broj 31 | godina III | besplatni primjerak Utorak, 16. veljače 2010. · 2015-01-18 · ne kruži oko burze rada. Sin (17) i kćerka (13) bi prekinu-li školovanje, samo da pre-hrane

broj 31 | godina III | besplatni primjerak Utorak, 16. veljače 2010.

Garaža u Klaićevoj čeka privatnika

Zagreb Dox na novoj lokaciji

Čistoća upozorava neplatiše

Grad traži partnera za gradnju garaže ispod Srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj

Gledatelje od 28. veljače u osam dana i pet dvorana očekuje 140 dokumentaraca

Od 1. veljače odvoz smeća plaća se po broju stanara, a Čistoća će gubitke namiriti od neplatiša

Str. 2-3

Str. 28-29

Str. 4-5

Replikom na 3000 metara

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Sto godina Penkalina zrakoplova

2 tema broja Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Riječ urednika

Željko Š. piše: “Nakon 25 godina rada dobio sam ci-pelu, supruga već tri godi-ne kruži oko burze rada. Sin (17) i kćerka (13) bi prekinu-li školovanje, samo da pre-hrane obitelj. Molim vas, ako imate bilo kakav posao za njih, javite. Pero C. (29) ži-vi s majkom u Klari. Invalid-ska joj je mirovina 1300 ku-na: “Od rujna ne delam, niš’ nismo plaćali, došli isključi-ti struju. Prijete ovrhom, a u državi nitko nikome niš’ ne plaća. Lud sam...”

Jandre nema kruha, no ima duha: “Osam let fu-šarim, ni to više ne traže. Osnoval bum si udrugu, recimo Pravo na fuš ili Pra-vo na klopu. Čekam rješe-nje, želim da sve bude le-galno. I malo toplije - i me-teorološki i ljudski. Dolazim na Trg, zaključal bum se u kavez, lancem svezal za Ba-na. Ljudi će mi donositi klo-pu i cugu, a ja bum prote-stiral. To je jedini način da preživim.” Predstavnici 28 organizacija civilnog druš-tva uputili su pismo kojim podupiru Zelenu akciju i Pravo na grad u sklopu ak-cije “Ne damo Varšavsku”. Mnogo ih je reklo - Varšav-ska je postala političko pi-tanje. Dobro bi bilo reći - a kakvo je pitanje bila prije političkog? Kao i to - hoće li i Jandre postati političko pitanje, odnosno kakvo je on pitanje sad? I je li uop-će pitanje?

Je li Jandre političko pitanje?

Branko Karapandža

U Klaićevoj čekaju priv U ovom trenutku traži se partner za javno-privatno partnerstvo ili za davanje koncesije na 20-30 godina onomu tko preuzme taj kompleks na Srednjoškolskom igralištu

Jozo Renić [email protected]

- Evo, mogu vam dati najnoviju informaciju da počinju aktivno-sti oko garaže na Srednjoškol-skom igralištu u Klaićevoj ulici. Ustanovljena je u Gradu komi-sija koja će naći najbolji model financiranja za tamošnji kom-pleks, u što spadaju trgovački centar, trodijelna sportska dvo-rana i centar za mlade - rekao

nam je direktor Zagrebparkin-ga Mate Kraljević.

U ovom trenutku, dakle, tra-ži se partner za javno-privatno partnerstvo ili za davanje kon-cesije na 20-30 godina onomu tko preuzme taj kompleks, zani-mljiv i po tomu što bi od podze-mnih garaža trebao voditi tunel do Dječje bolnice. Inače, ovih se dana ponovno podgrijala ideja o garaži između “Lisinskog” i Grad-ske uprave. Inicijativa potječe

iz 2005. godine. Tada je vođe-na rasprava u gradskim uredi-ma o urbanističkom planu za to područje i onda se u to uklopi-la i javna garaža sa 609 parkir-nih mjesta na četiri etaže. - Pri-hvatili smo jedno od četiri rješe-nja koje je najbolje - kaže Mate Kraljević. - Premda je ta garaža najbolje rješenje s prometnog i drugih aspekata, mislim da ne-ma velike razlike između garaže predviđene kod HNK i ove kod

Ispod Srednjoškolskog igrališta bit će trgovački centar i garaže

3tema brojaUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

atnika“Lisinskog”, jer to je sve na obo-du i ulazu u središte grada. O budućoj garaži, za koju još treba uskladiti prostorni plan, dobro mišljenje imaju i oporbenjaci, a jedna od najgorljivijih urbani-stičkih zanovijetala, Vera Petri-njak-Šimek, kazala nam je svo-je mišljenje:

- Tamo je po GUP-u odavno predviđena gradnja garaže, i to apsolutno podržavam. To je pe-riferno na donjogradsku jezgru, a samo deset minuta od Jelači-ćeva trga - kazala je zastupnica Petrinjak-Šimek.

Dok u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja rješavaju žalbe građana koji se bune protiv Cvjetnog pro-laza kako ga je zamislila gru-pa Hoto i za koji su dobivene sve dozvole, u Gradskoj skup-štini odlučeno je da se zauz-me stav o konfl iktu koji dani-ma izaziva prosvjede. Većina je zastupnika izglasovala za-ključak o tomu da se poziva Ministarstvo na “nadzor nad dokumentima prostornoga uređenja i projektnom doku-mentacijom”, a gradonačel-nik da defi nira javni interes za prijeporni projekt. Podržava se pravo na mirne prosvjede građana, a uporaba sile mo-ra se svesti na minimum. (jr)

Traži se nadzor nad dokumentima prostornog uređenja

Taj projekt mora doživjeti reviziju

Došlo je do politizacijeSituacija oko Varšavske i preuređenja Cvjetnog trga ušla je u fazu visoke po-litizacije. Nije dobro što se aktiviste i građane “sklanja” s građanskog prote-sta. No, postoji razumijevanje i za lju-de koji brane Zakon. Ljudima se treba objasniti i predočiti zakonska regula-tiva da se vidi kako nema pogodova-nja bilo kapitalu bilo pojedincima. Ako je i bilo kakvih pogodovanja, to treba ukloniti - kaže Dragan Kovačević. (sk)

Milanović protiv ekstraprofi taZoran Milanović osvrnuo se na zamršeno stanje oko Cvjet-nog prolaza i prosvjeda pro-

tiv Horvatinčićeva projekta. - Odluka je donesena kad je sa-stav Skupštine bio drukčiji. Tre-balo je imati malo više osjećaja za mjeru, ići za dobrim profi tom, a ne za ekstremnim profi tom - rekao je Milanović, dometnuv-ši: - Vidjet ćemo što će reći Mi-nistarstvo, hoće li i ono podila-ziti investitoru.

