ne doðe u kontakt sa razlijanomkiselinom

– Kiselina se moÞe neutralizirati sa CaO, CaCO3, iliNaHCO3

– Lokvu posipati suhom zemljom, suhim pijeskom ilinekim drugim nezapaljivim materijalom i pokriti plastiè-nom folijom da bi se sprijeèilo širenje para ili kontakt skišom. Nastali opasni otpad sakupiti u kontejnere pomoæuoruða koje ne iskri. Otpadni materijal adekvatno zbrinuti usuradnji sa za to ovlaštenim tvrtkama.


Osobe koje prolaze kroz pogoðeno podruèje vozilimatrebaju u što kraæem roku napustiti kritièno podruèje.Nakon završetka intervencije javnost treba napustiti pros-torije koje je potom potrebno dobro provjetriti.

Osobna zaštitna sredstva:

Zaštitne èizme i rukavice od sintetske gume ili plasti-ke. Radna odjeæa od sintetske gume. Zaštitne naoèale, pla-stièni štitnik za lice.

Zaštitna maska s filtrom oznake “E”, po potrebi izola-cijski aparat

Ruèna svjetiljka u “S” izvedbi, crpka za pretakanje sarmaturom od neiskreæeg materijala otpornog na koroziju.


Meðu takva sredstva spadaju tuševi koji daju obilanmlaz vode umjerena tlaka i temperature i ispiralice za oèikoje rade na principu vodoskoka, postavljene blizu mjestagdje se radi s opasnim tvarima.

5.3.4. Postupci i mjere u sluèaju ispuštanja UNP,prirodnog plina (metana) i etana

UNP, METAN I ETAN koriste se u sljedeæim gospodar-skim subjektima:

1. INA d.d.2. Sedam plin d.o.o.3. Plinacro d.o.o. (pogon Hrvatsko Zagorje – Zagreb i

pogon Posavina – Moslavina)4. Zraèna luka Zagreb, Pleso


1. U sluèaju da nije došlo do eksplozije i/ili poÞara,pripadnici vatrogasnih postrojbi adekvatno zaštiæeni (izola-

cijski aparat s komprimiranim zrakom, komplet za zaštituod isijavanja topline) trebaju poduzeti slijedeæe aktivnosti:

– zaustaviti istjecanje plina,– ukloniti sve izvore zapaljenja,– raspršenom vodom drÞati oblak plina koji je istekao

pod kontrolomPrometna policija osigurava mjesto iznenadnog doga-

ðaja na sigurnoj udaljenosti.Hitna medicinska pomoæ pruÞa pomoæ eventualno

ozlijeðenim pripadnicima interventnih jedinica i javnosti.

2. U sluèaju da je došlo do eksplozije i/ili poÞara, pri-padnici vatrogasnih postrojbi trebaju poduzeti sljedeæeaktivnosti:

– zapoèeti gašenje poÞara i sprijeèiti njegovo širenje,– spašavanje ozlijeðenih

Zaštitna sredstva i oprema

Zaštitne èizme i rukavice od plastike ili sintetske gu-me. Štitnik za lice, maska ili sigurnosne naoèale, po potrebikoristiti se izolacijskim aparatom za zaštitu dišnih organa.Baterijska ruèna svjetiljka u “S” izvedbi.

5.3.5. Postupci i mjere u sluèaju zapaljenja opasnogotpada s dominatnim sadrÞajem n-butilacetata

n-butilacetat se koristi u:

1. Kemis d.o.o.U sluèaju iznenadnog dogaðaja potrebno je postupiti

prema toèkama 1–12 poglavlja 5.3.

1. U sluèaju da nije došlo do eksplozije i/ili poÞara,pripadnici vatrogasnih postrojbi adekvatno zaštiæeni (izola-cijski aparat s komprimiranim zrakom, komplet za zaštituod isijavanja topline) trebaju poduzeti sljedeæe aktivnosti:

– spremnik s n-butilacetatom koji propušta iznijeti naotvoreni prostor i pretoèiti u ispravan spremnik

– ako nije moguæe iznijeti spremnik, treba pokušatiprivremeno zaustaviti istjecanje

– temeljito proventilirati prostoriju da se sprijeèi stva-ranje eksplozivnih smjesa

– ukloniti sve izvore zapaljenja i iskljuèiti elektriènustruju

– raspršenom vodom hladiti spremnike.

Prometna policija osigurava mjesto iznenadnog doga-ðaja na sigurnoj udaljenosti.

Hitna medicinska pomoæ pruÞa pomoæ eventualnoozlijeðenim pripadnicima interventnih jedinica i javnosti.



Osobna zaštitna sredstva:

Zaštitne naoèale, plastièni štitnik za lice.Zaštitne rukavice, zaštitna pregaèa. Nepropusne ci-

pele ili èizme sa zaštitnom kapicom. Zaštitna obuæa i od-jeæa treba biti izraðena od materijala otpornog premaorganskim otapalima.

Plinska maska s kemijskim filtrom za apsorpciju organ-skih para. Izolacijski aparat za zaštitu dišnih organa


Meðu takva sredstva spadaju tuševi koji daju obilanmlaz vode umjerena tlaka i temperature i ispiralice za oèi


koje rade na principu vodoskoka, postavljene blizu mjestagdje se radi s opasnim tvarima.

5.3.6. Postupci i mjere u sluèaju havarijesa arsen trioksidom

Arsen trioksid se koristi u:

1. Karbon d.d., ZaprešiæU sluèaju iznenadnog dogaðaja potrebno je postupiti

prema toèkama 1–12 poglavlja 5.3.

1. U sluèaju da nije došlo do poÞara, pripadnici vatro-gasnih postrojbi adekvatno zaštiæeni (izolacijski aparat skomprimiranim zrakom) trebaju poduzeti slijedeæe aktiv-nosti:

– ukloniti spremnike od izvora poÞara ako je moguæe– zaustaviti istjecanje ili prosipavanje– ukloniti sve izvore zapaljenja.



2. U sluèaju da je došlo do eksplozije i/ili poÞara, pri-padnici vatrogasnih postrojbi trebaju poduzeti slijedeæeaktivnosti:



Zaštitne naoèale koje prianjaju uz lice. Zaštitna ka-pa. Zaštitne gumene rukavice. Nepropusno radno odijelostegnuto oko vrata te ruènih i noÞnih zglobova. Ako se radis arsenovim spojevima u obliku tekuæine, radna odjeæatreba biti nepropusna. Noge treba zaštititi nepropusnim ci-pelama ili gumenim èizmama.

Za zaštitu dišnih organa upotrijebiti respirator ili izola-cijski aparat s potpunom zaštitom lica.

5.3.7. Postupci i mjere u sluèaju havarijesa vinil acetatom

Vinil acetat se koristi u:

1. Karbon d.d., Zaprešiæ

1. U sluèaju da nije došlo do eksplozije i/ili poÞara,pripadnici vatrogasnih postrojbi adekvatno zaštiæeni (izola-cijski aparat s komprimiranim zrakom, komplet za zaštituod isijavanja topline) trebaju poduzeti sljedeæe aktivnosti:

– zaustaviti istjecanje– temeljito proventilirati prostoriju da se sprijeèi stvar-

anje eksplozivnih smjesa– spremnik iznijeti na otvoreni prostor ili u dobro ven-

tiliranu prostoriju– tekuæinu pretoèiti u ispravan spremnik– ukloniti sve izvore zapaljenja.






Zaštitne naoèale nepropusne za pare i plinove. Za-štitne gumene rukavice. Zaštitna pregaèa (guma ili gumi-rano platno).

Nepropusne cipele ili gumene èizme.Za zaštitu dišnih organa plinska maska s kemijskim fil-

trom za apsorpciju organskih para.

5.3.8. Postupci i mjere u sluèaju havarije benzinom

BENZIN se koristi u:1. Zraèna luka Zagreb, Pleso2. INA d.d., sektor trgovine na malo

U sluèaju iznenandog dogaðaja potrebno je postupitiprema toèkama 1–12 poglavlja 5.3.

Mjere i postupci koje interventne jedinice trebaju po-duzeti poduzeti u akciji intervencije su sljedeæe:

1. U sluèaju da nije došlo do zapaljenja naftnih deri-vata, pripadnici vatrogasnih postrojbi trebaju poduzeti slje-deæe aktivnosti:

– ukloniti sve izvore zapaljenja/iskrenja,– ogranièiti širenje naftnih derivata u okoliš,– prekinuti djelatnost u okviru gospodarskog sub-

jekta,– zaustaviti daljnje istjecanje naftnih derivata: Inter-

ventni tim koji se sastoji od vatrogasaca i struènog djelat-nika-zaposlenika zaštiæenih maskom za lice,

Vozaè koji je zbog prometne nezgode ili nesreæe pri-siljen vozilo s opasnom tvari zaustaviti na kolniku ili naparkirališu u naselju, duÞan je poduzeti sve mjere da za-ustavljeno vozilo ne prouzroèi opasnost za druga vozila, aosobito sudionike u prometu upozoriti na opasnost. NaèinobiljeÞavanja zaustavljenog motornog vozila predviðenZakonom o prijevozu opasnih tvari (97/93):

1. danju i noæu – postavljanjem iza zaustavljenogvozila dva znaka kojim se oznaèava motorno vozilo za-ustavljeno na kolniku,

2. noæu i u vrijeme smanjenja vidljivosti zbog nepo-godnih atmosferskih ili drugih prilika – postavljanjem svje-tiljke (baterijske elektriène svjetiljke s treptavom ili stalnomsvjetlošæu naranèaste boje, koja se vidi s udaljenosti odnajmanje 150 m). Znakovi i svjetiljke postavljaju se naudaljenosti od najmanje 50 m od vozila i to tako da buduvidljivi s udaljenosti od najmanje 150 m za vozaèe motor-nih vozila koja nailaze istom stranom kolnika na kojoj senalazi zaustavljeno vozilo.

3. upuæivanjem suvozaèa ili pratitelja pošiljke da naudaljenosti od najmanje 150 m iza zaustavljenog vozila,danju zastavicom za oznaèivanje vozila kojim se prevozeopasne tvari, a noæu i u uvjetima slabe vidljivosti – svjetilj-kom upozorava vozaèe koji nailaze onom stranom kolnikana kojoj se nalazi zaustavljeno vozilo, da pravodobno zaus-tave vozila ili smanje brzinu i da se pripreme za sigurnoobilaÞenje zaustavljenog vozila.

Nakon primitka obavijesti o prometnoj nesreæi u kojojje sudjelovala autocisterna i iz koje je došlo do istjecanjanafte ili naftnih derivata u okoliš, Komunikacijske jediniceZagrebaèke Þupanije (Ýupanijski centar za obavješæivanjeili operativno deÞurstvo u nadleÞnoj policijskoj upravi) po-duzimaju mjere i postupke definirane u Poglavlju 6.

Popis izabranih struèno i tehnièki osposobljenih prav-nih i fizièkih osoba za otklanjanje posljedica nastalih usluèajevima iznenadnog zagaðenja objavljen od straneDrÞavne uprave za vode Republike Hrvatske dan je utablici 8.


6. POPIS SUBJEKATA I OSOBAKOJE SUDJELUJU U PROVOÐENJU

PLANA INTERVENCIJA– DrÞavni eko-stoÞer– Ýupanijski eko-stoÞer– Komunikacijske jedinice– Interventne jedinice– Ekspertna jedinica– Jedinice za prijevoz i logistiku

6.1. Komunikacijske jedinice– Ýupanijski centar za obavješæivanje (ÝCOB)tel: 985– Operativni centar u Policijskoj upravi Zagrebaèkojtel: 92

Naèin djelovanja ÝCOB:Zaprimljena obavijest od Gradskog centra za obavje-

šæivanje (GCOB) se upuæuje nadleÞnoj policijskoj upravi,koja preko policijskih postaja obavlja provjeru obavijestioèevidom na mjestu dogaðaja. Policijska uprava je duÞnapovratno izvjestiti o istom Þupanijski centar za obavješæi-vanje (ÝCOB).

Nakon izvješæa Policijske uprave, deÞurni djelatnikoperativno komunikacijskog centra alarmira javne vatro-gasne postrojbe, a u Ýupaniji preko gradskog centra zaobavješæivanje, postrojbe predviðene planom obrane odpoÞara, ekspertnu jedinicu, Eko stoÞer Ýupanije i DrÞavnicentar za obavješæivanje.

Ukoliko se obavijest primi od pravne osobe koja jeevidentirana da rukuje opasnim tvarima, nije potrebnotraÞiti provjeru informacije, veæ je potrebno ispitati što jepoduzeto na otklanjanju opasnosti i koje su interventne je-dinice veæ angaÞirane. O istom se izvješæuje PU, ekspertnajedinica, Eko stoÞer Þupanije i DrÞavni centar za obavješæi-vanje.

Zapovjednik vatrogasne postrojbe zapovijeda akcijomintervencije. MoÞe zatraÞiti i aktiviranje drugih intervent-nih jedinica.

Ýupanijski centar za obavješæivanje po potrebi alar-mira središnje DVD-e gradova i opæina. Za podruèje Ýu-panije maksimalno se koriste Gradski centri za obavješæi-vanje.

Operativni centar u Policijskoj upravi takoðer imafunkciju komunikacijske jedinice.

Telefon Telefaks

Policijska uprava (98) 25119 (98) 25181

DrÞavni centar 84821 84840

Javna vatrogasna postrojba 93 4896170(98) 93176

Ekspertna jedinica 6451 072 6452 050

Eko-stoÞer ZagrebaèkeÞupanijeVoditelj Stjepan KoÞiæ

6009 401091 15 11 952

6145 008

Hrvatski zavodza toksikologiju

4641369

izvještava drÞavni centar obavješæivanja (DCOB) osimdrukèijeg dogovora:

DRÝAVNI INSPEKTOR ZAŠTITEOKOLIŠAGlavni inspektor Jasna Popoviæ PaladinDrÞavni inspektor Anita Patekar PokrovacNaèelnik odjela insp. nadzoraAnte Belamariæ

01/3712 797091 187706201/371278501/371279701/3712790091 1877033

Uprava za zaštitu okolišaHrvoje Buljan

01/6106577091 610 65 77

ÝCO djeluje u sukladno odredbama Uredbe o ustrojui djelovanju sustava motrenja i obavješæivana u RepubliciHrvatskoj (“Narodne novine” broj 11/93).

Obavješæivanje javnosti, Þupanijski centar za obavje-šæivanje provodi preko drugog programa Radio Zagreba,radio Sljemena i HTV-a.

Obavješæivanje javnosti, Centri u gradovima provodepreko lokalnih radio postaja:

– Zaprešiæ – Radio Zaprešiæ– Jastrebarsko – Radio Jaska– V. Gorica – Radio V. gorica– Sesvete – Radio Sesvete– Dugo Selo – Radio Martin– Vrbovec – Radio Vrovec– Sv. Ivan Zelina – Radio Sv. Ivan

Zelina– Ivaniæ Grad – Obiteljski radio

Ivaniæ Grad– Samobor – Radio Samobor

Sustav uzbunjivanja nije na visokom nivou osim 3 mo-derne sirene – Zaprešiæ, Velika Gorica, Samobor. U svimostalim gradovima se uzbunjivanje provodi elektriènim si-renama koje ne rade ako nema elektriène energije.

Pliva d.d. posjeduje elektriènu sirenu upravljanu izZaprešiæa.

Zraèna luka Zagreb takoðer posjeduje elektriènu si-renu.

Informatièka oprema u centrima za uzbunjivanje jezastarjela.

SluÞba motrenja i obavješæivanja Grada Zagreba i Za-grebaèke Þupanije s pregledom Centara za obavješæivanjedata je u Prilogu 7.

Sustav uzbunjivanja nije na visokom nivou osim 3moderne sirene – Zaprešiæ, Velika Gorica, Samobor. Usvim ostalim gradovima se uzbunjivanje provodi elektriè-nim sirenama koje ne rade ako nema elektriène energije.

Centar za obavješcivanje provodi uzbunjivanje sta-novništva od opasnosti iz zraka u suradnji s operativnimcentrima Hrvatske vojske, a samostalno ce oglašavati po-Tarnu opasnost i opce opasnosti koje nastanu iznenada tedavati popratna vaTna priopcenja.

U suradnji sa Ekspertnom jedinicom, drTavnim in-spektoratom za zaštitu okoliša i Eko stoTerom sastavlja seobavijest i dostavlja elektronskim medijima kako je propi-sano naputkom o radu deTurne smjene u Tupanijskomcentru obavješcivanja (ÝCOB-a).

6.2. Interventne jedinice

– Vatrogasne postrojbe– Hitna medicinska pomoæ– Civilna zaštita


– Pravne i fizièke osobe koje obavljaju komunalnedjelatnosti

– Specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizièkihosoba koje obavljaju djelatnost postupanja s opasnim ot-padom

– Postrojbe atomsko – biološko – kemijske obraneOruÞanih snaga RH

6.2.1. Vatrogasne postrojbe

1. Središnje postrojbe odreðene planovima zaštite odpoÞara ( 4 javne profesionalne i 27 dobrovoljnih postrojbi– u 12 jedinica lokalne samouprave)

2. A i B postrojbe, odreðene privremenom odlukom,do donošenja planova zaštite od poÞara (dvije A i 21 B po-strojba – u 21 jedinici lokalne samouprave)

3. Vatrogasne postrojbe u gospodarstvu (profesional-ne – 1, i dobrovoljne – 6)

4. Ostale teritorijalne vatrogasne postrojbeJavne profesionalne vatrogasne postrojbe (JVP) su us-

trojene u gradovima:– JVP Zaprešiæ – 28 profesionalnih vatrogasaca– JVP Samobor – 22 profesionalnih vatrogasaca– JVP Velika Gorica – 31 profesionalnih vatrogasaca– JVP Ivaniæ Grad – 26 profesionalnih vatrogasaca

Javne vatrogasne postrojbe su opremljene, pa i GDVDPIK Vrbovca, za intervenciju sa amonijakom.

Vatrogasne postrojbe djelomièno posjeduje zaštitnuopremu ili sredstva koja bi se mogla upotrijebiti u sluèajuintervencije kod pravnih osoba kod kojih bi moglo doæi doakcidenta .

U Prilogu 5. dan je popis vatrogasnih organizacija napodruèju Ýupanije.

U Prilogu 6. dan je popis opreme koju posjeduju va-trogasne postrojbe.

Obavješæivanje vatrogasnih postrojbi:

Vatrogasne postrojbe obavješæuje deÞurni djelatnikÝupanijskog ili Gradskog centra za obavješæivanje.

ÝCOB ili GCOB u pravilu uzbunjuje vatrogasnu po-strojbu najbliÞu i najopremljeniju mjestu iznenadnog do-gaðaja.

6.2.2. Hitna medicinska pomoæDjelatnost hitne medicinske pomoæi obavlja Dom

zdravlja Zagrebaèke Þupanije.Dom zdravlja Zagrebaèke Þupanije raspolaÞe sa 45

sanitetskih vozila i 4 transportna vozila.

Sanitetska vozila opremljena su sa:– rasklopnim nosilima, vakuum madracem (nemaju

sva vozila), kovèezima za hitnu medicinsku pomoæ (priborza reanimaciju), aspiratorom, oksimetrom, EKG aparatom(nemaju sva vozila), glukometrom, setom za konikotomiju,prslukom za imobilizaciju i izvlaèenje, okovratnikom zaimobilizaciju vratne kraljeÞnice, defibrilatorom, ureðajemza terapiju kisikom, dugom daskom, udlagama radio stani-cama.

Sanitetska vozila nalaze se u:– Dugo Selo, tel: 01 2753094– Ivaniæ Grad, tel: 01 2881 493, 2881 494, 2881 495– Jastrebarsko, tel: 01 6281 282– Samobor, tel: 01 3330 722– Sveti Ivan Zelina, tel: 01 2060 566

– Velika Gorica, 01 6222 137, 6222 154– Vrbovec, tel: 01 2791 048– Zaprešiæ, tel: 01 3310 094

Na podruèju Zagrebaèke Þupanije nalaze se:– Naftalan specijalna bolnica za medicinsku rehabili-

taciju Ivaniæ Grad, Omladinska 23, 10310 Ivaniæ Grad– Specijalna bolnica za kroniène bolesti djeèje dobi

Gornja Bistra, Bolnièka 21, 10 298 Gornja Bistra

Obavješæivanje hitne medicinske pomoæi:Komunikacijske jedinice i graðani obavještavaju hitnu

medicinsku pomoæ o iznenadnom dogaðaju direktnimpozivom na 94.

6.2.3. Civilna zaštitaSustav mobiliziranja civilne zaštite:NadleÞna sluÞba civilne zaštite putem policijskih po-

staja mobilizira obveznike civilne zaštite, a temeljem zapo-vjedi naèelnika PU ili osobe koju on ovlasti.

Osposobljene su sluÞbe gorskog spašavanja.

6.2.4. Pravne i fizièke osobe koje obavljajukomunalne djelatnosti

1. Komunalno Zaprešiæ tel: 3310-7892. Komunalac, Samobor tel: 3361-2553. Velkom d.d., u steèaju tel: 6221-8114. VG Komunalac tel: 6227-8505. VG Èistoæa tel: 6227-8506. VG Vodoospskrba tel: 6227-8507. J. P. Zelinske komunalije tel: 2060-3378. Komunalac Vrbovec tel: 2791-1129. Dukom, Dugo Selo tel: 2753-255

10. Ivakop, Ivaniæ Grad tel: 2888-94011. J. P. Komunalno Jastrebarsko: tel: 6281-789Ekoflor – tvrtka za zbrinjavanje otpada, tel: 6281 640.

6.2.5. Specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnihi fizièkih osoba koje obavljaju djelatnost

postupanja s opasnim otpadom

Tablica 8: Popis pravnih i fizièkih osoba ovlaštenih zaotklanjanje posljedica nastalih u sluèajevima iznenadnogzagaðenja

Ime tvrtke Ýupanija Adresa Telefon

RIJEKATANKekologijai zaštitaokoliša d.o.o.

Primorsko-goranska

Rijeka,KruÞna10

051/212-838

IND-EKOd.o.o. Rijeka,industrijskaekologija izaštitaokoliša

Primorsko-goranska

Rijeka, AnteStarèeviæa 2

051/336-093

AEKS d.o.o.za proizvod-nju, trgovinui usluge

Zagrebaèka Ivaniæ Grad,Omladinska45

01/2881-440

Dezinsekcijad.o.o.

Primorsko-goranska

Rijeka,Brajšina 13

051/506-920

Cian d.o.o. Splitsko-dalmatinska

Split,VaraÞdinska51

021/540-440


6.2.6. Postrojbe atomsko-biološko-kemijske obraneOruÞanih snaga Republike Hrvatske

U sluèaju potrebe moguæe je aktivirati i postrojbeAtomsko-biološko-kemijske obrane OruÞanih snaga Repu-blike Hrvatske.

6.3. Ekspertna jedinicaU Ekspertnoj jedinici su imenovani predstavnici:1. INA d. d., Sektor zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša

Zagreb, Lovinèiæeva bb2. Hrvatski zavod za toksikologiju, Martiæeva 63 a, Za-

greb3. DrÞavni hidrometeorološki zavod, Griè 3, Zagreb4. Hrvatske vode, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb5. Agencija za poseban otpad, Savska 41, Zagreb6. MZOPUG, Ulica Republike Austrije, Zagreb

Ekspertna jedinica, prema potrebi, daje struènu pro-sudbu moguæih posljedica iznenadnog dogaðaja te prijed-log mjera zaštite, spašavanja i tehnièke intervencije.

6.4. Prijevoz i logistikaPrijevoz za potrebe civilne zaštite obavlja Ministarstvo

unutarnjih poslova.

6.5. Ýupanijski eko – stoÞerÈlanovi Ýupanijskog Eko-stoÞera imenovani su u skla-

du s odredbama DrÞavnog Plana intervencija u zaštiti oko-liša.

Zakljuèkom o izmjeni Zakljuèka o osnivanju Eko-sto-Þera Zagrebaèke Þupanije, kojeg je donijela Ýupanijskaskupština Zagrebaèke Þupanije 30. rujna 2002. godine, zaèlanove Ýupanijskog eko-stoÞera imenovani su:

1. Za voditelja:a. mr. sc Stjepan KoÞiæ, dipl. Ing., Ýupan Zagrebaèke

Þupanije

2. Za zamjenike voditelja:a. dr. Zoran Pišl, voditelj Odsjeka za zaštitu okolišab. Damir Pilèik, predstavnik PU Zagrebaèkec. Katarina Belec, pomoænica predstojnice – SluÞba za

društvene djelatnosti Ureda drÞavne uprave ZagrebaèkeÞupanije

3. Za èlanove i njihove zamjenike:a. Drago Pleèko, predsjednik Odbora za zaštitu oko-

liša i prostorno ureðenje Ýupanijske skupštine – èlanMarija Ledinski Aniæ – predsjednica Odbora za raz-

voj lokalne samouprave Ýupanijske skupštine – zamjenicaèlana

b. Zlatko DraÞetiæ, ravnatelj Ýupanijskog zavoda zaprostorno ureðenje i zaštitu okoliša – èlan

Adolf Paar, èlan Ýupanijskog poglavarstva – zamjenikèlana

c. Ýeljka Abramoviæ, pomoænica predstojnice – Slu-Þba za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo iimovinsko-pravne poslove Ureda drÞavne uprave u Zagre-baèkoj Þupaniji – èlan

Anka Zoretiæ, pomoænica predstojnice – SluÞba za go-spodarstvo Ureda drÞavne uprave u Zagrebaèkoj Þupaniji– zamjenik èlana

d. Marko RuÞiæ, Grad Velika Gorica – èlanNadica ÝuÞak, Grad Jastrebarsko – zamjenik èlanae. Nikola Buliæ, Grad Vrbovec – èlanMarija Greguriæ, Grad Sveti Ivan Zelina – zamjenik

èlanaf. Ivan Košir, Grad Zaprešiæ – èlanMarijan Lukšiæ, Grad Samobor – zamjenik èlana

g. Krunoslav Španiæ, Grad Ivaniæ Grad – èlanMirko Sertiæ, Grad Dugo Selo – zamjenik èlana

7. OPISI I KARAKTERISTIKE LOKACIJANAJVEÆEG RIZIKA

LOKACIJA 1. AGROPRERADA d.d., ÝITNA 1, IVANIÆGRAD, HLADNJAÈA DUGO SELO

LOKACIJE: Tehnološka hladnjaèa u sklopu RJ Voænjak– proizvodnja, nalazi se na lokaciji juÞno od pruge u indus-trijskoj zoni Dugog sela, Trnošèica bb. sa zapadne stranelokacije su poslovni objekti tvrtke Monting p. i. m. d.o.o., sistoène strane je skladište robe, u vlasništvu Makart d.o.o.,Prilaz Baruna Filipoviæa, Zagreb.

Opasna tvar Kolièina (T) Smještaj

amonijak 7 nadzemni spremnik

LOKACIJA 2. CHROMOS d.d.Stara lokacija, Zagrebaèka 30, SamoborOPIS LOKACIJE: Tvrtka se nalazi u naseljenom pod-

ruèju. Sa jugozapadne strane je regionalna cesta Zagreb –Bregana i stambeni objekti, sa sjeverozapadne strane jeprometnica (Zagrebaèka ulica) i stambeni objekti, sa sjeve-roistoène strane je prometnica (Kolodvorska ulica) i stam-beni objekti a sa jugoistoène strane je tvrtka “Samoborka”Samobor. Glavni ulaz je sa Zagrebaèke ulice, kroz koji se iobavlja ulaz/izlaz ljudi i prometovanje vozila (osobnih iteretnih).


amonijak 0,55 plastièna posuda

LOKACIJA 3. DALEKOVOD d.d., TRNOŠÈICA BB,DUGO SELO

OPIS LOKACIJE: Dalekovod – cinèaonica, Trnošèicabb, Dugo Selo smještena je unutar granica gradskog urba-nistièkog plana Dugog Sela, juÞno od Þeljeznièke pruge iunutar planirane radne zone juÞnog dijela grada. Tvrtka jesmještena izmeðu industrijskog podruèja sa zapadne stra-ne, te zelenih površina koje se sa sjeverne strane proteÞudo Þeljeznièke pruge na udaljenosti od 500 m, sa istoènedo stambenog naselja na udaljenosti od 300 m.

Opasna tvar Kolièina Smještaj

klorna kiselina 35,4 T spremnik

LOKACIJA 4. INA d.d., ZAGREB POGON ETAN,IVANIÆ GRAD

OPIS LOKACIJE: Krug pogona Etan u Ivaniæ Gradusmješten je na sjevernom rubu izgraðenog gradskog pod-ruèja Ivaniæ Grada cca 1 000 m od središnje gradske je-zgre. Krug postrojenja na juÞnoj strani granièi sa izgraðe-nom stambenom zonom (Ýeravinec), smještenom izmeðuindustrijskog kolosijeka (koji ulazi u krug postrojenja) iglavne Þeljeznièke pruge Zagreb – Tovarnik, koja u smjerusjeverozapad jugoistok prolazi ovim podruèjem, pribliÞa-vajuæi se najblliÞe krugu na njegovom jugozapadnom di-jelu (cca 100 m). Na istoènom dijelu kruga nalazi setakoðer izgraðena zona, mjesno groblje, kao i cesta IvaniæGrad – Kloštar Ivaniæ. Na ovoj je strani ujedno i glavni ulazu krug postrojenja. Na sjevernoj strani odmah uz cestu na-laze se dva manja ribnjaka, te poljoprivredno zemljište. Uzsjeverni rub prolazi cesta kojom je moguæe doæi do spo-rednog ulaza u krug na njegovom sjeverozapadnom dijelu.Uz zapadni dio se nalazi poljoprivredno zemljište.


Opasna tvar Kolièina (T) Smješataj

benzin 93 nad. spremnici

etan 227 nad. spremnici

propan 142 nad. spremnici

butan 95 nad. spremnici

UNP 5,8 cjevovod za transport UNP




UNP 8 cjevovod za transport UNP




benzin 6,4 cjevovod za transport benzina

benzin 50 cjevovod za transport benzina



etan 320 cjevovod za transport etana

etan 123 cjevovod za transport etana

LOKACIJA 5. IVAKOP d.o.o., DUBROVÈAK,IVANIÆ GRAD

LOKACIJA: Lokacija Dubrovèak je u vlasništvu INA-Naftaplina, meðutim Ivakop d.o.o. na lokaciji Dubrovèakima laboratorij u kojem se prati rad postrojenja za obraduvode i zaduÞeno je za obradu vode kloriranjem. Spremniciklora na lokaciji Dubrovèak su vlasništvo Ivakopa. Lokacijase nalazi cca 6 km jugozapadno od Ivaniæ Grada. Na samojlokaciji nalazi se klorna stanica, spremište boca s klorom,komandna sala, postrojenje za obradu vode, pumpna sta-nica, sabirna stanica, bazen preraðene vode, bazen otpad-ne vode i bazen za mulj.


klor 0,1 èeliène boce od 50 kg

LOKACIJA 6. KARBON d.d. U STEÈAJU,M. TITA 94, ZAPREŠIÆ

OPIS LOKACIJE: Kompleks s objektima lociran je pa-ralelno s Ulicom maršala Tita. Objekti granièe sa sjevernestrane s navedenom ulicom, s istoène strane sa sporednomulicom prema Þeljeznièkoj postaji, s jugozapadne strane saslobodnim prostorom i dijelom sa stambenim objektima.Glavni kolni ulaz za vozila i zaposleno osoblje nalazi se uzUlicu maršala Tita, dok se rezervni kolni ulazi za inter-ventna vozila nalaze sa sjeveroistoène strane ovog i za-padne strane tvornièkog kompleksa.


arsen trioksid (kiseline i soli) 5 skladištai spremnicilako zapaljive tvari (vinil acetat) 155,5

LOKACIJA 7. KEMIS d.o.o., V. HOLJEVCA 20,JASTREBARSKO


zapaljivi opasni otpad sa domi-nantnim sadrÞajem n-butilacetata

50 spremniciod 200 l

LOKACIJA 8. PLINACRO d.o.o.POGON HRVATSKO ZAGORJE – ZAGREB (BIS Ja-

kovlje – BIS Zaprešiæ i MRS Zagreb Zapad – Savska bb)OPIS LOKACIJE: BIS JAKOVLJE – BIS ZAPREŠIÆ: Pli-

novod se proteÞe poljoprivrednim zemljištem do sakup-ljaèa kondenzata Jakovlje, nastavlja polj. zemljištem ispodceste Donja Bistra – Pojatno, ispod ceste u Ivancu, ispodpotoka, 35 m od dalekovoda, te oko 15 m od stambenogobjekta. Prolazi ispod Zagorske magistrale, rijeke Krapine,ispod auto ceste Zagreb–Krapina, do prikljuèka za MRSZaprešiæ, ceste Zaprešiæ–Zagreb, rasadnika, pruge Zagreb– Zabok. Nastavlja poljoprivrednim zemljištem do BIS Za-prešiæ.


prirodni (zemni) plin 73,3 cjevovod

OPIS LOKACIJE: MRS ZAGREB ZAPAD – SAVSKA BB:MRS je locirana u Rakitju. S juÞne strane granièi s poljo-privrednim zemljištem. Na zapadnoj strani u sklopu krugasmještena je odorizacijska stanica gradske plinare Zagreb,nadovezuje se poljoprivredno zemljište do tvrtke Gips-Mont. S juÞne strane proteÞe se Makadamska cesta oko 5m od ograde koja sluÞi prilazu MRS i poljoprivrednimzemljištima. Stambeni objekti nalaze se na oko 400 m.

Opasna tvar Kolièina (T/H) Smještaj

prirodni (zemni) plin 54,2 MRS

POGON POSAVINA – MOSLAVINAOPIS LOKACIJE: MRS DUGO SELO – BJELOVARSKA

BB: MRS je locirana u mjestu Dugo Selo cca 100 m uda-ljena od prometnice Zagreb–Bjelovar, a od stambenih ob-jekata 80 m.

Opasna tvar Kolièina (T/H) Smještaj

prirodni (zemni) plin 11 MRS

OPIS LOKACIJE: PLINOVOD IVANJA REKA – JEÝE-VO: Plinovod prolazi od OÈS Ivaniæ Grad u krugu Etana inastavlja polj. Zemljištem ispod Þeljeznièke pruge Zagreb–Novska, nastavlja ispod lokalne ceste, iznad korita rijekeLonje do prolaza ispod lokalne ceste Ivaniæ Grad–Tarno.Polj. zemljištem dolazi do šumskog pojasa gdje ulazi uzonu autoceste cca 200 m i prolazi iznad korita rijeke Ze-line, nastavlja dalje šumskim pojasom i prelaskom nad-voÞnjaka JeÞevo dolazi do BIS-a JeÞevo.


prirodni (zemni) plin 18,1 cjevovod

LOKACIJA 9. PLIVA d.d., SAVSKI MAROF, BRDOVECOPIS LOKACIJE: Nalazi se u blizini rijetko naseljenog

podruèja, u okruÞenju polja, a proteÞe se na površini od43.000m2. Udaljena je od središta Zagreba 20 km, 2,2 kmod Save, o oko lokacije prevladava poljoprivredna djelat-nost. U geološkom pogledu, to su nanosi Save, koji se sa-stoje od sloja šljunka i pokrovnog pjeskovito-glinovitogsloja prekrivenog humusom.


amonijak 3kloridna kiselina (37%) 5,4amonijak 2,1kloridna kiselina 10,5



kloridna kiselina – 32% 10 spremnici, baève, boceklor 13 Skladištaklor 0,36 OdrÞavanje

i energetika SMklorna kiselina – 34% 30

LOKACIJA 10. PIK VRBOVEC – MESNA INDUSTRIJAd.d., ZAGREBAÈKA 148, VRBOVEC

OPIS LOKACIJE: Tvrtka je locirana u industrijskom ur-baniziranom dijelu Vrbovca uz magistralnu prometnicuZagreb–Bjelovar. OkruÞenje tvrtke su slobodna zemljišnapovršina sjeverno i istoèno, juÞno su tvrtke Gradip, Šavriæ iparkirališni prostori, dok su jugozapadno tvrtke Oprema iPIK Vrbovec – auto servis d.o.o. Sjeverozapadno se nalaziekonomija tvrtke.


amonijak 30 nad. spremnik

LOKACIJA 11. SEDAM PLIN d.o.o.,IND. CESTA 1, ZAPREŠIÆ

OPIS LOKACIJE: Tvrtka se nalazi istoèno od glavneceste iz smjera Zaprešiæa prema Pojatnom i Zaboku, naudaljenosti cca 2,5 km od centra Zaprešiæa. Kolni pristupdo tvrtke je interna makadamska prometnica tj. prilazniput. Prometnica ima okretište ispred skladišne rampe ši-rine 30 m, što je dovoljno za okretanje dostavnih vozila tevatrogasnih vozila. Uz lokaciju prolazi industrijski kolosijek(sjever–jug) kojim se doprema plin pomoæu vagoncisterne.Sa sjeverne strane lokacije su zemljišta bez objekata, s is-toène strane su zemljišta bez objekata, s juÞne strane jetvornica Keramike Inker, a najbliÞi objekt je energana. Sazapadne strane je prilazni put i šuma.


UNP 21 auto-cisternaUNP 100 nadz. i podz. spremniciUNP 36 vagon-cisternaUNP 2,4 boce u skladištu

LOKACIJA 12. VETERINA d.d. POGON KALINOVICA,RAKOV POTOK

OPIS LOKACIJE: dio tvrtke proteÞe se na izgraðenomdijelu parcele velièine 23,1 ha èija je tlocrtna izgraðenostpod objektima oko 2 ha, dok je preostali dio površineneizgraðen. Sama lokacija nalazi se jugozapadno od Za-greba.

Opasna tvar Kolièina(T) Smještaj

amonijak 1 RJ odrÞavanje i energetikakloridna kiselina 1 – nadzemni spremnici

LOKACIJA 13. ZRAÈNA LUKA ZAGREB d.o.o. –PLESO

OPIS LOKACIJE: Zraèna luka Zagreb nalazi se u pro-storu takozvanog Zagrebaèkog polja koje se prostire iz-meðu gradskih naselja Zagreba, Samobora, Sesveta, VelikeGorice i Zaprešiæa, te prirodnih cjelina Medvednice, Mari-jagorièkih brda, Samoborskog gorja i Vukomerièkih gorica.Taj se prostor širi u obliku lijevka od sjeverozapada premajugoistoku, a obiljeÞava ga rijeka Sava s brojnim pritocima.


prirodni plin 826 plinovodi, ZLZ

benzini 30.400 pod. spremnici zrakoplovi


PRILOG 1)ODGOVORNE OSOBE U PROVEDBI OPERATIVNIH PLANOVA INTERVENCIJA U GOSPODARSKIM SUBJEKTIMA

Podaci su preuzeti iz operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša izraðenih od strane gospodarskih subjekata.

Tablica 9.: Odgovorne osobe na izdvojenim lokacijama najveæeg rizika

Red.br.

Gospodarskisubjekt i lokacija Opasna tvar Ime i prezime odgovornih

osoba Funkcija odgovorne osobeBroj telefonaodgovornih

osoba

1. Agroprerada d.d.Ivaniæ Grad,Hladnjaèa DugoSelo

amonijak IVAN ZEMAN

NIKO PERIÈIÆ

voditelj struène sluÞbe/tehnologu voæ. proizv.zamjenik voditelja/poslovoðaskladišta.

01/2827-007 ili098/458-37501/2754-101

2. Chromos d.d.,Samobor, staralokacija

amonijaènavoda

LEON MAHOVIÆZLATKO FRESEL

èlan uprave za proizvodnjureferent zaštite od poÞara

01/3362-122098/622-459

3. Dalekovod d.d.,Dugo Selo

HCl kiselina STJEPAN NORŠIÆ dipl. ing.ANITA BARAÆ dipl. ing.

odgovorne osobe za provoðenjemjera zaštite

091/241 026801/2784 104

4. INA d.d., pogonEtan, Ivaniæ Grad

UNP, prirodnibenzin, etan

JAKO KRIÝAN, dipl. ing. Upravitelj Pogona 01/2887-300 ili098/262-765

5. Ivakop d.o. o.Ivaniæ Grad,Dubrovèak

klor IVKA CRNOGAJ

JURAJ KONDRAS

odgovorna osoba za provedbuplanazamjenik odg. osobe za provedbuplana

01/2824-477

098/200-489

6. Karbon d.d.u steèaju,Zaprešiæ

arsen trioksid(kis i soli), lakozapaljive tvari(vinil acetat)

ILIJA MARIÆ

JOSIP JANDRAS, ing.

– Steèajni upravitelj

– Koordinator Sektora zajednièkihposlova

01/4550-093 ili098/840-86501/3310-268 ili091/5101-316

Red.br.

Gospodarskisubjekt i lokacija Opasna tvar Ime i prezime odgovornih

osoba Funkcija odgovorne osobeBroj telefonaodgovornih

osoba

7. Kemis d.o.o.Zagreb,Jastrebarsko

zapalj. opasniotpad sn-butilacetatom

DAVID MAJAV

DEBORA RUŠIN

voditelj struène sluÞbe/voditeljskladištazamjenik vodit. struè. sluÞbe/zamj.vod. skladišta

01/6284-084

01/6284-084 ili091/7881-697

Plinacro d.o.o.,pogon HrvatskoZagorje – Zagreb


DAGMAR TOMLJENO-VIÆ, dipl. ingVLADIMIR ÐUROVIÆ,dipl. ingIVICA ARAR,dipl. pravnikDRAGUTIN CRNJAK,dipl. ingIVAN RADOŠ, dipl. ingIGOR NAUMOV,dipl. ing

direktor Pinacro d. o. o.

direktor Sektora transporta plina

direktor sluÞbe pravnih, kadrovskihi opæih poslovakoordinator zaštite okoliša

rukovoditelj odsjeka ZNR, ZOP, ZOupravitelj pogona

01/6301-710 ili098/234-31501/6301-710 ili098/202-52401/6301-710 ili098/355-87801/6301-710

01/6301-710049/223-238 ili098/234-349

8. Plinacro d.o.o.,pogon Posavina –Moslavina


DAGMAR TOMLJENO-VIÆ, dipl. ingVLADIMIR ÐUROVIÆ,dipl. ingIVICA ARAR,dipl. pravnikDRAGUTIN CRNJAK,dipl. ingIVAN RADOŠ, dipl. ing.WAHIB RAMADAN,dipl. ing

direktor Pinacro d. o. o.

direktor Sektora transporta plina

direktor sluÞbe pravnih, kadr. iopæih poslovakoordinator zaštite okoliša

rukovoditelj odsjeka ZNR, ZOP, ZOupravitelj pogona

01/6301-710 ili098/234-31501/6301-710 ili098/202-52401/6301-710 ili098/355-87801/6301-710

01/6301-710044/679-270 ili098/212149

9. Pliva d.d., SavskiMarof, Brdovec

amonijak, HCl.,klor

SINIŠA RICIJAŠROBERT FRANKOVIÆIVICA BLAÝIDAMIR ŠMIDAÝELJKO BABIÆ

Rukovoditelj 098 41 45 85091 25 32 2703)01 66 82 17001 37 37 570

10. PIK Vrbovec –Mesna industrijad.d., Vrbovec,

amonijak VLASTA GARAŠANIN

zdenko babiæ

direktor proizvodnje/ovlaštenikposlodavcavoditelj sluÞbe ZNR i ZOP/odg.osoba za provedbu operativnogplana

098/350-722 ili01/2794-52201/2794-635

11. Sedam plind.o.o., Zaprešiæ

UNP ANTUN TESKERAZORAN KUNSTMARKO ÝMALEC

direktor/odg. osoba za provedbuplanaposlovoða/nositelj izvršenjaposlovoða/nositelj izvršenja

01/3310-495 ili098/342-55001/3353-40101/3353-401

12. Veterina d.d.,pogon Kalinovica,Rakov Potok

amonijak,kloridnakiselina

BRANKO STUBURIÆGORDAN LESKOVAR

DirektorZamjenik direktora

01/33 88 601interni: 7101,7106

13. Zraèna lukaZagreb, Pleso

prirodni plin,benzin

1) Rukovodit. smjene aerodr.kontrole zraènog prometa ZagrebRukovoditelj prometa ZLZ

01/45 62 440

01/45 62 222

Tumaèenje oznaka u tablicama:1) Nisu navedena imena odgovornih osoba2) Nije navedena funkcija odgovornih osoba3) Nisu navedeni telefonski brojevi odgovornih osoba


Tablica 10.: Odgovorne osobe na izdvojenim lokacijama velikog rizika

Red.broj

Gospodarskisubjekt i lokacija Opasna tvar Ime i prezime

odgovornih osoba Funkcija odgovorne osobeBroj telefonaodgovornih

osoba

1.Chromos d.d.,Samobor,nova lokacija

ELLU LEON MAHOVIÆZLATKO FRESEL

èlan uprave za proizvodnjureferent zaštite od poÞara

01/3362-122098/622-459

2.Klara d.d. Zag.pekarne, Samobor

loÞ ulje EL ŠTEFICA TOŠEV, dipl. ingVESNA OSIM, dipl. tehn.

odg osoba za provedbu Operat.plana upravitelj pogona

01/6143-84101/3375-698

2 Na temelju èlanka 44. Statuta Zagrebaèke Þupani-je (“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 16/01), èlanka63. Poslovnika Ýupanijske skupštine Zagrebaèke Þupanije(“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 18/01), èlanka 66. i164. Odluke o donošenju Prostornog plana ZagrebaèkeÞupanije (“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 3/02), Skup-ština Zagrebaèke Þupanije na 36. sjednici odrÞanoj 3. oÞuj-ka 2005. godine donijela je

ZAKLJUÈAKO PRIHVAÆANJU

“STUDIJE DRUŠTVENO-GOSPODARSKOG ZNAÈAJA,POTREBA I OPRAVDANOSTI EKSPLOATACIJE

MINERALNIH SIROVINA NA PROSTORUZAGREBAÈKE ÝUPANIJE”

I.Prihvaæa se “Studija društveno-gospodarskog znaèaja,

potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovinana prostoru Zagrebaèke Þupanije”.

II.Studija iz toèke I. sastavni je dio ovog Zakljuèka.

III.Ovaj Zakljuèak stupa na snagu danom objave u “Gla-

sniku Zagrebaèke Þupanije”.

Klasa: 021-01/05-01/44Urbroj: 238/1-01-05-21Zagreb, 3. oÞujka 2005.

PredsjednicaÝupanijske skupštine

Palma Klun-Posavec, prof., v. r.

� STUDIJADRUŠTVENO-GOSPODARSKOG ZNAÈAJA, POTREBA

I OPRAVDANOSTI EKSPLOATACIJE MINERALNIHSIROVINA NA PROSTORU ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE ©

ZAGREB, VELJAÈA 2005.

Investitor: ZAGREBAÈKA ÝUPANIJA

Izraðivaè: OIKON d.o.o.Institut za primijenjenu ekologiju

Projekt: STUDIJA DRUŠTVENO--GOSPODARSKOG ZNAÈAJA,POTREBA I OPRAVDANOSTIEKSPLOATACIJE MINERALNIHSIROVINA NA PROSTORUZAGREBAÈKE ÝUPANIJE

Ugovor broj: 176/04

Voditelj izrade Studije: Mr. sc. Ognjen Škunca,dipl. ing. fiz.

Izraðivaèki tim: Mr. sc. Ognjen Škunca,dipl. ing. fiz.Andor Janèi, dipl. ing. geol.Dragan Bukovec, dipl. ing. geol.Ýeljko Koren, dipl. ing. grað.Ljiljana Aleksiæ, dipl. oec.Dr. sc. Vladimir Kušan,dipl. ing. šum.

Direktor Društva: Dr. sc. Zdravko Špiriæ,dipl. ing. kem.

PREDGOVOREksploatacija rudnog blaga, odnosno mineralnih siro-

vina, neupitno spada meðu formativne elemente i nuÞnepreduvjete civilizacije kakvu danas poznajemo. NuÞna po-sljedica ove èinjenice je da rudarska djelatnost, barem zasada – u kontekstu prevladavajuæe Þelje za daljnjim rastommaterijalnog standarda Þivljenja koji zahtijeva sve veæe ko-lièine mineralnih sirovina – nije stvar odabira, nego nemi-novnost. Moguænost izbora nudi se tek pri odreðivanjumodaliteta, odnosno naèina na koji æe se taj nuÞan pred-uvjet normalnog funkcioniranja današnjeg društva osigurati,a taj je u posljednje vrijeme sve više odreðen naraslim i daljerastuæim senzibilitetom za vrijednost oèuvane prirode i oko-liša, te u vezi s tim, sve stroÞim kriterijima prihvatljivosti dje-latnosti eksploatacije s obzirom na njen utjecaj na okoliš.

Standardni odgovor rudarske djelatnosti na zahtjevepostavljene opisanim postojeæim kontekstom je tzv. racio-nalno gospodarenje mineralnim sirovinama u kontekstuodrÞivog gospodarenja cijelokupnim prostorom sa svim nje-govim komponentama, gdje je osnovni cilj zadovoljenjepotreba za sirovinom, uz stalno nastojanje da djelatnost is-tovremeno bude i pozitivni, a ne negativni èimbenik s obzi-rom na njen ukupni utjecaj na okoliš i druge sadrÞaje uprostoru.

Zagrebaèka Þupanija prepoznala je i uvaÞila suvremenetrendove i njima generirane zahtjeve, te je svojim temeljnimdokumentom upravljanja prostorom – Prostornim planomZagrebaèke Þupanije, propisala izradu Studije društveno--gospodarskog znaèaja, potreba i opravdanosti eksploata-cije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebaèke Þupanije,od koje se oèekuje da “stavljanjem rudarske djelatnosti ukontekst cjelovitog društveno-gospodarskog razvoja Ýupa-nije, te na temelju analize razvojnih alternativa, razmotri ipredloÞi modele Þupanijske gospodarske politike u podru-èju gospodarenja njenim mineralnim sirovinama.”

Studija sabire, analizira i prezentira podatke i informa-cije relevantne za odluèivanje o gospodarenju mineralnimsirovinama na podruèju Zagrebaèke Þupanije – od podatakao postojeæim resursima, zakonskom okviru, institucional-nom okviru, relevantnim akterima i zainteresiranim strana-ma, preko podataka o trenutnom stanju djelatnosti eks-ploatacije, njenom utjecaju na okoliš, njenom gospodar-skom znaèaju, o trenutnom stanju i perspektivama ponudei potraÞnje, do informacije o relevantnim europskim tren-dovima.

S obzirom na svoju “pionirsku” ulogu u osmišljavanjusektora gospodarenja mineralnim resursima Zagrebaèke Þu-panije, te stoga široki sadrÞajni obuhvat, Studija u prvomredu treba posluÞiti kao struèna osnova za strateške odlukekoje u ovom trenutku treba donijeti na politièkoj razini, nanaèin koji æe prepoznati, uvaÞiti i ukljuèiti sve relevantne ak-tere i zainteresirane strane. Pojedinaèna, specifiènija pitanjamoæi æe se kvalitetno riješiti tek nakon donošenja i proved-be potrebnih strateških odluka, meðu ostalim i kroz do-sljednu provedbu Studijom predlaganih mjera.

Konaèno, buduæi da se okolnosti relevantne za odre-ðenje optimalnih politika gospodarenja mijenjaju u vre-menu, Studija æe u potpunosti postiæi svoj cilj tek akoposluÞi da se na njenim zasadama uspostavi sustav odrÞivoggospodarenja mineralnim sirovinama Zagrebaèke Þupanije.Tek uspostava uèinkovitog sustava, koji prepoznaje, uva-Þava i ukljuèuje sve relevantne aktere i zainteresirane stra-ne, omoguæit æe da ovaj vrijedan Þupanijski resurs od onogašto trenutno preèesto jest – izvor problema, konflikata ifrustracija, postane ono što objektivno moÞe biti – znaèajanelement cjelokupnoga skladnog odrÞivog razvoja Zagre-baèke Þupanije.


SADRÝAJ1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 451.1. KONTEKST, ZAKONSKA OSNOVA

I OÈEKIVANJA OD IZRADE STUDIJE . . . 451.2. ZADAÆA I SADRÝAJ STUDIJE PREMA

UTVRÐENOM PROJEKTNOM ZADATKU . . 471.3. UVAÝAVANA NAÈELA I METODOLOGIJAI

ZRADE STUDIJE . . . . . . . . . . . . . . . 471.4. KOMENTAR ISKUSTVA IZRADE STUDIJE . . 491.5. KRATAK PREGLED SADRÝAJA

PO OSTALIM POGLAVLJIMA . . . . . . . . 502. ZAKONSKI I INSTITUCIONALNI OKVIR,

TE RASPODJELA RENTE . . . . . . . . . . . 502.1. VAÝEÆI PROPISI RELEVANTNI ZA

RUDARSKU DJELATNOST I GOSPODARENJEMINERALNIM SIROVINAMA. . . . . . . . . 51

2.1.1. Ustav Republike Hrvatske . . . . . . . . . . 512.1.2. Zakon o rudarstvu . . . . . . . . . . . . . . 512.1.3. Zakon o prostornom ureðenju . . . . . . . . 532.1.4. Zakon o vodama . . . . . . . . . . . . . . . 532.1.5. Zakon o šumama. . . . . . . . . . . . . . . 542.1.6. Zakon o zaštiti prirode . . . . . . . . . . . . 542.1.7. Zakon o zaštiti okoliša . . . . . . . . . . . . 562.1.8. Zakon o zaštiti zraka . . . . . . . . . . . . . 572.1.9. Zakon o zaštiti od buke . . . . . . . . . . . 582.1.10. Zakona o javnim cestama . . . . . . . . . . 582.1.11. Osvrt na zakonska rješenja u podruèju

gospodarenja mineralnim sirovinama . . . . 592.2. INSTITUCIONALNI OKVIR . . . . . . . . . 612.2.1. Akteri u sustavu . . . . . . . . . . . . . . . 612.2.2. Osnovni organizacijski problemi i izazovi . . 622.3. RUDARSKA RENTA . . . . . . . . . . . . . 633. INVENTURA MINERALNIH SIROVINA

U ZAGREBAÈKOM PROSTORU. . . . . . . 643.1. DEFINICIJE I TERMINOLOŠKA POJAŠNJENJA 643.1.1. Rudno blago . . . . . . . . . . . . . . . . . 643.1.2. Mineralne sirovine . . . . . . . . . . . . . . 643.1.3. Kategorizacija i klasifikacija mineralnih

sirovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 653.1.4. IstraÞivanje mineralnih sirovina . . . . . . . 663.1.5. Eksploatacija mineralnih sirovina . . . . . . 673.2. GEOLOŠKA GRAÐA ZAGREBAÈKOG

PROSTORA . . . . . . . . . . . . . . . . . 673.2.1. Paleozoik . . . . . . . . . . . . . . . . . . 683.2.2. Mezozoik . . . . . . . . . . . . . . . . . . 683.2.3. Kenozoik . . . . . . . . . . . . . . . . . . 683.3. RUDNE POJAVE I POVIJEST KORIŠTENJA

MINERALNIH SIROVINAU ZAGREBAÈKOM PROSTORU . . . . . . 68

3.4. IDENTIFIKACIJA I RESURSNI POTENCIJALMINERALNIH SIROVINAU ZAGREBAÈKOM PROSTORU . . . . . . 70

3.4.1. Resursni potencijal tehnièko-graðevnogkamena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

3.4.2. Resursni potencijal graðevnog pijeskai šljunka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

3.4.3. Resursni potencijal graðevnog pijeska . . . . 763.4.4. Resursni potencijal keramièke i ciglarske gline 773.4.5. Resursni potencijal arhitektonskog

graðevnog kamena . . . . . . . . . . . . . 783.4.6. Resursni potencijal energetskih mineralnih

sirovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

3.5. “TOÈKASTE” INFORMACIJEO RESURSNOM POTENCIJALU . . . . . . . 81

4. ZAGREBAÈKO TRÝIŠTE MINERALNIMSIROVINAMA . . . . . . . . . . . . . . . . 82

4.1. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINANA PODRUÈJU ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE . . 83

4.2. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINANA PODRUÈJU GRADA ZAGREBA . . . . . 90

4.3. NELEGALNA EKSPLOATACIJA MINERALNIHSIROVINA U ZAGREBAÈKOM PROSTORU . 93

4.4. MINERALNE SIROVINE PRIDOBIVENEHIDROGRAÐEVNIM RADOVIMA,TE ODRÝAVANJEM I REGULACIJOMVODOTOKA . . . . . . . . . . . . . . . . 94

4.5. DOBAVA KAMENIH MATERIJALAS DRUGIH PODRUÈJA . . . . . . . . . . . 94

4.5.1. Resursna osnova dobave mineralnihsirovina s drugih podruèja . . . . . . . . . . 94

4.5.2. Realizirana dobava mineralnih sirovinas drugih podruèja . . . . . . . . . . . . . . 94

4.6. UKUPNA PONUDA KAMENIH MATERIJALANA ZAGREBAÈKOM PROSTORU . . . . . . 96

5. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINAI ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE . . . . . . 97

5.1. UTJECAJ EKSPLOATACIJE MINERALNIHSIROVINA NA OKOLIŠ . . . . . . . . . . . 98

5.1.1. Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovinatrajnom izmjenom krajobraza . . . . . . . . 98

5.1.2. Utjecaji tehnološkog procesa eksploatacijemineralnih sirovina na okoliš . . . . . . . . 100

5.2. OCJENA STANJA I TRENDOVAU ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI . . . . . . . . 101

5.3. POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA . . . . . . . 1036. DRUŠTVENO-GOSPODARSKI ZNAÈAJ

EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA 1056.1. IZRAVNE DRUŠTVENO-GOSPODARSKE

KORISTI OD EKSPLOATACIJEMINERALNIH SIROVINA . . . . . . . . . 105

6.1.1. Analiza temeljena na raspoloÞivimfinancijskim izvještajima poduzetnika . . . 105

6.1.2. Analiza temeljena na pretpostavljenojspecifikaciji troškova proizvodnje . . . . . . 110

6.2. LANAC DODANE VRIJEDNOSTI– NADOGRADNJA KROZ SEKTORE . . . . 111

6.3. Ukupni društveno-gospodarski znaèaj . . . 1127. ISKUSTVA I PLANOVI JLS U VEZI

S EKSPLOATACIJOM MINERALNIHSIROVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

8. USPOREDBA RH I EU STANJA I TRENDOVAU VEZI S EKSPLOATACIJOM NE-ENER-GETSKIH MINERALNIH SIROVINA . . . . 122

8.1. EU: OPIS STANJA I TRENDOVAU VEZI S EKSPLOATACIJOM GRAÐEVNIHMATERIJALA . . . . . . . . . . . . . . . . 122

8.2. USPOREDBA STANJA I TRENDOVAU RH I EU . . . . . . . . . . . . . . . . . 126

9. ANALIZA RAZVOJNIH OPCIJAGOSPODARENJA MINERALNIMSIROVINAMA U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI 126

9.1. PERSPEKTIVE ZAGREBAÈKOG TRÝIŠTAKAMENIH MATERIJALA . . . . . . . . . . 126

9.1.1. Pespektive potraÞnje za kamenimmaterijalima na Zagrebaèkom trÞištu . . . . 126


9.1.2. Perspektive ponude kamenih materijalana Zagrebaèkom trÞištu . . . . . . . . . . 127

9.2. RAZVOJNE OPCIJE GOSPODARENJAMINERALNIM SIROVINAMA UZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI U SVJETLUPERSPEKTIVA PONUDE I POTRAÝNJENA ZAGREBAÈKOM TRÝIŠTU . . . . . . . 129

10. PRIJEDLOG SASTAVNICA PROGRAMAODRÝIVOG KORIŠTENJA SIROVINA . . . 133

10.1. Hijerarhija ciljeva programa gospodarenjamineralnim sirovinama Zagrebaèke Þupanije 133

10.1.1. Strateška vizija razvoja . . . . . . . . . . . 13310.1.2. Definiranje ciljeva . . . . . . . . . . . . . 134

10.2. SAÝETAK OSNOVNIH NALAZA STUDIJEI PRIJEDLOG PRIORITETNIH MJERA . . . . 136

10.2.1. SaÞetak nalaza o trenutnom stanju sektoraeksploatacije mineralnih sirovina napodruèju Zagrebaèke Þupanije . . . . . . . 136

10.2.2. Prioritetne mjere za unapreðenje stanjasektora eksploatacije mineralnih sirovinana podruèju Zagrebaèke Þupanije . . . . . 140

LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146Dodatak 1.: Popis svih kontakata i suradnji

tijekom izrade Studije . . . . . . . . . 148Dodatak 2.: Detaljniji izvodi iz relevantne legislative 148Dodatak 3.: Anketa za JLS (opæine i gradove) . . . . 152Dodatak 4.: Anketa za koncesionare . . . . . . . . 155Dodatak 5.: Grafièki prilozi – KARTOGRAMI . . . . 165

1. UvodU ovom poglavlju prvo se relativno detaljno opisuje

kontekst, uzroci i uvjeti koji su doveli do odluke o izradiStudije, oèekivanja od izrade Studije, te projektni zadataku kojemu su ta oèekivanja konkretizirana. Potom su nave-dena naèela i opisana je metodologija slijeðena/korištenaprilikom izrade Studije. Konaèno, u posljednjem dijeluukratko je opisan sadrÞaj Studije po ostalim poglavljima.

1.1. Kontekst, zakonska osnova i oèekivanjaod izrade Studije

Eksploatacija rudnog blaga, odnosno mineralnih siro-vina, neupitno spada meðu formativne elemente i nuÞnepreduvjete civilizacije kakvu danas poznajemo. Sirovine zagraðevne materijale, metalne rude, fosilna goriva, indu-strijske i druge mineralne sirovine – sve su to resursi kojerastuæi standard Þivota i rastuæa populacija zahtijeva u sveveæim kolièinama. Republika Hrvatska sigurno nije izu-zetak u tom smislu, posebno u trenutnoj fazi razvoja ka-rakteriziranoj kapitalnim projektima dogradnje promet-ne i komunalne infrastrukture, te novog zamaha u stano-gradnji.

Istovremeno, rudno blago, odnosno mineralne siro-vine, vjerojatno su jedino “dobro od interesa RepublikeHrvatske” (Zakon o rudarstvu, “Narodne novine” broj 190/03) za koje u Republici Hrvatskoj niti postoji, niti je za-konom utvrðena obaveza izrade planske osnove za su-stavno dugoroèno gospodarenje, veæ se upravljanje svodina niz slabo ili nikako meðusobno koordiniranih odluka opojedinaènim istraÞnim i eksploatacijskim zahvatima.

Koje su vjerojatne posljedice takve situacije, najboljese moÞe zamisliti podsjeæajuæi se definicije planiranja, irazloga zbog kojih se uopæe pristupa pripremi planova.

Standardna definicija kaÞe da je planiranje gospoda-renja resursima nekog podruèja “razvoj ciljeva i politika, teselekcija konkretnog skupa aktivnosti (strategija), s ciljemosiguravanja ostvarenja Þeljene kombinacije dobara i us-luga, tijekom duljeg vremenskog razdoblja. To je na ciljusmjeren proces odluèivanja, koji podrazumijeva sposob-nost analiziranja i ocjenjivanja situacije, sposobnost pred-viðanja situacije u buduænosti, te sposobnost inovativnogmišljenja kojim se iznalaze zadovoljavajuæa, optimalnarješenja” (UNEP 1995). Osnovni, u praksi i literaturi (npr.Sorensen 1997.) prepoznati razlozi za pripremu takvihsektorskih i/ili integralnih planova su: 1) izbjegavanje “tira-nije” parcijalnih odluka (npr. kumulativni utjecaj niza ma-lih zahvata, izdvojeno odobravanje sitnijeg zahvata kojimse gubi potencijal resursa za neki veæi, znaèajniji zahvat, isl.); 2) smanjivanje administrativne i politièke cijene kododobravanja pojedinaènih zahvata; 3) osiguravanje foru-ma za upravljanje koje kvalitetno ukljuèuje sve zaintere-sirane strane.

Posve razumljivo i oèekivano, trenutna situacija u sek-toru gospodarenja mineralnim sirovinama u RH karakter-izirana je upravo problemima vezanim uz tri netom na-vedena razloga za planiranje.

– Buduæi da ne postoji cjelovita analiza kojom jerudno blago inventarizirano, te potom, kao vaÞan, uglav-nom neobnovljiv resurs, zaštiæeno od neracionalne upo-trebe i parcijalnih interesa drugih korisnika prostora, nemazapreke za štetnu praksu u kojoj se potencijalno atraktivnaleÞišta privode drugoj namjeni koja onemoguæuje kasnijueksploataciju mineralne sirovine.

– Buduæi da ne postoji cjelovita analiza kojom jeocijenjena potreba za resursom, te date smjernice za eks-ploataciju koja æe na optimalan naèin – razvojno poti-cajno, a s minimalnim negativnim posljedicama – te potre-be zadovoljiti, nema smjernica za dimenzioniranje proiz-vodnje u nekom podruèju, odnosno nema jasno argumen-tiranog odgovora na pitanja “koliko?” i “gdje?”, što otvaraprostor za diskrecijsko odluèivanje, netransparentnost ikonflikt. Uz to, nezadovoljenost trÞišta iz legalnih, kontroli-ranih i upravljanih izvora otvara prostor za ilegalnu eksplo-ataciju i sivo trÞište.

– Buduæi da ne postoji uspostavljeni informacijski su-stav, prikupljanje i utvrðivanje informacija propisanom ad-ministrativnom procedurom je s jedne strane redundantnoi stoga neekonomièno, a s druge strane i dalje ne postojetoène, pouzdane, lako dostupne i za donošenje odlukarelevantne informacije.

– Buduæi da predlagana parcijalna rješenja nisu te-meljena na sveobuhvatnoj analizi, s jasnim kriterijima, sjasnim i djelotvornim instrumentima za pravednu raspo-djelu troškova i koristi od eksploatacije, odluke o pojedi-nim zahvatima dodatno su optereæene NIMBY1 efektom.

– Buduæi da ne postoji forum za upravljanje koji kva-litetno ukljuèuje sve zainteresirane strane, odnosi meðuglavnim subjektima i zainteresiranim stranama optereæenisu nepovjerenjem, nerazumijevanjem, te nepostojanjemzadovoljavajuæe komunikacije i suradnje.

Svi navedeni simptomi snaÞno su prisutni i na podru-èju Zagrebaèke Þupanije. Štoviše, zbog specifiènih uvjeta –s jedne strane postojanje velike potraÞnje za graðevnimmaterijalima zbog milijunskog trÞišta grada Zagreba i rela-tivno obilje i laka dostupnost tih materijala u pogleduzahtijevanih tehnoloških preduvjeta, a s druge strane jakukupni pritisak na prostor od strane drugih korisnika (na-selja, gospodarske zone, zaštiæena podruèja prirode, vodo-


1 Skraæenica od engleskog termina “Not In My Backyard“, ili prevedeno: “Ne u mojem dvorištu“.

opskrba, prometna infrastruktura, šume i poljoprivrednepovršine) – nije èudno da je situacija u vezi s eksploataci-jom mineralnih sirovina u Zagrebaèkoj Þupaniji u nekimrazdobljima bila, ili moÞda još uvijek jest, najproblema-tiènija u cijeloj RH.

Netom opisano stanje više-manje predstavlja kontekstu kojemu je donesen recentni Prostorni plan ZagrebaèkeÞupanije (“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 3/02), kojije, sa svojom zadaæom cjelovitog integriranja svih djelat-nosti u prostoru, jedini trenutno postojeæi planski doku-ment kojim se gospodarenje rudnim blagom ZagrebaèkeÞupanije sagledava i regulira na naèin koji nadilazi razinuodluke o pojedinom zahvatu.

Èinjenice koje su najznaèajnije utjecale na odredbeplana u sektoru gospodarenja mineralnim sirovinama bilesu kako slijedi:

– Prvo, Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije (“GlasnikZagrebaèke Þupanije” broj 3/ 02) donesen je u trenutku ukojemu je djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina bilaoptereæena visokom razinom ilegalnih aktivnosti i posve-mašnjim neredom u prostoru – kako upravljaèkom, tako ionom fizièkom2. Takva praksa rezultirala je izrazito lošompredodÞbom o rudarskoj djelatnosti u javnosti i medijima,te posljedièno i povratno, pritiskom javnosti na upravljaèkestrukture da se takva praksa ukine i djelatnost uredi nasvima prihvatljiviji naèin, s praviènom razdiobom dobiti išteta od eksploatacije, te s minimalnim štetnim utjecajemna okoliš.

– Drugo, u prostoru je postojao veæi broj aktivniheksploatacijskih polja svih na prostoru Ýupanije postojeæihvrsta mineralnih sirovina, èije su ukupne utvrðene zalihe, sobzirom na trenutne stope godišnje proizvodnje, dostajaleza iskorištavanje tijekom duÞeg razdoblja3.

S obzirom na opisanu (ne)uspostavljenost sustavaupravljanja i nadzora, te navedenu raspoloÞivu podat-kovnu osnovu, Ýupanijski prostorni plan, posve uteme-ljeno i razumljivo, odreðuje sljedeæe:

Èlanak 63: Eksploatacija mineralnih sirovina premaovom Planu planira se na postojeæim legalnim eksploata-cijskim poljima. Na ovim poljima moguæe je prostornim pla-novima ureðenja gradova i opæina planirati eksploatacijuviše vrsta mineralnih sirovina. Lokacije eksploatacijskih po-lja oznaèene su u Planu simbolima, osim polja za eksploata-ciju nafte i plina, koje su oznaèene površinama. ToèanpoloÞaj, velièina i oblik eksploatacijskih polja oznaèenihsimbolima odreðuje se prostornim planovima ureðenja gra-dova i opæina i urbanistièkim ili detaljnim planovima ure-ðenja.

Èlanak 64: U prostornim planovima ureðenja gradova iopæina i urbanistièkim i detaljnim planovima ureðenja po-trebno je, meðu ostalim, odrediti uvjete prostornog obliko-vanja eksploatacijskog polja u funkciji zadovoljavanja po-treba konaène namjene i uklapanja u okoliš. Pod ovim sepodrazumijeva: 1) odreðivanje za prostor i namjenu pri-hvatljivih oblika jezera kod šljunèara, ili novonastalog oblikaterena kod ostalih oblika eksploatacije, posebno kod kame-noloma; 2) odreðivanje konaène namjene ili moguæih na-

mjena; 3) odreðivanje dubine jezera i njegovih pokosa po-godnih za konaènu namjenu i odrÞavanje kvalitete vode; 4)odreðivanje svih potrebnih planerskih mjera koje æe one-moguæiti negativan utjecaj na okoliš, posebno u pogleduzaštite i oèuvanja kvalitete podzemnih voda i izvorišta pitkevode; 5) razgranièenje površina za eksploataciju mineralnihsirovina od okolnog prostora namijenjenog za šport i re-kreaciju.

Èlanak 65: Eksploatacija šljunka, pijeska i tehnièkoggraðevnog kamena na postojeæim legalnim eksploatacij-skim poljima (šljunèarama i kamenolomima) moÞe se vršitiiskljuèivo u funkciji prostorno oblikovno-tehnièke sanacije iprivoðenja konaènoj namjeni, a sve u okvirima ranije odo-brenih eksploatacijskih polja. U tom smislu nisu moguæanova poveæanja ovih eksploatacijskih polja, osim u dije-lovima nuÞno potrebnim za sanaciju u funkciji privoðenjakonaènoj namjeni, a najviše do 10% površine polja. Ovapoveæanja mogu se odobriti tek nakon izrade i donošenjaurbanistièkih planova ureðenja ili detaljnih planova ureðe-nja za podruèja na kojima se nalaze eksploatacijska polja.Na prostorima parkova prirode Medvednica i Ýumberak –Samoborsko gorje, postojeæi kamenolomi ne mogu se pro-širivati izvan ranije odobrenih granica.

Èlanak 67: Kod planiranja jezera u funkciji eksploata-cije šljunka i pijeska, koja se planiraju na prostoru namije-njenom za šport i rekreaciju, treba voditi brigu o prihvat-ljivom odnosu vodnih površina i kopna. Vodne površine nemogu biti veæe od 50% ukupnih površina planiranih za tenamjene.

Èlanak162: … Urbanistièke planove ureðenja ili de-taljne planove ureðenja treba izraditi za: prostore namije-njene eksploataciji mineralnih sirovina; prostore graðevin-skih podruèja izdvojene namjene površine veæe od 25 ha;prostore športsko-rekreacijske namjene površine veæe od25 ha.

Èlanak163: Do donošenja urbanistièkih planova ure-ðenja ili detaljnih planova ureðenja za prostore namije-njene za graðevinska podruèja izdvojene namjene površineveæe od 25 ha i prostore športsko-rekreacijske namjeneveæe od 25 ha, ne mogu se izdavati odobrenja za zahvate uovim prostorima prema posebnim propisima (lokacijske igraðevne dozvole; odobrenje eksploatacijskih polja; odo-brenja za izvoðenje rudarskih radova; i dr.).

Osim tih odredbi za provoðenje, u dijelu Polazišta –poglavlje 3: Plan prostornog ureðenja, u prikazu gospo-darskih djelatnosti od znaèaja za Ýupaniju i drÞavu, udijelu o eksploataciji mineralnih sirovina navodi se i slje-deæe:

– Racionalno korištenje mineralnih sirovina, kaoogranièenog i neobnovljivog dobra, treba biti osnovni kri-terij pri odreðivanju lokacija za njihovu eksploataciju.

– Za sva napuštena eksploatacijska polja potrebno jeiznaæi najpovoljnije rješenje njihove sanacije, što podrazu-mijeva izradu odgovarajuæih dokumenata prostornog ure-ðenja i projekata sanacije, koji æe tim prostorima dati novukvalitetu u vizualnom i višestruko korisnom smislu.


2 Prema procjenama Ureda drÞavne uprave Zagrebaèke Þupanije (koje su prenesene u Prostornom planu), 50% ukupne proizvede-ne kolièine mineralnih sirovina eksploatiralo se ilegalno, sa ilegalnom eksploatacijom koja nije imala samo današnji karakter, sporadiènih ikratkotrajnih prijestupa, veæ kontinuirane ilegalne eksploatacije na poznatoj lokaciji, gdje svi predviðeni instrumenti nadzora i prisile ne funk-cioniraju. Prema tvrdnjama nadleÞnih institucija (Rudarska inspekcija), situacija se u meðuvremenu, barem u tom aspektu, znaèajno popravila.

3 Prema podacima Ureda za gospodarstvo Zagrebaèke Þupanije dobivenih tijekom 1999. i 2000. godine, utvrðene zalihe mineral-nih sirovina na odobrenim eksploatacijskim poljima iznose za tehnièki-graðevni kamen oko 20.883.000 m3, za graðevni pijesak i šljunakoko 35.893.000 m3, te za opekarsku glinu 3.484.000 m3. S obzirom na podatke (iz istog izvora) o legalno izvaðenim kolièinama – 881.225m3, 839.838 m3, 84.200 m3, redom po navedenim vrstama sirovine – slijedi da zalihe dostaju za neometanu eksploataciju u periodu od 24godine u sluèaju tehnièko-graðevnog kamena, 43 godine u sluèaju graðevnog pijeska i šljunka, i 41 u godinu sluèaju opekarske gline.

– Na eksploatacijskom polju na kojemu se obavljajurudarski radovi potrebno je, u skladu sa rudarskim projek-tom, veæ tijekom eksploatacije mineralne sirovine provo-diti postupnu sanaciju terena i biološkom rekultivacijomvizualno prilagoðavati okolišu.

Konaèno:

Èlanak 164: Za potrebe izrade dokumenata prostor-nog ureðenja u nadleÞnosti Ýupanije, kao i za eventualneizmjene i dopune samog Ýupanijskog prostornog plana,potrebno je izraditi: (…) Studiju društveno-gospodarskogznaèaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih si-rovina na prostoru Zagrebaèke Þupanije.

Èlanak 66: Odreðivanju novih lokacija za eksploatacijumineralnih sirovina moæi æe se priæi tek nakon izraðene i popredstavnièkom tijelu Zagrebaèke Þupanije prihvaæene Stu-dije društveno-gospodarskog znaèaja, potreba i opravda-nosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru cijeleÝupanije. Kod odreðivanja ovih lokacija obvezatna je pri-mjena kriterija iz ovog Plana.

Osim svoje operativne uloge propisane èlankom 66.,gdje je ona preduvjet za pokretanje postupka odreðivanjaeventualnih novih lokacija za eksploataciju mineralnih si-rovina, funkcionalno i dugoroènije gledano, od Studije seoèekuje da, “stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekstcjelovitog društveno-gospodarskog razvoja Ýupanije, te naosnovu analize razvojnih alternativa, razmotri i predloÞimodele Þupanijske gospodarske politike u podruèju go-spodarenja njenim mineralnim sirovinama.” (str. 235.,“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 03/02)

Ukratko, u skladu sa kriterijima racionalnog korištenjaprostora i mineralnih sirovina, prostorni plan: 1) nastojistimulirati unapreðenje stanja u prostoru; 2) na dijelom in-terventan naèin zabranjuje otvaranje novih polja; te kona-èno 3) propisuje izradu Studije kojom, meðu ostalim, udijelu analize znaèaja, potrebe i opravdanosti za otvara-njem novih eksploatacijskih polja, treba provjeriti i pret-postavke samoga plana.

Osim toga, Studijom treba postaviti okvir i napravitiprvi korak u smjeru sustavnoga dugoroènog planiranja i go-spodarenja Þupanijskim mineralnim sirovinama, te na tajnaèin unaprijediti trenutnu praksu u kojoj je gospodarenjeresursom u osnovi ovisno uglavnom o inicijativi poduzet-nika, a upravljanje se svodi na izdvojeno rješavanje pojedi-nih sluèajeva, bez sustavnog uvaÞavanja šireg (društve-no-gospodarsko-okolišnog) konteksta.

Najkraæe, moÞe se reæi da Studija predstavlja struènuosnovu za Program gospodarenja mineralnim sirovinama uZagrebaèkoj Þupaniji.

S obzirom na prethodno opisani kontekst (neposto-janje nacionalne strategije4, optereæenost sustava naslije-ðem vrlo neuredne prakse u prošlosti – u prvom redu po-manjkanje komunikacije, prakse suradnje i otvorenosti su-radnji), realno je od Studije oèekivati sljedeæe:

– minimalno: rasvjetljavanje situacije, poticanje ko-munikacije meðu trenutno postojeæim akterima koji nekomuniciraju i ne pokušavaju izgraditi zajednièku sliku, štosu idealni uvjeti za “lovce u mutnom”,

– u najboljem sluèaju: ostvarivanje konsenzusa o za-jednièkoj viziji u podruèju korištenja mineralnih sirovina, sciljevima i mjerama…, odnosno znaèajan doprinos uspo-

stavi funkcionalnog sustava racionalnog upravljanja mine-ralnim sirovinama Zagrebaèke Þupanije

– u svakom sluèaju: korak u smjeru unapreðenja tre-nutno nezadovoljavajuæe situacije, u kojoj je, iako mnogivrijedno rade svoj posao, èest osjeæaj nemoæi, jer je uzrokproblema izvan dosega pojedinog aktera, a ukupni rezul-tati frustriraju.

1.2. Zadaæa i sadrÞaj Studije premautvrðenom projektnom zadatku

Studija treba posluÞiti kao osnova za potanko razraði-vanje izvedbenih aktivnosti, u skladu sa postavljenim cilje-vima razvoja, te moguænostima i sposobnostima da seplanirani ciljevi i ostvare.

Analizom treba obuhvatiti fizièke, financijske, te in-stitucionalne aspekte prošlog i buduæeg petogodišnjegrazdoblja.

Studija treba:– ocijeniti dosadašnji razvoj i sadašnje stanje,– provjeriti moguænosti i ogranièenja u razvoju,– identificirati razvojne ciljeve,– projicirati dostiÞne i racionalnim oèekivanjima

opravdane ciljeve,– predloÞiti institucionalne i organizacijske promjene,– obaviti razvidnu podjelu uloga Središnje drÞave,

Zagrebaèke Þupanije, gradova i opæina i gospodarstvenihsubjekata – poduzetnika u procesu odrÞivog razvoja i ko-rištenja mineralnih sirovina.

Nešto detaljnije, Studijom treba:– napraviti inicijalnu inventuru mineralnih sirovina na

podruèju Zagrebaèke Þupanije,– napraviti inventuru postojeæih eksploatacijskih po-

lja i sagledati njihove smještajne znaèajke,– utvrditi legalno i ocijeniti nelegalno izvaðene ko-

lièine mineralnih sirovina,– analizirati tvrtke koje se bave eksploatacijom mine-

ralnih sirovina,– ocijeniti potraÞnju za mineralnim sirovinama i rele-

vantne gospodarske trendove,– opisati i komentirati zakonski i institucionalni okvir,

s posebnim naglaskom na raspodjelu rente,– opisati i komentirati utjecaj eksploatacije mineral-

nih sirovina na okoliš,– napraviti analizu razvojnih opcija, gdje æe se u

meðuodnos staviti ponuda, potraÞnja, postojeæe rezerve,oèekivani (izravni i neizravni) pozitivni (zaposlenost, finan-cijska dobit…) i negativni (utjecaj na okoliš, konflikt s dru-gim interesima u prostoru) uèinci,

– dati prijedlog sastavnica programa odrÞivog korište-nja mineralnih sirovina, gdje æe se u formi Logframe ma-trice raspisati strateška vizija razvoja, ciljevi razvoja, mjereu ostvarivanju ciljeva, s posebnom paÞnjom stavljenom na:1) identificiranje moguænosti za uspostavu lanca dodanevrijednosti, 2) organizacijske aspekte, odnosno ulogu Ýu-panije, opæina/gradova i poduzetnika, 3) politiku zaštiteokoliša, 4) uspostavu informacijskog sustava.

1.3. UvaÞavana naèela i metodologija izrade StudijeBuduæi da se radi o struènoj podlozi za donošenje

Programa dugoroènog odrÞivog gospodarenja mineralnim


4 Dobra vijest je da se, nakon višegodišnjeg zalaganja mnogih zainteresiranih strana, konaèno stekla “kritièna masa“ politièkog ra-zumijevanja i volje potrebna da se pokrene izrada Nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, kao prvog sektorskogplanskog dokumenta u novovjekoj Republici Hrvatskoj. NaÞalost, predviðeni termin dovršenja izrade Nacionalne strategije ne omoguæa-vaju da se njene smjernice ovom Studijom eksplicitno uvaÞe i dalje razrade na Þupanijskoj razini, pa æe se one nastojati što toènije pretpo-staviti, stalnim uvaÞavanjem logike djelatnosti i u prostoru koji prelazi granice Zagrebaèke Þupanije.

sirovinama na podruèju Zagrebaèke Þupanije, posebna jepaÞnja posveæena participativnosti, odnosno aktivnomukljuèivanju svih subjekata zainteresiranih i/ili relevantnihza predmetnu problematiku.

Metodološki je to provedeno na naèin da su:– identificirani, kontaktirani i pozvani na suradnju svi

najznaèajniji subjekti, ukljuèujuæi5:• koncesionare/proizvoðaèe s podruèja Zagreba-èke Þupanije i Grada Zagreba (tzv. Zagrebaèkogprostora)• znaèajnije proizvoðaèe i dobavljaèe koji opskrb-ljuju Zagrebaèko trÞište mineralnim sirovinama izšireg okolnog prostora• tijela drÞavne uprave u èijem djelokrugu jeupravljanje i/ili neki vid nadzora nad djelatnošæurudarstva (Ministarstvo gospodarstva, Ured drÞav-ne uprave u Zagrebaèkoj Þupaniji, DrÞavni inspek-torat, Inspekcija zaštite okoliša, Inspekcija zaštiteprirode, Sanitarna inspekcija, Ýupanijska upravaza ceste, Vodopravna inspekcija, Hrvatske vode –VGO Zagreb)• Ýupanijska upravna tijela (Upravni odjel za go-spodarstvo, Zavod za prostorno ureðenje i zaštituokoliša)• opæine i gradove Zagrebaèke Þupanije, GradZagreb• eksponiranije lokalne (“zelene”) nevladineudruge koje artikuliraju stavove dijela lokalnih za-jednica• predstavnike relevantnih znanstvenih institucija(Institut za geološka istraÞivanja)• predstavnike više raznih strukovnih interesnihudruÞenja rudara (PROMINS, Udruga hrvatskih ru-darskih inÞinjera, UdruÞenje kamenoloma RH)• Hrvatsku gospodarsku komoru – Sektor za In-dustriju, Hrvatsku gospodarsku komoru – KomoruZagreb• DrÞavni zavod za statistiku

– provedene su ankete sa:• koncesionarima/proizvoðaèima s podruèja Za-grebaèke Þupanije i Grada Zagreba6 (priloÞenemeðu dodacima Studiji)• znaèajnijim identificiranim dobavljaèima mine-ralnih sirovina iz šireg okolnog prostora• relevantnim tijelima lokalne samouprave u op-æinama/gradovima Zagrebaèke Þupanije

– provedeni su poluformalni intervjui sa svim ostalimnetom nabrojanim identificiranim subjektima

– u suorganizaciji strukovnog udruÞenja (PROMINS)organiziran je okrugli stol na temu izrade Studije, na koji supozvani svi proizvoðaèi/koncesionari s podruèja Zagre-baèke Þupanije i Grada Zagreba, na kojemu su doneseniodreðeni zakljuèci, i ponovno pozvani na konstruktivnusuradnju u izradi dokumenta kojim se nastoji unaprijeditiuvjete odvijanja djelatnosti na podruèju Ýupanije.

Osim naèela participativnosti, pri izradi studije pošto-valo se i naèelo supsidijarnosti, prema kojemu se prob-lemi trebaju rješavati na razini na kojoj se to moÞe naj-efikasnije uèiniti, gdje se kao vaÞni kriteriji efikasnosti u ob-zir uzimaju participativnost i demokratiènost. Konkretno,na primjeru hijerarhije prostornih planova, prostornim pla-nom višeg reda osmišljava se podruèje obuhvata kao lo-gièna cjelina i daju se smjernice za detaljnije planove niÞegreda, no detalji se odreðuju planovima niÞeg reda.

U sluèaju ove Studije, iako se njome analizira i osmi-šljava djelatnost na razini Ýupanije (uz uvaÞavanje i širegkonteksta), nastojalo se:

– anticipirati odredbe i smjernice buduæe Nacionalnestrategije u dijelu relevantnom za promatranu problema-tiku (gospodarenje kamenim materijalima na širem “Za-grebaèkom trÞištu7”)

– u vezi s aspektima sustava èija promjena zahtijevainicijativu s nacionalne razine i koji su izvan ingerencijaÞupanijske razine, dati komentare i konstruktivne prijed-loge koji se mogu upotrijebiti bilo u argumentaciji inicija-tive za izmjenu, bilo u osmišljavanju samih izmjena

– u osmišljavanju “Þupanijskih rješenja” maksimalnouvaÞiti iskustva, viðenja, Þelje i planove Þupanijskih opæinai gradova.

Nadalje, pri izradi studije, te u prvom redu kod da-vanja preporuka, nastojalo se u potpunosti uvaÞiti okvirzadan:

– relevantnim planovima, programima i strategi-jama, ukljuèujuæi Ýupanijski prostorni plan, Program za-štite okoliša Zagrebaèke Þupanije, Strategiju i programeodrÞivog gospodarstvenog razvoja Zagrebaèke Þupanije(“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 4/03)

– trenutnim relevantnim aktivnostima (npr. poja-èana aktivnost rudarske inspekcije, plan sustavnog nadzoraod strane Inspekcije zaštite okoliša, i dr.)

– zateèenim stanjem u prostoru.

S obzirom na u pravilu vrlo problematièno naslijeðeloše8 prakse u prošlosti, ovo posljednje operativno znaèi dase pri ocjeni prihvatljivosti moguæih/predlaganih rješenjauvaÞavalo èinjenicu da zateèeno stanje devastiranog pro-stora najèešæe nije moguæe ispraviti bez odreðene fleksibil-nosti u primjeni standardnog skupa danas primjenjivanihkriterija prihvatljivosti, te da je osnovni kriterij prihvat-ljivosti zahvata pitanje unapreðuje li se njime postojeæestanje u cjelini, na najoptimalniji moguæi naèin. Konk-retno, èesta je situacija u kojoj jedina ekonomski provedivasanacija devastiranog prostora zahtijeva zahvat koji bi seprema današnjim standardima mogao ocijeniti kao do-datna “devastacija” okolnoga prostora. To znaèi da krutaprimjena kriterija, te vaðenje iz konteksta ukupne idejezahvata – podizanja kvalitete devastiranog prostora njego-vom “prenamjenom”, odnosno privoðenjem nekoj novojsmislenoj/kvalitetnoj namjeni – lako moÞe, “u skladu sazakonom”, sprijeèiti sveukupno gledano (uvaÞavajuæi i go-


5 potpun popis ostvarenih kontakata priloÞen je kao dodatak Studiji.6 Anketni upitnici su priloÞeni meðu dodacima Studiji.7 Pod ovim se misli na prostor s kojega se to trÞište opskrbljuje u trenutnim i nekim drugim moguæim trÞišnim uvjetima (npr.

nezadovoljenost trÞišta opskrbom od prostorno bliÞih proizvoðaèa – koji mogu ponuditi niÞu cijenu jer im je trošak transporta niÞi – diÞecijenu na trÞištu, što povratno “širi prostor“ iz kojega je ekonomski opravdano dobavljati mineralne sirovine na trÞište).

8 Prakse koje, prema današnjim kriterijima koji daleko više uvaÞavaju problematiku okoliša i individualna prava graðana, sigurnone bi bile odobrene.

spodarske i okolišne i društvene kriterije) najkvalitetnijerješenje9.

Konaèno, iako se Studija, u skladu sa svom naslovu iprojektnom zadatku, treba baviti problematikom eksploa-tacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebaèke Þu-panije, zbog toga što se radi analiza gospodarske djelat-nosti gdje se granice i topologija trÞišta ne poklapaju s ad-ministrativnim prostornim granicama Ýupanije, za smi-slenu analizu bilo je potrebno kao prostorni obuhvat Stu-dije uzeti šire podruèje koje obuhvaæa:

– Zagrebaèku Þupaniju;– Grad Zagreb10, kao još uvijek nezanemarivog proiz-

voðaèa mineralnih sirovina, no daleko znaèajnijega kaoglavnog potrošaèa mineralnih sirovina, središte gospodar-ske Þivosti kojemu gravitira širi okolni prostor;

– Širi prsten oko Grada Zagreba i Zagrebaèke Þu-panije, iz kojega se takoðer znaèajnim kolièinama opskrb-ljuje Zagrebaèko trÞište mineralnih sirovina11.

Prostor trÞišta mijenja se u vremenu, ovisno o trenut-nom odnosu ponude i potraÞnje, ali uvijek striktno uvaÞa-vajuæi temeljni postulat racionalne (ekonomiène i ekološkipodobne) gradnje – onaj o upotrebi lokalnih materijala.Argumentacija navedenog postulata je vrlo jednostavna.Ovisno o trenutnim cijenama, cijena cestovnog trans-porta graðevnih materijala izjednaèuje se s cijenama nekihmaterijala veæ na udaljenostima od 30 do 50 km. Ýe-ljeznièki transport je jeftiniji12, ali i dalje je ipak samo do-datak na osnovnu proizvoðaèku cijenu, a zahtijeva i neza-nemarive infrastrukturne preduvjete. Znaèajno povoljnijivid transporta je onaj vodenim putovima (rijeèni, morski),no on u sluèaju Zagrebaèke Þupanije nije relevantan. Argu-mentu financijsko-ekonomske efikasnosti mogu se dodati idrugi, preteÞito ekološki argumenti, kao što su: pojaèanotrošenje cesta, poveæani utrošak goriva i transportnih sred-stava, potreban prostor, buka i prašina neizbjeÞni pri trans-portu i pretovaru velikih kolièina materijala, itd.

U idealnoj situaciji, potrebe za mineralnim sirovinamapo regijama, te smjernice za prostornu distribuciju i ka-pacitete proizvodnje kojima se te potrebe trebaju zadovo-ljiti, bile bi okvirno dane Nacionalnom strategijom gospo-darenja mineralnim sirovinama. U situaciji gdje takav do-kument ne postoji, nuÞno je u okviru Studije koja se bavidjelatnošæu unutar Þupanije, sagledati i širi prostorni igospodarsko-trÞišni kontekst, te nastojati predvidjeti od-redbe i smjernice buduæe strategije13.

1.4. Komentar iskustva izrade studije

Izrada Studije, provedena prethodno skiciranim širo-ko-participativnim procesom, omoguæila je vrlo korisnu

“dijagnostiku” sustava, iz èega izdvajamo sljedeæih neko-liko najznaèajnijih uvida.

Prvo, komunikacija meðu stranama koje bi kroz su-radnju trebale osmisliti i dogovoriti program gospodarenjamineralnim sirovinama uglavnom ili ne postoji, ili je isklju-èivo sluÞbena i lišena svakog entuzijazma. Opæenito, ra-zina nepovjerenja, pa èak i animoziteta meðu relevantnimsubjektima, izrazito je visoka. To je vjerojatno i osnovnirazlog relativno slabog inicijalnog odziva na anketu i pozivna suradnju u izradi Studije, u kojoj se, meðu ostalim,ostavilo prostora i za “kritièki osvrt na trenutno stanje”, te“prijedloge za njegovo unapreðenje”14, odnosno, ta èinje-nica moÞe se protumaèiti i kao relativno uvjerljiv indikatormale trenutne zainteresiranosti za aktivan konstruktivni su-radnièki pristup rješavanju zajednièkih problema. Um-jereni optimizam u vezi s moguænosti unapreðenja utvr-ðenog stanja, što je nuÞni preduvjet svakog zamislivog za-dovoljavajuæeg scenarija buduæeg razvoja sektora eksploa-tacije mineralnih sirovina na podruèju Zagrebaèke Þu-panije, budi èinjenica da su postojale i iznimke15 od nave-dene okvirne ocjene, te da je veæina subjekata, nakon štosu bili izravno kontaktirani i na “osobniji” naèin pozvani nasuradnju, tu suradnju ipak prihvatila.

Drugo iskustvo izrade Studije je to da je bilo izrazitoteško doæi do podataka. Podaci, kojih u osnovi i nema pre-više, uzevši u obzir da se radi o tridesetak eksploatacijskihpolja na podruèju Zagrebaèke Þupanije, razbacani su pomnogim mjestima, nepotpuni, upitne pouzdanosti, èestonekonzistentni, te uglavnom vrlo teško dostupni. Ne samoda podaci nisu organizirani u jedinstveni informacijski su-stav, veæ se neki kljuèni podaci tretiraju kao poslovna, od-nosno upravna tajna – èak i kada su bili potrebni za izradustruène podloge na osnovi koje Ýupanija treba informiranodonijeti odluku o politici gospodarenja na svom podruèju,što prema zakonu (“Narodne novine” broj 33/01) spada unjen samoupravni djelokrug. Nelogiènost takve politikeraspolaganja podacima najbolje demonstrira èinjenica dase isti podatak moÞe dobiti, bez ikakvog obvezivanja natajnost i sl., od samog poslovnog subjekta èiju poslovnutajnu navodno štiti zakon. Tretirati, konkretno govoreæi,podatak o utvrðenim zalihama kao poslovnu tajnu, defini-tivno ima smisla u inicijalnoj fazi, kada je posjed rješenja opotvrðenoj kolièini i kakvoæi rezervi mineralne sirovinekljuèna prednost u dobivanju prava na eksploataciju. Me-ðutim, nakon završetka procesa odobravanja eksploata-cijskog polja, u tijeku kojega su svi podaci u procesudonošenja informirane odluke javno predoèeni, tretiranjetog podatka kao poslovne tajne više slièi na relikt iz hlad-no-ratovskog razdoblja, kada je sve, a vjerojatno posebnopodaci o “strateškim rezervama mineralnih sirovina”, bilo


9 Jasno, pretpostavka ovakvog pristupa je da postoje mehanizmi nadzora i kontrole kojima æe se osigurati da se zahvat doista provo-di sukladno predloÞenom projektu eksploatacijske sanacije, te da neæe završiti kao novi napušteni devastirani prostor.