Najbolji bi bio neki kompromisMi smo uvijek bili protiv tog projekta, ali naši glasovi nisu tada ništa značili, jer je samo pozicija odlučivala. Tada se na 50.000 potpisa nije uopće gle-dalo, a danas ti potpisi nešto znače. Kakva je to osviještenost sa zakašnjenjem? Najbolje bi bi-lo kada bi došlo do kompromi-sa, da se, primjerice, nađe alter-nativa kopanju Varšavske - kaže Danira Bilić.

Svi imaju pravo na svoje mišljenjeOsobno sam za uređenje tog gradskog bloka, ali rampa ne bi trebala biti na javnoj površi-ni. Ljudi su u pravu kada izraža-vaju svoj stav prema projektima u gradu i protiv sam bilo kakvih privođenja i hapšenja u trenuci-ma kada brane svoje mišljenje - smatra Iva Prpić.

U fokusu

S k u p š t i n a j e

izglasala projekt

Cvjetno i sada ne-

ka snosi posljedi-

ce. To se tijelo ne

smije kompro-

mitirati. Meni je

osobno žao pje-

šačke zone bilo

gdje da jest. U Im-

portanne Galeriji

to je riješeno bezbolnije, možda treba razmisliti prije nego što

se nešto drastično učini - predlaže Miroslav Blažević.

Skupština se ne smije kompromitirati

- Taj projekt mora doživjeti reviziju. On se već tri godine forsira nasilno i nameće gra-du. Te su metode bile uspješ-ne jer je investitor isposlovao sve dozvole, ali se pogreške još mogu ispraviti - rekla je Vera Petrinjak-Šimek, zastu-pnica s Nezavisne liste V. Sriće, o projektu Cvjetni prolaz i ko-panju rampe u Varšavskoj uli-ci. - Preduvjet da se kopa po Varšavskoj bio je da se izgla-suje javni interes. Javni interes izglasovalo je Gradsko pogla-varstvo, kao izvršna vlast. Po-stavljam gradonačelniku pi-tanje hoće li i kada pokrenuti ukidanje tog zaključka o jav-nom interesu iz 2008. godi-ne. Jer, nijedna točka iz tog zaključka nije istinita. (jr)

4 aktualno Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Prema Zakonu o otpadu, odvoz komunalnog otpada se od 1. ve-ljače naplaćuje prema jedinici mase ili volumena. Dopuštena je i privremena mogućnost na-plate prema broju stanara, dok se ne steknu uvjeti za novi na-čin naplate, koju koristi i zagre-bačka Čistoća.

- Od veljače građani će, umje-sto kvadrata, na uplatnici imati iskazan broj stanara, ali neće do-biti povećane račune, premda bi 75 posto kućanstava s brojnijim članovima trebalo platiti više.

Bez obzira na to, mi ćemo se držati obećanja i nećemo diza-ti cijene. Ne želimo uzimati si-romašnijima da bismo dali bo-gatima. Gubitke od oko 50.000 kuna mjesečno namirit ćemo

utuživanjem neplatiša - govori direktor Čistoće Marko Melčić.

Smatra da će novi način napla-te donijeti velike manipulativne troškove, koje će opet platiti gra-đani, jer zahtijeva skupu opre-mu, više rada i više informatičke tehnologije:

- Novom načinu naplate usprotivila se i Grupacija ko-munalnih poduzeća, ali je Mi-nistarstvo zaštite okoliša odbilo

Tko prima plaću, a ne radi u Holdingu?

Osnovan Stožer za zaštitu i spašavanje

Odlukom Skupštine, Gradski kontrolni ured morao bi utvr-diti cijenu postavljanja svjetilj-ki u četvrti Donji grad, za ko-je zastupnici imaju saznanja da su preskupo plaćene. Mo-ra provjeriti i dobivaju li plaću u Zagrebačkom holdingu oso-be koje nemaju radno mjesto u toj tvrtki. Njegovi odjeli ra-de na suzbijanju nepravilnosti i prijevara u tijelima gradske uprave, mjesne samouprave, vijećima i kod predstavnika nacionalnih manjina, u trgo-vačkim društvima i gradskim ustanovama. (dkb)

Zagreb je dobio Stožer za za-štitu i spašavanje. To je tijelo koje pruža stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spa-šavanja kojima rukovodi gra-donačelnik. Pavle Kalinić, za-mjenik načelnice Stožera Jele-ne Pavičić-Vukičević, izvijestio je da Ured za upravljanje u hit-nim situacijama ubrzano radi na mjerama zaštite i spašava-nja od potresa jer je stav Ure-da da je potres ugroza koja Zagrebu najviše prijeti. Ured je primjenom mjera zaštite i spašavanja od potresa anali-zirao najugroženija područja u Zagrebu. Između ostalog, doš-lo se do procjene da je Gornji grad, uvažavajući način grad-nje i korišteni građevinski ma-terijal, jedan od najugroženijih dijelova Zagreba u slučaju ja-čeg potresa. (dkb)

Neplatiše Čistoći pokr Od 1. veljače odvoz komunalnog otpada naplaćuje se po broju stanara, a ne kao dosad po broju kvadrata. No, to je samo privremeno, jer Zakon o otpadu nalaže otplatu po jedinici volumena ili mase

Katarina Butković[email protected]

Držat ćemo se obećanja i nećemo dizati cijene - Marko Melčić, direktor Čistoće

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Odvajanjem otpada do niže cijene odvoza smećaO tome tko će platiti više, a tko manje, Kata Gojević, gla-snogovornica u Ministarstvu zaštite okoliša, kaže:

- Naplata odvoza otpada po količini ili volumenu stan-dard je u organiziranim zemljama EU-a i primjenjuju ga go-dinama brojni gradovi. Smatra se najpravednijim, a potiče odvajanje korisnog otpada, jer ono što se može iskoristiti kao sirovina ne bi smjelo završiti na odlagalištu. Neovisno o veličini stana ili broju ukućana, činjenica je da građani koji odvajaju papir, staklo, plastiku i ostalo stvaraju manje otpada. Zato bi trebali plaćati i nižu cijenu odvoza.

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

5aktualnoUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

ivaju gubitke!

sve apele. Čak putem tiska pri-jete kaznom od 500.000 kuna svima koji ubrzo ne prijeđu na novi način naplate. Nama je to ubod komarca jer je Fond za za-štitu okoliša i energetsku učin-kovitost u zadnjih šest godina od Grada Zagreba izvukao više od milijardu kuna. Da bi se bolje razumjelo o kojoj se svoti radi, Fond godišnje otima svotu do-voljnu da se pokrije nepokriveni

dio troškova ZET-a, odnosno go-dišnji trošak otplate novih nisko-podnih tramvaja.

Prema podacima Ministar-stva zaštite okoliša, od 30. lip-nja 2009. godine, od 106 hrvat-skih gradova njih 47 obračuna-va odvoz komunalnog otpada prema propisanim kriterijima, a u gospodarstvu njih 37 obra-čunava prema kriteriju mase i volumena.