10 Funkcionalni i prostorni meðuodnos Grada Zagreba i Zagrebaèke Þupanije èini nuÞnim sagledavanje cijelog tzv. Zagrebaèkogprostora (prostor Grada i Ýupanije) u praktièki svim zamislivim problemima.

11 Ovaj prostorni obuhvat Studije odreðen je nakon što se preliminarnim ispitivanjem trÞišta ustanovilo da znaèajni segmentponude dolazi iz šireg okolnog prostora.

12 Ni u ovom sluèaju, izraèun nije posve jednostavan, jer, iako je Þeljeznièki transport znaèajno jeftiniji po jedinici udaljenosti (npr.mjereno u [t robe/km]), osim u iznimno pogodnim sluèajevima kad su i proizvoðaè i potrošaè resursa direktno spojeni na Þeljeznièku infra-strukturu, na osnovnu cijenu transporta po km udaljenosti, treba dodati još i dodatne troškove utovara i istovara, te cijenu transporta odmjesta proizvodnje do utovarnog mjesta a Þeljeznicu, te od istovarnog mjesta do mjesta upotrebe transportiranog resursa.

13 Nacionalna strategija gospodarenja mineralnim sirovinama trenutno je u fazi pokretanja izrade.14 Potpuni anketni obrazac dat je u Dodacima.15 Znaèajna iznimka je PROMINS – gospodarsko interesno udruÞenje za proizvodnju, preradu i promet mineralnih sirovina u

Hrvatskoj, i neke njegove istaknutije èlanice, koje aktivno nastoje na uspostavi komunikacije i proaktivne suradnje, te su se rado odazvalepozivu na suradnju, i puno pomogle u poticanju ostalih.

tretirano kao tajna. Problem je što takav zakonski okvir po-dupire, a ne dokida upravni kontekst standardno karakte-riziran slabom komunikacijom, “èuvanjem podataka u la-dici” i sl. NeraspoloÞivost pouzdanih relevantnih podatakautjecala je na pristup analizi provedenoj u Studiji na naèinda su mnoge vrijednosti dobivene kao struèna procjena in-formirana postojeæim nepotpunim skupom podataka, gdjese procjena temeljena na podacima nepoznate toènosti ipouzdanosti nastojala objektivizirati usporedbom poda-taka prikupljenih iz razlièitih raspoloÞivih izvora.

Konaèno, posljednji dojam koji se nametao tijekomizrade studije je da je sektor karakteriziran relativno vi-sokom razinom neureðenosti, nelegalnosti i neuèinkovi-tosti, kako u provedbi odredbi, tako i u svom uprav-no-nadzornom dijelu.

1.5. Kratak pregled sadrÞaja po ostalim poglavljimaSadrÞaj Studije strukturiran je u 10 poglavlja.U drugom poglavlju najprije se objašnjava zakonski

okvir kojim je ureðena djelatnost rudarstva i opæenito, go-spodarenje mineralnim sirovinama u Republici Hrvatskoj.Posebno se komentira institucionalni okvir, na naèin da suidentificirani glavni akteri i organizacijski izazovi. Poglavljezavršava osvrtom na temu rudarske rente, odnosno nak-nada za eksploataciju mineralnih sirovina, ili opæenitije, in-strumente i naèine razdiobe koristi od eksploatacije mine-ralnih sirovina.

U treæem poglavlju se na sustavan naèin analizirapodruèje Zagrebaèke Þupanije s obzirom na njegov poten-cijal za eksploataciju mi “Narodne novine” brojeralnih si-rovina. Nakon kraæeg dijela u kojemu se definiraju i po-jašnjavaju osnovni korišteni termini, analiza kreæe od opisageološke graðe tzv. Zagrebaèkog prostora (Grad Zagreb saZagrebaèkom Þupanijom), a potom se detaljno opisuje re-sursni potencijal za sve mineralne sirovine koje su u pro-matranom podruèju prisutne u kolièinama i kvaliteti kojaomoguæuje gospodarsko korištenje. Izrijekom, to su: 1)tehnièko-graðevni kamen, 2) graðevni pijesak i šljunak, 3)graðevni pijesak, 4) keramièka i ciglarska glina, 5) arhi-tektonsko-graðevni kamen, te 6) energetske mineralne si-rovine (ugljikovodici i geotermalne vode).

U èetvrtom poglavlju analizira se ono što smo u Studijidefinirali kao “Zagrebaèko trÞište mineralnih sirovina” –prostor sa središtem u Zagrebu, kao nesumnjivo najzna-èajnijem regionalnom konzumentu mineralnih sirovina, sobuhvatom odreðenim na naèin da je ukljuèen sav prostoriz kojega se sirovina za graðevinske materijale doprema naZagrebaèko trÞište. Buduæi da je strana potraÞnje izrazitofragmentirana, trÞište je analizirano prvenstveno sa straneponude, na naèin da su sintezom podataka prikupljenih izrazlièitih izvora relativno detaljno opisani i analizirani sviosnovni segmenti ponude, ukljuèujuæi legalnu proizvodnjuna podruèju Zagrebaèke Þupanije, legalnu proizvodnju napodruèju Grada Zagreba, ilegalnu eksploataciju, eksploa-taciju iz korita i inundacijskog podruèja rijeke Save, te do-bavu iz šireg okolnog prostora. Naglasak je stavljen nakamene materijale – tehnièko-graðevni kamen i gra-ðevni pijesak i šljunak – buduæi da je ta kategorija tre-nutno gospodarski najinteresantnija, a i gospodarenjenjome je unutar djelokruga Þupanije.

U petom poglavlju razmatra se utjecaj eksploatacijemineralnih sirovina na okoliš i prirodu. Tema se prvo raz-matra opæenito, na naèin da su identificirani osnovni po-tencijalni utjecaji i mjere koje èine sastavni dio suvremeneprakse eksploatacije mineralnih sirovina, te kojima se ne-gativni utjecaji mogu, ako ne posve izbjeæi, a ono znaèajnosmanjiti. Slijedi opis trenutne situacije i trendova u Zagre-

baèkoj Þupaniji u vezi s pitanjem utjecaja eksploatacijemineralnih sirovina na okoliš i prirodu. Poglavlje završavaidentifikacijom i odreðivanjem mjera politike zaštite oko-liša u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina na podru-èju Zagrebaèke Þupanije.

U šestom poglavlju analizira se društveno-gospodarskiznaèaj eksploatacije, mjeren prvenstveno kriterijima do-prinosa zaposlenosti, generiranoj novostvorenoj vrijedno-sti, te regionalnom gospodarstvu u cjelini.

U sedmom poglavlju prikazani su i komentirani rezul-tati ankete na temu eksploatacije mineralnih sirovina, pro-vedene meðu Þupanijskim opæinama i gradovima s ciljemda se njihova iskustva, razmišljanja, Þelje i planovi pre-poznaju i uvaÞe veæ i u struènoj podlozi za proces odluèi-vanja na Ýupanijskoj razini.

U osmom poglavlju daje se kratki prikaz trenutnogstanja, trendova i praksi gospodarenja u sektoru eksploata-cije mineralnih sirovina, u prvom redu graðevnih materi-jala, u EU. Ova tema znaèajna je iz dva osnovna razloga.Prvo, pristupanjem Hrvatske u EU za nju æe poèeti vrijeditiEU pravila, pa je ta pravila svakako dobro što prije upoznatii poèeti uvaÞavati u planiranju, pogotovo kada se radi odjelatnosti kakvo je rudarstvo, gdje su vremenski okviri zaplaniranje duÞi nego za veæinu drugih djelatnosti. Drugo,stavljanje vlastitih iskustava, problema i pristupa njihovomrješavanju u širi kontekst tuðih iskustava, izvjesno smanjujevjerojatnost pogrešnih odluka i “otkrivanja tople vode”.

U devetom poglavlju najprije se na osnovi utvrðenihtrendova daju predikcije potreba/potraÞenje i ponude mi-neralnih sirovina, u prvom redu kamenih materijala, na Za-grebaèkom trÞištu. Potom se, u svjetlu tih projekcija, iden-tificiraju te, s obzirom na njihove posljedice, komentirajualternativne politike gospodarenja mineralnim sirovinamana podruèju Zagrebaèke Þupanije.

Preporuèeno rješenje elaborirano je u obliku prijed-loga sastavnica programa odrÞivog gospodarenja mineral-nim sirovinama, koji je detaljno iznesen u posljednjem,desetom poglavlju. U poglavlju su predloÞeni ciljevi gospo-darenja, relativno sveobuhvatan skup smjernica za dugo-roèno odrÞivo gospodarenje, te konaèno, detaljnije razra-ðene prioritene mjere za unapreðenje stanja u sektoru go-spodarenja mineralnim sirovinama Zagrebaèke Þupanije.

U priloge je uvršten popis svih kontakata i suradnjitijekom izrade Studije, detaljniji izvod iz Zakonske regula-tive, anketni upitnici korišteni u anketama provedenimmeðu koncesionarima i opæinama/gradovima ZagrebaèkeÞupanije, te grafièki prilozi – kartogrami.

2. Zakonski i institucionalni okvir,te raspodjela rente

Ovo poglavlje sastoji se od tri dijela. Prvi dio ukratkoopisuje relativno veliki opus propisa relevantnih za ru-darsku djelatnost i gospodarenje mineralnim sirovinama,ukljuèujuæi: Zakon o rudarstvu (“Narodne novine” broj190/03); Zakon o prostornom ureðenju (“Narodne no-vine” broj 30/94); Zakon o vodama (“Narodne novine”broj 107/95); Zakon o šumama (“Narodne novine” broj52/90); Zakon o zaštiti prirode (“Narodne novine” broj162/03); Zakon o zaštiti okoliša (“Narodne novine” broj82/94); Zakon o zaštiti zraka (“Narodne novine” broj 48/95); Zakon o zaštiti od buke (“Narodne novine” broj20/03); Zakon o javnim cestama (“Narodne novine” broj40/00) – te potom daje osvrt na postojeæe zakonsko rje-šenje, na temelju usporedbe sa zakonskom regulativnomza ostale prirodne resurse (šume, vode). Drugi dio opisujeinstitucionalni okvir: osnovne aktere, njihove zadaæe, or-


ganizacijske izazove za kvalitetno funkcioniranje sustavagospodarenja mineralnim sirovinama. Treæi dio relativnodetaljno razmatra pitanje rudarske rente – kljuèni instru-ment za reguliranje pravedne razdiobe koristi od eks-ploatacije rudnog blaga.

2.1. VaÞeæi propisi relevantni za rudarsku djelatnosti gospodarenje mineralnim sirovinama

Provedba prvih višestranaèkih izbora polovicom1990. godine oznaèila je korjenite društvene promjene uRepublici Hrvatskoj. U sklopu epohalnih promjena mije-njala se cjelokupna geopolitièka karta istoène Europe, ali itemeljne zasade dotadašnjeg društvenog ureðenja.

Sagledavši stanje i promjene društveno-politièkog igospodarskog sustava drÞave, Vlada Republike Hrvatskeformulirala je i prezentirala Saboru u prosincu 1990. doku-ment pod naslovom “Strategija razvitka Republike Hrvat-ske” (“Izvješæa Hrvatskog sabora” broj 13/90). Osnovnorazvojno opredjeljenje – trÞišna ekonomija kompatibilnasa sustavima razvijenih zemalja, temelji se prema tomdokumentu na sljedeæim odrednicama: 1) politièki i go-spodarski suverenitet Republike; 2) identificirani oblicivlasništva i integralno trÞište roba, rada i kapitala; 3) poli-tièka demokracija, sloboda i pravna sigurnost, te jednakostgraðana i privrednih subjekata. Nadalje, u dokumentu jeizraÞen i sljedeæi stav: “Razvitak Republike Hrvatske trebazasnivati prvenstveno na ljudskim potencijalima, a otklo-niti zabludu da smo bogati prirodnim resursima.”

Politika ureðenja prostora i prostorno planiranje shva-æeni su kao vrednovanje i korištenje prostornih resursakroz prostorne planove, odnosno kao osnova za razmještajaktivnosti u prostoru i osmišljeno gospodarenjem njime,èime bi se uskladili razlièiti interesi korisnika prostora. Ra-cionalno gospodarenje prostorom treba se zasnivati nautvrðivanju podnošljivog optereæenja prostora, te provo-ðenju primjerene zemljišne politike kojom bi se kroz isko-rištavanje i upotrebu ujedno štitilo resurse prostora.

U poglavlju o osnovnim elementima razvojne politikei sustava u pojedinim oblastima, za segment rudarstvaocijenjeno je da otkrivene rezeve mineralnih sirovina nepredstavljaju osnovu za veliku ekspanziju djelatnosti. Pre-poruèeno je da se Ustavom definira drÞavno vlasništvo nadrudnim blagom. Za provedbene instrumente politike ru-darenja nominirana su odobrenja (koncesije) za istraÞi-vanje i eksploataciju mineralnih sirovina. NaÞalost, o me-hanizmima generiranja politike rudarenja, odnosno poli-tike gospodarenja mineralnim sirovinama, nije bilo rijeèi.Naglašeno je da je “u uvjetima trÞišne privrede potrebnojednoznaèno osigurati interese i prava drÞave s naslova is-traÞivanja i eksploatacije mineralnih sirovina, ali i putemderegulacije otvoriti veæi prostor za poduzetništvo i na tompodruèju gospodarstva”.

Mineralne sirovine i njihova eksploatacija izravno senavode u Ustavu Republike Hrvatske, poseban zakon (“lexspecialis”) je Zakon o rudarstvu i prateæi propisi, a znatanutjecaj na reguliranje gospodarenja tim resursom imajuodredbe Zakona o prostornom ureðenju, Zakona o vo-dama i Zakona o šumama. Osim tih, u praksi se mora vo-diti raèuna o odredbama još niza drugih propisa.

2.1.1. Ustav Republike HrvatskeU Ustav Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj

56/90) unesene su odredbe koje odreðuju poloÞaj mine-ralnih sirovina u Republici Hrvatskoj. Izrijekom se rudnoblago spominje u èlanku 52. koji glasi:

“More, morska obala i otoci, vode, zraèni prostor,rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište,

šume, biljni i Þivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, ne-kretnine i stvari od osobito kulturnog, povijesnog, gospo-darskog i ekološkog znaèenja, za koje je zakonom odreðenoda su od interesa za Republiku, imaju njezinu osobituzaštitu. … Zakonom se odreðuje naèin na koji dobra od in-teresa za Republiku mogu upotrebljavati i iskorištavati ov-laštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ogranièenjakojima su podvrgnuti.”

Kao kuriozitet moÞe se uoèiti da “More, morska obalai otoci, vode, zraèni prostor, rudno blago i druga prirodnabogatstva” neprijeporno imaju osobitu zaštitu RepublikeHrvatske, dok “zemljište, šume, biljni i Þivotinjski svijet,drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobito kultur-nog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog znaèenja” ima-ju tu zaštitu tek ako je to odreðeno posebnim zakonom. Ustvarnosti su sve vrijednosti iz druge skupine bolje zašti-æene od rudnog blaga.

Od izravnog znaèaja za problematiku mineralnih siro-vina su još i odredbe èlanka 48. i 49. Ustava RepublikeHrvatske:

– (èlanak 48.) “Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasniè-kog prava i njihovi korisnici duÞni su pridonositi opæem do-bru.” Ova se ustavna odredba odnosi jednako na svafizièka i pravna lica, pa tako i na samu drÞavu.

– (èlanak 49.) “DrÞava osigurava svim poduzetnicimajednak pravni poloÞaj na trÞištu. Zabranjeni su monopoli.”Ova naèelna odredba, uz potrebnu razradu u zakonima ipodzakonskim aktima, u znatnoj mjeri odreðuje strukturugospodarstva, pa tako i rudarstva.

2.1.2. Zakon o rudarstvu

Današnji Zakon o rudarstvu – proèišæeni tekst (“Na-rodne novine” broj 190/03) korijene vuèe još iz austro-ugarskih vremena. On je rezultat niza izmjena i dopunaZakona o rudarstvu donijetog još 1959. godine (“SluÞbenilist FNRJ” broj 22/64). Izmjene i dopune uslijedile su 1964.(“SluÞbeni list FNRJ” broj 22/64) i 1966. (“SluÞbeni listFNRJ” broj 4/66), a 1967. donijet je republièki Zakon o ru-darstvu (“Narodne novine” broj 52/67) kojim su reguliranapitanja iz nadleÞnosti republike. Prvi integralni hrvatski za-kon o rudarstvu donesen je 1975. godine (“Narodne no-vine” broj 18/75). Taj je zakon inoviran i donešen kao noviZakon o rudarstvu (“Narodne novine” broj 19/83). Temel-jne društvene promjene rezultirale su 1990. donošenjemUstava Republike Hrvatske, pa je tim slijedom donesen inovi Zakon o rudarstvu (“Narodne novine” broj 27/91). Uodnosu na prethodne zakone, osim što je prilagoðen no-vim društvenim okolnostima, smanjen mu je obujam iz-dvajanjem odreðene graðe u nove podzakonske akte –pravilnike. I taj je zakon pretrpio nekoliko izmjena, te je u“Narodnim novinama” broj 35/95 objavljen njegov pro-èišæeni tekst. Godine 2003. objavljen je novi Zakon o ru-darstvu – proèišæeni tekst (“Narodne novine” broj 190/03),koji je i danas na snazi.

Prvi èlanak aktualnog Zakona o rudarstvu definirapoloÞaj rudnog blaga u Republici Hrvatskoj, a glasi: “Rud-no blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, imanjezinu osobitu zaštitu i iskorištava se pod uvjetima i nanaèin koji su propisani ovim zakonom. Rudno blago je uvlasništvu Republike Hrvatske.”

Nadalje se tim zakonom definiraju opæe odredbe,odredbe koje reguliraju istraÞivanje mineralnih sirovina,eksploatacija mineralnih sirovina, obaveze nosilaca istra-Þnih i eksploatacijskih prava i nadleÞnih tijela uprave,zaštitne mjere, upravni i inspekcijski nadzor, te kazneneodredbe.


Tablica 1. Izbor propisa iz “rudarske” regulative

R. br. PROPIS “SluÞbeni list SFRJ” “Narodne novine”

1. Zakon o rudarstvu (proèišæeni tekst) 190/03

2. Odluka o naknadi za eksploataciju mineralnih sirovina 104/96; 127/99

3. Pravilnik o katastru istraÞnih prostora i eksploatacionih polja, te o naèinuvoðenja evidencije, zbirke isprava i popisa rudarskih poduzeæa i samostalnihpoduzetnika kojima su izdana odobrenja za istraÞivanja ili eksploatacijumineralnih sirovina

44/91

4. Pravilnik o postupku provjere rudarskih projekata 140/99

5. Pravilnik o postupku utvrðivanja i ovjere rezervi mineralnih sirovina 140/99

6. Pravilnik o struènoj osposobljenosti za obavljanje odreðenih poslova u rudarstvu 9/00

7. Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina 125/98

8. Pravilnik o istraÞivanju mineralnih sirovina 125/98

9. Zakon o geološkim istraÞivanjima 34/86

10. Pravilnik o uvjetima i naèinu polaganja struènog ispita i ispitnom programuza samostalno obavljanje geoloških istraÞivanja

14/88; 29/88;85/95

11. Zakon o jedinstvenom naèinu utvrðivanja, evidentiranja i prikupljanja podatakao rezervama mineralnih sirovina i podzemnih voda i o bilanci tih rezervi

53/77; 24/86;17/90;

53/91*

12. Pravilnik o prikupljanju podataka, naèinu evidentiranja i utvrðivanja rezervimineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi

48/92; 60/92;

13. Tehnièki normativi za rudarske objekte, postrojenja i ureðaje 55/96

14. Pravilnik o tehnièkim normativima za prijevoz transporterima s trakomu rudarstvu

5/73; 12/74;4/86; 4/89; 34/89;

55/96**

15. Pravilnik o tehnièkim normativima za strojeve s dizelskim motorima kojise upotrebaljavaju pri podzemnim rudarskim radovima u nemetanskimjamama.

66/78; 55/96**

16. Pravilnik o tehnièkim normativima za pripremanje sirovina – ruda obojenihmetala

36/79 55/96**

17. Pravilnik o tehnièkim normativima pri istraÞivanju i eksploataciji nafte, zemnihplinova i slojnih voda

43/79; 41/81;15/82

55/96**

18. Pravilnik o tehnièkim normativima pri prijevozu ljudi i materijalaoknima rudnika

4/80; 12/85;35/87; 51/88

55/96**

19. Pravilnik o tehnièkim normativima za istraÞivanje, dobivanje i pripremunuklearnih mineralnih sirovina

39/85; 40/86; 55/96**

20. Pravilnik o sadrÞaju dugoroènog programa i rud. Projekata za istraÞivanjei ekspl. èvrstih mineralnih sirovina

10/87

21. Pravilnik o tehnièkim normativima za površinsku eksploataciju arhitektonsko-graðevnog kamena (ukrasnog kamena), tehnièkog kamena, šljunka i pijeska,te za preradu arhitektonsko-graðevnog kamena

11/86

22. Pravilnik o tehnièkim normativima za površinsku eksploataciju leÞištamineralnih sirovina

4/86; 62/87 55/96**

22. Pravilnik o tehnièkim normativima za elektrièna postrojenja i ureðajeu rudnicima površinskom eksploatacijom mineralnih sirovina

66/87 55/96**

23. Pravilnik o tehnièkim normativima za izgradnju jamskih magazina eksplozivnihsredstava u rudnicima s podzemnom eksploatacijom minearlnih sirovina

12/88 55/96**

24. Pravilnik o tehnièkim normativima za elektrièna postrojenja, ureðajei instalacije u rudnicima s podzemnom eksploatacijom

21/88; 90/91; 55/96**

25. Pravilnik o tehnièkim normativima pri rukovanju ekplozivnim sredstvimai miniranju u rudarstvu

26/88; 63/88; 55/96**


Problematika istraÞivanja mineralnih sirovina i njihoveeksploatacije je tim odredbama i odredbama prateæih pra-vilnika detaljno regulirana, a sva rješenja izravno uvje-tovana citiranom odredbom èlanka 1.

Pored Zakona o rudarstvu, problematiku mineralnihsirovina reguliraju još dva zakona (Zakon o geološkim is-

traÞivanjima – “Narodne novine” broj 34/86 i Zakon oosnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima– “SluÞbeni list SFRJ” broj 64/73) i tridesetak pravilnika, od-nosno odluka (vidi Tablica 1.).

U Dodatku 2. dan je kratak pregled zakonske osnovekojom je ureðena rudarska djelatnost. Veæ i iz takvog krat-kog pregleda, vidi se da su postupci koji prethode odo-brenju eksploatacije mineralnih sirovina vrlo sloÞeni i du-gotrajni.

No, osim poštivanja postupaka i normi propisanih ru-darskom regulativom, potrebno je udovoljiti i nemalombroju ostalih relevantnih propisa. Primjerice, ukoliko seleÞište mineralne sirovine nalazi na drÞavnom zemljištu,samo za pribavljanje dokaza o pravu izvoðenja rudarskihradova za nekretnine unutar odobrenoga eksploatacijskogpolja (èlanak 42. Zakona o rudarstvu), potrebno je ishoditiod 20 do 25 razlièitih dokumenata, odnosno provesti to-liko postupaka u 14 drÞavnih institucija!

2.1.3. Zakon o prostornom ureðenju

Zakon o prostornom ureðenju (“Narodne novine”broj 30/94) nezaobilazan je akt u reguliranju bilo kojedjelatnosti vezane uz prostor, pa tako i rudarstva. Naime,prostornim ureðenjem se, prema tom zakonu, osiguravagospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom RepublikeHrvatske kao osobito vrijednim i ogranièenim nacionalnimdobrom. Za razliku od prethodne verzije tog zakona (Za-kon o prostornom planiranju i ureðivanju prostora – “Na-rodne novine” broj 54/80) u kojoj se izravno navode “na-lazišta ruda i šume” (èlanak 39.) kao osobito vrijednapodruèja, u ovom se zakonu ne navode taksativno poje-dini elementi prostora. Bitna su naèela prostornog ure-ðenja proklamirana ovima Zakonom, èije dosljedno pro-voðenje ukljuèuje i racionalno gospodarenje rudnim bla-gom:

– Èlanak 2. Gospodarenjem, zaštitom i upravljanjemprostorom ostvaruju se uvjeti za društveni i gospodarskirazvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i po-vijesnih dobara na naèelu integralnog pristupa u planiranjuprostora. Integralni pristup u planiranju prostora obuhvaæa

naroèito: 1) poznavanje, provjeru i ocjenu moguænosti raz-voja u prostoru, 2) izradu dokumenata prostornog ureðe-nja, 3) praæenje provedbe dokumenata prostornog ure-ðenja.

– Èlanak 3. Prostorno ureðenje temelji se na naèe-lima: 1) ravnomjernoga, gospodarskoga, društvenog i kul-turnog razvoja prostora DrÞave, uz njegovanje i razvijanjeregionalnih prostornih osobitosti, 2) odrÞivog razvoja i ra-cionalnog korištenja i zaštite prostora, 3) zaštite integralnihvrijednosti prostora i zaštite i unapreðenja stanja okoliša, 4)zaštite spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova pri-rode, 5) osiguranja boljih uvjeta Þivota, 6) usuglašavanje in-teresa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru,7) usuglašenosti prostornog ureðenja pojedinih dijelovaprostora DrÞave, 8) povezivanje prostora DrÞave s europ-skim prostornim ustrojem, 9) javnosti i slobodnog pristupapodacima i dokumentima znaèajnim za prostorno ure-ðenje u skladu s ovim i drugim posebnim propisima, 10)uspostavljanja sustava informacija o prostoru u svrhu plani-ranja, korištenja i zaštite prostora.

Iz odredbi Zakona o prostornom ureðenju proizlaziobaveza ishoðenja lokacijske dozvole za rudarske objekte.Postupak ishoðenja lokacijske dozvole ukljuèuje izradu ipostupak prihvaæanja Studije utjecaja na okoliš. Ti su po-stupci èesto vrlo sloÞeni i dugotrajni, a postoje i situacijekoje zakonima nisu predviðene, te ih nije moguæe legali-zirati16.

2.1.4. Zakon o vodama

Izuzetak od ingerencija Zakona o rudarstvu nad svimmineralnim sirovinama odreðen je èlankom 4. Zakona orudarstvu koji glasi: “Odredbe ovog zakona odnose se naistraÞivanje i eksploataciju mineralnih sirovina koje se na-laze u zemlji ili na njenoj površini, na rijeènom jezerskomili morskom dnu ili ispod njega u unutarnjim morskim vo-dama ili teritorijalnom moru u granicama Republike Hrvat-


R. br. PROPIS “SluÞbeni list SFRJ” “Narodne novine”

26. Pravilnik o tehnièkim normativima za podzemnu eksploataciju ugljena 4/89; 45/89;3/90; 54/90;

55/96**

27. Pravilnik o tehnièkim normativima pri prijevozu ljudi u rudnicima s podzemnomeksploatacijom mineralnih sirovina horizontalnim i kosim prostorijama

34/89 55/96**

28. Pravilnik o tehnièkim normativima za cijevne vodove za plinoviti kisik 52/90 55/96**

29. Pravilnik o tehnièkim normativima za podzemnu eksploataciju mineralnihsirovina, metala i nemetala

24/91 55/96**

30. Pravilnik o tehnièkim normativima za izgradnju objekata za dobivanje morskesoli i za proizvodnju morske soli

20/78 55/96**

31. Pravilnik o tehnièkim normativima za rudarske radove pri istraÞivanjui eksploataciji leÞišta kamene soli

8/79 55/96**

32. Pravilnik o tehnièkim mjerama i uvjetima za dizala 51/70 55/96**

33. Pravilnik o tehnièkim normativima za stabilne ureðaje za gašenje poÞaraugljiènim dioksidima

44/83; 31/89 55/96**

34. Pravilnik o tehnièkim normativima za zaštitu od poÞara i eksplozijapri èišæenju posuda za zapaljive tekuæine

2/85 55/96**

Pojašnjenje: 53/91* – Zakon o preuzimanju saveznih zakona koji se se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republièki propisi; 55/96** –Zakon o normizaciji.Napomena: U popisu je naveden samo izbor propisa u najèešæoj primjeni, a za pojedina specifièna podruèja postoje i drugi propisi.

16 Primjerice, nije moguæe steæi pravo vlasništva ili moguænost korištenja nekih zemljišnih parcela pod ingerencijom Hrvatskih voda,jer zakonska procedura za takve sluèajeve nije propisana.

ske ili u podmorju Jadranskoga mora izvan drÞavnog pod-ruèja do granica sa susjedima. Iznimno od odredbe stavka1. ovog èlanka, eksploatacija obnovljivih leÞišta graðevnogpijeska i šljunka iz korita i s obala vodotoka, jezera, umjet-nih objekata za sakupljanje vode, ureðenog i neureðenoginundacijskog podruèja, iz ušæa rijeka koje se ulijevaju umore i kanala spojenih s morem, provodi se po propisimao vodama; te Zakonom o vodama (“Narodne novine” broj107/95), u njegovom petom odjeljku “Vaðenje mineralnihsirovina u podruèju znaèajnom za vodni reÞim“.

Èlankom 53. odreðeno je da se pijesak i šljunak iz ob-novljenih leÞišta u podruèju znaèajnom za vodni reÞim(vodotoci i druga leÞišta površinskih voda, ureðeni i ne-ureðeni inundacijski pojas, pojas mora uz ušæa rijeka kojase ulijevaju u more i kanala spojenih s morem u polumjeruod jedne nautièke milje) mogu vaditi samo na osnovi vodo-pravne dozvole, te na osnovi ugovora o koncesiji kada je toovim Zakonom odreðeno. Za vaðenje pijeska i šljunka izneobnovljivih leÞišta i za vaðenje kamena na podruèju izstavka 2. ovoga èlanka i u zonama sanitarne zaštite, poreduvjeta propisanih Zakonom o rudarstvu, potrebna je i vo-dopravna dozvola.

Vodopravnom dozvolom, odnosno ugovorom o kon-cesiji iz èlanka 53. stavka 1. ovoga Zakona, osobito seodreðuje eksploatacijsko polje, kolièina i uvjeti vaðenjapijeska, šljunka i kamena koji se moÞe izvaditi, te obavezaureðenja eksploatacijskog polja i njegova okoliša nakonzavršetka vaðenja.

Pravne, odnosno fizièke osobe koje na podruèju izèlanka 53. vade pijesak, šljunak ili kamen duÞne su voditioèevidnik o kolièini i kakvoæi izvaðenih tvari i podatke otome dostavljati “ Hrvatskim vodama”.

Naravno, ukoliko se mineralne sirovine nalaze naprostorima od vodnogospodarskog interesa, u postupkuodobravanja njihovog korištenja traÞi se oèitovanje tijelanadleÞnog za vodno gospodarstvo o uvjetima pod kojimase eksploatacija moÞe provoditi.

Pravilnikom o utvrðivanju zona sanitarne zaštite iz-vorišta (“Narodne novine” broj 55/02), u vezi s djelatnostieksploatacije mineralnih sirovina, odreðeno je sljedeæe.

Èlanak 11. u dijelu o zaštiti podzemnih vodonosnika smeðuzrnskom poroznošæu, površinsku i podzemnu eks-ploataciju zabranjuje u 2. i 1. zoni, dok je u treæoj zonidopuštena. Druga zona je prostor oko prve zone, s vanj-skom granicom na 50-dnevnoj udaljenosti (udaljenost semjeri u vremenu potrebnom da kontrolni volumen vodepodzemnim tokom stigne od jedne do druge toèke) od vo-dozahvatnog objekta.

Za sluèaj krških vodonosnika (èlanak 22.), eksploata-cije mineralnih sirovina zabranjena je veæi u najmanjerestriktivnoj i najširoj èetvrtoj zoni, pa onda automatski isvim stroÞim, unutrašnjim zonama, bliÞim vodozahvatnomobjektu.

Slièno, za zaštitu površinskih izvorišta – akumulacija ijezera (èlanak 32.), eksploatacija se zabranjuje veæ u “naj-manje restriktivnoj” treæoj zoni, pa onda automatski i ustroÞoj drugoj i prvoj zoni oko izvorišta.

Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba Zakonao vodama i njegovih podzakonskih akata provode DrÞavnauprava za vode (DrÞavna vodopravna inspekcija) i Þu-panijski uredi nadleÞni za poslove upravljanja vodama(Þupanijska vodopravna inspekcija).

2.1.5. Zakon o šumama

Zakon o šumama (“Narodne novine” broj 52/90) podpojmom “gospodarenje šumama“ podrazumijeva i “vaðe-

nje pijeska, kamena i šljunka“ (èlan 8. toèka 2.). U èlanu44. odreðuje: “Ako ovim zakonom nije drukèije odre-ðeno, zabranjeno je ... iskorištavanje humusa, gline, pije-ska, šljunka i kamena.“

Nadalje (èlanak 45.) propisuje: “Izuzetno od odre-daba èlana 44. stava 2. ovoga Zakona, pod uvjetom da nijeu suprotnosti sa šumsko-gospodarskorn osnovom podruè-ja, osnovom gospodarenja gospodarskim jedinicama iliprogramom za gospodarenje šumama, Poduzeæe za šume,odnosno pravna osoba koja gospodari šumom, moÞe op-æim aktom predvidjeti za svoje potrebe, kao i za potrebegraðana uz naknadu, ... iskorištavanje humusa, pijeska,šljunka, kamena ... Opæi akt o iskorištavanju pijeska, šljun-ka i kamena iz stava 1. i opæi akt iz stava 2. ovoga èlanadonosi se uz prethodno mišljenje opæinske skupštine. Zašume na kojima postoji pravo vlasništva akt iz stava 1.ovoga èlana donosi opæinska skupština, odnosno organkoji ona odredi.”

Oèigledno, i na šumskom zemljištu se iskorištavanjemineralnih sirovina omoguæuje tek uz niz ispunjenih pred-uvjeta.

2.1.6. Zakon o zaštiti prirodeBrojne odredbe Zakona o zaštiti prirode (“Narodne

novine” broj 162/03) naèelno se odnose na gospodarenjaprirodnim dobrima (tako i mineralnim sirovinama), a dio iizravno na same mineralne sirovine.

U ciljevi i zadaæe zaštite prirode (èlanak 3.) uvršteni suutvrðivanje stanja prirode i osiguravanje praæenja stanja, teosiguravanje odrÞivog korištenja prirodnih dobara.

Jedno od temeljnih naèela zaštite prirode je da seneobnovljiva prirodna dobra treba koristiti racionalno, aobnovljiva prirodna dobra odrÞivo (èlanak 4.).

Meðu ostalim, zaštita prirode provodi se osobito i“unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumenteprostornog ureðenja i planove gospodarenja i upravljanjaprirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljopri-vrede, šumarstva, lovstva, ribarstva i vodnoga gospodar-stva“ (èlanak 5.).

Pod prirodnim dobrima podrazumijevaju se sve sa-stavnice prirode koje èovjek iskorišæuje u gospodarskesvrhe. Prirodna dobra mogu biti neobnovljiva (mineralnesirovine) i obnovljiva (biološka dobra, vode, obnovljivo tlo)(èlanak 7.).

Planove gospodarenja prirodnim dobrima u zaštiæe-nim podruèjima vlasnici ili ovlaštenici prava donose uzprethodnu suglasnost Ministarstva (èlanak 16.).

U dijelu kojim se odreðuje problematika zaštite krajo-braza, èlankom 28. propisano je:

– IstraÞivanje i eksploatacija mineralnih sirovina oba-vlja se na naèin da se u najveæoj mjeri oèuvaju krajobraznevrijednosti prostora.

– Štetne posljedice za krajobraz koje bi mogle nastatieksploatacijom mineralnih sirovina izbjegavaju se izboromnajpovoljnije lokacije, tipa i obujma namjeravanog za-hvata.

– Štetne posljedice za krajobraz, izazvane istraÞiva-njem i eksploatacijom mineralnih sirovina, otklanjaju sesanacijom kopa, odnosno ureðenjem cjelokupnoga eks-ploatacijskog polja, oblikovanjem prema stanju prirode usvrhu uspostavljanja doprirodnog krajobraza ili pripremetog prostora za druge namjene prihvatljive za prirodu.

– Izjava o obavljenoj provjeri rudarskog projekta iprihvaæanju projektnih rješenja ne moÞe se dati ako Mi-nistarstvo nije izdalo potvrdu da je projektno rješenje sana-cije, odnosno ureðenja cjelokupnog eksploatacijskog po-lja, izraðeno u skladu s izdanim uvjetima zaštite prirode.Ako Ministarstvo ne uskrati ili ne izda potvrdu u roku od


trideset dana, smatrat æe se da je potvrda o usklaðenosti sizdanim uvjetima zaštite prirode izdana.

– Projekt sanacije, odnosno ureðenja eksploatacij-skog prostora zahvaæenog radovima nakon završetka isko-rištavanja mineralnih sirovina, sastavni je dio glavnoga ru-darskog projekta eksploatacije mineralnih sirovina.

– Kada se potpuno ili trajno obustave eksploatacijskiradovi, provode se mjere osiguranja kojima se iskljuèujemoguæa opasnost za ljude, imovinu i zemljište sukladnoposebnom propisu. NadleÞno tijelo utvrðeno posebnimpropisom ne moÞe izdati potvrdu o obavljenoj sanaciji dokne pribavi od Ministarstva mišljenje da su provedene mjeresanacije utvrðene projektom sukladno ovome Zakonu.Mišljenje o provedenim mjerama sanacije Ministarstvo jeduÞno izdati u roku od trideset dana.

Navedene odredbe u skladu su s odredbama Zakonao rudarstvu.

Buduæi da ima više sluèajeva u kojima se eksploatacijamineralnih sirovina provodi u zaštiæenom podruèju pri-rode, uglavnom zbog toga što je na nekoj lokaciji postojalaprije proglašenja zaštiæenog podruèja, u nastavku se dajesaÞeti prikaz odredbi Zakona o zaštiti prirode koje se od-nose na zaštiæena podruèja prirode i obavljanje gospodar-skih aktivnosti u tim podruèjima. Tablica 2. daje pregledkategorija zaštiæenih podruèja i odredbe vezane uz obav-ljanje gospodarskih djelatnosti u tim podruèjima.

Tablica 2. Odredbe vezane uz obavljanje gospodarskihdjelatnosti unutar zaštiæenih podruèja prirode

Zaštiæenopodruèje

(èlanak 150)

Odredba vezana uz obavljanje gospodarskihdjelatnosti unutar podruèja

strogirezervat

U strogom rezervatu zabranjene su gospodar-ske i druge djelatnosti. (èlanak 151.)

nacionalnipark

U nacionalnom parku su dopuštene radnjei djelatnosti kojima se ne ugroÞava izvornostprirode. U nacionalnom parku je zabranjenagospodarska uporaba prirodnih dobara.(Stavak 5.) U nacionalnom parku dopuštenoje obavljanje… gospodarskih djelatnosti kojesu se obavljale u nacionalnom parku donjegova proglašenja, sukladno odredbamaovoga Zakona i na temelju njega donesenihpropisa. Djelatnosti iz stavka 5. ovoga èlankamogu se ogranièiti radi oèuvanja izvornostiprirode nacionalnog parka (èlanak 152.)

posebnirezervat

U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnjei djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbogkojih je proglašen rezervatom (branje i uništa-vanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubi-janje Þivotinja, uvoðenje novih bioloških svojti,melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskogi ostalog korištenja i slièno). U posebnomrezervatu dopušteni su zahvati, radnje i dje-latnosti kojima se odrÞavaju ili poboljšavajuuvjeti vaÞni za oèuvanje svojstava zbog kojihje proglašen rezervatom. Posjeæivanje i razgle-davanje posebnog rezervata moÞe se zabranitiili ogranièiti mjerama zaštite (èlanak 153.)

parkprirode

U parku prirode dopuštene su gospodarskei druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugro-Þavaju njegove bitne znaèajke i uloga. Naèinobavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenjeprirodnih dobara u parku prirode utvrðuje seuvjetima zaštite prirode (èlanak 154.)

Zaštiæenopodruèje

(èlanak 150)

Odredba vezana uz obavljanje gospodarskihdjelatnosti unutar podruèja

regionalnipark

U regionalnom parku dopuštene su gospodar-ske i druge djelatnosti i radnje kojima se neugroÞavaju njegove bitne znaèajke i uloga.Naèin obavljanja gospodarskih djelatnosti ikorištenje prirodnih dobara u regionalnomparku utvrðuje se uvjetima zaštite prirode(èlanak 155.)

spomenikprirode

Na spomeniku prirode i prostoru u njegovojneposrednoj blizini koji èini sastavni diozaštiæenog podruèja nisu dopuštene radnjekoje ugroÞavaju njegova obiljeÞja i vrijednosti(èlanak 156.)

znaèajnikrajobraz

U znaèajnom krajobrazu nisu dopuštenizahvati i radnje koje narušavaju obiljeÞjazbog kojih je proglašen (èlanak 157.)

park šuma U park-šumi su dopuštene samo oni zahvatii radnje èija je svrha njeno odrÞavanje iliureðenje (èlanak 158.)

spomenikparkovnearhitekture

Na spomeniku parkovne arhitekturei prostoru u njegovoj neposrednoj blizinikoji èini sastavni dio zaštiæenog podruèjanisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi semogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbogkojih je zaštiæen (èlanak 159.)

Zaštiæenim podruèjima upravljaju javne ustanove. Jav-ne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkomprirode osniva Vlada. Javne ustanove za upravljanje osta-lim zaštiæenim podruèjima i drugim zaštiæenim prirodnimvrijednostima osnivaju Þupanijske skupštine ili SkupštinaGrada Zagreba (èlanak 171.).

Javne ustanove … obavljaju djelatnost zaštite, odrÞa-vanja i promicanja zaštiæenog podruèja s ciljem zaštite ioèuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog od-vijanja prirodnih procesa i odrÞivog korištenja prirodnihdobara, te nadziru provoðenje uvjeta i mjera zaštite pri-rode na podruèju kojim upravljaju. Javne ustanove kojeupravljaju parkovima prirode i regionalnim parkovimanadziru i naèin obavljanja dopuštenih gospodarskihdjelatnosti, s ciljem osiguranja racionalnog i odrÞivog ko-rištenja prirodnih dobara (èlanak 172.).

Sredstva za rad javne ustanove i obavljanje djelatnostiiz èlanka 172. ovoga Zakona osiguravaju se iz: 1) drÞavnogproraèuna, proraèuna Þupanije, Grada Zagreba, grada iliopæine; 2) prihoda od korištenja zaštiæenih prirodnihvrijednosti; 3) prihoda od naknada; 4) drugih izvora utvr-ðenih ovim Zakonom i posebnim propisima.

Javnom ustanovom za upravljanje zaštiæenim pod-ruèjima upravlja upravno vijeæe. Èlanove upravnog vijeæajavnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima iparkovima prirode imenuje ministar (èlanak 174.).

Organizacija prostora, naèin korištenja, ureðenja i za-štite prostora u nacionalnom parku i parku prirode ureðujese PROSTORNIM PLANOM UREÐENJA PODRUÈJA PO-SEBNIH OBILJEÝJA. Prostorni plan nacionalnog parka iparka prirode donosi Sabor (èlanak 180.).

Upravljanje zaštiæenim podruèjima iz èlanka 150. sta-vak 1. toèke 1. ovoga Zakona provodi se na temeljuPLANA UPRAVLJANJA. Plan upravljanja donosi se za raz-doblje od deset godina. Plan upravljanja odreðuje razvoj-ne smjernice, naèin izvoðenja zaštite, korištenja i uprav-


ljanja zaštiæenim podruèjem, te pobliÞe smjernice za zašti-tu i oèuvanje prirodnih vrijednosti zaštiæenog podruèja uzuvaÞavanje potreba lokalnog stanovništva. Pravne i fizièkeosobe koje obavljaju djelatnosti u zaštiæenom podruèjuduÞne su se pridrÞavati plana upravljanja. Nakon pro-teka razdoblja od pet godina analizira se provedba planaupravljanja i ostvareni rezultati, te se prema potrebi obav-lja revizija plana upravljanja na naèin i u postupku kako jeto propisano za njegovo donošenje (èlanak 181.).

Plan upravljanja, meðu ostalim, sadrÞi i smjernice zarazvoj dopuštenih djelatnosti u zaštiæenom podruèju (èla-nak 182.).

Èlanak 183. govori o MJERAMA ZAŠTITE zaštiæenihpodruèja. Izrijekom, mjere zaštite zaštiæenih podruèja sas-tavni su dio dokumenata prostornog ureðenja, planovaupravljanja …, te drugih propisa koji se donose na temeljuovoga Zakona i koji ureðuju pitanja zaštite, oèuvanja, una-preðenja i korištenja nacionalnog parka, parka prirode idrugih zaštiæenih podruèja. Mjerama zaštite moÞe se za-braniti ili ogranièiti izvoðenje zahvata u prostoru (gradnjainfrastrukturnih objekata, gradnja novih tranzitnih, komu-nalnih, energetskih, telekomunikacijskih i prometnih ob-jekata, otkopavanje ili zasipavanje terena, otkopavanje iliodnošenje kamenja, minerala ili fosila, odlaganje otpada iispuštanje otpadnih voda, mijenjanje vodnog reÞima, od-voÞenje naplavina, gospodarsko korištenje prirodnih do-bara, izvoðenje hidromelioracijskih zahvata, odstranjiva-nje Þivica i drugih prirodnina, sadnja monokultura, sakup-ljanje gljiva i biljaka i njihovih dijelova, uznemiravanje,ubijanje ili hvatanje Þivotinja, lov, ribolov, prometovanje,športsko-rekreacijske djelatnosti, postavljanje reklamnih idrugih oznaka, posjeæivanje i razgledavanje, i druge aktiv-nosti koje mogu ugroziti zaštiæenu prirodnu vrijednost).

Konaèno, èlanak 185. govori o korištenju zaštiæenihprirodnih vrijednosti. Izrijekom, na zaštiæenom podruèjudopušteni su oni zahvati i radnje koji ga ne ošteæuju i nemijenjaju svojstva zbog kojih je zaštiæen…. Za zahvate iradnje koji se provode na temelju planova gospodarenja ušumarstvu, lovstvu, ribarstvu, vodnom gospodarstvu i ru-darstvu, nije potrebno ishoditi dopuštenje ako planovi go-spodarenja sadrÞe uvjete zaštite prirode.

2.1.7. Zakon o zaštiti okoliša

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (“Narodne novine”broj 82/94), zaštitom okoliša osigurava se cjelovito oèu-vanje kakvoæe okoliša, oèuvanje prirodnih zajednica, ra-cionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpo-voljniji naèin za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i odrÞi-vog razvoja (èlanak 1.).

Jedan od osnovnih instrumenata provoðenja zaštiteokoliša je i procedura Procjene utjecaja na okoliš, kojom se“nastoji osigurati ostvarenje naèela preventivnosti usklaði-vanjem i prilagoðavanjem namjeravanog zahvata, graðe-nja, odnosno obnove objekta i/ili obavljanja djelatnosti (udaljnjem tekstu: zahvat) s prihvatnim moguænostima oko-liša na odreðenom podruèju. Procjenom utjecaja na okolišsagledava se moguæi nepovoljni utjecaj namjeravanog za-hvata na tlo, vodu, more, zrak, šume, klimu, zdravlje ljudi,biljni i Þivotinjski svijet, krajolik, prostorne i kulturne vrijed-nosti, te njihove meðuodnose, uzimajuæi u obzir i drugeplanirane zahvate i moguæi meðuutjecaj s postojeæim iliplaniranim zahvatima na podruèju na kojemu se sagledavautjecaj zahvata. Procjena utjecaja na okoliš treba sadrÞa-vati i vrednovanje utjecaja namjeravanog zahvata na oko-liš, odnosno dijelove okoliša, te mjera zaštite okoliša, kakobi se nepovoljni utjecaji sveli na najmanju moguæu mjeru ipostigla najveæa moguæa oèuvanost kakvoæe okoliša. Pro-

cjena utjecaja na okoliš provodi se u okviru pripreme nam-jeravanog zahvata, odnosno prije izdavanja lokacijske do-zvole ili drugog odobrenja za zahvate za koji izdavanjelokacijske dozvole nije obvezno (èlanak 25.).

Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na oko-liš; sadrÞaj, rok i naèin izrade studije o utjecaju na okoliš;naèin donošenja ocjene i zakljuèka o namjeravanom za-hvatu; naèin obavješæivanja javnosti i odreðivanja roka inaèina sudjelovanja javnosti o odluèivanju; prava i obvezesudionika u postupku odreðeni su Pravilnikom o procjeniutjecaja na okoliš (“Narodne novine” broj 59/00).

Osnovni dijelovi studije su: 1) Opis zahvata i lokacije;2) Ocjena prihvatljivosti zahvata (zasnovana na: a) pre-poznavanju i pregledu moguæih utjecaja zahvata i njegovihvarijantnih rješenja na okoliš tijekom pripreme, graðenja ikorištenja zahvata, odnosno prestanka korištenja i/ili ukla-njanja zahvata, ukljuèujuæi ekološku nesreæu i rizik njezinanastanka; b) analizi koristi i troškova (cost-benefit analiza)zahvata; c) usklaðenost zahvata s meðunarodnim obveza-ma Republike Hrvatske o smanjenju prekograniènih utje-caja na okoliš i/ili smanjenju globalnih utjecaja na okoliš; d)prijedlogu najprikladnije varijante zahvata u pogledu utje-caja na okoliš s obrazloÞenjem); 3) Mjere zaštite okoliša iplan provedbe mjera; 4) Zakljuèak studije (u saÞetom ob-liku); 5) SaÞetak studije za javni uvid prireðen za širu jav-nost; 6) Izvori podataka (èlanak 5.). Ako lokacija zahvatanije odreðena ili nije pobliÞe odreðena dokumentima pro-stornog ureðenja, studijom se mora ocijeniti i izbor loka-cije zahvata (èlanak 6.).

Pravilnik ukljuèuje i Popis zahvata za koji je obaveznaProcjena utjecaja na okoliš. U vezi s djelatnošæu eksploata-cije mineralnih sirovina, Studija je obavezna za sljedeæezahvate:

– proizvodne graðevine za proizvodnju nemetalnihmineralnih proizvoda:

• kamenog brašna• asfaltne baze nazivnog kapaciteta veæeg od 100

t/sat• betonare nazivnog kapaciteta veæeg od 30 m3/sat• drobljenog kamenog materijala kapaciteta 50.000

t/god i više• cementa• stakla, kapaciteta 30.000 t/god. i više• keramike, kapaciteta 10.000 t/god. i više• opekarskih proizvoda, kapaciteta 50.000 t/god. i

više• gipsa, kapaciteta 5.000 t/god. i više• vapna, kapaciteta 10.000 t/god. i više• ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, kapaci-

teta 10.000 t/god. i više– eksploatacija mineralnih sirovina – površinska eks-

ploatacija:• ruda metala i nemetala, kapaciteta 50.000 t/god. i

veæeg• gline, šljunka, pijeska, kapaciteta 100.000 m3/god. i

veæeg• šljunka, pijeska, gline s ukupnim rezervama od

500.000 m3 i više, odnosno kapacitetom od 100.000 m3/god i više

• tehnièkog graðevnog kamena s ukupnim rezerva-ma od 100.000 m3, odnosno godišnjim kapacitetom od20.000 m3/god i više

• arhitektonskog graðevnog kamena, kapaciteta1.000 m3/god. i veæeg


• ostalih ruda nemetala s ukupnim rezervama od250.000 t, odnosno godišnjim kapacitetom od 50.000t/god i više

• eksploatacija geotermalne vode koja se koristi uenergetske svrhe

– eksploatacija mineralnih sirovina – podzemna eks-ploatacija:

• sva podzemna eksploatacija mineralnih sirovina.

2.1.8. Zakon o zaštiti zraka

Zakon o zaštiti zraka (“Narodne novine” broj 48/95)17

jedan je od zakona kojim se pojedine teme zaštite okolišadetaljnije ureðuju i odreðuju. Ovdje ga se istièe zbog togašto je upravo oneèišæenje zraka (prašinom) jedan od objek-tivno znaèajnijih negativnih utjecaja eksploatacije mine-ralnih sirovina na okoliš, a istovremeno i jedan od glavnihprigovora lokalnog stanovništva i drugih korisnika prostora.U nastavku se ukratko opisuju osnovne odredbe rele-vantne za eksploataciju mineralnih sirovina.

Prema èlanku 5.: 1) oneèišæen zrak je zrak koji sadrÞioneèišæujuæe tvari u takvoj koncentraciji, takvu trajanju ilipod takvim uvjetima da moÞe narušiti kakvoæu Þivljenja,zdravlje i dobrobit ljudi i štetno utjecati na okoliš uopæe,odnosno, koji sadrÞi štetne tvari u koncentracijama iznadpreporuèenih vrijednosti kakvoæe zraka (PV); 2) oneèišæa-vajuæa tvar je tvar u krutom, tekuæem ili plinovitom stanjukoja moÞe nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi, kakvoæuÞivljenja, biljni i Þivotinjski svijet, ljudskim radom ostvarenamaterijalna dobra, promjenu klime i ozonski omotaè; 3)preporuèene vrijednosti kakvoæe zraka (PV) su vrijednostiispod kojih se utjecaj na zdravlje Ijudi i vegetaciju neoèekuje ni pri trajnoj izloÞenosti; 4) graniène vrijednostikakvoæe zraka (GV) su vrijednosti ispod kojih se ne oèekuještetno djelovanje na zdrave osobe, ali pri dugotrajnojizloÞenosti njihovom utjecaju postoji rizik moguæeg utje-caja na osjetljive skupine (npr. mala djeca, kronièni bole-snici), biljke, pa i materijalna dobra; 5) katastar emisije jeskup podataka o vrsti, kolièini, naèinu i mjestu ispušta-nja/unošenja štetnih tvari u zrak; 6) sanacijski program jeskup mjera za poboljšanje kakvoæe zraka na nekom pod-ruèju, a ostvaruju se zamjenom sirovina (goriva), tehno-loškog procesa ili proèišæavanjem otpadnih plinova prijeotpuštanja u zrak, preseljenjem ili prestankom rada po-gona, drugaèijim usmjeravanjem prometa i drukèije; 7)registar izvora emisija je popis oneèišæujuæih objekata,uredaja i djelatnosti izraðen na osnovi obaveznih prijava,koji sluÞi kao podloga za izradu katastra emisija, sana-cijskog programa i za redoviti nadzor; 8) zaštitne udalje-nosti su najmanje dopušteni razmaci izmedu izvora emi-sije i naselja (stambenih èetvrti) propisani radi zaštitezdravlja i kakvoæe Þivljenja ljudi.

Èlanak 6. zakona, izvore oneèišæavanja razvrstava u trikategorije: 1) tehnološki procesi, industrijski pogoni, ure-ðaji i objekti iz kojih se oneèišæujuæe tvari ispuštaju u zrak(stacionarni izvori); 2) prijevozna sredstva (cestovna vo-zila, izvancestovna vozila, lokomotive, brodovi, zrakoplo-vi) koja ispuštaju oneèišæujuæe tvari u zrak; 3) ureðaji,površine i druga mjesta (difuzni izvori) odakle se oneèišæu-juæe tvari slobodno šire zrakom bez odreðena ispusta ilidimnjaka.

Sukladno navedenim kriterijima, eksploatacijska po-lja, s obzirom na emisiju prašine, definitivno treba tretiratikao difuzni izvor oneèišæavanja zraka.

Izvori oneèišæavanja zraka (èlanka 6.) moraju biti iz-graðeni i/ili proizvedeni, opremljeni, rabljeni i odrÞavanitako da: 1) (za stacionarne izvore i prijevozna sredstva)ne ispuštaju u zrak oneèišæujuæe tvari iznad graniènihvrijednosti emisije; 2) (za difuzne izvore) ne ispuštaju/unose u zrak oneèišæujuæe tvari u kolièinama koje moguugroziti zdravlje ljudi i okoliš.

Stupanj oneèišæenosti zraka, odnosno kakvoæa zraka,standardno se mjeri drÞavnom i podruènom mreÞom zapraæenje kakvoæe zraka (èlanci 10.-17.), ali i mjerenjimaposebne namjene (èlanci 18., 19.) u sluèajevima: 1) kadasu mjerenja propisana izraðenom procjenom utjecaja naokoliš i/ili propisanim mjerama zaštite; te 2) kada postojiosnovana sumnja ili prituÞba graðana da je došlo doprekomjernog oneèišæenja zraka. Odluku o posebnimmjerenjima, njihovu sadrÞaju i naèinu financiranja donosipoglavarstvo Grada Zagreba, grada i opæine.

Pravne i fizièke osobe vlasnici i/ili korisnici izvoraoneèišæavanja zraka iz èlanka 6. alineje 1. i 3. ovoga Zako-na (stacionarni i difuzni izvori) duÞne su: 1) prijaviti izvorkoji oneèišæuje zrak, kao i svaku njegovu promjenu (rekon-strukciju) Ýupanijskom uredu i Gradskom uredu Grada Za-greba, odnosno u gradu i opæini ispostavama ÞupanijenadleÞnim za zaštitu okoliša; 2) osigurati redovito pra-æenje (mjerenje i/ili proraèunavanje) emisije iz izvora i otome voditi oèevidnik; 3) redovito dostavljati podatke izalineje 2. ovoga stavka u katastar oneèišæavanja okoliša(èlanak 27.).

Sukladno ovom èlanku, i eksploatacijska polja kojapredstavljaju znaèajniji difuzni izvor oneèišæenja zraka pra-šinom trebala bi redovito pratiti svoje emisije. Kod odobra-vanja novih eksploatacijskih polja, ta mjera (npr. testno itrajno mjerenje taloÞene tvari na kritiènim punktovima okoeksploatacijskog polja) se standardno propisuju mjeramaodreðenim na osnovi provedene Procjene utjecaja naokoliš.

Razlog zašto se ovakva mjerenja ne provode18 vjero-jatno je neka kombinacija èinjenica: 1) da su obveznici pri-jave “emisije u okoliš“ odreðeni drugim pravilnikom (Pra-vilnik o katastru emisija u okoliš “Narodne novine” broj36/96) u kojemu se eksploatacijska polja ne spominjueksplicitno meðu pobrojanim obveznicima, a i odgovara-juæi obrasci su prilagoðeni stacionarnim izvorima; 2) da sekamena prašina ne smatra oneèišæujuæom tvari koja jeposebno opasna za zdravlje ljudi (što je, kada se radi osilikatnim stijenama, opasna zabluda), te 3) da joj je utjecajrelativno lokaliziran.

U svakom sluèaju, èini se da je moguæe i tumaèenjeZakona o zaštiti zraka prema kojemu bi se graðanin mogaopotuÞiti da kolièina prašine koja dolazi od eksploatacije“narušava kakvoæu Þivljenja, zdravlja i dobrobit ljudi ištetno utjeèe na okoliš uopæe“, te zatraÞiti da se stanje nas-toji popraviti na naèin da se osmisli i poène provoditi sana-cijski program sa stalnim praæenjem razine oneèišæenja,te dodatne mjere, kao što su ugradnja otprašivaèa, polije-vanje vodom, asfaltiranje putova kojima se kreæe mehani-zacija, pravilno lociranje deponija sa sitnim agregatima,i dr.

Inspekcijski nadzor provedbe odredbi Zakona o zaštitizraka u djelokrugu je Inspekcije zaštite okoliša.


17 Novi Zakon o zaštiti zraka upravo je (prosinac 2004.) u proceduri donošenja.18 Nijedan koncesionar na podruèju Zagrebaèke Þupanije ne dostavlja podatke o oneèišæenju prašinom u Ýupanijski ured drÞavne

uprave, niti vjerojatno provodi praæenje emisije prašine.

2.1.9. Zakon o zaštiti od bukeBuka je takoðer jedan od osnovnih negativnih utjecaja

zahvata eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš, pastoga u nešto više detalja sagledavamo i zakonsku regula-tivu – Zakon o zaštiti od buke (“Narodne novine” broj20/03) i njegove podzakonske akte – kojom se ureðuje taproblematika.

Zaštita od buke nastoji se osigurati kroz više instrume-nata. Osnovni je vjerojatno uvaÞavanje buke kod prostor-nog planiranja, odnosno promišljeno uzajamno lociranjeizvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) ipodruèja ili objekata sa sadrÞajima koje treba štititi odbuke (imitenata). Za tu svrhu, kao struèna podloga za sveprostorno planske dokumente trebala bi se raditi tzv. kartabuke – prikazi postojeæih i predviðenih razina imisija bukena svim mjestima unutar promatranog podruèja, ovisno ojednom odreðenom ili svim izvorima buke, … s prikazomprekoraèenja dopuštenih razina buke te broja ljudi i/ilistanova izloÞenih buci odreðene razine.

Sljedeæi instrumenti prevencije ukljuèuju: obaveznosagledavanje problematike buke u proceduri procjeneutjecaja zahvata na okoliš, te zadovoljenje kriterija zaštiteod buke kao preduvjet za dobivanje uporabne dozvole zagraðevinu/postrojenje.

Konaèno, ukoliko se usprkos navedenim instrumen-tima netko ipak potuÞi na previsoku razinu buke, sanitarnainspekcija, koja je zaduÞena za inspekcijski nadzor u pod-ruèju buke, pokreæe po sluÞbenoj duÞnosti postupak kojimse utvrðuje objektivno stanje nekim vidom struènog vje-štaèenja, a ovisno o nalazima izdaje se rješenje kojim sepropisuju mjere sanacije s ciljem dovoðenja razine buke udopuštene granice.

Tablica 3. prikazuje najviše dopuštene ekvivalentnerazine buke u dB za vanjske prostore, ovisno o njihovojnamjeni, odreðene Pravilnikom o najvišim dopuštenimrazinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (“Na-rodne novine” broj 37/90).

Tablica 3. Najviše dopuštene 15-minutne ekvivalentnerazini buke u db

Zona Noæ Dan

Bolnièke zone, oporavilišta, zoneodmora i rekreacije, kulturno-povijesnilokaliteti i veliki parkovi

40 dB 50 dB

Stambena gradska podruèja, ostalanaselja, turistièke zone, kampovi i zoneodgojno-obrazovnih institucija,znanstveno-istraÞivaèki instituti

45 dB 55 dB

Poslovno-stambena zona s objektirnajavne namjene izvan gradskog središta,djeèja igrališta

50 dB 60 dB

Poslovno-stambena zona s objektimajavne namjene unutar gradskog središta,zone duÞ autoputeva i glavnih gradskihprometnica

50 dB 65 dB

Industrijska, skladišna i servisna podruèjate podruèja transportnih terminala bezstanova*

Na granici ovezone buka nesmije prelazitidopuštenerazine u zoni skojom granièi

2.1.10. Zakona o javnim cestamaSlièno kao sa prašinom i bukom, standardni prigovor i

objektivno postojeæa negativna posljedica zahvata eksplo-atacija mineralne sirovine u nekom podruèju je intenziv-nije korištenje i habanje javne cestovne infrastrukture.

Problematika se nastojala urediti Pravilnikom o pre-komjernoj uporabi javnih cesta (“Narodne novine” broj40/00), kojim se propisuju mjerila za utvrðivanje preko-mjerne uporabe javne ceste, postupak za dobivanje rje-šenja o odobrenju za prekomjernu uporabu javne ceste,postupak za rekonstrukciju i prilagodbu javne ceste, mje-rila za izraèun naknade, naèin obraèuna i naplate naknadeza prekomjernu uporabu javne ceste, te nadzora nad svimnavedenim.

Èlanak 2. definira prekomjernu uporabu javne cestekao njezinu uporabu iznad vrijednosti prometnog opte-reæenja za koju je projektirana, odnosno graðena, nastaluzbog obavljanja djelatnosti pravnih ili fizièkih osoba uzjavnu cestu. Pri tome se pod poveæanim prometnim op-tereæenjem smatra porast prosjeènog godišnjeg dnevnogprometa srednje teških i teških teretnih vozila za više od10% u odnosu na postojeæi. Pravilnik (èlanak 3.), izrijekommeðu djelatnostima navodi: 1) proizvodnju, odnosnoeksploataciju mineralnih sirovina iz kojih se mogu proiz-voditi metali i njihovi spojevi, nemetalnih minerala, arhi-tektonskog graðevinskog kamena, svih vrsta soli i solnihvoda, mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se dobivajumineralne sirovine, tehnièkog graðevnog kamena, gra-ðevnog pijeska i šljunka, te opekarske gline; 2) eks-ploataciju obnovljivih leÞišta graðevnog pijeska i šljunka; 3)izgradnju graðevina prometa i veza, energetskih, vodnih iindustrijskih graðevina, graðevina za postupanje s otpa-dom, te graðevina za posebne namjene; te 4) preusmjera-vanje prometa zbog zatvaranja javne ceste na duÞe od 10dana na druge javne ceste.

Za odobrenje prekomjerne uporabe javne ceste po-trebno je podnijeti zahtjev nadleÞnoj upravi za ceste, tenakon dobivanja odobrenja platiti naknadu za prekom-jernu uporabu javne ceste. Naknada se koristi za pokri-vanje poveæanih troškova odrÞavanja javnih cesta. Visinanaknade je, redom za prethodno navedene djelatnosti: 1)2.5% od ukupnog prihoda ostvarenog prodajom u odreðe-nom razdoblju; 2) 2,5 kn/m� odvezene kolièine; 3) 3,0kn/m³ ugra?ene kolièine materijala; 2.400,00 kn/dan.

Ukoliko se radi o cestama koje nisu graðene tako damogu podnijeti osovinsko optereæenje od najmanje 115kN ili koje nemaju odgovarajuæe tehnièke elemente za si-gurno odvijanje prometa srednje teških i teških teretnihvozila, javna cesta mora se prije zapoèinjanja djelatnostirekonstruirati, odnosno prilagoditi za poveæano prometnooptereæenje, a sve troškove rekonstrukcije, odnosno prila-godbe javne ceste, snosi buduæi “prekomjerni“ korisnik(èlanak 9.). Nakon obavljene rekonstrukcije, korisnik jeosloboðen plaæanja prije spomenute naknade, u visini kojaodgovara troškovima rekonstrukcije.

Nadzor nad provedbom ovoga Pravilnika obavljaovlašteni predstavnik nadleÞne uprave za ceste u prisut-nosti inspektora cestovnog prometa i cesta.

Veæi je problem s provedbom odredbi ovog pravilnikau stvarnosti. Prvo, prosjeèni godišnji dnevni promet u stvar-nosti se skoro i ne mjeri na lokalnim i Þupanijskim cestama,pa nema egzaktnih podataka na osnovi kojih bi se mogloutvrditi radi li se o 10% poveæanju prometa. Štoviše, da sepromet i mjeri, standardno se mjeri broj vozila, bez distink-cije kategorija srednjih i teških teretnih vozila koje Pravilnikspominje u definiciji. Cijena provedbe mjerenja trenutnoje oko 300.000 kn, za što nadleÞna uprava za ceste nemasredstva, a ako nema valjanog mjerenja, nema pravne os-nove za primjenu Pravilnika.

Drugo, stanje lokalnih cesta u pravilu nigdje ne zado-voljava navedeni kriterij od 115 kN osovinskog optereæe-nja, pa bi dosljedna primjena pravilnika obavezala svakogbuduæeg koncesionara na zahvat rekonstrukcije ceste, kojibi u ukupnoj kalkulaciji vrlo vjerojatno bio inhibitornoskup za cijeli projekt.


Stoga se pravilnik u praksi koristi više kao osnova zapregovore nego kao èvrsto slovo zakona.

2.1.11. Osvrt na zakonska rješenja u podruèjugospodarenja mineralnim sirovinama

Kvalitetu odreðene regulative najbolje odraÞava sta-nje u reguliranom podruèju. NaÞalost, za podruèje rudar-stva postoje brojne primjedbe javnosti, ali i sudionika u ru-darskoj djelatnosti.

Premda Hrvatska, a tako i zagrebaèki prostor, ne pos-jeduje veliko rudno bogatstvo, prisutne su mineralne siro-vine solidna osnova za namirenje društvenih potreba zapojedinim sirovinama (posebice graðevnim materijalima).Meðutim, i ono malo sirovina koje imamo nije adekvatnovalorizirano, a rudarska se djelatnost sve više marginalizira.Uslijed toga, prirodni resursi u vlasništvu drÞave (rudnoblago) se narušavaju, gospodarska grana (rudarstvo) imaznatne poteškoæe u poslovanju i struka stagnira.

Neadekvatno definiran status mineralnih sirovina nosisa sobom obezvreðivanje leÞišta mineralnih sirovina razli-èitim zahvatima u prostoru, neuredno trÞište mineralnih si-rovina, poteškoæe oko legalizacije eksploatacije mineralnihsirovina, narušavanje pravila struke, izostavljanje mineral-nih sirovina iz svih vidova dokumentacije o prostoru, od-nosno njihov neadekvatni tretman, lošu sliku rudarskedjelatnosti opæenito u medijima i javnosti, pojave nele-galne eksploatacije mineralnih sirovina, te s druge strane,na pojedinim podruèjima inflaciju odobrenja za istraÞi-vanje i eksploataciju mineralnih sirovina,

Upravni postupci koji se vode prema Zakonu o rudar-stvu vrlo su slièni upravnim postupcima koji se vode popropisima nadleÞnim za ureðenje prostora, te se postupciu suštini podvostruèuju. U praksi dolazi do velikih teškoæazbog neusklaðenih ili nedoreèenih propisa i neravnoprav-nog poloÞaja mineralnih sirovina.

Neprimjerena distribucija nadleÞnosti tijela nadleÞnihza rudarstvo ima za posljedicu neadekvatna kadrovskarješenja u veæini Þupanija i time pojave nestruènog rada,šutnje ili èak i gorih oblika ponašanja nekih tijela uprave.Zamijeæen je i sve veæi broj upravnih sporova, što ukazujena probleme u drugostupanjskom postupku.

Eventualna institucionalna unapreðenja moguæa sukroz uspostavu sustava gospodarenja mineralnim sirovi-nama, lociranje svih prvostupanjskih postupaka u nad-leÞnost Þupanijskih tijela, èime bi se dosljedno poštovaloupravno naèelo dvostupnosti zagarantirano Ustavom Re-publike Hrvatske i pojaèani upravni nadzor.

Sve naglašeniji problem nelegalne eksploatacije min-eralnih sirovina pokušao se riješiti postroÞenim kaznenimodredbama Zakona o rudarstvu. To, meðutim, nije dovolj-no, jer je dobar dio nelegalne eksploatacije nastao zbogpotreba trÞišta, a uzrokovan je, meðu ostalim i nemo-guænošæu ishoðenja potrebnih dozvola uslijed zamršene i

neefikasne regulative. Stoga bi primjerena politika davanjakoncesija, zasnovana na promišljenom i sustavnom gospo-darenju mineralnim sirovinama, za što je potrebna i ade-kvatna novelacija regulative, bila najefikasniji regulator ne-legalne eksploatacije.

Regulativu je moguæe ocjenjivati i na temelju uspo-redbe sa srodnim regulativnim podruèjima19. Rudarskalegislativa usporeðena je s legislativom o vodama, šumamai poljoprivrednom zemljištu, jer im je predmet srodan –naime, sve su to prirodni resursi, kao i mineralne sirovine.Osim toga, u praksi se interes za eksploatacijom mineral-nih sirovina najèešæe sukobljava s interesima zaštite nave-denih resursa.

Legislativni korpus za sva èetiri podruèja je slièan. Zarudarstvo se sastoji od tri zakona i tridesetak pravilnika iliodluka, za vode dva zakona i tridesetak podzakonskihakata, za šume dva zakona i osamnaest podzakonskihakata, te za poljoprivredu šest zakona i osamdesetak pod-zakonskih akata.

SadrÞaj legislative usporeðen je na temelju regulativ-nih kategorija – pojmova, koje svaka od navedenih regula-tiva obraðuje (vidi Tablica 4.).

Tablica 4. Regulativne kategorije – osnova usporedberegulativa

gospodarskadjelatnost bazi-rana na resursu

odraz moguænosti, stvarnih potrebai gospodarske politike

gospodarskeosnove

formalno reguliran fond temeljnihspoznaja o predmetu regulative potrebanza definiranje gospodarske politike

organizacija ikadrovi

ustrojstveni oblici kroz koje se afirmiraopæedruštveni i strukovni interes

financije financijski odnosi – financijska osnovagospodarenja resursom

zaštita resursa preduvjet stabilnog odvijanjagospodarske djelatnosti i sektorskapodloga integralne zaštite okoliša

ostalo prateæe odredbe

Ono što se veæ prvim pogledom na nazive osnovnihzakona moÞe utvrditi je to da su najvaÞniji propisi – zakoniu podruèju rudarstva usmjereni na odvijanje gospodarskedjelatnosti, dok su u podruèju voda usmjereni na resurs ifinanciranje gospodarenja resursom, u podruèju šumana resurs, te u podruèju poljoprivrede na resurs, zaštituresursa i financiranje gospodarenja resursom. Uoèljivaje bitna razlika izmeðu intencija rudarskih zakona (reguli-ranje gospodarske djelatnosti) i zakona ostalih podruèja(reguliranje resursa i gospodarenja resursom). Prethodnizakljuèak se osnaÞuje ako se i ostali propisi svrstaju u de-finirane kategorije (predmete reguliranja) – Tablica 5.


Tablica 5. Predmet reguliranja pojedinih propisa po regulativnim podruèjima

Regulativnopodruèje

Gospodarskadjelatnost Zaštita resursa Osnove

gospodarenjaOrganizacija

i kadrovi Financije Ukupno

broj % broj % broj % broj % broj % broj %Rudarstvo 26 79 1 3 2 6 2 6 2 6 33 100Vode 5 15 7 21 8 24 6 18 7 21 33 100Šume 7 35 3 15 7 35 1 5 2 10 20 100Poljoprivreda 18 22 21 26 24 30 10 12 8 10 81 100

Izvor podataka: ING Registar, Osnovni uloÞak 1. I. 2000.

19 Analiza je napravljena 2000. godine (A. Janèi, B. Bošnjak), a kako se regulativa nije bitnije mijenjala, ocjene ostaju na snazi.

Oèigledna je velika disproporcija broja struènih djelat-nika u upravnim tijelima na poslovima rudarstva, sprambroja struènih djelatnika na drugim usporeðenim poslo-vima, meðutim, ta razlika postaje enormna upravo pribra-janjem djelatnika u javnim ustanovama i trgovaèkim dru-štvima, koji rade na poslovima gospodarenja resursom,ali imaju i veliki utjecaj na reguliranje djelatnosti.

Temelj takvih ustrojstvenih rješenja za navedene dje-latnosti je opredjeljenje da se resurs ne eksploatira, negoda se njime gospodari. Shodno tome, i “šumska” i “vodna”regulativa izrièito nalaÞu i detaljno reguliraju izradu Šum-skogospodarskih, odnosno Vodnogospodarskih osnova. Zamineralne sirovine, koje su u iskljuèivom vlasništvu drÞa-ve, nije propisana izrada adekvatne dokumentacije.

Ustroje navedenih djelatnosti prate i odgovarajuæarješenja financijskih pitanja. Financiranje gospodarenja šu-mama, vodama i poljoprivrednim zemljištem puno je raz-raðenije, kumulativno su to i veæi iznosi, a ne snose ga

samo gospodarski subjekti koji se izravno bave tom dje-latnošæu, nego svi gospodarski subjekti (za šume) ili svi po-trošaèi (za vode). Troškovi gospodarenja šumama, voda-ma, a dijelom i poljoprivrednim zemljištem, distribuiranisu i na druge djelatnosti (meðu ostalima i na rudarstvo),dok za ona sredstva koja se izdvajaju na osnovi rudarskedjelatnosti nema efikasnih provedbenih propisa, te samimtim izostaju povratni efekti na rudarstvo.

Znaèajni dio regulative o šumama, vodama i poljo-privredi odnosi se na zaštitu tih resursa i interesa gospo-darenja njima, što je bez sumnje opravdano i potrebno.NaÞalost, takve su odredbe u puno manjoj mjeri zastup-ljene u rudarskoj regulativi.

Sve navedeno ukazuje na bolje moguænosti odvijanjagospodarske djelatnosti ukoliko je regulativa okrenuta pre-ma resursu, nego ako se bavi preteÞno samom gospodar-skom djelatnošæu, kao što je to sluèaj s rudarskom regulati-vom.


Da se iz samih naslova propisa ne bi izvukli krivi za-kljuèci, razvrstane su i odredbe propisa (èlanci) u navedenekategorije reguliranja. Slika 1. prikazuje dobivene rezul-tate.

Slika 1. Distribucija odredbi legislative po regulativnimpodruèjima

Ovi podaci definitivno potvrðuju tezu da je rudarskaregulativa preteÞno usmjerena na odvijanje gospodarskedjelatnosti, i to najveæim dijelom na njen tehnièki aspekt,dok regulativa drugih srodnih podruèja u ÞiÞu interesa po-stavlja osnove gospodarenja resursom, zatim gospodarskudjelatnost, zaštitu resursa, organizacijska i kadrovska pi-tanja, te financiranje.

Na temelju ovakvog legislativnog pristupa rudarstvo sei ne moÞe poimati drugaèije nego kao eksploatatorska dje-latnost (sa svim negativnim konotacijama), za razliku odvodnog i šumskog gospodarstva, te poljoprivrede, koji za-pravo rade isto (eksploatiraju prirodne resurse), ali sa su-

vremenijim, odnosno mudrijim pristupom. Mnogobrojniprimjeri iz prakse to dokazuju.

Rudarska tvrtka ne moÞe dobiti koncesiju za svoju dje-latnost, jer bi morala posjeæi šumu, odnosno prema mjer-ilima Hrvatskih šuma, poduhvat je ekološki nepodoban.Istovremeno te iste Hrvatske šume izvrše èistu sjeèu po-sebno zaštiæenog dijela parka prirode i tada to struka sma-tra jedinim racionalnim naèinom gospodarenja šumom, azaštitu prirode gotovo protudruštvenim balastom.

Ili drugi primjer, rudarski poduzetnici ne mogu dobitikoncesiju za istraÞivanje i eksploataciju šljunka jer Hrvat-ske vode štite integritet svih podzemnih voda. Istovremenose pod okriljem tih istih Hrvatskih voda nelegalno eksploa-tira šljunak u inundacijskom podruèju, a nastale “grabe”zatrpavaju otpadom. Doduše, prema Zakonu o vodamaiskljuèivu ingerenciju nad prostorima od znaèaja za reÞimvoda imaju Hrvatske vode, meðutim, eksploatacija neob-novljivih leÞišta mineralnih sirovina trebala bi se odvijati uskladu sa Zakonom o rudarstvu. MoÞda je to negdje i real-izirano, ali nama nije poznat niti jedan takav sluèaj.

Iz takve regulative proizlaze i institucionalni okviri. Zarazliku od rudarstva, druge su struke (vidi Tablica 6.) iz-gradile pozamašne javne institucije (Ministarstva, DrÞavneuprave, Þupanijska tijela uprave, inspekcije, javna trgo-vaèka društva i javne ustanove), koji su ujedno nositeljistrukovnih interesa. Te institucije upošljavaju veliki brojstruènjaka (diplomiranih inÞenjera odgovarajuæe struke),konzultiraju struku i intenzivno je prate inovacijama regu-lative. Nasuprot tome, uèešæe djelatnika rudarske struke udrÞavnim sluÞbama s nadleÞnošæu nad odvijanjem rudar-stva svedeno je na sedam djelatnika u drÞavi, odnosno,uzevši u obzir inspekciju, èitavih 15 djelatnika!

Tablica 6. Pregled okvirnog broja struènih uposlenika u drÞavnim tijelima, ustanovama i javnim trgovaèkim društvima

Regulativnopodruèje

Ministarstvo/DrÞavna uprava Ýupanije Inspekcije Ustanove Javna trgovaèka

društva Ukupno

broj % broj % broj % broj % broj % broj

Rudarstvo 4 27 3 20 8 53 0 0 0 0 15

Vode 35 3 15 1 50 4 700 54 500 38 1 300

Šume 17 2 15 1 27 3 0 0 1000 94 1 059

Poljoprivreda 70 42 25 16 70 42 0 0 0 0 165

Izvor podataka: telefonska anketa.

Neke strukovne institucije drÞe potrebnom korjenitupromjenu rudarske legislative kojom bi se afirmirao resurs(mineralne sirovine) kao društveno bogatstvo i osnova op-stojanja rudarske djelatnosti. Taj je zahtjev na tragu inten-cija Zakona o prostornom ureðenju i Zakona o zaštitiprirode za brigu o prirodnim dobrima. Uvrštavanjem inte-gralnih mineralnih sirovina, a ne samo onih koje se u da-tom trenutku eksploatiraju, u resursnu osnovu drÞave,Þupanije, gradova i opæina, te definiranjem odgovarajuæihgospodarskih politika, omoguæilo bi se sustavno i kvalitetnorješavanje konflikata interesa do kojih dolazi kod svakedjelatnosti, pa tako i rudarske. Na taj naèin otvorila bi semoguænost za puno racionalnije i efikasnije odvijanje dje-latnosti, što je u interesu struke, gospodarstva i društva ucjelini.

Zbog iskazanih problema valjalo bi temeljito noveliratikompletnu regulativu vezanu uz gospodarenje mineralnimsirovinama, te unijeti dopune u propise koji interferiraju stim podruèjem. Vrlo zanimljiva i inspirativna rješenja po-nudili su zakonodavci u Sloveniji, a i nekim drugim europ-skim zemljama.

U svakom sluèaju, regulativa mora dati moguænostafirmacije veæine drÞavnih, lokalnih, gospodarskih i po-jedinaènih interesa, što za sada nije sluèaj.

2.2. Institucionalni okvir

2.2.1. Akteri u sustavu

Mnoštvo je aktera èija je meðusobna komunikacija,koordinacija i kooperacija kljuèna za uspješno planiranje,upravljanje i konaèno provoðenje eksploatacije mineral-nih sirovina na podruèju jedne Þupanije. U nastavku su po-brojani osnovni akteri i ukratko je opisan njihov djelokrugu vezi s eksploatacijom mineralnim sirovinama.

Svakako vaÞna skupna aktera su tijela drÞavne upraveu èijem djelokrugu je upravljanje i/ili neki vid nadzora naddjelatnošæu rudarstva. Raspodjela nadleÞnosti u odluèiva-nju o mineralnim sirovinama definirana je svom zakon-skom regulativom koja se primjenjuje. Za najèešæe mine- r-alne sirovine (tehnièki graðevni kamen, graðevni pijesak išljunak, te ciglarsku glinu) prvostupanjske upravne postup-ke vode Þupanijski uredi nadleÞni za rudarstvo (SluÞbaza gospodarstvo Ureda drÞavne uprave u Zagrebaèkoj Þu-paniji), odnosno u Gradu Zagrebu Gradski ured za gospo-darstvo. Drugostupanjsko tijelo za navedene postupke jeMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kojeosim drugostupanjskih postupaka, obavlja i prvostupanjskeposlove u okviru svoje nadleÞnosti. U upravne postupkeukljuèena su sva upravna tijela koja trebaju sudjelovati uodreðivanju uvjeta pod kojima se moÞe eksploatirati mi-neralna sirovina na pojedinoj lokaciji. Ukoliko prema po-sebnim zakonima postoje prepreke za eksploataciju mi-neralne sirovine, ona se (osim u posebnim sluèajevima)neæe odobriti. Kako je djelovanje pojedinih tijela i institu-cija regulirano resornom legislativom, koja najèešæe (osimrudarstva) svoje planove i interese sustavno plasira u pro-stornu dokumentaciju, rješavanje predmeta iz podruèjarudarstva uglavnom se svodi na usklaðenje djelatnosti sprostornom dokumentacijom.

S obzirom na svoj Zakonom (“Narodne novine” broj33/01) definiran samoupravni djelokrug koji ukljuèuje go-spodarski razvoj te prostorno i urbanistièko planiranje,vaÞan, ako ne i vodeæi partner u osmišljavanju Þupanijske

sektorske strategije je i Ýupanija sa svojim relevantnimupravnim tijelima. To su, u prvom redu, Upravni odjel zagospodarstvo, koji sagledava vaÞnost sektora u širem kon-tekstu gospodarskog razvoja Þupanije, te Zavod za pro-storno ureðenje i zaštitu okoliša, koji osmišljava pro-stornu i okolišnu dimenziju djelatnosti.

Podjednako vaÞan partner na lokalnoj razini su op-æine i gradovi, odnosno njihovi upravni odjeli zaduÞeni zagospodarstvo, prostorno planiranje, zaštitu okoliša, te ko-munalne poslove. Osim što su ukljuèeni u proces dono-šenja Ýupanijskog prostornog plana, te što su glavni nositeljizrade planova unutar svog podruèja, lokalna tijela upraveukljuèena su i u postupke dodjele odobrenja propisanihZakonom o rudarstvu i mogu se u okviru svojih ingerencijaoèitovati o uvjetima istraÞivanja, odnosno eksploatacijemineralnih sirovina.

Hrvatske vode, odnosno nadleÞni Vodno-gospodar-ski odjel, oèituju se prilikom odobravanja istraÞnih pros-tora o prihvatljivosti zahvata s obzirom na njegov utjecaj naokolni vodni reÞim. Istovjetnu ulogu, samo u svojim sekto-rima, imaju Hrvatske šume i Ministarstvo kulture (Upra-va za zaštitu kulturne baštine i Uprava za zaštitu prirode).

Relativno je èest sluèaj da su se kamenolomi našli unu-tar podruèja Parka prirode, najèešæe na naèin da je Parkprirode naknadno proglašen na podruèju unutar kojega jeveæ postojalo eksploatacijsko polje. Iako je upravo u tijekuinicijativa da se granice Parkova prirode modificiraju nanaèin na koji æe se izbjeæi taj umjetno nastali konflikt, usluèajevima kada je to moguæe, jer se eksploatacijska poljanalaze na rubnom podruèju parka, u rješavanju postojeæihproblema Javna ustanova Park Prirode i dalje vrlo jevaÞan akter.

Ýupanijska uprava za ceste Zagrebaèke ÞupanijenadleÞna je za rješavanje jednoga stalno apostrofiranogproblema vezanog uz eksploataciju mineralnih sirovina –prekomjernog korištenja javnih prometnica. Iako trenutniPravilnik nije idealan u pogledu svoje usklaðenosti s real-nim uvjetima, ostaje dovoljno instrumenata za postizanjezadovoljavajuæeg dogovora kojim se ovaj negativan utjecajmoÞe ili smanjiti, ili na odgovarajuæi naèin kompenzirati.

Samo po sebi je jasno, ali je èesto zaboravljeno i zane-mareno, da su vrlo vaÞan akter i partner i sami koncesio-nari/proizvoðaèi, kao najizravnije ukljuèeni u proces, kojisve što se zamisli, dogovori i propiše u konaènici trebajuprovoditi u praksi. Ishod u konaènici – odrÞivost eksploata-cije u svim dimenzijama: gospodarskoj, društvenoj i oko-lišnoj – ovisi prvenstveno o kvaliteti odreðenih uvjeta eks-ploatacije, te o dosljednosti i disciplini koncesionara u pro-voðenju zamišljenih mjera, a ukljuèivanje koncesionarakljuèno je za oba èimbenika. Naime, moÞe se pretpostavitida æe kvaliteta odreðenih uvjeta eksploatacije bit viša uko-liko su u njihovo odreðivanje ukljuèeni i oni koji nesum-njivo imaju najviše iskustva s njihovom implementacijom ustvarnosti, te da æe dosljednost i disciplina provoditelja bitiveæe ukoliko se provodi plan èiju logiku i razloge razumiju,jer su sudjelovali u njegovom kreiranju.

Iako su kameni materijali roba koja ne trpi dugaèaktransport, u analizi djelatnosti unutar jedne Þupanije sva-kako treba sagledati i razmjenu s okolnim prostorom20.Sugovornik æe u tom sluèaju biti glavni proizvoðaèi i do-bavljaèi iz tog perifernog prostora.


20 Kako smo vidjeli, Zagrebaèko trÞište veliki je uvoznik i iz šireg prostora od onog obuhvaæenog administrativnim granicama GradaZagreba i Zagrebaèke Þupanije. No istovremeno, kameni materijal se i izvozi iz eksploatacijskih polja u Zagrebaèkoj Þupaniji u Sisaèko-moslavaèku Þupaniju.

Silno vaÞan partner, koji se trenutno preèesto zane-maruje, a koji u konaènici moÞe imati i u potpunosti bloki-rajuæi uèinak na djelatnost, je lokalno stanovništvo, teudruge putem kojih ono artikulira svoje interese. Poslovnisubjekt koji se ne doÞivljava kao dio šire društvene zajed-nice, doÞivljava se i tretira kao strano tijelo.

Cijeli niz aktera odgovoran je za nadzor nad pro-voðenjem dogovorenog i zakonom propisanog.

DrÞavni inspektorat, odnosno njegova Rudarska in-spekcija, odgovorna je za inspekcijski nadzor nad djelat-nošæu. Nakon što jednom rudarski projekti budu uvaÞiliokolišne i krajobrazne vrijednosti, sve ostaje slovo na pa-piru ako ne postoji kvalitetan, sustavni nadzor nad njiho-vom dosljednom provedbom. S obzirom na nevelik brojeksploatacijskih polja, taj cilj èini se vrlo dostiÞan.

Inspekcija zaštite okoliša – svojim djelovanjem uvezi s nadzorom nad oneèišæenjem zraka i pravilnim zbri-njavanjem otpada, takoðer je vrlo znaèajna za djelatnost.Èinjenica da pitanje prašine spada meðu èešæe prituÞbe, teda se ona moÞe znaèajno smanjiti relativno jednostavnimmjerama samo ukoliko postoji volja i disciplina, govori daposla za Inspekciju zaštite okoliša itekako ima. Osim toga,Inspekcija zaštite okoliša odgovorna je za nadzor nad pro-voðenjem svih mjera zaštite propisanih na osnovi proce-dure Procjene utjecaja na okoliš. Sanitarna inspekcijanadleÞna je za nadzor u segmentu oneèišæenja okoliša bu-kom. Inspekcija zaštite prirode nadleÞna je za nadzornad djelatnošæu s aspekta njegovog utjecaja na zaštiæenedijelove i podruèja prirode. Vodopravna inspekcija nad-zire oneèišæenje površinskih i podzemnih voda.

Za uspostavu kvalitetnog informacijskog sustava vaÞanje partner DrÞavni zavod za statistiku. Osim što je ta-koðer vaÞan izvor sreðenih informacija, Hrvatska gospo-darska komora (i njen Sektor za Industriju i relevantnipodruèni ogranak) vaÞna je i kao mjesto osmišljavanja i ar-tikuliranja sektorskih strateških interesa i smjernica razvoja.

Osim HGK, pa moÞda trenutno i na Þivotniji naèin, in-terese struke vrlo aktivno promièe gospodarsko interesnoudruÞenje za proizvodnju, preradu i promet mineralnih si-rovina u Hrvatskoj – GIU PROMINS.

Konaèno, sustavni pristup gospodarenju resursom nijemoguæ bez kvalitetne podatkovne osnove. Najrelevantnijainstitucija RH u tom pogledu je Institut za geološka is-traÞivanja (IGI), u kojemu veæ i postoji trajni projekt Kartamineralnih sirovina RH, koja treba posluÞiti i kao struènaosnova za “izradu republièkih, regionalnih i opæinskih du-goroènih planova razvoja na bazi iskorištavanja mineralnihsirovina i energetskih resursa; (te) potrebe prostornog pla-niranja u graðevinarstvu, rudarstvu, poljoprivredi, šumar-stvu, vodoprivredi i industriji.”

Od nevladinih udruga valja još navesti i Udruguhrvatskih rudarskih inÞenjera – strukovnu udrugu inÞen-jera profesionalno vezanih uz rudarsku djelatnost.

2.2.2. Osnovni organizacijski problemi i izazovi

Jedan zakljuèak vrlo jasno slijedi iz prethodnogopis aktera koji su, svaki u svom segmentu, izvan svakesumnje svi vrlo znaèajni za uspješan odrÞivi razvoj sek-tora eksploatacije mineralnih sirovina na nekom pod-ruèju: bez kvalitetne komunikacije, koordinacije i koo-peracije svih spomenutih aktera, u veæim ili manjimskupinama, èiji æe sastavi ovisiti o zadaæi koju trebariješiti, vjerojatnost za uspjeh postaje neznatna.

Moglo bi se reæi i da trenutno stanje o tome vrlo jasnosvjedoèi nizom postojeæih problema koji se ne rješavaju,èini se u prvom redu zbog nedostatka sva tri nabrojananuÞna preduvjeta uspjeha. Nema drugog naèina da se ob-jasni nekretanje u realizaciju plana, koji vrlo uvjerljivoopisuje scenarij prema kojemu bi se od eksploatacijskogpolja, koje trenutno, prema prevladavajuæem viðenju, na-grðuje okoliš i predstavlja uglavnom neugodnog susjeda, unarednom, za rudarske pojmove relativno kratkom razdo-blju, uspješno ekonomski poslujuæi, prostor priveo konaè-noj namjeni koja bi ga uèinila osnovnim elementom atrak-cijske osnove turistièko-športsko-rekreacijske ponude širegprostora!

Opæenito, relativno visoka razina predrasuda, antago-nizama, pa èak i otvorenih neprijateljstava meðu pojedi-nim relevantnim akterima, nastala kao posljedica negativ-nih iskustava iz prošlosti, jedna je od osnovnih preprekabilo kakvom unapreðenju stanja u sektoru. U takvoj situ-aciji vaÞno je stalno podsjeæati da komunikacija, koordina-cija i kooperacija nemaju kvalitetne alternative, i da se nedogaða, odnosno da nije potrebna samo meðu skupinamakoje imaju iste interese, isto misle i isto rade. Štoviše,upravo suradnja inicijalno suprotstavljenih skupina izu-zetno je vaÞna i nezamjenjiva, jer samo kroz takvu (èestofrustrirajuæu) interakciju, svaka skupina biva prisiljena mi-jenjati svoj nuÞno ogranièeni naèin viðenja problema. Po-kušaj i obaveza razumijevanja i odgovaranja na argumente“druge“ strane pomaÞe da se preciznije, utemeljenije iuvjerljivije artikuliraju i vlastiti stavovi.

Konaèno, èesto se u vezi sa zaštitom okoliša struènja-cima osnovne djelatnosti, u ovom sluèaju rudarstva (alislièno vrijedi i za druge djelatnosti kao što su šumarstvo, ri-barstvo, poljoprivreda, i dr.), èini da je zaštita okoliša neštošto se na umjetan naèin “mistificira u sferu nadogradnje,kao nešto zasebno i izdvojeno od osnovne aktivnosti“(Nuiæ, J. et al, 1996), te da i u rješavanju problema vezanihuz zaštitu okoliša “rudar-ekolog mora biti vodeæa osoba,koja æe isticati probleme, davati rješenja, i pri tome koristitiumijeæa drugih struka, aktiviranjem arhitekta-ekologa, šu-mara-ekologa, agronoma-ekologa, biologa-ekologa i dr.pri izradi Studije utjecaja na okolinu namjeravanog investi-cijskog zahvata.“

Meðutim, u svjetlu uvida jednoga od najoriginalnijihmislilaca svih vremena Alberta Einsteina – koji glasi: Svijetkoji smo stvorili danas, kao rezultat našeg dosadašnjegnaèina razmišljanja, ima probleme koje ne mogu biti rije-šeni razmišljajuæi na naèin na koji smo razmišljali dok smoih stvarali21 – prethodno razmišljanje o temama “tko trebabiti vodeæa osoba“, “od koga se treba oèekivati isticanjeproblema“, te “zaštiti okoliša kao mistificirane sfere nado-gradnje“ (gdje se vjerojatno, posve ispravno, Þeli reæi da sebriga o okolišu u konaènici treba integrirati u sve struke,discipline i djelatnosti) èini se nerealno i zbog toga po-grešno, a pristup u kojemu se mišljenja ravnopravno izno-se, argumentirano provjeravaju, bez granica nametnutihstatusom i pripadnošæu ovoj ili onoj struci, èini se kao da æeprije iznjedriti toliko potrebnu promjenu u naèinu razmi-šljanja.

Zaštita okoliša æe jednoga dana, kada se uspješno in-tegrira u sve sfere mišljenja i djelovanja, postati suvišna dis-ciplina. U meðuvremenu, ona je vrlo znaèajna, upravozbog toga što je nastala kao reakcija na vrlo prisutan prob-lem našeg neodrÞivog odnosa prema prirodnom okruÞenju


21 The world we have created today, as a result of our thinking thus far, has problems that cannot be solved by thinking the way wethought when we created them." Albert Einsten

– sve prioriteniji problem našeg svijeta, kreiran u potpu-nosti dosadašnjim krivim i kratkovidim naèinom razmi-šljanja.

2.3. Rudarska renta

Rudno blago je u Republici Hrvatskoj, kao i u nekimdrugim pravnim sustavima od rimskoga na ovamo, pro-glašeno dobrom od interesa za drÞavu (Ustav RepublikeHrvatske èlanak 52.), te je u vlasništvu drÞave (èlanak 1.Zakona o rudarstvu).

Kroz dugu povijest rudarstva rijetko se dogaðalo da seiz rudarenja nisu izdvajala specifièna davanja – porezi ilirente. Još u prvoj polovici prošlog stoljeæa na ovim je pros-torima postojao rudarski porez koji su “plaæala poduzeæaza obraðivanje ruda i tjeranje posla obrtnih grana spada-juæih k rudarstvu” u visini 5–7–10%. U razdoblju nakondrugog svjetskog rata ta je obaveza išèezla, ali ju je upravapokušala zamijeniti ”samoupravnim sporazumima”, “nak-nadama za prekomjerno korištenje javnih cesta” ili èak imanje suptilnim sredstvima.

Eksploatacija rudnog blaga (mineralnih sirovina) dje-latnost je koju, pored neupitne društvene i trÞišne oprav-danosti, prate i neki zameci društvenog konflikta. Èest jesluèaj prosvjeda protiv naèina rada rudarskih pogona ili imse èak uskraæuje moguænost egzistencije. Osnove i povodiprosvjeda mogu se svrstati u dvije kategorije. Dio konfliktaproizlazi iz tehnološkog procesa i uglavnom se mogu kvan-titativno i kvalitativno egzaktno odrediti. To su: emisijabuke i prašine, potresi pri miniranju, privremena prena-mjena prostora i ireverzibilne posljedice rudarenja, zna-èajno pojaèan kamionski promet lokalnim javnim promet-nicama.

Drugi dio konflikta teÞe se moÞe egzaktno dokazati jerse radi o vrijednosnim stavovima i ocjenama koje variraju.Ako je rijeè o lokalnom stanovništvu, ono traÞi kompenza-ciju primarnih elemenata konflikta koje dimenzionira izsvoga kuta gledanja (egzaktna mjerenja bi vjerojatno poka-zala da je kolièina buke, prašine i potresa veæa u centrugrada nego u široj okolici kamenoloma, a da o šljunèaramai glinokopima i ne govorimo). Drugi moment koji se moÞerazabrati kod lokalnog puèanstva su oèekivanja da se iz go-spodarske aktivnosti doprinosi lokalnom napretku, što semoÞe povezati s ustavnom odredbom da vlasništvo obave-zuje.

Tijelima drÞavne i lokalne uprave prvenstveno je u in-teresu da se rudarenje odvija u skladu sa zakonskim odred-bama i s potrebama društva, da se eliminiraju konflikti upodruèju nadleÞnosti i da se iz djelatnosti alimentira pro-raèun.

U takvoj situaciji rentu treba gledati kao naèin pri-kupljanja sredstava za unapreðenje društvenih ciljeva,ali i sredstava kojima se reguliraju konflikti u svezi go-spodarske djelatnosti i omoguæuje nesmetano odvijanjete djelatnosti.

Prema definiciji, renta je dohodak koji se stjeèe pra-vom vlasništva. Njoj podlijeÞu nekretnine, zemljište, zgra-de, oprema, pa, s obzirom na zakonske odredbe, i mine-ralne sirovine.

Rudarska (rudnièka) renta je specifièna renta koja sedefinira kao dio viška vrijednosti što ga zakupac prepuštavlasniku rudnika kao naknadu za korištenje zemljišta ivaðenje rudnog blaga.

Funkcije rudarske rente sagledavamo u kontekstu 1)instrumentarija gospodarske politike, 2) financiranja drÞav-ne i lokalne uprave, te 3) unapreðenja uvjeta Þivljenja.

Renta kao instrument gospodarske politike trebaprvenstveno biti u funkciji nivelacije uvjeta poslovanja go-spodarskih subjekata, a zatim treba odraÞavati vrijednosnestavove društva spram te djelatnosti. Renta moÞe biti sred-stvo za korigiranje financijskih efekata nastalih uslijed razli-èitih prirodnih uvjeta s ciljem izjednaèavanja startne pozi-cije za sve gospodarske subjekte u djelatnosti. Visokomrentom moÞe se destimulirati odvijanje gospodarske dje-latnosti koja se ocijeni neprikladnom, a beneficije u rent-nom sustavu potièu odvijanje djelatnosti.

Renta kao instrument financiranja drÞavne i lokalneuprave, ovisno o rudnom bogatstvu u prostoru pojedinejedinice uprave i njegovoj eksploataciji, moÞe varirati odbeznaèajnog do vrlo istaknutog u proraèunu. U svakomsluèaju, obaveza uprave je ta sredstva prikupiti i racionalnoih utrošiti. Pri tome treba osigurati funkcioniranje uprave unadleÞnom segmentu i unapreðenje rentne osnove (re-sursa, gospodarske grane).

Konaèno, renta moÞe i treba biti i znaèajan izvorsredstava za unapreðenje uvjeta Þivljenja, prvenstveno ubliÞem okolištu djelovanja gospodarskih subjekata (malekomunalne akcije, zaštita okoliša, potenciranje kompara-tivnih prednosti lokacije, itd).

Zakonom o rudarstvu, donesenim 1991. godine, uve-den je u rudarstvo u Hrvatskoj pojam naknade za eks-ploataciju mineralnih sirovina. Prateæom Odlukom onaknadi za eksploataciju mineralnih sirovina odreðena jevisina naknade od 2,6% ukupnog prihoda ostvarenognjihovom prodajom, odnosno, ukoliko se mineralna siro-vina prodaje oplemenjena – preraðena, onda je osnovicaknjigovodstvena vrijednost iskorištenih kolièina mineralnihsirovina. Naknada, koja je prihod Republike Hrvatske,ustupa se u cijelosti opæini ili gradu (JLS) na podruèju kojihse vrši eksploatacija, a koristi se za gospodarski razvoj izaštitu okoliša i prirode.

Zakon o koncesijama, donesen 1992. godine, je“krovni” (lex generalis) zakon koji regulira korištenje pri-rodnih bogatstava, te drugih dobara za koje je zakonomodreðeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku. Prematome, odnosi se i na istraÞivanje i eksploataciju mineralnihsirovina. Odredbama Zakona o koncesijama propisanoje da davalac koncesije sklapa s koncesionarom ugovoro koncesiji. To je zakonski okvir unutar kojega se moÞeriješiti i pitanje rudarske/rudnièke rente. Meðutim, u praksise ta moguænost rijetko koristi, te je veæina ugovora o kon-cesiji za eksploataciju mineralnih sirovina u Hrvatskoj for-malnog karaktera.

Model odreðivanja iznosa rente u naèelu se zasnivana elementima iz kojih renta rezultira, a to su društvenaulaganja i prirodne pogodnosti.

U svijetu se rudnièka renta, kao specifièan vid regal-nog danka, odreðuje u visini od 1 do 25%, što ovisi o vrstimineralne sirovine i leÞišnim uvjetima. Funkcioniranjepravne drÞave i stabilno – ureðeno trÞište preduvjeti suza to.

Pri odreðivanju rudarske rente valja se prvenstvenoopredijeliti za osnovno naèelo, pri èemu se nude tri opcije:1) naèelo zadrÞavanja viška vrijednosti; 2) naèelo kompen-zacije štetnih posljedica rudarenja; 3) naèelo usklaðivanjapotreba sredine i moguænosti gospodarskog poduhvata.

Stoga što inkorporira oba prethodna naèela, najprik-ladnijim se èini model odreðivanja rente utemeljen naposljednjem naèelu – naèelu usklaðivanja potreba sredinei moguænosti gospodarskog poduhvata. Operacionalizacijapodrazumijeva sljedeæe postupke:


– utvrðivanje opæih osnova: 1) definiranje odnosaspram gospodarske djelatnosti kao segmenta društvenogsustava vrijednosti; 2) ocjena stanja na trÞištu; 3) ocjenapotencijala resursa; 4) definiranje matrice utvrðivanjarente

– utvrðivanje znaèajki konkretnog gospodarskog po-duhvata: 1) lociranje konkretnog poduhvata unutar gospo-darske grane u regiji, 2) utvrðivanje stvarne rentabilnostikonkretnog poduhvata, 3) usporedba konkretnih pokaza-telja s regionalnim prosjekom, 4) utvrðivanje štetnih utje-caja poduhvata, 5) valorizacija štetnih utjecaja poduhvata,6) utvrðivanje i valorizacija pozitivnih posljedica podu-hvata

– utvrðivanje lokalnih potreba– procesiranje ulaznih podataka prema utvrðenoj

matrici – modelu i odreðivanje namjenske strukture rente,pri èemu se moraju zadovoljiti interesi drÞavne uprave, lo-kalne uprave, lokalnog puèanstva i drugih interesnih sku-pina

– sklapanje ugovora o koncesiji.

Pri tome, reguliranje rente ugovorom o koncesiji zaeksploataciju mineralnih sirovina treba prepoznavati i uva-Þavati i sljedeæa kljuèna pitanja: 1) istraÞivanje resursa(zanavljanje rezervi); 2) konaèna namjena prostora; 3)sanacija – rekultivacija prostora; 4) raspolaganje prostoromnakon završene eksploatacije.

– IstraÞivanje resursa je zakonska obaveza konce-sionara i on je duÞan izdvajati 3% sredstava za tu namjenu.U širem smislu i to se moÞe ukljuèiti u rentu. Veæina rudar-skih subjekata tu obavezu ne izvršava u skladu sa zakon-skim odredbama, što realno dovodi do smanjenja siro-vinske baze. Postojala su razmišljanja da se prinudi konce-sionare da taj iznos od 3% prepuste upravi koja bi takoprikupljena namjenska sredstva angaÞirala prema potrebi.Da bi se ta ideja mogla svrsishodno realizirati, uprava trebaformulirati gospodarsku politiku za rudarstvo, te se struènoi organizacijski ekipirati.

– Konaèna namjena prostora je kamen kušnje zaupravu, jer se izuzetno teško dolazi do realnog i racional-nog rješenja. Èitava eksploatacija, te rekultivacija prostora inaknadno raspolaganje njime, uvjetovano je upravo ovimpitanjem. Veliki potencijal bivših rudarskih objekata zasportsko-rekreacijske i komunalne objekte nije dovoljnoiskorišten. Konaèna namjena prostora mora biti na eko-nomskim osnovama, jer se jedino tako osigurava pro-voðenje zacrtanih planova. U suprotnome nema interesaza brigu o prostoru, a upravo tada dolazi do najteÞihposljedica za okoliš (npr. nesanirano eksploataciono polje,ili još nepovoljniji, a vrlo èesti scenarij – divlja odlagalištaotpada).

– Sanacija – rekultivacija prostora je pitanje koje sedo sada rješavalo uglavnom površno, a realiziralo isto ta-ko ili nikako. Razlog tome je razmišljanje na kratki rok.Umjesto da se pri definiranju modaliteta eksploatacije pi-tamo “Kako najracionalnije sa stajališta resursa i okoliša isk-oristiti postojeæi resurs?“, do sada je najèešæe polazištebilo: “Kako što više ogranièiti eksploataciju?“ Na taj sunaèin konflikti oko eksploatacije mineralnih sirovina samoprolongirani i intenzivirani. Trebalo bi razmotriti ideju odepozitu za sanaciju prostora nakon završetka eksploata-cije.

– Raspolaganje prostorom nakon završene eksplo-atacije naizgled nije upitno, jer prostorom moÞe i treba ra-spolagati vlasnik. Meðutim, vlasnik zemljišta koji je biozainteresiran za eksploataciju mineralne sirovine ne morabiti zainteresiran za privoðenje konaènoj namjeni i daljnje

gospodarenje prostorom, niti za njegovo otuðenje. Konce-sijskim ugovorom treba adekvatno regulirati i to pitanje.

3. INVENTURA MINERALNIH SIROVINAU ZAGREBAÈKOM PROSTORU

Prioritetna pitanja koja se postavljaju pred donosiocaodluke o gospodarenju mineralnim sirovinama su:

– Što (koje sve mineralne sirovine) èine rudno blagoodreðenog prostora?

– Koji je prostorni raspored leÞišta te koje su utvrðenerezerve pojedinih mineralnih sirovina?

– Kakvim se mineralnim sirovinama radi (kakvoæa,uporabivost, leÞišni uvjeti)?

– Koliko zapravo znamo o rudnom blagu i je li to do-voljno za odluèivanje o njemu?

– Jesu li mineralne sirovine ugroÞene drugim djelat-nostima, i ako jesu, kako ih zaštititi?

Drugim rijeèima, s obzirom na namjenu i okolnostiizrade ove studije, ona treba napraviti i korak u smjeru ost-varivanja sljedeæih ciljeva:

– identificirati rudno blago prisutno u Zagrebaèkomprostoru

– inventarizirati mineralne sirovine Zagrebaèkog pro-stora

– evidentirati osnovne znaèajke leÞišta mineralnih si-rovina Zagrebaèkog prostora

– ocijeniti istraÞenost – stupanj saznanja o mineral-nim sirovinama Zagrebaèkog prostora

– razmotriti zaštitu mineralnih sirovina.

3.1. Definicije i terminološka pojašnjenjaDa bi se izbjegli eventualni nesporazumi proizišli iz

specifiènosti struène terminologije i njenih eventualnih ne-doslijednosti, potrebno je definirati i pojasniti korištenetermine i pojmove. Stoga æe ovdje biti navedeni i opisanispecifièni termini vezani uz gospodarenje mineralnim siro-vinama.

3.1.1. Rudno blagoPojam rudnog blaga definiran je èlankom 2. Zakona o

rudarstvu (“Narodne novine” broj 35/95) koji glasi: “Rud-nim blagom, prema ovom zakonu smatraju se sve organskei neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u èvrstom,tekuæem ili plinovitom stanju u prvobitnom leÞištu, u na-nosima, jalovištima, talionièkim troskama ili prirodnim ras-topinama.”

Vrste i kolièina minerala i stijena na nekom prostoruuglavnom se ne mijenjaju. Meðutim, moguænost uporaberesursa ovisi o stupnju tehnološkog razvoja, kako u seg-mentu pridobivanja i oplemenjivanja (rudarstvo), tako i upreraðivaèkoj djelatnosti i izradi konaènih proizvoda – po-traÞnji, odnosno o trÞištu svake pojedine sirovine. Stoga jepojam “rudno blago” promjenjivog karaktera i zapravo jeekonomska kategorija, te se mijenja ovisno o drugim eko-nomskim okolnostima.

3.1.2. Mineralne sirovineMineralne sirovine obièno se definiraju kao prirodni

agregati minerala i / ili prirodnih spojeva koji se mogukoristiti za razlièite gospodarske potrebe.

Uobièajeno je mineralne sirovine grupirati kako sli-jedi:

– rude metala ili metaliène mineralne sirovine – sluÞeza dobivanje razlièitih metala


– nemetalne mineralne sirovine iz kojih se dobivajunemetalni elementi i minerali/spojevi (ukljuèujuæi i siro-vine za graðevne materijale)

– energetske mineralne sirovine su sirovine èijom sepreradom dobiva energija

– vode su takoðer mineralna sirovina, premda je uo-bièajeno da se zbog specifiènosti i znaèaja razmatraju od-vojeno od drugih mineralnih sirovina.

Ovo je još uvijek preopæenita klasifikacija za potrebereguliranja istraÞivanja i eksploatacije mineralnih sirovina,te je na temelju odredbi Zakona o rudarstvu donesen“Pravilnik o prikupljanju podataka, naèinu evidentiranja iutvrðivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilancetih rezervi” (“Narodne novine” broj 48/92), koji mineralnesirovine grupira u sedam skupina:

– energetske mineralne sirovine: nafta, kondenzat,prirodni plinovi, sve vrste fosilnog ugljena, bituminozne iuljne stijene, te radioaktivne mineralne sirovine

– mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi me-tali i njihovi spojevi

– nemetalne mineralne sirovine: grafit, sumpor, mag-nezit, fluorit, barit, azbest, tinjac, fosfat, gips, kalcit, kreda,bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, kaolin, kera-mièka i vatrostalna glina, feldspat, talk, tuf, sirovine za pro-izvodnju cementa i vapna, te karbonatne i silikatne siro-vine za industrijsku preradu

– arhitektonski graðevni kamen– sve vrste soli i solnih voda– mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pri-

dobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplinau energetske svrhe, osim mineralnih i termalnih voda kojese koriste u ljekovite, balneološke i rekreacijske svrhe ilikao vode za piæe

– tehnièki graðevni kamen, graðevni pijesak i šljunak,te opekarska glina.

Nadalje su tim pravilnikom propisani kriteriji kategori-zacije i klasifikacije rezervi za leÞišta 19 mineralnih sirovinaili skupina mineralnih sirovina – izrijekom za: naftu, kon-denzat i prirodni plin; ugljen; bituminozne i uljne stijene;boksite; karbonatne sirovine za industrijsku preradu (dolo-mit, vapnenac i kreda); barit; kremene sirovine (kremen,kremeni pješèenjaci i roÞnaci); kremeni pijesak i kremenišljunak; bentonite; keramièke i vatrostalne gline; gips i an-hidrit; sirovine za proizvodnju cementa (lapori i vapnenci);tuf; arhitektonski graðevni kamen; silikatne sirovine za in-dustrijsku preradu; tehnièki graðevni kamen; opekarskegline; graðevni pijesak i šljunak; mineralne i geotermalnevode.

Ova je sistematizacija mineralnih sirovina propisanapozitivnim propisima i najprikladnija je za namjenu ovestudije.

3.1.3. Kategorizacija i klasifikacijamineralnih sirovina

Mineralne sirovine se prvenstveno razmatraju s as-pekta moguænosti stavljanja u funkciju, odnosno kroz mo-guæu eksploataciju. U Republici Hrvatskoj je u primjenisustav definiranja mineralnih sirovina odreðen Pravilnikomo prikupljanju podataka, naèinu evidentiranja i utvrðivanjarezervi mineralnih sirovina, te o izradi bilance tih rezervi(NN 48/92). S obzirom na stupanj poznavanja resursa,kategoriziraju se rezerve mineralnih sirovina u pet skupina,a s obzirom na moguænost iskorištavanja, klasificiraju se ubilanène i izvanbilanène rezerve.

3.1.3.1. Kategorizacija mineralnih sirovinaPrema stupnju istraÞenosti i stupnju poznavanja ka-

kvoæe, rezerve mineralnih sirovina razvrstavaju se u kate-gorije A, B, C1, C2, D1 i D2.

U A-kategoriju uvrštavaju se rezerve èvrstih mineral-nih sirovina kod kojih su:

– na temelju neposrednih opaÞanja, obavljenih is-traÞnih rudarskih radova ili istraÞnih bušenja, potpunoupoznati: leÞišni uvjeti, zalijeganja, prostiranje, velièina,oblik i graða leÞišta sve korisne mineralne tvari i njihovmeðusobni odnos i prostorna razmještenost

– potpuno utvrðena kakvoæa i tehnološka svojstva zanjihovo oplemenjivanje i preradu

– potpuno utvrðeni prirodni tipovi te njihov meðu-sobni odnos i prostorni razmještaj

– detaljno okontureni i izdvojeni jalovi dijelovi uokviru rudnih tijela

– utvrðeni tektonski, hidrogeološki, inÞenjersko-geo-loški i drugi prirodni uvjeti u opsegu koji omoguæuje izbormetode eksploatacije.

U B-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralne siro-vine kod kojih su:

– na temelju neposrednih opaÞanja, obavljenih istra-Þnih rudarskih radova ili istraÞnih bušenja upoznati i utvr-ðeni: leÞišni uvjeti, zalijeganje, prostiranje, velièina, oblik igraða leÞišta korisne mineralne tvari i njihov meðusobniodnos i prostorni razmještaj

– utvrðene znaèajke i osnovna tehnološka svojstva zanjihovo oplemenjivanje i preradu

– utvrðeni prirodni tipovi i industrijske vrste mineral-nih sirovina i zakonitosti njihova razmještaja

– utvrðeni odnosi i karakter nerudnih dijelova u okvi-ru rudnog tijela bez potanko utvrðenih njihovih granica

– utvrðeni tektonski, hidrogeološki, inÞenjersko-geo-loški i drugi prirodni uvjeti u opsegu koji omoguæuje dobi-vanje osnovnih elemenata za izbor metode eksploatacije.

U C1-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralne siro-vine kod kojih su:

– upoznati leÞišni uvjeti, zalijeganje i prostiranje, ob-lik i graða leÞišta, korisna mineralna tvar i njezin prostornirazmještaj

– utvrðene znaèajke i tehnološka svojstva za njihovooplemenjivanje i preradu

– utvrðeni tipovi i industrijske vrste mineralne siro-vine

– razjašnjeni tektonski hidrogeološki, inÞenjersko-geološki i drugi prirodni uvjeti za njihovu eksploataciju.

U C2-kategoriju uvrštavaju se perspektivne rezervemineralnih sirovina èiji su uvjeti zalijeganja, velièina, oblik ipoloÞaj odreðeni na temelju geoloških i geofizièkih poda-taka, te djelomièno provjereni istraÞnim radovima, odno-sno odreðeni analogijom s prouèenim dijelovima leÞišta.Kakvoæa mineralne sirovine odreðena je prema pojedi-naènim probama uzoraka ili prema podacima najbliÞih is-traÞenih leÞišta, odnosno istraÞenih dijelova leÞišta. Opsegrezervi kategorije C2 procjenjuje se u okviru geološki po-voljnih struktura i stijenskih kompleksa u kojima je koncen-trirana mineralna sirovina.

U D1-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralnih siro-vina koje se prognoziraju na temelju analize opæih ge-oloških uvjeta i usporedbe podataka detaljne prospekcije,istraÞnih i eksploatacijskih radova u odreðenom podruèju.

U D2-kategoriju uvrštavaju se rezerve mineralnih siro-vina koje su pretpostavljene na osnovi podataka o geolo-


škom razvoju i specifiènostima geološke graðe odreðenogpodruèja, koji su dobiveni kompleksnim geološkim, geo-fizièkim i geokemijskim istraÞivanjima i ispitivanjima, teanalizom litološko-stratigrafskih, mineralno-petrografskih,strukturno-tektonskih, paleogeografskih i drugih faktorakoji odreðuju uvjete lokalizacije orudnjenja mineralnesirovine. Kategoriji D2 pripadaju pretpostavljene rezervepodruèja (oblasti, rajona, formacije, bazena, magmatskogmasiva ili kompleksa) na kojima su otkrivena leÞišta ili po-jave odreðene mineralne sirovine, a i podruèja na kojimanisu otkrivena ni leÞišta ni pojave mineralne sirovine, ali senjihovo postojanje moÞe pretpostaviti.

Rezerve kategorija D1 i D2 razlikuju se od rezervi kate-gorije C2 po tome što su za rezerve kategorija D1 i D2 para-metri za ocjenu (pruÞanja i debljine, velièine, tipa, sred-njeg sadrÞaja korisne komponente i dr.) pretpostavljeni iodreðeni posredno.

3.1.3.2. Klasifikacija rezervi mineralnih sirovina

Moguænosti, odnosno ogranièenja iskorištavanja mi-neralne sirovine ovise o geološkim, genetskim, tehnièko-eksploatacijskim, regionalnim, trÞišnim i društveno gospo-darskim faktorima. Bilo koja aglomeracija stijena smatra seleÞištem mineralne sirovine tek ako se utvrdi da postojitehnologija kojom bi se iz nje ekstrahirale korisne tvari ilienergija, da je ima u dovoljnim kolièinama za ekonomiènueksploataciju, te da leÞišni uvjeti omoguæuju ekonomiènopridobivanje. U suprotnome, radi se samo o pojavi mine-ralne sirovine.

Pri vrednovanju mineralnih sirovina razmatraju se os-novne karakteristike koje predodreðuju njihovu ekono-miku (prostorni raspored mineralnih sirovina, iscrpljivostleÞišta – neobnovljivost resursa, specifiènosti trÞišta pojedi-nih mineralnih sirovina, te gospodarski i strateški znaèajpojedinih sirovina).

Iscrpljivost leÞišta, odnosno neobnovljivost resursa jekarakteristika koja mineralne sirovine razlikuje od drugihprirodnih resursa (šume, poljoprivredno zemljište, vode,biljni i Þivotinjski svijet). Iscrpljivost leÞišta je ili apsolutna(kada se iscrpe sve kolièine prisutne mineralne sirovine) ilitehno-ekonomska (kada uslijed tehnièkih ili ekonomskihfaktora eksploatacija više nije rentabilna).

Rezerve mineralnih sirovina kategorija A, B i C1, ovisnoo moguænostima njihove eksploatacije, razvrstavaju (klasi-ficiraju) se prema odredbama Pravilnika u bilanène i izvan-bilanène rezerve. Rezerve mineralnih i sirovina kategorijaC2, D1 i D2 smatraju se potencijalnim i ne razvrstavaju se uklase.

U bilanène rezerve mineralnih sirovina uvrštavaju seutvrðene mase mineralnih sirovina u leÞištu koje se posto-jeæom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i prerademogu rentabilno koristiti. Stupanj rentabilnosti eksploata-cije i prerade bilanènih rezervi mora biti u skladu s opæe-prihvaæenim gospodarskim i društvenim kriterijima, a mo-Þe biti razlièit za razlièite genetske i industrijske tipoveleÞišta istih mineralnih sirovina, ovisno o prirodnim, teh-nièko-eksploatacijskim regionalnim i drugim èiniteljima.

Na temelju proraèunatih bilanènih rezervi mineralnihsirovina, smanjenih za gubitke pri eksploataciji, utvrðuju seeksploatacijske rezerve.

U izvanbilanène rezerve èvrstih mineralnih sirovinauvrštavaju se mase mineralnih sirovina u leÞištu koje sepostojeæom tehnikom i tehnologijom eksploatacije i pre-rade ne mogu rentabilno eksploatirati, te mineralne siro-vine u zaštitnim stupovima i završnim kosinama površin-skih kopova.

3.1.4. IstraÞivanje mineralnih sirovina

IstraÞivanje mineralnih sirovina jedna je od grana ge-oloških istraÞivanja. Prema Zakonu o geološkim istraÞiva-njima (“Narodne novine” broj 34/86), geološkim se istraÞi-vanjima smatraju istraÞivanja i utvrðivanja sastava i graðezemljine kore (kopna i podmorja), pronalaÞenje i istraÞi-vanje leÞišta mineralnih sirovina, istraÞivanje pitkih, mi-neralnih i termalnih podzemnih voda, kao i geološka ispiti-vanja prije izgradnje objekata. Geološka istraÞivanja pro-vode se primjenom geoloških, geofizièkih, geokemijskih,hidrogeoloških i inÞenjersko-geoloških metoda, te površin-skim i podzemnim istraÞnim radovima.

S obzirom na namjenu, razlikuju se osnovna, regio-nalna i detaljna geološka istraÞivanja, te istraÞivanja prijeizgradnje objekata.

Osnovna geološka istraÞivanja obavljaju se radi do-bivanja osnovnih geoloških podataka o sastavu i graðizemljine kore, te radi utvrðivanja moguænosti pronalaÞenjamineralnih sirovina ili odreðivanja inÞenjersko-geoloških,hidrogeoloških, geofizièkih i petroloških karakteristika sti-jena. Rezultati osnovnih geoloških istraÞivanja prikazuju sena kartama mjerila 1 : 25.000 i manjih.

Regionalna geološka istraÞivanja obavljaju se radidobivanja podataka o sastavu i graði zemljine kore odre-ðene regije, te pronalaÞenja leÞišta mineralnih sirovina ivodonosnih kompleksa. Regionalnim geološkim istraÞiva-njima prethode osnovna geološka istraÞivanja ili saznanja opostojanju mineralnih sirovina i vodonosnih kompleksa, arezultati se prikazuju na kartama mjerila 1 : 10.000 i ma-njih.

Detaljna geološka istraÞivanja obavljaju se radi dobi-vanja podataka o postanku, poloÞaju i obliku leÞišta mine-ralnih sirovina, te utvrðivanja njihovih kolièina, kakvoæe iuvjeta eksploatacije. Ta se istraÞivanja provode premaodredbama Zakona o rudarstvu i prateæih pravilnika.

IstraÞenost leÞišta èvrstih mineralnih sirovina utvrðujese: svim metodama geoloških, geofizièkih, geokemijskih,hidrogeoloških i inÞenjersko-geoloških istraÞivanja; svimvrstama površinskih i podzemnih istraÞnih rudarskih ra-dova, te površinskim i jamskim istraÞnim bušenjem.

Za svaku èvrstu mineralnu sirovinu utvrðene su poskupinama, odnosno podskupinama leÞišta vrste istraÞnihradova i maksimalne udaljenosti izmeðu njih, kojima seosigurava utvrðivanje dimenzija leÞišta, odnosno rudnogtijela i dokazivanje rezervi kategorije A, B i C1.

Kakvoæa mineralne sirovine u leÞištu odreðuje se anal-iziranjem uzoraka (kemijski sastav, odreðivanje fizièko-kemijskih, fizièko-mehanièkih i drugih svojstava u skladu spropisanim normama). Tehnološka ispitivanja mineralnihsirovina obavljaju se na reprezentativnim uzorcima. Zarezerve kategorija A i B tehnološka svojstva mineralne siro-vine utvrðuju se u laboratorijskom ili poluindustrijskomopsegu ispitivanja. Za rezerve kategorije C tehnološka svo-jstva mineralne sirovine utvrðuju se u laboratorijskom op-segu ispitivanja. Ako je u leÞištu, odnosno rudnom tijelu,zastupljeno više prirodnih tipova i vrsta mineralnih siro-vina, tehnološka ispitivanja se obavljaju, u pravilu, za svakitip posebno.

Osim na utvrðivanje leÞišta mineralnih sirovina, detal-jna geološka istraÞivanja mogu biti usmjerena na istraÞi-vanja podzemnih voda, ispitivanje stijena, te utvrðivanjepodataka potrebnih za odreðivanje mjera za zaštitu èo-vjekove okoline. Rezultati detaljnih geoloških istraÞivanjaprikazuju se na kartama mjerila 1 : 10.000 i veæih. Geo-loška istraÞivanja prije izgradnje objekata obavljaju se radi


dobivanja geoloških podataka potrebnih za izradu teh-nièke dokumentacije propisane Zakonom o graðenju.

Geološka istraÞivanja mogu, s obzirom na obuhvat,ciljeve i primijenjene metode, iziskivati znatna ulaganja.Èim je zadatak istraÞivanja uÞe fokusiran, tim je rizik ula-ganja izraÞeniji. Stoga je logika geoloških istraÞivanja us-mjerena od opæeg prema posebnom, odnosno od osnov-nih i regionalnih istraÞivanja k detaljnim. Polazište za de-taljna istraÞivanja mineralnih sirovina i utvrðivanje kon-kretnih leÞišta su osnovna i regionalna geološka istraÞi-vanja, a ona nisu ovisna o pojedinaènom poduzetnièkominteresu, veæ o bogatstvu i interesu zajednice.

MoÞe se konstatirati da podruèje Republike Hrvatskenije u potpunosti obuhvaæeno osnovnim geološkim istraÞi-vanjima, a to se odrazilo i na podruèje Grada Zagreba. Odšest listova osnovne geološke karte koji zahvaæaju Zagre-baèki prostor, pet ih je publicirano (Metlika, Zagreb, IvaniæGrad, Bjelovar i Sisak), a list Karlovac još nije. Izrada meta-logenetske karte podruèja Grada Zagreba i Karte mineral-nih sirovina financira se iz sredstava namijenjenih znanosti,a ta nisu dostatna za intenzivnije radove. Unatoè èinjenicida je Grad Zagreb znanstveni i upravni centar, te da sudruštveni konflikti u svezi eksploatacije mineralnih sirovinau ovoj sredini najizraÞeniji, taj fundamentalni projekt zaovo podruèje još nije ni zapoèet.

3.1.5. Eksploatacija mineralnih sirovinaEksploatacija mineralnih sirovina najizraÞenija je ak-

tivnost rudarske djelatnosti. Prema definiciji rudarstvo jetemeljna gospodarske grana koja obuhvaæa istraÞivanje,vaðenje i pripremu (oplemenjivanje) mineralnih sirovinaza trÞište. Ako se ta definicija primijeni uz pojednostav-ljeno shvaæanje pojma “ruda” (rude metala i ugljen), ondase olako moÞe zakljuèiti da je rudarstvo u našim uvjetimamarginalna djelatnost bez perspektive. Meðutim, rudar-stvo nije tako ogranièenog djelokruga, a tehnološki napre-dak osuvremenio je ulogu i poimanje rudarstva. Toèno jeda u Republici Hrvatskoj eksploatacije ruda metala i ug-ljena gotovo više i nema,ali to i nisu karakteri-stiène mineralne sirovi-ne za hrvatsko rudar-stvo. Struktura hrvatskogrudarstva pokazuje da jepo broju djelatnika naj-zastupljenija eksploata-cija nafte i plina, zatimeksploatacija sirovina zagraðevinske materijale,te eksploatacija neme-talnih mineralnih siro-vina. Prema obujmuproizvodnje, naglašenoje uoèljiva premoæ siro-vina za graðevinske ma-terijale.

Znanje i tehnologijarazvijani stoljeæima u ru-darstvu, danas su nena-domjestivi u nekim dru-gim djelatnostima, pr-

venstveno graditeljstvu. Primijenjena istraÞivanja za iz-gradnju objekata, izgradnja podzemnih prostorija i tunela,sanacija smetlišta, vodoopskrba, zaštita od erozije, zaštitaokoliša i planiranje korištenja prostora neke su od aktiv-nosti koje bi bez tekovina rudarske i geološke struke bileznatno oteÞane.

Bliska veza rudarstva i graditeljstva, te njihov utjecajna okoliš, upuæuju da eksploataciju mineralnih sirovina netreba promatrati iskljuèivo kroz financijske efekte sameproizvodnje. Racionalno poslovanje i dobro gospodarenjeresursima, te civiliziran odnos prema okolišu, mogu uroditidodatnim sinergetskim efektima u vidu iskorištavanja dru-gih potencijala prostora nakon završene eksploatacije ili jošza njenog trajanja. Odnosno, promišljenim pristupom go-spodarski poduhvat koji zapoèinje rudarskim aktivnostimamoÞe se proširiti za još jednu fazu, a meðu rezultate takvogpristupa se, osim uveæanog profita, mogu ubrojiti i bla-gotvorni efekti na okoliš.

3.2. Geološka graða zagrebaèkog prostoraRudno blago odreðenog prostora izravna je funkcija

procesa kroz geološku prošlost, te se ovdje ukratko rekapi-tulira geološka graða zagrebaèkog prostora.

Zagrebaèki prostor vrlo je sloÞene geološke graðe.Tektonske aktivnosti u prošlosti bile su vrlo izraÞene, a nji-hov intenzitet razlièito se manifestira na pojedinim dije-lovima promatranog prostora. Prisutne su vrlo raznorodnestijene, kako po svojoj stratigrafskoj pripadnosti, tako i u li-tološkom pogledu. Po stratigrafskoj pripadnosti zastup-ljene su stijene paleozojske, mezozojske i kenozojske sta-rosti, popraæene magmatskim, sedimentnim i metamorf-nim stijenama razlièitih tipova. Slika 2. prikazuje litološkukartu Zagrebaèke Þupanije, izvedena iz Osnovne geološkekarte RH (OGK 1 : 100000), na naèin da se više od 1500razlièitih geoloških èlanova22 izvorne OGK prvo agregiralona 182 litostratigrafska èlana, pa potom dalje na 62 li-tološka èlana. Za detaljni prikaz, vidi KARTA 1 meðugrafièkim prilozima – kartogramima.


Slika 2. Litološka karta Zagrebaèke Þupanije izvedenaiz Osnovne Geološke Karte RH (1:100000)

22 Osnovni razlog ovog izrazito velikog broja je èinjenica da u procesu kreiranja karte nije postojala jedinstvena klasifikacija, pa suvrlo slièni, moÞda i isti geološki èlanovi, drugaèije nazivani u kontekstu razlièitih listova od kojih je saèinjena OGK 1:100000. Ova èinjenicase reflektira i kroz postojanje umjetno kreiranih oštrih rubova izmeðu geoloških èlanova, uz rubove listova koji èine kartu. Ovi rubovi vidlji-vi su i na karti koju prikazuje Slika 2., èak i nakon znaèajnog saÞimanja broja klasa geoloških èlanova sa poèetnih više od 1500, na 62 “lito-loška èlana“.

3.2.1. PaleozoikPaleozojske stijene nalaze se preteÞno na Medvednici

i manjim dijelom na istoènom dijelu Samoborskog gorja.Najstarije stijene na ovom prostoru su raznovrsne sedi-mentne i magmatske stijene, naknadno znatno izmije-njene metamorfnim procesima. Zastupljeni su šejlovi, sil-titi, grauvake, grauvakni konglomerati i breèokonglome-rati; metagabri, metadijabazi i metadoleriti (facijes zelenihškriljavaca); parametamorfiti – slejtovi sve do škriljaca zonegornjih mikašista; slabometamorfozirani vapnenci i dolo-miti; slabometamorfozirane sedimentne stijene (razlièitivarijeteti mramora s prijelazima u mramorne škriljce, raz-lièiti škriljci i vrlo slabo metamorfozirani i nemetamorfozi-rani sleitovi, siltiti, škriljave subgrauvake i kvarcni pješèe-njaci).

Premda su te stijene vrlo raznorodnog sastava i varija-bilne kakvoæe, unutar njih moguæe je naæi (primjeri izprošlosti i sadašnjosti to potvrðuju) leÞišta tehnièkog gra-ðevnog kamena i arhitektonskog graðevnog kamena. Izprošlosti su poznati primjeri korištenja i drugih mineralnihsirovina nastalih orudnjenjima u ovim stijenama (npr. po-jave galenita i drugih sulfida kod sv. Jakoba i “Francuskihrudnika”).

Tijekom paleozoika u nekoliko je navrata bila inten-zivna tektonika popraæena formiranjem magmatskih tijela.Intruzivne stijene preteÞno su kvarcdoleriti, rjeðe grano-dioriti, a od efuziva najèešæi su kvarckeratofiri, rijetkokeratofiri i razlièite lave.

Manje pojave permskih tamnih šejlova, pješèenjaka ikonglomerata na kojima su debele naslage gipsa i anhidritas dolomitom nalaze se kod Ruda, te u Lipovaèkom potokunedaleko od Samobora. U tim se stijenama nalaze rudnepojave Þeljezne i bakrene rude.

3.2.2. MezozoikMezozojski sedimenti (od trijasa do krede) potpuno su

razvijeni na ovom prostoru, a prisutni su na Ýumberku i Sa-moborskom gorju, te na Medvednici. Najèešæe su to sedi-mentne stijene, preteÞno vapnenci i dolomiti, a klastiène imagmatske stijene su podreðene.

TrijasTrijaska sedimentacijska serija zapoèinje pješèenja-

cima, siltitima, vapnencima, dolomitiziranim vapnencima,dolomitima i vapnenaèkim laporima, rasprostranjenim uSamoborskom gorju i Ýumberku, te dijelom na Medved-nici. Ne pokrivaju veæa podruèja, nego se mogu pratiti uzpermske naslage, te kao manje izolirane površine.

Slijede dolomiti, izmjene vapnenaca, lapora, šejlova,roÞnjaka i tufova srednjeg trijasa rasprostranjene na ju-Þnom Ýumberku, širem podruèju Kostanjevca, te u manjojmjeri u Samoborskom gorju i Medvednici.

Dolomiti gornjeg trijasa najzastupljeniji su na istoè-nom Ýumberku i Samoborskom gorju, dok se na Medved-nici nalaze samo na njenom krajnjem jugozapadnom di-jelu. U tim su stijenama identificirana brojna leÞišta teh-nièkog graðevnog kamena.

JuraJurski sedimenti male su rasprostranjenosti (središnji

dio Ýumberka) i male debljine. Najèešæi su vapnenci,mjestimièno u donjem dijelu dolomitizirani, te silificiranivapnenci i roÞnjaci.

KredaStijene donjokredne starosti prostiru se na sjeveroza-

padnom dijelu Medvednice i na jugoistoènom dijelu Sa-

moborske gore. Zastupljene su sedimentnim i magmat-skim stijenama heterogenog sastava. Sedimentni su pred-stavljeni izmjenama pješèenjaka, šejlova, lapora, roÞnjacai, podreðeno, vapnenaca. Magmatske stijene ponegdje suznatnije rasprostranjenosti, a predstavljene su u Samobor-skoj gori spilitima i dijabazima, a na Medvednici gabrima,dijabazima, spilitima i piroklastiènim stijenama.

Gornjokredni sedimenti rasprostranjeni su u Ýum-berku i Medvednici. Takoðer su raznolikog litološkog sa-stava, a izgraðuju ih breèe, serija flišolikih sedimenata u ko-joj prevladavaju lapori, šejlovi, siltiti, pješèenjaci i vap-nenci, a èesti su i roÞnjaci.

3.2.3. KenozoikKenozojski sedimenti zauzimaju najveæe površine Za-

grebaèkog prostora.

PaleocenPaleogenski sedimenti predstavljeni su jedino paleo-

cenom na sjeverozapadnim padinama Medvednice i jugo-istoènom dijelu Ýumberka. Èini ih izmjena lapora i pje-skovitih lapora s pješèenjacima koji mjestimièno prelaze ukonglomerate.

NeogenNeogenski sedimenti zastupljeni su slatkovodnim

imorskim facijesom. U donjem dijelu (helvet) to su slatko-vodni klastièni sedimenti, od krupnozrnih konglomerata,preko pješèenjaka, pjesaka, pjeskovitih lapora, sve do pje-skovitih i siltoznih glina, za kojima slijedi klastièna marinskaserija sedimenata predstavljena konglomeratima, konglo-meratnim pješèenjacima, pješèenjacima, laporima u me-ðusobnoj izmjeni. Tortonski sedimenti zapoèinju konglo-meratima, pješèenjacima, vapnencima, laporima i tufo-vima, iza kojih slijede transgresivna naslage izgraðene odbreèa, konglomerata, vapnenaèkih pješèenjaka, litavca, li-totamnijskih vapnenaca i lapora.

Na jugoistoènim padinama Medvednice, jugoistoè-nom dijelu Ýumberka i na Marijagorièkim brdima konkor-dantno na starijim naslagama su lapori, pješèenjaci, la-poroviti vapnenci i vapnenaèki lapori donjeg sarmata.

Masive starijih stijena oivièuju vapnenaèki lapori, la-poroviti vapnenci i razlièiti lapori panona.

Lapori i laporovite gline, slatkovodni glinoviti pijesci iglinovite siltiti ponta s ulošcima ugljena rasprostranjeni suna obodima gorja i u ravnièarskom podruèju.

Fluvijalno-jezerski sedimenti (levantske naslage) pred-stavljeni šljuncima, pijescima i glinama zauzimaju znatandio ravnièarskog prostora.

KvartarKvartarne naslage prekrivaju najveæi dio ravnièarskog

dijela Zagrebaèke Þupanije. Zapoèinju moèvarnim prapo-rima s ulošcima pijeska i mjestimice treseta i lignita, te ko-pnenim lesom pleistocenske starosti.

Holocenske sedimente èine aluvijalni nanosi prve idruge savske terase, te recentni nanosi Save i njenih pri-toka. Njih izgraðuju šljunci, pijesci, i pjeskovite i siltoznegline.

3.3. Rudne pojave i povijest korištenja mineralnihsirovina u zagrebaèkom prostoru

Unatoè velikoj raznolikosti svoje geološke graðe, Za-grebaèki prostor nije bogat rudnim leÞištima. Premda su uprošlosti neke rude bile eksploatirane, danas one ne pred-stavljaju gospodarsku kategoriju. Postoji veæi broj rudnih


pojava razlièitih mineralnih sirovina, ali one su s današnjegstajališta veæinom bez ekonomskog znaèaja, iako su nekeod njih u prošlosti bile eksploatirane. Daje se kratak pre-gled rudnih pojava koje se danas NE EKSPLOATIRAJU.

Pojave magnetitno-hematitne rude Pustodol–Adol-fovac–Tisova Peæ nalaze se na jugoistoènim padinamaMedvednice. U zelenim škriljcima paleozojske starosti na-laze se pojave Þeljezne rude u zoni dugoj 600 m i širokojoko 0,5 km, paralelno pruÞanju Medvednice.

Pojave limonita Rudnica nalaze se u slabo metamor-foziranim naslagama donjopermske starosti. Stari rudarskiradovi i ostaci troske na zapadnoj strani Slanog potoka nasjeveroistoènom dijelu Medvednice ukazuju na pojaverude.

LeÞište Þeljezne i bakrene rude trijaske starosti nalazise u neposrednoj blizini sela Rude, nedaleko Samobora.Eksploatirano je tijekom više stoljeæa.

Pojave olovne rude nalaze se u Rudarskom vrtu (oko150 m jugozapadno od planinarskog doma Grafièar) i Bis-transkoj gori na Medvednici. Te su pojave gornjopaleozo-jske do trijaske starosti.

U lijevom pritoku potoka Pustodol, juÞno od sanato-rija Brestovac je pojava barita. Ova pojava je vulkano-geno-sedimentog postanka, a nastala je za vrijeme sedi-mentacija devonskih sedimenata, nakon èega je metamor-fozirana zajedno sa sedimentima u kojima se nalazi.

Veæe pojave gipsa i anhidrita nalaze se u Rudama, uneposrednoj blizini Þeljezno-bakrenog rudišta, kao i niz-vodno potoka Rudarska Gradna, te u dolini LipovaèkeGradne. Prisustvo anhidrita u gipsu bio je glavni razlogobustavljanja nekadašnje eksploatacije gipsa, iako su nje-gove kolièine znaèajne.

Pojave Þeljezne rude nalaze se na više mjesta kod Ze-line i na jugoistoènim padinama Ýumberka nedaleko selaBude. Mezozojske su starosti.

Kod sela Vratnik u Samoborskom gorju i u nanosuLudviæ potoka naðene su sitne ploèice zlata u slatkovod-nim šljuncima.

U Vukomerièkim goricama jugoistoèno od Kravarskognalaze se leÞište ugljena pliocenske starosti. Manje pojaveugljena su na Medvednici u podruèju Kraljev Vrh–Pila, kogGlobokog i Planine, te u potoku Bistrica.

Mrki ugljen helvetske starosti nalazi se u dolini Bre-gane kod Grdanjaca i sjeverno od Gabrovice.

Laporovitih i karbonatnih naslaga, pogodnih sirovinaza cementnu industriju, ima na više mjesta u Zagre-baèkom prostoru. Te su sirovine korištene na zapadnimobroncima Medvednice za cementaru u Podsusedu. Laporje vaðen u tupinolomu Kostanjek, a vapnenac u kame-nolomu Bizek. Radi se o stijenama neogenske starosti.

Povijest rudarske djelatnosti na zagrebaèkom prostoruseÞe u daleku prošlost i ostavila je tragove koji seÞu dodanašnjih dana. Citiramo kratki pregled autora prof. dr. B.Šinkovca:

Najznaèajnija eksploatacija odvijala se na leÞištu Þelje-zne i bakrene rude u Rudama. Rudarski radovi datiraju izsrednjeg vijeka, a moguæe je da seÞu još u doba rimljana.Najstariji podaci govore da se veæ 1210. godine vadila bak-rena ruda, a u to vrijeme selo Rude imalo je naziv Rovi. Prvipouzdaniji podaci potjeèu iz poèetka XVI. st., a podaci oproizvodnji postoje od 1773. godine nadalje. Rudnik je ra-dio neprekidno, ali je proizvodnja varirala. Od poèetka XVII.st. do 1800. godine godišnja proizvodnja bakra bila je iz-meðu 200 i 400 centi. Najveæa proizvodnja od 573 centibakra zabiljeÞena je 1634. godine te 1791. godine kada je

proizvedeno 546 centi bakra. Radi osiromašenja leÞišta pro-izvodnja iza 1800. godine opada. Eksploatacija bakrenerude je prestala 1851. godine kada je proizvedeno samo 53centi bakra. U Rudama je ukupno proizvedeno 400 do 500tisuæa centi, odnosno 2200 do 2800 t bakra (1 cent =56,006 kg).

Godine 1850. zapoèela je proizvodnja Þeljezne rude(siderita), koja je veæim dijelom taljena u Rudama, u visokojpeæi kapaciteta 25000 centi godišnje, a jedan dio odvoÞenje u Sloveniju. Godišnja proizvodnja Þeljezne rude kretala seizmeðu 20000 i 130000 centi, a godišnja proizvodnja Þe-ljeza izmeðu 5000 i 16000 centi. Radi nerentabilnosti rud-nik je 1859. godine zatvoren. Za vrijeme desetogodišnjegrada otkopano je oko 26000 t Þeljezne rude.

IstraÞni radovi, izvoðeni od 1952. do 1956. godine,utvrdili su da je leÞište bakra iscrpljeno, a da su preostalerezerve Þeljezne rude (oko 50000 t) premalene za ekono-miènu eksploataciju.

U podruèju Rudarske Gradne, nizvodno od Ruda, naviše mjesta je vaðen gips. Eksploatacija je zapoèeta poèet-kom ovoga stoljeæa i trajala je, s povremenim prekidima, svedo ranih pedesetih godina. Nakon završetka istraÞivanjaleÞišta Rude, a buduæi da su ovim istragama otkrivene velikenaslage gipsa, krajem pedesetih godina nekoliko je godinaeksploatiran gips podzemnim radovima za potrebe cemen-tare Podsused. Meðutim, vaðenje gipsa obustavljeno je ug-lavnom radi toga što gips sadrÞi preveliki udjel anhidrita.

Prema podacima Laszowskog, na Medvednici se za-poèelo rudariti na zlato i srebro 1608. godine. U XVII. stol-jeæu grofovi Zrinski eksploatirali su srebrnosni galenit kodSv. Jakoba, gdje se nalaze dijelom pristupaèni podzemni ra-dovi i tragovi površinske eksploatacije. U podruèju gornjegtoka Bistra potoka, u XIX. stoljeæu istraÞivane su pojave ga-lenita. Lokacija je dobila ime po francuzu Henriju Carionu,koji je u naše krajeve došao negdje nakon francuske revolu-cije, te je ovdje pokušao vaditi galenitnu rudu. Rudište sepokazalo suviše siromašno za rentabilnu proizvodnju, pa suradovi obustavljeni.

U Rudnici na više mjesta naðeni su ostaci Þeljezne tro-ske – siguran znak da se tu nekada vadila i preraðivala Þe-ljezna ruda. Tako F. Tuæan, u knjizi “Naše rudno blago” na-vodi da je troska rasuta na 2000 katastarskih jutara, poèevšiod Gornje Stubice, preko Slanog potoka, do juÞnih padinaMedvednice. Pretpostavlja se da je iznad Kozjeg herda, gdjesu pronaðeni ostaci zidova, stajala peæ za taljenje Þeljeza.Ýeljezo se proizvodilo od limonita. Zanimljivo je napo-menuti da se, prema nekim izvorima, Þeljezo na Medved-nici talilo još u rimsko doba.

Slani potok nalazi se na sjeverozapadnim padinamaMedvednice. U tom kraju se nekada vadila sol, pa odatlepotjeèe ime Slani potok. Još je 1347. godine ban Nikola daopravo graðanima Grièa da tamo vade sol, a vjerojatno je tonalazište bilo poznato i ranije. Sol (toènije slana voda) vadilase iz bunara zvanih “šokoti”, što dolazi od maðarske rijeèi“sokut” slani bunar. Proizvodnja je bila slaba i ubrzo jeprestala. U XVIII. stoljeæu grof Krsto Oršiæ pokušao je obno-viti rudnike, ali bez veæih uspjeha.

Ugljen je kopan na Medvednici na više mjesta, kao npr.kod Marije Bistrice i Kraljevog Vrha, te kod Pila na sjevernojstrani. U XVIII. stoljeæu otvoren je rudnik ugljena kod Pla-nine Gornje (vlasništvo Zagrebaèke biskupije), a navodno jesluÞio i za širu opskrbu grada.

U dolini Bregane kod Grdanjaca i sjeverno od Gab-rovice leÞište mrkog ugljena eksploatirano je za potrebe ta-dašnje staklane i za lokalne vapnare.


Tvornica cementa “Sloboda” u Podsusedu izgraðena je1908. godine, a poèetni kapacitet iznosio je 40000 tona ce-menta godišnje. Tijekom vremena tvornica je više putamodernizirana i proširivana, a 1975. godine proradila jenova rotaciona peæ tipa “Humboldt Wedag”, kapaciteta1200 t dnevno. Meðutim, godine 1986. tvornica cementaje zatvorena radi ekoloških i ekonomskih razloga. Za po-trebe tvornice lapor je eksploatiran iz obliÞnjeg leÞišta Ko-stanjek s godišnjom proizvodnjom 400000 do 600000 t la-pora, a vapenenac je vaðen iz leÞišta Bizek – Dolje i to oko200000 t godišnje.

3.4. Identifikacija i resursni potencijal mineralnihsirovina u zagrebaèkom prostoru

Veliko bogatstvo i raznovrsnost geoloških procesa i ra-nije navedene velike razlike u geološkoj graði Zagrebaèkogprostora nije rezultiralo znaèajnijim aglomeracijama eko-nomski iskoristivih minerala – leÞišta mineralnih sirovina.Od Pravilnikom navedenih 19 mineralnih sirovina iliskupina mineralnih sirovina, na ovom podruèju identifi-cirana su leÞišta tehnièkog graðevnog kamena, kera-mièke i ciglarske gline, graðevnog šljunka i pijeska, ar-hitektonskog graðevnog kamena, geotermalnih voda inafte. Sve ostale poznate pojave mineralnih sirovina, odkojih su neke ranije i eksploatirane, ne moÞemo u ovomtrenutku smatrati leÞištima, jer njihov potencijal neomoguæuje ekonomièno iskorištavanje.

Na osnovu raspoloÞivih literaturnih izvora i praktiènogiskustva mogu se oznaèiti prostori s resursnim potencija-lom, odnosno prostori na kojima su

– perspektivne (C2-kategorija) rezerve– prognozne (D1-kategorija) rezerve– pretpostavljene (D2-kategorija) rezerve mineralnih

sirovina.

Ogranièenje podruèja s resursnim potencijalom mi-neralnih sirovina provodi se natemelju geološkog kriterija iprimarne klasifikacije rezervi mineralne sirovine.

Geološki kriterijNa temelju geološkog kriterija razluèuju se podruèja

na kojima geološka graða indicira moguænost pojave leÞi-šta mineralnih sirovina od jalovih podruèja (na kojima setemeljem geološke graðe ne pretpostavlja pojava leÞištamineralne sirovine). Ukoliko su prisutne samo pojave mi-neralnih sirovina, a geološka graða ne ukazuje na mo-guænost postojanja gospodarsko iskoristivih leÞišta, ta sepodruèja uvrštavaju u jalova.

Podruèje Grada Zagreba i Zagrebaèke Þupanije is-traÞeno je brojnim geološkim radovima koji daju solidnuosnovu za izdvajanje predjela s potencijalnim rezervamamineralnih sirovina. Fundamentalni izvor geoloških poda-taka je Osnovna geološka karta mjerila 1 : 100.000. Njenadva lista: L 33-80 Zagreb i L 33-81 Ivaniæ Grad, u potpu-nosti su unutar zagrebaèkog prostora, a dijelom ga zah-vaæaju listovi VaraÞdin, Novo Mesto, Bjelovar, Sisak i Kar-lovac. Pored Osnovne geološke karte, korištena je i drugaliteratura navedena u popisu literature. Posebice su korisnibili izvori vezani uz iskorištavanje mineralnih sirovina, kakoregionalnog karaktera, tako i detaljna istraÞivanja pojedi-nih lokacija.

Primarna klasifikacija rezervi mineralnih sirovinaKlasifikaciju resursnog potencijala nije moguæe pro-

vesti prema odredbama Pravilnika o utvrðivanju rezervimineralnih sirovina, jer on propisuje klasifikaciju samo ut-vrðenih rezervi mineralnih sirovina, ovisno o moguænostinjihove eksploatacije u bilanène i izvanbilanène. Meðu-tim, poÞeljno je, na temelju procjene tehnièko-eksplo-atacijskih i tehnoloških faktora, orijentacijski razluèiti re-zerve sirovine koje je na današnjem stupnju tehnološkograzvoje moguæe ekonomièno izvaditi i pripremiti za trÞišteod rezervi za koje to nije moguæe. Osim toga, ogranièenapodruèja potencijala u nekim æe se sluèajevima oznaèitioznakama kategorije rezervi. Oznaka više kategorije znaèitæe i viši potencijal (veæu vjerojatnost utvrðivanja kvalitetnihleÞišta mineralne sirovine). Kolièine rezervi mineralnih si-rovina neæe se izraÞavati, jer su na ovom stupnju saznanja

previše spekulativnog ka-raktera. U svakom sluèaju,za kvalitetno gospodarenjeovim resursima trebalo biizraditi Katastar mineralnihsirovina.

Ovim postupkom evi-dentira se resursni potencijalneovisno o drugim potenci-jalima i aktualnom ili plani-ranom korištenju prostora.Time se ne prejudicira ko-rištenje mineralnih sirovina,nego se pruÞa jedna od te-meljnih informacija o resur-su za potrebe postupka pro-stornog planiranja.

Slika 3. prikazuje reljef-nu kartu Zagrebaèke Þupa-nije na kojoj æe se kao napodlozi prikazivati karte po-tencijalnih leÞišta mineralnihsirovina u Zagrebaèkom pro-storu, koje su trenutno i go-spodarski zanimljive. Za de-taljni prikaz, vidi KARTA 2meðu grafièkim prilozima –kartogramima.


Slika 3. Reljefna karta Zagrebaèke Þupanije

3.4.1. Resursni potencijal tehnièko-graðevnog kamena

3.4.1.1 O tehnièkom graðevnom kamenuNa samom poèetku treba razluèiti termin kamen (opæi

naziv za tvrdi prirodni anorganski materijal) od terminatehnièki graðevni kamen (mineralna sirovina). Svaki kamennije obavezno i tehnièki graðevni kamen. Tehnièki gra-ðevni kamen je onaj koji se moÞe primijeniti za neku odtehnièkih namjena, a to je uvjetovano njegovim fizièkim,kemijskim i tehnièko-tehnološkim svojstvima (opæenito:tehnièkim svojstvima). Iz toga proizlazi definicija da je teh-nièki graðevni kamen onaj èiji mineraloško-petrografski ikemijski sastav te fizièko-mehanièka svojstva zadovoljavajutehnièke uvjete za primjenu u graditeljstvu.

Nešto sveobuhvatnija definicija glasila bi: pod teh-nièkim graðevnim kamenom podrazumijevamo sve vrsteprirodnog kamena odvojenog od stijene na prirodan iliumjetan naèin, koji se koristi u graditeljstvu za visoko-gradnju i niskogradnju, bilo kao lomljeni kamen, bilo kaonedrobljeni ili drobljeni, nefrakcionirani kamen ili frak-cionirani kameni agregat, a za to treba udovoljiti propi-sanim kriterijima kakvoæe.

Tehnièki graðevni kamen koristi se u graditeljstvu:– u niskogradnji: za izradu nasipa; za izradu poste-

ljica; za izradu potpornih i obloÞnih zidova; za izgradnju iodrÞavanje lokalnih i gospodarskih cesta; za izradu nosivihslojeva stabiliziranih mehanièki ili hidraulièkim vezivima;za izradu tucanièkih zastora; za proizvodnju drobljenogkamenog agregata, drobljenog pijeska i kamenog brašna zaizradu asfaltnih mješavina i betona

– u visokogradnji: kao lomljeni kamen za zidanje; zaproizvodnju drobljenog kamenog agregata i drobljenogpijeska; za izradu betona; za izradu Þbuka i mortova

– u hidrogradnji: za izradu kamenog nabaèaja (“rip-rap”); za izradu obaloutvrda; za izradu vodopropusta; zaizradu drenaÞnih sustava; za izradu gabiona; za proiz-vodnju drobljenog kamenog agregata i drobljenog pijeskaza izradu betona.

S obzirom na naèin pridobivanja tehnièkog graðevnogkamena, razlikuju se sljedeæi proizvodi:

– prirodna drobina– odminirani kamen– lomljeni kamen– nefrakcionirani i frakcionirani kameni agregat– drobljeni nefrakcionirani i frakcionirni kameni agre-

gat– drobljeni pijesak– kameno brašno.

Kriteriji za ocjenu kakvoæe tehnièkog graðevnog ka-mena, a time i ocjenu podobnosti za primjenu u graditel-jstvu, propisani su Hrvatskim normama (skraæeno HRN) iOpæim tehnièkim uvjetima za radove na cestama koje je1989. god. izdala bivša Samoupravna interesna zajednicaza ceste Hrvatske (skraæeno OTU/89). Tablica 7. prikazujehrvatske norme koje reguliraju primjenu tehnièkog graðev-nog kamena.

Tablica 7. Hrvatske norme koje reguliraju primjenutehnièkog graðevnog kamena su sljedeæe:

HRN B. B2.009/86 Prirodni agregat i kamenza proizvodnju agregata za beton,Tehnièki uvjeti

HRN B. B2.010/86 Separirani agregat (granulat)za beton, Tehnièki uvjeti

HRN B. B3.010/87 Profilirani elementi od kamena,Tehnièki uvjeti

HRN B. B3.045/82 Kameno brašno za ugljikovodiènemješavine, Tehnièki uvjeti

HRN B. B3.100/83 Frakcionirani kameni agregatza beton i asfalt, Osnovni uvjetikvalitete

HRN U. E4.014/90 Izrada habajuæih slojeva od asfaltnihbetona po vruæem postupku,Tehnièki uvjeti

HRN U. E9.020/66 Klasiène i suvremene podlogeza ceste, Tehnièki uvjeti za izradu

HRN U. E9.021/86 Izrada gornjih nosivih slojeva odbitumeniziranog materijala povruæem postupku, Tehnièki uvjeti

HRN U. E9.024/80 Izrada nosivih slojeva kolnièkihkonstrukcija cesta od materijalastabiliziranih cementom i sliènimhidrauliènim vezivima, Tehnièkiuvjeti

HRN U. E9.028/80 Izrada donjih nosivih slojevaod bitumeniziranog materijala povruæem postupku, Tehnièki uvjeti

HÝS G2.011 Tehnièki propisi za izradui isporuku tucanika za zastorÞeljeznièkih pruga

3.4.1.2. Ogranièenje podruèja s resursnim potencijalomtehnièkog graðevnog kamena

Primarno ogranièenje podruèja s potencijalnim rezer-vama tehnièkog graðevnog kamena izvršeno je primjenomgeološkog kriterija. Primarnom ogranièenju podruèja s po-tencijalnim rezervama tehnièkog graðevnog kamena pri-stupilo se metodom negativne selekcije. N temelju konzul-tacije geoloških podataka o graði zagrebaèkog prostoraeliminirana su podruèja koja na površini nisu graðena odstijena koje bi mogle biti sirovina za tehnièki graðevnikamen.

Za potrebe primarne klasifikacije resurs je razvrstan utri skupine odreðene zahtjevima kakvoæe za proizvodnjunajkvalitetnijeg materijala koji se iz odreðene sirovine mo-Þe proizvesti. Te su skupine:

I. Sirovine za proizvodnju plemenite kamene sitneÞiII. Sirovine za proizvodnju kamene sitneÞiIII. Sirovine za nasipni materijal (jalovina u kamenolo-

mima, stijene koje ne udovoljavaju kriterijima za pre-thodne namjene, zemljani materijali).

U ovoj se studiji pod potencijalnim leÞištima tehniè-kog graðevnog kamena podrazumijevaju samo leÞišta I. i II.skupine sirovina. Treæa skupina je eliminirana, jer bi se unju mogle svrstati gotovo sve èvrste stijene, pa èak za nekeprimjene i poluvezane (primjerice za izradu nasipa). Me-ðutim, ta se sirovina eksploatira kao nusproizvod eks-ploatacije prvih dviju skupina i nije gospodarski ni ekološkiopravdano otvarati eksploataciju u leÞištu s iskljuèivo ta-kvim materijalom.

Konstatirano je da na podruèju Zagrebaèke Þupanije iGrada Zagreba ne postoje stijene koje bi mogle biti siro-vina za proizvodnju plemenite kamene sitneÞi. NajbliÞitakav resurs ja na prostoru Krapinsko-zagorske Þupanije,na sjevernim obroncima Medvednice, gdje je otvoren ka-menolom Jelenje vode.


S obzirom na cjelovitost potencijalnog rudnog tijela,valja takoðer razlikovati geološke èlanove unutar kojih semoÞe oèekivati homogena sirovina u kolièinama koje biopravdavale istraÞivanje i eksploataciju, od geoloških èla-nova koji sadrÞe stijene odgovarajuæih svojstava, ali u iz-mjeni s nekvalitetnim materijalom ili kao minorne pojave.

Buduæi da u zagrebaèkoj regiji postoje kvalitetna le-Þišta tehnièkog graðevnog kamena i šljunka koji velikimdijelom moÞe supstituirati kamen, bilo bi neuputno leÞištaupitnih leÞišnih uvjeta ili kakvoæe sirovine tretirati na istinaèin kao i velika, poznata i kvalitetna leÞišta.

Stoga æe geološki èlanovi koji sadrÞe neke petrograf-ske èlanove slabijih svojstava (III. skupina sirovina), od-nosno povoljnih karakteristika za proizvodnju tehnièkoggraðevnog kamena, ali nepovoljnih leÞišnih uvjeta, biti tre-tirani kao uvjetni potencijali. Za eventualna novoutvrðe-na leÞišta tehnièkog graðevnog kamena u tim geološkimformacijama naèelno se smatra da se u današnjim uvjetimane mogu gospodarski i ekološki opravdano eksploatirati.

Podruèja resursnog potencijala tehnièkog graðevnogkamena prikazana su na Karti potencijalnih leÞišta tehniè-kog graðevnog kamena u zagrebaèkom prostoru (za gene-ralnu informaciju vidi Slika 4., a za detaljni prikaz, KARTA3 meðu grafièkim prilozima – kartogramima).

Podruèja bez potencijalnih leÞišta tehnièkoggraðevnog kamena

N temelj naprijed izloÞenih kriterija, podruèjima bezpotencijalnih leÞišta tehnièkog graðevnog kamena sma-traju se prostori izgraðeni od nevezanih i poluvezanihstijena, te prostori izgraðeni od èvrstih stijena varijabilnogpetrografskog sastava i / ili slabijih fizièko-mehanièkih svo-jstava (III. skupina sirovina).

U skladu s navedenim, u podruèja bez potencijalnihleÞišta tehnièkog graðevnog kamena uvrštene su stijene ke-nozojske starosti od paleogenskih i miocenskih konglomer-ata, breèa, pješèenjaka, vapnenaca i lapora do najmlaðihstijena na promatranom prostoru – nevezanih i poluveza-

nih sedimenata pliocenske i kvartarne starosti (šljunci,pijesci, gline, glinoviti siltovi, prapor i manjim dijelom la-por).

Vezane (èvrste) stijene pojavljuju se iskljuèivo na pro-storu masiva Medvednice i Samoborsko-Þumberaèkoggorja.

Podruèja uvjetnog potencijalaS obzirom na definirane kriterije, u podruèja uvjetnog

potencijala za formiranje leÞišta tehnièkog graðevnog ka-mena uvršteni su prostori izgraðeni od sedimenata krede,jure, srednjeg trijasa i ortometamorfita devon-karbonskestarosti.

Ortometamorfiti devon-karbonske starosti zauzimajusredišnji dio masiva Medvednice. Metamorfni procesi kojisu formirali ove stijene proizveli su niz razlièitih varijeteta,vrlo promjenljivih fizièko-mehanièkih svojstava. U prošlostise taj kamen eksploatirao na nekoliko lokacija, uglavnomza zidanje, što je dalo arhitektonski peèat obliÞnjim dije-lovima Zagreba. Te su eksploatacije bile, u današnjim rela-cijama, minimalnih razmjera. Danas se ne moÞe oèekivatigospodarski opravdana eksploatacija te sirovine.

Srednje trijaski dolomiti, vapnenci, roÞnjaci, tufovi itufiti nalaze se u obliku manje zone na jugozapadnomdijelu Medvednice (DruÞanica–Ponikve–Bradovec–Zakiæ-nica), te nekoliko podruèja na jugoistoènom obodu Samo-borsko-Þumberaèkog gorja. S obzirom na varijabilan li-tološki sastav, ove stijene nije moguæe svrstati u potenci-jalna leÞišta tehnièkog graðevnog kamena.

Gornjokrednih vapnenaca, lapora, siltita i pješèenjakaima u Samoborsko-Þumberaèkom gorju na više mjesta,najèešæe su u kontaktu s jurskim vapnencima, vapnenaè-kim breèama, silificiranim vapnencima, roÞnjacima i po-dreðeno dolomitima, koji su zbog varijabilnog petrograf-skog sastava i kakvoæe stijena takoðer uvršteni u uvjetnipotencijal. Ti su geološki èlanovi skupa obuhvaæeni u ne-koliko zona uvjetnog potencijala

Sedimenti kredne starosti umjereno su zastupljeni napodruèju Zagrebaèke Þupanije i Grada Zagreba. Donjo-

krednih bazalnih konglome-rata i breèa, serije ploèastouslojenih vapnenaca, lapo-rovitih vapnenaca i laporaima na Medvednici na sje-verozapadnim obroncima odPoljanice do Slanog potoka,te od Gornje Stubice doPodgorja Bistrièkog. Unatoèproblematiènom potencija-lu, u tim je stijenama otvo-ren kamenolom Orešje kodZeline, koji proizvodi kame-ni materijal uglavnom za vrloogranièenu primjenu (nasi-panje pristupnih puteva dobušotina Naftaplina). Zbogte èinjenice, premda sedi-menti krede ne udovoljavajukriterijima kakvoæe za siro-vinu za veæinu primjena teh-nièkog graðevnog kamena,ovaj se geološki èlan tretirakao uvjetni potencijal. U Sa-moborsko-Þumberaèkomgorju tih stijena ima izmeðuGradne i Plešivice, zapadnood Konšèice.


Slika 4. Karta potencijalnih leÞišta tehnièko-graðevnog kamena u Zagrebaèkom prostoru

Podruèja potencijalnih leÞišta tehnièkoggraðevnog kamena

Eliminacijom geoloških èlanova bez potencijala i suvjetnim potencijalom preostali su èlanovi povoljnog po-tencijala za formiranje, odnosno utvrðivanje leÞišta teh-nièkog graðevnog kamena. Kao prostori s povoljnim po-tencijalima leÞišta tehnièkog graðevnog kamena iskristalizi-rala su se podruèja izgraðena od paleozojskih parameta-morfita i gornjetrijaskih dolomita. Ti geološki èlanovi bitnose razlikuju po leÞišnim uvjetima, ali i po tehnièkim svoj-stvima, odnosno po moguænosti primjene sirovine.

Paleozojske metamorfne stijene tvore središnji diomasiva Medvednice. ProteÞu se od Mikuliæ potoka na za-padu do Nespeša na istoku. Na podruèju Planine prekri-vene su kvartarnim sedimentima, te se tako na površini po-javljuju dvije odvojene zone. Radi se o stijenama niskogstupnja metamorfizma (do facijesa zelenih škriljavaca). Pri-sutne su stijene s vrlo slabo izraÞenim ili neizraÞenimpromjenama (pješèenjaci, kvarciti, šejlovi, vapnenci i dolo-miti), stijene izmijenjene do facijesa zelenih škriljavaca (al-bit – kvarc – klorit – sericit – kalcitni škriljavci), te slijedkarbonatnih stijena (mramori, mramorizirani vapnenci,mramorni škriljci, mramori – cipolini). Upravo su te po-sljednje, karbonatne stijene, sirovina za proizvodnju teh-nièkog graðevnog kamena. U njima su utvrðena nekaleÞišta, neka se i eksploatiraju, te je ovaj geološki èlansvrstan u podruèje potencijalnih leÞišta tehnièkog graðev-nog kamena..

Karbonatni metamorfiti pojavljuju se kao niz debljihzona, leæa i uloÞaka unutar ostalih parametamorfita. Ge-ološka graða je vrlo sloÞena, te dosadašnja istraÞivanja nisurezultirala razgranièenjem pojedinih petrografskih èlano-va. Stoga se kao podruèje potencijalnih leÞišta tehnièkoggraðevnog kamena oznaèava cijela zona parametamorfita.

LeÞišni uvjeti u ovim su stijenama redovito vrlo slo-Þeni. Èeste su izmjene pojedinih varijeteta karbonata, aulošci drugih metamorfita predstavljaju jalovinu. Inten-zivna tektonika rezultirala je sloÞenim inÞenjersko-geo-loškim svojstvima masiva, uz stalnu prijetnju obaranja sti-jene duÞ diskontinuiteta.

Kakvoæa sirovine zadovoljava za izradu kamene sit-neÞi, ali i za uporabu krupnijih fragmenata (kamen za zi-danje, obaloutvrde). U prošlosti, a dijelom i danas, èesta jebila uporaba ovog kamena za zidanje, što je dalo arhitek-tonsko obiljeÞje pojedinim gradskim èetvrtima.

Dolomiti gornjeg trijasa (T3) èine najveæi dio Samo-borsko-Þumberaèkog gorja, a jedna relativno manja zonaje na zapadnom dijelu masiva Medvednice. To su mono-tone debele serije dolomita, èija uslojenost varira od 5 cmdo preko 1 m.

Unatoè znaèajnoj ulozi tektonike u formiranju terena,dolomite gornjeg trijasa karakteriziraju relativno jedno-stavni leÞišni uvjeti. Radi se o stijenama ujednaèene raspu-calosti i opæenito pogodnih inÞenjersko-geoloških osobinaza eksploataciju. Kakvoæa sirovine zadovoljava uvjete zaproizvodnju kamene sitneÞi široke primjene u graditelj-stvu.

Primarna klasifikacija rezervi mineralnih sirovina

Kriteriji kategorizacije izdvojenih prostora su jedno-liènost graðe geološkog èlana i saznanja o upotrebivosti si-rovine, na temelju dosadašnjeg korištenja. U kategoriju C2(perspektivne rezerve) uvrštena su podruèja homogenihgeoloških èlanova (gornjotrijaski dolomiti) koja su u znatni-joj mjeri zahvaæena ekploatacijom. U D1 kategoriju (prog-nozne) svrstani su ostali gornjotrijaski dolomiti, a u kate-

goriju D2 (pretpostavljene rezerve) svrstani su prostoriprostiranja paleozojskih metamorfita.

Sav utvrðeni potencijal tehnièkog graðevnog kamenau zagrebaèkom prostoru odnosi se na drugu skupinu – siro-vine za kamenu sitneÞ, a ti se proizvodi najviše koriste ugraditeljstvu za agregate za beton i asfalt. Dva tipa sirovine(dolomit i mramor) se u detaljima razlikuju za pojedinespecifiène primjene (hidrotehnièki radovi i sl.), ali gener-alno se moÞe konstatirati da su u istoj kvalitativnoj skupini.

3.4.2. Resursni potencijal graðevnog pijeska i šljunkaU rudarskoj regulativi se pod terminom “graðevni

pijesak i šljunak” podrazumijevaju nevezane sedimentnestijene dimenzija èestica krupnijih od èestica gline i praha,koji se u graditeljstvu koriste za razlièite primjene. Prematipu sirovine mogu se razlikovati leÞišta šljunka s veæim ilimanjim udjelom pijeska (graðevni šljunak i pijesak) odleÞišta èistoga pijeska (graðevni pijesak). Ti se tipovi razli-kuju po primjeni i po genezi, te æe se za potrebe ove stu-dije razmatrati odvojeno.

3.4.2.1. O graðevnom pijesku i šljunkuZagrebaèki prostor sreæom sadrÞi velike resurse kva-

litetnoga graðevnog šljunka. O tome moÞda najbolje svje-doèi citat iz tumaèa za list Osnovne geološke karte Zagreb(L33–80), gdje je u poglavlju o mineralnim sirovinamanavedeno:

“U podruèju aluviona rijeke Save nalaze se NEIS-CRPNA leÞišta šljunka. DuÞ njenog recentnog toka i upodruèjima aluvijalnih terasa, neplanski su otvorene mnogešljunèare. Zbog naglog širenja naselja, u novije vrijeme, umnogima od njih je ogranièena ili potpuno zabranjenaeksploatacija, a nove šljunèare se otvaraju planski i izvannaseljenih mjesta”.

MoÞda upravo zbog toga što se šljunak smatra obiè-nom i neiscrpnom pojavom, tom resursu ne posveæuje sedovoljna paÞnja. O naèinu korištenja tog resursa dovoljnogovori podatak da je tijekom izrade Vodoprivredne osnoveGrada Zagreba 1981. u savskom aluviju utvrðeno posto-janje 186 depresija – “graba”, od kojih je najveæi brojnastao eksploatacijom šljunka. Èinjenica je da se natakav naèin do sada iskoristio samo zanemariv djeliæukupno prisutnih rezervi šljunka, ali uz evidentan negati-van utjecaj na okoliš.

Meðutim, neobnovljivi prirodni resursi, a savski aluvijse na zagrebaèkom prostoru više praktièki ne obnavlja, podefiniciji nisu beskonaèni niti neiscrpivi. Osim toga, re-zerve mineralnih sirovina ne iscrpljuju se samo rudarskomeksploatacijom, veæ mogu biti blokirane privremeno ilitrajno drugim vidovima korištenja prostora. Urbanizacija,vodno-gospodarski interesi, zaštita poljoprivrednog zem-ljišta i šuma, te drugih vrijednosti prostora, privremeno ilitrajno onemoguæuju pristup evidentno prisutnim rezer-vama mineralne sirovine. Afirmacija mineralnih sirovinanije pratila trendove afirmacije ostalih resursa, te je danasbitno oteÞano njihovo korištenje, što rezultira izostankomili neracionalnošæu gospodarenja mineralnim sirovinama.Praktièna posljedica i pokazatelj takvog gospodarenja jenelegalna eksploatacija šljunka. Njome se prvenstveno na-rušava resurs, ali i ostali elementi okoliša.

Široki spektar vrsta graðevina, te metoda i tehnologijakoje se u graðenju primjenjuju, omoguæuju uporabu raz-nolikih stijena kao sirovina za graðevne materijale. Stoga jeoteÞano jednoznaèno definiranje graðevnog šljunka i pije-ska. Gotovo svaka stijena koja u sebi sadrÞi fragmentešljunka ili pijeska moÞe se primjenjivati u graditeljstvu uzodgovarajuæu tehnologiju ugradnje. Ako se materijal pri-


mijeni, onda je to graðevni materijal, a njegova eksploata-cija podlijeÞe rudarskoj regulativi. Meðutim, za neke gra-ðevne radove nije presudna tehnologija ugradnje, veækakvoæa materijala.

Pod pojmom graðevni šljunak i pijesak u uÞem smisluæe se nadalje podrazumijevati samo prirodne, nevezanestijene koje mogu biti sirovina za graðevinske materijaledrugog tipa, odnosno èija je kakvoæa od presudnog zna-èaja za njihovu namjenu.

Uvjeti kakvoæe odreðeni su za pojedinu namjenu nor-mama i tehnièkim uvjetima. Tablica 8. prikazuje hrvatskenorme (HRN) kojima su odreðeni uvjeti kakvoæe za poje-dine primjene graðevnog pijeska i šljunka.

Tablica 8. Hrvatske norme za uvjete kakvoæe pojedinihprimjena graðevnog pijeska i šljunka

B. B2.009 Prirodni agregat i kamen za proizvodnjuagregata za beton. Tehnièki uvjeti

B. B3.100 Kameni agregat. Frakcionirani kameni agregatza beton i asfalt. Osnovni uvjeti kvalitete

U. E4.012 Tehnièki uvjeti za izradu bitumenskihi katranskih makadama

U. E4.014 Projektiranje i graðenje puteva. Izradaasfaltnih betona. Tehnièki uvjeti

U. E9.021 Projektiranje i graðenje puteva. Izrada gornjihnoseæih slojeva od bitumeniziranog materijalapo vruæem postupku. Tehnièki uvjeti

U. E9.024 Projektiranje i graðenje puteva. Izrada noseæihslojeva kolovoznih konstrukcija puteva odmaterijala stabiliziranih cementom i sliènimhidrauliènim vezivima. Tehnièki uvjeti

U. E9.028 Projektiranje i graðenje puteva. Izrada donjihnoseæih slojeva od bitumeniziranog materijalapo vruæem postupku. Tehnièki uvjeti

Prijedlog Kameni agregat. Frakcionirani kameni agregatza izradu asfaltnih B. B3.051 slojevakolovoznih konstrukcija

Prijedlog Kameni agregat. Višefrakcijski kameni agregatza izradu B. B3.052 bitumeniziranih nosivihslojeva

Osim HRN-a, postoji još cijeli niz normi kojima sepropisuje naèin ispitivanja kakvoæe graðevnog šljunka ipijeska. Meðu najèešæe isticanim uvjetima kakvoæe su: 1)granulometrijski sastav, 2) èistoæa i 3) mineralno-petro-grafski sastav.

Ovdje treba napomenuti da supstitut za graðevni šlju-nak i pijesak moÞe biti tehnièki graðevni kamen i drobljenipijesak. Ta se dva prirodna materijala gotovo u potpunostimogu zamijeniti. Dakako da ih neke njihove odlike èine zapojedine uporabe pogodnijim od supstituta.

Za potrebe ove studije mogu se razlikovati dvije kvali-tativne skupine šljunaka:

– kvalitetni šljunci – upotrebivi bez oplemenjivanja,odnosno uz jednostavno oplemenjivanje

– šljunci niÞe kakvoæe – potrebno je sloÞenije ople-menjivanje.

3.4.2.2. Ogranièenje podruèja s resursnimpotencijalom graðevnog šljunka i pijeska

Primarno ogranièenje podruèja s potencijalnim rezer-vama graðevnog šljunka i pijeska izvršeno je primjenomgeološkog kriterija i dijelom tehnièko- ekonomskih, od-nosno tehnoloških kriterija.

Osnova za izdvajanje predjela s potencijalnim rezer-vama graðevnog šljunka i pijeska su brojni geološki rado-vi, od kojih je temeljni Osnovna geološka karta mjerila1:100.000. Njena tri lista: L 33-80 Zagreb, L 33-81 IvaniæGrad i L 33-93 Sisak, pokrivaju podruèje prostiranja poten-cijalnih leÞišta graðevnog šljunka i pijeska u zagrebaèkojregiji. Od posebnog znaèaja za poznavanje šljunka su bro-jni hidrološki radovi.

Do ogranièenja podruèja s potencijalnim resursomgraðevnog šljunka i pijeska došlo se u dva koraka. U prvomje pregledom kartiranih jedinica utvrðeno da šljunke i pije-ske sadrÞe samo najmlaði sedimenti, gotovo u cjelosti kvar-tarne starosti kako slijedi:

– levant – donji pleistocen (Pl, Q)– deluvij i proluvij (dpr, pr)– aluvij recentnih tokova Sutle, Krapine i potoka (a)– aluvij rijeke Save i to:

• aluvij druge savske terase (a2)• aluvij prve savske terase (a1)• aluvij recentnog toka Save (a).

U drugom koraku uoèena je bitna razlika sa stajalištamoguænosti formiranja, otkrivanja i eksploatacije leÞištagraðevnog pijeska i šljunka meðu navedenim geološkimèlanovima.

Naslage levanta – donjeg pleistocena (Pl, Q), aluvija iproluvija (dpr, pr) i aluvija recentnih tokova Sutle, Krapine ipotoka (a) sadrÞe šljunke nepravilno pomiješane s drugimlitološkim èlanovima (pjesci, siltovi, gline). Karakteristiketih leÞišta su promjenjivost i relativno male dimenzije le-Þišta, a èesto i veliki nadsloj jalovine. Nasuprot njima, na-slage savskog aluvija (a2, a1, a) sadrÞe preteÞito slabo gra-duirane šljunke s mjestimiènim proslojcima silta, glinovitogsilta i treseta koji lateralno isklinjavaju. S obzirom da naovom prostoru postoje veæa, jednostavnija i kvalitetnijaleÞišta graðevnog pijeska i šljunka i leÞišta tehnièkog gra-ðevnog kamena koji moÞe supstituirati šljunak, geološkièlanovi levant – donji pleistocen (Pl, Q), aluvij i proluvij(dpr, pr) i aluvij recentnih tokova Sutle, Krapine i potoka (a)bit æe tretirani kao uvjetni potencijali. Reèeno se odnosina horizontalno, ali i na vertikalno rasprostiranje sedime-nata.

Podruèja resursnog potencijala graðevnog pijeska išljunka prikazana su na Karti potencijalnih leÞišta graðev-nog pijeska i šljunka u zagrebaèkom prostoru (za generalnuinformaciju vidi Slika 5., a za detaljni prikaz, KARTA 4meðu grafièkim prilozima – kartogramima).

Podruèja uvjetnog potencijala leÞišta graðevnogpijeska i šljunka

Kao što je reèeno, podruèjima uvjetnog potencijalaleÞišta graðevnog pijeska i šljunka smatraju se naslage le-vanta – donjeg pleistocena (Pl, Q), aluvija i proluvija (dpr,pr) i aluvija recentnih tokova Sutle, Krapine i potoka (a). Uzagrebaèkom prostoru izdvojene su èetri zone uvjetnogpotencijala:

– zona izmeðu Marijagorièkih brda i Medvednice –dolina Krapine

– jugoistoèni obronci Medvednice od Podsuseda doSesveta

– zona Prigorja od Popovca do BoÞjakovine– zona juÞno od Kerestinca.

U litološkom pogledu svi navedeni geološki èlanovisadrÞe šljunke, pijeske i gline, ali još jedanput naglašavamovrlo promjenjivog sastava i prostiranja, kako horizontalno,tako i vertikalno, te èesto meðusobno pomiješane.


Podruèja potencijalnih leÞišta graðevnogpijeska i šljunka

Podruèja potencijalnih leÞišta graðevnog pijeska išljunka u zagrebaèkom prostoru èini iskljuèivo aluvij rijekeSave. To su gotovo u cjelosti šljunci, uz mjestimiène pro-slojke pijeska i podreðeno praha. Debljina šljunèanog slojakreæe se na èitavom podruèju od 5 do preko 60 m.

Na formiranje ovog leÞišta šljunka presudan utjecajimale su tektonske aktivnosti krajem pleistocena i poèet-kom holocena, kada je formirana tektonska jedinica Sav-ska potolina. Taj je prostor u odnosu na okolne horstovespušten. Probijene su barijere na prostoru Krške klisure,BreÞica i na potezu izmeðu Podsuseda i Svete Nedjelje(“podsusedski prag”), èime su spojene Krška, BreÞièka, Sa-moborska i Zagrebaèka depresija. Prodorom vodenih ma-sa formiran je tok rijeke Save. Donose se velike kolièine flu-vijatilnog materijala (šljunka) koji se uslijed pada energijetoka tu i sedimentira. Sedimentacijski bazen formiran je narazlièito razvedenom paleoreljefu u koji se, dijelom, Sava iusijeca. Na taj naèin nastalo je jedinstveno aluvijalno leÞi-šte graðevnog pijeska i šljunka unutar kojega se za potrebeove studije, s obzirom na leÞišne uvjete, mogu razluèitièetiri zone.

– Prvu zonu (A) èini aluvijalni baze izmeðu Samoborai Zaprešiæa od granice s Republikom Slovenijom do potezaSv. Nadjelja – Ivanec. Dubina prvog šljunèanog horizonta,koji je od interesa za eksploataciju, iznosi 5 do 18 metara.Na tom prostoru odobreno je nekoliko eksploatacijskihpolja. Kakvoæa šljunka je dobra i bez primjesa koje bi iziski-vale sloÞeno oplemenjivanje.

– Slijedeæa zona (B) obuhvaæa “podsusedski prag“ iprostor do poteza Hrvatski Leskovac – Savska cesta. U tojzoni debljina prvog šljunèanog horizonta kreæe se izmeðu5 i 10 m, a tek na nekoliko lokacija prelazi 10 m.

– Istoèno od poteza Hrvatski Leskovac – Savska cesta,pa sve do jugoistoènih granica Zagrebaèke Þupanije pros-tire se zona (C) znatnih dubina prvog šljunèanog sloja (10do 65 m). Ta je zona sa rudarskog stajališta najpriklad-

nija za ekploataciju. Prema istoku se unutar te zonepojavljuju proslojci gline i treseta varijabilne debljine, štona nekim lokacijama ogranièava eksploataciju ili uzrokujeznatne tehnološke probleme.

– Èetvrtu zonu (D) èini recentni aluvij rijeke Save. Tosu uglavnom pretaloÞeni šljunci, ali su oneèišæeni organ-skom tvari (ugljen), što za zahtjevnije primjene iziskuje isloÞenije oplemenjivanje – pranje.

Generalno se aluvijalni šljunci rijeke Save prema is-toku podebljavaju, velièina zrna se smanjuje od zapadnogdijela aluvija prema istoku, a kod Rugvice krupnoklastiènakomponenta dijelom isklinjava i dalje se taloÞe preteÞitopijesci, prah i glina. To je zorno prikazano na shematskomhidrogeološkom profilu duÞ toka Save od granice sa Slo-venijom do Rugvice (vidi Slika 6.).

Izvor: “InÞenjerskogeološke i hidrogeološke podlogeVodoprivredne osnove Grada Zagreba” OUR GEOLOŠKIZAVOD, OOUR za inÞenjersku geologiju i hidrogeologiju,Zagreb, 1981.

Na uvjete eksploatacije graðevnog pijeska i šljunka injenu gospodarsku opravdanost znatno utjeèe i debljinakrovinske jalovine, koja rijetko prelazi 3 m, osim u rubnimsjevernim i istoènim dijelovima.

Granulometrijski sastav i èistoæa šljunka osnovni sukriteriji kakvoæe. Ta svojstva variraju lateralno i vertikalno,ali uvijek ostaju u granicama uvjeta kakvoæe za graditeljskepotrebe. Mineralno-pretrografski sastav varira, a sadrÞajštetnih minerala ne prelazi dozvoljene granice.

U tehnièko-eksploatacijskom pogledu ogranièenjaproizlaze iz tehnologije koja ne omoguæuje eksploataciju sdubina veæih od 40 m, što predstavlja današnji tehnološkimaksimum kod nas. Tehnološki, ali i ekonomski problempredstavljaju proslojci jalovine (glinovitog praha i gline stresetom), koji oneèišæuju sirovinu, poskupljuju proizvod-nju, a mogu je i potpuno onemoguæiti. U posljednje vrije-me osuvremenjuje se tehnologija, te se s uspjehom uklanjai ta prepreka.


Slika 5. Karta potencijalnih leÞišta graðevnog pijeska i šljunka u zagrebaèkom prostoru

IstraÞenost savskog aluvija je zahvaljujuæi hidrogeolo-škim istraÞivanjima vrlo dobra, što je omoguæilo svrstavanjekompletnog savskog aluvija u C2 kategoriju leÞišta graðev-nog šljunka i pijeska.

3.4.3. Resursni potencijal graðevnog pijeska

3.4.3.1. O graðevnom pijesku

Pijesci nalaze primjenu prvenstveno kao graðevinskimaterijal, ali, ovisno o kakvoæi, i kao sirovina u industriji(proizvodnja stakla, keramièka industrija i sl.).

U graðevinarstvu, najèešæe se pijesak kao rovna siro-vina iz leÞišta koristi za izradu posteljice za infrastrukturnevodove, za izradu Þbuka, kao komponenta kojom se ko-rigira granulometrijski sastav mješavina za beton i asfalt be-ton i dr.

Za potrebe staklane u Samoboru nekada su se eks-ploatirala mala eluvijalna (kvartarna) leÞišta i pojave kvarc-nih leÞišta, koja danas više ne postoje. Vjerojatno je da suiz niza, danas nepoznatih lokacija, osobito iz aluviona Savenizvodno od Rugvice, ali i drugdje, iz “rhomboidea” ipliokvartanih naslaga, pijesci korišteni i u graðevinske svr-he, ali o tome nema podataka. Organizirana eksploatacijapostojala je ranije i u leÞištu “Kolenica” kraj Lipnice, sje-verno od Hudova.

Danas se ova mineralna sirovina eksploatria na dvijelokacije u Pluski, nedaleko Luke.

3.4.3.2. Ogranièenje podruèja s resursnim potencijalomgraðevnog pijeska

Geološki èlanovi unutar kojih je indicirana pojavaleÞišta graðevnih pijesaka u zagrebaèkom prostoru su is-kljuèivo oni koji ukljuèuju fluvijatilno-jezerske sedimente.To su:

– leÞišta i pojave u naslagama gornjeg ponta (“rhom-boidea” – naslage) (Pl12)

– leÞišta i pojave u naslagama pliokvartara (Pl, Q)– leÞišta i pojave holocenske starosti

• eluvijalna• aluvijalna leÞišta.

Niti jedan od navedenih geoloških èlanova nije izgra-ðen iskljuèivo od pijesaka, a utvrðena leÞišta su malih di-menzija i varijabilne kakvoæe. Oèekuje se da bi takva mo-gla biti i potencijalna leÞišta. Da u promatranom prostorupostoje kvalitetnija leÞišta, ovaj bi se potencijal zasigurnosmatrao uvjetnim, ali buduæi da takve sirovine nema u bli-zini, onda se ogranièava kao podruèje s resursnim potenci-jalom graðevnog pijeska.

Naslage gornjeg ponta (rhomboidea-naslage – Pl12)najèešæe su u svom donjem dijelu izgraðene od sivih glino-vitih i pjeskovitih lapora s ulošcima Þuækastih pijesaka ipješèenjaka. Unutar ovog geološkog èlana eksploatira segraðevni pijesak u dva eksploatacijska polja kod Pluske.

Najviši dijelovi pliocena i najstariji dijelovi pleistocena(pliokvartarne naslage – Pl, Q) su izrazito heterogenog sa-stava i sadrÞi horizonte s pijescima i šljuncima. U Zagre-baèkoj Þupaniji pojave ovog tipa su “Galgovo”, a nalaze sei u Vukomerièkim Goricama, u okolini Kravarskog, te okoNove Marèe u najistoènijem dijelu Þupanije.

U holocenskim (Q2, al) fluvijatilnim sustavima imatakoðer pojava i manjih leÞišta graðevnog pijeska. U sav-skom aluviju ta se leÞišta mogu oèekivati u dijelu nizvodnood Rugvice.

Od eluvijalnih leÞišta poznato je samo leÞište Grdanj-ci–Rebar, koje je bilo osnovno u poèetnoj proizodnji staklau Samoboru. Danas je to leÞište potpuno iscrpljeno, a novanisu pronaðena.


Slika 6. Shematski hidrogeološki profili duÞ toka Save od granice sa Slovenijom do Rugvice

Varijabilni sastav matiènog geološkog èlana, te stupanjistraÞenosti i obujam dosadašnjeg korištenja omoguæujesvrstavanje uvug resursa u D1 kategoriju leÞišta graðevnogpijeska.

Podruèja resursnog potencijala graðevnog pijeska pri-kazana su na Karti potencijalnih leÞišta graðevnog pijeska uzagrebaèkom prostoru (za generalnu informaciju vidi Slika7., a za detaljni prikaz, KARTA 5 meðu grafièkim prilozima– kartogramima).