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Nova naplata trebala je početi 1. siječnja

Zakon o otpadu Hrvatski sabor donio je u svibnju 2008. godine, a njime je propisano da Grad Zagreb, gradovi i općine kao kriterij količine za obračun komunalnog otpada iz kućanstva mogu primi-jeniti jedinicu mase ili volumena otpada ili broj članova kućanstva. Iz istog se Zakona iščitava da će se propisani kriteriji primjenjivati od 1. siječnja 2010. godine. Ostavljen je i primjereni rok u kojem se opravdano očekivalo da jedinice lokalne samouprave obave pri-premne radnje za novi sustav obračuna te komunalne usluge.

Pilot-projekt naplate u 8000 kućanstavaIdućih mjeseci trajat će pripre-me da se obračun prema bro-ju stanara zamijeni obračunom po volumenu odvezenog ot-pada, dakle zbroju volumena svih ispražnjenih posuda od 80, 120 i 240 litara te kontejnera od 1100 litara.

Uskoro počinje pilot-projekt koji obuhvaća 8000 kućansta-va u gradu, a ciljevi su višestru-ki: testiranje novog načina na-plate po količini, i to po odve-zenom volumenu otpada i po stanaru, odvojeno prikupljanje biootpada, satelitsko navođe-nje kamiona smećara itd. Na-kon provedenog pilot-projekta

počet će naplata po količini, i to po odvezenom volumenu otpada. To zahtijeva ugradnju dodatne elektroničke opreme u svaki kamion smećar, a u Za-grebu ih ima više od 300.

- Broj stanara je samo posred-ni pokazatelj proizvodnje otpa-da, a ne i stvarno izmjereni. U Zagrebu za oko 40 posto stam-benih jedinica taj broj nije utvr-đen, a uz to grad ima oko 300 tisuća neprijavljenih podstana-ra - ističe Marko Melčić.

Novi način naplate već su uveli Krk, Crikvenica i Samo-bor, jer je u manjim gradovima prilagodba jednostavnija.

U Švedskoj cijena odvoza uračunata u stanarinuMarko Melčić smatra da se pro-blem odvoza komunalnog otpada treba spustiti na razinu lokalne sa-mouprave, umjesto da se činovnici igraju shemama koje nemaju veze sa životom na terenu, misleći pri-tom na Ministarstvo zaštite okoliša, koje - kaže - trenira strogoću.- Još nam se to prikazuje kao eu-ropski standard, iako u Europskoj uniji svaki grad vodi svoju politi-ku, što je i logično, jer je vrlo teško

jednoobrazno rješavati situaciju u različitim gradovima. Svejedno je koji će se način naplate koristiti, jer ni jedan nije dobar, a posljed-nji najmanje.

Meni se najviše sviđa švedski model, gdje građani proizvode pu-no otpada, jer su zemlja visokog ži-votnog standarda, ali ga i valjano odvajaju te koriste reciklažna dvo-rišta, a cijena odvoza uračunata je u stanarinu.

Pripremite se za odvajanje biootpadaČistoća najavljuje skoro uvođenje smeđih kan-ti te stanarskih kantica i vrećica za odlaganje biootpada, koji bi se koristio za proi-zvodnju bioplina. Zasad koncesiju za odlaganje, primjerice, ulja od prženja imaju samo dvije privatne tvrtke. Gra-đani koji prikupe više biootpada bit će stimulirani, jer će im se za toliko smanji-ti cijena odvoza komunalnog otpada.

6 aktualno Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Tatjana Holjevac, potpredsjed-nica Gradske skupštine, od ruj-na 2009. primila je 70 građana, a u gradu ih je posjetila 20 puta. U ime predstavnika Zagrebačkog automobilskog saveza tajnik Be-rislav Čegelj naglasio je da je do 37. Zagreb Delta Rallyja samo tri mjeseca. Gradonačelnik Bandić rekao im je da se ne brinu, da je reli problem Grada, no ipak...

- Vrijeme je kratko, sponzora je sve manje i mi smo zabrinuti.

- Savjetujem vam da se nađete s gradonačelnikom, a ja ću po-kušati animirati tvrtke u kojima imam utjecaja - obećala mu je Tatjana Holjevac.

Vesna Balenović, predsjedni-ca Udruge zviždač, bila je vrlo energična:

- Hrvatska je krenula u bor-bu protiv korupcije, a zvižda-či se protiv kriminala i korupci-je bore prije svih. No, ne može-mo dobiti prostor i sredstva za

rad, nego radimo u mojoj pod-stanarskoj sobi.

Potpredsjednica Skupštine obećala joj je javiti kad je natje-čaj za gradske pro-store, u nadi da će ih zviždači i dobiti. Gospođa Katica Maj-da žalila se na zrače-nje s odašiljača na Nami u Nemčićevoj ulici, tvrdeći da zbog toga ima zdravstve-nih problema. Tatja-na Holjevac objasni-la joj je da antene za

mobilne telefone nisu odašiljači i da ne bi smjela imati zdravstve-nih tegoba. Gospođa Majda nije joj povjerovala... (kb)

U trenutku kad su gradski za-stupnici jednoglasno digli ruke, 11. veljače, da se nagrada Grada Zagreba - Zagrepčanka godine - dodijeli Maji Mamuli, ta se na-ša magistra psihologije vozila u smjeru Osijeka. Pred njom su bila predavanja, razgovori i pružanje pomoći ženama žrtvama sek-sualnog nasilja. Upravo je za taj 15-godišnji rad i izdvojena kao građanka Zagreba koja svojim djelovanjem posebno pridonosi

afirmaciji žena u društvu i u jav-nosti, afirmaciji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova. Iz zanimljivog životopisa izdva-jamo da se u Centru za žene žr-tve rata zalagala da se među-narodno pravno redefinira si-lovanje kao ratni zločin. Godine 2003. pokreće specijaliziranu or-ganizaciju civilnog društva ko-ja se bavi isključivo problemati-kom seksualnog nasilja “Ženska soba - Centar za seksualna pra-va”. Tamo se ženama pružaju sve vrste pomoći, pripremaju se za sudske procese. Kruna njenoga

dugogodišnjega predanog ra-da je otvorenje Centra za žene žrtve seksualnog nasilja 2008. u Zagrebu, prvog u Hrvatskoj i regiji, koji pruža besplatnu po-moć žrtvama seksualnog nasilja i njihovim obiteljima. Samo la-ni bilo je 170 klijentica, održano je 300 savjetovanja, bilo je 2500 korisnica predavanja. Maja Ma-mula i lani je bila kandidatkinja za ovu nagradu, no našla se na drugom mjestu. Nagrada će Ma-ji biti uručena na Međunarodni dan žena, 8. ožujka, a dobit će i 50.000 kuna.