3.4.4. Resursni potencijal keramièkei ciglarske gline

3.4.4.1. O keramièkim i ciglarskim glinamaGline su mineralna sirovina koja se koristi za proiz-

vodnju opekarskih proizvoda (mineralna sirovina: ciglarskegline) i u keramièkoj industriji (nemetalne mineralne siro-vine: keramièke i vatrostalne gline).

Ciglarstvo u Hrvatskoj ima veliku tradiciju, o èemusvjedoèi veliki broj ciglana koje su bile aktivne do poloviceprošlog stoljeæa (èak 204!). Promjena gospodarskih od-nosa, posebice energetska politika, utjecala je na smanje-nje broja ciglana. Ciglane sa zastarjelom tehnologijom, ma-lom proizvodnjom i s velikom potrošnjom energije višenisu mogle opstati. Najveæi broj leÞišta opekarskih glina na-lazi se u sjevernoj Hrvatskoj, a u zagrebaèkom prostoru jeodobreno 6 eksploatacijskih polja.

S obzirom da se i ciglarske i keramièke gline najèešæeu proizvodnji miješaju s aditivima (drugim mineralnimkomponentama), ispitivanja kakvoæe usmjerena su na ut-vrðivanje njihovih svojstava i kombinaciju potrebnih kom-ponenti za odreðenu tehnologiju i proizvode.

U tom pogledu razvrstavanje glina u dvije skupine (ci-glarske gline i vatrostalne i keramièke gline) više se odnosina trenutaènu primjenu, nego na kvalitativna svojstva siro-vine.

Primjena glina i tehnološka svojstva odreðuju se labo-ratorijskim, poluindustrijskim i industrijskim ispitivanjima.Laboratorijske analize ukljuèuju granulometrijska ispitiva-

nja, a ispitivanje mineralnog sastava rendgenska, diferen-cijalno-termièka i kemijska ispitivanja.

Gline su uèestali sedimenti u zagrebaèkom prostoru.LeÞišta tih mineralnih sirovina uglavnom su jednostavnegraðe i ujednaèenog sastava, ali se pojedina leÞišta meðu-sobno razlikuju po kakvoæi i moguænosti primjene.

3.4.4.2. Ogranièenje podruèja s resursnim potencijalomciglarske, te keramièke i vatrostalne gline

LeÞišta ciglarske, te keramièke i vatrostalne gline nazagrebaèkom prostoru su iskljuèivo u alohtonim sedimen-tima dva osnovna tipa:

– leÞišta u lesnim i lesoidnim sedimentima i to:• leÞišta u beskarbonatnom kontinentalnom i moè-

varno-barskom lesu koja asociraju s naslagama poplavnihravnica velikih vodotoka (Sava, Zelina, Èesma, Glogov-nica)

• leÞišta u lesnim i lesoidnim sedimentima s kojimaasociraju deluvijalno-proluvijalne naslage (rubni dijeloviZagrebaèke i Samoborske gore, Prigorje).

– leÞišta u fluvijatilno-jezersko-moèvarnim sedimen-tima i to:

• fluvijatilno-jezerska leÞišta (Prigorje, Hrvatsko Za-gorje)

• fluvijatilno-moèvarno-barska leÞišta (doline Lonje,Sutle i Krapine, pliokvartarne naslage Prigorja, Vukom-erièkih gorica i dr.).

Takva su leÞišta utvrðena, pa se moÞe oèekivati i resur-sni potencijal u sljedeæim geološkim èlanovima:

– gornji pont – rhomboidea – naslage (Pl12)– pliokvartar (Pl, Q)– pleistocen (l, lb)– holocen (Q2, al, b).

Naslage gornjeg ponta (rhomboidea-naslage) sadrÞeproduktivnu seriju taloÞenu u fluvijatilno-jezerskom oko-lišu. Na šljuncima, najèešæe izravno, leÞe bijele, šarene iliÞuækasto obojene gline. Ove gline preteÞnim dijelom pri-padaju keramièkim varijetetima, koji imaju primjenu u ci-


Slika 7. Karta potencijalnih leÞišta graðevnog pijeska u zagrebaèkom prostoru

glarstvu. U najmlaðem dijelu, za koji se smatra da jepliokvartarni, nalaze se “mramorizirane” ilovine i glinekoje se koriste u ciglarskoj industriji. Podruèje prostiranjatih slojeva je na prostoru Kupljenovo–Šenkovec i Kraljevecna Sutli–Strmec–Trgovišèe, odnosno u podruèju Jablano-vec–Krušljevo Selo–Kraljev Vrh–Gornja Bistra i Zaprešiæ–Laduè–Trstenik–Pojatno.

Produktivne serije u sedimentima pliocena su u naj-višim dijelovima pliocena ili starijem pleistocenu. Kvalitetaovih glina vrlo je raznolika. Eksploatirale su se visoko kval-itetne gline s bijelim ili svijetlom bojom peèenja, a i glineèija je primjena moguæa jedino u proizvodnji cigle. Prosti-ranje ovih sedimenata je uz obodne dijelove Samoborskoggorja preko Sv. Nedjelje do Jastrebarskog, duÞ obronakaÝumberka i Vukomerièkih Gorica do Turopolja.

LeÞišta u naslagama beskarbonatnog kontinentalnog imoèvarno-barskog lesa pleistocenske starosti su eolskogporijekla. Sedimenti su preteÞno siltozni, kod èega je sa-drÞaj gline u njima vrlo varijabilan. Unutar ovih naslagamogu se razlikovati leÞišta kontinentalnog beskarbonatnogili moèvarno-barskog lesa. To su najizdašnija leÞišta u za-grebaèkom prostoru. Prostiru se na podruèju od Sesvetapreko Soblinca, Banièevca, Polonja, Sv. Ivana Zeline doHudova, u zoni Sesvete–Kraljevaèki Novaki–Dugo Selo–Vrbovec–Repine i dalje, te izmeðu Velike Bune, Ogulinca,Rakitovca do Mraclina.

Holocenska leÞišta najèešæe su vezana za recentnealuvije. To su moèvarno-barski sedimenti, redovito u pri-površinskim dijelovima aluviona Save, ali i manjih vodo-toka.

Ocjenjuje se da su najkvalitetnija leÞišta glina u lesnimnaslagama pleistocenske starosti. U gornje pontskim i plio-kvartarnim naslagama moguæe je naiæi na leÞišta gline po-voljne kakvoæe za industrijsku primjenu, a u aluvijalnimnaslagama holocena na leÞišta kojima je potencijal ogra-nièen.

Geološka graða, te stupanj istraÞenosti i obujam dosa-dašnjeg korištenja omoguæuje svrstavanje naslaga pleistoc-censkog lesa u C2 kategoriju leÞišta ciglarskih glina, dok seostale resurse moÞe svrstati tek u D1 kategoriju.

Podruèja resursnog potencijala keramièkih i ciglarskihglina prikazana su na Karti potencijalnih leÞišta keramièkihi ciglarskih glina u zagrebaèkom prostoru (za generalnu in-formaciju vidi Slika 8., a za detaljni prikaz, KARTA 6 meðugrafièkim prilozima – kartogramima).

3.4.5. Resursni potencijal arhitektonskog graðevnogkamena

3.4.5.1. O arhitektonskom graðevnom kamenuZa mineralnu sirovinu arhitektonski graðevni kamen

èesto se još koriste termini ukrasni kamen ili prirodnikamen, za razliku od tehnièkog i umjetnog kamena. Ovajse prirodni materijal u gradnji koristi neobraðen ili u razlièi-tim stupnjevima obrade.

Kakvoæa arhitektonskog graðevnog kamena ispituje selaboratorijskim ispitivanjima, ali vrlo znaèajnu ulogu u od-abiru ima njegov estetski izgled. Sljedeæe opisane vrste ar-hitektonskog graðevnog kamena koriste se u zagrebaèkomprostoru veæ niz stoljeæa, svaka za svoju specifiènu prim-jenu. Kroz tako dugo razdoblje korištenja dokazana je ikakvoæa za pojedine namjene. Lokalne vrste kamena obi-ljeÞavaju arhitekturu lokalne sredine, što je zorno i u gra-diteljstvu grada Zagreba i okolnih mjesta.

Od lokalnih vrsta arhitektonsko-graðevnog kamena uGradu Zagrebu korištene su sljedeæe vrste:

– litavci,– ploèasti vapnenci,– zeleni škriljavci,– mramorizirani vapnenci/mramori,– dijabazi.

Najviše korišteni lokalni kamen Zagreba i okolice bioje litavac badenske starosti, kao i ostale vrste stijena, kojesu se taloÞile usporedo s njim (litotamnijski vapnenac, ba-denski konglomerati i breèe te badenski pješèenjaci). Taj sekamen mogao vaditi u relativno velikim blokovima, pilio seu kvadre za zidanje i ploèe za oblaganje, a korišten je i zaklesanje raznih profilacija i arhitektonskih ukrasa. Od njegasu izraðivana proèelja, sokli, ograde, portali, lukovi i škar-


Slika 8. Karta potencijalnih leÞišta keramièkih i ciglarskih glina u zagrebaèkom prostoru

pe. Korišten je i u kiparske svrhe, te za izradu nadgrobnihspomenika.

Zeleni škriljavac èesto se koristio grubo obraðen zagraðenje zgrada, ograda i grobova.

Ploèasti vapnenci zastupljeni su razlièitim varijeteti-ma. Tamni ploèasti vapnenac iz Lipovca kod Samobora(samoborski kamen) èest je i uoèljiv arhitektonski detalj.Vadi se u ploèama i koristi grubo obraðen za zidanjeproèelja i ograda, te za poploèenja. Ploèasti vapnenci gor-njokredne starosti korišteni su za izgradnju i rekonstrukcijuMedvedgrada.

Mramori i mramorizirani vapnenci koriste se slièno ze-lenim škriljavcima, za oblaganje proèelja zgrada, za škarpei za izradu ograda.

Dijabazi su takoðer korišteni na slièan naèin (lomljenikamen) kao zeleni škriljavci i mramori i mramorizirani vap-nenci. LeÞište tog kamena je na sjeveroistoènim granicamaZagrebaèke Þupanije i na prostoru Krapinsko-zagorske Þu-panije.

3.4.5.2. Ogranièenje podruèja s resursnim potencijalomarhitektonskog graðevnog kamena

Litavac i njegovi ekvivalenti (litotamnijski/nuliporni/vapnenac, badenske breèe, konglomerati i pješèenjaci)rasprostranjeni su na zapadnim, juÞnim i istoènim obron-cima Medvednice, na podruèju izmeðu Otruševca i Sv.Helene, nekoliko pojava nalazi se sjeverno od Jastrebar-skog i kod Sv. Nedelje, te u Marijagorièkim brdima. Eks-ploatirali su se u desetak kamenoloma, a danas je aktivnoeksploatacijsko polje “Bizek” za potrebe rekonstrukcije za-grebaèke katedrale.

U ploèaste vapnence uvrštena su dva varijeteta. Èe-šæi, i još uvijek široko korišten, je sivi ploèasti vapnenac (sa-moborski kamen) koji se danas vadi u kamenolomima uzLipoveèku Gradnu. Ove stijene su segment srednjetri-jaskog razvoja unutar kojega dominira dolomit, a popra-æeni su dolomitiènim vapnencima i šejlima. Ploèasti vap-nenci koji su se koristili kao arhitektonski graðevni kamenjoš su i gornjokredni ploèasti vapnenci, koji takoðer dolaze

u izmjeni s breèama, konglomeratima, laporima i pješèen-jacima. U prošlosti su korišteni u kamenolomu Glog, a jošuvijek se vade u kamenolomu Donje Orešje, meðutim pre-teÞito kao tehnièki graðevni kamen.

Zeleni škriljavac èesto je korišten arhitektonski ka-men u Zagrebu, a vaðen je iz nekoliko kamenoloma napodruèju središnjeg dijela Medvednice (Baèunski breg, Er-berov put i Pustodol).

Mramori i mramorizirani vapnenci pojavljuju se kaomanja tijela unutar paleozojskih parametamorfita. U pro-šlosti su eksploatirani u kamenolomima Lonjska peæina –Adolfovac, Markuševec, Baèun, Gorsko zrcalo, te kod Bi-škupca, a danas se još eksploatiraju kao tehnièki graðevnikamen u kamenolomu “Vukov Dol”.

Podruèja resursnog potencijala arhitektonskog gra-ðevnog kamena prikazana su na Karti potencijalnih leÞištaarhitektonskog graðevnog kamena u zagrebaèkom pro-storu (za generalnu informaciju vidi Slika 9., a za detaljniprikaz, KARTA 7 meðu grafièkim prilozima – kartogra-mima).

3.4.6. Resursni potencijal energetskih mineralnih sirovina

Od energetskih mineralnih sirovina, na zagrebaèkomprostoru identificirane su pojave ugljena, leÞišta geoter-malne energije i leÞišta nafte, kondenzata i prirodnih pli-nova. Upravno reguliranje svih navedenih mineralnih siro-vina nije u nadleÞnosti Þupanijskih tijela uprave, veæ Mini-starstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te Vlade Re-publike Hrvatske.

Potencijal ugljena u Vukomerièkim goricama nije go-spodarski iskoristiv u današnjim okolnostima, te se samokonstatira kao pojava, a neæe se detaljnije obraðivati.

Zajednièka karakteristika leÞišta geotermalne energijei leÞišta nafte, kondenzata i prirodnih plinova je da susmještena u dubini zemljine kore, te se njihova eksploata-cija ne manifestira u znatnijoj mjeri na površini zemlje.Stoga æe se ovdje konstatirati postojanje tih resursa, ali seneæe prilagati kartografski materijal, jer nema izravne prim-jene u planiranoj namjeni ove studije.


Slika 9. Karta potencijalnih leÞišta arhitektonsko-graðevinskog kamena u zagrebaèkom prostoru

Eksplaotacija nafte, kondenzata i prirodnih plinovaima, meðutim, jednu vrlo povoljnu posljedicu u odnosu nalokalnu sredinu. S obzirom da je to financijski vrlo inten-zivna djelatnost, iznos naknade zna biti za pojedine lo-kalne proraèune znatna stavka.

3.4.6.1. Resursni potencijal geotermalnih vodaGeotermalna energija manifestira se u dva osnovna

oblika, i to:– mineralne i geotermalne vode– geotermalna energija “suhe” stijene.

Mineralnom sirovinom, prema Zakonu o rudarstvu,smatraju se samo mineralne i geotermalne vode, pogodneza pridobivanje energije ili nekih minerala, a energija suhestijene ne.

Znaèajka energije geotermalnih voda je obnovljivost,odnosno to su “obnovljivi” izvori energije. Geotermalnaenergija je, prema današnjim shvaæanjima, ekološki vrloprihvatljiv izvor energije. Ne moÞe se reæi da je to alterna-tivni izvor, jer ovi potencijali ne predstavljaju alternativukonvencionalnim izvorima energije, ali su dobrodošli do-punski izvori na temelju kojih se mogu razviti razlièiti go-spodarski sadrÞaji.

Prema temperaturi leÞišta sistematizirana su u tri sku-pine:

– leÞišta niskih temperatura vode 20–100 °C,– leÞišta umjerenih temperatura 100–150 °C (pod-

ruèje potencijala niske entalpije),– leÞišta visokih temperatura od 150–200 °C (pod-

ruèje potencijala visoke entalpije).

Podruèje primjene geotermalne vode ovisi prvenstve-no o njenoj temperaturi (vidi Tablica 9.).

Tablica 9. Primjena geotermalnih voda ovisnoo njihovoj temperaturi

Temperaturamedija (°C) Podruèje primjene

140–180 °C proizvodnja elektriène struje i industrijskepare

170–180 °C ekstrakcija pomoæu destilacije u industrijišeæera,obrada visokomineraliziranih voda zadobivanje tehnoloških i pitkih vodai soli ili koncentriranja solnih otopina

160 °C sušenje riblje hrane ili drva

150 °C dobivanje aluminija Bayer-ovim procesom

140 °C intenzivno sušenje poljoprivrednihproizvoda kod konzerviranja hrane

130 °C otparivanje pri rafiniranju šeæeraekstrakcija soli kristalizacijomdestilacija niskomineralizirane vodekoncentracija slanih otopina

110 °C priprema i sušenje cementnih kašas manjim udjelom agregata

100 °C sušenje poljoprivrednih proizvoda, pranjei sušenje drvne mase

90 °C sušenje i odleðivanje u prehrambenoj ind.

80 °C grijanje zraka u zgradama i staklenicima

70 °C donja granica za rashladne ureðaje (s vodomtemperature 68 °C griju se prostorijeradilišta Klinièke bolnice u Novom Zagrebu)

60 °C grijanje hala, staja i staklenika (s vodomtemperature 55 °C grije se industrijskahala u Luèkom)

50 °C uzgoj gljivabalneologija

40 °C zagrijavanje tla

20–30 °C rekreacija i balneologijabiodegradacija otpadnih tvarifermentacija organske mase gnojivatopla voda u rudarstvu ili pripremigraðevinskog materijala, odleðivanjei topljenje snijegana niskogradnjamaribogojstvo

Osnovne karakteristike hidrogeotermalnih leÞišta sukolièina dotoka radnog fluida (izdašnost) i njegova kakvoæa(kolièina akumulirane topline). Izdašnost se iskazuje u m3/sec ili l/sec, a kakvoæa jediniènom energijom (103 J/m3).

Na podruèju Zagrebaèke Þupanije i Grada Zagrebaprevladavaju niskotemperaturne geotermalne vode (20–90 °C), iako nije iskljuèena niti moguænost otkrivanja leÞi-šta umjerenih temperatura.

Tablica 10. navodi izvore geotermalne vode na zagre-baèkom prostoru, što su pouzdani površinski pokazateljipostojanja geotermalnog potencijala.

Tablica 10. Površinski izvori geotemalne vodeu zagrebaèkom prostoru

Rednibroj Lokacija: Naziv Pokraj mjesta Tempera-

tura (oC)

1 JamnièkaKiselica

Jamnica 15,6

2 Lasinja Jamnica 12,5

3 Preèec Ivaniæ Grad 19,6

4 Sveta Helena Šmithen Samobor 25,7

5 Sveta Jana Toplica Sveta Jana 24,6

6 Zelina Toplièica Zelina 24,1

7 Sutinsko vrelo Podsused 19,3

8 GornjiStenjevec

Toplièica GornjiStenjevec

19,3

9 Trnje Zagreb

10 N. S.biblioteka

Zagreb

11 Diana Zagreb

12 Stara Vlaška Zagreb

13 Novakova Zagreb

14 Ribnjak Zagreb

15 Medvešèak Zagreb

16 Zvijezda Zagreb

17 GornjaDubrava

JI odMarkuševca

15,3

18 Èuèerje Èuèerje 13,9

19 Markoviæi JZ odMoravèa

15,3

20 Šimunovec Komin 38,0


Rezultati regionalne geotermalne analize pokazuju dau zagrebaèkom prostoru postoji evidentan geotermalni po-tencijal, te da je moguæe osigurati odreðene kolièine do-punske energije.

3.4.6.2. Resursni potencijal nafte, kondenzatai prirodnih plinova

Nafta, kondenzat i prirodni plinovi su energenti koji seu leÞištima najèešæe javljaju zajedno, ali u razlièitim omjer-ima, te ovisno o tom omjeru govorimo o naftnim ili plin-skim leÞištima. Na zagrebaèkom prostoru duga je tradicijaistraÞivanja i pridobivanja nafte, kondenzata i prirodnihplinova. IstraÞivanja su pokazala neke vrhunske rezultate iobeæavajuæe potencijale, ali u zadnja tri desetljeæa nije biloznaèajnijih otkriæa.

Površinske pojave nafte i plina na obroncima Mosla-vaèke gore i Psunja indikator su koji je još u 19. stoljeæuprivukao pozornost istraÞivaèa. Na Savskom prostoru jeprvo proizvodno polje Bujavica otkriveno 1918. godine.Plinsko leÞište Gojlo otkriveno je 1931., a naftno leÞište1941. godine. Godine 1942. otkriveno je polje Janja Lipa,a nakon tog otkriæa uslijedila je serija otkriæa: Mramor Brdootkriveno 1949. god., polje StruÞec 1957. god., polje Vo-loder 1958. god., polje Lipovljani 1960. god., polje Ja-marica 1965. god, a polje Kozarica 1972. god. Na Zagre-baèkom prostoru otkrivena su polja: Šumeæani 1948. god.,

Bunjani 1951. god., Kloštar 1952. god., Dugo Selo 1953.god., Okoli 1962. god., Ivaniæ 1962. god., JeÞevo 1963.god., Ýutica 1964. god. i Lupoglav 1971. god.

Sva navedena polja nafte, kondenzata i prirodnih pli-nova nalaze se na jugoistoènom dijelu Zagrebaèke Þu-panije.

3.5. “Toèkaste“ informacije o resursnom potencijalu

Vrijednu dopunu osnovne informacije sadrÞane u Os-novnoj geološkoj karti, posebno u uvijetima nepostojanjasustavnog istraÞivanja distribucije mineralnih sirovina uprostoru, predstavljaju i “toèkaske“ informacije, nastalekao rezultat u razlièitim kontekstima provoðenih istraÞi-vanja na pojedinim lokalitetima.

Primjer takvih podataka daje Tablica 12., u kojoj sunavedene lokacije na kojima je, na osnovi Evidencije tra-Þenih istraÞnih prostora Zagrebaèke Þupanije, istraÞni pro-stor traÞen, ali nije odobren. S obzirom na to da istraÞniprostori nisu odobreni zbog odredbe prostornog planaprema kojoj na tim mjestima nije dozovljeno eksploati-ranje mineralnih sirovina23, èinjenica da je postojao oz-biljan interes za sluÞbeno istraÞivanje na navedenim loka-cijama dobar je indikator da su ta podruèja, na osnovi pre-liminarnih analiza, ocijenjena kao atraktivna za eksplo-ataciju mineralnih sirovina.


Na zagrebaèkom prostoru izbušene su brojne istraÞne bušotine za naftu koje su pokazale prisustvo geotermalnih voda,a i nekoliko bušotina izravno usmjerenih na istraÞivanje i iskorištavanje geotermalne energije. Od ukupno pedesetakbušotina, zanimljive pokazatelje daju bušotine koje navodi Tablica 11.

Tablica 11. Duboke bušotine u zagrebaèkom prostoru

Red. broj Naziv bušotine Dubina (m) eksploatacija Izdašnost (l/s) Temp (°C)

1 Veleševec – 1 3159,00 NE 0,80 90

2 Kl. bol. u N. Zgb. – 1B 1374,00 DA 88,00 82

3 Mladost – 3 1362,00 DA 80,00 80

4 Kl. bol. u N. Zgb. – 1A 1133,78 DA 6,90 68

5 Sv. Nedelja – 1 1311,40 NE 5,80 65

6 Mladost – 2 911,68 DA 74,00 64

7 Lomnica – 1 1936,00 NE 1,10 62

8 Laktec – 1 1414,00 NE 1,50 61

9 Iva termalna – 1 1329,00 DA 2,80 61

10 Sava – 1 1594,30 NE 5,00 58

11 Šalata -1 1034,62 DA 4,00 58

12 Kl. bol. u N. Zgb. – 3 alfa 981,00 NE 25,60 57

13 Stupnik -1 832,70 NE 8,10 57

14 Luèanka – 1 951,00 DA 5,60 55

15 Zelina – 1 1318,30 NE 4,20 51

16 Dubravka – 1 1090,50 (da) 0,60 39

17 Podsused term. eksplo. – 1 287,00 NE 8,30 36

18 Savica – 1 2202,20 NE 0,50 32

19 Samobor – 2 571,80 NE 16,70 26

23 Preciznije, ta mjesta nisu na lokacijama na kojima je odredbom prostornog plana eksploatacija dozvoljena.

U osnovi, ovo svojevrsno “distribuirano poduzetnièkoistraÞivanje“ resursnog potencijala tijekom vremena izvje-sno identificira veæinu najatraktivnijih lokacija. Štoviše,buduæi da poduzetnici pri traÞenju lokacija anticipiraju itehnološki proces i proces plasmana na trÞište, te cijeliupravni postupak do dobijanja rudarske koncesije, izvje-sno je da su pri odabiru tih lokacija kao kriteriji atrak-tivnosti, osim postojanja iskoristive mineralne sirovine, veæuvaÞeni i drugi vaÞni kriteriji, ukljuèujuæi i kriterij dostup-nosti, kriterij postojanja trÞišta, te kriterij minimalnog kon-flikta s drugim interesima i vrijednostima u prostoru.

4. ZAGREBAÈKO TRÝIŠTE MINERALNIMSIROVINAMA

U ovom poglavlju razmatrat æe se dinamika ponude ipotraÞnje mineralnih sirovina kao kontekst za sagledavanjedruštveno-gospodarskog znaèaja, potreba i opravdanostieksploatacije mineralnih sirovina na podruèju ZagrebaèkeÞupanije.

Predmetni, prostorni i vremenski obuhvati provedeneanalize bili su odreðeni sljedeæom logikom.

Predmetni obuhvat, odnosno vrsta mineralnih siro-vina koje se analiziraju u njihovom gospodarsko-trÞišnomkontekstu, buduæi da se analiza radi prvenstveno kao kon-tekst za formuliranje racionalne politike korištenja mineral-nih resursa Zagrebaèke Þupanije, suÞen je prvo na onemineralne sirovine koje na podruèju Þupanije postoje kaoznaèajan potencijalni resurs, što ukljuèuje arhitektonsko-graðevni kamen, tehnièko-graðevni kamen, graðevni pije-sak i šljunak, glinu, ugljikovodike i geotermalne vode. Po-tom se fokus, prema kriterijima gospodarskog znaèaja, us-postavljenosti trÞišta, te djelokruga Þupanijske samoupra-ve, suzio na tehnièko-graðevni kamen i graðevni pijesak išljunak – tzv. kamene materijale24. Naime, ugljikovodi-

cima (naftom i plinom) se gospodari sa više, nacionalnerazine, kroz partnerstvo s upravom jedine tvrtke koja sebavi eksploatacijom ugljikovodika na podruèju RH, a kojaje pri tome u veæinskom drÞavnom vlasništvu. Glina je kaosirovina takoðer vrlo znaèajna, no ona je trenutno, gospo-darski gledano, daleko manje atraktivan resurs u odnosuprema kamenim materijalima. Osim toga, jednom pre-raðena u proizvod (cigla, crijep, i dr.) ekonomski dozvo-ljava daleko duÞi transport od kamenih materijala, pa je utom pogledu i njeno trÞište u manjoj mjeri prostornoodreðeno mjestom eksploatacije. Geotermalne vode suizvjesno znaèajan resurs promatranog prostora, no za nji-hovo trÞišno valoriziranje potrebna su prethodna temeljnaispitivanja koja nadilaze okvire ove studije. Konaèno, iakou Zagrebaèkoj Þupaniji postoji potencijal za eksploatacijuarhitektonsko-graðevnog kamena, koji je zanimljiv kaoizvor specifiènih roba i u vezi s tim osnova za stvaranje do-hotka, on nije takav da daje moguænost za veæu proizvod-nju, što ga opet stavlja izvan fokusa studije.

Prostorni obuhvat analize u naèelu je odreðenvrstom mineralne sirovine, postojanjem i raspoloÞivošæulokalnih izvora, širom prostornom distribucijom, ekono-mikom transporta sirovine, te karakteristikama trÞišta. Usluèaju Zagrebaèke Þupanije i kamenih materijala, jasno jeda je središte regionalnog trÞišta u Gradu Zagrebu – sre-dištu regije sa oko 1 milijun stanovnika i oko 40% gospo-darske aktivnosti RH, a slièna procjena vrijedi i za izdvo-jeno promatran sektor graditeljstva, glavnog potrošaèa ka-menih materijala. Analiza pokazuje da smisleni prostorniobuhvat okvirno ukljuèuje i prsten Þupanija oko tzv. Zagre-baèkog prostora (Grada Zagreba sa Zagrebaèkom Þupani-jom), buduæi da on sa znaèajnim udjelom sudjeluje uukupnoj ponudi kamenih materijala na zagrebaèkom trÞi-štu. Sa strane ponude, to je prostor unutar kojega postojebogata leÞišta tehnièkog graðevnog kamena i graðevnog


Tablica 12. ZatraÞeni istraÞni prostori koji nisu odobreni(izvor: Evidencija traÞenih istraÞnih prostora Zagrebaèke Þupanije)

R. br. Istr. prostor Nositelj R. br. Istr. prostor Nositelj

2 Mala Rakovica Helamag d.o.o. 39 Savršèak H Horvat Damir

3 Mala Rakovica Helamag d.o.o. 40 Savršèak B Belak d.o.o.

4 Mala Rakovica IGM Samoborka d.d. 41 Savršèak III GRIÈ

5 Mala Rakovica Komunalac d.o.o. 43 Kosnica RIK GRAD d.o.o.

11 Biškupec Kamenik d.d. 44 Mièevec-–Kosnica–Sasi MA.LU.BO. d.o.o.

25 Mièevec–Kosnica– Sasi MA.LU.BO. d.o.o. 45 Prud – istok Hidroelektraniskogradnja d.o.o.

26 Mala Rakovica Helamag d. o. o. 46 Vapnenica Ivanèiæi Josip Bankoviæ

29 Biškupec Kamenik d. d. 50 Orešje Bistra Mijo Škrlin Batina

30 Ýganjèevo BETONMIX d.o.o. 51 Jagodno HAIKO d.o.o.

31 Mièevec–Kosnica– Sasi HOH d.o.o. 52 Jagodno HIDREL d. o. o

33 Mièevec–Kosnica– Sasi Asamer Hufnagl d.o.o. 53 Radigovina DOLOMIT ZAGREB d.o.o.

34 Ýganjèevo IGM ŠLJUNÈARA d.d. 57 Pašnjak Pajsa CEPROM d.o.o.

35 JuÞno od LuÞnice Malus Commerce d.o.o. 58 Pašnjak Pajsa ALAS ŠLJUNÈARA d.o.o.

37 Mala Rakovica IGM Samoborka d.d. 60 Slavetiæ Beton Luèko d.o.o.

38 Mièevec–Kosnica– Sasi HDH d.o.o.

24 Ove dva genetski (geološki) razlièita tipa materijala uobièajeno se pri razmatranju trÞišta promatra zajedno, pod zajednièkim ter-minom kameni materijali, jer se, iako je za izradu betona popularniji šljunèani agregat, dok je za nasipe i tampone prikladniji drobljeni ka-men, u znatnoj mjeri mogu meðusobno zamjenjivati.

pijeska i šljunka, koja se samo dijelom eksploatiraju. U netako davnoj prošlosti, ti su izvori u potpunosti namirivalipotrebe za kamenim materijalima, no zbog trenda sverestriktivnijeg odnosa spram eksploatacije mineralnih siro-vina, posljednjih godina sve znaèajniji dio potraÞnje nami-ruje se ponudom iz šireg (radijus 80–150 km) okolnogprostora25.

Zbog raznorodnosti podataka kojima se operira, neštoje teÞe definirati smisleni, struèno-problemsko utemeljenivremenski horizont Studije. Prvo, za mineralne sirovine,kao neobnovljivi resurs, odnosno resurs koji je podloÞanpromjenama u geološkim terminima, nisu primjereni uobi-èajeni vremenski okviri. Osim toga, razlièiti aspekti gospo-darenja mineralnim sirovinama nameæu svoju logiku smi-slenog vremenskog obuhvata. Npr., proizvodnja mineral-nih sirovina ovisna je o trÞištu, što je u sluèaju sirovina zagraðevne materijale graditeljstvo. S obzirom na poznatuèinjenicu da se intenzitet graditeljskih djelatnosti ciklièkimijenja s okvirnim trajanjem ciklusa od pet do sedam go-dina, proizvodnja sirovina za graðevne materijale trebalabi se promatrati u reprezentativnom razdoblju koje obu-hvaæa barem dva ciklusa26. Meðutim, veæ ekonomsko-financijska razmatranja, uslijed temeljnih promjena sus-tava, ne mogu obuhvaæati tako veliko razdoblje. Uspore-diva su samo od 1995. godine na dalje. Konaèno, uÞivremenski kontekst trenutka u kojemu se izraðuje Studija,s mnogim dogaðajima i trendovima koji bi mogli imati istrukturne posljedice za djelatnost, èini izlišnim predugaèkivremenski horizont na strani planova i programa, buduæida je u vremenima znaèajnih promjena u upravljaèkojpolitici te- ško davati sigurne dugoroène predikcije na os-novi kojih se mogu detaljno definirati dugoroène mjere.Kao kompromis svih navedenih pristupa, za analizu trenut-nog stanja i trendova korišteni su podaci iz vremenskog in-tervala od 1996. do 2004., a perspektive razvoja sagledanesu s petogodišnjim vremenskim horizontom.

Zbog izrazite fragmentiranosti trÞišnog aspekta potra-Þnje za kamenim materijalima, analiza trÞišta se prven-stveno radila kroz analizu ponude. Strana potraÞnje ta-koðer je analizirana, ali na manje sustavan naèin, kroz po-luformalne intervjue s nekolicinom vodeæih predstavnikapotrošaèa kamenih materijala.

U nastavku se detaljnije opisuju osnovni segmentiponude na Zagrebaèkom trÞištu kamenih materijala, štoukljuèuje:

– legalnu eksploataciju na uÞem promatranom pod-ruèju

– nelegalnu eksploataciju i sirovine iz graðevinskihiskopa

– materijal dobiven hidrograðevnim radovima, teodrÞavanjem i regulacijom vodotoka

– dobavu roba s drugih podruèja.

U analizi su korišteni podaci iz sljedeæih izvora: 1) Bi-lance mineralnih sirovina Ministarstva gospodarstva; 2)SluÞbe za gospodarstvo Ureda drÞavne uprave u Zagre-baèkoj Þupaniji; 3) ankete meðu samim koncesionarima.

Podatke ima i DrÞavni zavod za statistiku, no oni nisukorišteni iz više razloga. Prvo, nomenklatura industrijskihproizvoda – NIPUM 2004 prema kojoj se prikupljaju po-daci, ne odgovara, odnosno, ne da se jednostavno svesti naklase definirane Zakonom o rudarstvu. Drugo, prema Za-konu o sluÞbenoj statistici (“Narodne novine” broj 52/94 i103/03) odnosno njegovom dijelu – Zakonu o zaštiti osob-nih podataka – DrÞavni zavod za statistiku ne smije davatipojedinaène podatke, niti agregirane podatke kada su oviagregirani na skupu koji nema više od tri èlana. Kako sukategorije vrlo usitnjene, u veæini kategorija se za pojedinopromatrano podruèje (Grad Zagreb i Zagrebaèka Þupanija)nalazi manje od tri entiteta, te sukladno zakonu, agregi-rani podaci nisu dostupni. Konaèno, za jedini sluèaj za kojije bilo moguæe dobiti podatke – šifra proizvoda 14211201– šljunak – oni su znaèajno odstupali od podataka iz drugihizvora. Primjerice, za godinu 2003., prema podacima iz Bi-lance Ministarstva gospodarstva, unutar Zagrebaèkog pro-stora otkopano je oko 2.400.000 t graðevnog šljunka ipijeska (oko 1.100.000 m stijenske mase, što se s faktorom1.4 preraèuna u volumen agregata za prodaju, a agregat ses faktorom 1.6 preraèunava u tone), dok podatak DZS-a zaproizvod “14211201“ iznosi 1.069.368t! – dakle, odstu-panje za faktor 2.3! Oèito, ili podaci DZS-a nisu potpuni,ili ne vrijedi “1 na 1“ preslikavanja proizvoda 14211201 –šljunak, i graðevinskog šljunka i pijeska o kojemu eviden-ciju vode drÞavne institucije nadleÞne za poslove rudar-stva. Iz istog razloga nisu korišteni ni podaci koji se odnosena broj zaposlenih u pravnim osobama u djelatnosti –VAÐENJE OSTALIH RUDA I KAMENA. Oni, naime, tako-ðer odstupaju od broja dobivenog bilo iz podataka FINE,bilo od samih koncesionara.

4.1. Eksploatacija mineralnih sirovina na podruèjuZagrebaèke Þupanije

Tablica 13. daje “Tablièni prikaz legalnih lokacija is-traÞnih prostora, eksploatacijskih polja, odobrenja za iz-voðenje rudarskih radova, napuštenih lokacija i lokacijabez odobrenja“, preuzet iz Prostornog plana ZagrebaèkeÞupanije (“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 3/02), kojimje odreðena legalna eksploatacija mineralnih sirovina napodruèju Zagrebaèke Þupanije.


Tablica 13. Tablièni prikaz legalnih lokacija istraÞnih prostora, eksploatacijskih polja, odobrenja za izvoðenje rudarskihradova, napuštenih lokacija i lokacija bez odobrenja

Podruèje bivše opæine Br. Naziv eksploatac. polja/istraÞnog prostora

Esploatacijsko polje/istraÞniprostor/napuštena lokacija

Odobrenjeza izvoðenje rud.

radova

Izvoðenjeradova bezodobrenja

SVETI IVAN ZELINA 1. Orešje Donje Eksploatacijsko polje DA

2. Pod Peca Eksploatacijsko polje DA

3. Biškupec Napuštena lokacija

25 O posljedicama ovoga trenda šire æe se govoriti u poglavlju u kojemu se analiziraju perspektive i razvojne opcije eksploatacije mi-neralnih sirovina u Zagrebaèkoj Þupaniji.

26 Ako pri tome imamo na umu ratna zbivanja u Hrvatskoj, vremenski obuhvat razmatranja proizvodnje tih sirovina trebao bi biti iveæi.

Podruèje bivše opæine Br. Naziv eksploatac. polja/istraÞnog prostora

Esploatacijsko polje/istraÞniprostor/napuštena lokacija

Odobrenjeza izvoðenje rud.

radova

Izvoðenjeradova bezodobrenja

VRBOVEC 4. Ðurðišæe Eksploatacijsko polje DA

DUGO SELO 5. Abesinija Eksploatacijsko polje DA

6. Trstenik Eksploatacijsko polje

7. Inzula-Siromaja Eksploatacijsko polje

8. Glinokop Dugo Selo Eksploatacijsko polje DA

VELIKA GORICA 9. Novo Èièe Eksploatacijsko polje DA

10. Vukovina (KZ Turopolje) Eksploatacijsko polje *

11. Mraclin Eksploatacijsko polje DA

12. Mièevec-Kosnica DA

13. Lomnica DA

14. Novo Èièe Napuštena lokacija

JASTREBARSKO 15. Slapnica Eksploatacijsko polje DA

16. Draga Eksploatacijsko polje DA

17. Trstenica Eksploatacijsko polje *

18. Vranov Dol Napuštena lokacija

19. Poljanica Napuštena lokacija

20. Boljara Napuštena lokacija

SAMOBOR 21. Mala Rakovica I Eksploatacijsko polje DA

22. Mala Rakovica II Eksploatacijsko polje DA

23. Mala Rakovica III Eksploatacijsko polje

24. Savršèak I Eksploatacijsko polje *

25. Savršèak II Eksploatacijsko polje *

26. Škrobotnik Eksploatacijsko polje

27. Gradna Smerovišæe Eksploatacijsko polje DA

28. Beljak Smerovišæe Eksploatacijsko polje

29. Rakitje Sv. Nedjelja Eksploatacijsko polje DA

30. Savršèak III Eksploatacijsko polje

31. Jezero Orešje IstraÞni prostor

32. Strmec Sv. Nedjelja Napuštena lokacija

33. Koretiæi Noršiæ Selo Napuštena lokacija

34. Veliki Lipovec IstraÞni prostor

ZAPREŠIÆ 35. Ivanec Eksploatacijsko polje DA

36. Zajarki Eksploatacijsko polje DA

37. Drenje Eksploatacijsko polje DA

38. Pluska Eksploatacijsko polje DA

39. Tlorad Pluska Eksploatacijsko polje DA

40. Orešje Bistransko Napuštena lokacija

41. Zdenci Brdoveèki Napuštena lokacija

42. KriÞne Gorice, Dubravica Eksploatacijsko polje DA

Tablica je preuzeta iz Prostornog plana Zagrebaèke Þupanije. Izvor podataka u tablici je Ured za gospodarstvo Zagrebaèke Þupanije, iz ru-jna 2000. i oÞujka 2001. godine.* U meðuvremenu od donošenja Prostornog plana, izdano odobrenje za izvoðenje rudarskih radova (prema Izviješæu o stanju u prostoru

Zagrebaèke Þupanije za razdoblje 2002.–2004.).


Slika 10. prikazuje prostornu distibuciju eksploatacijskih polja na podruèju Zagrebaèke Þupanije, kako je ona dana uProstornom planu Zagrebaèke Þupanije (“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 3/02). Za detaljni prikaz, vidi KARTA 8 meðugrafièkim prilozima – kartogramima.

Slika 10. Prostorna distibucija eksploatacijskih polja na podruèju Zagrebaèke ÞupanijeIzvor: Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije, “Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 3/02 – prema podacima Ureda drÞavne uprave

u Zagrebaèkoj Þupaniji

Tablica 14. navodi rješenja koja je, prema Izviješæu o stanju u prostoru Zagrebaèke Þupanije za razdoblje 2002.–2004.,u tom razdoblju izdala SluÞba za gospodarstvo Ureda drÞavne uprave u Zagrebaèkoj Þupaniji.

Tablica 14. Rješenja izdana od strane Ureda drÞavne uprave u Zagrebaèkoj Þupaniji – SluÞbe za gospodarstvo,u razdoblju 2002.–2004. g.

1. Odobrenje za izvoðenje rudarskih radova na proširenom eksploatacijskom polju VUKOVINA na podruèju GradaVelike Gorice

2. Odobrenje za izvoðenje rudarskih radova na eksploatacijskom polju tehnièko-graðevnog kamena TRSTENICA napodruèju grada Jastrebarsko

3. Odobrenje za izvoðenje rudarskih radova na eksploatacijskom polju graðevnog šljunka i pijeska SAVRŠÈAK I napodruèju Grada Samobora

4. Odobrenje za izvoðenje rudarskih radova na eksploatacijskom polju graðevnog šljunka i pijeska SAVRŠÈAK II napodruèju Grada Samobora

5. Odobrenje za izvoðenje rudarskih radova na eksploatacijskom polju graðevnog šljunka i pijeska JAGODNO, napodruèju Grada Velike Gorice27

6. Odobrenje za istraÞivanje ciglarske gline u istraÞnom prostoru ÐURÐIŠÆE II, na podruèju Grada Vrbovca

7. Odobrenje za istraÞivanje arhitektonsko-graðevnog kamena u istraÞnom prostoru DUMIÆ, na podruèju GradaSamobora

8. Odobrenje za istraÞivanje arhitektonsko-graðevnog kamena u istraÞnom prostoru ŠKRNI JARAK, na podruèjuGrada Samobora

9. Odobrenje za istraÞivanje arhitektonsko-graðevnog kamena u istraÞnom prostoru ŠKRNI JARAK II, na podruèjuGrada Samobora

Za potrebe izrade ove Studije, stanje je aÞurirano prema evidencijama koje vode nadleÞna tijela – Ministarstvo gospo-darstva, rada i poduzetništva, te Ured drÞavne uprave u Zagrebaèkoj Þupaniji, prema izvodu iz studenoga 2004. g.

Tablica 15. daje pregled eksploatacijskih polja i istraÞnih prostora na podruèju Zagrebaèke Þupanije, prema sluÞbenojevidenciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.


27 Lokacija koja Prostornim planom Zagrebaèke Þupanije nije odreðena za eksploataciju mineralne sirovine, no odobreno je eks-ploatacijsko polje kao legalizacija graðevnog iskopa koji se provodi sukladno projektu koji je dobio sva potrebna graðevinska odobrenja.

Tablica 15. Evidencija eksploatacijskih polja i istraÞnih prostora na podruèju Zagrebaèke Þupanije– podaci Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

R. br Eksploatacijsko polje Proizvoðaè IstraÞni prostor Proizvoðaè Sirovina

1 Dumiæ Nikola Dumiæ agk2 Škrni jarak Nenad Gunèiæ agk3 Škrni jarak II Vlado Peles agk4 Ðurðišæe Igm Gradip d.d. g5 Mraclin Ciglana Mraclin d.o.o. g6 Novo glinište Gradip d.d. g7 Soblinec Vodoprivreda Zagreb d.o.o. g8 Zapadno glinište Tempo d.d. g9 Ðurðišæe ii Gradip dd. g

10 Pluska Mikograd d.o.o. p11 Tlorad-Pluska Tlorad-commerce d.o.o. p12 Abesinija Igm šljunèara Trstenik piš13 Drenje Mikograd d. o. o. piš14 Inzula Siromaja Igm šljunèara Trstenik piš15 Jagodno Ýiva priroda d. o. o. piš16 Kosnica Vodoprivreda Zagreb d. o. o. piš17 Novo Èièe Hidrel d. o. o. piš18 Novo Èiæe-zapad Velkom d. o. o. (u steèaju) piš19 Rakitje Tempo d. d. piš20 Savršèak – 1 Belak d. o. o. piš21 Savršèak – 2 Slavko Horvat piš22 Savršèak III Samoborka d. d. piš23 Trstenik Igm šljunèara Trstenik piš24 Vukovina Kazneni zavod Turopolje, “Odra” piš25 Zajarki Hidroelektra niskogradnja d. d. piš26 Zajarki II Hidroelektra niskogradnja d. d. piš27 Jezero Orešje Viadukt d.d. piš28 Vukovina – istok Kazneni zav.

Turopolje, “Odra”piš

29 Plemièka šuma Dolomit-Zagreb d.o.o. ksip30 KriÞne Gorice Inker d. d. kiv g31 Beljak Stjepan Beljak tgk32 Boljara Hrvatske šume tgk33 Draga Kamenolomi Krašiæ d.o.o. tgk34 Gradna Samoborka d.d. tgk35 Ivanec – Zaprešiæ Viadukt d.d. tgk36 Lanište Slavko Horvat tgk37 Mala Rakovica Samoborka d.d. tgk38 Mala

Rakovica–LaništeCestograd-ing d.o.o. tgk

39 Orešje Donje Kamenik d.d. tgk40 Pod peca PremuÞiætrans d.o.o. tgk41 Slapnica Kamenolomi Krašiæ d.o.o. tgk42 Škrobotnik Samoborka d.d. tgk43 Trstenica Graditeljstvo RoÞiæ d.o.o. tgk44 Dugo Selo Ina-industrija nafte d.d. u i gtv45 Lupoglav Ina-industrija nafte d.d. u i gtv46 Sava Ina-industrija nafte d.d. u i gtv47 JZ Sava Ina-industrija nafte d.d. u i gtv

Legenda: agk – arhitektonski graðevni kamen; g – ciglarska glina; ksip – karbonatna sirovina za industrijsku preradu; kiv g – keramièka ivatrostalna glina; p – graðevni pijesak; piš – graðevni pijesak i šljunak; tgk – tehnièki graðevni kamen; u i gtv – uglikovodici i geotermalnavoda. Izvor podataka: SluÞbena evidencija Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.


Tablica 16. daje pregled eksploatacijskih polja i istraÞnih prostora na podruèju Zagrebaèke Þupanije, prema Katastrueksploatacijskih polja i Katastru istraÞnih prostora Zagrebaèke Þupanije – sluÞbenoj evidenciji koju vodi Ured drÞavneuprave u Zagrebaèkoj Þupaniji.

Tablica 16. Evidencija eksploatacijskih polja i istraÞnih prostora na podruèju Zagrebaèke Þupanije – prema Katastrueksploatacijskih polja i Katastru istraÞnih prostora Zagrebaèke Þupanije

R. br. Eksploatacijsko polje kat. List IstraÞni prostor kat. List Koncesionar Sirovina

1 Dumiæ 3 Dumiæ Nikola agk

2 Škrni jarak 5 Gunèiæ Nenad agk

3 Škrni jarak II 4 Peles Vlado agk

4 Mraclin 18 Ciglana Mraclin d.o.o. g

5 Ðurðišæe II 2 IGM Gradip d.d. g

6 Ðurðišæe 3 IGM Gradip d.d. g

7 Novo glinište II/3 IGM Gradip d.d. g

8 Zapadno glinište 7 Tempo d.d. g

9 Pluska 13 Mikograd d.o.o. p

10 Tlorad – Pluska 5 Tlorad commerce p

11 Vukovina II – A&H II/4 Asamer Hufnagl d.o.o. piš

12 Savršæak – 1 26 Belak d.o.o. piš

13 Savršæak 27 Damir Horvat piš

14 Vukovina zapad II/5 Geokon d.o.o. piš

15 Novo Èièe 17 Hidrel d.o.o. piš

16 Zajarki 23 Hidroelektra niskogradnja piš

17 Abesinija 4 IGM Šljunèara piš

18 Trstenik 24a IGM Šljunèara d.d. piš

19 Siromaja – Inzula 24b IGM Šljunèara d.d. piš

20 Lomnica donja 19 Industrogradnja d.d. piš

21 Vukovina 14 Kaznionica Turopolje piš

22 Novo Èièe – Velkom 16 KRO Velkom (u steèaju) piš

23 Mièevec – kosnica –Sasi

12 Mièevec projekt d.o.o. piš

24 Drenje 21 Mikograd d.o.o. piš

25 Savršèak III 13 Samoborka d.d. piš

26 “Rakitje” 10 TEMPO d.d. piš

27 Jezero Orešje 1 Viadukt g. d.d. piš

28 Jagodno II/4a Ýiva priroda d.o.o. piš

29 M. Rakovica 9 Cestograd ing tgk

30 Trstenica 28 Graditeljstvo RoÞiæ d.o.o. tgk

31 Lanište 1 Horvat Slavko tgk

32 Škrobotnik 25 IGM Samoborka d.d. tgk

33 Mala Rakovica II/1 IGM Samoborka d.d. tgk

34 Orešje donje 12 Kamenik d.o.o. tgk

35 Slapnica 11 Kamenolom Krašiæ d.o.o. tgk

36 Draga 11 Kamenolom Krašiæ d.o.o. tgk

37 Pod Peca 29 PremuÞiætrans d.o.o. tgk

38 Gradna 2 Samoborka d.d. tgk

39 Beljak 22 Stjepan Beljak tgk

40 Zaprešiæki Ivanec 15 Viadukt g. d.d. tgk

Legenda: agk – arhitektonski graðevni kamen; g – ciglarska glina; p – graðevni pijesak; piš – graðevni pijesak i šljunak; tgk – tehnièkigraðevni kamen. Izvor podataka: Katastar eksploatacijskih polja i Katastar istraÞnih prostora Zagrebaèke Þupanije


Tablica 17. prikazuje usporedbu podataka iz prethodna dva korištena izvora, u kojoj nisu razmatrani rudarski objektivezani uz karbonatnu sirovinu za industrijsku preradu, keramièku i vatrostalnu glinu, te uglikovodike i geotermalnu vodu, jerje to u nadleÞnosti Ministarstva, a Ured drÞavne uprave u Þupaniji ih ne vodi u svojem katastru.

Tablica 17. Usporedba podataka iz sluÞbene evidencije Minstarstva gospodarstva i Katastara istraÞnihprostora i eksploatacijskih polja

Izvor podataka EntitetSirovina

Ukupnoagk g p piš tgk

Ministarstvo ekspoatacijska polja 3 5 2 15 13 38

istraÞni prostori 0 1 2 0 3

Ýupanija ekspoatacijska polja 0 3 2 15 12 32

istraÞni prostori 3 2 0 3 0 8

Zamjetna je nepodudarnost broja upravnih entiteta u sluÞbenim evidencijama, što baca sumnju na kvalitetu podataka.Jedini zakonom ili podzakonskim aktom propisani izvor podataka o proizvodnji mineralnih sirovina je Bilanca miner-

alnih sirovina koju izraðuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Tablica 18. prikazuje podatke o eksploatacijina podruèju Zagrebaèke Þupanije koji su bili dostupni iz tog izvora.

Tablica 18. Ukupna bilanca mineralnih sirovina za podruèje Zagrebaèke Þupanije: 1998.–2003.

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

ARHITEKTONSKO-GRAÐEVNI KAMEN u m3

OTKOPANO 0 500 50

REZERVE 77100 77211 78502

CIGLARSKA GLINA u m3

OTKOPANO 76500 86200 72858 43000 35400 50000

REZERVE 3371096 3289446 2735310 2146910 816000 2425542

GRAÐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK u m3

OTKOPANO 727499 407553 583559 584841 769344 859400

REZERVE 33871200 34953329 34697449 34815475 46900767 44384602

KARBONATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU u t

OTKOPANO 1695 1298 0

REZERVE 206826 205567 209600

KERAMIÈKE I VATROSTALNE GLINE u t

OTKOPANO 2410 87322 0 0 0 0

REZERVE 871500 194743 194743 194743 194743 194743

TEHNIÈKO-GRAÐEVNI KAMEN u m3

OTKOPANO 780598 1056044 849243 589522 664357 766063

REZERVE 22516742 11560374 13433522 21078178 20584571 21418032

Kao što se vidi, eksploatacija arhitektonsko-graðevnog kamena i karbonatne sirovine za industrijsku preradu je gotovobeznaèajna, a keramièka i vatrostalna glina se zadnjih godina niti ne eksploatira, te se zbog toga te sirovine u ovom kontek-stu neæe razmatrati. Tablica 19. prikazuje vremenski trend godišnje eksploatacije i ukupnih utvrðenih rezervi kamenih ma-terijala na podruèju Zagrebaèke Þupanije.

Tablica 19. Ukupne potvrðene rezerve i otkopane kolièine kamenih materijala u Zagrebaèkoj Þupaniji– vremenski trend: 1998.–2003.

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Graðevni pijesaki šljunak [m3]

otkopano 727499 407553 583559 584841 769344 859400

rezerve 33871200 34953329 34697449 34815475 46900767 44384602

Tehnièko graðevnikamen [m3]

otkopano 780598 1056044 849243 589522 664357 766063

rezerve 22516742 11560374 13433522 21078178 20584571 21418032

UKUPNO otkopano 1508097 1463597 1432802 1174363 1433701 1625463

rezerve 56387942 46513703 48130971 55893653 67485338 65802634


Buduæi da se nisu mogli ishoditi detaljniji podatci, a uoèene su neke nepreciznosti, pokušalo se do relevantnih poda-taka doæi od proizvoðaèa. NaÞalost, odaziv na anketu nije bio potpun, te su nuÞno korišteni i drugi izvori informacija.

Geološke predispozicije terena i izgraðenost omoguæuju veæu eksploataciju graðevnog pijeska i šljunka na podruèjugradova Velika Gorica i Dugo Selo. Na podruèju Samoborskog gorja i Ýumberka znatni su resursi tehnièkog graðevnogkamena. Svi postojeæi kamenolomi otvoreni su u dolomitu, osim kamenoloma Donje Orešje, koji je u raznorodnim vapnen-cima. Taj se materijal i ne koristi za izradu betona i asfalta, veæ uglavnom za izradu nasipa.

Slika 11. daje osnovnu informaciju o prostornom rasporedu navedenih eksploatacijskih polja28. Za detaljniji prikaz vidiKARTU 9 meðu grafièkim prilozima – kartogramima.

Tablica 20. daje detaljniji prikaz tih eksploatacijskih polja, s navedenom procjenom godišnje proizvodnje. Iz tablice jevidljivo da se ne radi o jednako velikim proizvoðaèima, veæ da postoji 5–6 velikih proizvoðaèa (s godišnjim kapacitetompreko 200.000 m3), 5 srednjih (s godišnjim kapacitetom oko 100.000 m3), te desetak malih proizvoðaèa (s godišnjim ka-pacitetom manjim od 50.000 m3) stjenske mase29. Iz ovoga slijedi, da trÞište jako “osjeæa“ poremeæaje u poslovanju nekogod velikih dobavljaèa. Drugaèije viðeno, iznalaÞenjem kvalitetnih rješenja za mali broj velikih proizvoðaèa, rješava seveæi dio trÞišno-gospodarskog aspekta problematike eksploatacije mineralnih sirovina.

Tablica 20. Tablièni pregled izvorišta graðevnih agregata na podruèju Zagrebaèke Þupanije

Broj Koncesionar Pogon Godišnja proizv. *

1. Hidrel d.o.o. Novo Èièe 180–320

2. Odra KZ Turopolje Vukovina 30–100

3. Velkom d.o.o. (u steèaju – u najmutvrtke Solidum ÝuÞiæ)

Novo Èièe – Zapad 160–260

4. Igm Šljunèara Abesinija 100–45030

5. Igm Šljunèara Trstenik Rezervno polje

6. Igm Šljunèara Siromaja Insula Rezervno polje

7. Mikograd d.o.o. Drenje 20–150


Slika 11. Prostorni raspored eksploatacijskih polja Zagrebaèke Þupanije

28 Arhitektonski kamen se na podruèju Zagrebaèke Þupanije vadi ekstenzivno (obrti), u relativno malim kolièinama, u podruèju Sa-moborskog gorja, na eksploatacijskim poljima Veliki Lipovec, Škrni potok, Škrni jarak, Škrni jarak 2, Dumiæ.

29 1 m3 stijenske mase odgovara 1.4 m3 u rasutom stanju, odnosno kao faktor pretvorbe iz stijenske mase u rasuti materijal uzimanoje 1.4.

30 Ovaj izrazito veliki raspon posljedica je poteškoæa u proizvodnji od prije nekoliko godina, koje su u meðuvremenu riješene.

Broj Koncesionar Pogon Godišnja proizv. *

8. Hidroelektra Niskogradnja d.o.o. Zajarki 15– 50

9. Tempo d. d. Zagreb Rakitje 130–180

10. IGM Samoborka d. d. Savršæak 3 0***

11. Belak d. o. o. Savršæak 1 6–20

12. Horvat Damir Savršæak 2 7–10

13. Ýiva Priroda Jagodno 7 (u sljedeæih 6 god.)

14. Graditeljstvo-RoÞiæ d. o. o. Trstenica 70–160

15. Kamenik d. d. Orešje Donje 100–350

16. Stjepan Beljak Smerovišèe 24–70

17. Kamenolomi Krašiæ d. o. o. Slapnica 70–160

18. IGM Samoborka d. d. Gradna 110–270

19. Slavko Horvat Mala Rakovica 10–20

20. Viadukt g. d. d. Zagreb Ivanec 300–850

21. IGM Samoborka d. d. Škrobotnik 0***

22. IGM Samoborka d. d. Mala Rakovica 0***

23. Cestograd ing d. o. o. Šnajder 0– 5

24. PremuÞiætrans Pod Peca 20–250

25. Gradip Novo glinište 20

26. Mraclin Mraclin 25

27. Tempo Zapadno glinište 0**

Napomena: * raspon proizvodnje stijenske mase u proteklom razdoblju (u 1.000 m3); ** prestao poslovati; *** lokacija nije aktivirana.


Na temelju svih raspoloÞivih podataka (ukljuèujuæi ianketu i kontakte s koncesionarima), a uzimajuæi u obzirmoguænost da nisu svi proizvoðaèi dostavili podatke po-trebne za izradu Bilance mineralnih sirovina, ukupna ko-lièina otkopanog kamenog materijala u 2003. godiniprocjenjuje se na 1.795.000 m3. Iz tih kolièina sirovineproizvede se oko 2.500.000 m3 razlièitih proizvoda (na-sipni materijal, separirani materijal, drobljeni i separi-rani agregati). Usporedba s podacima iz bilance (vidiTablica 19.) pokazuje da odstupanja nisu prevelika – slu-Þbena bilanca navodi kolièinu koja je 10% manja od onedobivene na osnovi analize šireg skupa podataka.

Dugogodišnje nesustavno reguliranje eksploatacijemineralnih sirovina, upravo u podruèju, svojevremenonazvanih, “ostalih mineralnih sirovina” (tehnièki graðevnikamen, graðevni pijesak i šljunak i ciglarska glina), èije seposljedice do danas nisu mogle u potpunosti sanirati,razlog je još uvijek izraÞene neusklaðenosti pojedinihaktivnih rudarskih objekata s propisima. Tome je pripo-moglo i donošenje propisa i na propisima zasnovanih od-luka, u kojima se nije respektiralo stvarno stanje u prostoru,a poèesto niti pravila struke ili sugestije iz struke.

Legalnom eksploatacijom smatra se eksploatacija mi-neralnih sirovina za koju su ishoðena sva potrebna odo-brenja, zakljuèno s koncesijom za izvoðenje rudarskih ra-dova. Pa èak i u tom sluèaju postoji moguænost za manjka-vosti s obzirom na neke od posebnih propisa (imovinskiodnosi, gospodarenje šumama, vodama, poljoprivrednimzemljištem i sl.).

Zbog nemoguænosti dobivanja detaljnog izvještajanadleÞne institucije (DrÞavnog inspektorata), ne moÞe segovoriti o konkretnim primjerima, veæ se, na temelju ra-spoloÞivih podataka i uvida u stanje na terenu, mogu po-

nuditi zbirni podaci za rudarske objekte – proizvoðaèekamenih materijala, koji su trenutno u ÞiÞi interesa. Takvazbirna informacije je kako slijedi:

– Od 28 evidentiranih eksploatacijskih polja, njih 22ima koncesiju za izvoðenje rudarskih radova.

– Od njih 22 s koncesijom, radovi se izvode u skladu sodobrenjima samo na 12 eksploatacija, dok se kod ostalih10 odstupa od odobrenja, što ih trenutno svrstava u nele-galnu eksploataciju.

– Na 7 od 10 lokacija na kojima se radovi ne izvode uskladu s odobrenjima, usklaðenje je moguæe, jer se radi orazvoju kopa koji u manjoj mjeri odstupa od projektnihrješenja ili o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

– Na preostale 3 lokacije usklaðenje nije moguæe, od-nosno, nerealno je oèekivati usklaðenje radova s odobren-jima, jer se radi se o: 1) kopovima kojima je pri izdavanjuodobrenja uvjetovano djelomièno zasipanje umjesto va-ðenja sirovine; 2) o kopovima na kojima su radovi izašli iz-van odobrenih granica.

U eksploatacijskim poljima neupitnog legaliteta proiz-vede se oko 75% godišnje proizvodnje kamenih materi-jala u Zagrebaèkoj Þupaniji.

4.2. Eksploatacija mineralnih sirovina na podruèjuGrada Zagreba

Proizvoðaèi mineralnih sirovina na podruèju GradaZagreba identificirani su prema evidencijama koje vodenadleÞna tijela – Ministarstvo gospodarstva, rada i podu-zetništva, te Grad Zagreb.

Tablica 21. daje pregled eksploatacijskih polja i istra-Þnih prostora na podruèju Grada Zagreba, prema sluÞbe-noj evidenciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzet-ništva.

Tablica 21. Evidencija eksploatacijskih polja i istraÞnih prostora na podruèju Grada Zagreba – podaci Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva

R. br. Eksploatacijsko polje Proizvoðaè IstraÞni prostor Proizvoðaè Sirovina

1 Bizek Naša katedrala d.o.o. agk

2 Grmošèica Ciglane zagreb d.d. g

3 Novaèica Termoblok d.o.o. g

4 Bizek Dolje “Sloboda” tvornica cementa cem

5 Kostanjek “Sloboda” tvornica cementa cem

6 Ivanja Rreka Paliè inÞenjering d.o.o. piš

7 Lomnica Donja Industrogradnja d.d. piš

8 Luèko-JeÞdovec Beton-luèko d.o.o. piš

9 Resnik Paliè inÞenjering d.o.o. piš

10 Savski nasip Golf&country club Zagreb d.o.o. piš

11 Veslaèki centar Vodoprivreda zagreb d.o.o. piš

12 Jankomir Paron d.o.o. piš

13 Podsusedsko Dolje Tempo d.d. tgk

14 Vukov Dol Geomid d.o.o. tgk

15 Gt polje Zagreb Ina-industrija nafte d.d. gtv

Legenda: agk – arhitektonski graðevni kamen; g – ciglarska glina; cem – sirovina za cementnu industriju; piš – graðevni pijesak i šljunak;tgk – tehnièki graðevni kamen; gtv – geotermalna voda. Izvor podataka: SluÞbena evidencija Ministarstva gospodarstva, rada i poduzet-ništva.

Tablica 22. daje pregled eksploatacijskih polja i istraÞnih prostora na podruèju Grada Zagreba, prema Katastrueksploatacijskih polja i Katastru istraÞnih prostora Grada Zagreba.

Tablica 22. Evidencija eksploatacijskih polja i istraÞnih prostora na podruèju Zagrebaèke Þupanije – prema Katastrueksploatacijskih polja i Katastru istraÞnih prostora Zagrebaèke Þupanije

R. br. Eksploatacijsko polje IstraÞni prostor Koncesionar Sirovina

1 “Vukov Dol” Geomid d.o.o. tgk

2 “Podsusedsko Dolje” Tempo d.d. tgk

3 “Luèko – JeÞdovec” Beton Luèko d.o.o. piš

4 “Savski nasip” Golf & country club Zagreb d.o.o. piš

5 “Resnik” Paliæ inÞenjering d.o.o. piš

6 Jankomir Paron d.o.o. piš

7 “Veslaèki centar” Vodoprivreda Zagreb piš

8 “Zagreb” INA Naftaplin gte

9 “Grmošèica” Ciglane “Zagreb” d.d. g

10 “Novaèica” Termoblok d.o.o. g

11 “Soblinec” Vodoprivreda Zagreb d.o.o. g

Legenda: agk – arhitektonski graðevni kamen; g – ciglarska glina; piš – graðevni pijesak i šljunak; tgk – tehnièki graðevni kamen; gte –geotermalna energija; p – graðevni pijesak. Izvor podataka: Katastar eksploatacijskih polja i Katastar istraÞnih prostora Grada Zagreba.

Tablica 23. prikazuje usporedbu podataka iz prtehodna dva korištena izvora. U usporedbu nisu uvršteni rudarskiobjekti vezani uz sirovinu za cementnu industriju, geotermalnu vodu i arhitektonski graðevni kamen, jer je to u nadleÞnostMinistarstva, a Grad Zagreb ih ne vodi u svojem katastru.

Tablica 23. Usporedba podataka iz sluÞbene evidencije Minstarstva gospodarstva i Katastara istraÞnih prostorai eksploatacijskih polja

Izvor podataka EntitetSirovina

Ukupnog piš tgk

Ministarstvo ekspoatacijska polja 2 6 2 10

istraÞni prostori 0 1 0 1

Grad Zagreb ekspoatacijska polja 3 4 2 9

istraÞni prostori 0 1 0 1


Opet je zamjetna nepodudarnost broja upravnih entiteta u sluÞbenim evidencijama. Detaljnijim uvidom u izvore po-dataka utvrðeno je da su netoèni podaci Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, o èemu se vodilo raèuna u daljnjojobradi.

Tablica 24. prikazuje podatke iz Bilance mineralnih sirovina koju izraðuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzet-ništva, u vezi s eksploatacijom na podruèju Grada Zagreba.

Tablica 24. Ukupna bilanca mineralnih sirovina za podruèje Grada Zagreba:1998.–2003.

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

ARHITEKTONSKO-GRAÐEVNI KAMEN u m3

OTKOPANO 0 0

REZERVE 25852 25852

CIGLARSKA GLINA u m3

OTKOPANO 63472 52030 35000 32100 86930

REZERVE 4160700 7047953 6197173 6221073 6465040

GRAÐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK u m3

OTKOPANO 102000 98000 88000 303310 240000

REZERVE 1678000 1645200 5128000 4971150 7393885

TEHNIÈKO-GRAÐEVNI KAMEN u m3

OTKOPANO 228000 261900 220200 290000 259750

REZERVE 1919000 1677250 1457050 928150 544420

Eksploatacije arhitektonsko-graðevnog kamena i sirovine za cementnu industriju nema, pa se zbog toga te sirovine uovom kontekstu neæe razmatrati. Tablica 25. prikazuje vremenski trend godišnje eksploatacije i ukupnih utvrðenih rezervikamenih materijala na podruèju Grada Zagreba.

Tablica 25. Ukupne potvrðene rezerve i otkopane kolièine kamenih materijala u Gradu Zagrebu za vremenskorazdoblje: 1998.–2003.

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003.

Graðevinski pijesak i šljunak otkopano 102000 98000 88000 303310 240000

rezerve 1678000 1645200 5128000 4971150 7393885

Tehnièko graðevni kamen otkopano 228000 261900 220200 290000 259750

rezerve 1919000 1677250 1457050 928150 544420

UKUPNO otkopano 330000 360000 308200 593310 499750

rezerve 3597000 3322450 5436200 5899300 7938305

Na podruèju Grada Zagreba donedavna su legalno djelovala dva kamenoloma tehnièko-graðevnog kamena i trišljunèare. Tablica 26. daje detaljniji prikaz tih eksploatacijskih polja, s navedenom vrstom sirovine, te okvirnom godišnjomproizvodnjom.

Tablica 26. Tablièni pregled izvorišta graðevnih agregata na podruèju grada zagreba

Br. Koncesionar Eksploatacijsko polje Godišnja proizvodnja * sirovina

1 Beton Luèko d. o. o. Luèko – JeÞdovec 40–80 piš

2 Golf & country club d. o. o. Savski nasip 50–350** piš

3 Vodoprivreda Zagreb d. o. o. Veslaèki centar 50–350** piš

4 Tempo d. d. Podsusedsko Dolje 250–390 tgk

5 Geomid d. o. o. Vukov Dol 50–85 tgk

6 Paliæ inÞenjering Resnik 0*** piš

* Raspon proizvodnje stijenske mase u proteklom razdoblju (u 1.000 m3); ** eksploatacija je zapoèeta 2003. godine, te se ovdje dajeprocjena moguæe proizvodnje; *** lokacija nije aktivirana


Na temelju šireg skupa raspoloÞivih podataka, a uzi-majuæi u obzir moguænost da nisu svi proizvoðaèi dostavilipodatke potrebne za izradu Bilance mineralnih sirovina,ukupno otkopana kolièina kamenog materijala u GraduZagrebu u 2003. godini procijenjena je na oko 300.000m3. Iz tih kolièina sirovine proizvede se oko 420.000 m3

razlièitih proizvoda (nasipni materijal, separirani materijal,drobljeni i separirani agregati). Razlika izmeðu podatakaMinistarstva (499.750) i Grada Zagreba (300.000) je doistaogromna za tako mali broj podataka i ukazuje na sustavnupogrešku!

Slièno kao i na podruèju Zagrebaèke Þupanije, i napodruèju Grada Zagreba dugogodišnje nesustavno reguli-ranje eksploatacije mineralnih sirovina ima za posljedicujoš uvijek izraÞenu neusklaðenost pojedinih aktivnih ru-darskih objekata s propisima. Tome treba dodati i krajnjerestriktivnu politiku gospodarenja prostorom u odnosu namineralne sirovine i njihovo faktièno negiranje na prostoruGrada Zagreba.

Tijekom 2004. godine zabranjen je rad u kamenolo-mima Podsusedsko Dolje i Vukov Dol, te u šljunèari Ves-laèki centar. Rezerve koje su koncesijom odobrene zaeksploataciju u eksploatacijskom polju Luèko–JeÞdovec supred iscrpljenjem, a iz eksploatacijskog polja Savski nasipodobrena je eksploatacija ukupno oko 490000 m3 siro-vine, no u funkciji izgradnje objekta, pa ovo ne predstavljaneko uporište za opskrbu graðevnim materijalom.

Stanje je takvo da se iz navedenih pet objekata, koji suranije isporuèivali prosjeèno oko 600.000 m3 – 700.000m3 materijala godišnje, u 2004. moÞe oèekivati ukupnooko 130.000 m3 materijala, s daljnjim trendom intenziv-nog pada proizvodnje. Iz izloÞenoga je oèito da æe eks-ploatacija kamenih materijala na podruèju Grada Zagrebau najskorijoj buduænosti prestati.

4.3. Nelegalna eksploatacija mineralnih sirovinau Zagrebaèkom prostoru

Pod terminom nelegalna eksploatacija ovdje se po-drazumijeva eksploatacija mineralnih sirovina na lokaci-jama za koje nisu izdana, a vjerojatno nisu ni zatraÞena,odobrenja za eksploatacijska polja.

Ranijih godina moglo se èuti mnogo razlièitih procjenau vezi s nelegalnom eksploatacijom mineralnih sirovina –meðu njima i mnogo paušalnih ocjena i neutemeljenihbrojeva. Iskustvo, u kojemu su se mnoge od ovih javnoizreèenih ocjena nakon detaljnijeg upita pokazale izne-naðujuæe spekulativnim31, temelj je svjesnog odabira da sesve informacije koje su se povremeno mogle èuti u medi-jima, koriste kao jasan indikator izrazito negativne javnepercepcije djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina, teposvemašnje nesreðenosti i neuèinkovitosti upravno-nad-zornog sustava, no da se uglavnom zanemare kao podacina kojima bi se moglo temeljiti bilo kakvu ozbiljniju ana-lizu.

NaÞalost, i predstavnici tijela zaduÞenih za postupanjeprema Zakonu o rudarstvu i nadzor nad provoðenjem togzakona, od kojih se opravdano oèekivalo da, sukladnosvom djelokrugu, pokušaju na maksimalno moguæe susta-van naèin izaæi s nekom sluÞbenom procjenom, nisu otišlipuno dalje od diskutiranja i ponavljanja paušalnih ocjenaza koje nakon nekog vremena nitko više ne zna otkuda suušle u javni diskurs (UHRI 2000).

Istina je vjerojatno negdje u sredini, dakle, izmeðuignoriranja problema s jedne strane, i vjerojatno pretjera-nih procjena o èak 50% ilegalno eksploatiranih kolièina(procjena Ureda drÞavne uprave Zagrebaèke Þupanije,preuzeta u Prostornom Planu Zagrebaèke Þupanije (“Gla-snik Zagrebaèke Þupanije” broj 3/02), ili o “300.000 m� iz-van korita Save i dodatnih 1.000.000 iz korita Save i inun-dacijskog pojasa“ (Strategija i program odrÞivog gospo-darskog razvoja Zagrebaèke Þupanije, “Glasnik Zagreba-èke Þupanije” broj 4/03), s druge strane.

Èinjenica je da je bilo evidentirano nekoliko lokacijana kojima su se povremeno eksploatirale neke (èak i vrloznaèajne kolièine) sirovine, ali koliko je poznato, nigdjenije objavljen podatak o stvarno eksploatiranim kolièi-nama.

Ono što je svakako primjetno32 je trend prema ko-jemu se takva praksa znaèajno smanjila, na naèin da višenema sustavne ilegalne eksploatacije kao što je to biosluèaj prije nekoliko godina, veæ se ilegalna eksploatacijauglavnom svodi na niz manjih “kraða“. To, jasno, ne znaèida se problem smije zanemariti, no u analizi koja se radi uovom poglavlju, gdje se u prvom redu razmatraju kolièinemineralne sirovine koje dolaze iz nekog izvora (a ne drugiaspekti razlièitih praksi, kao npr. izrazito štetne posljediceza okoliš koje ima “divlja“ ilegalna eksploatacija praæenadivljim odlaganjem otpada), moÞemo sa prihvatljivom si-gurnošæu tvrditi da eventualna pogreška koju æemo u ana-lizu unijeti vrlo okvirnom ocjenom ilegalno eksploatiranihkolièina, neæe biti velika, jer ni cijeli taj èimbenik više nijeprevelik.

Ocjenjuje se da je nelegalna eksploatacija tehnièkoggraðevnog kamena manjih razmjera od nelegalne eksplo-atacije graðevnog pijeska i šljunka. Prema vrlo spekulativ-nim ocjenama, velièina nelegalne eksploatacije kamenihmaterijala izvan odobrenih eksploatacijskih polja kre-tala se na podruèju Zagrebaèke Þupanije prosjeèno oko150.000 m3 godišnje.

Tome se mogu pridodati i kolièine graðevnog pijeskai šljunka dobivene izvoðenjem graðevnih iskopa, kojese za potrebe ove studije procjenjuju na 50.000 m� go-dišnje.

Kao i za podruèje Zagrebaèke Þupanije, tako ni zapodruèje Grada Zagreba ne postoje egzaktni podaci onelegalnoj eksploataciji mineralnih sirovina. Evidentiranoje nekoliko sluèajeva manjih razmjera na kojima je interve-nirala rudarska inspekcija. Prema podacima Gradskog ure-da nadleÞnog za rudarstvo, najveæi mah uzela je nelegalnaeksploatacija šljunka unutar savskih nasipa na podruèjuPetruševca i Blata. Obavješæivanje vodopravne inspekcijeza sada nije dalo konkretne rezultate.

Pretpostavlja se da je ranijih godina nelegalnom eks-ploatacijom kamenih materijala na podruèju Grada Za-greba u promet stavljeno oko 150.000 m3 godišnje, dokzadnjih nekoliko godina nelegalna eksploatacija nijeevidentirana.

U Gradu Zagrebu se s obzirom na intenzitet graditel-jskih aktivnosti pridobije znatno više graðevnog pijeska išljunka iz graðevnih iskopa. Iz pojedinih iskopa izvadi se iviše od 100.000 m�! Ne postoji evidencija takvih iskopa, arudarska inspekcija intervenirala je u nekoliko sluèajeva.Regulativno je ta eksploatacija vrlo nedefinirana, te se is-tovrsni sluèajevi rješavaju na razlièite naèine. Za potrebeove studije procjenjuje se da se godišnje iz graðevnih


31 Svojedobno se puno o tome govorilo u institucijama nadleÞnim za vodno gospodarstvo, meðutim, kada je trebalo dati konkretnepodatke o nelegalnoj eksploataciji, ispostavilo se da je gotovo nema, odnosno da se radi o beznaèajnim kolièinama.

32 Prema procjenama Rudarske inspekcije, ali i drugih aktera u sustavu – meðu ostalima i legalnih proizvoðaèa koji takoðer osjetekada se na trÞištu pojavi veæe kolièine “crno“ dobivene sirovine.

iskopa u Gradu Zagrebu pridobije graðevnog pijeska išljunka oko 200.000 m�.

4.4. Mineralne sirovine pridobivene hidrograðevnimradovima, te odrÞavanjem i regulacijom vodotoka

U prošlosti su se regulacijom toka Save i odrÞavanjemkorita pridobivale znatne kolièine šljunka. NaÞalost, jedinipodatak dobiven od nadleÞne institucije (Hrvatske vode) jekonstatacija da je “tijekom proteklih godina“, u svrhu teh-nièkog èišæenja i regulacije korita rijeke Save, iz korita iz-vaðeno ukupno 1.166.594,73 m3 materijala na podruèjugrada Zagreba i Zagrebaèke Þupanije. Na dvije lokacijenizvodno od Zagreba, u mjestima Oborovo i Rugvica, is-kopano je tijekom 1999. godine ukupno 63.582,50 m3.Hrvatke vode donijele su odluku da se na podruèju GradaZagreba i Zagrebaèke Þupanije ne dodjeljuju koncesije zavaðenje šljunka.

MoÞe se zakljuèiti da, unatoè znaèajnijem udjelu u ali-mentiranju trÞišta šljunkom tijekom prošlosti, danas tokSave više nije izvor tih materijala.

S prethodnom konstatacijom stoji u kontradikciji tvrd-nja mnogih intervjuiranih dobavljaèa za Zagrebaèko trÞi-šte, koji tvrde da se iz Save još uvijek vade relativno velikekolièine pijeska i šljunka koje se plasiraju na ZagrebaèkomtrÞištu. Ovu situaciju treba bolje ispitati, jer se trenutno, naosnovi kontradiktornih podataka iz razlièitih izvora, od ko-jih nijedan nije posve pouzdan, o njoj moÞe samo spekuli-rati, a ukoliko su spomenute tvrdnje utemeljene, radi se oproblemu koji treba riješiti, buduæi da neregistrirana eks-ploatacija i prodaja šljunka iz Save 1) predstavlja nelojalnukonkurenciju legalnim proizvoðaèima; 2) daje poticaj dru-gim oblicima nelegalne eksploatacije i sive ekonomije; 3)umanjuje kvalitetu graðevinskih radova, buduæi da je šlju-nak iz Save vrlo “oneèišæen“ relativno visokim udjelom or-ganske tvari, èime ne zadovoljava standarde koji se zahti-jevaju od agregata koji se ugraðuje u beton; 4) ukoliko sevrši i neplanski i bez osnove u praæenju vuèenog nanosaSave, ima negativne posljedice na vodni reÞim, a potom ina sve što je s njim u vezi.

4.5. Dobava kamenih materijala s drugih podruèjaU prošlosti je dobava kamenih materijala iz drugih,

udaljenijih podruèja za zagrebaèko trÞište bila prije iznim-ka nego pravilo. Do nje je dolazilo u sluèajevima naglogpoveæanja potraÞnje zbog izgradnje nekog kapitalnog ob-jekta ili zbog poremeæaja u proizvodnji nekog od lokalnihproizvoðaèa. Kako æemo vidjeti, to se tijekom nekolikozadnjih godina znaèajno promijenilo, što, buduæi da sezbog cijene transporta radi o skupljim izvorima siro-vine, oèito govori o nedostatnosti lokalnih izvora zanamirivanje potreba Zagrebaèkog trÞišta.

4.5.1. Resursna osnova dobave mineralnih sirovinas drugih podruèja

Kao što je ranije navedeno, u ovom kontekstu razma-traju se dvije vrste sirovina: tehnièki graðevni kamen igraðevni pijesak i šljunak. Detaljniji prikaz resursne osnoveZagrebaèke Þupanije i Grada Zagreba dat je ranije, a ovdjeæe se samo rekapitulirati i nadopuniti podacima o širemprostoru.

Tehnièko graðevni kamen– Zagrebu najbliÞa leÞišta karbonatnih stijena – siro-

vina za graðevne agregate, nalaze se u masivu Medved-nice. S obzirom na vaÞnost Medvednice za druge vidovekorištenja, ocjenjuje se da su prirodni potencijali Medved-nice za proizvodnju graðevnih agregata u ovom trenutkumaksimalno angaÞirani, te da ovdje nema prostora zaširenje eksploatacije.

– Na prosjeènoj udaljenosti od 20 do 40 km od Za-greba nalazi se Samoborsko i Ýumberaèko gorje koje jeveæim dijelom izgraðeno od karbonatnih stijena. To jeprostor bogate rudarske tradicije danas svedene na neko-liko kamenoloma koji alimentiraju potrebe prostora iz-meðu Samobora i Karlovca. Geološke predispozicije pru-Þaju moguænosti za veæu proizvodnju graðevnih agregatana ovom prostoru.

– Planinski masivi u Hrvatskom zagorju, od Humana Sutli, preko Ivanèice, do Kalnika, takoðer su znatnimdijelom izgraðeni od karbonata. Prosjeèna udaljenost iz-meðu potencijalnih leÞišta i Zagreba kreæe se oko 80 km.

– Podruèje juÞno od Karlovca gotovo je u cijelostiizgraðeno od karbonata i na njemu su brojni kamenolomi.Transportne udaljenosti do Zagreba su veæe od 60 km, aotegotna okolnost je i prometno usko grlo u Karlovcu.

– Slavonsko gorje sadrÞi znatna leÞišta karbonata,koja se dijelom iskorištavaju za opskrbu Slavonije graðev-nim agregatom. Bilo je sluèajeva da se iz tamošnjih kame-noloma vozio agregat u Zagreb, unatoè tome što su trans-portne udaljenosti veæe od 150 km.

– Na podruèju juÞno od Siska moguæe je naæi manjaleÞišta sirovina za graðevne agregate, ali opæenito su ovdjegeološke predispozicije za proizvodnju graðevnih materi-jala slabe, te se to podruèje ne smatra potencijalnim izvo-rištem. Štoviše, podruèje Sisaèko-moslavaèke Þupanije naj-veæi je “uvoznik“ kamenih materijala proizvedenih u Za-grebaèkom prostoru.

Graðevni pijesak i šljunak

Znatnija leÞišta nastaju u aluvijalnim bazenima veæihvodotoka ovisno o hidrodinamièkom potencijalu toka. UHrvatskoj su takva leÞišta nastala djelovanjem Save i Drave.Savski aluvij sadrÞi kvalitetna leÞišta šljunka na potezu odgranice s Republikom Slovenijom do Rugvice, a dravski odPetrijanca do Legrada.

– Aluvij rijeke Save na navedenom potezu gotovo ucjelosti èine šljunci, uz mjestimiène proslojke pijeska i po-dreðeno praha. Debljina šljunèanog sloja kreæe se na èita-vom podruèju od 5 do preko 60 m.

– LeÞište šljunka u dravskom aluviju udaljeno je 90 do110 km od Zagreba. Geneza leÞišta i ostali geološki podaciu osnovi su identièni istovrsnim karakteristikama savskogaluvija. Debljina šljunèanog sloja raste od zapada prema is-toku, od 8m kod Virja Otoka, preko 60 m kod VarÞdina,do više od 100 m kod Hrastovljana. Resurs se na ovomleÞištu eksploatira na više lokaliteta.

4.5.2. Realizirana dobava mineralnih sirovinas drugih podruèja

Prema postojeæim podacima iz prethodnih istraÞi-vanja, do 1997.–1998. godine prosjeèno se iz drugih pod-ruèja na zagrebaèki prostor dopremalo oko 200.000 m3

kamenih materijala.Za potrebe ove Studije, odnosno za potrebe davanja

kvalitetnije, recentnije procjene ovog bitnog parametraza razumijevanje odnosa ponude i potraÞnje na Zagre-baèkom trÞištu, provedeno je novo prikupljanje i obradapodataka.

Prvo se, na osnovi informacija dobivenih od proiz-voðaèa i znaèajnijih kupaca mineralnih sirovina iz Zagre-baèkog prostora, nastojalo identificirani najznaèajnije do-bavljaèe koji na Zagrebaèko trÞište plasiraju mineralne si-rovine iz okolnog prostora. Tablica 27. daje popis identifi-ciranih dobavljaèa, njihovih adresa i vrste dobavljanogkamenog materijala.


Tablica 27. Identificirani (pretpostavljeno najznaèajniji) dobavljaèi kamenih materijala na Zagrebaèko trÞišteiz šireg okolnog prostora

Dobavljaè Vrsta sirovine Adresa

IGM TOUNJ d.d. Tounj TGK Tounj 17, 47264 TOUNJ

KAMENOLOM GORJAK d.o.o. TGK Ljudevita Gaja 33, 49000 KRAPINA

IGM KAMENOLOM OÈURA d.o.o. TGK Lepoglava, 42250 OÈURA

GOLUBOVEÈKI KAMENOLOMI d.d. TGK Golubovec 26, 49255 NOVI GOLUBOVEC

KAMING d.d. Ljubešæica TGK Zagorska 1, 42222 LJUBEŠÆICA

BILOKALNIK-IGMA d.o.o ŠiP Ciglana 10, 48000 KOPRIVNICA

CESTA VARAÝDIN d.d. ŠiP i P Meðimurska 26, 42000 VARAÝDIN

VODOGRADNJA VARAÝDIN d.d. ŠiP Meðimurska 26b, 42000 VARAÝDIN

PODRAVINA PROGRAMAT d.d. ŠiP Stjepana Radiæa 16, 48350 ÐERÐEVAC

TEGRA ÈAKOVEC ŠiP Mihovljanska 70, 40000 ÈAKOVEC

SMONTARA IVAN, AUTOPRIJEVOZ ŠiP Franje Soviæa 90, VELIKI BUKOVEC, 42231 MALI BUKOVEC

LUKAÈIÆ DAVOR, PRIJEVOZ ŠiP Gornjani 58, 48264 KLOŠTAR VOJAKOVAÈKI

BAGERKOP RAUŠ ŠiP Kljuèièka 1a, 42220 NOVI MAROF

BETON d.d. ŠiP Kalmana Mesariæa 38, 40323 PRELOG

QUADRO d.o.o. ŠiP KriÞovec 187, 40 316 KRIÝOVEC

ROMIÆ ROBERT – AUTOPRIJEVOZ P Trg fra. B. Gerbera bb., 33000 VIROVITICA

Slika 12. daje okvirnu informaciju o prostornom rasporedu identificiranih dobavljaèa, kao i veæine drugih legalno regis-triranih eksploatacijskih polja u široj okolici Zagreba. Detaljniji prikaz moÞe se vidjeti na KARTI 7 meðu grafièkim prilozima– kartogramima.

Slika 12. Prostorni raspored znaèajnijih potencijalnih leÞišta kamenih materijala i aktivnih eksploatacijskih poljau široj okolici Zagreba

Šesnaest identificiranih dobavljaèa potom je anketirano u vezi s kolièinom i vrstom kamenih materijala koje dostavljajuna Zagrebaèko trÞište od 2000. godine, kao i o projekcijama, odnosno njihovim moguænostima snabdijevanja ZagrebaèkogtrÞišta, u narednih pet godina. Dobiveni su relativno precizni i vrlo indikativni podaci. Tablica 28. daje procjenu kolièinatehnièko-graðevnog kamena dostavljenih na Zagrebaèko trÞište iz podruèja izvan Zagrebaèkog prostora, dobivenu na os-novu prikupljenih podataka.


Primjetan je znaèajan porast dobave graðevno-tehnièkog kamena iz drugih podruèja, što je prvenstvenou vezi s poveæanom potraÞnjom, buduæi da se proizvedenakolièina unutar Zagrebaèkog prostora nije znaèajno mije-njala tijekom promatranog razdoblja (oscilatorno, na razini950.000 +/– 150.000 m3). Anketirani dobavljaèi bili bi ustanju za Zagrebaèko trÞite proizvesti oko 2.500.000 m3

tehnièko-graðevnog kamena (ukupno kolièina za tampo-ne, nasipe i agregate). Oèito je da se kamen veæ više osigu-rava izvana nego iz Zagrebaèkog prostora, a moÞe se ispekulirati kako najznaèajnija polja u prostoru veæim dije-lom sluÞe kao sirovina za dva pridruÞena pogona: Pojatno(Ivancu) i Samoborka (Gradni).

Tablica 29. daje procjenu kolièina graðevnog šljunka ipijeska dostavljenih na Zagrebaèko trÞište iz podruèja iz-van Zagrebaèkog prostora, dobivenu takoðer na osnovi an-ketom meðu dobavljaèima prikupljenih podataka.

Tablica 29. Kolièine graðevnog šljunka i pijeskadostavljene na Zagrebaèko trÞište iz podruèja izvan

Zagrebaèkog prostora

Godina 2002. 2003. 2004.

Dostavljene kolièineiz podruèja vanZagrebaèkog prostora[m3]

330.000 570.000 720.000

Iako su dostavljene kolièine okvirno dva puta manjenego u sluèaju tehnièko-graðevnog kamena, to je okvirno ipolovica od 1.500.000 m3 (2003.), na koliko se u posljed-njim godinama ustalila proizvodnja (rasutog) graðevnogšljunka i pijeska unutar Zagrebaèkog prostora, pa se oèitoradi o znaèajnim kolièinama.

I ovdje je primjetan trend porasta uvoza iz okolnogprostora, oèito uzrokovan poveæanom potraÞnjom ili sma-njenom opskrbom iz nelegalnih izvora. Anketirani do-bavljaèi bili bi u stanju za Zagrebaèko trÞite (vjerojatno potrenutnim cijenama na trÞištu) proizvesti oko 1.350.000m3 graðevnog šljunka i pijeska. Plasirana kolièina ovisit æeo potraÞnji i cijeni na trÞištu, koja treba pokriti troškovetransporta koji relativno brzo rastu s udaljenošæu (Trans-port na udaljenost od 40 do 50 km košta jednako kolikosama sirovina na mjestu eksploatacije. Jasno, ta udaljenostraste s razinom oplemenjenosti sirovine.). Iz navednoga,moÞe se zakljuèiti da je šljunak puno više nego tehnièko-graðevni kamen pokriven proizvodnjom iz lokalnih izvora.

Tablica 30. prikazuje podatke o ukupnom broju do-bavljaèa i ukupnim dobavljenim kolièinama kamenih ma-terijala (ukupno šljunak i pijesak) u promatranom razdo-blju od 2000. do 2004. godine.

Tablica 30. Pregled dobave kamenih materijala nazagrebaèko podruèje u razdoblju 2000.–2004. g.

2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

BROJDOBAVLJAÈA

7 8 9 12 13

KOLIÈINEMATERIJALA(1000 m3)

707 814 1074 1836 2113

Oèigledan je trend naglog porasta dobave kamenihmaterijala na zagrebaèko podruèje (broj dobavljaèa po-rastao za 86%, a kolièina dobavljenog materijala za 199%!). Jedino logièno obrazloÞenje, a naveli su ga i nekidobavljaèi, je smanjenje proizvodnje lokalnih zagre-baèkih proizvoðaèa. Indikativno je da se kao problem zalogistiku dobave javlja isto ono što je dovelo do smanjenjaproizvodnje na zagrebaèkom podruèju. Naime, za dobavutako velikih kolièina potrebno je izgraditi pretovarne ka-pacitete, a sporost upravnih postupaka iz podruèja prostor-nog ureðenja to koèi.

4.6. Ukupna ponuda kamenih materijalana zagrebaèkom prostoru

Kao što je izloÞeno, trÞište kamenih materijala zagre-baèkog prostora alimentira se:

– iz legalnih izvora s vlastitog podruèja– iz nelegalne eksploatacije– iz hidrograðevnih i graðevnih zahvata– dobavom s drugih podruèja.

Ti su izvori dimenzionirani u prethodnim poglavljima.Tablica 31. prikazuje ukupnu ponudu kamenih materi-jala na zagrebaèkom prostoru: sumarni prikaz parcijalnihrezultata iz prethodnih analiza, u usporedbi s literaturnimpodacima iz 1996. godine.

Tablica 31. Ukupna ponuda kamenih materijala(rasuto stanje) na zagrebaèkom prostoru

Izvor 1996. (kolièineu 1000 m3)

2003. (kolièineu 1000 m3)

Zagrebaèka Þupanija 2650 2500

Grad Zagreb 295 420

Nelegalna eksploatacija 200 150

Korito rijeke Save 500 0

Graðevni iskopi 20 250

Dobava iz drugihpodruèja

200 1836

UKUPNO33 3865 5156


Tablica 28. Kolièine tehnièko-graðevnog kamena dostavljene na Zagrebaèko trÞište iz podruèja izvanZagrebaèkog prostora

Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Dostavljene kolièine [m3] 520.000 540.000 730.000 1.220.000 1.380.000

33 Iako je bilanca uvoza i izvoza Zagrebaèkog prostora i njegove okolice takva da je tok kamenog materijala znaèajno veæi iz okoliceu Zagreb nego u obrnutom smjeru, na osnovi podataka dobivenih anketom od nekih znaèajnijih proizvoðaèa u rubnim dijelovima Ýupani-je, došlo se do spoznaje da dio materijala eksploatiranog u Ýupaniji odlazi i u okolni prostor. Tu se u prvom redu radi o Sisaèko-mosla-vaèkoj Þupaniji, koja je vrlo deficitarna s kamenim materijalima, a relativno prometno dostupna poljima u Velikogorièkom “bazenu“. Sobzirom na ovo, od ukupnih kolièina treba odbiti 50.000 do 100.000 m3 materijala.

Usporedbom kolièina plasiranih na Zagrebaèkom trÞi-štu s podatkom o ukupno otkopanim kolièinama kamenihmaterijala, dobiva se da se na Zagrebaèkom trÞištu 2003.godine plasiralo 31%–43% kamenih materijala proizvede-nih u Republici Hrvatskoj (ovisno o tome uzima li se kaopodatak o ukupno proizvedenoj kolièini u RH Bilanca mi-neralnih sirovina RH ili evidencija HGK34).

Nadalje, Zagrebaèki je prostor, s nešto manje od1.100.000 stanovnika i potrošnjom od 5.156.000 m3 ka-menih materijala, pa dakle i potrošnjom od oko 4.7 m3

kamenih materijala po stanovniku godišnje, dosegao sred-nju EU razinu potrošnje kamenih materijala od 4.5–5 m3

po stanovniku godišnje35.

5. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINAI ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE

Malo tko se ne bi sloÞio s tvrdnjom da je eksploatacijamineralnih sirovina, u pogledu utjecaja na okoliš, u RH tre-nutno na izrazito “zlu glasu“. Standardno korištena meta-fora “rana u prostoru, prirodi i okolišu“ vrlo zvuèno, èak i


Kao prvo, uoèljiv je velik porast plasmana kamenihmaterijala (poveæanje za 35%), što je u skladu s ekspanzi-jom graditeljskih aktivnosti. Zamjetan je porast plasmana izgraðevnih iskopa i ogroman porast dobave s drugih pod-ruèja. U navedenom razdoblju izgubljen je izvor koritorijeke Save, a nelegalna eksploatacija je smanjena.

Kao provjera dobivenih rezultata mogu posluÞiti po-daci o eksploataciji tehnièkog graðevnog kamena i graðev-nog pijeska i šljunka iz Bilanci mineralnih sirovina Repub-like Hrvatske. Tablica 32. prikazuje javno dostupne podat-ke na tu temu.

Tablica 32. Otkopane kolièine (stijenska masa) mineralnih sirovina u RH

Sirovina

Otkopane kolièine [1.000 m3]

1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Tehnièko graðevni kamen 6.268 6.725 6.150 7.264 9.013

Graðevni pijesak i šljunak 2.600 1.749 1.982 2.032 2.949

UKUPNO 8.869 8.475 8.133 9.296 11.962

Udio teh. grað. Kamena [%] 70,68 79,35 75,62 78,14 75,35

Udio grað. šljunka ipijeska [%]

29,32 20,65 24,38 21,86 24,65

Indeks u odnosu na 2002. 0,74 0,71 0,68 0,78 1,00

Napomena: Za usporedbu s kolièinama danim u m3 u rasutom stanju (npr. Tablica 31.), vrijednosti u tablici potrebno je pomnoÞiti s fak-torom 1.4.

Oèit je trend porasta eksploatacije kamenih materijala– proizvodnje graðevnih agregata u Republici Hrvatskoj urazdoblju 2000. do 2002., izvjesno uzrokovan velikim za-mahom cestogradnje.

Hrvatska gospodarska komora takoðer evidentiraproizvodnju graðevnih agregata. Ti su podaci javni, a naèinnjihovog prikupljanja razlikuje se od metodologije izrade

Bilance mineralnih sirovina koju izraðuje Ministarstvo go-spodarstva, rada i poduzetništva. Unatoè razlièitim postup-cima izrade tih dokumenata, oba pokazuju podudarnetrendove. Podaci Hrvatske gospodarske komore (vidi Ta-blica 33.) takoðer pokazuju znaèajan porast proizvodnjegraðevnih agregata u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do2002.

Tablica 33. Proizvedene kolièine graðevnih agregata u RH

SirovinaProizvedene kolièine [1.000 t ]

1990. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

Tehnièko graðevni kamen 13.218 9.099 10.520 11.350 11.871 10.801 12.941 14.736

Graðevni pijesak i šljunak 2.850 4.702 3.853 4.228 3.644 3.480 3.865 4.353

UKUPNO 16.068 13.801 14.373 15.578 15.515 14.281 16.806 19.089

Udio teh. grað. kamena 82,26 65,93 73,19 72,86 76,51 75,63 77,00 77,20

Udio grað. šljunka i pijeska 17,74 34,07 26,81 27,14 23,49 24,37 23,00 22,80

Indeks u odnosu na 2002. 0,84 0,72 0,75 0,82 0,81 0,75 0,88 1,00

Napomena: Za usporedbu s kolièinama datim u m3 u stijenskoj masi (npr. Tablica 32.), vrijednosti u tablici treba podijeliti sa 2.24 (“faktorkonverzije m3 u t = 1.6“ * “faktor konverzije stijenske mase u rasuto stanje = 1.4“).

34 Dobiveni rezultati okvirno su u skladu sa èesto navoðenom procjenom da se oko 40% graðevinskih aktivnosti u RH odvija unutarZagrebaèkog prostora.

35 Prosjek za RH je 2.7, odnosno 3.7 m3 kamenih materijala po stanovniku godišnje – ovisno o tome uzima li se podatak iz evidenci-je HGK ili onaj iz Bilance mineralnih sirovina RH.

emocionalno, svjedoèi o tome. U ovom poglavlju nastojatæe se baciti malo svjetla na problematiku utjecaja eksplo-atacije mineralnih sirovina, s osnovnom namjerom da serazluèi mit od stvarnosti, te posebno znaèajno, ono što semoÞe i treba mijenjati s ciljem smanjenja negativnih utje-caja zahvata na okoliš, od onoga što se ne moÞe pro-mijeniti, veæ je neizbjeÞna posljedica zahvata i svih koristikoje oni donose.

Prikaz je podijeljen u tri dijela. U prvom se opæenitogovori o utjecaju eksploatacije mineralnih sirovina na oko-liš. Konkretnije, analizira se utjecaj površinske eksploata-cije kamenih materijala, buduæi da je to definitivno naj-prisutnija vrsta eksploatacije u Zagrebaèkoj Þupaniji36, tedjelatnost koja je trenutno pod najjaèom kritikom kako ši-roke, tako i dijelova struène javnosti i donostelja odluka.

U drugo dijelu ocjenjuje se trenutno stanje u Zagre-baèkoj Þupaniji, u vezi s utjecajem promatrane djelatnostina okoliš, te se, usporedbom sa stanjem u prošlosti i nekimrecentnim i najavljenim aktivnostima, nastoje identificiratitrendovi.

Konaèno, u posljednjem se dijelu daju osnovne smjer-nice i mjere za politiku zaštite okoliša u vezi s eksploataci-jom mineralnih sirovina na podruèju Zagrebaèke Þupanije,èiji je cilj da se trenutno stanje unaprijedi, za što svakakoima puno prostora. Veæina navedenih mjera detaljnije jerazraðena u posljednjem poglavlju – Prijedlogu sastavnicaPrograma odrÞivog korištenja sirovina.

5.1. Utjecaj eksploatacije mineralnihsirovina na okoliš

Utjecaji djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovinana okoliš brojni su, potencijalno vrlo znaèajni i komplek-sni, a ukljuèuju:

– zauzimanje prostora– promjene krajobraza (izmjena prirodne konture/

morfologije/ forme terena uslijed skidanja pokrovnog slojai otkapanja mineralne sirovine – popularno reèeno “rane“u prostoru i prvotnom krajobrazu)

– utjecaj miniranja – vibracije tla (mikroseizmika)– degradacija tla (gubitak tla površinskom eksploata-

cijom i odlaganjem jalovine, moguæe oneèišæenje npr.izlijevanjem nafte, sabijanje teškom mehanizacijom)

– oneèišæenje zraka (plinovi osloboðeni pri minira-nju, ispušni plinovi mehanizacije, prašina pri eksploataciji,preradi i transportu)

– oneèišæenje voda – površinskih (zamuljena otpadnavoda od “mokrog“ postupka separacije i od ispiranja sitneprašine površinskim teèenjem, erozija) i podzemnih (mo-guæe izlijevanje oneèišæujuæih tvari na propusnu podloguili u vodeno tijelo u izravnom kontaktu s podzemnim vo-dama)

– oneèišæenje bukom: pri eksploataciji (detonacije odminiranja, rada teške mehanizacije); pri preradi; pri trans-portu

– utjecaj na mikroklimu (zbog uklanjanja veæih šum-skih površina, unošenja u prostor veæih vodenih površina)

– utjecaj na floru (èista sjeèa na eksploatacijskompolju, utjecaj prašine)

– utjecaj na faunu (uništavanje staništa, buka, svjet-lost koja plaši Þivotinje)

– utjecaj na promet i prometnu infrastrukturu.– rizik od ekološke nesreæe (prisutnost eksploziva, go-

riva i maziva za mehanizaciju).

U nastavku æe se svaki od navedenih utjecaja na okolišprokomentirati, tako da se detaljnije opišu sami utjecaji, apotom i na koje naèine i do koje mjere se oni mogu sma-njiti. Te su informacije osnova da se, usporeðujuæi koristi inegativne posljedice zahvata, donese informirana, racio-nalna ocjena o njegovoj prihvatljivosti.

Ovo posebno istièemo, jer se u praksi, osim stava ko-jim se potpuno ignorira cijena koju plaæa okoliš i priroda,èesto pojavljuje na slièan naèin parcijalan i iskljuèiv stav ko-jim se u potpunosti ignoriraju koristi od zahvata i sve nega-tivne posljedice njegove zabrane, koje èesto znaju biti i zaokoliš štetnije od originalnog zahvata. Konkretno, u kon-tekstu eksploatacije kamenih materijala, jasno je da tre-nutno ne postoji raspoloÞiva zamjena za sve upotrebe kojukameni materijali imaju u graditeljstvu, te da oni u tom po-gledu predstavljaju jednu od osnovnih pretpostavki našegtrenutnog naèina Þivota. Jasno je stoga da bi potpunazabrana eksploatacije na nekom širem podruèju kao po-sljedicu imala eksploataciju na nekom drugom podruèju,gdje takoðer postoje svi navedeni utjecaji na okoliš, uz turazliku da je ukupni utjecaj na okoliš uveæan za utjecaj ma-sovnog transporta sirovine, te “trošenje“ dodatnog pro-stora potrebnog za pretovarne prostore.

Prethodno nabrojani utjecaji standardno se, premakriteriju vremenskog trajanja utjecaja, dijele u sljedeæedvije kategorije:

– izmjena prirodne konture/morfologije/forme tere-na, prvotnog staništa i krajobraza, uslijed skidanja pokrov-nog sloja i otkapanja mineralne sirovine, što je u veæoj ilimanjoj mjeri trajna posljedica djelatnosti

– svi ostali nabrojani utjecaji koji nastaju kao poslje-dica samog tehnološkog procesa (miniranje, otkapanje,prerada i oplemenjivanje, te transport mineralne sirovine) itraju dok traje eksploatacija.

U nastavku se ove dvije kategorije utjecaja promatrajuodvojeno.

5.1.1. Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina trajnomizmjenom krajobraza

Karakteristika eksploatacije mineralnih sirovina u vezis prvom vrstom utjecaja je da se radi o znaèajnim izmje-nama konture, buduæi da je udio pokrovnog sloja i ja-lovine, koji se ne odnosi iz prostora, relativno mali uodnosu na korisnu sirovinu koja se koristi/ugraðuje negdjedrugdje, pa se vaðenjem korisne sirovine stvaraju velike“praznine“, “rupe“ u prvotnoj formi terena. Kao pomoæ uvizualizaciji utjecaja moÞe posluÞiti sljedeæi jednostavniizraèun: otkopanih milijun m3 kamenog materijala znaèida je negdje u terenu stvorena rupa koja je u osnovici ve-lika 1 ha (kvadrat baze 100m) i srednje visine 100 m.UvaÞavajuæi èinjenicu da razvijeno urbanizirano društvotroši i do 5 m3 kamenih materijal po stanovniku godišnje,jasno je da milijunski grad, da bi zadovoljio svoje potrebe,svake godine negdje stvori pet netom opisanih “rupa“. Uvezi s tom èinjenicom, osim odustajanja od gradnje ilipronalaÞenja alternativnog graðevinskog materijala37, ništa


36 Eksploatacijom nafte i plina, koja takoðer nije bez znaèajnog utjecaja na okoliš, bavi se samo jedna tvrtka, koja je uz to uveæinskom vlasništvu drÞave, pa unapreðenje odnosa prema okolišu u tom segmentu, buduæi da je veæ tretirano nizom detaljnijih doku-menata (Inina Izviješæa o stanju okoliša, Politike i Programi zaštite okoliša kao dio sustava ISO iz serije ISO 14000, Izviješæe o Društvenoodgovornom poslovanju, i dr), izlazi iz okvira ove Studije.

37 Ovdje se podrazumijeva i reciklirani graðevinski materijal, ali standardno se misli na obnovljive drvne materijale.

se ne moÞe promijeniti. Meðutim, ono na što se moÞe utje-cati je:

1. mjesto i naèin na koji æe se taj volumen rasporeditiu prostoru, odnosno konaèna kontura i svi ostali elementikrajobraza koji ostaju u prostoru nakon što se sirovina iznjega izvadi, a koji trebaju biti u funkciji jasne ideje ko-naène namjene prostora

2. krajobraz mjesta eksploatacije tijekom eksploata-cije.

Prva spomenuta mjera tièe se svjesnog odabira:– mjesta eksploatacije na kojemu æe predlagana ak-

tivnost imati najmanje negativnih utjecaja, nakon što se uobzir uzme 1) vrijednost prirode, okoliša, krajobraza kojise narušava ili (privremeno) u potpunosti degradira; 2)drugi postojeæi sadrÞaji u prostoru; 3) planirani sadrÞaji uprostoru i uklapanje zahvata u tu konaènu viziju ureðenjaprostora

– pristupa eksploataciji u kojemu otkopavanje nijesamo u funkciji maksimizacije volumena, efikasnosti i eko-nomske dobiti od proizvodnje, veæ je dosljedno i od po-èetka u funkciji oblikovanja forme/konture koja æe najboljeodgovarati zamišljenoj konaènoj namjeni prostora na ko-jemu se vrši eksploatacija.

Drugim rijeèima, neizbjeÞna destrukcija treba bitikonstruktivna, u smislu da je sanacija i privoðenje ko-naènoj namjeni integralni dio eksploatacije, a ne nekazavršna faza, kada su, zbog desetljetne neplanske eks-ploatacije, moguænosti privoðenja smislenoj konaènoj na-mjeni znaèajno suÞene, i kada za potrebne, najèešæe vrlokrupne i financijski zahtjevne zahvate, više nema ni finan-cijskih sredstava, ni potencijalnog nositelja zahvata kojegaje moguæe na neki naèin motivirati, ni potrebne operative– dakle svega onoga što je na eksploatacijskom polju po-stojalo tijekom eksploatacije.

Konaèna namjena moÞe biti vraæanje prostora eks-ploatacije “prirodi“, pa se onda nastoji 1) završnu formušto je moguæe bolje uklopiti u morfološko-krajobrazni kon-tekst okolnog reljefa, 2) pomoæi prirodnim procesima ko-jima æe priroda postupno renaturalizirati prostor, pretva-rajuæi ga u stanište sa svim njegovim prijašnjim nastanju-juæim vrstama.

U sluèaju kamenoloma, to konkretno moÞe znaèitiodluku da se standardna forma kamenoloma, gdje se for-miraju etaÞe i pokosi meðu njima, kreira na naèin da imaveæi broj niÞih etaÞa, a ne manji broj viših i u masiv dubljeurezanih, iako bi to omoguæilo veæu kolièinu eksploatiranesirovine. Naime, takva forma u pravilu bolje prati prirodnukonturu masiva, a i nakon prirodne ili pomognute biološkerekultivacije fronte etaÞe visoke 15–20 metara mogu biti upotpunosti maskirane drveæem, dok je to nemoguæe usluèaju kada su etaÞe visoke po 60 metara.

U sluèaju iskapanja šljunka, što je zbog lokacije leÞištau aluvijima rijeka i stoga visokim razinama podzemnihvoda, u pravilu povezano sa stvaranjem jezera na mjestueksploatacije (kopanja), jezero se moÞe formirati na naèinda ima prirodniju konturu obale, iako je to zasigurno, sastajališta eksploatacije, zahtjevnije od varijante u kojoj sekopa kvadratiènea jama.

Kada se radi o renaturalizaciji eksploatacijskog polja,to je u sluèaju kamenoloma uglavnom pokušaj restauracijeprvotnog staništa. U grubo, sastoji se od tehnièke sanacije(oblikovanja i izvedbe etaÞnih ravnina (pod kutem od5–6% prema kosini brda) i završnih kosina, osiguranja sta-bilnosti padina, rješavanja odvoðenja oborinskih voda,ureðenja prevjesnih rubova etaÞe, rahljenja podloge eta-Þne ravnine), nakon koje slijedi biološka rekultivacija (pri-

prema podloge, tj. kopanje rupa za sadnju drveæa; vra-æanje humusnog sloja; plansko saðenje autohtonih pionir-skih vrsta drveæa, grmlja, puzavica, odabranih na osnovisveobuhvatne analize uvjeta za rast, hidrosjetva pokosa ot-pornim travama koje dobro vezuju tlo) (Španjol, 1996.).

U sluèaju šljunèare, jezero i njegov obalni pojas, kaonova staništa u prostoru, predstavljaju obogaæenje kakokrajobrazne, tako i biološke raznolikosti. Tu se opravdanomoÞe govoriti i o potencijalno pozitivnom utjecaju naokoliš i prostor (Denich, 1996.; Feletar, 1996.).

U oba sluèaja, vaÞno je da se prilikom otvaranja koparazni slojevi pokrivke (humusni sloj, i u biološko smislu svemanje kvalitetni dublji slojevi pokrivke) posebno odvajaju ideponiraju, buduæi da predstavljaju vrlo dragocjen i neza-mjenjiv materijal u biološkoj rekultivaciji i renaturalizaciji.

Alternativno, prostor eksploatacije moÞe se prenami-jeniti za neku drugu svrhu, gdje je posve moguæe da jeeksploatacijom nastala forma terena pogodnija za novunamjenu od one prirodne. Ovo ukljuèuje športsko-rekre-acijske centre, površine za rekreaciju u prirodi, poslovnezone, stambene zone, park-šume, edukacijske sadrÞaje naotvorenom, i dr.

Iz navedenoga je jasno da je za osmišljavanje rudar-skog zahvata nuÞan zajednièki rad multidisciplinarnog ti-ma, jer eksploatacija shvaæena na opisani naèin više nijesamo u gospodarskoj funkciji pridobivanja korisne siro-vine, veæ postaje multidimenzionalni pothvat koji trebaoptimizirati i s aspekta funkcionalno-zdravstveno-estetskeprihvatljivosti logici prostornog ureðenja podruèja, i s as-pekta oèuvanja ili moÞda èak i unapreðenja biološke i kra-jobrazne vrijednosti prostora, te s aspekta upotrebne vri-jednosti toga i okolnog podruèja za druge namjene (šuma,vode, i dr.). Discipline i metode kojima se tom zahtjevnomproblemu nastoji pristupiti na sustavan multi i interdiscipli-naran naèin ukljuèuju krajobraznu analizu, krajobraznuekologiju, analizu osjetljivosti prostora, i sl. (Anièiæ, 1996;Tomasoviæ, 2002.; Saviæ, 2004; Bognar & Salleto-Janko-viæ, 1996.; Koblar & Mejaè, 1996.; Turnšek, 1996.).

Vrlo je vaÞno u takvom planiranju i samu mineralnusirovinu uvaÞavati kao vrijednost u prostoru, na naèinda se prepoznate lokacije koje su 1) povoljne s aspektaeksploatacije, 2) povoljne s aspekta uklapanja meðudruge sadrÞaje u prostoru, prostorno-planski zaštite i“rezerviraju“ za neku buduæu eksploataciju, buduæi da“potrošena“ takva kvalitetna lokacija znaèi da æe se,kada i ako to bude apsolutno potrebno, za eksploatacijumorati odobriti neka druga, manje povoljna lokacija.

Drugi navedeni zahtjev, kojim se moÞe znaèajnoumanjiti negativni utjecaj eksploatacije na krajobraz, jestda se tijekom eksploatacijskog razdoblja uvijek nastoji re-metiti što je manje moguæe podruèje, te eksploataciju vršitiredom koji omoguæuje što ranije privoðenje konaènojnamjeni što je moguæe veæeg dijela eksploatiranog pod-ruèja.

Konkretno, u sluèaju kamenoloma, ako se eksploata-cija poène od najviše etaÞe, a konaèna namjena je renatu-ralizacija prostora, postupak tehnièke sanacije i biološkerekultivacije moÞe se poèeti provoditi paralelno sa eksplo-atacijom (Mesec, 1996.). Alternativno, u tehnološki manjezahtjevnoj varijanti, kada se eksploatira od najniÞe etaÞe,tehnièka sanacija i biološka rekultivacija dolaze na red teknakon dovršene eksploatacije, što je 1) iz veæ navedenihrazloga nerealno i neefikasno, 2) rezultira daleko veæim na-rušavanjem krajobraza tijekom eksploatacije, buduæi dadevastirano podruèje samo raste, a ne smanjuje se paralel-nom sanacijom. S obzirom da se radi o izrazito dugo-trajnim zahvatima (èesto i preko 40 godina), smanjivanje


negativnog utjecaja na krajobraz veæ tijekom eksploatacijesvakako je vaÞan èimbenik u ukupnom zbroju koristi i štetakojim se ocjenjuje prihvatljivost zahvata.

Moguænosti su još i daleko veæe u sluèaju šljunèare,koja se veæ u relativno ranoj fazi eksploatacije moÞe para-lelno koristiti i kao eksploatacijsko polje i kao športsko-rekreacijsko podruèje. Mnoštvo je uspješnih primjera objeopisane prakse38.

5.1.2. Utjecaji tehnološkog procesa eksploatacijemineralnih sirovina na okoliš

Svi ostali, na poèetku navedeni utjecaji djelatnostieksploatacije mineralnih sirovina na okoliš, odnose se nautjecaj samog tehnološkog procesa, i u naèelu se dosljed-nim provoðenjem mjera prevencije i zaštite mogu zna-èajno smanjiti. Jasno, to još uvijek ne znaèi da je uz prim-jenu mjera zahvat moguæ na svakome mjestu, buduæi da jeza veæinu utjecaja osnovna mjera i dalje pravilno lociranjezahvata koje vodi raèuna o dovoljnom prostornom razdva-janju konfliktnih sadrÞaja u nekom podruèju.

Vrlo vaÞna mjera smanjivanja ukupnoga negativnogutjecaja na okoliš, koja lako izbjegne paÞnji ukoliko se kon-centriramo samo na pojedine negativne utjecaje, stalno jenastojanje na racionalnom korištenju rudnog blaga – i nanaèin da se ono nastoji eksploatirati tako da se otkopanamasa što potpunije iskoristi [npr. upotreba otpada arhitek-tonsko-graðevinog kamena kao tehnièko-graðevnog ka-mena (Dunda & Krasiæ, 1996.); korištenje jalovine u eks-ploataciji tehnièko-graðevnog kamena kao tamponskogsloja za cestogradnju (Gotiæ et al, 1996.); prikupljanjeprašine nastale u separaciji i njeno korištenje kao kamenogbrašna (Krasiæ et al, 1996.)], i na naèin da se otkopana siro-vina štedno i racionalno troši i upotrebljava [korištenjezamjenskih materijala sa manjim negativnim utjecajem naokoliš (npr. obnovljivi drvni materijali; recikliranje gra-ðevinskog otpada)].

Seizmièki valovi nuÞna su posljedica miniranje, a ra-spoloÞive mjere su struèna provedba miniranja i osigura-vanje dovoljne udaljenosti izmeðu mjesta zahvata i sadr-Þaja na koje se Þeli ogranièiti utjecaj.

Eksploatacija je nuÞno povezana s privremenim (usluèaju da se provodi renaturalizacija) ili trajnim (u sluèajuda se prostor trajno prenamjenjuje) gubitkom tla ispod ko-jega se otkopava mineralna sirovina. Mjera kojom se ovajutjecaj sprjeèava je pravilno vrednovanje, i kao posljedicatoga odvajanje i deponiranje kvalitetnog tla, koje æe sekasnije koristiti u procesu biološke rekultivacije Drugi ne-gativni utjecaji na tlo ukljuèuju oneèišæavanje tla otpadnimvodama, otpadom mineralne sirovine, jalovinom, ener-gentima, mazivima, te sabijanje tla teškom mehanizaci-jom, a sve ih je moguæe izbjeæi ili smanjiti na najmanjumoguæu razinu pravilnim planiranjem i provedbom tehno-loškog procesa.

Zrak se oneèišæuje tijekom cijelog procesa eksploata-cije mineralne sirovine. Prašina (lebdeæe èestice PM2.5,PM10, PM30, i krupnije) je prisutna svugdje u eksploata-ciji, preradi, manipulaciji (premještaju/pretovaru) i trans-portu mineralne sirovine. Osim toga, zrak se oneèišæuje iplinskim produktima miniranja, kao i ispušnim plinovimasve prisutne mehanizacije koja koristi fosilna goriva. Mjerekoje se mogu primijeniti kreæu opet od ispravnog lociranjazahvata koje u obzir uzima i mikroklimatske uvjete (pre-teÞiti smjer i intenzitet strujanja zraènih masa). Osim toga,moguæe je pravilnim postavljanjem i dodatnim zagraðiva-

njem svih elemenata tehnološkog procesa koji su emiteriprašine utjecaj dodatno lokalizirati (npr. zagraðivanje i po-lijevanje deponije na kojoj se odlaÞu sitnije frakcije mine-ralne sirovine, saðenje šumskog pojasa koji ili lokalnosmanjuje disperzivni utjecaj vjetra ili sprjeèava njeno šire-nje u okolni prostor). Nadalje, postoje tehnološka rješenjakojima se kolièina emitirane prašine uspješno znaèajnoreducira, a na taj naèin prikupljenja prašina takoðer se pla-sira kao vrijedan trÞišni proizvod (punilo). Ovdje se prven-stveno misli na mehanièko otprašivanje u procesu separa-cije i usitnjavanja, u tzv. suhom postupku separacije, iizgradnju taloÞnica gdje se sakupljaju sitne frakcije odvo-jene u tzv. mokrom postupku separacije. Emisija prašinekoja nastaje od kretanja kamiona i druge teške mehaniza-cije eksploatacijskim poljem znaèajno se moÞe reduciratiasfaltiranjem i redovitim odrÞavanjem pristupnih puteva.Emisija prilikom manipulacije i pretovara smanjuje se po-lijevanjem, pravilnim odabirom lokacije za te aktivnosti ivoðenjem raèuna o meteorološkim uvjetima u vrijemeobavljanja aktivnosti. Prilikom transporta, emisija prašinese reducira pokrivanjem koša kamiona ceradom, ili prije-vozom vrlo sitnih frakcija u posve zatvorenim sustavima.

Eksploatacija mineralnih sirovina potencijalno ima ne-gativan utjecaj i na površinske i na podzemne vode. Poten-cijalni negativni utjecaji na površinske vode ukljuèuju: za-muæivanje suspendiranim èesticama iz zamuljene otpadnevode od “mokrog“ postupka separacije; zamuæivanje obo-rinskim vodama koje površinskim teèenjem sapiru sitnuprašinu s eksploatacijskog polja; zamuæivanje od pojaèaneerozije, promjena reÞima voda uslijed zahvata u akvifer.Potencijalni negativni utjecaji na podzemne vode ukl-juèuju: skidanje pokrova koji proèišæuje oborinske vode,izlijevanje oneèišæujuæih tvari na propusnu podlogu ili uvodeno tijelo u izravnom kontaktu s podzemnim vodama,tektonske promjene koje znaèajno utjeèu na izvore dotokapodzemnih voda. Mjere kojima se ovi utjecaji mogu mak-simalno reducirati opet ukljuèuju u prvom redu ispravnolociranje zahvata, a potom i: rješavanje odvodnje oborin-skih voda; gradnju taloÞnica za otpadne i oborinske vode;gradnju vodonepropusnih betonskih podišta s obodnimslivnicima i odvodnjom otpadnih voda u pjeskolov i uljniproèišæivaè za sve prostore u kojima se znaèajnije manipu-lira potencijalno zagaðujuæi tekuæinama; vodonepropusnubetonsku tankvanu ispod svih cisterni sa potencijalno one-èišæujuæom tekuæinom zapremine veæe od maksimalne za-premine cisterne; odgovarajuæa rješenje fekalnih voda izstambeno-poslovnih prostora na eksploatacijskom polju.

Oneèišæenje bukom s eksploatacijskog polja pojav-ljuje se kao povremena detonacija – posljedica miniranja, ikao relativno stalna razina buke – posljedice rada teškemehanizacije i postrojenja (kamioni, buldoÞeri, separacija,drobilica). Meðu mjere kojima se utjecaj od buke moÞesmanjiti spada prvenstveno osiguravanje dovoljnog raz-maka od sadrÞaja u kojima je visoka razina buke neprih-vatljiva (npr. stambena zona, škola, bolnica), a potompostavljanje zaštitnih barijera oko osjetljivih sadrÞaja kojisu preblizu mjesta zahvata (mjera koja se standardno ko-risti kod zaštite od utjecaja prometne infrastrukture), re-dovno odrÞavanje opreme (što sprjeèava dodatne vibracijekoje su izvor buke), postavljanje prirodnih barijera kojesmanjuju buku (izgradnja nasipa i/ili sadnja zaštitnog po-jasa vegetacije), ogranièavanje radnog vremena na eks-ploatacijskom polju. Pri utvrðivanju prihvatljivosti razina


38 npr. površinski kopovi u zaštiæenim podruèjima prirode u Velikoj Britaniji; Šoderica u KriÞevaèko-koprivnièkoj Þupaniji.

buke, raèuna treba voditi i o razini buke na lokalitetu prijeuvoðenja planiranog zahvata.

Znaèajne izmjene vegetacijskog pokrova na širempodruèju mijenjaju mikroklimu na podruèju oko lokaliteta.Na smanjivanje neÞeljenih utjecaja moÞe se utjecati što ra-nijim zapoèinjanjem procesa biološke rekultivacije, uno-šenjem u prostor drugih krajobraznih elemenata kojima seutjecaj od promjene kompenzira (uglavnom sadnja zaštit-nih pojasa vegetacije, i sl.).

Utjecaj na floru, ovisno o konaènoj namjeni eksplo-atacijskog prostora, moÞe biti privremen ili trajan. Bez ob-zira je li konaèna namjena vraæanje prostora u stanje štobliÞe prvotnom prirodnom stanju ili privoðenje nekoj no-voj namjeni, treba što prije poèeti sa biološkom rekultivaci-jom, u dijelu u kojemu je vegetacija predviðena konaènimrješenjem. Osim toga, i kod biranja lokacije treba nastojatidati prednost lokalitetima s manje vrijednim vegetacijskimpokrovom.

Pravilan odabir lokacije glavna je mjera i za minimizi-ranje utjecaja na faunu. Izbor lokacije treba biti takav da nedegradira neko iznimno rijetko stanište, koje nastava nekarijetka populacija koja u okolnom prostoru nema alterna-tivu staništu koje neminovno gubi nakon poèetka eksplo-atacije. Ako je lokacija dobro odabrana, utjecaj na faunu jereverzibilan, buduæi da æe se populacije koje su se izmje-stile u susjedna podruèja nakon rekultivacije ponovnoproširiti iz tih okolnih podruèja na renaturalizirani prostor.

Eksploatacija mineralnih sirovina, zbog velikih kolièi-na materijala koje se transportiraju sa eksploatacijskogpolja na mjesto njegove ugradnje, ima i znaèajan utjecaj napromet i promtnu infrastrukturu, posebno na lokalnu ce-stovnu mreÞu, koja u pravilu nije dimenzionirana za pro-metovanje velikih kamiona tegljaèa (volumen koša oko 18m3). Radi ilustracije, za transport materijala s relativno ve-likog eksploatacijskog polja s godišnjim kapacitetom proiz-vodnje od 500.000 m3 materijala, uz pretpostavku da setransport odvija radnim danima od 7:00 do 17:00, asubotom od 7:00 do 13:00, na sat je potrebno otpremiti174 m3 materijala. Uz pretpostavku da se transport obavljategljaèima kapaciteta 18 m3, to znaèi da u jednom satu sapolja materijal treba odvesti 10 teških šlepera, što znaèiukupno 20 “prolazaka“ u satu, ili jedan prolazak svake triminute, pristupnom cestom prema eksploatacijskom po-lju39! Ovaj jednostavni preraèun “proizvodnog kapacitetaeksploatacijskog polja“ u “broj prolazaka šlepera pokrajneèijeg prozora“, prilièno uvjerljivo razjašnjava razlogenezadovoljstva lokalnog stanovništva koje Þivi “na putuprema kamenolomu“, ukoliko opisani problem transportamineralne sirovine nije na odgovarajuæi naèin riješen. Mje-re koje stoje na raspolaganju ukljuèuju: korištenje manjefrekventnih cestovnih pravaca koji ne prolaze kroz samanaselja; izgradnja zaobilaznice u dijelu u kojem cesta pro-lazi kroz gusto naseljena podruèja; strogo poštivanje vre-mena unutar kojega je dopuštena voÞnja; ogranièeni in-tenzitet (broj kamiona u jedinici vremena) koji prolaziodreðenim cestovnim pravcem; pranje (podvozja i kotaèa)kamiona prije izlaska na cestu; prekrivanje tereta radismanjivanja emisije s kamiona u voÞnji; dovoljno spora

voÞnja kroz najosjetljivija mjesta (tako se smanjuje i buka, iprašina, i opasnost od prometne nesreæe) i druga “pravilaponašanja40“ za vozaèe.

Konaèno, relativno velika kolièina energenata za me-hanizaciju i eksploziva za miniranje oèito predstavlja eko-loški rizik. Mjere za drÞanje tog rizika na prihvatljivoj raziniukljuèuju: ispravno skladištenje i rukovanje navedenimopasnim materijalima; postojanje planova intervencija zasluèaj ekološke nesreæe; opremljenost lokaliteta potreb-nom infrastrukturom i opremom za sluèaj ekološke nesre-æe; odgajanje, edukacija i uvjeÞbavanje odgovornih i do-bro obuèenih djelatnika.

5.2. Ocjena stanja i trendova u Zagrebaèkoj Þupaniji

Najkraæa ocjena stanja i trendova u vezi s brigom ookolišu u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina na pod-ruèju Zagrebaèke Þupanije je da je stanje loše, ali trendoviumjereno obeæavaju41. U nastavku æe se redom argumen-tirati obje date ocjene.

S obzirom na u prethodnom poglavlju navedene vi-dove negativnog utjecaja eksploatacije na okoliš, stanje jeokvirno govoreæi, sljedeæe.

– Eksploatacijska polja na podruèju Zagrebaèke Þu-panije zauzimaju ukupnu površinu42 od 3881ha, odnosno1.26% površine Þupanije (ukupna površina Zagrebaèke Þu-panije je 3058.15 km2). Od toga skoro 75% otpada naeksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda (napovršini zemlje manifestiraju se samo toèkasto – bušoti-nama), dok se preostalih 25%, odnosno 981.16 ha ili0.32% površine Zagrebaèke Þupanije koristi za eksplo-ataciju kamenih materijala i gline (površinska eksploata-cija) – kojima se ova studija prvenstveno bavi. Od tih981.16 ha, prema razlièitim vrstama mineralnih sirovina,zauzete su sljedeæe površine: arhitektonsko-graðevni ka-men – 1.74 ha; tehnièko-graðevni kamen – 149.51ha (13kamenoloma od kojih su površinom najveæi Ivanec – 21.9ha; Gradna – 22.6 ha; Škrobotnik 25.9 ha); graðevni pij-esak i šljunak – 726 ha (ukupno 17 polja, od èega je pet“velikih“ – Rakitje sa 200 ha, Novo Èièe (dva polja kojaèine jedinstveno jezero) sa 139.5 ha; Trstenik sa 131 ha;Abesinija sa 66 ha); 6 ih je manje od 10 ha; preostalih 6 jepovršine 20-30 ha; ciglarska glina – 82.99 ha; keramièka ivatrostalna glina – 20.92 ha.

– Kako je veæina postojeæih eksploatacijskih polja“naslijeðena“ iz vremena kada je kriterij zaštite okoliša,krajobraza i prirode bio manje prepoznat i prisutan, ni-jedna od tih eksploatacija nije se odvijala na naèin kako jeto opisano u prethodnom poglavlju – eksploatacija s ciljemprivoðenja konaènoj namjeni, sa sanacijom koja se pro-vodi paralelno s eksploatacijom. Rezultat su današnje “ra-ne“ u prostoru (kamenolomi sa golim etaÞama visokim i po60 m), okolišni problemi (napuštene ilegalne šljunèarenapunjene otpadom nekontroliranog sastava, s posljedi-com ekološkog rizika od oneèišæenja podzemnih voda), terudarska tradicija i sustav vrijednosti koji, uz “gunðanje“,tek poèinje prepoznavati i u sebe ugraðivati koncepte kaošto su vrijednost vizualno atraktivnog krajobraza, vrijed-nost zraka nezagaðenog prašinom, vrijednost ambijenta


39 Za jednu otpremu, kamion prolazi cestom dva puta: u dolasku i u odlasku.40 Standardni engleski termin je “Code of conduct“.41 Obrazac prema kojemu se stanje, tek nakon što postane doista loše, poène postupno popravljati, vrlo je èest i u osnovi logièan i

razumljiv, ako se uvidi èinjenica da bi ispravniji naziv za u realnosti ostvarenu razinu odrÞivog razvoja bio IZDRÝIVI RAZVOJ, u smislu da sekonflikti i opresije zaoštravaju sve dok se ne dosegne rub neizdrÞivosti za kritiènu masu, koja potom pokrene promjene.

42 SluÞbeni podaci Ministarstva gospodarstva.

nenarušenog bukom, vrijednost vodotoka nezagaðenogotpadnim vodama, i dr.

– Iako se prema odredbi èlanka 65. Þupanijskog pro-stornog plana “eksploatacija … na postojeæim legalnimeksploatacijskim poljima (šljunèarama i kamenolomima)moÞe vršiti iskljuèivo u funkciji prostorno oblikovno-teh-nièke sanacije i privoðenja konaènoj namjeni, a sve u okvi-rima ranije odobrenih eksploatacijskih polja, ni na jednomkamenolomu nema znaèajnijih vidljivih znakova da separalelno s eksploatacijom provodi djelomièna tehnièkasanacija i biološka rekultivacija. I tamo gdje postoji struènapodloga kojom se detaljnije oblikovno i funkcionalno defi-nira predviðena konaèna namjena prostora, nema nazna-ka da radovi idu u predviðenom smjeru. Eksploatacija jeuglavnom i dalje diktirana iskljuèivo interesom maksimiza-cije gospodarske dobiti. Ne samo da se dio profita ne“Þrtvuje“ za paralelnu sanaciju ili tehnološki zahtjevnija, agospodarski manje profitabilna rješenja, koja bi bila povolj-nija za krajobraz i okoliš, veæ se ne poštuju èak ni odobrenegranice eksploatacijskog polja.

– Umjesto da se eksploatirani lokalitet, sukladno ru-darskom projektu i razraðenom detaljnom planu ureðenja,sanira, rekultivira i privede novoj namjeni (npr. obogaæe-nje krajolika jezerom – šodericom, izletište na prostorurekultiviranog kamenoloma), on se upravo iznenaðujuæeèesto “koristi” na zacijelo najgori moguæi naèin – kao divljeodlagalište otpada (npr. svakodnevno punjenje jaruga na-stalih divljom eksploatacijom šljunka na podruèju Kosnicekamionima kojima je jeftinije otpad baciti u to veæ devasti-rano podruèje, nego ga deponirati na Jakuševac, pokraj ko-jega proðu na putu prema Kosnici; zatrpavanje otpada(gomila guma, ali i baève upitnog sastava, i dr.) u pokosimakamenoloma na Samoborskom podruèju, itd.).

– Dosta eksploatacijskih polja, meðu kojima i nekanajveæa (Zaprešiæ, Samobor), objektivno su preblizu nase-ljima. Dijelom je to i posljedica èinjenice da ona postoje natim perifernim urbanim lokacijama veæ dovoljno dugo dasu se urbana podruèja, rastom gradskih naselja, postupnopribliÞila njima. No ostaje èinjenica da stanovanje i eks-ploatacija mineralnih sirovina nisu idealni susjedi u pro-storu.

– U mnogim mjestima, a meðu njima opet i onimnajveæim (Zaprešiæ, Samobor, Jakovlje), kamioni kojima seprevozi materijal prolaze kroz samo naselje, zbog èega selokalno stanovništvo redovito buni, posebno u razdobljimakada se, radi veæe potrebe za materijalom zbog gradnje ne-kog veæeg kapitalnog objekta, razina proizvodnje znaèajnopodigne43.

– I smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš koji suposljedica tehnoloških procesa vezanih uz eksploataciju(buka, prašina, oneèišæenje otpadnim vodama) ne uvaÞavase dovoljno i ne provodi dosljedno, iako deklarativno, svij-est o, u prethodnom dijelu navedenim, organizacijsko-tehnološko-proceduralnim moguænostima njihova smanji-vanja postoji.

– Zrak se oneèišæuje i prašinom s polja i od kamiona.Standardne su i prituÞbe na buku od procesa separacije.Oneèišæuju se i površinske (npr. Novo Èiæe otpadnom vo-dom iz preoptereæenog proèišæivaèa otpadnih voda s ot-vorenim odvodnim kanalom, muljem iz tehnološkog pro-cesa, potok Bistra suspendiranim èesticama iz kameno-

loma Jelenje Vode) i podzemne vode. Teškim kamionimauništavaju se lokalne ceste, a buka i prašina od kamionakojima se transportiraju mineralne sirovine, koji na svomputu do odredišta èesto moraju proæi kroz središta nizamanjih mjesta, dodatni je atak na kvalitetu okoliša kojimprolazi transportna ruta.

– Poseban problem i dalje predstavlja ilegalna eksplo-atacija, buduæi da upravo ona na najneracionalniji naèindevastira veliki prostor za pridobivanje relativno malih ko-lièina mineralne sirovine. Osim toga, èesto se ista mjestaprvo devastiraju kopanjem šljunka i pijeska, a potom se,vjerojatno istim kamionima, u njih, naravno, opet ilegalno,natrpava svakojaki otpad (Kosnica je najdrastièniji primjer,mada je prije 40-tak godina, neposredno uzvodno odstrateškog vodonosnika Èrnkovec, tako nastalo i smetlišteJakuševac).

Kao zakljuèak, stanje se vrlo utemeljeno moÞe oka-rakterizirati kao nezadovoljavajuæe – posebno kada seusporedi sa, u prethodnom potpoglavlju opisanom, oko-lišno-svjesnom eksploatacijom. Meðutim, unatoè netomopisanoj prilièno turobnoj slici stanja, neki postojeæi pozi-tivni trendovi razlog su za umjereni optimizam.

Pozitivni postojeæi trendovi su kako slijedi:– Veæi broj eksploatacijskih polja, meðu njima neka

najveæa44, proaktivno izlaze sa sve kvalitetnijim i, èini se,sve iskrenijim prijedlozima za ureðenje i privoðenje eks-ploatacijskog polja konaènoj namjeni. Opæine i gradovi,slijedeæi odredbe Þupanijskog prostornog plana, svojimplanovima ureðenja definiraju konaène namjene posto-jeæim eksploatacijskim poljima. MoÞe se pretpostaviti daæe uslijediti faza izrade detaljnih planova ureðenja kojimaæe oblikovna i funkcionalna rješenja dobiti puno detaljnijiidejno-provedbeni karakter. Oba ova trenda zasigurno sudobra osnova za poèetak pregovora o rješenju kojim dobi-vaju sve zainteresirane strane – meðu njima i priroda, kra-jobraz i okoliš – buduæi da sva predlagana rješenja defi-nitivno predstavljaju znaèajno unapreðenje u odnosu natrenutno ponegdje doista katastrofalnu nagrðenost krajo-braza i/ili pritisak na okoliš.

– Aktivnosti rudarske inspekcije sve su vidljivije naterenu, što je svakako neizostavna komponenta u provedbibilo kakve dogovorene politike sustavnog gospodarenja re-sursima. Situacija se u pitanju ilegalne eksploatacije zna-èajno popravila u odnosu na razdoblje od prije samo neko-liko godina, kada cijeli sustav upravljanja i nadzora nije us-pijevao zaustaviti sustavnu devastaciju okoliša i protuprav-no stjecanje koristi na 10 km zraène linije od središta Za-greba! Fenomen se s razine sustavnog protupravog dje-lovanja (Kosnica) sveo na razinu niza pojedinaènih kraða.

– Nove izmjene kaznenog zakona koje za protuprav-nu eksploataciju rudnog blaga predviðaju zatvorsku kaznudo 3, 5 ili èak 8 godina, te znatne novèane kazne za pravneosobe poèinitelje djela, dodatna su demonstracija poli-tièke volje da se dokine protupravno djelovanje za koje jeeksploatacije mineralnih sirovina, radi nekoliko vrlo vid-ljivih velikih sluèajeva i velikog broja manje vidljivih manjihsluèajeva, postala sinonim.

– Sve više rudarskih zahvata ima sve ozbiljnije i kva-litetnije Studije utjecaja na okoliš, na osnovi kojih se za-hvat, ukoliko nije prihvatljiv, a kriteriji prihvatljivosti su sve


43 Najveæi kamenolom u Zagrebaèkoj Þupaniji dosezao je proizvodnjom, u doba gradnje autoceste prema Bregani, kolièine oko1.000.000 m3 kamenih materijala, što prema proraèunu iz prethodnog poglavlja znaèi ekvivalent od 40 prolazaka kamiona pristupnomcestom na sat, uz pretpostavku da se vozi samo 10 sati dnevno, šta takoðer povremeno nije poštovano.

44 Npr. IGM Šljunèara Trstenik, Hidrel, Velkom, Viadukt.

stroÞi, odbacuje ili traÞi modifikacija, a ako se prihvaæa,propisuju se mjere koje je buduæi korisnik eksploatacijskogpolja duÞan uvaÞavati i provoditi. Ovo posebno obeæava ukombinaciji s èinjenicom da Inspekcija zaštite okoliša, kojaobavlja nadzor nad mjerama propisanim Zakljuèkom oprihvatljivosti zahvata za okoliš, a koja je do sada djelovalavrlo sporadièno45 i reaktivno (tek nakon zaprimljene pri-

jave), planira za sljedeæu (2005.) godinu uspostavu sustav-nog nadzora djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovinakao jedan od svojih prioriteta.

Tablica 34. daje pregled mjera koje koncesionari (pre-ma provedenoj anketi) poduzimaju (i/ili planiraju) radismanjivanja negativnog utjecaja na okoliš i unapreðenjeodnosa s lokalnom zajednicom.


Tablica 34. Mjere koje koncesionari poduzimaju (i/ili planiraju) radi smanjivanja negativnog utjecaja na okoliši unapreðenje odnosa s lokalnom zajednicom

VEÆ PODUZIMANEI/ILI PLANIRANE MJERESMANJENJANEGATIVNOGUTJECAJA NA OKOLIŠ

Polijevanje prometnica, obaranje prašine vodom, zatvaranje boksova sa drobljenomfrakcijom radi sprjeèavanja prašine, polijevanje tereta, suha Þbuka u zatvorenim cisternama,voðenje raèuna o nepretovarivanju kamiona;izgradnja taloÞnice za odvajanje mulja, vodonepropusne taloÞne jame za fekalne vode,separator ulja, vodonepropusna betonska tankvana cisterne za gorivo, postrojenje zaproèišæavanje tehnološke vode i njeno vraæanje u proces (zatvoreni krug), reciklaÞnopostrojenje na betonari, postrojenje za otprašivanje;dislociranje, zatvaranje starog postrojenja, zamjena staroga postrojenja novim koje manjebuèi i praši;izgradnja posebne prometnice – obilaznice oko naselja (Podsused);ogranièavanje radnog vremena na eksploatacijskom polju (jedna smjena, ne radi subotom).

MJERE POBOLJŠANJAODNOSA S LOKALNIMSTANOVNIŠTVOM

Izrada detaljne snimke eksploatacijskog polja (jezera Novo Èièe);sufinanciranje izrade detaljnog plana rekreacijskog centra;izgradnja, asfaltiranje, pojaèano odrÞavanje prilazne ceste eksploatacijskom polju (bilokao zamjena za naknadu za eksploataciju, bilo kao vid dogovorene kompenzacije –npr. u dogovoru sa Upravom za ceste);pomoæ (vid kompenzacije za podnošenje negativnih utjecaja) lokalnoj zajednici u izradidrugih infrastrukturnih objekata: (asfaltiranje i ureðenje – npr. rubnjaci) cesta, parkirališta,putova, odvoda oborinskih voda, vodovoda; donacija materijala (u prvom redu agregata).

MJERE S CILJEMUNAPREÐENJA STANJAU PROSTORU (SANACIJA,REKULTIVACIJA,PRENAMJENA)

Polje na mjestu bivšeg napuštenog ilegalno devastiranog prostora na kojemu se divlje odlagalosmeæe, sa posljedicom da se prostor više ne oneèišæuje razlièitim, potencijalno vrlo opasnimotpadom (npr. Savršæak).Izrada/sufinanciranje idejnih i/ili detaljnih planova ureðenja za konaènu namjenu prostoraeksploatacijskog polja (uglavnom sportsko rekreacijski centri (vodeni sportovi i rekreacija našljunèarama, tenis, mini golf, veliki zabavni park na podruèju trenutnih kamenoloma).Provoðenje prenamjene na dijelu eksploatacijskog polja (za sada vrlo rijetko, ali primjerpostoji, a sprema ih se još).Prilikom eksploatacije planski se skida i deponira humus koji æe biti korišten pri biološkojsanaciji; djelomièna biološka rekultivacija – autohtone vrste (za sada rijetko doneprimjetljivosti, no èinjenica da je spominjano u anketama govori da su koncesionarisvjesni ove svoje obaveze, pa bi je vjerojatno, u konstruktivnom procesu dogovora,vjerojatno bili spremni i ozbiljnije provoditi).

Dakle, pozitivnih naznaka i trendova ima, iako ostaje ièinjenica da se oni veæim dijelom odnose na podruèje de-klarativnog, planiranog, a u realnosti su znaèajno manjeprimjetni. Ostaje, dakle, vidjeti hoæe li navedene prom-jene u skorije vrijeme dovesti i do unapreðenja slike u real-nosti, a potom, opet s nekom vremenskom zadrškom, i upredodÞbi javnosti.

5.3 Politika zaštite okoliša

Politika zaštite okoliša u djelatnosti eksploatacije mi-neralnih sirovina najkraæe bi se mogla odrediti kao do-

sljedno nastojanje na slijeðenju prakse opisane u prvomdijelu ovog poglavlja.

Veliki dio toga veæ je prepoznat, uvaÞen i propisan,kako odredbama Prostornog plana, tako i ciljevima i mje-rama Ýupanijskog programa zaštite okoliša, te u veæini no-vijih Studija utjecaja na okoliš. Tablica 35. prikazuje ciljevei mjere odreðene Ýupanijskim programom zaštite okoliša(s ukljuèenom dopunom kojom se uvaÞila èinjenica daneka eksploatacijska polja nemaju izraðenu Studiju utje-caja na okoliš), dok su sve relevantne odredbe Prostornogplana veæ navedene u prvom dijelu uvodnog poglavlja.

45 Svega èetiri predmeta / nadzora u vezi s djelatnošæu eksploatacije mineralnih sirovina, u posljednje 3 godine. Nevjerojatno malibroj, s obzirom na postojeæu javnu percepciju o eksploataciji mineralnih sirovina kao o jednom od znaèajnijih ekoloških problema.

Tablica 35. Ciljevi i mjere u sektoru korištenja mineralnih sirovina, propisani recentnimProgramom zaštite okoliša Zagrebaèke Þupanije

CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA U SEKTORU KORIŠTENJA MINERALNIH SIROVINA:

C1 Veæe uvaÞavanje okoliša (oneèišæenje, krajobraz, utjecaj na Þivot lokalnog stanovništva) u planiranju i upravljanjusektorskih aktivnosti.

C2 “Uvoðenje reda” u djelatnost, u vidu nadzora nad provoðenjem i uèinkovite implementacije postojeæe zakonskeregulative, odredbi postojeæih dokumenata na osnovi kojih je dana koncesija (rudarski projekt, SUO), i sl.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA U SEKTORU KORIŠTENJA MINERALNIH SIROVINA.

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin.

C1 M1 Izrada Studije gospodarenja mineralnim sirovinama napodruèju Ýupanije, koja æe ukljuèivati i Stratešku procjenuutjecaja na okoliš, te procjenu ekonomske opravdanostis analizom raspodjele koristi i troškova. Sukladno preporukamastudije, ugraditi u PP gradova i opæina podruèja dozvoljena zaaktivnosti eksploatacije mineralnih sirovina.

ZPUZO,MZOPUG,konzultanti

PR/KR DP, ÝP, MS

C1 M2 Prihvatljiv plan sanacije i privoðenja drugoj namjeni obaveznomora biti dio rudarskog projekta, odnosno mjera zaštite iupravljanja okolišem u SUO.

UDUZÝ,MZOPUG, ZPUZO

trajno GS

C1 M3 Dosljedno uvaÞavanje konflikta sa šumarstvom,bioraznolikošæu, krajobraznom vrijednošæu, poljoprivredom,vodnim gospodarstvom, blizinom naselja, i sl. u PUOproceduri. SUO-om propisati mjere zaštite okoliša koje utjecajna okoliš smanjuju na minimum (npr. pravila i putovi transportasirovina)46.

UDUZÝ,MZOPUG, ZPUZO

trajno GS

C1 M4 Sanirati postojeæe nesanirane lokalitete. Poticati (sufinanciranje,krediti, bespovratna sredstva, i sl.) projekte koji ukljuèujusaniranje i prenamjenu trenutno prethodnom eksploatacijomdevastiranog podruèja.

UDUZÝ,ZPUZO, LU, UOG,JPP, UOPRRŠ

PR, DR,trajno

ÝP, LP, GS,MS

C2 M5 Uspostava uèinkovitog sustava nadzora i prisile47. UDUZÝ,MZOPUG, RIZPUZO, NVU,MUP, UOPKI, Pra-vosuðe

PR,trajno

ÝP, LP

C2 M6 Inventarizacija svih podruèja eksploatacije, te kontrolaeksploatiranih kolièina.

UDUZÝ, IZO,ZPUZO, UOG, RI,

PR,trajno

ÝP, LP

C2 M7 Nadzor nad provoðenjem mjera zaštite predviðenim rudarskimprojektom i SUO-om.

IZO, RI trajno –

C2 M8 Obavezna provedba odredbi sanacije i privoðenja drugojnamjeni.

UDUZÝ, GS, UOG,IZO, RI, UOPKI,

trajno GS

C2 M9 Èišæenje postojeæih divljih odlagališta otpada na lokacijamanapuštenih eksploatacijskih polja (posebno u sluèaju šljunèara).

LU, UOPKI, NVU,…

trajno ÝP, LP


46 S obzirom na èinjenicu da prije 1997. i donošenja Uredbe o procjeni utjecaja na okoliš (“Narodne novine” broj 34/97, zamijenje-na sa “Narodne novine” broj 59/00 i 136/04) nije bila uvrijeÞena praksa izrade Studija utjecaja na okoliš za eksploatacijska polja graðevin-skih materijala, trenutno postoji relativno veliki broj eksploatacijskih polja koja nemaju Studiju utjecaja na okoliš. Tamo gdje je to sluèaj, agdje postoje oèiti znaèajni utjecaji na okoliš, treba propisati izradu elaborata / programa zaštite okoliša kojim bi se ukratko sagledali naj-znaèajniji negativni utjecaji na okoliš, utvrdile mjere koje æe se provoditi u svrhu njihovog minimiziranja, i propisao program praæenja zanajznaèajnije utvrðene utjecaje – posebno one na koje su u prošlosti postojale prituÞbe lokalnog stanovništva ili drugih korisnika prostora.

47 Mjere poput “uspostave efikasnog sustava nadzora i prisile” mogu djelovati “zastarjelo” i u neskladu s opæim trendovima u po-druèju zaštite okoliša koji nastoje stvoriti partnersku atmosferu, probuditi osjeæaj odgovornosti kod svih aktera, i sl., no vaÞno je istaknuti dacijeli ovaj spektar novih mjera baziranih na dobroj volji ukljuèenih strana, ne zamjenjuje u potpunosti klasiène metode zakonske regulacijei njene striktne implementacije za to raspoloÞivim instrumentima prisile. Radi se o nadopuni, odnosno kombinaciji koja, sukladno isku-stvu, daje najbolje rezultate.

Kratice u tablici imaju sljedeæe znaèenje: SUO – stu-dija utjecaja na okoliš; ZPUZO – Ýupanijski Zavod za pro-storno ureðenje i zaštitu okoliša; MZOPU – Ministarstvozaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva; RI – Ru-darska inspekcija drÞavnog inspektorata; IZO – Inspekcijazaštite okoliša; NVU – Ne vladine udruge; UOG – Upravniodjel za gospodarstvo; UOPKI – Upravni odjel za promet ikomunalnu infrastrukturu; LU – Lokalna uprava; GS – go-spodarski subjekti; ÝP – Þupanijski proraèun, LP – lokalniproraèun; MS – meðunarodna suradnja; UDUZÝ – UreddrÞavne uprave Zagrebaèke Þupanije.

Ono što preostaje je da se to poène provoditi i u stvar-nosti. Veæe uvaÞavanje okoliša ne bi imalo samo izravanpozitivni utjecaj na sam okoliš, veæ bi neizravno pomoglo iu unapreðenju vrlo vaÞnog aspekta uspješnog buduæegsustava gospodarenja mineralnim sirovinama – razini razu-mijevanja i povjerenja meðu akterima u sustavu.

6. DRUŠTVENO-GOSPODARSKI ZNAÈAJEKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Ocjena ukupne društveno-gospodarske koristi/znaèa-ja sektora/djelatnosti, standardno se radi na naèin da sesektor/djelatnost procjenjuje na osnovi niza kriterija, meðukojima su standardno: doprinos zaposlenosti; novostvore-na vrijednost, odnosno doprinos BDP-u; doprinos uplaæe-nom porezu; produktivnost; vaÞnost djelatnosti za cjelinuregionalnog gospodarstva, u pogledu njenog mjesta unutarlanca dodane vrijednosti; doprinos izvozu; teritorijalnapokrivenost, u pogledu ravnomjernog utjecaja na razvoj;perspektive/procjena rezervi – s obzirom na trajnost ostva-rivanja dobiti; tehnološka razina; razina zaštite (brige za)okoliša; razina društveno odgovornog poslovanja; dopri-nos promociji regije.

U ovom poglavlju æe se na osnovi tih kriterija ocijenitidruštveno-gospodarski znaèaj eksploatacije mineralnih si-rovina. Analiza je podijeljena na procjenu izravne i neiz-ravne – one koju ona ima kao nuÞna pretpostavka posto-janja niza drugih djelatnosti – koristi/znaèaja djelatnosti.

6.1 Izravne društveno-gospodarske koristiod eksploatacije mineralnih sirovina

6.1.1 Analiza temeljena na raspoloÞivim financijskimizvještajima poduzetnika

Eksploatacijom mineralnih sirovina kao djelatnošæu, saktivnim eksploatacijskim poljem u Zagrebaèkoj Þupaniji,bavi se 18 pravnih (tvrtke: d. d. ili d. o. o.) i 6 fizièkih osoba(obrti). Tablica 36. daje potpuni popis koncesionara i nji-hovih istraÞnih prostora i eksploatacijskih polja u Zagre-baèkoj Þupaniji48.

Tablica 36. Tvrtke i obrtnici s aktivnim eksploatacijskimpoljem na podruèju Zagrebaèke Þupanije

R.br. Koncesionar Lokacija eksploatacijskog

polja i/ili istraÞnog prostora

1 Viadukt g. d.d. Zaprešiæki Ivanec (tgk)

2 IGM Samoborka d.d. Gradna (tgk), Škrobotnik(tgk), Mala Rakovica (tgk),Savršèak III (piš)

R.br. Koncesionar Lokacija eksploatacijskog

polja i/ili istraÞnog prostora

3 Kamenolom Krašiæd.o.o.

Slapnica (tgk)

4 PremuÞiætrans d.o.o. Pod Peca (tgk)

5 Kamenik d.o.o. Orešje donje (tgk)

6 Graditeljstvo RoÞiæd.o.o.

Trstenica (tgk) (tgk)

7 Cestograd – ing d.o.o. M. Rakovica (tgk)

8 Stjepan Beljak Smerovišæe

9 Horvat Slavko Lanište (tgk)

10 Dumiæ Nikola (istr. pr.) Dumiæ (agk)

11 Gunèiæ Nenad (istr. pr.) Škrni jarak (agk

12 Peles Vlado (istr. pr.) Škrni jarak II (agk)

13 Ciglana Mraclin d.o.o. Mraclin

14 IGM Gradip d.d. Novo glinište (g), Ðurðišæe(g), Ðurðišæe II (g)

15 Tempo d.d. Zapadno glinište (g),Rakitje (piš)

16 IGM Šljunèara d.d. Abesinija (piš, Trstenik (piš,Siromaja – Inzula (piš

17 Hidrel d.o.o. Novo Èièe (piš)

18 KRO Velkom (u steèaju,u najmu tvrtke SolidumÝuÞiæ)

Novo Èièe – Zapad

19 Hidroelektraniskogradnja d.d.

Zajarki (piš)

20 Kaznionica Turopolje Vukovina

21 Belak d.o.o. Savršæak – 1 (piš)

22 Damir Horvat Savršæak (piš)

23 Mikograd d.o.o. Pluska (p), Drenje (piš)

24 Tlorad – commerced.o.o.

Tlorad – Pluska (p)

Tablica 37. daje i osnovne gospodarske pokazatelje zate tvrtke i obrte, za 2003. godinu. Izvori podataka su: 1)FINA; 2) baza podataka “Poslovna Hrvatska 2004“ Zavodaza poslovna istraÞivanja d.o.o. ; te 3) podaci uneseni u an-ketni upitnik za koncesionare. Podaci za obrtnike, tamogdje financijski podaci nisu dani kroz anketni upitnik, pro-cijenjeni su na osnovi analogije s drugim koncesionarima.


48 Na popis nije uvrštena Ýiva priroda d. o. o., buduæi da joj eksploatacija nije dominantna djelatnost, veæ legalizirani graðevniiskop.

Tablica 37. Koncesionari na podruèju Zagrebaèke Þupanije – osnovni gospodarski pokazatelji (izraÞeno u 1000 kn)

R.br. Koncesionar

Procjenaukupnihprohoda

Procjenadobit

Dobit [% odukupnogprihoda]

Novo-stvorena

vrijednost

Produk-tivnost

Brojzaposlenihna temeljusati rada

1 Viadukt d.d. 1102.000 8.740 0.8 152.000 93 1.820

2 IGM Samoborka d.d. * 266.000 15.580 5.9 49.400 155 319

3 Kamenolom Krašiæ d.o.o. 3.610 342 9.5 1.444 96 15

4 PremuÞiætrans d.o.o. 1.102 47 4.3 76 110 1

5 Kamenik d.o.o. 6.954 4 0.1 1.292 57 22

6 Graditeljstvo RoÞiæ d.o.o. 22.420 722 3.2 1.368 102 13

7 Cestograd – ing d.o.o. 1.558 41 2.6 228 96 2

8 Stjepan Beljak** 1.900 152 8 380 53 8

9 Horvat Slavko**** 1.596 122 7.6 319 53 6

10 Dumiæ Nikola**** 251 46 18.3 228 57 4

11 Gunèiæ Nenad*** 152 23 15.1 99 46 2

12 Peles Vlado**** 49 -4 -8.2 38 38 1

13 Ciglana Mraclin d.o.o. 2.242 11 0.5 532 40 14

14 Gradip d.d. 20.900 -9.500 -45.5 -3.040 -31 96

15 Tempo d.d. 190.000 -19.000 -10 32.680 36 880

16 IGM Šljunèara d.d. * 31.160 3.686 11.8 10.640 177 60

17 Hidrel d. o. o. * 75.620 5.054 6.7 14.440 119 121

18 Solidum ÝuÞiæ d.o.o.* (uzeou najam od Velkom d.o.o. usteèaju)

114.000 1.9381.7

19.760 59334

19 Hidroelektra niskogradnjad.d.

570.000 1.2540.2

152.000 871.569

20 Kaznionica Turopolje - - - - - (zatvorenici)

21 Belak d.o.o. 950 114 12 228 77 3

22 Damir Horvat**** 380 152 40 205 103 2

23 Mikograd d.o.o. 1.938 114 5.9 304 66 5

24 Tlorad commerce d.o.o. 1.558 4 0.26 304 60 5

Izvori podataka: 1) FINA; 2) baza podataka “Poslovna Hrvatska 2004“ Zavoda za poslovna istraÞivanja d. o. o. ; 3) podaci dobiveni anke-tom meðu koncesionarima.Legenda: * poduzeæa svrstana meðu “500 najboljih“ prema godišnjem izboru Zavoda za poslovna istraÞivanja; ** konzervativneprocjene; *** prosjek druge dvojce koncesionara – obrtnika koji takoðer eksploatiraju arh.-grað. kamen; **** podaci dobiveni anketom.

Tablica 38. Koncesionari na podruèju Zagrebaèke Þupanije – osnovni gospodarski pokazatelji (izraÞeno u Eurima)

R.br. Koncesionar Procjena ukupnih

prihoda Procjena dobiti Novostvore-navrijednost Produk-tivnost

Broj zaposlenihna temelju sati

rada

1 Viadukt d.d. 145.000.000 1.150.000 20.000.000 12.270 1.820

2 IGM Samoborka d.d. * 35.000.000 2.050.000 6.500.000 20.400 319

3 Kamenolom Krašiæ d.o.o. 475.000 45.000 190.000 12.670 15

4 PremuÞiætrans d.o.o. 145.000 6.150 10.000 14.530 1

5 Kamenik d.o.o. 915.000 500 170.000 7.470 22

6 Graditeljstvo RoÞiæ d.o.o. 2.950.000 95.000 180.000 13.470 13

7 Cestograd – ing d.o.o. 205.000 5.450 30.000 12.670 2

8 Stjepan Beljak** 250.000 20.000 50.000 7.000 8

9 Horvat Slavko**** 210.000 16.000 42.000 7.000 6


R.br. Koncesionar Procjena ukupnih

prihoda Procjena dobiti Novostvore-navrijednost Produk-tivnost

Broj zaposlenihna temelju sati

rada

10 Dumiæ Nikola**** 33.000 6.000 30.000 7.500 4

11 Gunèiæ Nenad*** 20.000 3000 13.000 6.000 2

12 Peles Vlado**** 6.500 -500 5000 5.000 1

13 Ciglana Mraclin d.o.o. 295.000 1.450 70.000 5.200 14

14 Gradip d.d. 2.750.000 -1.250.000 - 400.000 - 4.130 96

15 Tempo d.d. 25.000.000 - 2.500.000 4.300.000 4.800 880

16 IGM Šljunèara d.d. * 4.100.000 485.000 1.400.000 23.330 60

17 Hidrel d.o.o. * 9.950.000 665.000 1.900.000 15.600 121

18 Solidum ÝuÞiæ d.o.o.* (uzeou najam od Velkom d.o.o.u steèaju)

15.000.000 255.000 2.600.000 7.730 334

19 Hidroelektra niskogradnja d.d. 75.000.000 165.000 20.000.000 11.470 1.569

20 Kaznionica Turopolje - - - - (zatvorenici)

21 Belak d.o.o. 125.000 15.000 30.000 10.130 3

22 Damir Horvat**** 50.000 20.000 27.000 13.500 2

23 Mikograd d.o.o. 255.000 15.000 40.000 8.670 5

24 Tlorad commerce d.o.o. 205.000 500 40.000 7.870 5

Izvori podataka: 1) FINA; 2) baza podataka “Poslovna Hrvatska 2004“ Zavoda za poslovna istraÞivanja d.o.o. ; 3) podaci dobiveni anke-tom meðu koncesionarima.Legenda: * poduzeæa svrstana meðu “500 najboljih“ prema godišnjem izboru Zavoda za poslovna istraÞivanja; ** konzervativneprocjene; *** prosjek druge dvojce koncesionara – obrtnika koji takoðer eksploatiraju arh.-grað. kamen; **** podaci dobiveni anketom.


Odabrani pokazatelji ukljuèuju: ukupni prihod; dobit;novostvorenu vrijednost; produktivnost; te broj zaposlenihna temelju sati rada – koji se definiraju kako slijedi. No-vostvorena vrijednost se definira (i raèuna) kao “ukupnavrijednost koju poduzeæe u godinu dana isplati svojimvlasnicima i svim svojim zaposlenicima i honorarnim su-radnicima, ukljuèujuæi sve poreze, prireze i doprinose kojepri tome isplati drÞavi“. Drugim rijeèima, to je doprinospoduzeæa tzv. bruto domaæem proizvodu (BDP). Pro-duktivnost se raèuna kao ukupna novostvorena vrijednostpo zaposlenom godišnje.

Tablica 37. otkriva da podatak o “18 pravnih i 6fizièkih osoba“ – koncesionara, skriva veliko šarenilo vrlorazlièitih poslovnih subjekata:

– od onih najveæih, èiji ukupni prihod premašuje 100milijuna kuna, kao što su Viadukt d.d., Hidroelektra nisko-gradnja d.d., Tempo d.d., IGM Samoborka d.d.,

– preko velikih (razred od 10 do 100 milijuna kuna),kao što su Solidum ÝuÞiæ d.o.o., Hidrel, IGM Šljunèara,Graditeljstvo RoÞiæ d.o.o., Gradip d.d.,

– srednjih i srednje malih (razred od 1 do 10 milijunakn): Kamenik d.o.o., Kamenolom Krašiæ d.o.o.; CiglanaMraclin d.o.o.; Mikograd d.o.o., Stjepan Beljak – obrt;Horvat Slavko – obrt; Tlorad commerce d.o.o.; Cestograd– ing d.o.o.; PremuÞiætrans d.o.o.; Belak d.o.o.,

– do obrta s jednim do dva zaposlena, kao što su Du-miæ Nikola; Gunèiæ Nenad; Peles Vlado; Damir Horvat.

Slika 13. istu informaciju prikazuje grafièki (napome-na: skala na ordinati je logaritamska!).

Podaci o radnim mjestima/zaposlenima koje daje Ta-blica 37., oèito se ne odnose samo na izravnu eksploata-ciju, posebno kod najveæih tvrtki, gdje je eksploatacijamineralnih sirovina tek manji segment u ukupnoj, domi-

nantno graðevinskoj djelatnosti. Tablica 39. prikazuje pro-cjene broja zaposlenih izravno ukljuèenih u eksploatacijumineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima na pod-ruèju Zagrebaèke Þupanije.

Tablica 39. Broj zaposlenih izravno na eksploatacijimineralnih sirovina u Zagrebaèkoj Þupaniji

R.br. Koncesionar Zaposleni

ukupno

Zaposleniizravno na

eksploatacijimineralnihsirovina u

ZagrebaèkojÞupaniji

1 Viadukt g. d.d. 1.820 25

2 IGM Samoborka d.d. 319 30

3 Kamenolom Krašiæ d.o.o. 15 14

4 PremuÞiætrans d.o.o. 1 8

5 Kamenik d.o.o. 22 14

6 Graditeljstvo RoÞiæ d.o.o. 13 14

7 Cestograd – ing d.o.o. 2 2

8 Stjepan Beljak 8 3

9 Horvat Slavko 6 4

10 Dumiæ Nikola 4 4

11 Gunèiæ Nenad 2 2

12 Peles Vlado 1 1

13 Ciglana Mraclin d.o.o. 14 16

14 IGM Gradip d.d. 96 92

R.br. Koncesionar Zaposleni

ukupno

Zaposleniizravno na

eksploatacijimineralnihsirovina u

ZagrebaèkojÞupaniji

15 Tempo d.d. 880 30

16 IGM Šljunèara d.d. 60 35

17 Hidrel d.o.o. 121 30

18 KRO Velkom (u steèaju/Solidum ÝuÞiæ)

334 30

19 Hidroelektra niskogradnjad.d.

1.569 8

20 Kaznionica Turopolje (zatvo-renici)

5

21 Belak d.o.o. 3 3

22 Damir Horvat 2 2

23 Mikograd d.o.o. 5 4

24 Tlorad – commerce d.o.o. 5 2

UKUPNO: 378

Slika 14. istu informaciju daje u grafièkom obliku.

Kako proizvodnja varira, tako varira i broj zaposlenih,no ukupan broj zaposlenih okvirno se moÞe procijeniti na378, od èega je 270 zaposleno na eksploataciji kamenihmaterijala (tgk i piš)49, dok je 108 zaposleno u dvije Þu-panijske ciglane.

Slika 15. prikazuje broj svih zaposlenih u poslovnoj je-dinici koja se nalazi u okviru eksploatacijskog polja, gdje seonda ukljuèuju i zaposleni na poslovima prijevoza, na prid-ruÞenim pogonima kao što su betonara ili asfaltna baza, i sl.Ukupan broj zaposlenih na eksploataciji kamenih materi-jala, kada se definira na takav naèin, iznosi 456 radnih

mjesta, odnosno 186 dodatnih radnih mjesta u odnosu naprije naveden podatak.

Slika 16. prikazuje novostvorenu vrijednost (izraÞenuu kunama) koju su ostvarili poslovni subjekti koji se napodruèju Zagrebaèke Þupanije bave eksploatacijom mi-neralnih sirovina50.

Sumiranjem pojedinih novostorenih vrijednosti do-bije se da je ukupna (izravna) novostvorena vrijednost odproizvodnje kamena oko 27 milijuna kuna.

Dobar pokazatelj kvalitete i gospodarske uèinkovitostije prije spomenuta produktivnost – novostvorena vrijed-nost stvorena tijekom godine po zaposlenom. Slika 17.grafièki prikazuje produktivnost poslovnih subjekata koji sena podruèju Zagrebaèke Þupanije bave eksploatacijommineralnih sirovina – kamenih materijala. Velika razlika uproduktivnost implicira na razliku u tehnološkoj i organi-zacijskoj razini proizvodnje kod pojedinih proizvoðaèa.Srednja produktivnost je oko 100.000 kn, odnosno 13.000Eura.

U nastavku se ukratko komentiraju preostali prije na-vedeni kriteriji za ocjenjivanje društveno-gospodarske ko-risti/znaèaja sektora/djelatnosti.

Od sektora eksploatacije graðevnih materijala, zbogspecifiènosti njegova proizvoda – velike cijene transporta uodnosu na vrijednost robe, nije realno oèekivati veliki do-prinos izvozu, s izuzetkom izvoza u susjedna podruèja.

Teritorijalna pokrivenost regije djelatnošæu, u pogleduravnomjernog utjecaja na razvoj, odreðena je prvenstvenopoloÞajem najpogodnijih leÞišta koja su se, logièno, prva ipoèela eksploatirati – gdje je pogodnost, osim postojanjemsirovine, odreðena i dostupnošæu podruèja, te njihovimpoloÞajem u odnosu na dominantno trÞište.

Razina zaštite okoliša (brige za okoliš) komentirana jedetaljno u prethodnom poglavlju.

Društvena odgovornost poslovanja sve je znaèajnijatema oko koje su u sektoru eksploatacije mineralnih siro-vina nuÞna znaèajna unapreðenja. Naime, trenutna situa-cija je, što objektivno (distribucija dobiti od djelatnosti,


Slika 13. Procjena ukupnih prihoda koncesionara (Napomena: skala na ordinati je logaritamska)

49 Procjena od 270 zaposlenih u skladu je s nezavisno dobivenom procjenom od 2.500.000 m3 kamenih graðevnih materijala.50 Gradip – glinokop i ciglana trenutno posluju toliko negativno da je i njegova novostvorena vrijednost negativna.


Slika 15. Svi zaposleni u poslovnim jedinicama pri eksploatacijskom polju(ukljuèujuæi i vozaèe, poslove oplemenjivanja sirovine, betonare, asfaltnu bazu, …)

Slika 16. Novostvorena vrijednost [kn] od eksploatacije mineralnih sirovina na podruèjuZagrebaèke Þupanije po poslovnim subjektima

Slika 14. Broj zaposlenih izravno na poslovima eksploatacijemineralnih sirovina u Zagrebaèkoj Þupaniji

gdje je dobit poduzetnika višestruko veæa od kompenza-cije lokalne zajednice koja trpi posljedice eksploatacije),što na osnovu javnog mnijenja (izrazito loš imidÞ djelat-nosti, veliki broj otvorenih konflikata, sudskih sporova, i sl.)vrlo nezadovoljavajuæa. S druge strane, kvalitetni odnosi slokalnom zajednicom, u svjetlu trendova poklanjanja sveveæe paÞnje oèuvanju okoliša, odnosno kvalitete Þivotnesredine oko zahvata, oèito postaju nuÞna pretpostavkauspješnog poslovanja.

6.1.2. Analiza temeljena na pretpostavljenojspecifikaciji troškova proizvodnje

Dva su osnovna razloga za provoðenje ove dodatneanalize, bazirane na pretpostavljenoj specifikaciji troškovaproizvodnje i pretpostavljenim uvjetima na trÞištu.

Prvo, analiza postojeæih sluÞbenih podataka pokazalaje da postoje velike razlike u prikazanoj dobiti kao udjelu uukupnom prihodu. Dio razlika svakako se moÞe objasnitirazlièitim uvjetima eksploatacije, te razlièitom tehnolo-ško-organizacijskom razinom/uèinkovitosti proizvodnje.Meðutim, ostaje èinjenica da postoji niz nelogiènosti (npr.proizvoðaè koji posluje u objektivno teÞim tehnološkimuvjetima eksploatacije ima veæu dobit od onoga koji po-sluje u povoljnijim uvjetima; srednji postotak prijavljenedobiti je znaèajno niÞi od onoga koji bi se oèekivao naosnovi okvirnih analiza poslovanja, te struènih procjenasamih koncesionara) koji izaziva sumnju u pogledu po-uzdanosti korištenih podataka, pa dodatna analiza s alter-nativnim pristupom svakako pomaÞe u objektivizaciji slikestanja.

Drugo, analiza bazirana na pretpostavljenoj specifi-kaciji troškova proizvodnje i pretpostavljenim uvjetima natrÞištu trebala bi biti standardna osnova za analizu troškovai koristi od zahvata (standardni dio Studije utjecaja na oko-liš), a ova, pak, osnova za dogovor koncesionara, lokal-nog stanovništva i lokalne samouprave oko svima pri-hvatljive razdiobe koristi i troškova od zahvata. Tre-nutno je situacija takva da se s jedne strane barata s paušal-nim procjenama o dobiti u iznosu od 50% ukupnih pri-hoda, a s druge strane èinjenica jest da dobit (èak i onasluÞbeno prijavljena) desetak puta nadmašuje iznos na-knade lokalnoj samoupravi, što se teško moÞe nazvatipravednom razdiobom koristi.

Jasno, pretpostavke korištene u ovoj analizi varirat æeod zahvata do zahvata, ovisno o vrsti i tehnološkim uvje-tima eksploatacije, no rezultati u nastavku provedene ana-lize, buduæi da korištene vrijednosti parametara nisu posveproizvoljne, veæ su utemeljene na poznavanju tehnologijeproizvodnje i trenutnih uvjeta na Zagrebaèkom trÞištu,mogu posluÞiti kao prva, gruba procjena stvarnog stanja.

U analizi koja slijedi, vrijednosti parametara kojima seopisuju troškovi proizvodnje preuzeti su iz dva izvora. Prvije analiza koristi i troškova za idejni projekt sanacijskeeksploatacije jednog od znaèajnijih eksploatacijskih poljau Zagrebaèkoj Þupaniji (Nuiæ et al. 2004.). Drugi izvor suposlovni podaci ustupljeni od strane koncesionara, koji jena osnovu raznih drugih pokazatelja (ukljuèujuæi naèineksploatacije; legalnost; odnos sa JLS; briga o okolišu;proaktivnost u traÞenju i dogovaranju kvalitetnih, svimaprihvatljivih rješenja) odabran kao najvjerodostojniji izvor.

Tablica 40. daje pretpostavljenu specifikaciju troškovaproizvodnje.

Tablica 40. Eksploatacijski troškovi šljunèare

STRUKTURA TROŠKOVA

PODACI PREMAIDEJNOMPROJEKTUIZ STUDIJEUTJECAJA

NA OKOLIŠ

PODACIDOBIVENI OD

(KREDIBILNOG)KONCESIONARA O REALNOJPROIZVODNJI

ZA 2002.

Jediniènacijenakn/m3

[%]Jedinièna

cijenakn/m3

[%]

Plaæe djelatnika (bruto,sa svim davanjima,porezima, prirezima)

12.5 27.2 2,50 6

Energija 17.0 37 2,00 5

Amortizacija 2.5 5.4 3,00 7

Sanacija/Zaštita okoliša 12.0 26.1 5,00 12

ReÞijski troškovi 0.5 1.1 2,00 5

Ostali materijalnitroškovi

1.5 3.2 28,50 66

Ukupno 46.0 100.0 43,00 100


Slika 17. Produktivnost poslovnih subjekata koji se na podruèju Zagrebaèke Þupanijebave eksploatacijom mineralnih sirovina – kamenih materijala

Iz podataka u tablici je vidljivo da, iako iznosi ukupnihtroškova meðusobno odstupaju manje od 10%, dva izvoradaju dosta razlièite podatke po pojedinim stavkama. Diorazlike zasigurno dolazi od razlièitog klasificiranja pojedi-nih detaljnijih stavki troškova proizvodnje po relativno gru-bim kategorijama prikazanim u tablici. Npr., raspis najveæestavke iz drugog izvora podataka (Ostali materijalni tro-škovi = Rezervni dijelovi (2,5 kn) + Osiguranje (1 kn) +Tekuæe odrÞavanje (2 kn) + Troškovi transp. i grað. meh.(4 kn) + Taksa za min. sirovine (1,5 kn) + Otkup zemljišta iprenamjena (10.5 kn) + Otkrivka jalovinskog sloja (7 kn))pokazuje da su se u prvom izvoru podataka dijelovi ovestavke vjerojatno uvrštavali pod neke druge stavke (ener-gija sanacija/zaštita okoliša). Dio razlika dolazi od èinjeniceda uvjeti eksploatacije variraju od sluèaja do sluèaja.

VaÞno je u prethodno pretpostavljenoj specifikacijiistaknuti relativno visoke udjele pod stavkom “Sanacije/zaštite okoliša”51, pod èime se podrazumijeva trošak ilizbog nuÞne izravne sanacije (npr. vaðenje s vremenom na-gomilanog graðevinskog i komunalnog otpada iz jezera,vaðenje mulja nastalog višegodišnjim nekontroliranimispuštanjem otpadnih voda procesa separacije) ili zbogmanje profitabilne eksploatacije kao posljedice uvaÞavanjapostavljenih ciljeva zaštite okoliša i privoðenja prostora ko-naènoj namjeni. Jasno, ukoliko se eksploatacija na veædevastiranom/narušenom okolišu naprosto zabrani,milijunska sredstva za sanaciju treba namaknuti iz pro-raèuna.

Pretpostavljena (neto) prodajna cijena iznosi 62, od-nosno 50 kn/m3. Stoga pretpostavljena dobit prije oporezi-vanja iznosi 16, odnosno 7 kn/m3, što predstavlja 25%,odnosno 14% ukupnog prihoda52.

Jedinièna novostvorena vrijednost (zbroj dobiti i plaæasa svim porezima) bi bila 28.5, odnosno 10 kn/m3. Od togadobit vlasnicima nakon oporezivanja (20%) iznosi 12.8,odnosno 5.6 kn/m3, a plaæe zaposlenicima (skupa s up-laæenim davanjima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje)iznose 11, odnosno 2.5 kn/m3, od èega okvirno 6.9, od-nosno 2 kn/m3 neto plaæe.

Jedinièni porez na dodanu vrijednost (PDV) plaæendrÞavi raèuna se kao PDV plaæen na osnovi izlazne fakture,umanjen za iznos PDV-a na troškove proizvodnje (energijai ostali materijalni troškovi, što okvirno predstavlja oko 40,odnosno 70% cijene koštanja proizvodnje), što iznosi 9,6,odnosno 4,4 kn/m3 53.

DrÞavi se na ime poreza plaæa još: 20%-tni porez naostvarenu dobit, što u pretpostavljenim sluèajevima iznosi3,2, odnosno 1,4 kn/m3; te porez i prirez na plaæe, koji sobzirom na visinu plaæa procjenjujemo na 12% od brutoiznosa, pa dakle iznosi 1,5, odnosno 0,3 kn/m3.

Konaèno, naknada za korištenje mineralne sirovineiznosi 2.6% od prihoda ostvarenog prodajom, pa za pret-postavljeni sluèaj iznosi 1,61, odnosno 1,5 kn/m3.

Tablica 41. sumira sve dobijene iznose i na taj naèinprikazuje distribuciju koristi od pretpostavljenog zahvataeksploatacije mineralne sirovine

Tablica 41. Distribucija koristi od pretpostavljenogzahvata eksploatacije mineralne sirovine

STAVKA

JEDINIÈNI IZNOS [kn/m3]

Prema projekcijiiz Studije

Prema ustupljenimpodacima

o poslovanju

Plaæe zaposlenima(= neto + mirovinskoi zdravstveno)

11 = 6.9 + 4.1 2.5 = 1.6 + 0.9

Dobit vlasnicima(nakon oporezivanja)

12.8 5.6

Porez plaæen drÞavi(= PDV + porezna dobit + porezna plaæe)

14.3 = 9.6 +3.2 + 1.5

6.1 = 4.4 +1.4 + 0.3

Naknadaza eksploatacijumineralne sirovineplaæena JLS

1.61 1.5

Sanacija/Zaštita okoliša 12.0 10

Na osnovi obaju pretpostavljenih sluèajeva, pokazujese oèitim da ima dosta prostora za dogovore i pregovore iz-meðu vlasnika/poduzetnika i JLS oko kompenzacija zazahvat na njihovom podruèju.

Na osnovi dobivenih jediniènih vrijednosti, lako semogu ocijeniti oèekivani uèinci od nekog konkretnog volu-mena proizvodnje.

6.2. Lanac dodane vrijednosti – nadogradnjakroz sektore

Eksploatacija mineralnih sirovina – sirovina za gra-ðevne materijale – oèito je samo karika u lancu, ili boljereæi, mreÞi cjelokupnog gospodarstva u regiji. Ona koristiproizvode i usluge drugih djelatnosti, njeni proizvodi sunuÞna pretpostavka za cijeli niz drugih djelatnosti54.

Djelatnosti koje “servisiraju” eksploataciju ukljuèujuniz sektora, od proizvodnje i servisiranja potrebne opreme/postrojenja, preko osiguravanja energije, do transporta.

Na osnovu podatka o 2.5 milijuna m3 plasiranih ka-menih materijala i jednostavnog izraèuna55, procijenjeno


51 U prvom sluèaju 26% troškova eksploatacije, odnosno 12 kn/m3. U drugom sluèaju, nakon što se prikazanom iznosu pridruÞi i diosredstava zaveden pod stavkom “ostalih materijalnih troškova”, takoðer oko 10 kn/m3, odnosno oko 20% troškova eksploatacije.

52 Udio dobiti u prihodu varira i ovisi u prvom redu o tehnološkim uvjetima proizvodnje. Prikupljanjem i usporedbom više ek-spertnih ocjena (meðu ostalima i PROMINS-a), u trenutnim uvjetima poslovanja, realno ostvariva dobit procijenjena je na oko 10 – 20% prihoda. Detaljnijim praæenjem proizvodnje, definitivno je, meðutim, moguæe precizno odrediti distribuciju troškova i dobiti za svakopojedino eksploatacijsko polje, pa na osnovi toga, a u skladu s nekim okvirnim postignutim dogovorom o razdiobi koristi od zahvata, zasvako polje odrediti odgovarajuæu varijabilnu rudarsku rentu.

53 62*0.22 – 46*0.40*0.22 = 13.64 – 4.05 = 9.6 , odnosno 50* 0.22 – 43 * 0.7 * 0.22 = 11 – 6.6 = 4.454 Socio-ekonomskom studijom sektora eksploatacije mineralnih sirovina u Finskoj došlo se do zakljuèka da je broj radnih mjesta u

djelatnostima niÞe niz “lanac dodane vrijednosti“, koje koriste mineralne sirovine kao pretpostavku za rad, 35 do 40 puta veæi od broja lju-di koji izravno radi u eksploataciji!

55 Teški kamion ima volumen koša 18, pa 2.5 milijuna odgovara broju od 138.889 “tura“. Uz pretpostavku da prosjeèna tura trajeoko 3 sata (transport na udaljenost od oko 20 km, plus vrijeme potrebno za pretovar), navedeni broj tura je ekvivalentan 416.666 radnihsati, pa kako radna godina sa 264 osamsatna radna dana ima 2112 radnih sati, proizlazi da je to ekvivalentno 197 radnih mjesta.

je da je još 197 radnih mjesta vezano uz eksploataciju mi-neralnih sirovina, na poslovima transporta.

Vrijednost opreme za eksploataciju varira ovisno ovrsti zahvata, no okvirno se radi o investiciji od više mili-juna kuna, s vremenom amortizacije od oko 10 godina.

Djelatnosti gdje je eksploatacija mineralnih sirovina,odnosno njihovo postojanje, apsolutno nuÞan preduvjet zapostojanje, u prvom redu su: 1) sektor proizvodnje gra-ðevinskih materijala, te 2) sektor graditeljstva. Jasno, lanacse tu ne zaustavlja, jer investicijski ciklusi (kapitalna ula-ganja u infrastrukturne projekte i sl.) u sektoru graditeljstvaevidentno potièu investicijske cikluse u cjelokupnom go-spodarstvu na nekom prostoru, meðutim, èinjenica je dašto se dalje pomièemo po lancu, sve je manje vaÞno odakleje dobavljena mineralna sirovina.

U promatranom sluèaju Zagrebaèke Þupanije, od pro-izvodnje nemetala i graðevnog materijala postoji izraÞenijaproizvodnja tehnièkog kamena, proizvodnje betona i be-tonskih prefabrikata, proizvodnja graðevinskih Þbuka, teciglarska i keramièka industrija.

Vrlo èesto, preraðivaèka industrija vezana je uz nekoeksploatacijsko polje, odnosno sam nositelj prava na eks-ploataciju, eksploatiranu mineralnu sirovinu odmah daljepreraðuje u neposrednoj blizini eksploatacijskog polja. Napodruèju Zagrebaèke Þupanije najznaèajniji/najveæi pri-mjeri su: 1) Samoborka s tvornicom Þbuka i graðevinskihmaterijala naslonjenom na eksploataciju u kamenolomuGradna i 2) Viadukt s tvornicom betonskih elemenata uPojatnom naslonjenom na eksploataciju u kamenolomuIvanec, s dodatnih ukupno oko 600 radnih mjesta.

Osim ova dva najznaèajnija sluèaja, uz veæi broj eks-ploatacijskih polja nalazi se i neka betonara, koja takoðersvoju trÞišnu konkurentnost velikim dijelom moÞe zahvalitidostupnosti vlastite sirovine. Broj radnih mjesta u ovim po-gonima jednak je razlici broja zaposlenih po poslovnim je-dinicama i izravno na poslovima eksploatacije, i iznosi 186radnih mjesta.

Vezanost proizvodnje uz eksploatacijsko polje oèitujese kroz prostornu bliskost (buduæi da se radi o sirovini kojaekonomski ne podnosi dugaèak transport), te prilagoðe-nost proizvodnog procesa, odnosno recepture. Zatvaranjeeksploatacijskog polja s kojim pogon èini tehnološku cje-linu, lako moÞe znaèiti i zatvaranje cijelog pogona preradei oplemenjivanja sirovine.

Konaèno, cijelo graðevinarstvo u Zagrebaèkom pro-storu kao pretpostavku uspješnog poslovanja ima raspo-loÞivost sirovina dovoljne kvalitete i u dovoljnim kolièi-nama. Prema najnovijim dostupnim podacima (obraðenipodaci za godinu 2002.) Hrvatske gospodarske komore –Komore Zagreb, u sektoru graditeljstva na njenom po-druèju (Grad Zagreb i Zagrebaèka Þupanija) posluje 1863trgovaèkih društava, što èini oko 47 posto ukupnog pri-hoda (oko 40% ukupne dobiti, 36% zaposlenih, 93% du-gotrajne imovine) u toj djelatnosti na razini RH (u apso-lutnim iznosima, prihod od oko 13.360.000.000 kn, do-bit od oko 480.000.000 kn, oko 30.300 zaposlenih, te104.000.000.000 kn dugotrajne imovine).

Iako se moÞe spekulirati da u ukupnom trošku iz-gradnje graðevinskog objekta cijena mineralnih sirovina

ulazi s relativno malim postotkom (nešto preko 1% uvisokogradnji, te od 3% (mostovi) do preko 15% (cesta) uniskogradnji), pa stoga ni njeno znaèajnije mijenjanje neæeznaèajno utjecati na ukupnu cijenu objekta, buduæi da seradi o velikom sektoru, i male postotne promjene u cijenipomnoÞene s velikim ukupnim volumenom proizvodnje,predstavljaju znaèajna sredstva56.

Uz pretpostavku da je cijena poveæana za trošak trans-porta iz udaljenijeg podruèja, jasno proizlazi da se zna-èajna sredstva u biti “ulaÞu“u generiranje negativnog utje-caja na okoliš, veæe trošenje cestovne infrastrukture i sliènenekorisne djelatnosti.

6.3. Ukupni društveno-gospodarski znaèajSumiranjem rezultata iz prethodna dva dijela, dobiva

se da eksploatacija mineralnih sirovina, sa uz nju uskonaslonjenim djelatnostima (prva susjedna karika u lancudodane vrijednosti – transport i pridruÞeni pogoni za proiz-vodnju betona ili betonskih prefabrikata), osigurava oko1400 radnih mjesta, koja, uz pretpostavku prosjeène pro-duktivnosti od oko 14.000 eura, stvaraju oko 150 milijunakuna novostvorene vrijednosti godišnje. To su brojkekoje se svakako ne mogu ignorirati.

Okvirna analiza distribucije koristi od eksploatacijepokazuje da se znaèajna unapreðenja mogu i trebaju na-praviti na pravednijoj razdiobi koristi i šteta od eksploata-cije izmeðu koncesionara i lokalne zajednice, odnosnoJLS.

7. ISKUSTVA I PLANOVI JLS U VEZI SEKSPLOATACIJOM MINERALNIH SIROVINAKako Studija treba posluÞiti i kao struèna osnova za os-

mišljavanje, dogovaranje i donošenje programa gospo-darenja mineralnim sirovinama, izuzetno je vaÞno u njojzabiljeÞiti viðenja, razmišljanja, Þelje i interese svih zain-teresiranih strana, a JLS su svakako jedan od znaèajnijihsubjekata u cijelom sustavu. Slika 18. prikazuje admi-nistrativno-teritorijalnu podjelu Zagrebaèke Þupanije najedinice lokalne samouprave – opæine i gradove.

Slika 18. Administrativno-teritorijalna podjela prostoraZagrebaèke Þupanije na gradove i opæine

Izvor: Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije,“Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj 3/02


56 Npr, u prosjeku, u kilometar standardne ceste širine kolnika 8 m, ugradi se u tamponski sloj i kroz asfalt 5000-6000 kubika agre-gata. Ako je cijena kubika agregata zbog troškova transporta viša 35 kn, 1 km ceste postaje skuplji 200.000 kuna! Uzevši u obzir da samoÞupanijskih i lokalnih cesta na podruèju Zagrebaèke Þupanije ima oko 1500 km, za znaèajnije zahvate obujma svega 2-3% cijele mreÞe –bilo kroz daljnji razvoj, bilo na ime redovnog odrÞavanja – zbog više cijene agregata potroši se 10 milijuna proraèunskih kuna više.

Ureðenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanisti-èko planiranje, komunalne djelatnosti, zaštita i unapre-ðenje prirodnog okoliša57 – podruèja su koja sve znaèajnijeodreðuju i djelatnost eksploatacije mineralnih sirovina, a udjelokrugu su opæinske/gradske samouprave. Oèito, JLSsvakako imaju pravo i duÞnost sudjelovanja u odluèivanjuo buduænosti predmetne djelatnosti na podruèju Þupanije.

Osim toga, JLS su fizièki “najbliÞe“eksploataciji i u po-gledu koristi kao što su naknada za eksploataciju i doprinoslokalnom gospodarstvu i zaposlenosti, i u pogledu naj-neposrednijeg osjeæanja i podnošenja eventualnih negativ-nih posljedica eksploatacije (utjecaj na okoliš, javnu infra-strukturu, i sl.), pa je i njihovo dosadašnje iskustvo svakakovrlo znaèajan podatak u pokušaju objektivne valorizacijeznaèaja, potreba i opravdanosti djelatnosti58.

Iz tih razloga, u sklopu izrade Studije provedena je an-keta meðu svim opæinama/gradovima Zagrebaèke Þupa-nije, na temu njihovih iskustava, viðenja, Þelja i planova uvezi s eksploatacijom mineralnih sirovina59.