Zgrada samouprave u Velikom Polju

U Velikom Polju, najjužnijem naselju četvrti Novi Zagreb - istok, gradonačelnik Milan Bandić pridružio se otvaranju novog prostora mjesne samo-uprave u Velikopljskoj ulici 9. U novouređenu zgradu povr-šine 121,82 m2 Grad je uložio 1.896.141,50 kuna. To nekad seosko prigradsko naselje sa 1300 autohtonih stanovnika naraslo je na čak 4000.

- Ceste su preuske i neasfal-tirane, a 80 posto prometnica financirali smo samodoprino-som - istaknuo je vijećnik Mi-ljenko Arapović, dodavši da nemaju vodovod i odvodnju, poštu, banku, trgovinu, ško-lu, vrtić...

- Cijeli grad je podinvestiran posljednjih 30 godina - rekao je gradonačelnik - a teško je u desetak nadoknaditi sve ne-dostatke. No, nastojat ćemo što prije naći rješenje za grad-nju dječjeg vrtića. (sk)

Dajana Kos Buč[email protected]

Maja Mamula Zagrepčanka godine!Kao građanka Zagreba, Maja Mamula svojim djelovanjem posebno pridonosi afirmaciji žena u društvu i u javnosti, afirmaciji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova

Maja Mamula, dobitnica nagrade Zagrepčanka godine

Zviždači u podstanarskom stanu

Tatjana Holjevac i Vesna Balenović, zviždačica

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

7aktualnoUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Pet ili 10 posto?

Iz proračuna se izdvaja 245.600.000 kuna za fi-nanciranje mjesne samo-uprave. Pet posto.

- Smatram da se za ovu godinu izdvajanje za mje-snu samoupraviu mora povećati na sedam, a do-godine na 10 posto - re-kao je Milan Bandić na koordinaciji gradonačel-nika, predsjednika Grad-ske skupštine i predsjed-nika vijeća gradskih četvr-ti. Gradske su četvrti (GČ) ustrojene prije 10 godi-na, a lani i Vijeća mjesnih odbora (MO). Premda je, kažu, njihov rad zapažen, osobito u obnovi komu-nalne infrastrukture, HDZ traži da im se naknade smanje 10 posto.

Boris Šprem usporedio je njihov rad s radom žu-panijskih djelatnika u gra-dovima s više od 35.000 stanovnika, a takvih je “gradova” u Zagrebu čak 15. Njihove su plaće znat-no veće od vijećničkih na-knada, dometnuo je.

Naknada predsjedniku VGČ-a je 4600 kuna neto, potpredsjedniku 2250, a vijećniku 1520 kuna. Pred-sjednik MO prima 1500 kuna, zamjenik 500, a član 300 kuna. (sk)

Zrno po zrno pogača, lipica do li-pice - 530.000 kuna! Tim su rije-čima predstavnici zagrebačkog Crvenog križa sumirali akciju ko-ju provode od 2005. Zahvaljuju-ći dobrovoljnim prilozima, Crveni križ je u gradu prikupio 530.000 kuna. Sa 120.000 uređeno je i opremljeno šest radionica za pro-gram radnih aktivnosti i psiho-socijalne rehabilitacije za odrasle osobe s intelektualnim teškoća-ma. Posljednja od njih otvore-na je u Ilici 16. Sada je u njima okupljeno više od sto korisnika,

odraslih osoba iznad 21 godine s umjerenom i težom retardaci-jom. Ostatak novca uložen je u program starih i nemoćnih te u gradnju dječjih igrališta.

Što boravak u radionicama znači korisnicima, govorili su čel-nici Gradske organizacije Crve-nog križa, ravnateljica Centra za rehabilitaciju Zagreb Vesna Mu-raja i majka jednog od polaznika. Od Grada su zatražili da im dodi-jeli još prostora za otvaranje ra-dionica, kako bi svi zainteresirani mogli biti uključeni. Zagrebački

gradonačelnik Milan Bandić i predstavnici gradskih ureda za socijalnu zaštitu i zdravstvo obe-ćali su im i daljnju podršku. Pre-ma programima koji se provode od 1999., održavaju se razne kre-ativne radionice: od onih koje su trening svakodnevnih životnih aktivnosti, poput kuhanja, čišće-nja i održavanja higijene do likov-nih, radionica za ručni rad i raču-nalnih. Proizvodi nastali u krea-tivnim radionicama povećavaju korisniku osjećaj vlastite vrijed-nosti. (dkb)

Murtić u Paviljonu o Domovinskom ratu U Umjetničkom paviljonu od 23. veljače do 28. ožujka trajat će izložba ciklusa ratne tematike sli-kara Ede Murtića, na kojoj će se prvi put prezentirati njegova dje-la potaknuta zbivanjima u Domo-vinskom ratu. Bit će izloženo više od dvije stotine gvaševa i crteža iz ciklusa Kosturi i Žice iz logora.

Izložba će postavom, city light for-matima i videoprojekcijama biti svojevrsna instalacija usuglašena s posebnošću prostora Paviljona. Sastavni dio izložbe čini i niz gva-ševa iz ciklusa Oči straha nastalih 90-ih godina prošlog stoljeća te predlošci za grafičku mapu Jama iz 1982. godine. (kb)

Građani Crvenom križu darovali čak 530.000 kuna Novcem iz kasica opremljeno je šest radionica za program radnih aktivnosti i psihosocijalne rehabilitacije za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama

Edo Murtić, Jama

Radionica za provedbu programa radnih aktivnosti i psihosocijalne rehabilitacije za odrasle osobe s intelektualnim

teškoćama u Ilici 16

ww

w.z

agre

b.hr

8 od kvarta do kvarta Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Uređene zelene površine i atletska staza

Za dječja igrališta 717 tisuća kuna

Zapušteno obilježje 16. meridijanu

Novi cestovni prolaz na Prisavlju

Lani je u uređenje okoliša OŠ Davorina Trstenjaka u Krčkoj ulici 3 iz plana malih komunal-nih akcija izdvojeno 416 tisu-ća kuna. Na oko 500 četvornih metara uređene su zelena po-vršina te atletska staza i jama za skok udalj.

Bez obzira na rebalans prora-čuna, u Trnju je lani realizirano gotovo sto posto planova ma-lih komunalnih akcija. Jedna od hvalevrijednih investicija, bila je i uređenje dječjih par-kova u Lastovskoj, Bošnjakovi-čevoj i Ulici grada Vukovara.

Gradskom četvrti Trnje, na kri-žanju Držićeve s Vukovarskom ulicom, prolazi 16. meridijan. Na mjestu njegova prolaska malo je spomen-obilježje. No, to je obilježje poprilično za-pušteno, stoga Vijeće planira urediti kulir i klupe u blizini.