Odziv na anketu, nakon nekoliko poluformalnih (tele-fonskih) poÞurnica, u konaènici je bio vrlo dobar – sve suJLS vratile ispunjeni upitnik. Meðutim, treba istovremenoustvrditi da su neke od opæina i gradova za koje bi se oèeki-valo da æe imati najviše za reæi, i po pitanju dosadašnjihiskustava, i po pitanju planova za buduænost, relativno

šturo popunile upitnik, ostavivši praznim prostor pred-viðen za “Komentare, primjedbe, prijedloge”. Iako bi mo-Þda bilo pretjerano na osnovi toga zakljuèiti da je razinadobre volje za suradnju oko zajednièkog rješavanja prob-lema relativno niska, svakako se moÞe konstatirati i to daeksploatacija mineralnih sirovina nije nešto o èemu opæinei gradovi silno Þele razgovarati sa Ýupanijom, iako objerazine, kroz svoje prostorne i razvojne planove, imaju vrloznaèajne ulogu u planiranju ove djelatnosti.

U nastavku se prikazuju i kratko komentiraju osnovnirezultati provedene ankete.

Od 8 gradova i 26 opæina :– U njih 9 (Marija Gorica, Pušæa, Pisarovina, Kra-

varsko, Bedenica, Preseka, Gradec, Dubrava, Farkaševac)eksploatacije nema, niti je bilo, a za potencijal ne znaju iništa ne planiraju.

– U daljnjih 6 (Bistra, Stupnik, Klinèa Sela, Pokupsko,Orle, Rakovec) eksploatacije trenutno nema, niti legalneniti ilegalne, ali je ili postojala, ili za njom postoji in-teres.

– Eksploatacija se odvija u 19 preostalih opæina/gra-dova Zagrebaèke Þupanije. Tablica 42. opisuje vrste eks-ploatacije po opæinama/gradovima. u60 A61 lja62; D.)63


Tablica 42. Vrste eksploatacije po opæinama/gradovima Zagrebaèke Þupanije

GRAD/Opæina (Više-manje legalna) eksploatacija na registriranimlokacijama Ilegalna eksploatacija

ZAPREŠIÆ kamenolom IVANEC (Viadukt)šljunèara ZAJARKI (Hidroelektra-niskogradnja)

Šljunak uz Savu, ali kao “kraða”,a ne kao “trajna” djelatnost.

Dubravica (prije 2–3 godine zatvorenokeramièka glina (INKER)

NEMA

Luka graðevni pijesak: PLUSKA (Mikograg) iTLORAD-PLUSKA (Tlorad-commerce)

NEMA

Jakovlje kamenolom JELENJE VODE (Hidrel)u Kraljevom Vrhu60

NEMA

Brdovec šljunèara PLUSKA61 (Mikograd) Šljunak, juÞno od Plive Savski Marof.

SAMOBOR arhitektonski kamen 2 polja62;tehnièko-graðevni kamen GRADNA,

ŠKROBOTNIK, MALA RAKOVICA (Samoborka);SMEROVIŠÆE (Beljak – Krup); LANIŠTE (Horvat S.);

šljunèare: SAVRŠÆAK 3 (Samoborka),SAVRŠÆAK 2 (Horvat D.)63

Ima ilegalne eksploatacije. Neki od registriranihnemaju svu potrebnu dokumentaciju.

Sveta Nedjelja šljunèara RAKITJE (Tempo) NE ZNA

JASTREBARSKO tehnièko-graðevni TRSTENICA(Graditeljstvo RoÞiæ)

NEMA

57 Gradovi s više od 30.000 stanovnika mogu se, prema zakonu, baviti i gospodarskim razvojem, ako su za to osigurali uvjete.58 U Velikoj Britaniji je i porez na prihod od eksploatacije mineralnih sirovina, koji dijelom ide u regionalni fond, odreðen na osnovi

studije u kojoj se primijenila metoda uvjetnog vrednovanja – metoda gdje se nastoji utvrditi novèani iznos kompenzacije za koju bi lokalnistanovnici bili spremni prihvatiti zahvat u svojoj blizini, odnosno novèani iznos koji bi lokalni stanovnici bili spremni dati da se zahvat spri-jeèi / zabrani / izbjegne. Procijenjena vrijednost je èak oko 30 kn/m3.

59 Originalni anketni upitnik priloÞen je meðu dodacima.60 op. aut.: nije na podruèju Zagrebaèke Þupanije, ali oèito plaæa nešto naknade, jer znaèajno utjeèe i na opæinu Jakovlje.61 op. aut.: DRENJE- Mikograda / vl. Kahlina. KaÞu da je polje iskorišteno. Istièu i da je dozvola davno istekla – op. aut.: U katastrima

polje s koncesijom od 98, 6.45 ha.62 op. aut.: pogrešno; ima 3 registrirana polja: Škrni jarak, Škrni jarak II, Dumiæ; i 1 (Veliki Lipovec) na kojemu je eksploatacija

sluÞbeno prekinuta, no još uvijek se spominje “u kuloarima“.63 op. aut.: izostavljen Belak doo (Savršæak I).

GRAD/Opæina (Više-manje legalna) eksploatacija na registriranimlokacijama Ilegalna eksploatacija

Ýumberak NEMA NEMA

Krašiæ tehnièko-graðevni kamen SLAPNICA I DRAGA(Kamenolomi Krašiæ)

Kamen kod Novakoviæ Gorice!

VELIKA GORICA šljunèare NOVO ÈIÆE ISTOK,NOVO ÈIÆE ZAPAD, VUKOVINA (Hidrel, Velkom,

KPD), Ciglarska glina MRACLIN (Mraclin)

PUNO, Na podruèju cijelog grada

DUGO SELO nafta (INA) i glina (trenutno zatvoreno) (TEMPO) NEMA

Rugvica nafta (INA),šljunèare: ABESINIJA, TRSTENIK,

SIROMAJA-INSULA (IGM Šljunèara Trstenik)

JAKO PUNO!! U inundaciji rijeke Save u viduradova na regulaciji korita, prokopa kanala,te obiène kraðe kopanjem šljunka i pijeska

Brckovljani INA Naftaplin NEMA

IVANIÆ GRAD nafta i plin, geotermalne vode kao potencijal NEMA

Kloštar Ivaniæ nafta i plin NEMA

KriÞ nafta i plin INA I PLINACRO NEMA

SV. IVAN ZELINA tehnièko-graðevni kamen OREŠJE DONJE(Kamenik), POD PECA (PremuÞiæ trans)

NEMA

VRBOVEC ciglarska glina ÐURÐIŠÆE, NOVO GLINIŠTE,(ist. prost.) ÐURÐIŠÆE II. (GRADIP)

NEMA


Najveæa proizvodnja (na više-manje legalnim lokaci-jama registriranim u katastru eksploatacijskih polja ili kata-stru istraÞnih prostora), u padajuæem redu prema kolièini ibroju lokacija, po vrstama mineralnih sirovina, je kakoslijedi:

– graðevno-tehnièki kamen: Zaprešiæ, Samobor, Sv.Ivan Zelina, Jastrebarsko, Krašiæ;

– graðevni šljunak i pijesak: Velika Gorica, Rugvica,Samobor, Zaprešiæ, Brdovec;

– ciglarska glina: Vrbovec, Velika Gorica, Dugo Selo;– graðevni pijesak: Luka;

– nafta i plin: Ivaniæ Grad, KriÞ, Kloštar Ivaniæ, DugoSelo, Rugvica;

– arhitektonski graðevni kamen: Samobor.

Slika 19. prikazuje distribuciju eksploatacijskih poljana podruèju Zagrebaèke Þupanije.

Što se tièe ilegalne eksploatacije, ilegalno se uglav-nom eksploatira graðevni šljunak i pijesak, i to najviše napodruèjima gradova/opæina: Rugvica, Velika Gorica, Za-prešiæ, Brdovec, Samobor. Ilegalna eksploatacija kamenaje oèito rjeða, buduæi da je “prijavljena” samo u opæinamaKrašiæ i Samobor.

Slika 19. Distribucija eksploatacijskih polja po opæinama/gradovima Zagrebaèke Þupanije

Tablica 43. prikazuje kakve i kolike društveno-gospodarske koristi JLS imaju od eksploatacije mineralnih sirovina, tekoliko su ih svjesni i koliko o njima znaju.

Tablica 43. Koristi od eksploatacije mineralnih sirovina

GRAD/Opæina Društveno gospodarske koristi Godišnja naknada

ZAPREŠIÆ pedesetak izravnih radnih mjestai još sedamdesetak64 u transportu, preradi.

200.000kn65

Dubravica

Luka Do 10 radnih mjesta,0,40% bruto proizvoda opæine/grada.

8.000kn

Jakovlje tridesetak radnih mjesta. 120.000kn navaÞanje kamena na opæinskemakadamske ceste

Brdovec Ne znaju broj radnih mjesta. 16.000kn

SAMOBOR 50 radnih mjesta. 5% BDP grada. Osnovaza djelatnosti proizvodnju graðevnog materijala

i transport, gdje je još dodatnih 450 radnih mjesta,i još 5% BDP grada.

450.000kn, uglavnom za unapreðenjeinfrastrukture

Sveta Nedjelja NE ZNAJU… NE ZNAJU…

JASTREBARSKO 10 radnih mjesta. 70.000kn, za unapreðenje stanja okolišai infrastrukture

Ýumberak

Krašiæ tridesetak radnih mjesta. 63.034,00 kn, za popravak bijele ceste i pripremutamponskog sloja prije asfalta

VELIKA GORICA 50 radnih mjesta. 200.000, samo na osnovu 2,6%, koristise za popravku cesta

DUGO SELO 10–50 radnih mjesta. 450.000 godišnje naknade koja se trošiza unapreðenje infrastrukture

Rugvica Preko 50 radnih mjesta, 10% BDP opæine,osnova za proizvodnju graðevnog materijala,sa još 50 radnih mjesta, i dodatnih 5% BDP

450.000 kn koja se koristi za unapreðenjeinfrastrukture i gradnju drugih kapitalnih objekata

Brckovljani 10 radnih mjesta. 65.000 kn za unapreðenje komunalneinfrastrukture

IVANIÆ GRAD 50 radnih mjesta, razvijen i prateæi servisni sektor,preko 100 radnih mjesta

6.300.000, na osnovu 2.6%, koristise za komunalnu infrastrukturu

Kloštar Ivaniæ 50 radnih mjesta, 10% BDP grada. Razvijentransport sa još 10 radnih mjesta,

i dodatnih 3% BDP.

380.000 kn (+ komunalna naknadaod 266.000 kn) za komunalnu infrastrukturu

KriÞ 50 radnih mjesta, 3.400.000 kn za komunalnu infrastrukturu

SV. IVAN ZELINA 10-50 radnih mjesta, razvijeni transporti graðevinarstvo, što zapošljava još 50 djelatnika.

102.000 kn za ureðenje štete od transporta

VRBOVEC Preko 50 radnih mjesta. NE ZNAJU


Upitnik je odredio format odgovora, pitajuæi ekspli-citno o doprinosu zapošljavanju i formiranju lanca dodanevrijednosti kroz poticaj razvoju drugih djelatnosti. Anketi-rani opæine/gradovi uglavnom imaju predodÞbu o dopri-nosu zaposlenosti, dok je ona druga, o doprinosu gospo-darstvu opæine/grada u cjelini, znatno rjeða – èak i u gra-dovima u kojima je djelatnost veæ vrlo razvijena, te kojiimaju najbolje prirodne preduvjete za njen daljnji odrÞivirazvoj.

Oèigledno je doprinos djelatnosti zaposlenosti neza-nemariv, uzevši u obzir velièinu i strukturu gospodarstvaanketiranih opæina/gradova.

S druge strane, vrijednost naknada za eksploataciju, sizuzetkom gradova/opæina gdje se eksploatira nafta i plin,nije naroèito impresivna. Lako je zamislivo da se nave-denim sredstvima teško mogu sanirati i same posljedice najavnu cestovnu infrastrukturu, a kamoli da još neki diosredstava preostane kao kompenzacija široj društvenoj za-

64 op. aut.: prema navodu koncesionara Viadukta, tvornica u Pojatnom sama zapošljava preko 300 radnika, a postoji još i Rofix tvor-nica Þbuka.

65 Od 1987. do 2000., dobijali su 14.34% prodajne cijene (na ime prekomjernog korištenja javnih cesta, ekološke rente, i kao mjerakoncesionara u kontekstu društveno odgovornog poslovanja), a od 2000. samo zakonski minimum od 2.6% (krajem 2004. istièe trenutniugovor).

jednici za èinjenicu da u njihovoj blizini postoji ambi-jetalno-agresivna djelatnost.

Dodatni poticaj konfliktu lokalne zajednice s konce-sionarima daje èinjenica da je davanje za zajednicu posvemoguæe i deset puta manje od dobiti koju ostvaruje konce-sionar. To je u prvom redu posljedica relativno male (sovom ocjenom se slaÞu i sami predstavnici interesne udru-ge koncesionara) zakonom propisane naknade (2,6%ukupnog prihoda od prodaje). Samo u Zaprešiæu, i to samodo 2000. godine, postignut je sporazum oko plaæanja višenaknade – 14,34%, što je èak 5 puta više od onoga što setrenutno zakonom propisuje.

Uvoðenje varijabilne visine naknade, gdje bi se uvaÞa-vali kriteriji lokacije, gospodarske snage opæine/grada do-maæina, troškova eksploatacije, drugih vidova kompen-zacije (npr. sanacija devastiranog prostora i njegovo pri-voðenje vrednijoj konaènoj namjeni), svakako bi dopri-nijelo moguænosti odreðivanja pravednije, i za sve stranestimulativnije razdiobe koristi i troškova od djelatnosti.

Tablica 44. prikazuje štete, odnosno probleme koje suJLS prepoznale i u anketi navele kao posljedice djelatnostieksploatacije mineralnih sirovina na svome (ili susjednom)podruèju.

Tablica 44. Štete, problemi kao posljedica djelatnostieksploatacije mineralnih sirovina

GRAD/Opæina NEGATIVNE POSLJEDICE EKSPLOATACIJE

ZAPREŠIÆ Buka, prašina, uništavanje lokalnih cesta,promjena mikroklime.

Dubravica Uništava se lokalna cestovna mreÞa(iako nemaju na svom podruèjueksploatacije).

Luka Èesto prekomjerno optereæenjeceste66.

Jakovlje Buka kamiona kroz središta naseljaKraljev Vrh i Jakovlje. Uništavanjecestovne mreÞe koju su izgradili graðani.Zagaðivanje potoka Bistra.

Brdovec Buka, prašina, uništene ceste,negativni utjecaj na okoliš…Od iskapanja (i legalnog i ilegalnog)imali su samo štete – nesanirani iskopi,a potom izdaci iz opæinskog proraèunaza sanaciju.

SAMOBOR Buka, blizina naselja, prašina, prevelikteret za lokalne ceste, zagušenjeprometnica, miniranjeblizu naselja (Cerje).

Sveta Nedjelja NE ZNAJU…

JASTREBARSKO Uništavanje cestovne mreÞe i negativanutjecaj na okoliš.

Ýumberak Uništavanje lokalne cestovne mreÞeod strane Hrvatskih šuma. Upozoravai na porast u protupravnom stjecanjudobiti od korištenja šuma.

Krašiæ Uništava se drÞavna cesta D-505i Þupanijska cesta br. 3101.

GRAD/Opæina NEGATIVNE POSLJEDICE EKSPLOATACIJE

VELIKAGORICA

Uništavanje cestovne mreÞe, negativniutjecaj na okoliš, velika moguænostzagaðenja podzemnih voda,promjena mikroklime.

DUGO SELO NEMA

Rugvica Uništavanje lokalne cestovne mreÞe,dijelom buka, ali naroèito prašinau dijelovima naselja. Devastacijaprostora dok se ne izvrši sanacija.

Brckovljani NEMA

IVANIÆ GRAD Negativni utjecaji na okoliš (pucanjecjevovoda, kakvoæa zraka, uništavanješuma); prostorna ogranièenja (brojnostvodova te njihov kaotièni rasporedbez uspostavljenih koridora), uništavanjelokalne cestovne mreÞe, brojnostaktivnih i neaktivnih bušotina.

Kloštar Ivaniæ NEMA

KriÞ Negativan utjecaj na okoliš.

SV. IVANZELINA

Buka, uništavanje lokalne ceste u Orešjudonjem, blizina naselja.

VRBOVEC Negativnih utjecaja ima, ali su sviotklonjivi, uz efikasan nadzorinspekcijskih sluÞbi. Šteta je što sekvalitetna glina koristi samoza proizvodnju cigli.

Oèekivano, glavni “prijavljeni” problemi vezani uzeksploataciju mineralnih sirovina, u padajuæem poretkuprema pridodanom im znaèaju, su kako slijedi:

– uništavanje javne lokalne cestovne infrastrukture,– prašina,– buka.

Osim ovih problema, u nekoliko sluèajeva navodi sekao problem oneèišæenje vodotoka (potok Bistra na Med-vednici), negativan utjecaj na podzemne vode (Velika Go-rica), te problemi vezani uz infrastrukturu za transportnafte (akcidenti, ogranièenja u prostornom razvoju).

Iz naèina odgovora u vezi s utjecajem na okoliš (buka iprašna), te usporedbom s aktivnostima nadleÞnih inspek-cija (Inspekcija zaštite okoliša, Sanitarna inspekcija), koje uproteklom trogodišnjem razdoblju biljeÞe svega nekolikosluÞbenih nadzora eksploatacijskih polja (konkretno, In-spekcija zaštite okoliša, njih 4), vidljivo je da su stavovi do-sta naèelni, a da istovremeno nije uèinjeno mnogo u poku-šaju da ih se bolje ispita, izvidi moguænosti za njihovo doki-danje, i sl. Iako se to na prvi pogled èini loše, to je ujedno idobro, jer znaèi da postoji još dosta neiskorištenog pro-stora da se i po ovom pitanju situacija unaprijedi, odnosnoda “WIN-WIN67” rješenja još nisu iscrpljena, te da, s obzi-rom na to, još nema razloga/opravdanja za primjenu dra-stiènih rješenja.

U vezi s odnosom izmeðu JLS i nosiocima koncesijskihprava na eksploataciju mineralnih sirovina (vidi Tablica45.), rezultati su ponešto iznenaðujuæi, s obzirom na pre-vladavajuæe uvjerenje da su ti odnosi uglavnom loši.


66 op. aut. ako ima tako puno kamiona, onda je godišnja naknada nerealno mala!67 Rješenja u kojima sve strane koje su trenutno u konfliktu u konaènici imaju uveæanu korist i umanjenu štetu.

Tablica 45. Odnosi JLS s nosiocima koncesije zaeksploataciju mineralne sirovine na podruèju

Zagrebaèke Þupanije

GRAD/Opæina ODNOSI JLS SA NOSIOCIMAKONCESIJE ZA EKSPLOATACIJUMINERALNE SIROVINE

ZAPREŠIÆ Hidroelektra-niskogradnja – ODLIÈNI;Viadukt – LOŠI. Prvi uredno plaæaju,relativno malo vade, pomaÞuu komunalnim radovima u gradu.S drugima se odnosi pogoršali 2000.,nakon što je pri maksimalnoj proizvodnjikroz Ivanec prolazilo 500 kamionadnevno. Lokalno stanovništvose organiziralo i napravilo pritisakna samoupravu. Trenutno na sudu,ali otvoreni za dogovor.

Luka Mikogradom i Tloradcomerce – DOBRI.

Jakovlje Hidrel – komunikacija OTEÝANA.Plaæanje naknade na osnovu samo dijelaukupno prodanog materijala.

Brdovec LOŠI, jer ignorira zahtjeve opæineda se prekine s eksploatacijom, buduæida su odobrene rezerve iscrpljene.

SAMOBOR LOŠI. (Samoborka – prekomjernaeksploatacija, teÞina kamiona i dr.;Horvat – utjecaj na okoliš, miniranje,prijevoz…; Beljak – nema dozvolu).

Sveta Nedjelja NE ZNAJU

JASTREBARSKO Graditeljstvo RoÞiæ – DOBRI.

Krašiæ komunikacija OTEÝANA, jer nevoljkoplaæaju, sve Þele riješiti kroz kompenza-ciju.

VELIKAGORICA

Nezadovoljavajuæi (LOŠI), jer JLSnema odgovarajuæe ingerencije.

DUGO SELO DOBRI.

Rugvica IGM šljunèara – prije 2000. Loši,od onda ODLIÈNI!; sa Inom – DOBRI.

Brckovljani DOBRI. Naknada se uplaæuje redovito,ali smatraju da je premala.

IVANIÆ GRAD INA-NAFTAPLIN – DOBRI.

Kloštar Ivaniæ INA-NAFTAPLIN – DOBRI.

KriÞ INA I PLINACRO – DOBRI,iako optereæena problemima vezanimuz utjecaj na okoliš.

SV. IVANZELINA

DOBRI, iako nedovoljno nastojena smanjivanju negativnog utjecajana okoliš.

VRBOVEC S Gradipom komunikacija OTEÝANA,a razlozi su neplaæanje naknade,nedovoljno nastojanje oko smanjivanjanegativnog utjecaja na okoliš i javnuinfrastrukturu, prašina na susjednimparcelama.

Rezultati ankete su da su odnosi: odlièni – 2 sluèaja;dobri – 10 sluèajeva; oteÞani – 3 sluèaja; loši – 4 sluèaja.Rezultati su nešto manje optimistièni kada se promatra

eksploatacija s izuzetim sluèajevima koji se odnose naINU, gdje su odnosi uvijek opisani kao dobri. Tada je od-nos 6 odliènih i dobrih iskustava, naspram 7 oteÞanih iloših iskustava – definitivno puno prostora za procesemirenja i konstruktivno traÞenje unapreðenja situacije.

Tablica 46. daje rezultate ankete u vezi s pitanjem oodnosu s nekim znaèajnijim anketom ponuðenim uprav-nim i nadzornim tijelima.

Tablica 46. Odnos sa drÞavnim tijelima: Ministarstvomgospodarstva, Uredom drÞavne uprave, Rudarskom

inspekcijom, Inspekcijom zaštite okoliša,Hrvatskim vodama

GRAD/OpæinaODNOSI SA DRÝAVNIM TIJELIMA

UDUZÝ RI MG IZO HV

ZAPREŠIÆ + – + + +

Luka 0 0 0 0 0

Jakovlje 0 0 0 + -

Brdovec – – 0 – –

SAMOBOR + 0/– ++ 0/– +

Sveta Nedjelja neznaju

neznaju

neznaju

neznaju

neznaju

JASTREBARSKO ++ 0 + + +

Krašiæ + + –/+ –/+ ++

VELIKAGORICA68

– – – – –

DUGO SELO + + + + +

Rugvica + – – – –

Brckovljani + 0/+ + + ++

IVANIÆ GRAD 0 0 0 0 0

Kloštar Ivaniæ + + + + +

KriÞ + 0 0 0 +

SV. IVANZELINA

+ + + + ++

VRBOVEC 0/+ 0 0 0 0

Legenda: 1) KRATICE: UDUZÝ = Ured drÞavne uprave u Zagre-baèkoj Þupaniji; RI = Rudarska inspekcija; MG = Ministarstvo gospo-darstva; IZO = Inspekcija zaštite okoliša; HV = Hrvatske vode; 2)OCJENE SURADNJE: ++ = odlièna; + = dobra; – = loša; 0 = nijeuspostavljena; 0/+ = nije uspostavljena jer nema razloga; 0/– = ne-mamo uvida u njihovo djelovanje.

U sagledavanju ukupne ocjene suradnje, vrednovanje zbroj pozitivnih i negativnih ocjena (broj “+” – broj “–”)kao indikator ukupnog zadovoljstva suradnjom, te broj“neuspostavljenih suradnji” (broj “0”) kao indikator neak-tivnosti, odnosno pomanjkanja komunikacije. Prema timkriterijima, zadovoljstvo suradnjom, u padajuæem poretku,je kako slijedi:

– najbolja je suradnja s Uredom drÞavne uprave u Za-grebaèkoj Þupaniji – ukupno zadovoljstvo = 10 (kao loša jeocijenjena jedino u sluèajevima dvije JLS koje su sve od-nose opisale kao loše), a i gotovo svi imaju uspostavljenusuradnju, što je razumljivo s obzirom na njegovu središnjuupravnu ulogu;


68 Objašnjenje ovih loših ocjena: “Navedene institucije ne osjeæaju probleme koji se javljaju na lokalnoj razini.“

– suradnja s Hrvatskim vodama je gotovo jednako do-bra – ukupno zadovoljstvo = 8, no rezultat kvari nezado-voljstvo opæine Jakovlje uloÞenim naporima u zaštitu po-toka Bistre;

– suradnja s Ministarstvom gospodarstva, rada i podu-zetništva je relativno dobra – ukupno zadovoljstvo = 6, uznapomenu da dosta opæina s njima nema uspostavljenusuradnju, što i nije loše, s obzirom da je Ministarstvo u do-meni kamenih materijala zaduÞeno za drugostupanjskeupravne postupke;

– kao relativno slaba ocijenjena je suradnja s Inspek-cijom zaštite okoliša: ukupno zadovoljstvo = 3, sa èak 5JLS koje nemaju uspostavljene kontakte, što je posebnoneobièno, s obzirom da se prašina (koja kao oneèišæenjezraka spada u djelokrug Inspekcije zaštite okoliša) stan-dardno navodi kao problem vezan uz eksploataciju;

– kao daleko najslabiji ocijenjeni su odnosi s Rudar-skom inspekcijom. Ukupno zadovoljstvo ovdje je = 0,dakle jednak je broj zadovoljnih i nezadovoljnih. Drugi re-zultat na èijem se unapreðenju svakako moÞe i treba pora-diti je èinjenica da, prema anketi, èak 6 JLS nema uspo-stavljene nikakve odnose s Rudarskom inspekcijom, iakona svome podruèju ima eksploatacijsko polje, te iako je unekim sluèajevima u drugim dijelovima ankete pri-javljeno stanje koje definitivno treba djelovanje Rudarskeinspekcije.

Tablica 47. saÞima rezultate ankete u vezi sa stavomlokalnog stanovništva prema eksploataciji mineralnih siro-vina “u susjedstvu”.

Tablica 47. Stav lokalnog stanovništva premaeksploataciji mineralnih sirovina “u susjedstvu”

GRAD/OpæinaSTAV LOKALNOG STANOVNIŠTVA

PREMA EKSPLOATACIJI MINERALNIHSIROVINA “U SUSJEDSTVU”

ZAPREŠIÆ PROTIV Ivanca (buka, prašina, štete naobjektima od miniranja, štete na usjevima,nezbrinuti opasan otpad u kamenolomu);snošljiv odnos prema Zajarki (buka od separacije, prašina od transporta).

Dubravica PROTIV eksploatacije, jer kamionistvaraju veliku buku, a ljeti diÞu i velikuprašinu. Uništava se postojeæa cesta.

Luka NEIZRAÝEN.

Jakovlje PROTIV: kamioni ujutro u 4:00,i naveèer u 21:00; zabrinutost u vezisanacije kamenoloma i konaènenamjene nakon završetka eksploatacije;Þupanijske ceste trebaju utvrditidozvoljeno maksimalno optereæenjecesta, jer sadašnje premašujezakonske okvire.

Brdovec PROTIV – ilegalna prodaja šljunka,uglavnom “za gotovinu”, bez prihodaproraèunu, s uništenom cestom(op. aut.: oèito vrlo loša percepcija,no moÞda dijelom i zavist).

SAMOBOR IZRAZITO PROTIV. Protivljenjesvim aktivnostima eksploatacije(prosvjedi, peticije, blokade). Navoðenirazlozi ukljuèuju: nepridrÞavanjeprojekta zaštite okoliša i sanacijekamenoloma i šljunèara, neodrÞavanjejavnih prometnica…

GRAD/OpæinaSTAV LOKALNOG STANOVNIŠTVA

PREMA EKSPLOATACIJI MINERALNIHSIROVINA “U SUSJEDSTVU”

Sveta Nedjelja NE ZNAJU.

JASTREBARSKO NEIZRAÝEN (nisu provedena nikakvaispitivanja, pa se ispitanik ogradio)

Ýumberak (Stanovništvo nezadovoljno èinjenicomda ono ima vrlo malo koristiod intenzivne eksploatacije šumau njihovom podruèju).

Krašiæ Uglavnom POZITIVAN, s izuzetkomprvog susjeda koji govori “da usredeksplozije podrhtavaju njegovigospodarski subjekti”.

VELIKAGORICA

IZRAZITO PROTIV: uništavanje okoliša,obradivih površina, komunalneinfrastrukture, moguænost zagaðenjapodzemnih voda.

DUGO SELO DOBAR.

Rugvica POTPORA… zbog zaposlenja u tvrtkamakoje se bave eksploatacijom, poveæanogprometa u trgovinama i ugostiteljskimobjektima.PROTIVLJENJE… zbog uništavanja cesta,okoliša, buke, prašine, divljeeksploatacije, smanjene sigurnostiprometa zbog velikog broja teškihteretnih vozila.

Brckovljani NEIZRAÝEN.

IVANIÆ GRAD PROTIV zbog oneèišæenog okoliša,uništenih cesta, nemoguænosti gradnjena graðevinskim parcelamazbog postojanja vodova.POTPORA zbog veæeg zapošljavanjagraðana u tvrtkama koje ili eksploatirajuili su prateæi servis.

Kloštar Ivaniæ POZITIVAN, POTPORA.

KriÞ –

SV. IVANZELINA

– (op. aut.: neobièno, 2 kamenoloma,a o stavu lokalnog stanovništvane piše ništa)

VRBOVEC PRIGOVORI mesne industrije (PIKVrbovec) na prašinu, a iste prigovoreimaju i vlasnici nekretnina u susjedstvutvornice. PRIGOVOR je i nedovršenasanacija prvog eksploatacijskog poljanakon prestanka eksploatacije gline.

Rezultati bi se mogli opisati kao oèekivani, pogotovo usvjetlu prije prikazanih rezultata o ukupnim koristima inegativnim posljedicama eksploatacije mineralnih siro-vina.

Djelatnost ima potporu – ili barem “suzdrÞanije” pro-tivljenje – u onim opæinama/gradovima gdje su koristi upogledu broja radnih mjesta i iznosa uplaæene naknadeznatnije, što je uglavnom vezano uz eksploataciju nafte iplina. U vezi s eksploatacijom kamenih materijala, lokalnostanovništvo je uglavnom protiv, ili èak izrazito protiv –oèito imajuæu osjeæaj da se ne radi o pravilnoj razdiobikoristi i troškova od eksploatacije. Izrazito protivljenje usluèajevima kao što je Samobor, gdje je na eksploatacijumineralnih sirovina izravno vezan znaèajan broj radnih


mjesta, i gdje je stoga teško vjerovati da bi lokalno stanov-ništo bilo za zatvaranje jednoga od glavnih nositelja gospo-darske Þivosti u gradu, organizirani pritisci vjerojatno imajuza cilj da se relativno moæni koncesionar natjera na pro-mjenu prakse u smjeru gdje æe više paÞnje posveæiva-ti okolišu i utjecaju na kvalitetu Þivota izvan tvornièkogkruga.

Sljedeæa Tablica 48. prikazuje kako se problematikamineralnih sirovina sagledava u prostornim i gospodarsko-razvojnim planovima opæina/gradova. Jasno, odgovor uvezi vaÞeæih PPUO/G i onih koji su upravo u fazi dono-šenja, determiniran je odredbama Ýupanijskog prostornogplana (vidi uvodno poglavlje, o kontekstu ove studije),buduæi da prostorni planovi niÞeg reda moraju biti uskla-ðeni s prostornim planovima višeg reda. Izrijekom, nemaodobravanja novih eksploatacijskih polja, u eksploatacijuna postojeæima treba integrirati elemente sanacije s jas-nom konvergencijom radova ka konaènoj namjeni, kojatreba biti razraðena urbanistièkim ili èak detaljnim pla-novima ureðenja. Veæina PPUO/G je ili nedavno usvojena(Vrbovec, Sv. Ivan Zelina) ili u fazi dovršavanja i usvajanja(npr. Zaprešiæ, Velika Gorica), èime su na niÞoj razini pot-vrðene odredbe Þupanijskog prostornog plana. Meðutim,vrlo znaèajna zadaæa identifikacije kvalitetne ideje o kona-ènoj namjeni prostora na kojima se trenutno eksploatiramineralna sirovina, te njihova razrada detaljnijim plano-vima, što æe omoguæiti istinsko, a ne deklarativno usmjera-vanje eksploatacije ka sanaciji i konaènoj namjeni, nije jošnigdje zapoèela, iako u nekim sluèajevima postoje inici-jalne studije, idejni nacrti i sl., izraðeni od strane bilo JLS(npr: Studija prostornih moguænosti ŠRC Novo Èièe (Ur-bing, d.o.o.) – Velika Gorica), bilo koncesionara (Idejniprojekti za kamenolom Ivanec (Viadukt) – Zaprešiæ; šljun-èaru Trstenik (IGM Šljunèara) – Rugvica).

Tablica 48. Eksploatacija mineralnih sirovina napodruèju opæine/grada u gospodarsko-razvojnim

i prostornim planovima

GRAD/Opæina VAÝEÆI PLAN I PLANOVIU IZRADI ÝELJE

ZAPREŠIÆ Prijedlog PPUGNE DOPUŠTA eksploata-

ciju69.

–/+

Luka PPUO DOPUŠTAeksploataciju

na postojeæim mjestima.

0

Jakovlje PPUO NE predviðaeksploataciju.

-

Bistra PRETPOSTAVKAO GEOTERMALNIM

VODAMA

+

Brdovec 0 ili “Drenje“ -

SAMOBOR Predlagani PPUG predviðasanaciju postojeæih aktivnih

kamenoloma do 2012.godine, sa samo 10%

proširenjempostojeæih polja.

+/-(OdobrenŠkrobot-

nik)

GRAD/Opæina VAÝEÆI PLAN I PLANOVIU IZRADI ÝELJE

Sveta Nedjelja Šljunèara RAKITJE Indife-rentni

JASTREBARSKO PPUG DOZVOLJAVAeksploataciju.

0

Ýumberak U PPO nema predviðeneeksploatacije mineralnih

sirovina.Pri izradi PPU PP Ýumberak

– Samoborsko gorje predlagatæe eksploataciju postojeæihneaktivnih kamenoloma

u svrhu sanacije.

+(korištenjena maloj

skali,za lokalnepotrebe)

Krašiæ 0 (op. aut.: ?!) 0

VELIKAGORICA

Prijedlog PPUG NEPREDVIÐA eksploataciju.

-

Orle Trenutno nema. +

DUGO SELO PPUG dozvoljavaeksploataciju.

0/+

Rugvica Prijedlog PPUO predviðaeksploataciju. Nakon izrade

Studije vidjet æe se jesu linova polja potrebna.

(op. aut. ne kaÞe ni da,ali ni ne novim poljima…).

+/0

Brckovljani Prijedlog PPUO dopuštaeksploataciju nafte i plina

na postojeæem polju.

0/+

IVANIÆ GRAD PPUG predviðaeksploataciju.

0/+

Kloštar Ivaniæ Plan predviða eksploatacijunafte i zemnog plina.

+(istraÞi-vanja)

KriÞ Prostorni plan predviðaeksploataciju nafte i plina.

0/+

SV. IVANZELINA

PPUG predviðaeksploataciju, uz obavezuizrade detaljnih planova

ureðenja.

0/+

VRBOVEC PPG predviða eksploataciju. +

Rakovec Trenutno nema eksploatacije,ali bilo je do sedamdesetih.

+

Legenda: – = izrazito protiv; 0 = ostaju postojeæa polja, ali beznaroèitog interesa za daljnjim razvojem djelatnosti; –/+ = restriktivnaformulacija, ali u biti skloni traÞenju razumnih rješenja; 0/+ = posto-jeæa situacija kojom su zadovoljni ostaje do daljnjega; + = aktivnozainteresirani za razvoj djelatnosti.

U prethodnoj tablici uvrštene su sve JLS koje ili 1)imaju eksploataciju; ili 2) nemaju eksploataciju, ali pret-postavljaju potencijal za neku vrstu eksploatacije i voljni suto dalje istraÞivati.

U grubo, na osnovu rezultata mogu se prepoznati èakpet osnovnih vrsta stavova/Þelja.


69 op. aut.: Na postojeæim poljima mijenja se namjena prostora, zaustavlja daljnja eksploatacija i poèinje sanacija eksploatacijskihpodruèja na temelju rješenja UPU i DPU, te potrebne projektne dokumentacije. Ova relativno oštra formulacija o “zaustavljanju daljnjeeksploatacije“ vjerojatno znaèi dopušteni nastavak radova, ali uz strogi nadzor da su aktivnosti doista u cilju privoðenja konaènoj namjeni,a ne da je novi projekt (opet) krinka za novu gospodarsku eksploataciju.

Tablica 49. Saznanja o potencijalu za eksploataciju mineralnih sirovina, te o moguænosti privoðenjanapuštenih devastiranih prostora novoj korisnoj namjeni

GRAD/Opæina Saznanjao potencijalu Saznanja o moguæoj rekultivaciji napuštenih polja

ZAPREŠIÆ Ýele rudarskuosnovu

Prenamjena u ŠRC, ribnjak, sportovi na vodi, kupalište, autokamp.

Luka 0 NEMA

Jakovlje 0 NEMA

Bistra Geotermalnevode – pretp.

Kamenolomi Gornja Bistra i Francuski rudnici (Medvednica) – bazni punkt za prilazSljemenu i skijalištu sa zapadne strane.

Brdovec 0 Trenutno je šljunèara neureðena (smetlište), mada (bivši?) koncesionar organizira nanjemu sportove na vodi (vodeni skuteri). Opæina bi Þeljela jezero sanirati, urediti i dati

na upravljanje ribièkoj udruzi, kao podruèje za Šport i rekreaciju70.

SAMOBOR 1 Eksploatacija mineralnih sirovina duga tradicija – veæina kamenoloma vrlo stara.Šljunèara Savršèak mogla bi se privesti namjeni rekreacije.

Stupnik 0 Postojeæi RIBNJAK bivše je eksploatacijsko polje, ali je veæ priveden novoj korisnojfunkciji: ribnjak.

JASTREBARSKO 0 (op. aut.: ?) Postoje napuštena polja, ali ne mogu se smisleno prenamijeniti71.

Ýumberak Pretp. VODA. Pri izradi PPU PP Ýumberak-Samoborsko gorje predlagat æe eksploataciju postojeæihneaktivnih kamenoloma u svrhu privoðenja konaènoj namjeni vidikovaca i sl., a nešto i

ostaviti aktivno za lokalne putove.

Krašiæ 0 NEMA

Klinèa Sela 0 Prenamjena zatvorenog kamenoloma u Novom Selu Okièkom (Okiæ) u parkiralište uzcrkvu i groblje.

VELIKA GORICA 1 IMA MNOGO PROSTORA72

Pokupsko Misle da nemaju. IstraÞivao se šljunak i pijesak. NEMA.


U prvoj su skupini JLS koje, iako trenutno na svompodruèju imaju znaèajna eksploatacijska polja, i imajuznaèajan resursni potencijal, u svoje PPUG/O nisu uvrstilemoguænost eksploatacije mineralnih sirovina, niti to tre-nutno namjeravaju. U tu skupinu u prvom redu ulaze Ve-lika Gorica (Novo Èièe, Vukovina) i Zaprešiæ (Ivanec), pa iSamobor i Krašiæ. Razvojno pesimistièna interpretacijaovakve formulacije je da se u nekom sljedeæem razdobljuÞeli potpuno ukinuti djelatnosti eksploatacije mineralnihsirovina na svom podruèju. Razvojno optimistièna inter-pretacija bi bila da su oba grada analizom iskustava posto-jeæih eksploatacijskih polja došla do zakljuèka da veæ usamom njihovom privoðenju nekom zadovoljavajuæemrješenju ima dovoljno prostora i za vjeÞbanje novih, zaokoliš prihvatljivijih naèina eksploatacije, i za samu gospo-darsku djelatnost u vidu znaèajnih kolièina rudnog blagakoje æe vjerojatno trebati otkopati u procesu nekog sko-rijeg privoðenja tih prostora njihovoj konaènoj namjeni.

U drugu skupinu spadaju JLS gdje se eksploatira plin inafta, koji su u osnovi zadovoljni stanjem kakvo jest, a kojeje u skladu sa svim planovima, i nemaju ni interesa ni na-mjere išta mijenjati. U tu skupinu svrstale bi se: Dugo Selo,Brckovljani, Ivaniæ Grad i Kloštar Ivaniæ i KriÞ.

U treæu skupinu spadaju JLS koje daju dojam relativneindiferentnosti s obzirom na djelatnost eksploatacije: po-stojeæe stanje je uredno i legalno; velikih planova za nje-

govo daljnje razvijanje nema. U tu skupinu svrstale bi seLuka, Sveta Nedjelja, Jastrebarsko i Sv. Ivan Zelina.

U èetvrtu skupinu spadaju JLS koje trenutno imajueksploataciju, a i aktivno su zainteresirane za njeno uprav-ljanje i daljnji razvoj. U tu skupinu svrstale bi se Rugvica iVrbovec.

U petu skupinu spadaju JLS koje trenutno nemajueksploataciju, ali imaju interes za njezin razvoj. U tu vrloraznoliku skupinu ulaze: Bistra, koja ima interes za istra-Þivanje pretpostavke o potencijalu za geotermalne vode;Ýumberak, koji je zainteresiran za eksploataciju u smjeruprenamjene brojnih napuštenih kamenoloma u okviru Parka prirode Ýumberak-Samoborsko gorje, te ostavljanje ne-kih od njih aktivnima za lokalne potrebe odrÞavanja cesta;Rakovec, koji je zainteresiran za ispitivanje moguæeg po-tencijala na poljima koja su iz nekog razloga (njima nepo-znatog) zatvorena sedamdesetih; te konaèno Orle, koje susvjesne potencijala njihovog podruèja za eksploataciju gra-ðevnog šljunka i pijeska, i zainteresirane su za razvijanje tedjelatnosti.

Tablica 49. sumira anketom dobivene rezultate ve-zane uz saznanja JLS-a o potencijalu za eksploataciju mi-neralnih sirovina na podruèjima pod njihovom ingerenci-jom, te o moguænosti privoðenja napuštenih devastiranihprostora novoj korisnoj namjeni.

70 op. aut.: tko je vlasnik zemljišta? Zašto bi to nuÞno dobili ribièi, bez licitacije i javnog natjeèaja?!71 Bilo bi zanimljivo èuti argumente za ovu tvrdnju.72 Op. aut.: šteta da nisu navedeni neki od njih. Njihova sanacija (npr. devastirano podruèje Kosnice, koje se i dalje devastira, ne-

konrtoliranim odlaganjem otpada) zasigurno treba biti visoko na listi prioritenih aktivnosti, s obzirom na vaÞnost zaštite vodonosnika.

GRAD/Opæina Saznanjao potencijalu Saznanja o moguæoj rekultivaciji napuštenih polja

Orle 1 IMA VIŠE PODRUÈJA.

DUGO SELO 0 Imaju napušteni kop, a priveli bi ga namjeni za šport i rekreaciju, te spremište vode zagašenje poÞara.

Rugvica 1 SVI PROSTORI EKSPLOATACIJE moraju se privesti drugoj funkciji. Provoðenjemprograma sanacije rekultivirao bi se prostor i postao bi podoban za sport, rekreaciju,

turizam na vodi i uz vodu.

Brckovljani 0 Nema napuštenih polja, a ova postojeæajoš su aktivna.

IVANIÆ GRAD Znaju za ono štose vadi.

Geotermalnevode kaopotencijal.

Nema napuštenih starih eksploatacijskih polja.Moguæe napraviti muzej na otvorenom, na nekoj od neaktivnih bušotina.

Kloštar Ivaniæ Znaju za ono štose vadi.

Imaju i jedan napušteni kop ciglarske gline, koji namjeravajuprenamijeniti u turistièko-rekreacijski prostor, u skladu s PP dokumentacijom.

KriÞ 0 Polja koja se više ne koriste u fazi su sanacije – renaturalizacija.

SV. IVANZELINA

0 NEMA.

VRBOVEC Znaju zakvalitetnu glinu.

Postoji i napušteni kop koji se trenutno koristi kao akumulacija iz koje se crpitehnološka voda za PIK Vrbovec i GRADIP. Moguæa prenamjena u ribnjak.

Rakovec 0/1 Reaktiviranje polja graðevinskog pijeska i ciglarske gline zatvorenih 70-tih.

Tablica 50. Primjedbe i komentari u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina na podruèju Þupanije/opæine/grada

GRAD/Opæina

OSNOVNI PODACI IZ ANKETE – Primjedbe i komentari u vezi eksploatacije mineralnih sirovinana podruèju Þupanije/opæine/grada

ZAPREŠIÆ Potrebno je izraditi rudarske osnove. Pronaæi moguænosti za nastavak istraÞivanja i eksploatacije, jer trÞištegodišnje treba oko 5.000.000 m3 kamena, a transport poveæava i troškove i utjecaj i prodajnu cijenu.No djelatnost treba urediti, legalizirati, kontrolirati.

SAMOBOR OPÆA OCJENA: stanje u cjelini loše; inspekcije ne rade svoj posao; koncesionari se ne pridrÞavaju projekatasanacije. Nema vage na izlazu kamenoloma; prekomjerna eksploatacija javnih prometnica; nema izviješæa(godišnjih) o kolièini izvaðenog materijala73.

Ýumberak Hrvatske šume uništavaju cestovnu infrastrukturu, a ne daju nikakvu naknadu lokalnoj zajednici. Nemoguænostpostojanja kamenoloma (legalnog) zbog statusa parka prirode još je jedan veliki gubitak i problem za ovuopæinu. Prijedlog: zakonom izmijeniti sadašnje stanje i dati veæe ovlasti lokalnoj upravi. Treba izmijenitiPravilnik o prekomjernoj upotrebi javnih cesta (“Narodne novine” broj 40/00) koji u èlanku 3. spominje svedjelatnosti osim eksploatacije šuma.

VELIKAGORICA

- 74


Što se tièe informacija i saznanja o moguænostimaeksploatacije, one su relativno male, što nije iznenaðujuæes obzirom da ni na drÞavnoj, ni na Þupanijskoj razini nemasustavnog istraÞivanja mineralnih resursa, veæ je to, kako jeveæ isticano, prepušteno poduzetnièkoj inicijativi. Neki odanketiranih predstavnika JLS svjesni su tog nedostatka i tepotrebe. Veæina ih ne pokazuje interes za aktivnije ukljuèi-vanje u, na kvalitetnim podacima utemeljenog, “strate-škog” osmišljavanja razvoja te gospodarske djelatnosti, nasvom i širem podruèju.

U vezi s napuštenim (u pravilu devastiranim) eksploa-tacijskim poljima treba reæi da takvi lokaliteti postoje regi-strirani u 12 anketiranih JLS, od razine jednog lokaliteta

koji se Þeli prenamijeniti u parkirališni prostor (Klinèa Sela),do velikih projekata i zahvata kojima treba rekultivirati ve-lika podruèja narušena krajobraza (Zaprešiæ, Velika Go-rica, Rugvica, Sveta Nedjelja).

Konaèno, Tablica 50. prikazuje slobodne primjedbe ikomentare što su ih dali predstavnici anketiranih JLS. Prvotreba zamijetiti da je relativno mali broj anketiranih “os-jetio potrebu” biti aktivan u vezi s ovom temom. Oèeki-vano i prihvatljivo, komentare i prijedloge dali su oni“veæi” (Zaprešiæ, Samobor, ali BEZ Velike Gorice, što sva-kako zaèuðuje), koje se cijela problematika najviše i tièe, tekoji su o cijeloj stvari, na osnovu vlastitih iskustava i pro-blema, najbolje obaviješteni.

73 Upitnik ispunio Upravni odjel za gospodarstvo, najavljeno od drugih nije stiglo.74 op. aut.: Neobièna nezainteresiranost i neaktivnost, s obzirom na èinjenicu da je to podruèje, s obzirom na djelatnost eksploataci-

je mineralnih sirovina, s jedne strane s velikim trenutno aktualnim problemima, koje tek treba riješiti; a s druge strane s velikim potencija-lom mineralnih sirovina, èijim bi se pametnim gospodarenjem mogli napraviti nezanemarivi pozitivni uèinci na gospodarstvo grada, jer biovoga puta gospodarenje bilo “pametno“, bez prošlih neugodnih iskustava.

GRAD/Opæina

OSNOVNI PODACI IZ ANKETE – Primjedbe i komentari u vezi eksploatacije mineralnih sirovinana podruèju Þupanije/opæine/grada

Rugvica Veliki je propust zakona i inspekcijskih sluÞbi što su usmjereni samo na vaðenje pijeska i šljunka u regularnimeksploatacijskim poljima. Istovremeno se bez kvalitetnog ili ikakvog nadzora vadi pijesak i šljunak iz Save injezine inundacije, te sa raznih gradilišta, ribnjaka i slièno, koji se grade sluèajno ili namjerno na zemljištubogatom šljunkom. Ove kolièine su velike, moÞda jednako kao i one izvaðene u regularnim eksploatacijskimpoljima, obièno su “crna roba” zbog koje izmièu porezni prihodi drÞavi, a lokalna samouprava nema nikakvaprava na njih, èak i ako se vade legalno.

VRBOVEC Grad podrÞava postojeæu tvornicu gline. Oèekuje se uvoðenje višeg stupnja proizvodnje ciglarskih proizvodakoji æe poveæati poslovnost (zapošljavanje) ciglarske proizvodnje i racionalnije korištenje gline. TraÞi se strogopoštivanje zakona iz oblasti eksploatacije mineralnih sirovina, zaštite okoliša, odobrenja na temelju kojih sekoristi i preraðuje glina.

Tablica 51. RH proizvodnja i EU proizvodnja graðevnih materijala po zemljama èlanicama*

ZEMLJA BROJSTANOVNIKA

GDP/CAPITA[$]

BROJTVRTKI

BROJLOKACIJA

PROIZVODNJA (u milijunima tona)

Pijesaki šljunak

Teh.-grað.kamen

Recikliraniagregati

Austrija 8,174,762 30,000 900 1250 66 27 3

Belgija 10,348,276 29,100 90 72 8,7 46,6 3,1


Od komentara u tablici izdvajamo tri: onaj iz Za-prešiæa o potrebi za sustavnim pristupom planiranju djelat-nosti, na temelju rudarskih osnova; onaj iz Rugvice kojiskreæe paÞnju na problem ilegalne eksploatacije koji èestoprolazi nekaÞnjen; te konaèno podršku koju Grad Vrbovecdaje svojoj ciglani, iako ova trenutno radi s gubitcima, štoje svakako dobar indikator vaÞnosti koju poslovni subjektsa oko 100 zaposlenih ima za relativno malo lokalno go-spodarstvo.

8. Usporedba RH i EU stanja i trendovau vezi s eksploatacijom ne-energetskih75

mineralnih sirovinaDva su osnovna razloga zašto je u Studiju koja treba

posluÞiti kao struèna podloga za upravljanjem resursom napodruèju Þupanije uvršteno poglavlje koje se bavi stanjem itrendovima u EU.

Prvo, Europska Unija (EU) sa svojim visokim materijal-nim standardom Þivota, visokom razinom infrastrukturneopremljenosti, snaÞnom preraðivaèkom industrijom – svevelikim potrošaèima raznih mineralnih sirovina – s jednestrane, te visokim standardima, pravima i oèekivanjimajavnosti u vezi sa zaštitom okoliša, s druge strane, izrazito jezahtjevno podruèje za osmišljavanje i uspostavu kvalitet-nog modela gospodarenja mineralnih sirovinama. Zbogtoga se moÞe oèekivati da se djelatnost eksploatacije mi-neralnih sirovina u EU ranije suoèila sa veæ spominjanimproblemima koji karakteriziraju današnje stanje u RH, teda æe analiza EU iskustava u rješavanju tih problema po-moæi da se ekvivalentni procesi u RH provedu brÞe i samanje (uvijek pouènih, ali nikad besplatnih) pogrešaka.

Drugo, usklaðivanje RH prakse s ekvivalentnom EUpraksom preduvjet je i obaveza u uznapredovalom proce-su Republike Hrvatske pridruÞivanja EU.

U nastavku se prvo ukratko daje opis trenutnog stanja itrendova u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina u EU,

a potom se ukratko komentira stanje u Republici Hrvatskoju odnosu prema tom širem EU kontekstu.

Iako termin ne-energetskih mineralnih sirovina obu-hvaæa sve metalne rude, industrijske mineralne sirovine, temineralne sirovine za graðevinske materijale, u prikazu seprvenstveno govori o mineralnim sirovinama za graðevin-ske materijale, te unutar te kategorije, u prvom redu okamenim materijalima, buduæi da su to podsektori kojipostoje na podruèju Zagrebaèke Þupanije, te koji stogaèine osnovni predmet izuèavanja ove Studije.

Osim toga, relativni znaèaj podsektora ne-energetskihsirovina u EU, okvirno se podudara sa stanjem u RepubliciHrvatskoj i Zagrebaèkom prostoru. Vaðenje metalnih rudau posljednjih 50 godina kontinuirano se smanjuje, te sesirovina za znaèajnu postojeæu metalo-preraðivaèku in-dustriju, u udjelima koji u nekim sluèajevima premašuju80%, uvozi iz drugih dijelova svijeta.

Stanje je znaèajno drugaèije u kontinuirano rastuæojproizvodnji industrijskih mineralnih sirovina, gdje EU tre-nutno pokriva visokih 20% svjetske produkcije.

Konaèno, daleko najveæi, i po volumenu i po vrijed-nosti proizvodnje, je podsektor mineralnih sirovina za gra-ðevinske materijale – u prvom redu pijeska, šljunka itehnièko-graðevnog kamena. Uz to, obrasci potrošnje i lo-gistike diktiraju da æe veæina Europskih zemalja svoje po-trebe morati zadovoljavati iz vlastitih resursa76.

8.1. EU: opis stanja i trendova u vezis eksploatacijom graðevnih

materijalaSvake godine u EU se, za potrebe graðevinske indu-

strije, proizvede okvirno 3.000 milijuna tona graðevnihmaterijala – pijeska, šljunka i tehnièko-graðevnog kamena.Tablica 51. daje neke osnovne parametre EU proizvodnjagraðevnih materijala po zemljama èlanicama. U tablici seradi usporedbe navode i odgovarajuæi podaci za Repub-liku Hrvatsku.

75 Termin “ne-energetske“ mineralne sirovine obuhvaæa metalne rude, industrijske mineralne sirovine, te mineralne sirovine zagraðevinske materijale.

76 Izuzetak su obalna podruèja, gdje se sirovina moÞe dovesti relativno jeftinim morskim transportom. To i jest logika u pozadiniideje otvaranja mega-kamenoloma u obalnim podruèjima Norveške i UK, orijentiranih u prvom redu na izvoz sirovine.

77Taj volumen proizvodnje, uz srednju cijenu od 7Eura/t, znaèi da sektor ostvaruje ukupni prihod od oko20 milijardi Eura! Broj radnih mjesta se procjenjuje na250.000.

Prosjeèna godišnja potrošnja graðevnih materijala78

po stanovniku u Europi iznosi 4.5 kubika, odnosno 7 tona(UEPG 2004)79, a varira od 3 tone u nekim novim drÞa-vama èlanicama, do èak 15 tona (oko 9 kubika) u nekimdrugim, starijim i bogatijim èlanicama80.

Takva velika potraÞnja s jedne strane, i rastuæi stan-dardi, zahtjevi, oèekivanja, te kao posljedica i ogranièenjau vezi sa zaštitom okoliša i interesima lokalne zajednice sdruge strane, osnovni su èimbenici koji odreðuju sektorskostanje i trendove, i u sferi upravljanja, i u stvarnosti. Stogaje odrÞivi razvoj, sa svojim imperativom pronalaÞenja opti-malne ravnoteÞe izmeðu gospodarskih, društvenih i oko-lišnih ciljeva, osnovni okvir unutar kojega se traÞe rješenjaza postojeæe izazove i uèinkoviti modeli gospodarenja.

Temeljni dokument kojima se potvrðuje EU opredje-ljenje za odrÞivi razvoj je EU Strategija za odrÞivi razvojusvojena u Gothenburgu 2001., koja, meðu ostalim, za-htijeva analizu svih EU politika – što ukljuèuje i politi-ku upravljanja sektorom eksploatacije mineralnih sirovina– s aspekta njihovog doprinosa cjelovitom cilju odrÞivograzvoja81.

Najrelevantniji EU dokument koji se bavi specifiènoodrÞivim razvojem sektora eksploatacije mineralnih siro-vina je “Komunikacija” Europske komisije naslovljena“Promoviranje odrÞivog razvoja EU sektora eksploa-tacije ne-energetskih mineralnih sirovina” (EC 2000).Glavni deklarirani cilj objavljivanja dokumenta je “po-stavljanje širokog okvira za promoviranje odrÞivog razvojaEU sektora eksploatacije ne-energetskih mineralnih siro-vina, na naèin da se pomire potrebe za sigurnijom i oko-lišno prihvatljivijom djelatnošæu eksploatacije s jedne, ipotreba za zadrÞavanjem kompetitivnosti djelatnosti, s


Tablica 51. RH proizvodnja i EU proizvodnja graðevnih materijala po zemljama èlanicama*

ZEMLJA BROJSTANOVNIKA

GDP/CAPITA[$]

BROJTVRTKI

BROJLOKACIJA

PROIZVODNJA (u milijunima tona)

Pijesaki šljunak

Teh.-grað.kamen

Recikliraniagregati

Èeška 10,246,178 15,700 300 520 30 32 5

Danska 5,413,392 31,100 400 ? 43,5 0,4

Finska 5,214,512 27,400 300 3600 52 39 1

Francuska 60,424,213 27,600 1800 ? 168 215 18

Hrvatska 4,496,869 10,600 55077 ? 5,44 22,5 ?

Njemaèka 82,424,609 27,600 1854 5920 297 165,7 90

Irska 3,969,558 29,600 250 ? 35 45

Italija 58,057,477 26,700 1800 2480 210 140 4,5

Nizozemska 16,318,199 28,600 ? ? 5,2 16,8 0,5

Norveška 4,574,560 37,800 793 4500 14,7 35,7 0,9

Portugal 10,524,145 18,000 331 357 7,5 93,4

Slovaèka 5,423,567 13,300 128 181 6 14 1

Španjolska 40,280,780 22,000 1550 1935 150 270 8,2

Švedska 8,986,400 26,800 170 1940 26 41

Švicarska 7,450,867 32,700 280 607 49,1 62,5

UK 60,270,708 27,700 350 1600 82,7 126,6

TOTAL: 11296 24962 1251,4 1308,2 197,7

* nisu uvršteni podaci za zemlje iz zadnjeg kruga proširenja.

77 Vaðenjem ostalih ruda i kamena, te proizvodnjom drugih nemetalnih mineralnih proizvoda, bavi se oko 550 tvrtki, sa oko 16.200zaposlenih.

78 Procjene o proizvodnji su vrlo okvirne, buduæi da u sektoru graðevnih materijala veliki broj operatera, sa znaèajnim udjelom uukupnoj ponudi, spada u kategoriju malih i srednjih tvrtki koje su znatno slabije pokrivene sluÞbenim statistikama.

79 Prema podacima iz tablice, a uz uvaÞavanje èinjenice da nema znaèajnijeg uvoza i izvoza, potrošnja u RH moÞe se procijeniti naoko 3.7 kubika godišnje po stanovniku, što okvirno odgovara oèekivanjima, s obzirom na razinu Þivotnog standarda i veliki broj pokrenutihkapitalnih infrastrukturnih projekata.

80 Studije (npr. Pietersen 2004) su ustanovile postojanje korelacije izmeðu razine potrošnje graðevinskih materijala i BDP, iako narazinu potrošnje znaèajno utjeèu i mnogi drugi faktori, poèevši od tradicije (npr. podruèja gdje se tradicionalno gradi od drva), pa do nasto-janja da se racionalizira / smanji potrošnja, kako bi se smanjila potraÞnja, i u konaènici potreba za otvaranjem novih eksploatacijskih polja.

81 Metodologija koja se upotrebljava naziva se “Integrated impact assessment“ (Cjelovita procjena utjecaja), gdje se atribut “integri-rana“ odnosi na èinjenicu da se analizira utjecaj na sve tri spomenute dimenzije odrÞivog razvoja i potom donosi integralna (cjelovita), a neparcijalna ocjena.

druge strane.” Osim toga, dokument opetovano pozivasve zainteresirane strane (ukljuèujuæi drÞave èlanice, pred-stavnike sektora, NVU, i dr.) na aktivni dijalog i koopera-ciju, kao glavni preduvjet postizanja zajednièkog ciljaodrÞivog razvoja sektora.

U meðuvremenu je slijedilo još nekoliko inicijativakoje vrijedi istaknuti, buduæi da predstavljaju referentneEU dogaðaje/dokumente za djelatnost eksploatacije ne--energetskih mineralnih sirovina. Krajem 2000. objavljenaje studija koja identificira i promovira “dobre prakse” uva-Þavanja okoliša u EU sektoru eksploatacije mineralnih siro-vina (Brodkom 2000.). Nedavno (poèetkom 2004.) je ob-javljeno prvo izviješæe u vezi s indikatorima odrÞivog raz-voja za sektor eksploatacije ne-energetskih mineralnih si-rovina u EU (EC 2004.). U tijeku su (EC 2004a) i radovi nadetaljnoj analizi kompetitivnosti sektora.

Konaèno, kao nastavak nastojanja na pronalaÞenjuoptimalne sektorske politike odrÞivog razvoja, Europskakomisija inicirala je i izradu Studije rudarskih planerskihpolitika u Europi (Wagner 2004.). Osnovni zakljuèak, upo-zorenje i preporuka studije su da:

1. rašireni problemi nepostojanja jasnih strategija, ne-potpunih statistika o proizvodnji i potrošnji, o znaèaju sek-tora za širi društveno-gospodarski razvoj, te nepostojanjestruènih prostornih podloga/rudarskih osnova gospodar-enja, pokazuje da sektor ima relativno niski prioritet uEuropi

2. predodÞba u kojoj graðevnih materijala ima puno,pa prema tome ne zahtijevaju regulatornu zaštitu kao nekidrugi resursi, koja još uvijek prevladava u EU, moÞe imatidugoroène negativne posljedice na odrÞivu i ekonomiènuopskrbu trÞišta tom robom

3. mineralne sirovine treba uvrstiti u proces prostor-nog planiranja ravnopravno s drugim sadrÞajima i intere-sima u prostoru. Dojam relativno raširen meðu predstav-nicima sektora je da rastuæi ogranièavajuæi utjecaj EUokolišne legislative, i s obzirom na pristup leÞištima, i s ob-zirom na troškove proizvodnje, nije uravnoteÞen s inicijati-vama koje bi isticale vaÞnost eksploatacije graðevnih ma-terijala za dugoroèni razvoj Europe.

U nastavku dajemo nešto detaljniji izvod osnovnih na-laza i preporuka ove Studije koja je prepoznata kao najcje-lovitija postojeæa slika trenutnog stanja eksploatacije ne--energetskih mineralnih sirovina u EU.

Osiguravanje pristupa novim resursima/leÞištimakao kljuèni preduvjet uspješnog odrÞivog razvoja djelat-nosti eksploatacije mineralnih sirovina, nešto je okoèega se slaÞu svi ukljuèeni u diskusiju o buduænosti sektorau EU. Naime, rudarstvo se razlikuje od veæine drugih dje-latnosti na naèin da je lokacija za djelatnost/eksploatacijuuvelike zadana geološkim datostima, odnosno ruda semoÞe kopati samo tamo gdje je ima. Ova relativna neflek-sibilnost u pogledu lociranja djelatnosti u prostoru, èest jeuzrok konflikta izmeðu rudarstva i drugih kategorija ko-rištenja prostora, kao što su stanovanje, poljoprivreda, šu-marstvo, biološka raznolikost. Dva osnovna instrumentakojima bi se trebalo osigurati ovaj nuÞni preduvjet odrÞi-vosti sektora su: 1) nacionalna politika/strategija korištenjamineralnih resursa, te 2) ravnopravno ukljuèenje u proce-duru i praksu prostornog planiranja.

U vezi s Nacionalnom politikom gospodarenja mi-neralnim sirovinama stanje je nezadovoljavajuæe, jer još

uvijek tek manji broj zemalja ima jasnu, objavljenu poli-tiku/strategiju gospodarenja. Posljedica toga je da se tomresursu ne daje dovoljna vaÞnost, odnosno mnogi drugi,tradicionalno bolje artikulirani interesi – ukljuèujuæi zaštituokoliša, zaštitu prirode, zaštitu voda – standardno imajudaleko viši prioritet. Osim toga, problematika rudarstvaèesto se tretira na neprimjerenoj lokalnoj razini, bez do-volj-ne strateške širine i prikladnog vremenskog horizonta(20–50 godina).

U vezi s praksama prostornog planiranja, svega unekoliko zemalja se mineralni resursi ozbiljno sagledavajuu prostornim planovima, na naèin da se odreðena po-druèja rezerviraju za njihovu eksploataciju. Generiranjeodgovarajuæih struènih podloga, koje bi omoguæile da semineralne sirovine uvaÞe kao vrijednost i interes u pro-storu, prepoznato je kao jedna od prioritetnih mjera, a kaouspješni modeli mogu posluÞiti sustavi u Švedskoj i/ili Au-striji. Kao optimalni pristup preporuèuje se planiranje nadvije razine: Prvo se na višoj, nacionalnoj razini, stra-teški/okvirno definira proizvodnja, uz uvaÞavanje distribu-cije resursa, te potraÞnje pojedinih regionalnih trÞišta. Po-tom se na niÞoj razini razraðuju detalji – zone, lokaliteti zaeksploataciju, predviðeni volumen proizvodnje, i sl. 82

Komparativna analiza rudarske legislative u zem-ljama EU pokazuje da ona pravi znaèajnu razliku izmeðurazlièitih vrsta mineralnih sirovina. Tradicionalno vrijednerude, kao što su metalne rude, rijetke industrijske sirovine,te rude visoke èistoæe, obièno su u vlasništvu drÞave, i nji-hova eksploatacija ureðena je posebnim rudarskim zak-onom. Druge, tradicionalno manje vrijedne rude, èesto suu vlasništvu vlasnika parcele, a tada je i njihova eksploata-cija odreðena nekim drugim zakonom (npr. prostorno--planerskom ili okolišnom legislativom). U svjetlu èinjeniceda je sektor eksploatacije graðevnih materijala u meðuvre-menu daleko nadmašio sektor eksploatacija metalnih ru-da, i volumenom i gospodarskom vrijednošæu, oèito je daje ova tradicionalna podjela, koja se još uvijek reflektira uzakonskim rješenjima, zastarjela, i zahtijeva izmjenu usmjeru koji æe izrijekom prepoznati naraslu vaÞnost gra-ðevnih materijala i njihove eksploatacije. Osim specifiènerudarske legislative, standardno je za djelatnost rudarstvarelevantan je i veæi broj propisa iz drugih podruèja (okoliš,vode, prostorno planiranje, …).

Procedura odobravanja zahvata u veæini zemaljaukljuèuje veæi broj institucija i veæi broj potrebnih odo-brenja, meðu kojima je uvijek neki ekvivalent rudarskekoncesije, rudarskog odobrenja, lokacijske dozvole, ocje-ne zahvata s obzirom na njegov utjecaj na okoliš. Zbog ve-likog broja potrebnih odobrenja i velikog broja ukljuèenihinstitucija, procedure standardno traju i više godina (iakoponegdje mogu biti riješene u nekoliko mjeseci). Iskustvopokazuje da je procedura odobravanja zahvata jednostav-nija i kraæa u sluèajevima gdje je prostornim planom veænapravljena neka vrsta zonacije (npr. podruèja za eks-ploatacije, podruèja gdje je eksploatacija moguæa pododreðenim uvjetima, podruèja gdje je eksploatacija za-branjena), nego kada su samo date smjernice i kriteriji zaodluèivanje o prihvatljivosti. Naime, zamijeæeno je da je unekim zemljama (npr. Danska) ulaganje Þalbe – što je je-dan od kljuènih faktora koji doprinose produÞenju procesa– vrlo rijetko, a èinjenica se pripisuje kvalitetno naprav-ljenim prostornim planovima, u kojima je veæina potenci-jalnih konflikata veæ riješena.


82 U UK, regionalna uprava mora osigurati procijenjene potrebne kolièine sirovine, odnosno rezervirati prostor za eksploatacijskapolja u podruèjima leÞišta mineralne sirovine. Nacionalna razina daje smjernice za planiranje, no regionalna razina odreðuje detaljna po-druèja, integrirana u cjelinu prostornih planova.

Primjetan je trend sve potpunijeg i rigoroznijeg uvaÞa-vanja utjecaja na okoliš u proceduri odobravanja. Štoviše,u nekim zemljama (npr. UK) uvedena je praksa prema ko-joj se, s ciljem uvoðenja novih standarda odnosa premaokolišu, vrši revizija83 odobrenja izdanih u doba kada jetaj odnos bio puno površniji84. Revizija zahtijeva izraduStudije utjecaja na okoliš.

Raširena je i vrlo preporuèana praksa u kojoj se uzodobrenje odreðuju i detaljni uvjeti za provoðenje za-hvata. Tablica 52. prikazuje tipiène vrste uvjeta koje se uEngleskoj daju uz odobrenje za eksploataciju.

Tablica 52. Tipiène vrste uvjeta koje se dajuuz odobrenje za eksploataciju

Mjere za ublaÞavanje utjecaja na okoliš (ukljuèujuæi: radnovrijeme, graniène vrijednosti buke, kontrolu prašine,uklapanje/maskiranje postrojenja u okolni prostor,maksimalne kutove pokosa; kontrolu prometa)

Praæenje poštivanja propisanih mjera: periodièkoizvješæivanje o emisijama prašine i buke, kvalitetivode, i sl.

Upravljanje poljem, restauracija i briga za lokalitetnakon dovršene eksploatacije: ukljuèuje opis radovapo fazama, zbrinjavanje i deponiranja pokrivke,uklanjanje postrojenja, oblikovanje završnihpokosa

Datum dovršetke eksploatacije, èišæenja podruèja,upravljanja restauriranim podruèjem, te, ponekad,detalji nove namjene prostora

Jasno, propisivanje uvjeta od male je koristi ako nepostoji adekvatno praæenje, nadzor i raspoloÞivi instru-menti privole. NaÞalost, trenutno se iz mnogih EU zemaljaèuju prituÞbe na neuèinkovitost nadzora, uzrokovanu, me-ðu ostalim, nedovoljnom ekipiranošæu i struènošæu nad-leÞnih sluÞbi, posebno kada su one na regionalnim i niÞimrazinama. NadleÞne sluÞbe èesto se opisuju kao “spore,neefikasne i birokratske”, a èak i kad doðe do suda, naj-èešæe sve završi kaznom koja je daleko manja od poèi-njene štete (Normann 2004.).

Veæina drÞava èlanica implementirale su principe odr-Þivog razvoja i u svoje relevantne nacionalne politike, snaglaskom na zaštiti okoliša, racionalizaciji trošenja mine-ralnih sirovina i poticanju recikliranja. Tablica 53. prika-zuje temeljne smjernice nacionalne politike Velike Bri-tanije za planiranje odrÞivog razvoja u sektoru eksploa-tacije mineralnih sirovina.

Tablica 53. Smjernice nacionalne politike Velike Britanijeza planiranje odrÞivog razvoja u sektoru eksploatacije

mineralnih sirovina

S1 Mineralni se resursi trebaju èuvati (ne neracionalnotrošiti i gubiti), ali planovi trebaju nastojati osiguratiproizvodnju koja zadovoljava potrebe gospodarstvai društva.

S2 Otpad stvoren u procesu eksploatacije treba bitiminimiziran, mineralnu sirovinu treba koristitiefikasno, sirovinu visoke kvalitete ne koristitigdje zadovoljava i ona niÞe kvalitete,gdje je moguæe, koristiti jalovinu.

S3 Treba izbjegavati nepotrebnu “sterilizaciju”potencijalnih leÞišta mineralnih sirovina, korištenjemzemljišta na naèin koji trajno onemoguæujedjelatnost eksploatacije.

S4 Podruèje korišteno za eksploataciju mineralnih siro-vina treba koristiti briÞno; lokalitet treba rekultivirati(restaurirati) i brinuti o njemu i nakon faze eksploata-cije, kako bi se oèuvala, a gdje je moguæe i unaprije-dila kvaliteta okoliša.

S5 (Negativni) utjecaj na okoliš od eksploatacijei transporta mineralnih sirovina treba nastojatiminimizirati.

S6 Podruèja posebne ekološke i krajobrazne vrijednostiu pravilu ne koristiti za eksploataciju, osim kada semoÞe jasno argumentirati da je to od posebnogjavnog (nacionalnog) interesa.

U svim zemljama okoliš i briga za njega kontinuiranodobivaju na vaÞnosti. Procjena utjecaja na okoliš zahtijevase za rudarske zahvate u svim zemljama, varira jedino ve-lièina zahvata za koju je SUO obavezna. Prema reakcijamastrana ukljuèenih u proces, sam instrument još nije zaÞiviona najbolji zamišljeni naèin. Naime, s jedne strane, opera-teri (poduzetnici, odnosno buduæi koncesionari) se tuÞe najoš jedan trošak (i vremena i novca) u procesu dobivanjaodobrenja. S druge strane, i iz vrlo vjerodostojnih izvora(Normann 2004.) èuju se ocjene prema kojima su trenutneSUO rade proforma, te buduæi da ne rade ono što im jeosnovna zadaæa – identifikacija utjecaja i mjera za njihovoizbjegavanje i smanjivanje, koje æe potom biti uvjet uodobrenju, a èije se provoðenje treba pratiti i osigurati –èesto “ne vrijede ni papira na kojima su napisane”.

U nastojanju oko uvoðenja za okoliš prihvatljivijihpraksi i pravila ponašanja u kulturu i tehnološke proceduretvrtke, velièina tvrtke pokazuje se kao znaèajan èimbenik,na naèin da velike tvrtke gotovo standardno uvode sustaveupravljanja okolišem (EMAS, ISO 14000), dok male i sred-nje tvrtke u pravilu za takvu aktivnost nemaju dovoljnoljudskih i organizacijskih resursa.

VaÞno pitanje vezano uz moguænost smanjenja nega-tivnog utjecaja na okoliš, koje još uvijek u veæini zemaljanije zadovoljavajuæe riješeno, pitanje je financiranja sana-cije/restauracije/rekultivacije/privoðenja prostora dru-goj korisnoj namjeni. Veæina zemalja zahtijeva izdvajanjesredstava za tu svrhu u poseban fond ili neki drugi vidosiguranja. Preporuka je, meðutim, da se radi smanjenjarizika inzistira na restauraciji koja prati eksploataciju, te daje zahtijevani iznos osiguranja na raèunu proporcionalanpodruèju eksploatacije koje je otvoreno u danom tre-nutku. NaÞalost, trenutno je još uvijek znaèajan udio eks-ploatacijskih polja gdje se s eksploatacijom izlazi izvan


83 U UK, mogu se donositi i promjene odobrenja, u vidu ogranièenja i zabrane eksploatacije, ali je uprava duÞna platiti kompenzaci-ju nosiocu koncesije, tamo gdje se uredbom smanjuje ekonomska vrijednost odobrene eksploatacije. Ovaj uvjet, oèekivano, èini da semoguænost ogranièavanja prava vrlo rijetko ili uopæe ne koristi.

84 U Velikoj Britaniji sve dozvole izdane prije 1982. moraju proæi reviziju. Osim toga, uvedena je standardna revizija, s razdobljemod 15 godina, za sva odobrenja. Uz svaku reviziju treba biti napravljena Studija utjecaja na okoliš. Argumenti za ovo “retroaktivno djelo-vanje“ su: 1) èinjenica da su se spoznaje, standardi, javna oèekivanja i moguænosti preventivnog i ublaÞavajuæeg djelovanja u vezi sa zašti-tom okoliša znaèajno promijenile u posljednjih 20-tak godina; 2) èinjenica da bi izostanak ovakve mjere, tvrtke koje se pridrÞavaju stroÞihstandarda zaštite okoliša, ekonomski kaÞnjavao.

odobrenih granica, gdje se ne poštuju faze iz projekta, gdjese premašuju dogovorene granice emisija, i što je vjero-jatno najgore, gdje se nakon eksploatacije, eksploatiranopodruèje ostavi sasvim devastirano (Normann 2004.).

Kao pozitivan primjer nastojanja poticanja drugaèijeprakse, gdje se zahvatom u prostor njegova ekološka, kra-jobrazna, društvena i gospodarska vrijednost nastoji pove-æati, istièemo inicijativu dodjeljivanja nagrade za najuspje-šniji primjer restauracije, koju dodjeljuje najznaèajnijaEuropska strukovno-interesna udruga sektora proizvodnjeagregata (kamenih graðevnih materijala) – European Ag-gregates Association (UEPG). Prva nagrada dodijeljena je1997. godine, a za 2005. najavljeno je proširenje sheme sajedne kategorije – restauracija eksploatiranog lokaliteta, našire podruèje svih standardnih instrumenata odrÞivog raz-voja u sektoru eksploatacije mineralnih sirovina, ukljuèu-juæi: 1) restauracija lokaliteta; 2) primjeri “najbolje prakse”zaštite okoliša; 3) najbolje prakse u osiguravanju sigurnostii sanitarnih uvjeta na radu; 4) najbolja praksa u tehnologijiproizvodnje; 5) razvijanje partnerstva s lokalnom zajed-nicom; te 6) gospodarski doprinos/dodana vrijednost dru-štvu.

8.2. Usporedba stanja i trendova u RH i EU

Usporeðujuæi osnovne nalaze iz prethodnih poglavljas ovim iz netom danog opisa stanja i trendova u EU, moÞese dati okvirna ocjena prema kojoj je stanje u RH u osnovikarakterizirano sliènim problemima, izazovima i trendo-vima kao ono u EU.

Rastuæi standardi i javna oèekivanja vezana uz sma-njenje i privremenog i trajnog negativnog utjecaja na oko-liš, trenutno nezadovoljavajuæa situacija i nastojanje okoravnopravnijeg tretiranja mineralnih sirovina – graðevnihmaterijala u prostornom planiranju, izrada nacionalne stra-tegije gospodarenja mineralnim sirovinama kao prioritet,potreba za revizijom starih projekata, manjkavi sustavinadzora i privole za poštivanje propisanih odredbi za eks-ploataciju – sve su to teme koje su aktualne u oba kontek-sta, iako ostaje pitanje u kojoj mjeri su ti problemi izraÞeni,buduæi da se u obje analize samo taksativno nabrajaju, i nepostoje neki usporedivi indikatori.

Dok je prethodni nalaz svojevrsna utjeha, razlog zado-voljstvu moÞe biti èinjenica da su sve pozitivne planersko--upravljaèke inicijative u RH (ukljuèujuæi izradu nacio-nalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, na-javljenu uspostavu sustavnog nadzora utjecaja na okoliš,sve kvalitetnije i potpunije SUO, pa i ovu Studiju, kaoprimjer nastojanja unapreðenja strukovnih podloga za kva-litetno sagledavanja djelatnosti eksploatacije u praksi pros-tornog planiranja) na tragu preporuka i modela “najboljeprakse” u EU.

9. ANALIZA RAZVOJNIH OPCIJAGOSPODARENJA MINERALNIM SIROVINAMA

U ZAGREBAÈKOJ ÝUPANIJI

Namjera ovog poglavlja je razmotriti alternativne sce-narije koji stoje pred sektorom gospodarenja mineralnimsirovinama u Zagrebaèkoj Þupaniji, kao osnovu za informi-rani odabir optimalne politike upravljanja. Analiza se, kaou ostalom i veæi dio ostatka Studije, fokusira na kamene

materijale (graðevni šljunak i pijesak, te tehnièko-graðevnikamen) – trenutno svakako daleko najaktualniji i najatrak-tivniji mineralni resurs na podruèju Ýupanije.

Poglavlje se sastoji od dva dijela. U prvom se razma-traju perspektive ponude i potraÞnje kamenih materijalana Zagrebaèkom trÞištu koje je trÞišni kontekst za Ýu-panijski sektor eksploatacije mineralnih sirovina. U dru-gom se dijelu potom skicira nekoliko najvjerojatnijih sce-narija i njihove društveno-gospodarske i okolišne poslje-dice.

9.1. Perspektive Zagrebaèkog trÞištakamenih materijala

U nastavku se redom razmatraju perspektive potra-Þnje te perspektive ponude kamenih materijala na Zagre-baèkom trÞištu.

9.1.1. Pespektive potraÞnje za kamenim materijalimana Zagrebaèkom trÞištu

IstraÞivanjem opisanim u poglavlju 4 došlo se do po-datka o ponudi od 5.156.000 m3 kamenih materijala natrÞištu zagrebaèkog prostora u 2003. godini85. Uz pretpo-stavku potpune zadovoljenosti potraÞnje na trÞištu, te s ob-zirom da se radi o robi koja se u naèelu ne skladišti, mo-guæe je i trenutnu potraÞnju za kamenim materijalima nazagrebaèkom trÞištu procijeniti na isti iznos.

Perspektivu potraÞnje za kamenim materijalima naZagrebaèkom trÞištu za potrebe ove Studije odredit æe sena osnovu analize prošlih trendova, te usporedbom s ne-kim poznatim EU statistikama o prosjeènoj godišnjoj po-trošnji po stanovniku.

Usporedba s 1996. godinom pokazuje da se radi opoveæanju od 33,4%, odnosno potraÞnja je rasla stopomod nešto manje od 4% godišnje. Ovo poveæanje u skladu jes projekcijama rasta navedenim u podlogama za Prostorniplan Grada Zagreba, koje za graditeljstvo – koji je glavnipotrošaè kamenih materijala – predviðaju stopu rasta od3,5 do 4,5%. Tablica 54. prikazuje linearnu projekciju ra-sta potraÞnje za kamenim materijalima na Zagrebaèkomprostoru, uz pretpostavku konstantnog daljnjeg rasta po-traÞnje stopom od 4% godišnje.

Tablica 54. Projekcija potraÞnje za kamenim materijalimana Zagrebaèkom prostoru, uz pretpostavku daljnjegkonstantnog rasta potraÞnje stopom od 4% godišnje

GODINA 2005. 2010. 2015.

POTRAÝNJA [m3] 5.577.000 6.785.000 8.585.000

Alternativno, korištenjem EU statistike koja kaÞe dasuvremeni naèin Þivota, srednje EU razine standarda, za-htijeva oko 5 m3 kamenih materijala po stanovniku go-dišnje, potrebe Zagrebaèkog trÞišta mogu se, s obzirom naoko 1.1 milijun stanovnika, procijeniti na oko 5.500.000m3 kamenih materijala. Pri tome se okvirno procijenjuje daje EU standard primjenjiv na Zagrebaèki prostor, na naèinda se nešto niÞa oèekivana potraÞnja povezana s niÞimstandardom kompenzira èinjenicom da je Zagrebaèki pro-stor trenutno karakteriziran relativno intenzivnom izgrad-njom.


85 Iako je registrirana i pojava izvoza kamenih materijala proizvedenih na podruèju Zagrebaèkog prostora (prvenstveno u Sisaèko-moslavaèku Þupaniju) izvan Zagrebaèkog trÞišta, jer se radi o relativno malim kolièinama (neusporedvo manjim od “uvoza“), u vrsti procje-ne kakva je raðena za potrebe ove Studije moÞe se pretpostaviti da se sav materijal proizveden na podruèju Zagrebaèkog prostora plasirana Zagrebaèkom trÞištu.

Kao zakljuèak, moÞe se pretpostaviti da æe potraÞnja,prateæi investicijske cikluse u graditeljstvu, oscilirati oko5.5 milijuna m3 kamenih materijala godišnje.

9.1.2. Perspektive ponude kamenih materijalana Zagrebaèkom trÞištu

Analizom u poglavlju 4 ustanovljeno je da se potrebeZagrebaèkog trÞišta za kamenim materijalima namiruju iz:1) legalnih izvora s vlastitog podruèja (unutar Zagrebaèkogprostora), što je s obzirom na razdvojene upravljaèke in-gerencije opravdano i smisleno dalje razloÞiti na proiz-vodnju na podruèju Grada Zagreba i proizvodnju na po-druèju Zagrebaèke Þupanije; 2) nelegalne eksploatacije; 3)hidrograðevnih zahvata na odrÞavanju i regulaciji vodo-toka – u prvom redu eksploatacije iz korita i inundacijskogpojasa rijeke Save; 4) iskopa u kontekstu graðevinskih za-hvata; te 5) dobavom s drugih podruèja (izvan Zagre-baèkog prostora).

Tablica 55. prikazuje stanje i trendove u vezi s izvo-rima i trÞišnim udjelima u snabdijevanju Zagrebaèkog trÞi-šta kamenim materijalima.

Tablica 55. Izvori i trÞišni udjeli u snabdjevanjuZagrebaèkog trÞišta kamenim materijalima

IZVOR

1996. 2003.

Kolièineu

1000 m3

TrÞišniudio

Kolièineu

1000 m3

TrÞišniudio

Zagrebaèka Þupanija 2650 69% 2500 48%Grad Zagreb 295 8% 420 8%Nelegalnaeksploatacija

200 5% 150 3%

Korito rijeke Save 500 13% 0 –Graðevni iskopi 20 0% 250 5%Dobava iz drugihpodruèja

200 5% 1836 36%

UKUPNO86 3865 100% 5156 100%

Dva najoèitija, i za politiku upravljanja sektorom eks-ploatacije mineralnih sirovina na podruèju Zagrebaèke Þu-panije svakako najznaèajnija trenda su: 1) znaèajan padtrÞišnog udjela Zagrebaèke Þupanije na Zagrebaèkom trÞi-štu kompenziran u prvom redu znaèajnim porastom udjeladobave iz drugih podruèja; 2) ukupni porast potraÞnje od33%.

U nastavku se razmatraju perspektive ponude iz sva-kog od ovih izvora, na naèin da se identificiraju osnovni

èimbenici koji odreðuju buduæe stanje. Pri tome su Zagre-baèka Þupanija i Grad Zagreb sagledani zajedno, buduæida su ti èimbenici u oba sluèaja isti.

9.1.2.1. Perspektive proizvodnje kamenih materijalana podruèju Zagrebaèkog prostora

Oba trenda navedena u kontekstu interpretacije po-dataka koje prikazuje Tablica 55. govore da je znaèajanèimbenik perspektive razvoja proizvodnje unutar Zagre-baèkog prostora strateška politièko-razvojna odluka dase proizvodnja razvija unutar svojih trÞišnih moguæno-sti. Naime, prostora za takav razvoj, u pogledu postojanjaresurne osnove i stabilnog trÞišta, ima. Èinjenica da se,suprotno trÞišnoj logici, sav recentni porast potraÞnje na-doknadio iz drugih podruèja, upuæuje na trenutnu restrik-tivnu razvojnu politiku i blokiranost sektora eksploatacijekamenih materijala unutar Zagrebaèkog prostora.

Drugi znaèajni èimbenik koji odreðuje buduæu proiz-vodnju kamenih materijala u Zagrebaèkom prostoru, krat-koroèno moÞda i najkritièniji, jest legalitet eksploatacije.Naime, s obzirom na breme nesreðenih odnosa iz pro-šlosti, relativno veliki broj rudarskih objekata ili nemaodobrenje za izvoðenje rudarskih radova, ili kada i imaodobrenje, nedostaje neki od dokumenata na temelju ko-jih im se moÞe osporavati legalitet87. U nekim sluèajevimase aktivnostima koncesionara, uz dobru volju umiješanihstranaka, ti sukobi interesa mogu riješiti, a u nekima ne.

Prema dostupnim podacima88, oko 75% godišnje pro-izvodnje kamenih materijala u Zagrebaèkoj Þupaniji proiz-vodi se na eksploatacijskim poljima neprikosnovenog le-galiteta (30% u sluèaju Grada Zagreba), što znaèi da, uko-liko se rudarska inspekcija bude striktno drÞala propisa (arecentne aktivnosti DrÞavnog inspektorata ukazuju na tumoguænost), u 2005. godini bi Zagrebaèka Þupanija moglaostati bez 25% materijala iz izvora sa svoga podruèja (GradZagreb bi mogao ostati bez èak 70% proizvodnje!).

Treæi znaèajan èimbenik koji odreðuje dugoroèneperspektive proizvodnje su utvrðene i za eksploatacijuraspoloÞive eksploatacijske rezerve. Buduæi da se mine-ralne sirovine, kao posljedica trenutne restriktivne politikeu vezi s odobravanjem novih eksploatacijskih polja unutarZagrebaèkog prostora, trenutno ne istraÞuju (na naèin dase ne odobravaju novi istraÞni prostori), za stanje i perspek-tive djelatnosti gospodarenja mineralnim sirovinama rele-vantne su trenutno utvrðene eksploatacijske rezerve mine-ralnih sirovina.

Usporedba sluÞbenih podataka o utvrðenim rezer-vama kamenih materijala unutar Zagrebaèkog prostora,dostupnim u Bilanci mineralnih sirovina RH, s godišnjomproizvodnjom na tom podruèju ili èak ukupnim godišnjimpotrebama Zagrebaèkog trÞišta, sugerira vrlo zadovoljava-


86 Iako je bilanca uvoza i izvoza Zagrebaèkog prostora i njegove okolice takva da je tok kamenog materijala znaèajno veæi iz okoliceu Zagreb, nego u obrnutom smjeru, na osnovi podataka dobivenih anketom, od nekih znaèajnijih proizvoðaèa u rubnim dijelovima Ýupa-nije došlo se do spoznaje da dio materijala eksploatiranog u Ýupaniji odlazi i u okolni prostor. Tu se u prvom redu radi o Sisaèko mosla-vaèkoj Þupaniji, koja je vrlo deficitarna kamenim materijalima, a relativno prometno dostupna poljima u Velikogorièkom “bazenu“. Sobzirom na ovo, od ukupnih kolièina treba odbiti 50.000 do 100.000 m3 materijala.

87 Primjerice, do 2001. godine se prema Zakonu o rudarstvu moglo izdati odobrenje (koncesija) za izvoðenje rudarskih radova bezunaprijed riješenih imovinsko-pravnih odnosa. Veæina neriješenih odnosa moÞe se riješiti naknadno u nekom primjerenom roku, no po-stoje i sluèajevi kada je potrebno razrješenje vrlo neizvjesno. Nadalje, veliki broj polja nema studiju utjecaja na okoliš, buduæi da ni onanije uvijek bila sastavni dio propisane procedure. Posebni su sluèajevi kada se na podruèju na kojemu veæ niz godina egzistira aktivna ru-darska eksploatacija naknadno proglasi neki vid zaštite (vodozaštitno podruèje ili podruèje zaštiæeno sukladno Zakonu o zaštiti prirode), pase na temelju toga osporava moguænost eksploatacije mineralnih sirovina. Ovo su samo neke od u praksi doÞivljenih moguænosti za ospo-ravanje legaliteta formalno legalne eksploatacije.

88 Iako za potrebe izrade Studije nisu bili dostupni svi podaci potrebni za egzaktnu ocjenu legaliteta svake pojedine eksploatacijekamenih materijala, dobivena je meriotorna procjena prema kojoj: od 28 eksploatacija, njih 22 ima koncesiju za izvoðenje rudarskih ra-dova; od tih 22, radovi se vrše u skladu s koncesijom na njih 12; na 7 od 10 lokacija na kojima se radovi ne izvode u skladu s odobrenjimamoguæe je usklaðenje, jer se radi o razvoju kopa koji u manjoj mjeri odstupa od projektnih rješenja ili o neriješenim imovinsko pravnim od-nosima; dok na preostale 3 lokacije to nije moguæe.

juæu situaciju u smislu da su utvrðene rezerve dostatne zadugoroènu neometanu proizvodnju.

Situacija se, meðutim, znaèajno mijenja kada se uvaÞièinjenica da “utvrðene rezerve” (rezerve koje su propi-sanim postupkom potvrðene od strane nadleÞnog tijela) neodgovaraju u potpunosti rezervama sirovine koje se stvar-no mogu eksploatirati. Naime, relativno je èest sluèaj dazainteresirana stranka dobije odobrenje za istraÞivanje le-Þišta, istraÞi leÞište, Povjerenstvo potvrdi rezerve, no tadase zbog raznih prepreka ne uspije realizirati koncesija zaeksploataciju na cijelom istraÞenom leÞištu, a ponekad ni unajmanjem dijelu. Posljedica toga je da stvarne rezervesirovine koje se mogu eksploatirati mogu biti (a u slu-èaju Zagrebaèkog prostora i Zagrebaèke Þupanije i jesu)znatno manje od eksploatacijskih rezervi iskazanih u Bi-lanci.

Tablica 56. prikazuje na ovaj naèin modificirane po-datke o ukupnim utvrðenim rezervama kamenih materi-jala na zagrebaèkom prostoru, usporeðene s kolièinamaeksploatiranim 2003. godine i ukupnim kolièinama pla-siranim na zagrebaèkom prostoru.

Tablica 56. Rezerve mineralnih sirovinana zagrebaèkom prostoru

Utvrðenerezerve

(1000m3)

Dovoljno zapotrebe

trÞišta* (god.)

Dovoljno zaproizvodnju**

(god.)

Bilanca mineralnihsirovina

73.741 20 35,4

Iskoristive rezervenapoljima s koncesijom/odobrenjem za izvo-ðenje rudarskih radova

30.500 8,3 14,6

Iskoristive rezervena poljima na kojimase radovi vrše u skladus koncesijom

14.500 3,9 7,0

* na bazi ukupne procijenjene potraÞnje na Zagrebaèkom trÞištu2003. godine;

** na bazi proizvodnje 2003. godine

Podaci navedeni u tablici evidentno zahtijevaju zna-èajnu korekciju ocjene date u Ýupanijskom prostornomplanu o “kolièinama zaliha dostatnim za iskorištavanje tije-kom duÞega razdoblja89”, odnosno ponovno istièu pitanjelegalnosti kao kljuèni èimbenik koji odreðuje perspektivesektora u Zagrebaèkom prostoru.

Zakljuèak je da buduæa proizvodnja unutar Zagre-baèkog prostora dominantno ovisi o: 1) rješavanju pro-blematike legaliteta pojedinih rudarskih eksploatacija, upogledu njihove usklaðenosti s koncesijom/odobrenjem zaizvoðenje rudarskih radova; 2) brzini rješavanja problemakoji prijeèe izdavanje koncesija i iskorištenje zaliha naodobrenim eksploatacijskim poljima koja trenutno nemajukoncesiju; 3) politièko-gospodarskoj odluci o tome koji sedio potraÞnje na Zagrebaèkom trÞištu Þeli pokriti lokalnomproizvodnjom. Pri tome treba naglasiti da u osnovi i prvadva navedena izazova, kao pretpostavku uspješnog rješa-vanja, u prvom redu zahtijevaju politièku volju svih zain-teresiranih strana.

9.1.1.2. Perspektive nelegalne eksploatacijeU vezi s nelegalnom eksploatacijom, projekcije posto-

jeæih trendova sugeriraju da æe ona, u svom klasiènom ob-liku, postupno jenjavati. Meðutim, vrlo je vjerojatno da biona, u uvjetima prolongiranja restriktive politike odobra-vanja legalne eksploatacije koja postupno neminovno vodigušenju legalne proizvodnje, a uz postojeæu visoku i daljerastuæu potraÞnju na Zagrebaèkom trÞištu, ponovno po-èela rasti, uz sve svoje devastirajuæe posljedice.

9.1.1.3. Graðevinski iskopiOva problematika posebno je zanimljiva u Zagre-

baèkom prostoru, jer je 1) Zagrebaèki prostor podruèje in-tenzivne graðevnske aktivnosti (oko 40% RH); jer se 2)najintenzivnija gradnja odvija upravo na prostoru savskogaluvija, gdje se graðevinski iskop gotovo u cijelosti izvodi ugraðevinskom pijesku i šljunku. S obzirom na postojeæitrend poveæanja inteziteta gradnje, predviða se daljnji um-jereni porast kolièina na ovaj naèin pridobivenih kamenihmaterijala (s razine od 250.000 na 300–350.000 m3).

9.1.1.4. Eksploatacija iz korita SaveEksploatacija iz korita Save odreðena je prirodnim ob-

navljanjem resursa, te u tom smislu predstavlja stalnu stav-ku u ukupnoj ponudi, koja se u vremenu znaèajnije nemijenja. Štoviše, obzirom da VGO Zagreb predviða izraduStudije obnovljivosti mineralnih sirovina na potezu drÞav-na granica–Prevlaka, oèito je da se s tim izvorom i dalje,dugoroèno gledano, raèuna.

U projekcijama raðenim u ovoj studiji za sljedeæesrednjoroèno razdoblje, kroz pretpostavku o nultom do-prinosu iz tog izvora, uvaÞena je, meðutim, trenutna mjeraHrvatskih voda kojom se više ne izdaju koncesije za eks-ploataciju graðevnog šljunka i pijeska na podruèju VGOZagreb (okvirno Grad Zagreb i Zagrebaèka Þupanija).

9.1.1.5. Dobava iz drugih podruèja(izvan Zagrebaèkog prostora)

Anketirani dobavljaèi iz šireg okolnog prostora iska-zali su svoju spremnost da, ukoliko bude postojala po-traÞnja na Zagrebaèkom trÞištu, naravno, u uvjetima tre-nutne ili više cijene, znaèajno poveæaju dobavljane ko-lièine materijala. Tablica 57. prikazuje moguænost dobaveiz drugih podruèja do 2006. godine, dobivenu sumiranjemmoguænosti svih anketiranih dobavljaèa, te projekciju mo-guæeg rasta udjela dobave iz drugih podruèja u namiri-vanju potreba Zagrebaèkog trÞišta.

Tablica 57. Projicirane moguænosti dobave iz drugihpodruèja do 2006.

2003. 2005. 2006.

Dobava iz drugih podruèja[1000 m3]

1836 3000 3800

Ukupna potraÞnjana Zagrebaèkom trÞištu[1000 m3] (uz pretpostavljeniporast od 4% godišnje)

5156 5577 5800

TrÞišni udio dobave iz drugihpodruèja

36% 54% 66%


89 Naime, iako je tamo slijeðena ista savršeno jasna i utemeljena logika – procjena zaliha u svjetlu godišnje otkopanih kolièina, sciljem da se odredi vremensko razdoblje u kojemu nema potreba za otvaranjem novih podruèja za eksploataciju – koja je na osnovisluÞbenih podataka Ureda drÞavne uprave dala zakljuèak da sirovina ima dovoljno za 24 godine u sluèaju tehnièko-graðevnog kamena, 43godine u sluèaju graðevnog pijeska i šljunka i 41 godinu u sluèaju opekarske gline, korištena sluÞbena podatkovna osnova o ukupnimutvrðenim zalihama na podruèju Ýupanije oèito skriva detalje koji na znaèajan naèin mijenjaju ukupnu sliku stanja.

Oèit rastuæi deficit lokalne ponude, kao posljedica tre-nutne restriktivne politike eksploatacije mineralnih siro-vina na podruèju Grada Zagreba i Zagrebaèke Þupanije,moÞe se teorijski, na osnovi postojeæih podataka evident-no i u praksi, nadoknaditi iz okolnog prostora u kojemupostoje dovoljni prirodni resursi, a zadnjih godina osposo-bili su se i dodatni proizvodni i transportni kapaciteti.

9.2. Razvojne opcije gospodarenja mineralnimsirovinama u Zagrebaèkoj Þupaniji u svjetlu

perspektiva ponude i potraÞnjena Zagrebaèkom trÞištu

U kontekstu navedenoga, oèito je da Zagrebaèki pro-stor, kao milijunsko trÞište (okvirno 1.1 milijuna stanov-nika) koje se na neki naèin mora namiriti znatnim kolièi-nama kamenih materijala, postoji neovisno o odlukamakoje æe se u buduænosti donositi u vezi s korištenjem mi-neralnih sirovina koje postoje unutar Zagrebaèkog pro-stora, odnosno Zagrebaèke Þupanije.

Pri tome je situacija u pogledu alternativnih naèinanamirivanja u osnovi vrlo jednostavna:

– ukoliko postoji, ponuda od proizvodnje iz lokalnihizvora ima znaèajnu kompetitivnu prednost na trÞištu predponudom iz udaljenijih izvora, zbog brzog rasta troškovatransporta s udaljenošæu

– dio potreba koji se ne bude namirivao iz lokalnih iz-vora, namirit æe se uvozom iz drugih podruèja, te nelegal-nom eksploatacijom.

Postojeæi trendovi (vidi Tablica 55.) jasno govore da setrenutno, bilo svjesno kroz restriktivne odredbe, bilo ne-svjesno kroz nepostojanje konstruktivne razvojne politike inedovoljno nastojanje oko rješavanja problema koji bloki-raju proizvodnju, preferira varijanta uvoza iz okolnog po-druèja.

U nastavku se navodi niz argumenata koji bi trebalipokazati da takav scenarij, s obzirom na prirodne, dru-štvene i gospodarske datosti, definitivno nije niti optimalannaèin opskrbljivanja Zagrebaèkog trÞišta, niti optimalan

naèin gospodarenja resursima na podruèju ZagrebaèkeÞupanije. Argumenti su kako slijedi:

– Odluka da se postojeæi resurs ne koristi, pogotovo uuvjetima relativno velike nezaposlenosti i velike potraÞnjeza potencijalnom robom, predstavlja gubitak potencijal-nih radnih mjesta90 i doprinosa BDP-u. Pri tome je posveizvjesno da eksploatacija mineralne sirovine, ukoliko seradi na ispravan naèin, što je dokazano moguæe ukolikopostoji prepoznati zajednièki interes i dobra volja svih rele-vantnih aktera, predstavlja i gospodarski i okolišno pri-hvatljiviji naèin korištenja prostora od mnogih trenutnouvrijeÞenih91.

– Zanemarivanje resursa mineralnih sirovina (u plani-ranju i upravljanju) vodi postupnom smanjivanju njego-vog potencijala, buduæi da drugi sadrÞaji u prostoru, neuvaÞavajuæi mineralnu sirovinu kao potencijal, svojim raz-vojem, na ireverzibilan naèin smanjuju moguænosti eks-ploatacije.

– Poveæani trošak transporta koji se pribraja troškuproizvodnje sirovine nuÞno æe uzrokovati rast cijene ma-terijala na trÞištu. Ovome treba pridodati i èinjenicu da sasmanjivanjem udjela lokalne ponude na trÞištu opada injegov utjecaj na formiranje cijene. MoÞe se oèekivati daæe, u trenutku kada zagrebaèki prostor lokalnom ponudomviše neæe moæi znatnije utjecati na trÞište kamenim materi-jalima, ostali dobavljaèi povisiti cijene, buduæi da su onetrenutno – u fazi osvajanja trÞišta – na granici rentabilnosti.Tablica 58. prikazuje rašèlambu cijene kubika kamenihmaterijala na Zagrebaèkom trÞištu, usporedno za materi-jale iz tri glavne regije iz kojih se snabdijeva trÞište.

– Znaèajniji rast cijena moÞe se oèekivati i znatno ra-nije nego što se u potpunosti zamijene lokalni izvora svanjskima, buduæi da æe preostali lokalni proizvoðaèi na-stojati što je duÞe moguæe koristiti sve izraÞenije mono-polnu poziciju na svom segmentu trÞišta. Svako stanjetrÞišta u kojemu dio ponude dolazi iz izvora koji u startu,zbog veæih troškova transporta, imaju veæi trošak proiz-


Tablica 58. Usporedba i rašèlamba cijene kubika [m3] kamenih materijala na Zagrebaèkom trÞištu

IZVOR/FRAKCIJA 0–4 mm 4–8 mm 8–16 mm 16–32 mm Mješavinaza beton

Šljunak iz ZAGREBAÈKE regije 90/25/115 40/25/65 40/25/65 40/25/65 42/25/67

Šljunak iz KOPRIVNIÈKE I VARAÝDINSKE regije 60/55/115 30/55/85 20/55/75 10/55/65 23/55/78

Kameni agregat iz ZAGORJA 70/47/117 – – – –

Cijene su izraÞene u kunama. Cijene su bez PDV-a. Prvi broj se odnosi na cijenu materijala na eksploatacijskom polju, drugi na prijevoz do odre-dišta u Zagrebaèkom prostoru, treæi je ukupna cijena. (Cijene dobivene od raznih proizvoðaèa kroz anketne upitnike znaèajno odstupaju jedna oddruge, što dijelom moÞe biti stoga što su neki proizvoðaèi dali cijenu s PDV-om, neki bez njega, no dio je sigurno posljedica razlièite kvalitete pri-rodnoga materijala, te razine oplemenjenosti sirovine prije prodaje).

90 Iako nije moguæe u potpunosti korelirati godišnju proizvodnju mineralne sirovine s brojem radnih mjesta, jer tehnologija pred-stavlja vrlo znaèajan faktor u produktivnosti, na osnovi prikupljenih podataka utvrðena je korelacija prema kojoj okvirno jedno radno mje-sto odgovara godišnjoj eksploataciji od oko 10.000 m3 kamenog materijala. Okvirni doprinos BDP lako se moÞe procjeniti na naèin da sepomnoÞi broj novih radnih mjesta s trenutnom ocjenom za prosjeènu produktivnost – 100.000 kn (ili 13.000 Eura). Pri tome treba naglasitida je to vrlo konzervativna procjena novostvorene vrijednosti jer, primjerice, IGM Šljunèara ima produktivnost èak 180.000 kn (23.300Eura), iako ima relativno visoke troškove proizvodnje zbog zahtjevnih tehnoloških uvjeta kopa.

91 npr. prenamjenom poljoprivrednog zemljišta u eksploatacijsko polje za šljunèaru, godišnji gubitak zbog onemoguæene poljopri-vredne proizvodnje je za polje površine 10 ha oko 300.000 kn (za neku srednju kombinaciju kultura: kukuruz, pšenica, voæe i povræe). Ko-rist od šljunèare, i u fazi aktivne eksploatacije, i u fazi korištenja konaène namjene – npr. ŠRC, svakako je veæa, i financijski i po doprinosuzaposlenosti.

vodnje, omoguæuje preostalim lokalnim ponuðaèima po-voljnije uvjete poslovanja92.

– Kako je drÞava (Þupanija, gradovi, opæine) u pravilunajveæi investitor u graditeljstvu na svom podruèju (cesto-gradnja, komunalna infrastruktura, itd.), efekt poveæanjacijena najviše pogaða upravo nju. Sumarno, umjesto gene-riranja novostvorene vrijednosti i poveæanja zaposlenostikojima se proraèun puni, generira se dodatni trošak, kojimse proraèun brÞe prazni.

– Ukoliko se doista ne radi o zaustavljanju eksploata-cijom uzrokovane devastacije izrazito vrijednog lokalitetau pogledu prirodne, krajobrazne, okolišne vrijednosti, oèi-to je da dopremanje mineralne sirovine iz veæe udaljenostiima veæi ukupni negativni utjecaj na okoliš i javnu infra-strukturu, jer jedna njegova, èesto i najznaèajnija stavka –transport – raste.

– Još znaèajniji od prethodnoga jednostavnog argu-menta protiv “restriktivne politike eksploatacije kao uèin-kovitog instrumenta zaštite okoliša” je onaj koji restriktivnupolitiku povezuje s rastom “divlje” eksploatacije. Naime,rast cijena èini divlju eksploataciju profitabilnijom, pa je lo-gièno oèekivati porast intenziteta nelegalne (“divlje”) eks-ploatacije sa svim njenim negativnim posljedicama.

– Iako se neotvaranjem novih polja “èuva prostor”,zaboravlja se da je nuÞna alternativa njegovo “trošenje”na drugome mjestu – za potrebe uspostave pretovarnihpunktova – koje se obièno nalazi u zoni ukupno veæeg pri-tiska na prostor u odnosu prema eksploatacijskom poljukoje je (barem u trenutku otvaranja) uvijek u perifernimpodruèjima.

– Svjesni odabir politike kojom se, usprkos mogu-ænosti ekonomski profitabilne eksploatacije sirovine navlastitom podruèju, ona uvozi sa drugog podruèja, ima imoguæe nepovoljne politièke konotacije, jer se moÞe pri-govoriti “kolonijalnom” odnosu eksploatacije manje boga-tih okolnih podruèja.

– Konaèno, brzo zatvaranje lokalnih eksploatacijskihpolja u trenutku kada ona zbog loše prakse u prošlosti upravilu predstavljaju devastirane dijelove prostora, sma-njuje vjerojatnost sanacije tih lokaliteta i njihovog pri-voðenja smislenoj konaènoj namjeni. Nekorištenje opcijeproizvodne sanacije kao jedinu alternativu ostavlja investi-ranje znaèajnih sredstava u sanaciju, za što, u trenutnomgospodarskom kontekstu, najvjerojatnije neæe biti mogu-ænosti.

Analiza prikupljenih podataka o trenutnom stanju itrendovima u eksploataciji i ponudi kamenih materijala nazagrebaèkom trÞištu, kao najznaèajnije èimbenike koji od-reðuju perspektivu, odnosno alternativne scenarije bu-duænosti sektora gospodarenja mineralnim sirovinama uZagrebaèkoj Þupaniji, nesumnjivo prepoznaje:

1. uspješnost u rješavanju brojnih naslijeðenih pro-blema koji predstavljaju prepreku potpunoj legalizaciji dje-latnosti na svim planom utvrðenim postojeæim legalnimeksploatacijskim poljima (i u smislu nastavljanja postojeæeproizvodnje i u smislu aktualiziranja utvrðenih zaliha)

2. gospodarsko-politièku odluku o razini na kojoj æe seiskoristiti postojeæe trÞišne moguænosti razvoja.

U nastavku se skicira nekoliko moguæih scenarija raz-voja sektora eksploatacije mineralnih sirovina na podruèjuZagrebaèke Þupanije, promatrano u kontekstu Zagreba-èkog trÞišta, u kojima se kao nezavisne varijable tretirajuupravo prethodno navedena dva èimbenika, dok se sve os-tale velièine tretiraju kao zavisne varijable.

Tablica 59. skicira “PESIMISTIÈNO-RESTRIKTIVNI”SCENARIJ, u kojemu se problemi (ne)rješavaju jednostav-nom primjenom samo restriktivnih mjera, a kao posljedica,proizvodnja se postupno gasi, devastirani prostori ostajunesanirani, a potrebe se zadovoljavaju iz okolnih podruèja.Ovakav oèito izrazito nepovoljan scenarij realno je moguæ,pa èak i vjerojatan ukoliko se vrlo brzo ne donesu odluke ipoduzmu mjere kojima æe se napraviti konkretni pomaci urješavanju navedenih problema!


Tablica 59. Perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebaèkoj Þupaniji,u kontekstu Zagrebaèkog trÞišta – “pesimistièno-restriktivni” scenarij

PRETPOSTAVKE:• PotraÞnja na Zagrebaèkom trÞištu raste stopom od 4%, a potom nastavlja oscilirati oko 5.5 milijuna m3.• PotraÞnja je uvijek zadovoljena, ako ne lokalnom proizvodnjom, deficit se nadoknaðuje uvozom.• Potpuni neuspjeh rješavanja sporova koji prijeèe legalizaciju (dobivanje koncesije, usklaðivanje aktivnosti

s koncesijom, i sl.).• Inspekcija zatvara sva eksploatacijska polja gdje je to po nekoj zakonskoj osnovi moguæe, što efektivno

smanjuje i ukupne utvrðene zalihe i volumen godišnje proizvodnje.

IZVORPONUDA (kolièine u 1000 m3)

2003. 2005. 2006. 2015.

Zagrebaèka Þupanija 2500 1880 1880 0

Grad Zagreb 420 130 0 0

Nelegalna eksploatacija 150 100 100 500

Korito rijeke Save 0 0 0 0

Graðevni iskopi 250 300 350 350

92 Inaèica ove prièe, u varijanti kada je koncesionar ujedno i graðevinska tvrtka, je da je onaj tko ima vlastite lokalne izvore agregatau trÞišnoj prednosti pred onim koji mora kupovati skupe agregate iz udaljenijih izvora. Da je sve ovo aktualno, jasno govori èinjenica da suneke šljunèare, koje su u prošlosti bile temelj opskrbe Zagreba agregatima, danas zatvorile vrata trÞištu i materijal iz njih koriste samo nosi-telji koncesije za eksploataciju.


2003. 2005. 2006. 2015.

Dobava iz drugih podruèja 1836 2950 3300 4800PotraÞnja: 5156 5360 5600 5650

POJAŠNJENJE POSLJEDICA:• Zbog zatvaranja od strane RI, razina proizvodnje se veæ prve godine smanjuje u Zagrebaèkoj Þupaniji na 75%,

a u Gradu Zagrebu na 30% proizvodnje iz 2003., sa svim prateæim negativnim društveno-gospodarskim uèincima,a bez rješavanja postojeæih problema devastiranog prostora.

• Pouèeni lošim iskustvom s postojeæih eksploatacijskih iskustava, gdje situacija ne obeæava razriješenje, a restrikcijaostavlja kao rezultat blokirane/napuštene/devastirane prostore, odluka o trajnoj zabrani otvaranja noviheksploatacijskih polja rezultira postupnim (za desetak godina) potpunim gašenjem sektora.

• Porast nelegalne eksploatacije potaknut je porastom cijena uzrokovanim nestašicom jeftinijih lokalnih legalnihizvora.

• TrÞište se 90% snabdijeva iz vanjskih izvora, sa svim negativnim posljedicama koje slijede, no potrebe se urednonamiruju, je su stalno je unutar najavljenih moguænosti poveæanja dobave (3000 (2005.); 3800 (2006.)).

Tablica 60. Perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebaèkoj Þupaniji,u kontekstu Zagrebaèkog trÞišta – optimistièni, razvojno ambiciozni scenarij

PRETPOSTAVKE:• PotraÞnja na Zagrebaèkom trÞištu raste stopom od 4%, a potom nastavlja oscilirati oko 5.5 milijuna m3.• PotraÞnja je uvijek zadovoljena, ako ne lokalnom proizvodnjom, deficit se nadoknaðuje uvozom.• Zadovoljavajuæi uspjeh rješavanja sporova koji prijeèe legalizaciju (dobivanje koncesije, usklaðivanje aktivnosti

s koncesijom, i sl.).• Politièka odluka da se trÞišni udio Zagrebaèke Þupanije podigne na maksimum koji omoguæuje komparativne

prednosti pred konkurencijom iz okolnih podruèja.• Prilikom dozvoljavanja otvaranja novih polja, varijabilnom rudarskom rentom se osigurava ekonomska odrÞivost

i onih eksploatacijskih polja koje imaju poveæana davanja radi oteÞanih uvjeta kasnije faze eksploatacije,sanacije naslijeðene devastacije, i sl.


2003. 2005. 2006. 2015.


Grad Zagreb 420 500 700 800




Dobava iz drugih podruèja 1836 1460 1000 450

UKUPNO 5156 5360 5600 5650

POJAŠNJENJE POSLJEDICA:• Smanjenje nelegalne eksploatacije, buduæi da postoji dovoljno jeftine legalno vaðene sirovine.• Brzo smanjenje udjela vanjskih dobavljaèa zbog dovoljno jeftinije lokalno vaðene sirovine.• Pouèen pozitivnim iskustvom Zagrebaèke Þupanije i Grad Zagreb revidira svoju restriktivnu politiku i odobrava

projekte kojima se vrši proizvodna sanacija postojeæih trenutno devastiranih prostora.• Pouèeni dobrim iskustvom s postojeæih eksploatacijskih polja, razina animoziteta prema djelatnosti eksploatacije

umanjena, te se postupno, sustavno i planski alociraju podruèja i za nova eksploatacijska polja s ciljem odrÞavanjakontinuiteta proizvodnje na Þeljenoj razini.


Skicirani scenarij sa rezultirajuæom gotovo iskljuèivomdobavom iz udaljenijih podruèja, u skladu sa prije danimargumentima, osim što ima katastrofalne posljedice zapostojeæe rudarske gospodarske subjekte sa zagrebaèkogpodruèja i njihove uposlenike, ima i niz drugih negativnihposljedica (cijena gradnje, stanje magistralnih cesta, poti-caj za nelegalnu eksploataciju, nesaniranje postojeæih po-lja – devastiranih prostora, itd.).

Tablica 61. skicira “OPTIMISTIÈNI-RAZVOJNO AM-BICIOZNI” SCENARIJ, gdje se uspješno rješavaju sve za-preke legaliziranju postojeæih polja i zaliha, a kao cilj sepostavlja maksimalno korištenje trÞišne komparativne

prednosti koju daje veæa prostorna blizina trÞištu (i stogamanja cijena transporta), odnosno postupno maksimalnopoveæanje trÞišnog udjela. Pri tome je kljuèno primijetiti dapoveæanje nije moguæe postiæi ukoliko se prvo do nekerazine ne razriješe i postojeæi problemi. S obzirom na po-stojeæu distribuciju moæi i interesa, odobravanje otvaranjanovih polja bez rješavanja starih problema, prije bi dovelodo blokade sustava, nego do poveæanja proizvodnje. Istotako, radi stvaranja okruÞja u kojemu je moguæa proiz-vodna sanacija, nuÞno je uvesti varijabilnu rudarsku rentu,kojom æe se manje optereæivati eksploatacijska polja kojaveæ imaju veæe troškove proizvodnje zbog ulaganja u sana-cijske radove.

Skicirani scenariji zasnovani na uvidu u postojeæusituaciju pokazuju:

– da postoji veliki prostor za unapreðenja prakse ko-jima bi se 1) pozitivni društveno-gospodarski uèinci djelat-nosti èak i unaprijedili; 2) negativni uèinci/utjecaj (na oko-liš, na prirodu, na javnu cestovnu infrastrukturu) znaèajnosmanjili i sveli na prihvatljivu razinu; 3) razina konfliktasmanjila pravednijom raspodjele šteta i koristi od eks-ploatacije, na naèin da se dio dobiti koristi za kompenza-ciju u procesu nagodbe,

– da se pasivnom i restriktivnom politikom koja od in-strumenata koristi samo sankcije izvjesno postiÞe podopti-malno rješenje.

Pri tome treba ponovno naglasiti da sva razmatranjamoguæih buduæih scenarija ukazuju na rješavanje posto-jeæeg naslijeða problematiène prošlosti kao na neizo-stavni dio svakog poÞeljnog, realno ostvarivog rješenja.

Drugim rijeèima, osnovno pitanje na koje se moÞe i trebadati smislen odgovor u prvo redu jest “KAKO SE” treba imoÞe obavljati djelatnost korištenja mineralnih sirovina, atek u kontekstu odgovora na to pitanje, moÞe se smislenoodgovoriti i na pitanja “DA LI SE” i “KOLIKO SE” trebajueksploatirati mineralne sirovine na prostoru ZagrebaèkeÞupanije.

Propisivanjem obaveze izrade ove Studije, prostorniplan Zagrebaèke Þupanije napravio je prvi korak u gra-ðenju alternative “crno-bijelom” naèinu viðenja problemai njegovih moguæih rješenja, u kojemu je jedina alternativakaosu i destrukciji trivijalna potpuna restrikcija. Ova Stu-dija èini korak dalje, na naèin da, neureðenom kaosu sjedne, i oèito podoptimalnoj restriktivnoj politici uprav-ljanja resursima s druge strane, kao alternativu nudi uspo-stavu sustava odrÞivog gospodarenja postojeæim resur-sima.


Konaèno, Tablica 61. prikazuje “OPTIMISTIÈNI –UMJERENO RAZVOJNO AMBICIOZAN” SCENARIJ. Ra-zlika u odnosu na prethodni scenarij je da je umjesto na-stojanja da se maksimizira trÞišni udio lokalne proizvodnje,svjesno donesena odluka da se lokalnom proizvodnjomsnabdijeva 70% trÞišta, što kao posljedicu ima nešto više

cijene materijala na trÞištu, a to ostavlja više mogu-ænosti za namirivanje sredstava potrebnih za sanacijupostojeæeg naslijeða manje okolišno briÞne prošlosti. Osimtoga, ukupno optereæenje ostaje otprilike na trenutnoj ra-zini, samo u puno boljoj atmosferi i sa puno boljim poslje-dicama za okoliš i lokalnu zajednicu.

Tablica 61. Perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebaèkoj Þupaniji,u kontekstu Zagrebaèkog trÞišta – optimistièni, razvojno srednje ambiciozni scenarij


s koncesijom, i sl.).• Politièka odluka da se trÞišni udio Zagrebaèke Þupanije postupno podigne na 70%.• Prilikom dozvoljavanja otvaranja novih polja, varijabilnom rudarskom rentom se osigurava ekonomska

vitalnost onih eksploatacijskih polja koje imaju poveæana davanja radi oteÞanih uvjeta kasnije fazeeksploatacije, sanacije naslijeðene devastacije, i sl.


2003. 2005. 2006. 2015.


Grad Zagreb 420 500 700 800





UKUPNO 5156 5360 5600 5650

POJAŠNJENJE POSLJEDICA:• Smanjenje nelegalne eksploatacije, buduæi da postoji dovoljno jeftine legalno vaðene sirovine.• Brzo smanjenje udjela vanjskih dobavljaèa zbog dovoljno jeftinije lokalno vaðene sirovine.• Pouèen pozitivnim iskustvom Zagrebaèke Þupanije i Grad Zagreb revidira svoju restriktivnu politiku i odobrava

projekte kojima se vrši proizvodna sanacija postojeæih trenutno devastiranih prostora.Pouèeni dobrim iskustvomsa postojeæih eksploatacijskih polja, razina animoziteta prema djelatnosti eksploatacije umanjena, te se postupno,sustavno i planski alociraju podruèja i za nova eksploatacijska polja s ciljem odrÞavanja kontinuiteta proizvodnjena Þeljenoj razini.

• 70% trÞišnog udjela omoguæuje manje (ravnomjernije) optereæenje okoliša, te višu cijenu iz koje se moÞe višeizdvojiti za okoliš i druge vidove kompenzacije.

• Razina proizvodnje u Zagrebaèkoj Þupaniji je ona koja trenutno postoji, ali u puno boljoj atmosferi,s puno boljim (sanacijskim) posljedicama.

Cjelokupna logika i elementi predlaganog sustava odr-Þivog gospodarenja postojeæim resursima, na razini detaljai operativne provedivosti koji su odreðeni trenutnim kon-tekstom, opisani su u sljedeæem poglavlju – Prijedlog sa-stavnica Programa odrÞivog korištenja mineralnih sirovinana podruèju Zagrebaèke Þupanije.

10. PRIJEDLOG SASTAVNICA PROGRAMAODRÝIVOG KORIŠTENJA SIROVINA

Prijedlog sastavnica Programa odrÞivog korištenja siro-vina, u skladu sa zahtjevu iz projektnog zadatka, strukturi-ran je u formatu “log-frame matrice93”, pod èime se pod-razumijeva standardizirani pristup planiranju, s posebnimnaglaskom na jasnom definiranju osnovnih sastavnica pro-grama, odnosno jasne odgovore na sljedeæa èetiri pitanja:1) ŠTO se projektom/programom Þeli postiæi; 2) KAKO seto namjerava uèiniti; 3) što su osnovne PRETPOSTAVKE; te4) kako æe se uèinjeno i postignuto94 PRATITI i OCJENJI-VATI.

Prve dvije navedene sastavnice programa – što se Þelipostiæi i kako – odreðene su hijerarhijom ciljeva i strategi-jom za njihovo postizanje, razloÞenom u niz mjera/aktiv-nosti. Pod hijerarhijom ciljeva misli se na pristup gdje serelativno opæeniti cilj više razine dostiÞe kroz ostvarenjeviše detaljnije definiranih ciljeva niÞe razine, a ovi se opetostvaruju mjerama/aktivnostima.

Hijerarhija ciljeva, u našem sluèaju, sastoji se od vizijei dvije razine ciljeva programa, gdje se vizija ostvarujeostvarivanjem ciljeva više razine, a svaki od njih opet krozostvarivanje skupa detaljnijih ciljeva niÞe razine. CiljeviniÞe razine ostvaruju se provoðenjem mjera, koje su uovom prijedlogu Programa dane u dvije razine razlièi-te sveobuhvatnosti, prioritetnosti i detaljnosti. Prva razinaje relativno sveobuhvatan skup generalnih smjernica zaupravljanje sektorom gospodarenja mineralnim sirovina-ma, izveden na osnovi iskustava i preporuka “najboljeprakse” gospodarenja mineralnim sirovinama (npr. Šolar2004.) u EU i svijetu. Potom su, primjenom navedenihsmjernica na trenutno stanje sektora na podruèju Zagre-baèke Þupanije, identificirane i operativnije razraðene pri-oritetne mjere. Svaka od prioritetnih mjera u pravilu do-prinosi istovremeno ostvarenju veæeg broja deklariranihciljeva.

Treæa navedena sastavnica programa – pretpostavke –objašnjava logiku povezivanja aktivnosti i ciljeva niÞih ra-zina s oèekivanim rezultatima/ishodima na višoj razini.

Èetvrta, posljednja sastavnica log-frame pristupa pla-niranju – indikatori uspješnosti provedbe te naèini njiho-vog praæenja i interpretacije/vrednovanja – dodaje progra-mom definiranom procesu upravljanja sposobnost pra-

æenja i vrednovanja postignutoga, što je temelj za njegovotrajno ciklièko prilagoðavanje i unapreðivanje.

Konaèno, treba naglasiti da se ovim poglavljem nedonose sastavnice Programa odrÞivog korištenja sirovina,veæ se daje tek prijedlog Programa, u kojemu se pojediniodabiri nastoje jasno argumentirati eksplicitnim navoðe-njem pretpostavki, te logike i kriterija vrednovanja poslje-dica. Naime, najviše što Studija, kao struèna analiza pred-metnog problema, moÞe i treba dati u širem planersko--upravljaèkom kontekstu, jest razjašnjavanje problema nanaèin da se: 1) svi relevantni dostupni podaci i informacijeo problemu prikupe i strukturiraju u što cjelovitiju i objek-tivniju sliku postojeæeg stanja; te da se 2) identificiraju al-ternative, te pretpostavke i posljedice vezane uz svaku odnjih. S druge strane, politike/strategije/programi/planovi sudokumenti koji se donose u sferi javne politike, odnosno ukontekstu društvenog pregovaranja meðu svim zaintere-siranim stranama, gdje svaka strana u pregovore ulazi sasvojim vrijednosnim sustavom i svojim pojedinaènim in-teresima95. To se odnosi i na ovu Studiju, na naèin da biproces pretvorbe ovih prijedloga u konaèni program tre-bao ukljuèiti: prezentaciju prijedloga svim zainteresiranimstranama; prikupljanje i uvaÞavanje njihovih komentara isugestija; rješavanje moguæih konflikata; te zajednièko us-vajanje takvim procesom dobivene konaène verzije Pro-grama.

10.1. Hijerarhija ciljeva programa gospodarenjamineralnim sirovinama Zagrebaèke Þupanije

10.1.1. Strateška vizija razvoja

Strateška vizija razvoja sektora eksploatacije mineral-nih sirovina je njegov odrÞivi razvoj koji doprinosi i odrÞi-vom razvoju Zagrebaèke Þupanije u cjelini96.

Konkretnije, to je razvoj koji vodi raèuna o sve tri pre-poznate dimenzije odrÞivog razvoja – gospodarskom pro-speritetu, društvenoj pravednosti i oèuvanoj kvaliteti oko-liša.

Jasno, buduæi da se radi o neobnovljivom resursu kojise eksploatacijom nepovratno troši, kriterij prema kojemuse ocjenjuje njegovo odrÞivo korištenje ne moÞe biti apso-lutno oèuvanje resursa – prirodnog kapitala, u smislu tzv.“jake odrÞivosti”, veæ se on zamjenjuje manje strogim prin-cipom “meke odrÞivosti”, gdje su prihvatljivi oni naèinikorištenja koji uveæavaju ukupnu kolièinu svih vrstakapitala zajedno, što ukljuèuje: prirodni (tradicionalniprirodni resursi), stvoreni (proizvedena sredstva proizvod-nje i izgraðena infrastruktura), ljudski (zdravlje i opæenitodobrobit pojedinaca/ljudi) i društveni (sveukupnost ljud-skih odnosa, normi i institucija) kapital. Pri tome trebanastojati da negativni utjecaji (na okoliš, društvo, poje-


93 Log frame matrica je engleski naziv standardne metodologije planiranja. Log frame dolazi od Logical framework što se moÞe pre-vesti kao “Logièki okvir“. Matrica se odnosi na standardni zapis osnovnih elemenata u formi dvodimenzionalne matrice –tablice.

94 Terminima “Uèinjeno“ i “postignuto“ prevodi se engleske termine “output“ i “outcome“, gdje je prvo izvršena aktivnost, a drugoono što se njome postiglo u kontekstu ostvarenja postavljenih ciljeva.

95 Pri tome treba naglasiti da se ovom tvrdnjom nikako ne negira vaÞnost struènog (sustavnog, cjelovitog, objektivnog, utemeljenog,…) sagledavanja problema, veæ se samo Þeli razjasniti uloga Studije u donošenju Programa. Studije se kao struène podloge rade jer seoèekuje da æe njihovo postojanje podiæi cjelovitost i objektivnost javne debate, pa time i kvalitetu konaènog rješenja do kojega æe se doæidemokratskim procesom politièkog pogaðanja izmeðu zainteresiranih društvenih grupa.

96 Ova vizija u skladu je i sa Strategijom i programima odrÞivog gospodarstvenog razvoja Zagrebaèke Þupanije (“Glasnik ZagrebaèkeÞupanije” broj 4/03), gdje je kao jedan od ciljeva u sklopu gospodarstvenog korištenja prirodnih resursa istaknuta kontrolirana eksploataci-ja i istraÞivanje mineralnih sirovina, osobito šljunka i pijeska; i sa Prostornim planom Zagrebaèke Þupanije, gdje se meðu ciljevima prostor-nog razvoja Þupanijskog znaèaja nalaÞe da eksploatacija mineralnih sirovina treba biti odrÞiva i voditi brigu o okolišu, krajoliku, tlima ivodama; da ih treba koristiti racionalno; te da prioritet ima eksploatacija u funkciji sanacije postojeæih eksploatacijskih polja i njihovog pri-voðenja konaènoj namjeni.

Tablica 62. Pregledni prikaz hijerarhije ciljeva i mjera u odrÞivom gospodarenju mineralnim resursima

STRATEŠKAVIZIJA RAZVOJA

CILJEVI VIŠERAZINE

CILJEVI NIÝERAZINE ZADAÆE/MJERE

ODRÝIVOGOSPODARENJE

MINERALNIMSIROVINAMA

U KONTEKSTUODRÝIVOGRAZVOJA

ZAGREBAÈKEÝUPANIJEU CJELINI

OÈUVANJERESURSA

Zaštita resursa Osigurati osnovni fond podataka o resursima potreban za racionalnogospodarenje.Osigurati procese unapreðivanja podatkovnog fonda i njegoveprimjene u zaštiti resursa.Osigurati materijalnu osnovicu zaštite resursa (angaÞiranje sredstavakoncesionara – izdvajanih 3% za istraÞivanje?).

Dugoroèno osiguravanje pristupa leÞištima, “rezerviranjemprostora” za eksploataciju mineralnih sirovina (dugoroèna zaštita –rezervacija kvalitetnih leÞišta).

Racionalnokorištenje

Racionalno – optimalno iskorištavanje resursa u leÞištimakoja se eksploatiraju.

Poticanje reciklaÞe (oporabe) sekundarnih sirovina i primjenezamjenskih obnovljivih resursa.

OKOLIŠNOOSJETLJIVIJEgospodarenje

resursom

Smanjivanjenegativnogutjecajaod ireverzibilnepromjeneprostora

Uvjetovanje eksploatacije garancijama za privoðenje prostorakvalitetno utvrðenoj konaènoj namjeni, koja æe biti smisleni dioi unapreðenje kvalitete šireg prostora (sinergetsko korištenjepotencijala prostora).

Osmišljavanje modaliteta eksploatacije s ciljem optimalnogsmanjenja negativnih utjecajh na okoliš u svakoj fazi eksploatacije.

Prioritetna sanacija/rekultivacija aktualno devastiranih podruèjaoptimalno osmišljenim zahvatom sanacije i eksploatacijeu funkciji privoðenja prostora konaènoj namjeni.

Smanjivanjenegativnogutjecajaproizvodnogprocesana okoliš

Inzistiranje na svrhovitosti i kvaliteti procjene utjecaja na okolišu procesu odobravanja zahvata.

Uvoðenje sustava upravljanja okolišem u poslovanje koncesionara.

Primjena najboljih postojeæih tehnologija (BAT – Best availabletechnologies) i procedura.

Praæenje i izvještavanje o stanju okoliša kao dio adaptivnogsustava upravljanja i mjera unapreðenja odnosa sa lokalnomzajednicom.

GOSPODARSKIUÈINKOVITIJEgospodarenje

resursom

Osiguranjezadovoljenostipotrebadruštva/trÞištaza sirovinom

Izgradnja i odrÞavanje optimalnih proizvodnih kapaciteta.

Identifikacija i osiguravanje dovoljnih eksploatacijskih rezervikoje æe stvarno biti moguæe koristiti.

Osiguranje pristupa resursima – odobravanje eksploatacijskih poljai rudarskih koncesija.

Izrada bilance mineralnih sirovina za podruèje Þupanije.

OdrÞavanjefunkcionalnogposlovnogokruÞenja

Osiguravanje potrebnih prostornih pretpostavki (planskihi infrastrukturnih).

Stabilan i efikasan sustav izdavanja odobrenja za eksploataciju.

Konzistentna primjena pravila i standarda koji æe jednakoobvezivati sve strane u sustavu gospodarenja.

Funkcionalno trÞište kapitala.

Razumna politika odreðivanja visine poreza i naknadaza eksploataciju.


dince, gospodarsku uèinkovitost i kompetitivnost) buduminimalni.

Ostvarivanje ove vizije trajna je zadaæa koja se ostva-ruje kroz uspostavu adaptivnog sustava odrÞivog gospodar-enja mineralnim sirovinama.

10.1.2. Definiranje ciljevaVizija odrÞivog razvoja djelatnosti prirodno se, u skla-

du sa osnovnim aspektima odrÞivosti, razlaÞe na èetiri

osnovna razvojna cilja. To su: 1) oèuvanje resursa; 2) oko-lišno osjetljivije gospodarenje resursom; 3) gospodarskiuèinkovitije gospodarenje resursom; te 4) društveno pra-vednije i uèinkovitije gospodarenje resursom. U nastavkuse svaki od ovih opæenitih ciljeva detaljnije objašnjava irazlaÞe na ciljeve niÞe razine i skupove mjera kojima se oniostvaruju. Tablica 62. daje pregledni prikaz hijerarhije ci-ljeva i mjera u odrÞivom gospodarenju mineralnim re-sursima.

10.1.2.1. Oèuvanje i zaštita resursa

Cilj oèuvanja/zaštite resursa ostvaruje se kroz dva kon-kretnija cilja niÞe razine: 1) zaštitu resursa od njegove“sterilizacije” ireverzibilnom namjenom prostora za nekunekompatibilnu djelatnosti; 2) njegovo štedno/racionalnokorištenje.

Mjere kojima se ostvaruje prvi navedeni cilj, odnosnoosiguravanje dugoroène raspoloÞivost primarnog materi-jala, ukljuèuju: i) uveæanje znanja o postojeæem potenci-jalu (leÞištima u nekom upravljanom prostoru); ii) dugo-roèno planiranje koje rezervira (štiti prostor od drugih ne-kompatibilinih namjena) najprikladnija podruèja i takodugoroèno osigurava pristup leÞištima.

Mjere kojima se ostvaruje drugi navedeni cilj, a kojimase nastoji djelovati na smanjivanje potrebe za novootkopa-nim agregatom, ukljuèuju: iii) racionalizaciju eksploatacijeprirodnog resursa kroz poticanje recikliranja sekundarnihsirovina (npr. graðevinski otpad); iiii) korištenje zamjena(alternativnih materijala) i obnovljivih resursa.

10.1.2.2. Okolišno osjetljivije gospodarenje resursom97

Okolišno osjetljivije gospodarenje podrazumijeva go-spodarenje sirovinom na naèin koji ne rezultira trajnimnegativnim utjecajem na okoliš, èak i kada se odreðenarazina kratkoroènog lokaliziranog negativnog utjecaja tije-kom eksploatacije ne moÞe izbjeæi. Cilj se ostvaruje krozdva cilja niÞe razine: 1) smanjivanja negativnog utjecajaproizvodnog procesa na okoliš; 2) smanjivanja negativnogutjecaja od ireverzibilne promjene prostora.

Postoji cijeli niz naèina/instrumenata kojima se moÞeprepoznati, umanjiti, i kontrolirati negativni utjecaj na oko-liš, koji svakako ukljuèuje: i) kvalitetne procjene utjecajana okoliš kao dio procesa odobravanja zahvata; ii) uvo-ðenje sustava upravljanja okolišem; iii) primjene najboljihpostojeæih tehnologija i procedura.

Trajna izmjena reljefa neizbjeÞna je posljedica eks-ploatacije na okoliš. Upravo zbog te trajnosti, vrlo vaÞna“mjera” je i iiii) osmišljavanje eksploatacije na naèin da jeod samog poèetka, od same zamisli projekta, u funkciji


STRATEŠKAVIZIJA RAZVOJA

CILJEVI VIŠERAZINE

CILJEVI NIÝERAZINE ZADAÆE/MJERE

Doprinosnovostvorenojvrijednostii zaposlenosti

Dobro definirana vlasnièka prava.

Mobiliziranje postojeæih prirodnih i ljudskih resursa.

ZadrÞavanjekompetitivnostiu uvjetimainternaliziranihtradicionalnoeksternihtroškovaproizvodnje

Uveæavanje gospodarskih uèinaka uspostavom lancadodane vrijednosti.

Unapreðenje procesa proizvodnje (bilo boljom organizacijomkroz npr. ISO 9000, bilo kroz R&D i iznalaÞenje tehnološkihunapreðenja – BAT).

Unapreðenje kvalitete proizvoda (i njegovo marketinškoosmišljavanje).

Stalno educiranje i trening, te osiguranje kvalitetnih radnih uvjeta,kao preduvjet kvalitetne, zdrave i motivirane radne snage.

DRUŠTVENOPRAVEDNIJE

I UÈINKOVITIJEgospodarenje

resursom

Pravednadistribucijatroškova i koristiod zahvata

Razvoj poslovne kulture (uvoðenje sustava kvalitete, npr. ISO, i sl.)

Identificiranje i uvaÞavanje vrijednosnih sustava, sadrÞaja i obuhvatainteresa, te ciljeva osnovnih zainteresiranih strana.

Transparentnost i ukljuèenost javnosti u proces odluèivanja.

Razrada kvalitetnog rentnog sustava.

Kvalitetni(pravedani uèinkovit)zakonski okvir

Osiguran pristup informacijama.

Uèinkovita zaštita prava i interesa svih ukljuèenih strana.

Iniciranje unapreðenja regulative – Optimalno osmišljena proceduraodobravanja zahvata koja je dovoljno sveobuhvatna i temeljita,ali i fleksibilna, vremenski efikasna, financijski neinhibirajuæa.

Razvijenopozitivnoproaktivnoozraèje

Institucionalni kapacitet za provedbu i osiguranje provedbezakonskih odredbi (dio sustava zaduÞen za praæenje i nadzor),za uspostavu i odrÞavanje informacijske infrastrukture, za poticanjeR&D aktivnosti, za kvalitetno upravljanje raspoloÞivim fondovimai dr.

Poticanje dobrovoljne inicijative usmjerene na razvoj komunikacije.

Poticanje dobrovoljne inicijative usmjerene na razvoj partnerstva.

Poticanje dobrovoljne inicijative usmjerene na razvoj edukacije.

Poticanje dobrovoljne inicijative usmjerene na razvoj participacije.

97 Ostvarivanje ovog cilja prirodna je posljedica dosljednog poštivanja tri principa zaštite okoliša: principa predostroÞnosti, oneèišæi-vaè plaæa principa, te principa eko-efikasnosti.

privoðenja prostora nekoj novoj konaènoj namjeni, kojaæe biti smisleni dio i unapreðenje kvalitete šireg prostora.Posebno je to moguæe kada se radi o eksploataciji napodruèjima koja su trenutno veæ devastirana, bilo prija-šnjom eksploatacijom, bilo na neki drugi naèin.

10.1.2.3. Gospodarski uèinkovitijegospodarenje resursom

Gospodarski uèinkovitije gospodarenje resursom mo-Þe se razloÞiti na èetiri osnovna cilja niÞe razine. To su: 1)osiguranje zadovoljenosti potreba društva/trÞišta za sirovi-nom; 2) odrÞavanje funkcionalnog poslovnog okruÞenja;3) doprinošenje novostvorenoj vrijednosti i zaposlenosti;4) zadrÞavanje kompetitivnost u uvjetima internaliziranihtradicionalno eksternih troškova proizvodnje (npr. utjecajna okoliš).

Prvi cilj odnosi se na sigurnu opskrbu trÞišta ovom ro-bom koja je jedan od osnovnih preduvjeta današnjegnaèina Þivota. Mjere kojima se to postiÞe su: i) izgradnja iodrÞavanje proizvodnih kapaciteta; ii) identifikacija do-voljnih resursa i zaliha; iii) osiguranje pristupa resursima(eksploatacijska polja i istraÞni prostori); iiii) razvoj potreb-nih infrastrukturnih pretpostavki (prometna (cestovna i Þe-ljeznièka) i energetska infrastruktura).

Funkcionalno poslovno okruÞenje podrazumijeva: i)stabilan i efikasan sustav izdavanja odobrenja za eksploata-ciju; ii) konzistentnu primjenu pravila i standarda; iii) funk-cionalno trÞište kapitala; iiii) razumnu politiku odreðivanjavisine poreza i naknada za eksploataciju ; iiiii) dobro de-finirana vlasnièka prava.

Doprinošenje novostvorenoj vrijednosti i zaposlenostimaksimizira se na naèin da se mobiliziraju postojeæi re-sursi, kako prirodni, tako i oni sadrÞani u ljudskom potenci-jalu i znanju. Buduæi da se radi o nuÞno potrebnoj robi,jedina alternativa razvoju lokalne/regionalne proizvodnjeje uvoz koji generira zaposlenost i novostvorenu vrijednostnegdje drugdje. Gospodarski uèinci mogu se znaèajnopoboljšati razvijanjem proizvodnih lanaca dodane vrijed-nosti.

Konaèno, tvrtka treba zadrÞati kompetitivnost u uvje-tima kada internalizira tradicionalno eksterne troškoveproizvodnje, kao što su utjecaj na okoliš i sl. Naèini/mjerekojima se kompetitivnost moÞe unaprijediti i kada se vodiraèuna o okolišu, ukljuèuju: i) unapreðenje procesa proiz-vodnje (bilo boljom organizacijom kroz npr. ISO 9000,bilo kroz R&D i iznalaÞenje tehnoloških unapreðenja –BAT); ii) unapreðenje kvalitete proizvoda (i njegovo mar-ketinško osmišljavanje); iii) stalno educiranje i trening, teosiguranje kvalitetnih radnih uvjeta, kao preduvjet kva-litetne, zdrave i motivirane radne snage; iiii) razvoj po-slovne kulture.

10.1.2.4. Društveno pravednije i uèinkovitijegospodarenje resursom

Društveno pravednije i uèinkovitije gospodarenje re-sursom podrazumijeva ostvarivanje ciljeva u vezi sa slje-deæa tri osnovna aspekta društvenog konteksta gospo-darenja mineralnim sirovinama: 1) identificirani i uvaÞenivrijednosni sustavi, sadrÞaj i obuhvat interesa, te ciljevi os-novnih zainteresiranih strana, dogovorena rješenja koja napravedan naèin distribuiraju cijenu i dobiti od zahvata; 2)osiguran kvalitetni – pravedan i uèinkovit – zakonski okvir;3c) razvijene dobrovoljne inicijative usmjerene na razvojkomunikacije, partnerstva, edukacije i participacije.

Kvalitetno ostvarenje prvog cilja vaÞno je jer neuklju-èena, nezadovoljna društvena skupina moÞe onemoguæitiproizvodnju, u inaèe optimalnim uvjetima. VaÞna mjera zauspješno dogovaranje je transparentnost i ukljuèenost jav-nosti u proces odluèivanja, jednako kao i osiguran pristupinformacijama.

Kvalitetan zakonsko-institucionalni okvir podrazumi-jeva i) uèinkovitu zaštitu prava i interes svih ukljuèenihstrana; ii) optimalno osmišljenu proceduru odobravanjazahvata koja je dovoljno sveobuhvatna i temeljita, ali isto-vremeno i fleksibilna, vremenski efikasna, financijski ne-inhibirajuæa; iii) institucionalni kapacitet za provedbu iosiguranje provedbe zakonskih odredbi (dio sustava za-duÞen za praæenje i nadzor), za uspostavu i odrÞavanje in-formacijske infrastrukture, za poticanje R&D aktivnosti, zakvalitetno upravljanje raspoloÞivim fondovima, i dr.

Konaèno, sustav bez minimalne doze (samo)inicijativ-nosti i motiviranosti na postizanje uspjeha, skup je dijelovakoji se slabo pomièe. Poticanje komunikacije, participa-cije, edukacije i partnerstva meðu svim zainteresiranimstranama stvara klimu u kojoj se lakše dolazi do kvalitetni-jih rješenja.

10.2. SaÞetak osnovnih nalaza studijei prijedlog prioritetnih mjera

10.2.1. SaÞetak nalaza o trenutnom stanjusektora eksploatacije mineralnih sirovina

na podruèju Zagrebaèke ÞupanijeU ovom dijelu ukratko su izloÞeni svi osnovni nalazi

analiza iz prethodnih poglavlja, u istom poretku u kojemuse nalaze u Studiji, kao svojevrsni podsjetnik na postojeæikontekst za koji se definiraju prioritetne mjere. Nalazi izakljuèci su kako slijedi:

– Republika Hrvatska još nema nacionalnu strategijugospodarenja mineralnim sirovinama, koja predstavlja lo-gièan okvir i skup smjernica za osmišljavanje strategije go-spodarenja mineralnim sirovinama na regionalnoj razini.Meðutim, moÞe se oèekivati da æe strategija prepoznatièinjenicu da su u širem Zagrebaèkom prostoru koncenti-rani i potencijali za eksploataciju, i znaèajan dio ukupnogtrÞišta Republike Hrvatske, te æe stoga kao optimalni mo-del gospodarenja sugerirati odrÞivo korištenje postojeæihresursa, naravno, uz uvaÞavanje okoliša i drugih interesa uprostoru, za što prostora nesumnjivo ima.

– Najrelevantniji trenutno postojeæi dokument za go-spodarenje mineralnim sirovinama na podruèju Zagre-baèke Þupanije je Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije,koji: 1) dopušta eksploataciju na postojeæim legalnim eks-ploatacijskim poljima, ali uz posebno naglašen zahtjev data eksploatacija, osim gospodarske funkcije koja se podra-zumijeva, ima i funkciju prostorno oblikovno-tehnièke sa-nacije i privoðenja konaènoj namjeni; 2) nalaÞe izradu ur-banistièkih i detaljnih planova ureðenja kojima æe se takonaèna namjena i uklapanje u okoliš precizno odrediti; 3)nalaÞe iznalaÞenje kvalitetnih sanicijskih rješenja za svapostojeæa napuštena eksploatacijska polja; 4) odreðujenaèelo racionalnog korištenja mineralnih sirovina kaoogranièenog i neobnovljivog dobra, kao osnovni kriterij priodreðivanju lokacija za eksploataciju; te konaèno 5) od-reðuje obavezu izrade ove Studije koja operativno pred-stavlja preduvjet za eventualno otvaranje novih eksploata-cijskih polja98, a dugoroènije predstavlja prvi korak u su-stavnom upravljanju sektorom od kojega se oèekuje da“stavljanjem rudarske djelatnosti u kontekst cjelovitog dru-


98 Ukoliko Studija, prihvaæena od predstavnièkog tijela Zagrebaèke Þupanije, zakljuèi da takva potreba postoji.

štveno-gospodarskog razvoja Ýupanije, te na osnovi anal-ize razvojnih alternativa, razmotri i predloÞi modele Þu-panijske gospodarske politike u podruèju gospodarenjanjenim mineralnim sirovinama”.

– Komunikacija, kooperacija i koordinacija meðu ak-terima i zainteresiranim stranama izrazito su slabe. Štoviše,izrazito visoka razina meðusobnog nepovjerenja predstav-lja jednu od kljuènih prepreka unapreðenju stanja. Svijesto potrebi rješavanja ovog problema postupno jaèa, postojii konaèan broj pozitivnih inicijativa, no dugotrajni procespostupnog graðenja povjerenja, podizanja meðusobnograzumijevanja i uvaÞavanja, rušenja predrasuda i poprav-ljanje lošeg imidÞa, tek predstoji.

– Podaci, kojih u osnovi i nema previše, uzevši u obzirda se radi o tridesetak eksploatacijskih polja na podruèjuZagrebaèke Þupanije, razbacani su po mnogim mjestima,nepotpuni, upitne pouzdanosti, èesto nekonzistentni, teuglavnom vrlo teško dostupni. Posljedica nepostojanja po-uzdanih, relevantnih i dostupnih informacija je izrazito ve-liki broj predrasuda i dezinformacija, koje dodatno opre-teæuju narušeno povjerenje.

– Sektor je karakteriziran relativno visokom razinomneureðenosti, nelegalnosti i neuèinkovitosti, kako u pro-vedbi odredbi, tako i u svom upravno-nadzornom dijelu.

– Analiza zakonske regulative pokazuje da je, u uspo-redbi sa srodnim podruèjima (gospodarenje vodama, go-spodarenje šumama), uoèljiva bitna razlika u pogledu togada je intencija rudarskih zakona reguliranje gospodarskedjelatnosti, a intencija zakona ostalih podruèja reguliranjeresursa i gospodarenja resursom. Znaèajni dio regulative ošumama, vodama i poljoprivredi odnosi se na zaštitu tih re-sursa i interesa gospodarenja njima, što je, bez sumnje,opravdano i potrebno. NaÞalost, takve su odredbe u punomanjoj mjeri zastupljene u rudarskoj regulativi.

– Nedostaci postojeæe zakonske regulative, neposto-janje nacionalne strategije, te opæenito niska artikuliranoststavova i interesa struke, kao posljedicu ima nedovoljnopoznavanje, prepoznavanje i uvaÞavanje mineralnih re-sursa kao vrijednosti i interesa u prostoru, odnosno nerav-nopravno tretiranje mineralnih sirovina u odnosu premadrugim interesima u prostoru s kojima je, u procesu do-nošenja prostornih planova, eksploatacija mineralnih siro-vina u kompeticiji.

– U praksi se gotovo uopæe ne koristi moguænostodreðivanja rudarske rente (kroz Ugovor o koncesiji, uskladu sa Zakonom o koncesijama) kao naèina prikupljanjasredstava za unapreðenje društvenih ciljeva, ali i sredstavakojima se reguliraju konflikti u svezi gospodarske djelat-nosti i omoguæuje nesmetano odvijanje te djelatnosti. Da-vanja koncesionara JLS-u i lokalnom stanovništvu svode sena obaveznu naknadu od fiksnih 2,6% ukupnog prihodaostvarenog prodajom mineralne sirovine, što se u sluèajukamenih materijala pokazuje kao nerealno mala naknada(èesto nedostatna i za sanaciju šteta na prometnoj infra-strukturi, a kamoli za neki vidi kompenzacije lokalnomstanovništvu). Neadekvatnost ove prakse pokazuje i uspo-redba s praksom u svijetu, gdje je rudarska renta varija-bilna, i ovisno o svim relevantnim uvjetima (trÞište, po-zitivni i negativni utjecaji zahvata, i sl.) varira od 1% do èak25%.

– Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina ko-risti se gotovo iskljuèivo za sanaciju prometne infrastruk-ture, a izostala je njena propisana razvojna namjena (npr.financiranje sustava i mjera kakve se predlaÞu i ovom stu-dijom).

– Trenutno stanje na terenu vrlo upeèatljivo svjedoèio èinjenici da je problematika sanacije, rekultivacije i pri-voðenja prostora eksploatacije nekoj konaènoj svrsishod-noj namjeni gotovo u potpunosti neriješena. Ne postojekvalitetni planovi konaène namjene usklaðeni s interesimaokoliša i drugih korisnika prostora, a “poglavlje o sanacijiprostora” najèešæe je proforma dio rudarskog projekta.Iako je formalno propisano da se eksploatacija mora vršiti ufunkciji prostorno oblikovno – tehnièke sanacije i privo-ðenja konaènoj namjeni, u praksi se to ne èini jer, moÞda sponekom iznimkom, niti postojeæi rudarski projekti imajukvalitetno rješenje, niti je izraðena kvalitetna prostorno-planska dokumentacija ili utvrðeni kvalitetni uvjeti eks-ploatacije kojima bi se precizirala konaèna namjena i ukla-panje u širi prostor. Ne koriste se poznati instrumentiosiguravanja sanacije, ukljuèujuæi bankovne depozite, hi-poteke i sl.

– Veliko bogatstvo i raznovrsnost geoloških procesa,te velike razlike u geološkoj graði Zagrebaèkog prostora,nisu rezultirale znaèajnijim aglomeracijama ekonomski is-koristivih minerala – leÞišta mineralnih sirovina. Od Pravil-nikom navedenih 19 mineralnih sirovina ili skupina mine-ralnih sirovina na podruèju Zagrebaèke Þupanije, identifi-cirana su leÞišta tehnièkog graðevnog kamena, keramièke iciglarske gline, graðevnog šljunka i pijeska, arhitektonskoggraðevnog kamena, geotermalnih voda i nafte. Sve ostalepoznate pojave mineralnih sirovina, od kojih su neke ra-nije i eksploatirane, ne moÞemo u ovom trenutku smatratileÞištima, jer njihov potencijal ne omoguæuje ekonomiènoiskorištavanje.

– Iako se Studija, prema naslovu i projektnom za-datku, treba baviti problematikom eksploatacije mineral-nih sirovina na podruèju Zagrebaèke Þupanije, zbog togašto se radi analiza gospodarske djelatnosti, pri èemu segranice i topologija trÞišta ne poklapaju s administrativnimprostornim granicama Ýupanije, posve je jasno da je zasmislenu analizu potrebno uzeti u obzir šire podruèje kojeobuhvaæa: Zagrebaèku Þupaniju; Grad Zagreb, koji je jošuvijek nezanemariv proizvoðaè mineralnih sirovina, nodaleko je znaèajniji kao glavni potrošaè mineralnih siro-vina, te središte gospodarske Þivosti kojem gravitira širiokolni prostor; širi prsten oko Grada Zagreba i ZagrebaèkeÞupanije, iz kojega se takoðer znaèajnim kolièinama op-skrb-ljuje Zagrebaèko trÞište mineralnih sirovina.

– Kolièina kamenih materijala proizvedena na po-druèju Zagrebaèke Þupanije u 2003. procjenjuje se na1.795.000 m3, odnosno na 2.500.000 m3 razlièitih proiz-voda/agregata.

– Eksploatacija se vrši na 28 polja, od kojih 22 imakoncesiju za izvoðenje rudarskih radova. Od tih 22, radovise vrše u skladu s koncesijom na njih 12. Na 7 od 10 loka-cija na kojima se radovi ne izvode u skladu s odobrenjima,moguæe je usklaðenje, jer se radi o razvoju kopa koji umanjoj mjeri odstupa od projektnih rješenja ili o neri-ješenim imovinsko-pravnim odnosima. Na preostale 3 lo-kacije to nije moguæe, odnosno, nerealno je oèekivatiusklaðenje radova s odobrenjima, jer se radi ili o kopovimakojima je pri izdavanju odobrenja uvjetovano djelomiènozasipanje umjesto vaðenja sirovine, ili o kopovima na ko-jima su radovi izašli izvan odobrenih granica. U eksploata-cijskim poljima neprikosnovenog legaliteta proizvede seoko 75% godišnje proizvodnje kamenih materijala u Za-grebaèkoj Þupaniji

– Tablica 63. prikazuje ukupnu ponudu kamenihmaterijala na zagrebaèkom prostoru: rezultati analizaprovedenih za potrebe izrade ove Studije, u usporedbi sliteraturnim podacima iz 1996. godine. Najznaèajniji tren-


dovi su veliko poveæanje ukupne potrošnje, stagnacija(koju je, s obzirom na trÞišne okolnosti, moguæe objasnitijedino blokiranošæu djelatnosti) lokalne proizvodnje, tepoveæanje uvoza iz okolnog prostora.

Tablica 63. Ukupna ponuda kamenih materijalana zagrebaèkom prostoru

IZVOR1996.

(KOLIÈINEU 1000 m3)

2003.(KOLIÈINEU 1000 m3)

Zagrebaèka Þupanija 2650 2500

Grad Zagreb 295 420

Nelegalna eksploatacija 200 150

Korito rijeke Save 500 0

Graðevni iskopi 20 250

Dobava iz drugih podruèja 200 1836

UKUPNO99 3865 5156

– U vezi s brigom o okolišu, stanje je nezadovoljava-juæe, posebno u svjetlu spoznaje o moguænostima njego-vog unapreðenja, samo ukoliko bi za to postojala volja iinstrumenti nadzora i privole. Iako postoje neki pozitivniprimjeri (i sa strane koncesionara – unapreðenje prakse,uvoðenje boljih tehnologija, i sl.; i sa strane tijela zadu-Þenih za nadzor – intenziviranje nadzora od strane Rudar-ske inspekcije, planovi o pokretanju sustavnog nadzora odstrane Inspekcije zaštite okoliša) i pozitivni trendovi (npr.sve potpunije SUO), ostaje još puno prostora za una-preðenje, posebno u aspektu eksploatacije kao konstruk-tivnog zahvata u prostor, koji od poèetka u sebe integrira isanaciju, odnosno privoðenje konaènoj namjeni. Trenutnose ni na jednom eksploatacijskom polju ne vide znaèajnijirezultati pokušaja rekultivacije i privoðenja konaènoj na-mjeni. Takvo dosadašnje iskustvo ruši kredibilitet novodo-lazeæim prijedlozima, ukoliko ovi ne budu praæeni drugimuvrijeÞenim jamstvima (bankovna jamstva i sl.). Unapre-ðenja su moguæa i na smanjivanju utjecaja od tehnološkogprocesa, u prvom redu onim koji nastaju kao posljedicatransporta mineralnih sirovina.

– Politika zaštite okoliša za djelatnost eksploatacijemineralnih sirovina propisana je veæ mnogim postojeæimdokumentima (Prostorni plan Zagrebaèke Þupanije, Pro-gram zaštite okoliša Zagrebaèke Þupanije), meðutim, malood propisanoga se doista provodi u stvarnosti.

– Eksploatacijom mineralnih sirovina kao djelatno-šæu, s aktivnim eksploatacijskim poljem u Zagrebaèkoj Þu-paniji, bavi se 18 pravnih (tvrtke: d.d. ili d.o.o.) i 6 fizièkihosoba (obrti). Kako proizvodnja varira, tako varira i broj za-poslenih, no ukupan broj zaposlenih okvirno se moÞe pro-cijeniti na 378, od èega je 270 zaposleno na eksploatacijikamenih materijala (tgk i piš), dok je 108 zaposleno u dvijeÞupanijske ciglane. Srednja produktivnost (novostvorenavrijednost po zaposlenom) je oko 100.000 kn, odnosno13.000 Eura, a maksimalna produktivnost (na osnovi pri-javljenih podataka) iznosi visokih 177.000 kn, odnosno23.300 Eura.

– Eksploatacija mineralnih sirovina, sa uz nju uskonaslonjenim djelatnostima (prva susjedna karika u lancudodane vrijednosti – transport i pridruÞeni pogoni za proiz-vodnju betona i/ili betonskih elemenata), osigurava oko1400 radnih mjesta, koja, uz pretpostavku prosjeène pro-duktivnosti od oko 14.000 eura, kreiraju oko 150 milijunakuna novostvorene vrijednosti godišnje. Okvirna analizadistribucije koristi od eksploatacije pokazuje da se zna-èajna unapreðenja mogu i trebaju napraviti na pravednijojrazdiobi koristi i šteta od eksploatacije izmeðu koncesio-nara i lokalne zajednice, odnosno JLS

– JLS su više nezadovoljne nego zadovoljne postoja-njem djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina na svo-me podruèju. Vrlo je rašireno viðenje da je razdioba koristii troškova od zahvata eksploatacije nepravedna, na naèinda je “dobit njihova, troškovi (sanacije) naši”. Relativnorašireni animozitet prema eksploataciji mineralnih siro-vina, vjerojatno kao posljedica loših dosadašnjih iskustava inaslijeðenih neriješenih odnosa, velika je prepreka kon-struktivnom sagledavanju djelatnosti, èak i tamo gdje za toobjektivno ima puno prostora.

– Usporedba stanja i trendova u RH i EU pokazuje daje stanje u RH u osnovi karakterizirano sliènim prob-lemima, izazovima, trendovima kao ono u EU. Rastuæistandardi i javna oèekivanja vezana uz smanjenje i privre-menog i trajnog negativnog utjecaja na okoliš, trenutnonezadovoljavajuæa situacija i nastojanje oko ravnoprav-nijeg tretiranja mineralnih sirovina (resursa, ali i gospodar-ske djelatnosti kojom se resursi privode svrsi) u prostornomplaniranju, izrada nacionalne strategije gospodarenja mi-neralnim sirovinama kao prioritet, potreba za revizijomstarih projekata, manjkavi sustavi nadzora i privole po-štovanja propisanih odredbi za eksploataciju – sve su toteme koje su aktualne u oba konteksta. Razlog zadovolj-stvu moÞe biti èinjenica da su sve pozitivne planersko-upravljaèke inicijative u RH (ukljuèiujuæi izradu nacionalnestrategije gospodarenja mineralnim sirovinama, najavljenuuspostavu sustavnog nadzora utjecaja na okoliš, sve kvali-tetnije i potpunije SUO, pa i ovu Studiju, kao primjer na-stojanja unapreðenja strukovnih podloga za kvalitetno sa-gledavanja djelatnosti eksploatacije u praksi prostornogplaniranja) na tragu preporuka i modela “najbolje prakse”u EU.

– Analiza legaliteta evidentiranih eksploatacijskihpolja na zagrebaèkom prostoru i recentne aktivnosti Dr-Þavnog inspektorata ukazuju na moguænost da u 2004.godini Zagrebaèka Þupanija ostane bez 25% materijala izizvora sa svoga podruèja, a Grad Zagreb bi mogao ostatibez 70% proizvodnje!

– Tablica 64. prikazuje ukupne rezerve graðevnogpijeska i šljunka, te tehnièkog graðevnog kamena na zagre-baèkom prostoru, usporeðene s kolièinama eksploatiranim2003. godine i ukupnim kolièinama plasiranim na zagre-baèkom prostoru. Podaci u tablici uzimaju u obzir èi-njenicu da nisu sve utvrðene rezerve (ukljuèene u bilancu)nuÞno i iskoristive kroz eksploataciju, te demonstrirajukako uvaÞavanje te èinjenice drastièno mijenja sliku o “do-voljnosti” utvrðenih zaliha za redovnu proizvodnju krozduÞe vremensko razdoblje.


99 Iako je bilanca uvoza i izvoza Zagrebaèkog prostora i njegove okolice takva da je tok kamenog materijala znaèajno veæi iz okoliceu Zagreb, nego u obrnutom smjeru, na osnovi podataka dobivenih anketom, od nekih znaèajnijih proizvoðaèa u rubnim dijelovima Ýupa-nije došlo se do spoznaje da dio materijala eksploatiranog u Ýupaniji odlazi i u okolni prostor. Tu se u prvom redu radi o Sisaèko-mosla-vaèkoj Þupaniji, koja je vrlo deficitarna kamenim materijalima, a relativno prometno dostupna poljima u Velikogorièkom “bazenu“. Sobzirom na ovo, od ukupnih kolièina treba odbiti 50.000 do 100.000 kubika materijala.


Tablica 64. Rezerve mineralnih sirovinana zagrebaèkom prostoru

Utvrðenerezerve

(1000 m3)

Dovoljnoza potrebe

trÞišta*(god.)

Dovoljno zaproizvodnju**

(god.)

Bilanca mineralnihsirovina

73.741 20 35,4

Iskoristive rezerveprema koncesijama

30.500 8,3 14,6

Iskoristive rezervena poljima neupitnoglegaliteta

14.500 3,9 7,0

** na bazi ukupne ponude 2003. godine;** na bazi proizvodnje 2003. godine

– Oèiti rastuæi deficit lokalne ponude, kao posljedicatrenutne restriktivne politike eksploatacije mineralnih siro-vina na podruèju Grada Zagreba i Zagrebaèke Þupanije,moÞe se teorijski, a na osnovi postojeæih podataka evi-

dentno i u praksi, nadoknaditi iz okolnog prostoru u ko-jemu postoje dovoljni prirodni resursi, a zadnjih godinaosposobili su se i dodatni proizvodni i transportni ka-paciteti. Takva varijanta rješenja ima, meðutim, i niz ne-upitnih negativnih posljedica, ukljuèujuæi: gubitak poten-cijalnih radnih mjesta i doprinosa BDP-u; postupnu ste-rilizaciju postojeæih resursa drugim nekompatibilnimnamjenama prostora; rast cijene materijala na trÞištu, štoposebno pogaða drÞavu kao jednoga od najveæih investi-tora (dakle, umjesto punjenja proraèuna, dodatno pra-Þnjenje proraèuna); smanjenu moguænost utjecanja na ci-jenu materijala; poticanje monopola i trÞišne neefikas-nosti; sumarno uzevši, veæi negativni utjecaj na okoliš,zbog duÞeg transporta; poticaj ilegalnoj/divljoj eksploata-ciji koja ima izrazito loš utjecaj na okoliš; nuÞno trošenjeprostora radi uspostave deponija za dovoÞeni materijal;imidÞ kolonijalnog odnosa prema susjednim podruèjima izkojih se doprema sirovina.

– Tablica 65. prikazuje “pesimistièno-restriktivni”scenarij, a tablica 66. “optimistièni, razvojno srednje ambi-ciozni” scenarij perspektive razvoja sektora eksploatacijekamenih materijala u Zagrebaèkoj Þupaniji, u kontekstuZagrebaèkog trÞišta.

Tablica 65. Perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebaèkoj Þupaniji,u kontekstu Zagrebaèkog trÞišta – “pesimistièno-restriktivni” scenarij

PRETPOSTAVKE:• PotraÞnja na Zagrebaèkom trÞištu raste stopom od 4%, a potom nastavlja oscilirati oko 5.5 milijuna m3.• PotraÞnja je uvijek zadovoljena, ako ne lokalnom proizvodnjom, deficit se nadoknaðuje uvozom.• Potpuni neuspjeh rješavanja sporova koji prijeèe legalizaciju (dobivanje koncesije, usklaðivanje aktivnosti

s koncesijom, i sl.).• Inspekcija zatvara sva eksploatacijska polja gdje je to po nekoj zakonskoj osnovi moguæe, što efektivno smanjuje

i ukupne utvrðene zalihe i volumen godišnje proizvodnje.


2003. 2005. 2006. 2015.


Grad Zagreb 420 130 0 0





PotraÞnja: 5156 5360 5600 5650

POJAŠNJENJE POSLJEDICA:• Zbog zatvaranja od strane RI, razina proizvodnje se veæ prve godine smanjuje u Zagrebaèkoj Þupaniji na 75%, a u

Gradu Zagrebu na 30% proizvodnje iz 2003.; sa svim prateæim negativnim društveno-gospodarskim uèincima, abez rješavanja postojeæih problema devastiranog prostora.

• Pouèeni lošim iskustvom s postojeæih eksploatacijskih iskustava, gdje situacija ne obeæava razriješenje, a restrikcijaostavlja kao rezultat blokirane/napuštene/devastirane prostore, odluka o trajnoj zabrani otvaranja noviheksploatacijskih polja rezultira postupnim (za desetak godina) potpunim gašenjem sektora.

• Porast nelegalne eksploatacije potaknut je porastom cijena uzrokovanim nestašicom jeftinijih lokalnih legalnih iz-vora.

• TrÞište se 90% snabdijeva iz vanjskih izvora, sa svim negativnim posljedicama koje slijede, no potrebe se urednonamiruju, jer su stalno unutar najavljenih moguænosti poveæanja dobave (3000 (2005); 3800 (2006)).

Tablica 66. Perspektive razvoja sektora eksploatacije kamenih materijala u Zagrebaèkoj Þupaniji,u kontekstu Zagrebaèkog trÞišta – optimistièni, razvojno srednje ambiciozni scenarij


s koncesijom, i sl.).• Politièka odluka da se trÞišni udio Zagrebaèke Þupanije postupno podigne na 70%.• Prilikom dozvoljavanja otvaranja novih polja, varijabilnom rudarskom rentom se osigurava ekonomska vitalnost

onih eksploatacijskih polja koje imaju poveæana davanja radi oteÞanih uvjeta kasnije faze eksploatacije, sanacijenaslijeðene devastacije, i sl.


2003. 2005. 2006. 2015.


Grad Zagreb 420 500 700 800





UKUPNO: 5156 5360 5600 5650

POJAŠNJENJE POSLJEDICA:• Smanjenje nelegalne eksploatacije, buduæi da postoji dovoljno jeftine legalno vaðene sirovine.• Brzo smanjenje udjela vanjskih dobavljaèa zbog dovoljno jeftinije lokalno vaðene sirovine.• Pouèen pozitivnim iskustvom Zagrebaèke Þupanije i Grad Zagreb revidira svoju restriktivnu politiku i odobrava pro-

jekte kojima se vrši proizvodna sanacija postojeæih, trenutno devastiranih prostora.• Pouèeni dobrim iskustvom s postojeæih eksploatacijskih polja, razina animoziteta prema djelatnosti eksploatacije

umanjena, te se postupno, sustavno i planski alociraju podruèja i za nova eksploatacijska polja s ciljem odrÞavanjakontinuiteta proizvodnje na Þeljenoj razini.

• 70% trÞišnog udjela omoguæuje manje (ravnomjernije) optereæenje okoliša, te višu cijenu iz koje se moÞe višeizdvojiti za okoliš i druge vidove kompenzacije.

• Razina proizvodnje u Zagrebaèkoj Þupaniji je ona koja trenutno postoji, ali u puno boljoj atmosferi, s puno boljim(sanacijskim) posljedicama.


Skicirani scenariji zasnovani na uvidu u postojeæusituaciju pokazuju da:

– Analiza postojeæeg stanja, te moguæih opcija raz-voja sektora eksploatacije na podruèju Zagrebaèke Þu-panije pokazuje da 1) postoji veliki prostor za unapreðenjaprakse, kojima bi se i) pozitivni društveno-gospodarskiuèinci djelatnosti èak i unaprijedili; ii) negativni uèinci/ut-jecaj (na okoliš, na prirodu, na javnu cestovnu infrastruk-turu) znaèajno smanjili i sveli na prihvatljivu razinu; iii)razina konflikta smanjila pravednijom raspodjelom šteta ikoristi od eksploatacije, na naèin da se dio dobiti koristi zakompenzaciju u procesu nagodbe; te 2) da se pasivnom irestriktivnom politikom koja od instrumenata koristi samosankcije, izvjesno postiÞe podoptimalno rješenje.

– Sva razmatranja moguæih buduæih scenarija uka-zuju na rješavanje postojeæeg naslijeða problematièneprošlosti kao na neizostavni dio svakog poÞeljnog, re-alno ostvarivog rješenja. Drugim rijeèima, osnovno pi-tanje na koje se moÞe i treba dati smislen odgovor u prvoredu jest “KAKO SE” treba i moÞe obavljati djelatnost ko-rištenja mineralnih sirovina, a tek u kontekstu odgovora na

to pitanje, moÞe se smisleno odgovoriti i na pitanja “DA LISE” i “KOLIKO SE” trebaju eksploatirati mineralne sirovinena prostoru Zagrebaèke Þupanije.

– Propisivanjem obaveze izrade ove Studije, prostor-ni plan Zagrebaèke Þupanije napravio je prvi korak ugraðenju alternative “crno-bijelom” naèinu viðenja pro-blema i njegovih moguæih rješenja, u kojemu je jedina al-ternativa kaosu i destrukciji trivijalna potpuna restrikcija.Ova Studija èini korak dalje, na naèin da, neureðenomkaosu s jedne, i oèito podoptimalnoj restriktivnoj politiciupravljanja resursima s druge strane, kao alternativu nudiuspostavu sustava odrÞivog gospodarenja postojeæim re-sursima.

10.2.2. Prioritetne mjere za unapreðenje stanja sektoraeksploatacije mineralnih sirovinana podruèju Zagrebaèke Þupanije

U nastavku su detaljnije opisane mjere koje su, s obzi-rom na trenutno stanje i trendove, te djelokrug razine od-luèivanja i upravljanja za koju se program radi, odreðenekao prioritetne.

U opisu svake mjere: objašnjene su pretpostavke onaèinima na koji æe ona doprinositi nekima od prije nave-denih ciljeva; identificirani su nosioci njene provedbe;predloÞeni su okvirni termini za njenu provedbu; defini-rani su indikatori, sustav praæenja i ocjenjivanja uspješnostiprovedbe i uèinkovitosti programa.

10.2.2.1. Unapreðenje meðusobnog povjerenja,razumijevanja, komunikacije, kooperacije,

koordinacije meðu svim relevantnimakterima/zainteresiranim stranama

Kako je to veæ navoðeno na više mjesta u ovoj Studiji,niska razina meðusobnog povjerenja, razumijevanja, ko-munikacije, kooperacije, koordinacije meðu akterima/za-interesiranim stranama izvjesno je glavna prepreka za po-kretanje bilo kakve konstruktivne inicijative s ciljem po-boljšanja trenutnog stanja koje oèito ne zadovoljava nitijednu skupinu aktera. Stoga je unapreðenje ovih aspeka-ta sustava osnovna (trajno) prioritetna mjera predlaganogPrograma100.

Navedene kvalitete sustava uobièajeno se nazivaju“društvenim kapitalom” neke zajednice, i iskustveno jeutvrðeno da, iako se ne radi o “opipljivoj” stvarnosti kao usluèaju prirodnog i stvorenog (sredstva za rad i novac) kapi-tala, i razina društvenog kapitala vrlo “osjetno” determiniragranice sfere moguæega. Radi se o onim èestim situacija-ma u kojima, iako je “svima sve jasno”, i naèelno se svislaÞu oko oèitog rješenja problema, “oèito” i “svima jasnorješenje” ostaje izvan sfere ostvarivoga jer je problem npr.takav da je za njegovo razrješenje potrebno kooperativno,na meðusobnom povjerenju i dogovoru temeljeno za-jednièko djelovanje, a meðusobno povjerenje i institucijekoje osiguravaju da se ono ne zloupotrebljava nisu uspo-stavljene.

Naèin na koji se ova mjera treba provoditi je prvo or-ganiziranje pojedinih skupina aktera s ciljem jasnog artiku-liranja vlastitih interesa, a potom “okretanje nove stra-nice”, te novi napor na uspostavi otvorene komunikacije isuradnje s “drugima”.

Formalni oblik provedbe moÞe biti uspostava Forumaza problematiku eksploatacije graðevnih materijala u Za-grebaèkoj Þupaniji, tijela unutar kojega bi se svi relevantniakteri i zainteresirane strane periodièki sastajali, raspravljalio problemima, te predlagali, pregovarali i usvajali rješenja.Iz ovakvog opisa, jasno je da Forum nije samo tijelo u kojebi se dolazilo “lamentirati o problemima”, veæ i okvir unu-tar kojega se pregovaraju i donose obavezujuæi zakljuèci ipreuzimaju konkretni zadaci, obaveze i odgovornosti.

Uspostava Foruma kao sredstva podizanja razine me-ðusobnog povjerenja i razumijevanja, te unapreðenja ko-munikacije, kooperacije i koordinacije meðu svim akte-rima/zainteresiranim stranama ima posebno mjesto meðusvim drugim prioritetnim mjerama, zbog toga što je onapraktièno preduvjet za sve druge (meðu ostalim i ovdjenavedene) mjere i aktivnosti zamišljene i pokretane s ci-ljem unapreðenja stanja i koristi od sektora eksploatacijemineralnih sirovina u Zagrebaèkoj Þupaniji.

Vremenska dinamika planiranih sastanaka moÞe bitidva puta godišnje, što, jasno, ne sprjeèava i èešæe sasta-janje, u skladu sa potrebama, u manjim, uÞe-tematskimskupinama. Provedba mjere treba poèeti odmah nakon

usvajanja Studije od Þupanijskog predstavnièkog tijela, alogièna prva aktivnost Foruma bila bi analiza, diskusija,eventualna modifikacija, te potom usvajanje Studije i njo-me predlaganih mjera kao svoga inicijalnog plana rada.

Inicijator i glavni nositelj provedbe ove mjere, buduæida se radi o prostoru Ýupanije, treba biti Þupanijska samo-uprava – Upravni odjel za gospodarstvo, no trebaju sudje-lovati svi relevantni akteri i zainteresirane strane. Inicijalni irelativno potpuni popis relevantnih aktera dan je u Do-datku 1.

Direktni indikator uspješnosti provedbe ove mjere bitæe broj odrÞanih sjednica, broj prisutnih aktera, te kona-èno, broj i realizacija razlièitih kroz Forum pokretanih inici-jativa. Logièno je pretpostaviti da æe, ukoliko mjera ne dajerezultate, te velièine biti sve manje.

10.2.2.2. Uspostava i stalna nadogradnjainformacijskog sustava

Postojanje pouzdane, potpune, ciljane, relevantne,pravovremene, lako dostupne (štoviše, proaktivno dis-tribuirane) informacije neupitno spada meðu osnovnepreduvjete za kvalitetno planiranje i upravljanje resursom ina njemu temeljenoj djelatnosti. Naime, informacijski su-stav element je sustava odrÞivog gospodarenja/upravljanjakoji osigurava njegovu zasnovanost na najboljim posto-jeæim informacijama, a ne na poluinformacijama i dezin-formacijama, što je u uvjetima nepostojanja takvog sustavamoguæa, i u praski vrlo èesta pojava.

Tri osnovne funkcije informacijskog sustava su 1) su-stavno prikupljanje, 2) obrada i 3) distribucija informacija.Ponešto idealizirana slika je ovakva. Sustav prvo treba pri-kupljati sve znaèajne podatke i informacije. Potom iz pri-kupljenih podataka treba obradom dobiti informacije kojesu vaÞne za rješenje nekog konkretnog problema. Kona-èno, informacije treba distribuirati tamo gdje se mogu isk-oristiti, odnosno, svim za proces donošenja odluke znaèaj-nim akterima.

Pri tome je vrlo vaÞno da je sustav otvoren svim zain-teresiranim stranama (i kada nude, i kada traÞe informa-cije), te da sluÞi i kao forum u kojemu se, pojavom protu-rjeèja i konflikta, pokreæe proces dijaloga kojim se utvrðujuèinjenice i stanje nesuglasja sustavno i argumentirano raš-èišæuje.

Trenutna situacija vezana uz podatke i informacije oproblematici eksploatacije mineralnih sirovina na podru-èju Zagrebaèke Þupanije (ali i šire) izrazito je nezadovo-ljavajuæa. Podaci, kojih u osnovi i nema previše, razbacanisu po raznim dijelovima sustava, neureðeni na naèin koji ihèini upotrebljivim u procesu planiranja i upravljanja, èestomeðusobno nekonzistenti, upitne pouzdanosti, ponekadtajni, a i inaèe dostupni tek nakon dugotrajne, za objestrane frustrirajuæe procedure. Cilj ove mjere je da se tostanje u potpunosti izmijeni na naèin da Ýupanija uspo-stavi trajno aÞurirani sveobuhvati informacijski sustav omineralnih sirovinama i njihoj eksploataciji na svome po-druèju.

SadrÞajno, informacijski sustav sadrÞavat æe dvijeosnovne vrste podataka/informacija: 1) podatke/informa-cije o resursu; 2) podatke informacije o gospodarenju(eksploataciji, zaštiti) resursa.


100 Isti cilj bio je jedan od glavnih prioriteta i ove Studije. Naime, iako je, s obzirom na relativno visoku razinu konflikta, nepovjerenjai predrasuda meðu (kontaktiranim, saslušanim i uvaÞenim) akterima, sasvim moguæe da æe sve strane pronaæi u Studiji nešto s èime se“mogu posvaðati“, jer im se èini preoštra i prejednostrana ocjena, osnovna namjera Studije je bila da se prepoznaju, uvaÞe i, na osnovi štoje moguæe objektivnije analize, bar djelomièno razriješe sva trenutno suprotstavljena viðenja i stajališta.

Dio informacijskog sustava koji se odnosi na mine-ralne sirovine na podruèju Zagrebaèke Þupanije inicijalnoæe se sastojati od: 1) podataka o svim utvrðenim zalihamana eksploatacijskim poljima (i aktivnim, i napuštenim), 2)podataka o istraÞnim prostorima (i odobrenim, i “izbri-sanim”); 2) podataka o zatraÞenim, a neodobrenim is-traÞnim prostorima; 3) zona potencijalnih leÞišta odre-ðenih u kontekstu ove Studije.

Dio informacijskog sustava koji sadrÞi podatke o go-spodarenju resursa sadrÞavat æe: 1) podatke o eksploatacijina pojedinim eksploatacijskim poljima; 2) podatke o volu-menu i asortimanu proizvodnje; 3) osnovne financijske po-kazatelje poslovanja; 4) podatke o eventualnim proble-mima, bilo tehnološkim, bilo okolišnim, bilo u odnosu salokalnim stanovništvom; 5) podatke o recikliranju graðe-vinskog otpada; te sve druge podatke koji æe se pokazatipotrebnima za kvalitetno sektorsko planiranje i uprav-ljanje.

Provedba mjere odvija se kroz pet faza: 1) uspostavakonsenzusa oko vaÞnosti i potrebe uspostave informa-cijskog sustava meðu svim relevantnim akterima; 2) fazaosmišljavanja podatkovnog modela, 3) faza organizacije/uspostave protokola za protok informacija, 4) faza teh-nološke implementacije sustava u obliku relacione bazepodataka sa GIS suèeljem; 5) faza odrÞavanja i redovnogaÞuriranja sustava.

Glavni nositelj provedbe mjere je Zavod za prostornoureðenje i zaštitu okoliša Zagrebaèke Þupanije, buduæi daInformacijski sustav sektora mineralnih sirovina èini logièandio/“sloj” njegovog Informacijskog sustava stanja u pro-storu i okolišu. Meðutim, u uspostavi i trajnom kvalitetnomfunkcioniranju sustava nuÞno je sudjelovanje svih akterasustava, a u prvom redu onih koji u svom djelokrugu imajupraæenje, nadzor, prikupljanje i èuvanje podataka. Razlièitiakteri bit æe razlièito znaèajni u razlièitim fazama provedbemjere.

Logièna okvirna podjela posla oko provedbe je kakoslijedi. U prvoj fazi, potrebno je pokretanjem diskusije uokviru buduæeg Foruma, bilo samostalno, bilo uz dobrodefiniranu pomoæ vanjskog konzultanta, objasniti ideju,potrebe i korisnost od buduæega informacijskog sustava.Postizanje konsenzusa preduvjet je za sve druge faze.Osmišljavanje podatkovnog modela posao je koji moÞenapraviti ili radna skupina unutar Foruma, ili vanjski kon-zultant uz osiguranu suradnju kljuènih aktera, a faza zavr-šava usvajanjem prijedloga podatkovnog modela na Fo-rumu. U treæoj fazi potrebno je formalno-pravno definirati,te institucionalizirati format i naèin protoka informacija.Èetvrta faza je tehnološka implementacija sustava, zadaæaza koju je vjerojatno najoptimalnije rješenje vanjski kon-zultant. Konaèno odrÞavanja i aÞuriranje sustava bila bi re-dovna zadaæa Zavoda, jasno, uz punu suradnju svih drugihizvora, odnosno “èvorova” u mreÞi protoka informacija.

S obzirom na neveliku kolièinu podataka, niti uspo-stava, niti odrÞavanje/aÞuriranje sustava (jednom godišnje)ne bi trebalo predstavljati veæe radno optereæenje.

Najizazovniji dio mjere je postizanje dogovora okovaÞnosti uspostave informacijskog sustava, te obavezivanjesvih relevantnih aktera na disciplinirano sudjelovanje uuspostavi i funkcioniranju jednom uspostavljenog sustava.Stoga bi uspostava informacijskog sustava trebala biti jednaod prvih tema u razmatranju unapreðenja gospodarenjamineralnim sirovinama u Zagrebaèkoj Þupaniji, odnosnojedna od prvih tema koje æe se raspraviti/dogovoriti na Fo-rumu za problematiku eksploatacije graðevnih materijala uZagrebaèkoj Þupaniji.

Okvirni rok za uspostavu sustava je jedna godina.Bazu je potrebno aÞurirati promptno, odnosno u funkcijiizrade periodiènih informacija, a na osnovi periodiènih iz-viješæa svih relevantnih subjekata (koncesionara, nadzor-nih i upravnih tijela, i dr.) – izvora podataka.

10.2.2.3. Identifikacija kvalitetnih rješenja buduæeg tijekaeksploatacije i privoðenja konaènoj namjeni za sva

aktivna (legalna i polulegalna) i napuštena(nesanirana) eksploatacijska polja

Zatvaranje eksploatacijskih polja, sanacija prostora injegovo privoðenje konaènoj namjeni vaÞan je problemkoji zahtijeva kvalitetno rješenje.

Trenutno stanje izrazito je teško. Dosadašnja oko-lišno-neosjetljiva (ili nedovoljno osjetljiva) praksa rezulti-rala je trenutnim stanjem u kojem je eksploatacijsko poljeuglavnom sinonim za krajobrazno devastirani prostor s vrloupitnim perspektivama vezanim uz njegovu sanaciju, rena-turalizaciju ili privoðenje nekoj drugoj konaènoj namjeni.Situacija na terenu vrlo uvjerljivo svjedoèi da sama naèelnaodredba prostornog plana koja zahtijeva da se eksploata-cija provodi u funkciji prostorno oblikovno-tehnièke sana-cije i provoðenja konaènoj namjeni, evidentno nije do-voljna da se to nezadovoljavajuæe stanje promijeni.

Neke inicijative, meðutim, pokazuju da je moÞdasazrio trenutak da se takva praksa promjeni, buduæi da tre-nutno stanje – s jedne strane blokirana proizvodnja; sdruge strane devastirani krajolik, ali u skladu sa rudarskimprojektom iz doba kada je problematika rekultivacije iprivoðenja konaènoj namjeni bila daleko manje znaèajnatema nego danas – ne zadovoljava nikoga: ni bivše/tre-nutne/potencijalne koncesionare, ni JLS na èijem se po-druèju nalazi krajobrazno devastirani prostor; ni lokalnostanovništvo.

U osnovi, ova prioritena mjera je proširenje èlanka 64.Ýupanijskog prostornog plana (U prostornim planovimaureðenja gradova i opæina i urbanistièkim i detaljnim plano-vima ureðenja potrebno je, meðu ostalim, odrediti uvjeteprostornog oblikovanja eksploatacijskog polja u funkciji za-dovoljavanja potreba konaène namjene i uklapanja u oko-liš. Pod ovim se podrazumijeva: 1) odreðivanje za prostor inamjenu prihvatljivih oblika jezera kod šljunèara, ili no-vonastalog oblika terena kod ostalih oblika eksploatacije,posebno kod kamenoloma; 2) odreðivanje konaène na-mjene ili moguæih namjena; 3) odreðivanje dubine jezera injegovih pokosa pogodnih za konaènu namjenu i odrÞa-vanje kvalitete vode; 4) odreðivanje svih potrebnih planer-skih mjera koje æe onemoguæiti negativan utjecaj na okoliš,posebno u pogledu zaštite i oèuvanja kvalitete podzemnihvoda i izvorišta pitke vode; 5) razgranièenje površina zaeksploataciju mineralnih sirovina od okolnog prostora na-mijenjenog za šport i rekreaciju), te odredbe plana kojomse nalaÞe iznalaÞenje kvalitetnih sanicijskih rješenja za svapostojeæa napuštena eksploatacijska polja.

Mjera je proširenje odredbe na naèin da izradu detalj-nog plana ureðenja vidi kao rezultat zahtjevnog participa-tivnog procesa rješavanja konflikta, mirenja, pregovora idogovora, te kao jedan element rješenja koje još trebaukljuèiti i osiguravanje kvalitenog nadzora nad implemen-tacijom dogovorenog rješenja (vidi mjera 10.2.2.5.), tegarancije i osiguranje za sluèaj da se utvrdi nepridrÞavanjedogovorenog rješenja (iskustva iz EU ukljuèuju: bankovnegarancije, hipoteke, osnivanje fonda za sanaciju na ko-jemu treba biti poloÞen iznos koji okvirno odgovara troško-vima sanacije u sluèaju prekida eksploatacije u trenutnojfazi projekta).


Konkretnije, Þupanija, odnosno JLS, treba s trenutnimili nekim drugim zainteresiranim koncesionarom dogovo-riti projekt tzv. proizvodne sanacije, pod èime se podra-zumijeva zahvat koji ima prvenstveni cilj unapreðenjestanja u prostoru na naèin da se trenutno devastirani kra-jolik prevede u nešto prihvatljivije (bilo renaturalizirani/biološki rekultivirani prostor, bilo neka druga konaènanamjena koja se funkcionalno i estetski uklapa u okolniprostor), no istovremeno je gospodarski isplativa, odnosno,u postojeæim trÞišnim uvjetima izvjesno generira profit.Ukoliko je takvo rješenje moguæe, oèito se radi o tzv. Win-Win101 rješenju.

Izvjesno je da æe u mnogim sluèajevima rješenje za-htijevati promjenu odredbe o zabrani proširenja eksploa-tacijskog polja, odnosno o dozvoljenom proširenju domaksimalno 10% trenutne površine polja, no to ne bi tre-balo biti upitno, ukoliko projekt zadovoljava navedene de-finirajuæe karakteristike proizvodne sanacije, te ukoliko seinstitucionalno osmisli uèinkovit sustav nadzora i osigura-nja od kršenja dogovora.

Meðu aktivnim eksploatacijskim poljima, prioritetnikandidati za takav proces su neka od najveæih eksploata-cijskih polja, a meðu njima u prvom redu kamenolom Iva-nec i šljunèara Novo Èièe, gdje veæ postoje neki idejniprojekti koje treba analizirati, te ukoliko u osnovi zadovol-javaju, operativno razraditi i institucionalno dopuniti saveæ spominjanim dogovorom o nadzoru provoðenja pro-jekta proizvodne sanacije, te garancijom/pologom koji æese iskoristiti za podmiraivanje troškova sanacije, ukolikodoðe do kršenja dogovorenog, a potom i odobrenog pro-jekta. Na osnovi inicijalne analize predlaganih idejnih rje-šenja èini se da ona zadovoljavaju navedenu definicijuproizvodne sanacije – odnosno da u konaènici unapreðujustanje u prostoru, a da pritom predstavljaju gospodarski is-plativu djelatnost.

Osim aktivnih eksploatacijskih polja s postojeæemkoncesionarom, na ovaj se naèin, kroz sporazum/ugovor snekom od tvrtki zainteresiranih za eksplaotaciju na pro-storu Zagrebaèke Þupanije, moÞe sanirati i devastiraneprostore napuštenih eksploatacijskih polja.

Opæenito, ne bi trebalo unaprijed odbaciti moguænostda se o projektima proizvodne sanacije istovremeno pre-govara sa više potencijalnih koncesionara, gdje oni u osno-vi, kvalitetom svojih ponuda (u prvom redu visinom rudar-ske rente, kvalitetom projekta eksplaotacije u pogledu nje-govog minimalnog negativnog utjecaja na okoliš i kvalitetuÞivotne sredine lokalnog stanovništva, kvalitetom projektakonaène namjene, kredibilitetom i garancijama da æe sedogovoreno doista i provoditi) licitiraju za privilegiju dobi-vanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina u bli-zini atraktivnog Zagrebaèkog trÞišta.