Jedan od većih zahvata u 2010. koji će se financirati iz sredstava VGČ-a bit će probijanje i uređenje ulice koja vodi od Cvjetnog nase-lja do Mosta slobode. Na potezu Prudi - Marohnićeva probit će se privremeni prolaz dok se ne pro-bije i uredi Prisavlje.

U Starom Trnju već je nekoliko velikih investitora kupilo zemljište, ali ništa se ne može početi graditi bez UPU-a

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Ubrzati uređenje Starog TrnjaGrađani su postali svjesni da ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje bez Urbanističkog plana uređenja, pa su ovaj put tolerantniji i spremniji na kompromise. Dok ne bude UPU-a, ništa se ne može graditi

Na posljednjoj sjednici Vijeća Gradske četvrti Trnje inicijati-va građana u suradnji s Vijećem Mjesnog odbora Staro Trnje slo-žila se oko prijedloga da se ubrza postupak donošenja Urbanistič-kog plana uređenja Staro Trnje. Oni su za to da nadležna gradska upravna tijela što prije pokrenu postupak donošenja UPU-a.

- Sad se čeka gradski ured da pripremi odluku o izradi plana, a nositelj izrade trebao bi biti Za-vod za prostorno uređenje - go-vori Ivan Bare, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trnje. - Građani su postali svjesni da ne mogu ri-ješiti svoje stambeno pitanje bez Urbanističkog plana uređenja, pa su ovaj put, izgleda, tolerantniji i spremniji na kompromise - do-daje Bare.

U Starom Trnju već je nekoli-ko velikih investitora kupilo ze-mljište, ali ništa se ne može po-četi graditi bez UPU-a. Sve stra-ne koje su bile na sjednici Vijeća slažu se da bi izrađivač urbani-stičkog plana trebao doći na te-ren, anketirati građane i čuti što žele. U tom razgovoru treba-lo bi doći do zajedničkog rješe-nja. Takvim postupkom većina

Sanja [email protected]

stanovnika Starog Trnja bila bi za-dovoljna, smatra Bare. Da podsje-timo, još 2007. godine prijedlogom UPU-a Staro Trnje trebalo je posta-ti četvrt, a na površini od 43 hekta-ra sagradilo bi se 3000 stanova za više od 8000 ljudi, s deveterokatni-cama i prometnicama širokima čak i do 20 metara. Tu su trebali niknuti i društveni dom, osnovna škola, vr-tić i dom umirovljenika. No, dio sta-novnika Starog Trnja protivio se tom planu iz straha da će se izgubiti indi-vidualna obiteljska gradnja.

Jedni traže naplatu parkiranja, drugi njeno ukidanje

Zbog mnogo tvrtki i nedostat-ka javnih parkirališnih mjesta, Trnje je ispremreženo napla-tom parkiranja druge i treće zone. No, ovih dana u VGČ sti-gle su dvije oprečne zamolbe. S jedne strane stanovnici Na-lješkovićeve i Miramarske od broja 13 do broja 15 te Mar-tinovke zahtijevaju uvođenje

naplate parkiranja. Kažu da bi se tako uvelo više reda, a sta-nari bi možda i našli koje mje-sto za parkiranje. No, s druge strane, stanovnici Ulice Zinke Kunc na Savici i Cvjetnog na-selja traže da se ukinu zone na-plate jer tvrde za to nema po-trebe. U njihovim naseljima, kažu, uvijek se nađe mjesta.

9od kvarta do kvartaUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Nužna je adaptacija starih škola

Trenutačno je najveća in-vesticija u Gradskoj četvrti Maksimir rekonstrukcija ba-zenskog kompleksa na Sve-ticama, ističe predsjednik Vijeća Marijan Pilaš. Grad-ski ured za prostorno uređe-nje, izgradnju grada i gradi-teljstvo izdvojit će za to oko 90 milijuna kuna. Radovi su

počeli u svibnju prošle godi-ne, a trebali bi završiti krajem ove. Preuređeni SRC Svetice imat će zatvoreni olimpijski, školski i dječji te hidromasaž-ni bazen. Unutar kompleksa bit će i wellnes te fitness cen-tar, saune, bikini-bar. Bit će tu i tribine za tristotinjak gle-datelja i dva sunčališta.Bazen Svetice - unutar kompleksa bit će i wellnes te fitness centar, saune...

U Maksimiru je 500 neupisane vrtićke djece pa se traže rješenja za nove kapacitete

Može se reći da 90 posto stanov-nika Maksimira ima riješeno pi-tanje kanalizacijske i vodoop-skrbne mreže. Identična je si-tuacija i s prometnicama. No, u Maksimiru je ove godine ostalo neupisano 500 vrtićke djece, pa ćemo morati naći rješenje za no-ve kapacitete - govori predsjed-nik Vijeća Gradske četvrti Mari-jan Pilaš. - Hoće li to biti gradnja novih vrtića, montažnih ili pra-vih, dogradnja ili kupnja novih prostora, još se mora razmotriti, ali to je jedan od prioriteta.

Ta četvrt ima oko 55 tisuća sta-novnika, a osnovne škole nisu se obnavljale godinama, pa su u veoma lošem stanju. Tako je, primjerice, OŠ A. G. Matoša gra-đena i od azbesta, koji je danas kao građevni materijal nepri-hvatljiv i izbacuje se iz građevi-narstva. Zbog toga bi se ta škola trebala potpuno srušiti, a na nje-nom mjestu trebala bi se sagra-diti nova, moderno opremljena. Postoje planovi da se s tim za-počne 2015. godine, ali vijećni-ci smatraju da se tako dugo ne može čekati.

- Škola bi se trebala rušiti eta-pno, i to uglavnom u ljetnim

mjesecima, za vrijeme školskih praznika, pa bi se tako postupno i obnavljala. Ako bi bilo potreb-no, djeca bi se razvozila i u okol-ne škole, no s tim problemom moramo se što prije uhvatiti ukoštac - dometnuo je Pilaš.

Loša je situacija i u OŠ Jorda-novac. Ta je škola građena dav-ne 1933. godine, nekad je bi-la elitna, a danas joj otpada fa-sada. Treća škola na popisu za adaptaciju je OŠ Ivana Filipovi-ća, kojoj su i krov i dio fasade u lošem stanju. OŠ u Remetama u planu je za dogradnju, no čeka-ju se bolja vremena i više novca, ističe Marijan Pilaš.