Nositelji provedbe ove mjere su: 1) potencijalni kon-cesionar; 2) JLS na èijem podruèju se zahvat nalazi; 3)Þupanija (Zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša,koji bi trebao zahvat odobriti izmjenom prostornog plana;Upravni odjel za gospodarstvo, koji bi trebao pomoæi JLS ipotencijalnom koncesionaru oko dogovaranja pravednogugovora o koncesiji); 4) nadleÞne inspekcije (koje su u

svom djelokrugu i potencijalno znaèajan èimbenik privoleu procesu pregovaranja, i glavni zakonom propisani akter unadzoru dosljedne provedbe dogovorenih rješenja); i ja-sno 5) Ured drÞavne uprave u Zagrebaèkoj Þupaniji (koji æepostignuti dogovor provesti kroz formalni upravni postu-pak, a moÞe pomoæi i svojom ekspertizom).

Osim oèitih izravnih pozitivnih posljedica zamjenesituacije devastiranog prostora i blokirane proizvodnjeunapreðenjem stanja u prostoru i ostvarenom društveno-gospodarskom koristi, uspješna provedba ove mjere, uspo-stavom presedana jedne drugaèije prakse eksploatacije idogovora zahvata i raspodjele koristi i troškova od zahvatameðu zainteresiranim strana, znaèila bi i veliki evolucijskikorak postojeæoj praksi/kulturi gospodarenja mineralnimsirovinama.

S provedbom mjere treba poèeti što prije, jer svakoodgaðanje samo suÞava prostor za pronalaÞenje kvalitet-nog rješenja.

MoÞe se pretpostaviti da provedba mjere neæe iæi“glatko”, no to ne bi smio biti razlog niti za njeno od-gaðanje, niti za odustajanje od njene provedbe, jer ona uosnovi nema kvalitetne alternative.

10.2.2.4. Identifikacija i zaštita resursa atraktivnihza eksploataciju mineralnih sirovina

Mineralne sirovine su prirodni resurs – vrijednost uprostoru, i kao takve treba ih zaštititi od njihove “sterili-zacije” korištenjem prostora za namjene nekompatibilneeksploataciji, slièno kao što se to èini u sluèaju èuvanjašumskih resursa, vodnih resursa, resursa poljoprivrednogtla, podruèja izrazite biološke i krajobrazne raznolikosti, pai samog prostora kao takvog. Trenutna prostorno-planskapraksa u RH to, naÞalost, ne èini102, veæ se u planovima tre-tira samo djelatnost eksploatacije, i to uvijek kao ugroza zaneke druge tradicionalno prepoznate i uvaÞene resurse103.Cilj ove mjere je da se ta praksa promijeni, te da se miner-alne sirovine poènu tretirati ravnopravno drugim vrijed-nostima i interesima u prostoru.

Vrlo je vaÞno naglasiti da uvoðenje ovog elementazaštite resursa mineralnih sirovina u trenutnu praksu pro-stornog planiranja nije samo “ustupak” sektoru eksploata-cije mineralnih sirovina, veæ unapreðenje optimalnosti i ra-cionalnosti korištenja prostora i postojeæih prirodnih resur-sa u cjelini. Argument je jednostavan. Naprosto, mineralnesirovine nenadomjestiva su potreba civilizacije kakvu da-nas poznajemo, te je stoga njihova eksploatacija nuÞnost, ane stvar odabira. Propust da se identificiraju i rezerviraju,prema svim relevantnim kriterijima (ukljuèujuæi i mini-malni utjecaj eksploatacije na okoliš, te uklapanje konaènenamjene u okolni prostor), najpogodnija leÞišta/podruèja,riskira moguænost da æe se ona “sterilizirati” nekompatibil-nim namjenama prostora, te æe se eksploatacija morativršiti na nekom alternativnom, manje prikladnom pro-storu. Ekstremni primjer istog ovog obrasca je rast ilegalneeksploatacije kao poljedica restriktivne politike u odobra-vanju legalne eksploatacije, gdje svaki ilegalno iskopani ku-bik materijala izvjesno ima višestruko gori utjecaj na okoliš


101 Rješenje u kojemu sve strane u dogovoru dobivaju. Alternativno, jedna strana svoj dobitak temelji na gubitku druge strane.102 Donekle je utješno to što slièno vrijedi i za mnoge druge zemlje u EU.103 Èesto se pri tome previða èinjenica da su neki od tih resursa nastali uništavanjem drugih vrsta prepoznatih resursa. Tipièan

primjer je poljoprivredno zemljište, koji je u pravilu nastalo krèenjem šuma, te poljoprivreda koja je kao sektor jedan od glavnih oneèišæi-vaèa površinskih i podzemnih voda, itd. No, “svima je jasno“ da nam poljoprivredno zemljište treba za proizvodnju hrane, i u kontekstu tepotrebe, spremni smo prihvatiti negativni utjecaj na smanjenje biološke raznolikosti koji predstavlja pretvorba šumskog staništa u poljopri-vrednu monokulturu odrÞavanu pectisicidima, herbicidima, mineralnihm gnojivima.

od onoga što je moguæe ostvariti u sluèaju legalne eks-ploatacije104.

Dva osnovna dijela u provedbi ove mjere su: 1) identi-fikacija dijela potencijalnog resursa koji je najatraktivniji uskladu sa svim relevantnim kriterijima, ukljuèujuæi: za-teèeno stanje u prostoru105; pretpostavljani eksploatacijskipotencijal leÞišta, uklopivosti eksploatacije i predviðenebuduæe namjene u okolni prostor, naèelna suglasnost nad-leÞne JLS i lokalne zajednice; i 2) formalna zaštita identi-ficiranih podruèja u relevantnim prostornim planovima.Drugim rijeèima, Studije bi posluÞile kao struène osnove zapravilnu valorizaciju resursa mineralnih sirovina u prostor-nim planovima na Þupanijskoj i opæinsko/gradskoj razini.

Slièno drugim temama u prostornim planovima, prvobi se napravila Studija sa prostornim obuhvatom cijele Za-grebaèke Þupanije, koja bi, preklapanjem postojeæih sa-drÞaja u prostoru, okvirno definirala potencijalne zoneeksploatacije mineralnih sirovina, kao i okvirne površinekoje se unutar tih zona mogu koristiti za namjenu eks-ploatacije. Identificirane zone, nakon što se s njima sloÞeJLS, unijele bi se kao dopune u Ýupanijski prostorni plan.Potom bi se detaljnijim Studijama te potencijalne zonepreciznije odredile, u mjeri koju omoguæuje mjeriloPPUO/G, a tako definirane zone unijele bi se kao dopunePPUO/G-ima.

Optimalni naèin ispunjenja ove zadaæe je angaÞiranjevanjskog konzultanta, kako za izradu kvalitetnog projekt-nog zadatka, tako i za izradu samog projekta. U obje za-daæe, radi provedbe vjerodostojne i objektivne valorizacijepostojeæih resursnih potencijala odreðenih podruèja, na-roèito æe vaÞno biti osigurati participativnost i transparent-nost cijelog procesa. Formalno æe to biti najlakše na naèinda se mjera provodi dijelom kao jedna od znaèajnijihaktivnosti Foruma za problematiku eksploatacije graðev-nih materijala u Zagrebaèkoj Þupaniji, uspostavljenog krozprovedbu prve navedene prioritetne mjere.

Operativni nositelji provedbe ove mjere ispred Ýu-panije su Zavod za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša, teUpravni odjel za gospodarstvo, a radna skupina formiranaunutar Foruma ukljuèivat æe potencijalne koncesionare;predstavnika Ureda drÞavne uprave u Zagrebaèkoj Þu-paniji, predstavnike JLS.

Provedbom ove mjere, Ýupanija, odnosno opæine igradovi, pripremile bi se za kvalitetno sudjelovanje u po-stupku davanja odobrenja za istraÞivanje mineralnih siro-vina (ukoliko se (vidi Mjera 10.2.2.10.) odluèi da je oprav-dano krenuti u proces odobravanja novih eksploatacijskihpolja) gdje se od njih, u skladu sa èl. 5. Pravilnika o istraÞi-vanju mineralnih sirovina (“Narodne novine” broj 125/98),oèekuje da daju mišljenje “o opravdanosti, odnosno mo-guænosti istraÞivanja mineralnih sirovina s obzirom na go-spodarske i prostorne planove”, odnosno da, u skladu sa

èl. 8. “odrede uvjete, odnosno ogranièenja uz koja je mo-guæe istraÞivati mineralne sirovine na zatraÞenom istra-Þnom prostoru”. Isto vrijedi i za njihovo sudjelovanje upostupku odobravanja eksploatacijskih polja.

S provedbom mjere treba poèeti što ranije, buduæi dasvaka nova ireverzibilna prenamjena prostora smanjujeprostor u kojem se traga za optimalnim rješenjem. U ideal-nom sluèaju, za tri godine, Þupanija i sve JLS na njenompodruèju imale bi definirane zone za buduæu eksploatacijumineralnih sirovina.

10.2.2.5. Uspostava uèinkovitog sustava nadzorai privole nad provedbom dogovorenih rješenja

Sva dobro zamišljena rješenja, elaborirani projekti iusvojene zakonske odredbe ne vrijede ništa ukoliko upraksi ne funkcionira sustav nadzora nad njihovom pro-vedbom, te instrumenti privole, ukoliko se utvrdi nepri-drÞavanje dogovorenih106 rješenja. U kontekstu eksploata-cije mineralnih sirovina u Zagrebaèkoj Þupaniji ova jetvrdnja posebno aktualna, jer dosadašnje iskustvo poka-zuje da je sustav nadzora i privole oèito bio vrlo slaba toèkau sustavu upravljanja sektorom. Posljedice su teške, i naterenu, i u sferi društvenog kapitala, gdje je gotovo u pot-punosti izgubljeno povjerenje u “institucije sustava”107, igdje veæina javnosti više ne uspijeva razluèiti djelatnosteks- ploatacije mineralnih sirovina kakva bi ona mogla itrebala biti od onoga kakva ona jest kada se krše sve zakon-ske norme i preporuke dobre prakse.

Cilj ove mjere je da se takva situacija promijeni, a bezpretjerivanja se moÞe reèi da je njena uspješna provedbanuÞna pretpostavka za bilo kakav pozitivan pomak u stvar-nosti.

Ne ulazeæi u kompleksnu problematiku uzroka ne-funkcioniranja sustava i u sluèajevima kada objektivni pro-blem nedostatnih ljudskih kapaciteta ne dostaje kao ob-jašnjenje i opravdanje, ovom mjerom se kao naèin una-preðenja stanja sugerira dogradnja trenutno postojeæeg,zakonom propisanog, drÞavnog sustava inspekcijskog nad-zora. Konkretnije, ne kao kreiranje paralelizma, veæ kaopomoæ i dopuna postojeæim institucijama (u prvom reduDrÞavnom inspektoratu i njegovoj Rudarskoj inspekciji),oni kojima instrument nadzora treba kao pretpostavkauspostave povjerenja i postizanja kvalitetnog kooperativ-nog dogovora, uloÞit æe napor i resurse u njegovo osi-guranje.

Operativno se mjera moÞe provesti na naèin da Þu-panija, odnosno JLS, u skladu sa Ugovoru o koncesiji iz-meðu koncesionara i JLS, ima pravo praæenja aktivnostieksploatacije, u obujmu i razini detalja koji dostaje za pot-punu i objektivnu, na podacima utemeljenu informaciju, ana osnovi koje se moÞe utvrditi pridrÞavanje, odnosno od-stupanje od dogovorenog projekta/ugovora. Na temelju


104 Ilegalna eksploatacija zbog svoje nesustavnosti, koja je nuÞna posljedica kakve-takve potrebe da se sakrije, devastira relativno ve-like površine za pridobivanje relativno male kolièine sirovina. S druge strane, planirana (legalna) eksploatacija moÞe se osmisliti kao kon-struktivna izmjena prostora na naèin koji mu u konaènici poveæava vrijednost. Npr. jezero kao neupitno (potencijalno – jasno, ako sejezero ne koristi kao divlja deponija otpada, prirodna “praonica“ vagona, i sl.) obogaæenje i krajobrazne i biološke vrijednosti prostora ukojemu alternativno postoji oranica zasaðena monokulturom.

105 Studijom svakako treba inventarizirati i sva trenutno devastirana podruèja koja bi se kroz proizvodnu sanaciju mogla privesti ko-risnoj konaènoj namjeni. Moguænost unapreðenja stanja u prostoru jedan je od osnovnih kriterija, ako ne i osnovni kriterij u identifikacijipotencijalnih zona eksploatacije.

106 I zakoni su kroz demokratsku proceduru dogovorena rješenja.107 Nije moguæe zadrÞati povjerenje u institucije sustava u situaciji u kojoj se “drÞava” naðe u ulozi glavnog kupca ilegalne mineralne

sirovine, a na prijave graðana (èak i kada ona ide kroz tijela JLS-a) nadleÞnim tijelima o oèito nelegalnoj i devastirajuæoj eksploatacije, nitkone reagira. Nakon takvog iskustva, graðani i najbolje zamišljene projekte percipiraju kao “lijepe prièe” koje sluÞe samo kao paravan za “veædoÞivljeno”, te sve spremnije koriste instrument graðanskog neposluha u borbi za ostvarivanje svojih prava.

nadzora, angaÞirana struèna osoba pisala bi godišnje iz-viješæe o stanju eksploatacije mineralnih sirovina na po-druèju Zagrebaèke Þupanije.

Nositelj provedbe ove mjere bio bi Upravni odjel zagospodarstvo, jasno, u bliskoj suradnji sa samim konce-sionarima, nadleÞnim inspekcijama i drugim relevantnimdrÞavnim tijelima.

Eventualno financijsko optereæenje nastalo provoðe-njem ove mjere ima svoje opravdanje u uspostavi povje-renja108, koje je kljuèno za normalno funkcioniranje sus-tava u kojemu se samo prijavljeni profiti mjere u desecimamilijuna kuna. Sredstva bi se osigurala iz sredstava up-laæenih na ime zakonom propisane naknade za eksploata-ciju, odnosno Ugovorom o koncesiji dogovorene dodatnerudarske rente.

10.2.2.6. Uvoðenje elemenata sustava upravljanjaokolišem u aktivnost koncesionara

Ova mjera podrazumijeva sustavni napor na una-preðenju okolišnog aspekta poslovanja svih koncesionaraiz trenutno uglavnom vrlo nezadovoljavajuæe prakse, uneku koja æe u veæoj mjeri slièiti praksi opisanoj u poglavljuStudije koje se bavi odnosom eksploatacije mineralnih si-rovina i zaštite okoliša.

Nositelji provedbe ove mjere su sami koncesionari, alii Þupanija, relevantne inspekcije, interesne udruge, buduæida Forum mogu i trebaju pomoæi kroz organiziranje raznihvidova inforimiranja, edukacije, shema nagraðivanja.

Osnovne aktivnosti koje podrazumijeva ova mjeraukljuèuju identifikaciju (na osnovi vlastitih opaÞanja, Studi-je utjecaja na okoliš, prituÞbi stanovništva, inspekcijskognadzora) postojeæih negativnih utjecaja na okoliš (sve nje-gove segmente – od zraka, voda, tla, do biološke i kra-jobrazne vrijednosti), njihovo praæenje (samostalno ili usuradnji s nekom od drugih zainteresiranih strana), nasto-janje na njihovu smanjivanju, te redovno izvješèivanje.

Praæenje i izvješæivanje trebalo bi nastojati provesti usuradnji s lokalnim stanovništvom, buduæi da takav pri-stup dokazano ima posebno dobar uèinak. Operativno, toje moguæe kroz financiranje lokalne udruge, školske sek-cije i sl.

Provedba ove mjere, odnosno njeni vidljivi rezultati,nuÞan su element postupne uspostave povjerenja i pro-mjene trenutno postojeæe izrazito negativne slike o djelat-nosti eksploatacije mineralnih sirovina.

10.2.2.7. Uvoðenje elemenata društveno odgovornogposlovanja u aktivnosti koncesionara

Èinjenica da je cijela djelatnost eksploatacije mineral-nih sirovina trenutno vrlo loše percipirana i u široj javnosti imeðu politièkim elitama – donosiocima odluka, jasno go-vori o èinjenici da niti djelatnost u cjelini, niti veæina poje-dinih koncesionara nije dovoljno vodila brigu o uklapanjuu svoj širi društveni kontekst. S druge strane, koncept“društveno odgovornog poslovanja109” upravo se razvio izuviðanja poslovnog sektora da su odgovorno ponašanje inastojanje oko unapreðenja kvalitete Þivota svih zaintere-siranih strana vaÞni èimbenici dugoroènog ekonomskograzvoja, i kao takvi, od koristi svim ukljuèenim stranama.Tvrtka koja nije dio svoje okoline (i fizièke, i društvene, iposlovno-trÞišne), prepoznaje se, a potom i tretira kaostrano tijelo. Uvoðenje politike društveno odgovornog

poslovanja u osnovi podrazumijeva stalno nastojanje nakvalitetnom i pravednom, odgovornom odnosu premasvojim zaposlenicima, kupcima, široj društvenoj zajednici iokolišu s druge strane ograde koja omeðuje prostor tvrtke.

Konkretno, aktivnosti koje koncesionari mogu poduzi-mati u okviru ove mjere ukljuèuju u prvom redu uspostavuboljih odnosa s okolnom zajednicom; uvaÞavanje, a ne ig-noriranje njihovih prigovora; vidljivo i osjetno nastojanjena rješavanju prijavljenih problema; dijeljenje dobiti uomjeru koji æe lokalnu zajednicu i JLS uèiniti partnerom, ane protivnikom; druge naèine kompenzacije (kroz pro-izvode i usluge); transparentnije poslovanje; aktivno uklju-èivanje u rad i inicijative strukovnih udruÞenja na promi-canju interesa struke, ali i na unapreðenju društvenih iokolišnih standarda poslovanja.

10.2.2.8. Poticanje recikliranja graðevinskog otpadaRecikliranje graðevinskog otpada dvostruko je korisna

mjera, buduæi da se istovremeno smanjuje potreba za no-vom eksplotacijom u nenarušenoj prirodi i rješava problemgraðevinskog otpada koji inaèe èesto završava na divljimdeponijama.

Ne èudi stoga da je postotak recikliranog graðevinskogotpada u nekim EU zemljama izrazito visok (npr: oko 85%u Nizozemskoj i Danskoj, 75% u Belgiji, 70% u Nje-maèkoj), te se iz tog izvora moÞe snabdijevati nezane-marivi dio potreba trÞišta (npr: 15% Nizozemska, 16% UK,9% Belgija).

Stanje u RH opæenito, pa i u Zagrebaèkom prostoru,ponovno ne zadovoljava. Jedino fiksno postrojenje za pre-radu graðevinskog otpada instalirano je (ali nije još i pu-šteno u pogon) u sklopu odlagališta otpada Jakuševac.Osim toga, veæi broj graðevinskih tvrtki koje imaju ade-kvatnu opremu (npr. èeljusna drobilica) reciklira dio gra-ðevinskog otpada. NaÞalost, veæi dio graðevinskog otpadaipak završava na divljim deponijama (npr. u podruèju Ja-kuševca, Mièevca, Kosnice).

Rješavanje cjelokupnog problema graðevinskog otpa-da, osiguravanje organizacijskih pretpostavki za veæi udionjegovog recikliranja i ponovnog korištenja (osigurano trÞi-šte za sekundarne sirovine, poveæanje kazni za ilegalno od-laganje, efikasnije praæenje tijeka otpada, i sl.), nadilaziobuhvat ove Studije.

Cilj ukljuèivanja ove mjere u Program je u prvom redupoticanje koncesionara, tamo gdje je to moguæe uèinko-vito uèiniti, da prošire svoju djelatnosti i aktivnostima re-cikliranja graðevnog otpada. Neke inicijative u tom smijeruveæ postoje.

Nositelji provedbe mjere su koncesionari, koji æe, upostupno uspostavljanom sustavu gospodarenja otpadomu RH, pronaæi svoj interes u ispunjanju niše recikliranjagraðevinskog otpada.

10.2.2.9. Suzbijanje svih oblika ilegalneeksploatacije mineralnih sirovina

Kako je u Studiji stalno isticano, ilegalna eksploatacijamineralnih sirovina najgori je moguæi naèin eksploatacijesirovine, jer je u pravilu neselektivan, neracionalan i be-zobziran prema svima i svemu oko sebe. I dok je nadzor iizricanje mjera u nadleÞnosti za to zakonom odreðenihdrÞavnih tijela, mnogi spominjani akteri u sustavu mogupomoæi u dokidanju pojave ilegalne eksploatacije na naèin


108 Iskustva svjetske prakse (Šolar 2004) pokazuju da uspostava zajednièkog praæenja predstavlja odliènu priliku za unapreðenjemeðusobnog povjerenja i razvoj partnerstva meðu akterima.

109 Corporate Social Responsibility

da pomognu pravovremenom i pouzdanom informacijom,te da se svi koji od ilegalne eksploatacije imaju štete – a tosu na više ili manje izravan naèin doista svi – “udruÞe” s ar-tikuliranim zahtjevima prema nadleÞnim tijelima, koja æe injima pomoæi da kvalitetnije rade posao iz svoga zakon-skog djelokruga. Operativno, ilegalna eksploatacija trebalabi biti stalna tema buduæeg Foruma.

U djelovanju na suzbijanju ilegalne eksploatacije va-Þno je obuhvatiti sve njene pojavne oblike, koji variraju od“divlje” eksploatacije, preko “ilegalne legalne” eksploata-cije, do zakonskih “sivih podruèja”.

Najznaèajniji primjer ovoga posljednjeg je problema-tika materijala iz graðevinskih iskopa (najèešæe šljunak ipijesak) koji su sve veæa stavka u osiguravanju potrebatrÞišta za kamenim materijalima. Trenutna regulativna rje-šenja nisu prilagoðena korištenju i stavljanju na trÞište tihmaterijala, te se dogaða da se istovrsni zahvati (vaðenješljunka iz graðevinskih iskopa) razlièito upravno tretiraju.Zbog toga u nekim sluèajevima graðevinari istovremeno sizgradnjom objekata obavljaju eksploataciju mineralne si-rovine i dodatno profitiraju, bez da na tu djelatnost i profitplaæaju poreze i naknade, dok su u drugim sluèajevima pri-nuðeni plaæati dogovorne nakande. Ovo pitanje trebaregulirati bilo propisima iz podruèja rudarstva, bilo u okvi-ru postupaka provoðenih na temelju propisa o prostornomureðenju i graditeljstvu.

10.2.2.10. Identifikacija optimalnog modelagospodarenja postojeæim mineralnim resursimai moguæe otvaranje novih eksploatacijskih polja

Ova mjera logièno slijedi kao svojevrsna nadogradnjana uspješnu provedbu svih prije spomenutih mjera. Na-ime, uspješna provedba navedenih mjera preduvjet je i in-dikator prelaska sustava u “legalnije”, izvjesnije, stabilnijestanje, sa saniranim posljedicama nezadovoljavajuæe prak-se u prošlosti, a tek nakon tog “strukturnog podešavanja” iu stvarnosti dokazane promjene prakse, ima smisla bavitise “finim podešavanjima” i daljnjim razvojem110, što je ciljove mjere.

Konkretno, trÞište se moÞe opskrbljivati razlièitomstrukturom proizvodnje, gdje su osnovni parametri koji semogu varirati broj i velièina (u pogledu godišnje proiz-vodnje) proizvoðaèa koji opskrbljuju trÞište, te njihovaprostorna distribucija. Osnovna logika je kako slijedi.

U vezi s optimumom izmeðu brojnosti i velièine poje-dinih proizvoðaèa111, jasne su negativne posljedice ek-stremnih rješenja. Veliki broj malih proizvoðaèa oteÞavapraæenje, vjerojatno smanjuje standarde okolišno-bri-Þne i društveno-odgovorne prakse, jer manje tvrtke imajumanje kapaciteta da takvu praksu insitucionalno uvedu ukulturu poslovanja, te konaèno, generira se, i tijekom eks-ploatacije, i nakon njenog završetka, veæi broj narušenihkrajobraznih cjelina. Negativne strane varijante s malimbrojem velikih proizvoðaèa su rizik za efikasno funkcioni-ranje trÞišta (zbog moguænosti pojedinog proizvoðaèa dasamostalno utjeèe na stanje na trÞištu), te moguæe preve-liko optereæenje pojedinog lokaliteta112, naroèito ukolikonije adekvatno riješena cestovna infrastruktura od eksploa-tacijskog polja do neke veæe prometnice.

Veæi udio snabdijevanja trÞišta iz udaljenijih izvoraznaèi višu cijenu na trÞištu, te veæu dobit za manji brojproizvoðaèa unutar uÞeg podruèja, koji su administrativ-nom mjerom zabrane otvaranja novih eksploatacijskih po-lja stavljeni u povlašteni poloÞaj. Ovu administrativno iza-zvanu trÞišnu anomaliju moÞe se (i treba) korigirati ura-èunavanjem varijabilne rente kroz Ugovor o koncesiji, gdjeæe se dio dobiti raspodijeliti i na: širu društvenu zajednicu(JLS); kompenzaciju lokalnom stanovništvu; skuplje mjerezaštite okoliša; financijski zatjevnije projekte konaène na-mjene prostora.

Odgovor na pitanje što je optimalni model u velikoj jemjeri odreðen i zateèenim stanjem na terenu, odnosno is-hodom provedbe mjere 10.2.2.3., buduæi da je kvalitetnoprivoðenje konaènoj namjeni i sanacija narušenih pro-stora, s obzirom na vrlo nezadovoljavajuæe trenutnostanje, prioritet.

Tek nakon što se, uspješnom provedbom prethodnihmjera, stanje stabilizira, provedbom ove mjere razmotritæe se potreba i oportunost otvaranja novih eksploatacijskihpolja u Zagrebaèkoj Þupaniji.

Preduvjet za pokretanje procedure otvaranja noviheksploatacijskih polja je politièka, strateško-razvojna od-luka zasnovana na podacima iz analize ponude i potraÞnjena novouspostavljenom, po pretpostavci, stabiliziranomtrÞištu.

Analiza æe metodološki biti istovjetna analizi provede-noj u poglavlju 4., a podatkovna osnova za analizu lako æese dobiti iz informacijskog sustava uspostavljenog proved-bom mjere 10.2.2.2.

Ukoliko se utvrdi da postoji potraÞnja koja se moÞegospodarski uèinkovito zadovoljiti otvaranjem novog eks-ploatacijskog podruèja na nekoj od lokacija prethodnoidentificiranih i zaštiæenih provedbom mjere 10.2.2.4., ini-cirat æe se proces dodjele koncesije tijekom kojega æe po-tencijalni koncesionari licitirati za koncesijsko pravo nu-ðenjem npr. atraktivnih projekata konaène namjene, visi-nom rudarske rente koju su spremni plaæati, ponuðenimgarancijama za pridrÞavanje ugovora, ugledom steèenimna drugim sliènim projektima, i sl.

Nositelji provedbe ove mjere su Ýupanijski Upravniodjel za gospodarstvo, te JLS na èijem podruèju se nalazipotencijalno novo eksploatacijsko polje.

Buduæi da mjera predstavlja nadogradnju nekoli-cine prije navedenih mjera, njena provedba uvjetovana jeuspješnim okonèanjem ili zadovoljavajuæom provedbomprije navedenih mjera.

Literatura

1. Anièiæ, B. 1996. Uloga krajobrazne arhitekture upostupku planiranja eksploatacije mineralnih sirovina –primjer kamenoloma Podsusedsko Dolje. U Zaštita pri-rode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priop-æenja/Znanstveno struèni skup Zaštita prirode i okoliša ieksploatacija mineralnih sirovina, VaraÞdin 18.–21. rujna1996./urednici: Paula Durbešiæ et al., str. 223–230.

2. Bognar, A.; Salleto-Jankoviæ, M.; 1996. Geoeko-loški pristupi u gospodarenju prostorom (okolišem, kra-


110 Èinjenica je da slijeðenjem ove logike priliku ne dobijaju, i na taj naèin ispaštaju i svi potencijalni koncesionari koji bi i u trenut-nom, relativno neuspostavljenom sustavu, i bez strogog vanjskog nadzora i prisile, poštivali neèela okolišno briÞnog i društveno odgovor-nog gospodarenja. Èinjenica je, meðutim, da se to, u trenutnoj situaciji, zbog izrazito niske razine društvenog kapitala (u prvom redupovjerenja, a potom i institucija koje brinu da se to povjerenje ne zloupotrebljava), ne moÞe izbjeæi.

111 Istu kolièinu sirovine koju traÞi trÞište moÞe proizvesti veæim broj manjih proizvoðaèa ili manji broje veæih proizvoðaèa.112 Primjer je Ivanec u godinama sa maksimalnom proizvodnjom (2000.), odkada i potièe konflikt sa lokalnom zajednicom.

jolikom). U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineral-nih sirovina: priopæenja/Znanstveno struèni skup Zaštitaprirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina, Vara-Þdin 18.–21. rujna 1996./urednici: Paula Durbešiæ et al.,str. 143–154.

3. Brodkom, F. 2000. Good environmental practicein the European extractive industry: A reference guide.Centre Terre et Pierre – Belgium.

4. Cargill and Green 1986. Prospects for mineral re-source assessments on public lands: Proceedings of theLeesburg workshop, U. S. Geological survey circular 980,Denver.

5. Crnièki, J. 1989. Ekonomska geologija (rukopis pr-ve nepotpune verzije), VaraÞdin 10. 9. 1989.

6. Denich, A. 1996. Tehnièka i biološka rekultivacijapovršinskih kopova mineralnih sirovina. U Zaštitaprirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priop-æenja/Znanstveno struèni skup Zaštita prirode i okoliša ieksploatacija mineralnih sirovina, VaraÞdin 18.–21. rujna1996./urednici: Paula Durbešiæ et al., str. 158–167.

7. Dunda, S., Krasiæ, D.; 1996. Korištenje kamenogotpada iz leÞišta arhitektonskog kamena – preduvjet boljegoèuvanja okoliša. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacijamineralnih sirovina: priopæenja/Znanstveno struèni skupZaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina,VaraÞdin 18.–21. rujna 1996./urednici: Paula Durbešiæ etal., str. 57–71.

8. EC (European Commission) 2000. Communicationfrom the Commission – Promoting sustainable develop-ment in the EU non-energy extractive industry. COM(2000) 265.

9. EC (European Commission) 2004. Sustainable de-velopment indicators for the Eu non-energy extractive in-dustry in 2001. A report from the Raw Materials SupplyGroup, a stakeholder group, chaired by Directorate-Gene-ral for Enterprise, European Commission

10. EC (European Commission) 2004 Commission’sAnnual Policy Strategy for 2005.

11. Feletar, D. 1996. Šoderica – povijesno-eko-loški pregled vaðenja šljunka. U Zaštita prirode i okoliša ieksploatacija mineralnih sirovina: priopæenja/Znanstvenostruèni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mine-ralnih sirovina, VaraÞdin 18.–21. rujna 1996./urednici:Paula Durbešiæ et al., str. 273–283.

12. Gotiæ, I, Levaèiæ, E., Premur, V., Dodigoviæ, I.,Štuhec, D.; 1996. Moguænosti iskorištenja jalovine kame-noloma Orešje Donje. U Zaštita prirode i okoliša i eksploa-tacija mineralnih sirovina: priopæenja/Znanstveno struèniskup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih si-rovina, VaraÞdin 18.–21. rujna 1996./urednici: Paula Dur-bešiæ et al., str. 73–78.

13. Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarstvo 1996.Osnove gospodarenja mineralnim sirovinama Grada Za-greba.

14. Hicks, L. B., 2004 Mineral planning in the UnitedKingdom, In the Book of plenary papers – European con-ference on raw building materials and coal: New perspec-tives (2004)

15. Hrvatska gospodarska komora 2003. Komora Za-greb – Iskorištavanje mineralnih sirovina na podruèju gradaZagreba. HGK Info – br. 187., 6. 6. 2003. Konzultirano 10.12. 2004. na: http://www.hgk.hr/komora/hrv/hgkinfo

16. Institut za geološka istraÞivanja 2000. Struènapodloga za PP Zagrebaèke Þupanije: InÞenjersko-geološkakarta – zavod za hidrogeologiju i inÞenjersku geologiju

17. Janèi, A. 1996. Gospodarenje mineralnih sirovinau Gradu Zagrebu, Zbornik radova sa savjetovanja “Rudar-stvo i zaštita okoliša”, VaraÞdin

18. Janèi, A. 1996. Rudarstvo na podruèju Grada Za-greba, Komunalni vjesnik

19. Jankoviæ, S., Milovanoviæ, D.; 1985. Ekonom-ska geologija i osnovi ekonomike mineralnih sirovina,Beograd.

20. Koblar, J., Mejaè, Ý.; 1996. Modeli ranjivosti oko-liša kod eksploatacije mineralnih sirovina. U Zaštita pri-rode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priop-æenja/Znanstveno struèni skup Zaštita prirode i okoliša ieksploatacija mineralnih sirovina, VaraÞdin 18.–21. rujna1996./urednici: Paula Durbešiæ et al., str. 133–142.

21. Krasiæ, D., Bedekoviæ, G., Mikuliæ, A.; 1996. Do-prinos racionalnog gospodarenja mineralnom sirovinomkamenoloma “Velièanka”. U Zaštita prirode i okoliša ieksploatacija mineralnih sirovina: priopæenja/Znanstvenostruèni skup Zaštita prirode i okoliša i eksploatacija mine-ralnih sirovina, VaraÞdin 18.–21. rujna 1996./urednici:Paula Durbešiæ et al., str. 47–56.

22. Krkalo, E., 1990. Upute za izradu karte mine-ralnih sirovina i prognozne karte Republike Hrvatske M1:100.000 i M 1:200.000, Institut za geološka istraÞivanja,Zagreb.

23. Langer, W. H. & Šolar, S. V., 2002. Natural aggre-gate resources – environmental issues and resource ma-nagement: report of Working Group 5. In Fabbri, A. G.(ed.), Gaal, G. (ed.), McCammon, R. B. (ed.) Deposit andgeoenvironmental models for resource exploitation andenvironmental security (NATO science series, Series 2, En-vironmental security, Vol. 80.) Dordrecht: Kluwer, pp.525–532.

24. Mesec, J., 1996. Kamenolom Vukov Dol – posto-jeæe stanje, prestanak ili nastavak eksploatacije te revitali-zacija prostora. U Zaštita prirode i okoliša i eksploatacijamineralnih sirovina: priopæenja/Znanstveno struèni skupZaštita prirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina,VaraÞdin 18.–21. rujna 1996./urednici: Paula Durbešiæ etal., str. 205–213.

25. Normann, C., 2004, The Regulation, Monitoring,and Enforcement of Mineral extractions in Scotland. In theBook of plenary papers – European conference on rawbuilding materials and coal: New perspectives (2004)

26. Nuiæ, J., Krasiæ, D., Ýivkoviæ, S.; 1996., Ekološkiaspekti rudarske proizvodnje nemetala. U Zaštita prirode iokoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: priopæenja/Znanstveno struèni skup Zaštita prirode i okoliša i eks-ploatacija mineralnih sirovina, VaraÞdin 18.–21. rujna1996./urednici: Paula Durbešiæ et al., str. 169–180.

27. Nuiæ, J., Dragièeviæ, I., Mayer, D., Nuiæ, M.;2004., Studija utjecaja na okoliš šljunèare “Novo Èièe” –Velika Gorica (Eksploatacijsko polje Velkom). Rudarsko-geološko-naftni fakultet Zagreb.

28. Pietersen, H. S., 2004 Construction Raw MaterialsPolicy and Supply Practices in Northwestern Europe. In theBook of plenary papers – European conference on rawbuilding materials and coal: New perspectives (2004)

29. Saviæ, N. 2004. Prijedlog sanacije kamenolomaBili Brig i Ploèe u Gradu Zadru (Diplomski rad. Sveuèilišteu Zagrebu. Agronomski fakultet. Studij Ureðenja krajo-braza.)

30. Šolar, S. V., et al., 2004, The Main Features of Su-stainable Aggregate Resource Management. In the Book ofplenary papers – European conference on raw buildingmaterials and coal: New perspectives (2004)


31. Španjol, Ý., Aniæ, I., Oršaniæ, M., Tikviæ, I., Bari-èeviæ, D.; 1996., Biološka sanacija kamenoloma. U Zaštitaprirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: pri-opæenja/Znanstveno struèni skup Zaštita prirode i okoliša ieksploatacija mineralnih sirovina, VaraÞdin 18.–21. rujna1996./urednici: Paula Durbešiæ et al., str. 193–204.

32. Tehnièka enciklopedija33. Thompson, S., 2004 Current Issues in Mining Law

and Strategy Development: Obstacles and Opportunitiesto Rational Use. In the Book of plenary papers – Europeanconference on raw building materials and coal: New per-spectives (2004)

34. Tomasoviæ, 2002. Vrednovanje utjecaja na okolišproširenja kamenoloma “Mala Rakovica” kod Samobora –prostorni aspekti. (Diplomski rad. Sveuèilište u Zagrebu.Agronomski fakultet. Studij Ureðenja krajobraza.)

35. Turnšek, M., 1996., Korištenje mineralnih sirovinai zaštita prostora na razini strategijskog planiranja. U Zaštitaprirode i okoliša i eksploatacija mineralnih sirovina: pri-opæenja/Znanstveno struèni skup Zaštita prirode i okoliša ieksploatacija mineralnih sirovina, VaraÞdin 18.–21. rujna1996./urednici: Paula Durbešiæ et al., str. 125–132.

36. UEPG – European Aggregates Association 2004.Annual report.

37. UHRI (Udruga hrvatskih rudarskih inÞenjera)2000. Otvoreno pismo u Jutarnji list: reakcija na izviješæe oizlaganju glavnog drÞavnog inspektora g. Branka Jordaniæavezano uz problem ilegalne eksploatacije mineralnih siro-vina objavljeno u Jutarnjem listu od 28. 9. 2000.

38. Vujec, S. 1996. Rudarstvo u Hrvatskoj, Rudar-sko-geološko-naftni zbornik Vol. 8, Zagreb

39. Wagner, H. 2004. Summary of a Study of Mine-rals Planning Policies in Europe. Izlaganje na “Conferenceon Sustainability”, 30. November 2004.

40. Ýivkoviæ, S., Vrkljan, D.; 2002., Površinska eks-ploatacija mineralnih sirovina. Rudarsko-geološko-naftnifakultet Zagreb

Dodatak 1.:Popis svih kontakata i suradnji tijekom

izrade Studije1. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva –

Uprava za energetiku i rudarstvo;2. DrÞavni inspektorat – Rudarska inspekcija;3. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i

graditeljstva – Inspekcija zaštite okoliša;4. Ministarstvo kulture – Inspekcija zaštite prirode;5. Hrvatske Vode – VGO Zagreb;6. Ured drÞavne uprave u Zagrebaèkoj Þupaniji –

SluÞba za gospodarstvo;7. Ured drÞavne uprave u Zagrebaèkoj Þupaniji –

Sanitarna inspekcija;8. Ured drÞavne uprave u Zagrebaèkoj Þupaniji –

SluÞba za prostorno ureðenje i zaštitu okoliša;9. Zagrebaèka Þupanija, Upravni odjel za gospodar-

stvo;10. Zagrebaèka Þupanija, Zavod za prostorno ure-

ðenje i zaštitu okoliša;11. Ýupanijska uprava za ceste Zagrebaèke Þupanije;12. JLS (26 opæina i 8 gradova) Zagrebaèke Þupanije;13. Grad Zagreb;14. 25 koncesionara/proizvoðaèa sa podruèja Zagre-

baèke Þupanije;

15. 9 koncesionara/proizvoðaèa sa podruèja GradaZagreba;

16. 16 znaèajnijih proizvoðaèa i dobavljaèa koji op-skrbljuju Zagrebaèko trÞište mineralnim sirovinama iz širegokolnog prostora;

17. Nekolicina znaèajnijih kupaca mineralnih sirovinana podruèju Zagreba i Zagrebaèke Þupanije;

18. GIU PROMINS;19. UdruÞenje kamenoloma RH;20. Udruga hrvatskih rudarskih inÞenjera;21. Hrvatska gospodarska gomora – Sektor za Indu- s-

triju;22. Hrvatska gospodarska komora – Komora Zagreb;23. Institut za geološka istraÞivanja;24. DrÞavni zavod za statistiku;25. NVU Zelena akcija;26. Nekolicina pravnih i fizièkih osoba/potencijalnih

koncesionara zainteresiranih za eksploataciju mineralnihsirovina na podruèju Zagrebaèke Þupanije.

Dodatak 2:Detaljniji izvodi iz relevantne legislative

UPRAVNA NADLEÝNOSTOdredbama Zakona o rudarstvu propisana je sljedeæa

UPRAVNA NADLEÝNOST:– Odobrenja (koncesije) za istraÞivanje i eksploataciju

nafte i plina daje Vlada Republike Hrvatske.– Odobrenja za istraÞivanje i eksploataciju mineral-

nih i geotermalnih voda daje Ministarstvo gospodarstva usuradnji s DrÞavnom upravom za vode.

– Odobrenja za istraÞivanje i eksploataciju tehnièkoggraðevnog kamena, graðevnog pijeska i šljunka, opekarskegline, te arhitektonskog kamena obrtniku daje Þupanijskoured ili ured Grada Zagreba nadleÞan za rudarstvo.

– Odobrenja za istraÞivanje i eksploataciju ostalihmineralnih sirovina daje Ministarstvo gospodarstva.

– Tijelo drÞavne uprave koje je izdalo odobrenje zaeksploataciju mineralne sirovine oduzet æe odobrenje zaeksploataciju u sluèajevima propisanim èlankom 55.

– Kontrolu izdvajanja i korištenja sredstava s naslovanaknade za eksploataciju mineralnih sirovina obavlja Mini-starstvo financija.

– Inspekcijske poslove obavlja DrÞavni inspektorat poposebnom zakonu.

Navedeni propisi odreðuju da se prije izdavanja ru-darske koncesije za izvoðenje rudarskih radova mora istra-Þiti leÞište sirovine, za što je takoðer potrebno odobrenje.Za eksploataciju mineralnih sirovina potrebna su odo-brenja za eksplaotaciju navedena u èlanku 42. Zakona.

ODOBRENJE ZA ISTRAÝIVANJEMINERALNIH SIROVINA

IstraÞivanje mineralnih sirovina regulirano je odred-bama Zakona o rudarstvu i Pravilnika o istraÞivanju mine-ralnih sirovina.

Zakon o rudarstvu propisuje:– Èlanak 6. IstraÞivanjem mineralnih sirovina, prema

ovom zakonu, smatraju se radovi i ispitivanja kojima jesvrha utvrditi postojanje, poloÞaj i oblik leÞišta mineralnihsirovina, njihovu kvalitetu i kolièinu; te uvjete eksploa-tacije.

– Èlanak 10. Pravo na istraÞivanje ili eksploatacijumineralnih sirovina na odredenom podruèju rudarsko po-


duzeæe i samostalni poduzetnik ostvaruju na osnoviodo- brenja organa uprave nadleÞnog za poslove rudar-stva. Odobrenja iz stavka 1. ovoga èlanka ne mogu se bezsu- glasnosti organa koji ih je izdao prenositi na drugufizièku ili pravnu osobu i ne mogu biti predmetomsteèajnog ili likvidacijskog postupka.

– Èlanak 16. Za istraÞivanje mineralnih sirovina po-trebno je odobrenje.

– Èlanak 18. IstraÞivanje mineralnih sirovina dozvo-ljeno je samo unutar odobrenog istraÞnog prostora.

Pravilnik o istraÞivanju mineralnih sirovina propisujenaèin ishoðenja odobrenja za istraÞivanje mineralnih siro-vina:

– Èlanak 4. Zahtjev za odobrenje istraÞnog prostorana kojem se namjerava istraÞivati leÞište mineralne sirovinepodnosi se tijelu drÞavne uprave nadleÞnom za poslove ru-darstva. U zahtjevu za odobrenje istraÞivanja mineralne si-rovine potrebno je navesti: 1) mineralnu sirovinu koju senamjerava istraÞivati; 2) zemljovidni poloÞaj, velièinu i na-ziv istraÞnog prostora; 3) program ukupnih istraÞnih radovapo vrsti i obimu s troškovnikom, te podrobni plan radova,koji æe biti izvedeni u prvoj godini istraÞivanja; 4) rok dokada se namjerava obaviti istraÞivanje; 5) ukupni iznospotrebnih novèanih sredstava za izvoðenje planiranih is-traÞnih radova, te naèin njihovog osiguranja. Zahtjevu zaizdavanje odobrenja potrebno je priloÞiti: 1) izvod iz sud-skog odnosno obrtnog registra iz kojeg je vidljivo da je pod-nositelj zahtjeva registriran za izvoðenje rudarskih istraÞnihradova ili za eksploataciju mineralnih sirovina; 2) šest pri-mjerka zemljovida šireg podruèja istraÞivanja u mjerilu1:25.000 (ili veæem) s ucrtanim istraÞnim prostorom inavedenim koordinatama vršnih toèaka kojima je istraÞniprostor jednoznaèno odreðen; 3) geološku ili drugu doku-mentaciju o moguænosti postojanja mineralne sirovine uistraÞnom prostoru.

– Èlanak 5. Uz zahtjev za odobrenje istraÞivanja mi-neralnih sirovina iz èlanka 3. toèke 1. do 6. Zakona o ru-darstvu potrebno je priloÞiti mišljenja Þupanijskih upravnihtijela o opravdanosti, odnosno moguænosti istraÞivanja mi-neralne sirovine obzirom na gospodarske i prostorne pla-nove Þupanije.

– Èlanak 6. Prije izdavanja odobrenja za istraÞivanjemineralnih sirovina, tijelo drÞavne uprave nadleÞno za po-slove rudarstva, kojem je podnesen zahtjev za izdavanjeodobrenja, odrÞat æe javnu raspravu. O odrÞavanju javnerasprave bit æe obaviještene pravne osobe koje gospodareili imaju na zatraÞenom istraÞnom prostoru objekte, tijeladrÞavne uprave nadleÞna za poslove rudarstva i prostornogureðenja Þupanije, te poglavarstvo opæine ili grada napodruèju kojih se nalazi zatraÞeni istraÞni prostor. OdrÞa-vanje javne rasprave bit æe objavljeno u sredstvima javnogpriopæavanja.

– Èlanak 7. Na javnoj raspravi bit æe razmotreni svipodneseni zahtjevi za odobrenje istraÞivanja na zatraÞe-nom istraÞnom prostoru koji, u skladu sa odredbi èlanka 4.i 5. ovoga pravilnika, budu izraðeni i zaprimljeni u prijam-noj pisarnici tijela drÞavne uprave, koja saziva javnu ras-pravu, 72 sata prije poèetka javne rasprave.

– Èlanak 8. Oni koji su pozvani na javnu raspravu kaoi drugi prisutni, ako na odreðeni naèin gospodare istra-Þnim prostorom, odreðuju uvjete, odnosno ogranièenja uzkoja je moguæe istraÞivati mineralne sirovine na zatraÞe-nom istraÞnom prostoru. Podnositelj zahtjeva za odobre-nje istraÞivanja mineralne sirovine duÞan je sam pribavitiuvjete, odnosno suglasnosti utvrðene posebnim propisima.

– Èlanak 9. Tijelo drÞavne uprave nadleÞno za po-slove rudarstva, koje je sazvalo javnu raspravu, zakljuèkomæe staviti zahtjev za odobrenje istraÞnog prostora u stanjemirovanja dok podnositelj zahtjeva ne ishodi uvjete, od-nosno suglasnosti iz èlanka 8. stavka 1. i 3. ovoga pravil-nika.

– Èlanak 10. Ako zahtjev za izdavanje odobrenja zaistraÞivanje iste mineralne sirovine na istom istraÞnom pro-storu podnesu dva ili više rudarska trgovaèka društva ili ru-darska obrtnika, odobrenje za istraÞivanje bit æe izdanoonom rudarskom trgovaèkom društvu ili rudarskom obrt-niku koji podnesenim zahtjevom osigurava brÞe i djelo-tvornije istraÞivanje.

ODOBRENJA ZA EKSPLOATACIJUMINERALNIH SIROVINA

Eksploatacija mineralnih sirovina regulirana je odred-bama Zakona o rudarstvu i Pravilnika o eksploataciji mi-neralnih sirovina.

Zakon o rudarstvu propisuje:– Èlanak 30. Za eksploataciju mineralnih sirovina po-

trebno je ishoditi: 1) odobrenje za eksploatacijsko polje, 2)rudarsku koncesiju za izvoðenje rudarskih radova, 3) gra-ðevinsku dozvolu za graðenje rudarskih objekata i postro-jenja, 4) dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postro-jenja s propisanom elektronskom kolnom vagom. O ru-darskoj koncesiji iz stavka 1. toèke 2. ovoga èlanka tijelodrÞavne uprave koje dodjeljuje rudarsku koncesiju sklapaugovor o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina spodnositeljem zahtjeva. Koncesijom za eksploataciju mi-neralnih sirovina stjeèe se pravo izvoðenja rudarskih ra-dova u cilju gospodarskog korištenja mineralnih sirovina.

– Èlanak 31. Eksploatacija mineralnih sirovina doz-voljena je samo unutar odobrenog eksploatacijskog polja.

Odobrenje za eksploatacijsko polje:

Postupak ishoðenja odobrenja za eksploatacijsko po-lje propisan je Pravilnikom o eksploataciji mineralnih si-rovina:

– Èlanak 2. Eksploatacijsko polje, u smislu ovoga pra-vilnika, je prostor koji je horizontalno na površini zemljeogranièen ravnim crtama, a prostire se neogranièeno udubinu zemlje izmeðu vertikalnih ravnina poloÞenih krozte crte.

– Èlanak 3. Rješenje kojim se odobrava eksploata-cijsko polje izdaje tijelo drÞavne uprave nadleÞno za po-slove rudarstva na temelju podnesenog zahtjeva.

– Èlanak 4. Zahtjev za izdavanje odobrenja za eks-ploatacijsko polje sadrÞi: 1) vrstu mineralne sirovine kojuse namjerava eksploatirati; 2) podatke o utvrðenim kolièi-nama i kakvoæi mineralne sirovine; 3) kratak opis naèinaeksploatacije; 4) poloÞaj, oblik, velièinu i granice zatraÞe-nog eksploatacijskog polja; 5) prijedlog ureðenja i obli-kovanja prostora tijekom i po završetku eksploatacije; 6)planiranu godišnju proizvodnju mineralne sirovine. Za-htjevu za izdavanje odobrenja potrebno je priloÞiti: 1) iz-vod iz sudskog registra, odnosno izvod iz obrtnog registra izkojeg je vidljivo da je podnositelj zahtjeva registriran zaeksploataciju mineralnih sirovina; 2) potvrdu Komisije outvrðenim zalihama mineralne sirovine; 3) pet primjerakazemljovida eksploatacijskog polja u mjerilu 1:5000 (iliveæem) s ucrtanim granicama, površinskim objektima, po-znatim rudarskim radovima, te nazivom eksploatacijskogpolja. Uz zahtjev za odobrenje esploatacijskog polja zaeksploataciju mineralnih sirovina iz èlanka 3. toèke 1. do 6.


Zakona o rudarstvu potrebno je priloÞiti mišljenja Þu-panijskih upravnih tijela o uklapanju te gospodarske djelat-nosti u gospodarske i prostorne planove Þupanije. Mi-šljenja iz stavka 3. ovoga èlanka mogu zamijeniti mišljenjaÞupanijskih tijela drÞavne uprave za gospodarstvo i pro-storno ureðenje pribavljena prilikom podnošenja ranijegzahtjeva za odobrenje istraÞivanja iste mineralne sirovinena istom prostoru, ali pod uvjetom da od ranijeg izdavanjamišljenja nije prošlo više od 5 godina.

– Èlanak 5. Prije izdavanja odobrenja za eksploata-cijsko polje, tijelo drÞavne uprave nadleÞno za poslove ru-darstva kojemu je podnesen zahtjev za izdavanje odo-brenja odrÞat æe javnu raspravu. O odrÞavanju javne ras-prave biti æe obaviještene pravne osobe koje gospodare iliimaju na zatraÞenom eksploatacijskom polju svoje ob-jekte, tijela drÞavne uprave nadleÞna za poslove rudarstva iprostornog ureðenja u Þupaniji, te poglavarstvo opæine iligrada na podruèju kojeg æe se obavljati eksploatacija.OdrÞavanje javne rasprave bit æe objavljeno u sredstvimajavnog priopæavanja i na oglasnoj ploèi Þupanije.

– Èlanak 6. Na javnoj raspravi bit æe raspravljeni svipodneseni zahtjevi za odobrenje eksploatacijskog polja,koji budu izraðeni u skladu sa odredbi èlanka 4. ovogapravilnika, te zaprimljeni u prijamnoj pisarnici tijela drÞav-ne uprave, koje saziva raspravu, 72 sata prije poèetka javnerasprave.

– Èlanak 7. Predstavnici tijela drÞavne uprave ili prav-nih osoba koja gospodare ili imaju na zatraÞenom eksploa-tacijskom polju svoje objekte, sudjeluju u odreðivanjuuvjeta, odnosno ogranièenja, uz koja se moÞe obavljatieksploatacija mineralnih sirovina. Ti uvjeti, odnosno ogra-nièenja, moraju se uvaÞavati pri izradi projektne doku-mentacije.

Rudarska koncesija:

Postupak ishoðenja rudarske koncesije propisan jeZakonom o rudarstvu:

– Èlanak 42. Zahtjevu za dodjelu rudarske koncesijeza izvoðenje rudarskih radova potrebno je priloÞiti: 1)odobrenje za eksploatacijsko polje, 2) rudarski projekt sizjavom o obavljenoj provjeri i prihvaæanju projektnih rje-šenja, 3) lokacijsku dozvolu, 4) suglasnosti i mišljenja tijela itrgovaèkih društava koja su na provedenoj javnoj raspravisudjelovala u odreðivanju uvjeta, odnosno ogranièenja uzkoja se moÞe obavljati eksploatacija, 5) dokaz o pravu iz-voðenja rudarskih radova za nekretnine unutar odobre-noga eksploatacijskog polja i to za razdoblje od najmanje 5godina. Dokazom iz stavka 1. toèke 5. ovoga èlanka smatrase naroèito: 1) izvadak iz zemljišne knjige, 2) ugovor ozakupu sklopljen s vlasnikom nekretnine, 3) ugovor ili od-luka nadleÞne drÞavne vlasti na temelju koje je trgovaèkodruštvo ili obrtnik stekao pravo vlasništva ili pravo sluÞnostina nekretnini, 4) ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikomnekretnine, 5) pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika danadotadašnjem vlasniku nekretnine. Rudarsku koncesiju zaizvoðenje rudarskih radova pri eksploataciji mineralnih si-rovina iz èlanka 3. toèke 1.–6. Zakona o rudarstvu dodje-ljuje Ministarstvo gospodarstva. Rudarsku koncesiju za iz-voðenje rudarskih radova pri eksploataciji mineralnih siro-vina iz èlanka 3. toèke 7. Zakona o rudarstvu dodjeljujeured drÞavne uprave u jedinici podruène (regionalne) sa-mouprave nadleÞan za poslove rudarstva. Iznimno od od-redbi iz stavka 3. i 4. ovoga èlanka izvoðenje rudarskih ra-dova pri eksploataciji mineralnih sirovina iz èlanka 3. Za-kona o rudarstvu po pojednostavljenom rudarskom pro-jektu odobrava odgovorna struèna osoba trgovaèkog dru-

štva ili obrtnika koji æe izvoditi rudarske radove po pojed-nostavljenom rudarskom projektu.

– Èlanak 43. Prilikom dodjeljivanja rudarske konce-sije za izvoðenje rudarskih radova tijela drÞavne upravekoja ju dodjeljuju trebaju prosuditi: 1) poslovni ugled pod-nositelja zahtjeva, 2) sposobnost podnositelja zahtjeva zaostvarivanje koncesije, 3) financijsku povoljnost ostvari-vanja koncesije, 4) utjecaj ostvarivanja koncesije na oèu-vanje i zaštitu prirodnog okoliša. Razdoblje za koje se do-djeljuje rudarska koncesija odreðuje se na temelju kolièinei rasprostiranja utvrðenih bilanènih rezervi mineralne siro-vine na odobrenom eksploatacijskom polju, a koje omo-guæuju trgovaèkom društvu, odnosno obrtniku trajanjeeksploatacije najviše 40 godina, uz planiranu godišnju pro-izvodnju navedenu u zahtjevu.

– Èlanak 44. Rudarska koncesija za izvoðenje rudar-skih radova sadrÞi: 1) tvrtku trgovaèkog društva, odnosnoime obrtnika kojemu se dodjeljuje rudarska koncesija zaizvoðenje rudarskih radova, 2) naziv provjerenoga rudar-skog projekta na temelju kojeg se dodjeljuje rudarska kon-cesija za izvoðenje rudarskih radova, 3) uvjete i ograni-èenja s javne rasprave za odobrenje eksploatacijskog polja,4) katastarsku opæinu i broj katastarskih èestica na kojimase dodjeljuje rudarska koncesija za izvoðenje rudarskih ra-dova, 5) dan do kojeg se mora zapoèeti s ostvarivanjem ru-darske koncesije za izvoðenje rudarskih radova, 6) nazivtijela i trgovaèkih društava kojima se mora prijaviti poèetakostvarivanja rudarske koncesije za izvoðenje rudarskih ra-dova. Rudarska koncesija za izvoðenje rudarskih radova izstavka 1. ovoga èlanka dostavlja se: 1) podnositelju za-htjeva za dodjelu rudarske koncesije za izvoðenje rudar-skih radova, 2) vlasniku odnosno korisniku nekretnine nakojoj se dodjeljuje rudarska koncesija za izvoðenje rudar-skih radova, 3) DrÞavnom inspektoratu.

Graðevinska dozvola za graðenje rudarskih objeka-ta i postrojenja:

Postupak ishoðenja odobrenja za eksploataciju mi-neralnih sirovina propisan je Zakonom o rudarstvu:

– Èlanak 45. Za graðenje rudarskih objekata i postro-jenja potrebna je graðevinska dozvola. Graðevinsku do-zvolu za graðenje rudarskih objekata i postrojenja iz èlanka8. toèke 1. i 2. ovoga zakona izdaje Ministarstvo gospodar-stva. Graðevinsku dozvolu za graðenje rudarskih objekata ipostrojenja iz èlanka 8. toèke 3. ovoga zakona izdaje Þu-panijski ured ili ured Grada Zagreba nadleÞan za posloverudarstva. Graðevinsku dozvolu za graðenje rudarskih ob-jekata i postrojenja iz èlanka 8. toèke 4. ovoga zakonaizdaje Ministarstvo gospodarstva. Graðevinsku dozvolu zagraðenje rudarskih objekata i postrojenja iz èlanka 8. toèke5. ovoga zakona izdaje Þupanijski ured ili ured Grada Za-greba nadleÞan za poslove graditeljstva. Iznimno od od-redbe iz stavka 2. ovoga èlanka odobrenje za graðenje ilirekonstrukciju objekata i postrojenje iz èlanka 8. toèke 1.po pojednostavljenom rudarskom projektu izdaje odgo-vorna struèna osoba trgovaèkog društva ili obrtnika.

Dozvola za upotrebu rudarskih objekata i po-strojenja:

Postupak ishoðenja odobrenja za upotrebu rudarskihobjekata i postrojenja propisan je Zakonom o rudarstvu:

– Èlanak 48. Rudarski objekti i postrojenja mogu sepoèeti koristiti odnosno staviti u pogon nakon što nadleÞnotijelo drÞavne uprave izda dozvolu za upotrebu. Dozvoluza upotrebu izdaje tijelo drÞavne uprave koje je izdalograðevinsku dozvolu za graðenje rudarskih objekata i po-


strojenja. Izdavanje dozvole za upotrebu rudarskih ob-jekata i postrojenja provodi se postupkom prema propi-sima o graðenju.

OBVEZE SUDIONIKA U SVEZI EKSPLOATACIJEMINERALNIH SIROVINA

Odredbama Zakona o rudarstvu propisane su sljedeæeobaveze:

– Èlanak 11. Za eksploataciju mineralnih sirovina tr-govaèko društvo i obrtnik plaæaju naknadu.

– Èlanak 12. Trgovaèko društvo i obrtnik duÞni su ra-cionalno iskorištavati leÞišta mineralnih sirovina.

– Èlanak 13. Radi obnavljanja i odrÞavanja rezervimineralnih sirovina trgovaèko društvo i obrtnik moraju is-todobno s eksploatacijom obavljati istraÞivanje mineralnihsirovina. Za istraÞivanje iz stavka 1. ovoga èlanka trgovaèkodruštvo i obrtnik izdvajaju najmanje 3% ukupnog prihodaostvarenog prodajom mineralne sirovine.

– Èlanak 15. Trgovaèko društo i obrtnik duÞni su na-doknaditi štetu koju prouzrokuju izvoðenjem rudarskih ra-dova, osim ako se dokaÞe da je šteta nastala uslijed vanj-skog nepredvidivog i neotklonjivog dogaðaja (viša sila) iradnjom ošteæenika ili treæe osobe.

– Èlanak 21. Trgovaèko društvo i obrtnik duÞni su pri-javiti poèetak istraÞnih radova najkasnije 15 dana prijepoèetka radova Ministarstvu gospodarstva – rudarskoj in-spekciji (u daljnjem tekstu: rudarska inspekcija) i Þupanij-skom uredu ili uredu Grada Zagreba nadleÞnom za po-slove rudarstva na èijem æe podruèju istraÞivati mineralnesirovine. U roku iz stavka 1. ovoga èlanka mora se prijavitipoèetak istraÞnih radova svima za koje je to odreðeno uodobrenju za istraÞivanje.

– Èlanak 24. Trgovaèko društvo i obrtnik duÞni su utijeku istraÞivanja podnositi izvješæa tijelu drÞavne upravekoje je izdalo odobrenje o obavljenim istraÞnim radovima irezultatima istraÞivanja.

– Èlanak 25. Nakon završetka ili trajnog obustavljanjaistraÞnih radova, trgovaèko društvo i obrtnik duÞni su namjestima na kojima su izvoðeni istraÞni radovi provesti svemjere osiguranja kojima se iskljuèuje moguænost natupanjaopasnosti za ljude i imovinu kao i èovjekov okoliš i o tomeizvijestiti Þupanijski ured ili ured Grada Zagreba nadleÞanza poslove rudarstva.

– Èlanak 47. Trgovaèko društvo i obrtnik duÞni su pri-javiti poèetak ostvarivanja rudarske koncesije za izvoðenjerudarskih radova, odnosno poèetak graðenja rudarskihobjekata i postrojenja DrÞavnom inspektoratu, uredu dr-Þavne uprave u jedinici podruène (regionalne) samoupra-ve nadleÞnom za poslove rudarstva, te svima kojima je to urudarskoj koncesiji za izvoðenje rudarskih radova, od-nosno graðevinskoj dozvoli za graðenje rudarskih objekatai postrojenja propisano, najkasnije 15 dana prije poèetkaizvoðenja rudarskih radova, odnosno poèetka graðenja ru-darskih objekata i postrojenja.

– Èlanak 50. Ako se rad u jamskim pogonima i povr-šinskim kopovima ili u njihovim dijelovima, ili u pogonimaza eksploataciju nafte ili prirodnog plina mora privremenoprekinuti zbog nepredviðenih okolnosti trgovaèko društvoi obrtnik duÞni su o tim okolnostima izvijestiti rudarsku ins-pekciju najkasnije u roku 24 sata nakon obustave radova.O privremenoj obustavi radova koja je unaprijed plani-rana, trgovaèko društvo, odnosno obrtnik duÞan je izvije-stiti tijelo drÞavne uprave iz stavka 1. ovoga èlanka 15 danaprije obustave radova. Prije obustave radova iz stavka 2.ovoga èlanka, koja æe trajati duÞe od 15 dana, mora se iz-

vršiti potrebno premjeravanje i moraju se dopuniti rudarskiplanovi, te sastaviti zapisnik o uzrocima obustave radova io opasnostima koje se mogu pojaviti prilikom ponovnogotvaranja jamskog pogona ili površinskog kopa, odnosnonaftnog i plinskog polja. Za vrijeme privremene obustaveradova glavni jamski prostori moraju se odrÞavati u takvomstanju da se njima moÞe prolaziti bez opasnosti.

– Èlanak 51. Ako doðe do potpune ili trajne obustaveeksploatacije u pojedinim jamskim pogonima, površinskimkopovima ili naftnom i plinskom polju, trgovaèko društvo iobrtnik duÞni su najkasnije 15 dana prije obustave radovao tome izvijestiti tijelo drÞavne uprave koje je izdalo odo-brenje za eksploataciju i rudarsku inspekciju.

– Èlanak 53. Trgovaèko društvo i obrtnik duÞni su utijeku izvoðenja i nakon završetka eksploatacionih radova,u skladu s uvjetima ureðenja prostora i projektnog rješenjana osnovi kojeg je odobreno izvoðenje rudarskih radova,izvršiti sanaciju devastiranog zemljišta.

– Èlanak 54. Kad trgovaèko društvo i obrtnik potpunoili trajno obustave eksploatacijske radove duÞni su na pro-storu na kojem su obavljeni eksploatacioni radovi provestisve mjere osiguranja kojima æe se iskljuèiti nastupanjeopasnosti za ljude, imovinu i zemljište te o tome izvijestitiÞupanijski ured ili ured Grada Zagreba nadleÞan za po-slove rudarstva.

– Èlanak 59. Trgovaèko društvo i obrtnik duÞni su vo-diti evidenciju o rezervama mineralnih sirovina.

– Trgovaèko društvo i obrtnik duÞni su svake godinedo 15. oÞujka dostaviti podatke o rezervama mineralnih si-rovina sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godineMinistarstvu gospodarstva.

– Èlanak 61. Trgovaèko društvo i obrtnik duÞni suprije traÞenja odobrenja za dodjelu eksploatacijskog polja isvake pete godine nakon dobivenog odobrenja odnosnorješenja o potvrðivanju rezervi, dostaviti Povjerenstvu zautvrðivanje rezervi mineralnih sirovina podatke i doku-mentaciju o rezervama mineralnih sirovina s prijedlogomza razvrstavanje u klase i kategorije.

– Èlanak 63. Trgovaèko društvo i obrtnik koji se baveistraÞivanjem ili eksploatacijom mineralnih sirovina duÞnisu na osnovi mjerenja izradivati i dopunjavati planove od-nosno karte iz kojih se moÞe utvrditi stanje rudarskih ra-dova i rudarskih objekata i njihov meðusobni poloÞaj, tepoloÞaj rudarskih radova i rudarskih objekata u odnosu nastare rudarske radove i objekte, kao i u odnosu na drugeobjekte i vode na površini.

– Èlanak 64. Trgovaèko društvo i obrtnik koji se baveistraÞivanjem ili eksploatacijom mineralnih sirovina morajuimati: 1) situacijski nacrt istraÞnog prostora odnosno eks-ploatacijskog polja; 2) izvod iz katastarskog plana s ucr-tanim granicama istraÞnog prostora, odnosno eksploata-cijskog polja, 3) geološku kartu istraÞnog prostora odnosnoeksploatacijskog polja i njegove okoline te karakteristiènegeološke profile. Trgovaèko društvo i obrtnik iz stavka 1.ovoga èlanka mora imati i druge planove koje premapotrebi odreðuje Ministarstvo gospodarstva.

– Èlanak 65. Trgovaèko društvo i obrtnik duÞni su osvim izvršenim mjerenjima voditi ovjerene mjeraèke knji-ge. Mjeraèke knjige ovjeravaju se prema propisima o ovje-ravanju poslovnih knjiga. Situacijski nacrt istraÞnog pro-stora, eksploatacijskog polja i rudarska mjerenja na osnovikojih se izraðuju rudarski planovi moraju biti prikljuèeni nadrÞavnu izmjeru.

– Èlanak 69. Trgovaèko društvo duÞno je svojim op-æim aktom, a obrtnik kolektivnim ugovorom utvrditi ob-


Dodatak 3: Anketa za JLS (opæine i gradove)

ANKETNI UPITNIK ZA OPÆINE I GRADOVE

Opæina/grad: ___________________________________________________________

POSTOJEÆA EKSPLOATACIJA NA PODRUÈJU OPÆINE/GRADANa podruèju opæine/grada odvija se eksploatacija sljedeæih mineralnih sirovina:

MINERALNA SIROVINA NOSITELJI EKSPLOATACIJE

energetske mineralne sirovine (ugljen, nafta i plin)

mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihovi spojevi

nemetalne mineralne sirovine (kremeni pijesak, keramièka i vatrostalnaglina, sirovine za proizvodnju cementa i vapna, karbonatne i silikatnesirovine za industrijsku preradu)

arhitektonsko-graðevni kamen

sve vrste soli i solnih voda

mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralnesirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe,osim mineralnih i termalnih voda koje se koriste u ljekovite,balneološke i rekreacijske svrhe ili kao vode za piæe

tehnièko-graðevni kamen

graðevni pijesak i šljunak

ciglarska glina

UKUPNI BROJ TVRTKI KOJE NA PODRUÈJU GRADA DJELUJUU SEKTORU EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA


vezu struènog usavršavanja i provjeru struène osposoblje-nosti za radnike koji rade na poslovima za koje je premaodredbama ovoga zakona propisana struèna sprema i rad-no iskustvo.

– Èlanak 71. Pri izvoðenju rudarskih radova trgo-vaèko društvo i obrtnik duÞni su poduzeti i mjere potrebneza zaštitu Þivota i zdravlja ljudi i zaštitu imovine premavaÞeæim propisima.

– Èlanak 72. Trgovaèko društvo i obrtnik prima svo-jim specifiènim prilikama, organiziraju sluÞbu spasavanja ivatrogasnu jedinicu i opskrbljuju ih potrebnom opremom.

– Èlanak 73. Ako za potrebe trgovaèkog društva iobrtnika rudarske radove izvodi jedno ili više drugih trgo-vaèkih društava i obrtnika, prije poèetka radova, radnici tihtrgovaèkih društava i obrtnika moraju se upoznati s pro-pisima i mjerama zaštite na radu, te opasnostima kojemogu nastati tijekom izvoðenja radova.

– Èlanak 74. Svaki radnik u trgovaèkom društvu i kodobrtnika duÞan je pridrÞavati se propisanih tehnièkih nor-mativa, mjera zaštite na radu i zaštite od poÞara.

– Èlanak 75. Svaki radnik u trgovaèkom društvu i kodobrtnika duÞan je odmah najkraæim putem izvijestiti odgo-vornog radnika o svakoj pojavi opasnosti pri izvoðenju ru-darskih radova, a naroèito o pojavi eksplozivnih, zagu-šljivih i otrovnih plinova, o provali vode, pojavi vatre, gor-skom udaru, nekontroliranoj erupciji nafte ili prirodnogplina te o drugim pojavama koje mogu ugroziti sigurnostljudi i imovine. O pojavama iz stavka 1. ovoga èlankatrgovaèko društvo i obrtnik duÞni su odmah najkraæimputem izvijestiti rudarsku inspekciju.

– Èlanak 76. Trgovaèko društvo i obrtnik duÞni su od-mah najkraæim putem izvijestiti rudarsku inspekciju i nad-

leÞnu policijsku postaju o svakom smrtnom sluèaju, grup-noj povredi, teÞoj povredi na radu i o svakom drugomudesu.

Odredbama Pravilnika o istraÞivanju mineralnih siro-vina propisane su sljedeæe obaveze u svezi eksploatacijemineralnih sirovina:

– Èlanak 2. Rudarsko trgovaèko društvo i rudarskiobrtnik koji eksploatiraju mineralne sirovine, a ne raspo-laÞu s utvrðenim bilanènim rezervama mineralnih sirovinaA + B kategorije za eksploataciju u sljedeæih 25 godina,duÞni su najkasnije do 15. oÞujka izraditi godišnji plan is-traÞivanja mineralnih sirovina po odobrenim istraÞnimprostorima i eksploatacijskim poljima i dostaviti ga nad-leÞnom tijelu drÞavne uprave za poslove rudarstva.

– Èlanak 24. Rudarsko trgovaèko društvo ili rudarskiobrtnik duÞni su najkasnije do 15. veljaèe dostaviti tijeludrÞavne uprave nadleÞnom za poslove rudarstva, koje jeizdalo odobrenje izvješæe o obavljenim istraÞnim radovimau prethodnoj godini i program radova za narednu godinu.

– Èlanak 26. Završetkom istraÞivanja na odobrenomistraÞnom prostoru ili istekom roka iz èlanka 17. stavka 1. i2. ovoga pravilnika potrebno je izraditi završno izvješæe oistraÞivanju.

Odredbama Pravilnika o eksploataciji mineralnih si-rovina propisane su sljedeæe obaveze u svezi eksploatacijemineralnih sirovina:

– Èlanak 26. Kad se obustavi eksploatacija mineralnihsirovina, rudarsko trgovaèko društvo ili rudarski obrtnikduÞni su èuvati tehnièku dokumentaciju koja se odnosi naizvedene rudarske radove i izgraðene rudarske objekte.

DRUŠTVENO-GOSPODARSKE KORISTI OD DJELATNOSTI

Broj zaposlenih na poslovima eksploatacije mineralnih sirovinana podruèju opæine/grada (zaokruÞi)

0–1010–50

50

Udio dohotka iz rudarske djelatnosti u bruto proizvodu opæine/grada(ocjena u %)

Koje su se druge djelatnosti razvile na bazi eksploatacije mineralnihsirovina (npr. transport, graðevinarstvo, proizvodnja graðevinskogmaterijala, proizvodnja keramike, stakla, i sl.)

Broj zaposlenih u djelatnostima navedenim u treæem retku(okvirna ocjena)

Udio dohotka od djelatnosti, navedenih u treæem retku,u bruto proizvodu opæine/grada (ocjena u %)

Iznos (izraÞen u kunama) koji opæina/grad prosjeèno godišnje prihodujes naslova naknade za eksploataciju mineralnih sirovina

Jesu li, osim zakonskog minimuma od 2,6%, ugovorom o koncesijiugovoreni i neki drugi oblici naknade (npr. financijska ili materijalnadavanja)? Ako da, koji i u kojim iznosima/vrijednosti?

Za koje namjene se koriste sredstva prikupljena s naslova naknadeza eksploataciju mineralnih sirovina? (npr. unapreðenje infrastrukture,unapreðenje stanja okoliša, i sl.)

PROBLEMI VEZANI UZ DJELATNOST

Ima li na podruèju vaše opæine/grada pojava nelegalne eksploatacijemineralnih sirovina? Ako da, gdje i koliko?

Koji problemi proizlaze iz eksploatacije mineralnih sirovina na podruèjuvaše opæine/grada (buka u blizini naselja, uništavanje lokalne cestovnemreÞe, negativan utjecaj na druge djelatnosti (npr. turizam), negativniutjecaji na okoliš, …)?

MEÐUSOBNI ODNOSI MEÐU AKTERIMA U SUSTAVUOcijenite Vašu suradnju s tvrtkama koje eksploatiraju mineralne sirovine na podruèju vaše opæine/grada:

NOSITELJ EKSPLOATACIJEKVALITETA SURADNJE

(odaberi neku od sljedeæih ocjena: odlièna, dobra,oteÞana, loša, nije uspostavljena)

OSNOVNI PROBLEMIKOJI OPTEREÆUJU SURADNJU

(npr. neplaæanje naknade, nedovoljnonastojanje oko smanjivanja negativnog

utjecaja na okoliš, javnu infrastrukturu, i dr.)

Ocijenite Vašu suradnju s tijelima drÞavne uprave nadleÞnim za reguliranje rudarske djelatnosti:

Tijelo drÞavne uprave

KVALITETA SURADNJE(odaberi neku od sljedeæih ocjena: odlièna, dobra,oteÞana, loša, nije uspostavljena), te ukoliko ih ima,

OSNOVNI PROBLEMI KOJI OPTEREÆUJU SURADNJU

Ured drÞavne uprave Zagrebaèke Þupanije

DrÞavni inspektorat – Rudarska inspekcija

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo zaštite okoliša – Inspekcija zaštite okoliša

Hrvatske Vode


Kakav je odnos lokalnog stanovništva prema eksploataciji mineralnih sirevina? (Potpora ili protivljenje? Razlozi? Argumenti?)

PLANIRANJE DJELATNOSTI NA PODRUÈJU OPÆINE/GRADA

Imate li saznanja o prirodnim potencijalima (rudnom blagu) na podruèjuvaše opæine/grada i eventualnim moguænostima unapreðenjagospodarstva i dohotka na toj osnovi?

Je li prostornom dokumentacijom vaše opæine/grada predviðenamoguænost eksploatacije mineralnih sirovina?

Planiraju li se izmjene i dopune postojeæe prostorne dokumentacijeu vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina i “u kojem smjeru“iduizmjene? (PredlaÞe li se ili zabranjuje odobravanje novih istraÞnihprostora, eksploatacijskih polja, rudarskih koncesija? PredlaÞeli se odreðivanje posebnih uvjeta za odobravanje eksploatacijskihpolja i rudarskih koncesija? PredlaÞe li se uvoðenje podruèjaza eksploataciju mineralnih sirovina?)

ZATEÈENO STANJE I MOGUÆNOSTI NJEGOVOG UNAPREÐENJA

Ima li na podruèju vaše opæine/grada prostora na kojima se ranijeeksploatirala mineralna sirovina i u kojoj su sada funkciji?

Bi li se neki od prostora na kojim se ranije eksploatirala mineralna siro-vina na podruèju vaše opæine/grada mogli privesti korisnoj funkciji(npr. podruèje za rekreaciju, ribnjak, i sl.)?

OSTALI PRILOZI (komentari, primjedbe, prijedlozi):

U _____________________________, __________________ 2004.

Odgovorna osoba: ______________________________

Kontakt telefon: ________________________________


Dodatak 4: Anketa za koncesionare

ANKETNI UPITNIK – dio 1.OPÆI PODACI

Ime – Tvrtka (poslovna jedinica upisuje i svoje imei ime tvrtke u èijem je sastavu):Matièni broj jedinstvenog registra(redni broj jedinice u sustavu):Datum osnivanja:Porijeklo kapitala: (tuzemni/inozemni)Vrsta trgovaèkog društva:Osnovna (preteÞna) djelatnost (šifra podskupine):Dopunske djelatnosti:Grad/opæina:Mjesto:Poštanski broj:Ulica i kuæni broj:Telefoni:Telefax:E-mail:WWW:Rukovoditelj/direktor:Tehnièki rukovoditelj/direktor:Osobe odgovorne za poslove rudarstva:

FINANCIJSKI PODACI O POSLOVANJU

Podaci za izraèun novostvorene vrijednosti za društvo

God.

Prihodi Rashodi

Dobit(nakon oporezivanja)

Ukupni iznos poreza,prireza, doprinosa,

naknada koje seisplate drÞavi

(na dobit, plaæe,koncesija…)

Prodajamineralnih

sirovina

Ostalo(transport,usluge, …)

Nadnice i plaæe (neto)(zaposlenika i vanjskihsuradnika), naknadeza èlanove uprave

Sva ostala davanja(rashodi)

1996.1997.1998.1999.2000.2001.2002.2003.2004.

Drugi financijski pokazatelji

God. Materijalnaimovina

Kapitalneinvesticije Zalihe PotraÞivanje

od kupaca PDV Kapitali rezerve

Dugoroèneobveze

Kratkoroèneobveze

1996.1997.1998.1999.2000.2001.2002.2003.2004.


PODACI O BROJU I KVALIFIKACIJSKOJ STRUKTURI ZAPOSLENIH

Godina NKV PKV KV VKV NSS SSS VŠS VSS Mr Dr. Ukupno

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

LOKACIJE NA PODRUÈJU GRADA ZAGREBA I ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE NA KOJIMATVRTKA ISTRAÝUJE MINE- RALNE SIROVINE

Naziv Vrsta mineralne sirovine Grad/opæina

1.

2.

3.

4.

LOKACIJE NA PODRUÈJU GRADA ZAGREBA I ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE NA KOJIMA TVRTKAEKSPLOATIRA MINERALNE SIROVINE

Naziv Vrsta mineralne sirovine Grad/opæina

1.

2.

3.

4.

Potpis odgovorne osobe: _____________________________________________________

ANKETNI UPITNIK – dio 2.aZA EKSPLOATACIJU TEHNIÈKOG GRAÐEVNOG KAMENA I GRAÐEVNOG PIJESKA I ŠLJUNKA

U EKSPLOATACIJSKOM POLJU/ISTRAÝNOM PROSTORU

Mineralna sirovina (zaokruÞi): a) Tehnièki graðevni kamenb) Arhitektonski graðevni kamenc) Graðevni šljunakd) Graðevni pijesak

(Naziv eksploatacijskog polja/istraÞnog prostora)

UPRAVNI ASPEKTI EKSPLOATACIJE MINERALNE SIROVINE

(Ispuniti podatke o vaÞeæim odobrenjima i dokumentaciji koja postoji za predmetno eksploatacijsko polje/istraÞniprostor)

Dozvole/odobrenja

Naziv OZNAKA (KLASA, URBROJ) Datum

Odobrenje istraÞivanja

Odobrenje eksploatacijskog polja

Lokacijska dozvola

Odobrenje/koncesija za izvoðenje rudarskih radova

Graðevinska dozvola za izgradnju rudarskih objekata


Tehnièka dokumentacija

Naziv IZRADIO Godina

Elaborat o rezervama

Studija utjecaja na okoliš

Glavni rudarski projekt

Dopunski rudarski projekt

Ostalo:

PROSTORNI I OKOLIŠNI ASPEKTI EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Usklaðenost eksploatacije sa prostornim planovima

Velièina eksploatacijskog polja/istraÞnog prostora (ha):

Velièina prostora zauzetog eksploatacijom (ha):

Uz pretpostavku nastavka eksploatacije trenutnom stopom, koliko još godina nesmetaneeksploatacije omoguæuje velièina odobrenog eksploatacijskog polja?

Dopušta li vaÞeæi prostorni plan eksploataciju na ovoj lokaciji? DA NE

Dopušta li vaÞeæi prostorni plan nastavak eksploatacije širenjem eksploatacijskog polja? DA NE

Jeste li kontaktirani i konzultirani u vezi s dopunama i izmjenama vaÞeæegprostornog plana podruèja?

DA NE

Idu li dopune i izmjene vaÞeæeg prostornog plana podruèja u smjeru koji æe omoguæitidaljnju eksploataciju?

DA NE

Prijedlozi izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije(uzeti u obzir okoliš i interese drugih korisnika prostora):

Rekultivacija i konaèna namjena prostora

Prethodna namjena prostora:

Namjena prostora nakon eksploatacije mineralne sirovine:

Projektirani naèin rekultivacije:

Prostor na kojemu je veæ izvršena rekultivacija [ha]:

Sredstva uloÞena u rekultivaciju [kn] (po godinama, od 1996. do 2004.):1996.: ______________________ 2000.: ______________________ 2004.: ______________________1997.: ______________________ 2001.: ______________________1998.: ______________________ 2002.: ______________________1999.: ______________________ 2003.: ______________________

Utjecaj eksploatacije na okoliš

Osnovni prepoznati negativni utjecaji na okoliš (navesti utjecaje koji su prepoznati Studijom utjecaja na okoliš,i/ili utvrðeni od strane Inspekcije, i/ili isticani od strane lokalne zajednice – npr.: buka, prašina, narušavanje krajobraza,narušavanje bioraznolikosti, štetan utjecaj na podzemne i/ili površinske vode, uništavanje vrijedne šume, uništavanjeizrazito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, i dr.)

Je li eksploatacijsko polje unutar ili u neposrednoj blizini zaštiæenog podruèja prirode? DA NE

Je li eksploatacijsko polje unutar ili u neposrednoj blizini vodozaštitnog podruèja? DA NE

Koliko je eksploatacijsko polje udaljeno od najbliÞeg naselja? (procjena km zraène linije)


Veæ poduzimane i planirane mjere s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš:

Èimbenici koji ogranièavaju moguænost eksploatacije na lokaciji: (lokacija preblizu naseljenog mjesta, lokacija unutarzaštiæenog podruèja prirode i/ili vodozaštitnog podruèje, i sl.)

ODNOS SA LOKALNOM ZAJEDNICOM I LOKALNOM SAMOUPRAVOM

Uplaæena naknada za eksploataciju mineralnih sirovina [kn]:

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Dosad poduzimane aktivnosti s ciljem unapreðenja odnosa s lokalnom zajednicom i lokalnom samoupravom:

Postoje li prituÞbe lokalne zajednice u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina? DA NE

Najèešæe prituÞbe lokalne zajednice u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina, odnose se na:

KAKVOÆA I PODRUÈJE PRIMJENE MINERALNE SIROVINE

Dokazana je kakvoæa mineralne sirovine za sljedeæe primjene:•••••

Predmnijeva se da kakvoæa mineralne sirovine zadovoljava za sljedeæe primjene:•••

Mineralna sirovina iz leÞišta do sada se koristila za:•••••


REZERVE MINERALNIH SIROVINA(stanje na dan 31. 12. 2003.)

Kategorija rezervi Bilanène rezerve Eksploatacijske rezerve Izvanbilanène rezerve

A

B

C1

A + B + C1

C2

D

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE

Kratak opis tehnološkog procesa proizvodnje mineralne sirovine:

Maksimalni godišnji kapacitet po fazama proizvodnje:

Maksimalni godišnji kapacitet [m3]

Kop

Primarna prerada (proizvodnja separiranog materijala)

Sekundarna prerada (proizvodnja drobljenog materijala)

Tercijarna prerada (proizvodnja predrobljenog materijala)

Tehnološki problemi koji ogranièavaju kapacitet i/ili kakvoæu proizvodnje:

Planirani zahvati na unapreðenju tehnologije proizvodnje:

PROIZVODNJA

Godina

Proizvodnja (1000 m3)

Stijenska masa(kolièinamaterijala

eksploatirana“iz litice“

u sraslom stanju)

Rovni materijal(kolièina

materijalakoji se koristi bezoplemenjivanja– “cakumpak”)

Separiranimaterijal

(kolièina samosepariranog,

a ne i drobljenogmaterijala)

Drobljenimaterijal

(kolièina (jednos-truko i dvostruko)

drobljenogmaterijala)

Ostalo(kolièina lomlje-

nog kamena,taraco granulata,

filera, itd.)

Jalovina(jalovina, ukoliko

nije odloÞenana jalovište)

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004. (procjena)

Max. kapacitetproizvodnje:

Primjena:(npr. 60% asfalt,40% beton, nasip,rekultivacija, itd.,osim za “stijenskumasu”)

(zapreminskamasa stijeneu litici)


PLASMAN

Godina Vlastita potrošnja[1000 m3]

Srednja cijenana trÞištu

[kn/m3]

Prodaja na podruèju [1000 m3]:

Grada Zagreba Zagrebaèke Þupanije Izvan “Zagrebaèkogprostora“

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004. (procjena)

Potpis odgovorne osobe: ___________________________________________

ANKETNI UPITNIK – dio 2.bZA EKSPLOATACIJU CIGLARSKE GLINE U EKSPLOATACIJSKOM POLJU/ISTRAÞNOM PROSTORU:

_____________________________

UPRAVNI ASPEKTI EKSPLOATACIJE MINERALNE SIROVINE

(Ispuniti podatke o vaÞeæim odobrenjima i dokumentaciji koja postoji za predmetno eksploatacijsko polje/istraÞniprostor)

Dozvole/odobrenja

Naziv OZNAKA (KLASA, URBROJ) Datum

Odobrenje istraÞivanja

Odobrenje eksploatacijskog polja

Lokacijska dozvola

Odobrenje/koncesija za izvoðenje rudarskih radova

Graðevinska dozvola za izgradnju rudarskih objekata

Tehnièka dokumentacija

Naziv IZRADIO Godina

Elaborat o rezervama

Studija utjecaja na okoliš

Glavni rudarski projekt

Dopunski rudarski projekt

Ostalo•••


PROSTORNI I OKOLIŠNI ASPEKTI EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA

Usklaðenost eksploatacije sa prostornim planovima

Velièina eksploatacijskog polja/istraÞnog prostora [ha]:

Velièina prostora zauzetog eksploatacijom [ha]:

Uz pretpostavku nastavka eksploatacije trenutnom stopom, koliko još godina nesmetaneeksploatacije omoguæuje velièina odobrenog eksploatacijskog polja?

Dopušta li vaÞeæi prostorni plan eksploataciju na ovoj lokaciji? DA NE

Dopušta li vaÞeæi prostorni plan nastavak eksploatacije širenjem eksploatacijskog polja? DA NE

Jeste li kontaktirani i konzultirani u vezi s dopunama i izmjenama vaÞeæegprostornog plana podruèja?

DA NE

Idu li dopune i izmjene vaÞeæeg prostornog plana podruèja u smjerukoji æe omoguæiti daljnju eksploataciju?

DA NE

Prijedlozi izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije(uzeti u obzir okoliš i interese drugih korisnika prostora):

Rekultivacija i konaèna namjena prostora

Prethodna namjena prostora:

Namjena prostora nakon eksploatacije mineralne sirovine:

Projektirani naèin rekultivacije:

Prostor na kojem je veæ izvršena rekultivacija [ha]:

Sredstva uloÞena u rekultivaciju [kn] (po godinama, od 1996. do 2004.):1996.: ___________________ 2000.: ____________________ 2004.: _____________________1997.: ___________________ 2001.: ____________________ (planirana za 2004.)1998.: ___________________ 2002.: ____________________1999.: ___________________ 2003.: ____________________

Utjecaj eksploatacije na okoliš

Osnovni prepoznati negativni utjecaji na okoliš (navesti utjecaje koji su prepoznati Studijom utjecaja na okoliš, i/ili utvrðeniod strane Inspekcije, i/ili isticani od strane lokalne zajednice – npr.: buka, prašina, narušavanje krajobraza, narušavanjebioraznolikosti, štetan utjecaj na podzemne i/ili površinske vode, uništavanje vrijedne šume, uništavanje izrazito vrijednogpoljoprivrednog zemljišta, i dr.)

Je li eksploatacijsko polje unutar ili u neposrednoj blizini zaštiæenog podruèja prirode? DA NE

Je li eksploatacijsko polje unutar ili u neposrednoj blizini vodozaštitnog podruèja? DA NE

Koliko je eksploatacijsko polje udaljeno od najbliÞeg naselja? [procjena km zraène linije]


Veæ poduzimane i planirane mjere s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš:

Èimbenici koji ogranièavaju moguænost eksploatacije na lokaciji: (lokacija preblizu naseljenog mjesta, lokacija unutarzaštiæenog podruèja prirode i/ili vodozaštitnog podruèje, i sl.)

ODNOS SA LOKALNOM ZAJEDNICOM I LOKALNOM SAMOUPRAVOM

Uplaæena naknada za eksploataciju mineralnih sirovina [kn]:

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Dosad poduzimane aktivnosti s ciljem unapreðenja odnosa s lokalnom zajednicom i lokalnom samoupravom:

Postoje li prituÞbe lokalne zajednice u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina? DA NE

Najèešæe prituÞbe lokalne zajednice u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina, odnose se na:

KAKVOÆA I PODRUÈJE PRIMJENE MINERALNE SIROVINE

Dokazana je kakvoæa mineralne sirovine za sljedeæe primjene:•••••

Predmnijeva se da kakvoæa mineralne sirovine zadovoljava za sljedeæe primjene:•••

Mineralna sirovina iz leÞišta do sada se koristila za:•••••


REZERVE MINERALNE SIROVINE(stanje na dan 31. 12. 2003.)

Kategorija rezervi Bilanène rezerve Eksploatacijske rezerve Izvanbilanène rezerve

AB

C1A + B + C1

C2D

TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE

Kratak opis tehnološkog procesa proizvodnje mineralne sirovine:

Tehnološki problemi koji ogranièavaju kapacitet i/ili kakvoæu proizvodnje:

Planirani zahvati na unapreðenju tehnologije proizvodnje:

PROIZVODNJA

Godina Eksploatacija gline[1000 m3]

Proizvodnja opeke [mil. JNF]

Maksimalni kapacitet Proizvedeno

1996.1997.1998.1999.2000.2001.2002.2003.2004.

(procjena)

PLASMAN

Godina Srednja cijena na trÞištu[kn/JNF]

Prodaja na podruèju [mil. JNF]:

Grada Zagreba Zagrebaèke Þupanije Izvan“Zagrebaèkog prostora“

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.(procjena)

Potpis odgovorne osobe: _____________________________________________


ANKETNI UPITNIK – dio 3.RAZVOJNI PLANOVI, OCJENA TRENUTNOG STANJA SEKTORA U ZAGREBAÈKOM PROSTORU,

PRIJEDLOZI ZA UNAPREÐENJE

STRATEŠKA PROJEKCIJA RAZVOJA POSLOVNOG SUBJEKTA

Planirana proizvodnja

Vrsta proizvoda(razlièite preraðevine mineralne sirovine)

Oèekivana cijena [kn]

______________________________

Planirani volumen proizvodnje [m3]

2005. 2006. 2007.

1. _____________ _____________ _____________

2. _____________ _____________ _____________

3. _____________ _____________ _____________

4. _____________ _____________ _____________

5. _____________ _____________ _____________

Oèekivani prihod i razvojni planovi

Oèekivani prihod [kn] Planirane kapitalne investicije [kn] Planirani broj zaposlenih

2005.

2006.

2007.

PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI RELEVANTNI ZA UNAPREÐENJE STANJA GOSPODARENJAMINERALNIM SIROVINAMA NA PODRUÈJU ZAGREBAÈKE ÝUPANIJE

Kritièka ocjena stanja:

Prijedlozi za unapreðenje stanja:

Potpis odgovorne osobe: ______________________________________


Dodatak 5.:Grafièki prilozi – KARTOGRAMI

• KARTA 1: Reljefna karta Zagrebaèke Þupanije• KARTA 2: Litološka karta Zagrebaèke Þupanije iz-

vedena iz OGK RH (1:100000)• KARTA 3: Potencijalna leÞišta tehnièkog graðevnog

kamena• KARTA 4: Potencijalna leÞišta graðevnog pijeska i

šljunka• KARTA 5: Potencijalna leÞišta graðevinskog pijeska• KARTA 6: Potencijalna leÞišta ciglarske, vatrostalne

i keramièke gline• KARTA 7: Potencijalna leÞišta arhitektonskog gra-

ðevnog kamena• KARTA 8: Eksploatacijska polja na podruèju Zagre-

baèke Þupanije (Izvor: Prostorni plan ZagrebaèkeÞupanije, “Glasnik Zagrebaèke Þupanije” broj03/02)

• KARTA 9: Eksploatacijska polja na podruèju Zagre-baèke Þupanije (Izvor: katastar Ureda drÞavne up-rave Zagrebaèke Þupanije, sa stanjem s kraja 2004.godine)

• KARTA 10: Karta eksploatacijskih polja u široj oko-lici Zagreba i Zagrebaèke Þupanije

© 2005. sva prava pridrÞava ZAGREBAÈKA ÝUPANIJA

Sva prava pridrÞana; niti jedan dio ovog izdanja ne moÞebiti ponovo izdan, pohranjen u sustav, za pretraÞivanje iliprenesen bilo kojim sredstvom: elektronskim, mehaniè-kim, preslikom, snimanjem ili kakvim drugim naèinom bezprethodnog pismenog odobrenja Zagrebaèke Þupanije ilibez dozvole za ogranièeno umnoÞavanje. Ovo izdanje sene moÞe posuditi, ponovo prodati, iznajmiti niti se njimemoÞe trgovati na bilo koji naèin u bilo kakvom uvezu osimu onom u kojem je originalno izdano, bez prethodnog pi-smenog pristanka Zagrebaèke Þupanije.


Documents

Broj 5 Godina X. Zagreb SADRÝAJdokumenti.azo.hr/Dokumenti/Plan intervencija u zastiti... · 2008. 7. 15. · broj 82/94 i 128/99), èlanka 19. Statuta Zagrebaèke Þu-panije (“Glasnik