Škola Jordanovac - građena je davne 1933. godine, bila je elitna, a danas joj

na nekim mjestima otpada fasada

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Pomoć za uređenje besplatnog prihvatilišta

Vijećnici se ne brinu samo o komunalnoj infrastruktu-ri. Da imaju sluha i za osta-le potrebe sugrađana, ali i sve građane Hrvatske, go-vori činjenica da su odluči-li dio sredstava iz fonda ma-lih komunalnih akcija izdvo-jiti za adaptaciju prihvatilišta Župe Bezgrešnog srca Mari-jinog na Jordanovcu 110. Na-ime, 659 tisuća kuna izdvoje-no je za uređenje 12-ak soba s pripadajućom kuhinjom i sanitarnim čvorom. Te sobe kao privremeni smje-štaj koriste građani slabijeg imovinskog stanja koji dolaze u Zagreb zbog liječenja djece ili nekoga iz obitelji. Smještaj je besplatan, a sobe se kori-ste se isključivo za spomenu-te potrebe.

SRC Svetice najveća investicija

UrošDobro je što se napokon ure-đuju Svetice, nadam se da

će do ljeta biti gotove pa ćemo se imati gdje kupati

MarijaTu na Črešnjev-cu je veliko i opasno klizište zbog pretjera-

ne stambene izgradnje. Grad će morati pomoći

LidijaNaš je kvart pun zelenila. Park Maksimir prava je oaza

za odmor. Često dolazim i lje-ti i zimi, a imamo privilegiju da nam je i ZOO u blizini

EmaDrago mi je da su očišće-na maksimirska jezera, no ču-

jem da su stabla u lošem stanju zbog smoga. Moramo se više brinuti za okoliš

DanielNažalost, sta-dion Maksimir veliko je ruglo. No, čini se da

je to priča bez sretnog završet-ka, a svima bi bio na ponos je-dan lijep stadion

AnamarijaDobro su oči-stili snijeg da mi stari mo-remo hodi-

ti. Bolje ne bi ni mogli. I tram-vaji dobro voze pa sam sa svim zadovoljna

Anketa

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

10 događaji Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Medulićeva usko grlo jer je prepuna automobila

Za stajanje na sredini ulice kazna je 300 kuna

“Neki stanari imaju više auto-mobila, a i stare olupine par-kiraju u divljim dvorištima, i time zauzimaju mjesto dru-gima”, žali se jedan čitatelj iz Medulićeve ulice. Osobito mu smeta što se često parkira na kolnim ulazima, gdje se parki-ranje ne plaća. Uistinu, ondje je nekoliko starih niskih zgra-da, a dvorišta nisu valjano ure-đena. No, Medulićeva je jedna od ulica u kojima se parkira i sjedne i s druge strane, pa je unatoč jednosmjernom pro-metu tu uvijek usko grlo. Čita-telj predlaže da se ukine par-kiralište s jedne strane te da se možda urede dva promet-na traka, jer ta zakrčena ulica prihvaća vozila iz tri smjera - iz Klaićeve, Prilaza Đure Deželića i Dalmatinske.

Upalite četiri žmigavca i mo-žete mirno odšetati bez obzi-ra na to gdje ste ostavili auto-mobil. Tako misle mnogi voza-či, premda su načinili prekršaj koji ih može stajati najmanje 300 kuna ako ih zatekne pro-metni redar. Obilazeći takve aute, ostali vozači često mora-ju voziti po žutoj traci na tram-vajskim tračnicama pa tako i oni krše propise. To se doga-đa najviše u Ilici, na primjer od Britanskog trga do Vinograd-ske, na Maksimirskoj između Kvatrića i Maksimira, u Ozalj-skoj i drugdje. (jr)

Jozo Renić[email protected]

Tko se to dogovorio s Surađujemo s vijećima gradskih četvrti, koja utvrđuju prioritete gdje treba intervenirati - kaže nam Damir Dekanić, načelnik Prometnog redarstva grada Zagreba

Ne bojim se pauka, imam dogo-vor s njima da me ne diraju - ta-ko je navodno kazao vlasnik jed-nog kafića na Trešnjevci kad ga ja naša čitateljica upozorila da mu gosti nepropisno parkira-ju vozila po nogostupima. Što-više, u ulici se stvara takav kaos

da se auti teško probijaju, a kat-kad ima i nemilih situacija me-đu vozačima. To je crna strana velegrada, gdje takvih primjera ima na stotine, a razlog je jed-nostavan - grad se posljednjih godina preizgradio, a tu grad-nju, priznat će i gradski oci, nije pratila odgovarajuća prometna infrastruktura. Marija Petrović javlja se iz Dužica,

male ulice na Trešnjevci:- Kolnik i pločnik u ulici su pri-

je dvije godine obnovljeni, po-stavljeni su stupići, koje neki re-dovito čupaju da bi svoja vozila mogli što udobnije smjestiti na pločnik. No, nije to jedina nevo-lja, ali koga više briga za dječja i invalidska kolica? Veliki je pro-blem i autopraonica, koja nepre-stano prljavom vodom zagađuje ulicu. Ljeti se stvara blato a sad zimi ledena ploča, po kojoj smo prisiljeni hodati, jer su na ploč-niku parkirana vozila koja čeka-ju pranje...

No, i u starim kvartovima, gdje se odavno ne gradi, na primjer u Donjem gradu, također ne manjka kaotičnih situacija. Čita-telji su uzrujani pa nas zovu: u Medulićevoj ulici parkira se na kolnim ulazima pa se zovu pa-uci, u dvorištima se drže olupi-ne, Ilica je često zakrčena vozili-ma nasred ceste. I na Kozjaku su parkirani automobili raspoređe-ni tako da se ondje autobus ne-ma gdje okrenuti. Cestu Rebar na Kozjaku, pokraj Konzumova dućana, ako ikako možete, bolje

U Medulićevoj ulici parkira se na kolnim ulazima, u dvorištima se drže olupine, Ilica je često zakrčena vozilima

Osim novih auta, neki i stare olupine ostavljaju u dvorištima

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

11događajiUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

paukom?je da zaobilazite, jer automobi-li ondje stoje kako se tko sjeti, i pred vratima kuća, pred Tisko-vim kioskom i na samoj cesti. Če-sto ZET-ov autobus, kojemu je tu polazišna postaja, ne može ma-nevrirati, a pauk da tu i dođe, ne bi se mogao okrenuti. No, čita-telji se pitaju zašto tamo ne do-đu policajac ili prometni redar pa da sve to kazne kako se više ne bi ponavljao krkljanac. Voza-či autobusa kažu da se problem osobito osjeća u vrijeme špice i subotom prijepodne, a upo-zoravaju na to da je još gore na okretištu kod Kvaternikova trga, gdje neki vozači aute zaustavlja-ju na mjestu predviđenom sa-mo za ZET.

Da bi se donekle nešto podu-zelo, od studenoga u gradu dje-luje prometno redarstvo, zadu-ženo za nadgledanje prometa u mirovanju.

- Mi zasad pratimo uži dio gra-da, između Kvatrića i Selske te južno do Vrbika. Dakako, zbog malo redara ne možemo rea-girati na svaki prekršaj, ali su-rađujemo s vijećima gradskih četvrti, koja utvrđuju priorite-te gdje treba intervenirati - ka-že nam Damir Dekanić, načelnik

Prometnog redarstva. Redarstvo je u dvije četvrti čak

imalo tematske sjednice o pro-blemima nepropisanog parkira-nja. Preuzelo je neke ovlasti poli-cije, pa ima i mogućnost napla-te kazne. Tako se za parkiranje na nogostupu, na kolnom ulazu ili na sredini ulice može naplati-ti 300 kuna, a ondje gdje je to zabranjeno prometnim znakom 500 kuna. Dok nije bilo promet-nih redara, djelovali su komunal-ni redari, koji su sa 300 kuna do-sad kažnjavali vozače za parki-ranje na nogostupima i zelenim površinama. Prometni pak re-dari imaju mnogo veće ovlasti, premda u građana još nije sa-zrela svijest o tomu što tko ra-di. Valja stoga znati da će oni pi-sati kazne i za nepropisno par-kiranje na ulicama, križanjima, pješačkim prijelazima, mjestima rezerviranim za invalide... Kada se ugradi sustav automatskog upravljanja prometom, uključu-jući i nadzor kamerama, oni će i regulirati promet na raskrižji-ma i upravljati cijelim sustavom. U svakom slučaju ako vam tre-baju prometni redari, obratite se na telefon: 616-6131 ili faks: 616-6116.

Što sve rade komunalni redariKomunalni redari provode nad-zor nad provedbom Odluke o komunalnom redu, ali i nekih drugih odluka, npr. o držanju životinja, dimnjačarskoj služ-bi, priključivanju na komunal-nu infrastrukturu… Komu-nalni red se posebno odnosi

na uređivanje naselja, čistoću i čuvanje javnih površina i jav-nih zelenih površina, skuplja-nje, odvoz i postupanje s ot-padom te uklanjanje snijega i leda. Dežurni broj telefona ko-munalnog redarstva za građa-ne: 6101-566, faks: 616 6116.

Ruine prijeteDa i nedužni prolaznici mogu vrlo lako stradati hodajući no-gostupom, potvrđuju mno-gi primjeri zapuštenih zgrada i dvorišta usred urbanih, čak elit-nih dijelova grada. Tako na pri-mjer već pet godina na uglu Ulice Rebar i Hrastika stoji ve-ća prizemnica koja je dijelom iz-

gorjela. Godinama se urušava krov, oluci vise nad pločnikom i padaju s ciglama, a razbijeni prozori i vrata govore o poku-šajima provale u tu ruinu. “Upo-zoravali smo par puta gradske oce na potencijalnu opasnost za prolaznike, djecu, parkirane

automobile itd. Problem se na-vodno ne rješava jer se ne zna gdje je vlasnik”, javlja nam gos-pođa Blanka Petres, koja stanu-je u blizini te ruševine.

Problem je i Zvečajska ulicaSuzana Budimir javlja da bi tre-balo obratiti pozornost na pro-

blem izlaska u Zvečaj-sku ulicu iz Selske ceste. Na samom uglu godi-nama stoji nedovrše-na građevina, ograđe-na drvenom ogradom i djelomice pokrivena plastičnom folijom. Iz gradilišta već raste i dr-veće. No, to sve ne bi bilo tako strašno, od-nosno opasno da iza

te ograde ne nailaze pješaci, posebno djeca koja idu u ško-lu. Čitateljica se javlja iz Ivanić-gradske, gdje 20 godina pokraj Doma zdravlja zjapi prazan i za-pušten poslovni prostor. Predla-že da se nekomu iznajmi za jed-nu kunu. (jr)

U fokusu

“Zamislite da je to negdje u Švicarskoj, tko bi dopustio da go-

dinama tako stoji?” žali se gospođa koju smo zatekli pokraj

ruševine na Kozjaku, koja već pet godina „ukrašava“ jedan od

elitnih gradskih kvartova. Iznad ulaznih vrata nazire se da je

tu bio restoran “Kvaternik”, a ispred vidimo razbacane madra-

ce, stolce, okna, grede… Kreću se tuda i djeca, katkad se i nad-

viruju kroz razbijeni prozor. (jr)

Višegodišnji “ukras” bijeloga Zagreba

ZGBH

R/Sa

ša Z

INA

JA

Ulice-parkirališta Šiljakovinska, Gospočak…

“Šiljakovinska ulica (u produžet-ku Borovja prema toplani) vrlo je uska, a dvosmjerna je. Stanari (koji imaju svoja dvorišta) parki-raju na cesti, a iz njihovih ogra-da izviru goleme grane i jedno-stavno je nemoguće proći, a da vam auto na kraju ne bude iz-greban. Katastrofa! Da ne pri-čam o tome kako izgledaju ta dvorišta. Nevjerojatno, pa zar ne postoji nekakav urbanizacijski minimum?” To nam je kazala čitateljica Diana Krznarić, a obišli smo i neke susjedne ulice pokraj toplane i zai-sta je potrebno veliko vozačko umijeće da se provučete između automobila. Sjeverni dio grada posebna je priča. Ima ulica gdje je

teško reći koji se propis krši, tre-ba li zvati policiju, pauk ili pro-metne redare. Na primjer Gos-počak u Remetama, ulica duga više od kilometra, nema nogo-stupa, postala je stalno parkira-lište desecima vozila pa se tu-da praktično mora voziti slalom, a da ne govorimo kakvu muku imaju kamioni Čistoće. Čitate-lji javljaju da tuda svakodnev-no prolaze uz veliki rizik.

12 gradom, gradom Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Kvaliteta zraka oko od-lagališta Prudinec-Jaku-ševec tijekom 2009. bila je prve kategorije, govo-re rezultati mjerenja gra-ničnih i tolerantnih vri-jednosti tvrtke ECOINA. Na temelju uzoraka ko-ji se uzimaju periodično ustanovljeno je da lani ni-je bilo prekoračenja gra-ničnih vrijednosti vodi-kovog sulfida, dušikovog oksida, sumporovog diok-sida i merkaptana. (sk)

Zrak prve kategorije

Salvetna tehnika

“Sredozemna simfonijica” Ratka Janjića Jobe

KC Peščenica organizira radio-nicu salvetnih tehnika i decou-pagea, od 17. veljače svake sri-jede od 19 do 20 sati. Uz struč-nu voditeljicu možete izraditi originalna uskrsna jaja, ukra-sne oslikane i tekstilne pred-mete, obnoviti staklene zdje-le... Informacije i upisi na tel. 2319-419 i 2303-122.

AGM - Art Point Centar u Gun-dulićevoj 21 poziva vas na “Sredozemnu simfonijicu” Rat-ka Janjića Jobe. Izložba će tra-jati do 30. ožujka, a može se razgledati radnim danom od 8 do 20 i subotom od 8 do 14 sati. (dkb)

I računala se po njima Mladi zagrebački informatičari stasavaju u vrhunske stručnjake: Lovro Pužar dobio je ponudu iz Facebooka, Saša Stublić na čelu je tvrtke Omega software, Goran Žužić uspješan je student FER-a, a po Luki Kalinovčiću jedan je Končarov kompjutor dobio ime

Zagreb je najkvalitetnija i najbrojnije zastupljena hrvatska županija na državnim natjecanjima iz informatike

Nekidan smo gledali i slušali o devetogodišnjem Marku iz Ma-kedonije, koji je postao najmla-đi Microsoftov zaposlenik. Čudo od djeteta čija je prva riječ koju je izgovorio bila „modem“, sada ima svoj laboratorij, a u školu ide da bi poučavao vršnjake. Uisti-nu nesvakidašnje dijete, ali in-formatičke znalce imamo i mi u Zagrebu, a neki su već stasali u vrhunske stručnjake. Jedan od naboljih, Goran Žužić, prije se-dam i pol godina kao učenik še-stog razreda počeo je pohađati

napredne radionice Zagrebač-kog računalnog saveza i iste go-dine postao državni prvak. Ni-že zlato za zlatom, da bi prošle godine, nakon osvojenog zlata i srebra, postao najbolji hrvat-ski natjecatelj u povijesti. Sada je uspješan student prve godi-ne FER-a.

Luka Kalinovčić, iako je u real-nom životu „već doktorirao“ na tom specijalističkom područ-ju, danas je pri kraju studija na Fakultetu elektrotehnike i raču-narstva. Njegovo će ime ostati

ovjekovječeno na Končarevu računalu, jer je jedan model po njemu nazvan „Luka“.

Jedan je od tih klinaca zagre-bačke informatike, Lovro Pužar, proljetos diplomirao na FER-u, a sada prihvaća vrhunsku po-nudu s Facebooka i tu će poče-ti karijeru. Saša Stublić sada je na čelu uspješne tvrtke Omega software, a najmlađi, perspek-tivni Ivica Kičić, koji se kao uče-nik osmog razreda natjecao sa srednjoškolcima, sad je učenik trećeg razreda Pete gimnazije.

Goran Žužić najbolji u povijesti natjecanjaGoran Žužić je prije sedam i pol godina, kao učenik šestog ra-zreda, počeo pohađati napred-ne radionice Saveza. Zajedno s kolegama upisuje Petu gimnazi-ju i već u prvom razredu dono-si joj primat na državnim natje-canjima, a ujedno osvaja i prvo zlato te broncu, što nikom prije njega nije uspjelo. Niže zlato za zlatom da bi prošle godine po-stao najbolji hrvatski natjecatelj u povijesti. Sad je uspješan stu-dent prve godine FER-a.

13gradom, gradomUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Zagrebački računalni sa-vez djeluje od studenog 1998. godine i neprofit-na je udruga s osnovnim djelovanjem na područ-ju grada, a osobito se ba-vi poticanjem darovitosti, odnosno skrbi o darovi-tim pojedincima. Savez je sastavljen od 13 udru-ga, a svaka ima svoje pre-težito, pomalo specijali-stičko područje interesa. U sklopu Saveza osmi-šljena su i vlastita na-tjecanja i smotre stva-ralaštva pod imenom ZG.informatijada “Božo Težak”, koja se sastoji od četiri istovremene lige namijenjene minićima, kadetima i juniorima.

zovu Gradska skupština, promocija pjesme o Boži Težaku “100 godina Bože”

- Jedne generacije polako odla-ze, a nove stasaju, a Zagreb, kao tradicionalno okupljalište najbo-ljih, postaje uvjerljivo najkvali-tetnija i najbrojnije zastupljena hrvatska županija na državnim natjecanjima iz informatike - ka-zao nam je tajnik Zagrebačkog računalnog saveza Zdravko Ško-kić. On drži da tu ekipu valja po-držati na svaki način, bez nepo-trebnih eksperimenata, i pustiti ih da rade i idućih deset godina. Jer, kako je rekao jedan mladi in-formatičar, „rezultati nisu ništa manje vrijedni ako je djelatnost niskobudžetna, štoviše, dobro je ulagati u one koji malo troše, a puno daju“.

Zagrebački računalni savez od 1998. godine

Lovro Pužar radit će za Facebook

Luka Kalinovčić višestruki prvakLuka Kalinovčić je prije de-set godina kao učenik MIOC-a bio četverostruki prvak drža-ve u srednjoj školi te pobjednik ZG.informatijade “Božo Težak”, a 2003. probio je led i osvojio prva zlata na olimpijadama. Do 2009. bio je najuspješniji hrvat-ski natjecatelj „svih vremena“. Na čelu je udruge programe-ra S VIJUGOM i redoviti je vodi-telj naprednih radionica Saveza te stručni suradnik u provedbi Informatijade.

Pjesma i spot “100 godina Bože”

Zagrebački računalni savez pro-movirao je u Gradskoj vijećnici pjesmu i spot “100 godina Bo-že”, posvećenu našem znan-stvenom velikanu Boži Težaku. Na promociji istinskih vrijedno-sti očuvanja naše baštine udru-žili su se svi, i daroviti informati-čari, najbolji hrvatski natjecatelji i njihovi roditelji, te znanstvenici koji se naslanjaju na Božin rad na području kemije i informacijskih

znanosti. Stihove i glazbu za pje-smu, nastalu na Ljetnom kampu Zagrebačkog računalnog saveza koji nosi ime “Božo Težak”, napi-sao je Z. Š. Zdravcoigne, a u iz-danju Croatia Recordsa izvode je Hana Blažević i Jeronim Ma-rić. Željom obitelji Težak, pje-sma je premijerno predstavlje-na u sklopu promocije engleske inačice CD-a “Monografije o Bo-ži Težaku”.

Hrvatski inovatori s Međuna-rodne izložbe inovacija i no-vih proizvoda u Kuala Lumpu-ru u Maleziji vratili su se sa 11 odličja. Osim novčanih i poseb-nih priznanja, oko vrata blistaju dvije zlatne, dvije srebrne i dvije brončane medalje, osvojene u konkurenciji 500 inovacija. Naj-upješniji hrvatski izložak je Infra-redesign autora Vilka Žiljka, Kla-udije Pape, Ivane Žiljak Stanimi-rović, Jane Žiljak Vujić i Tajane Koren iz Zagreba, koji je među-narodni ocjenjivački sud nagra-dio posebnim priznanjem “The best invention” te zlatnom me-daljom. Zlatnu medalju dobio je i Josip Šincek za proizvodnju termo-hidro bloka od komu-nalnog otpada. Srebrom su na-građeni Ivana Drčec za inovaci-ju Refit-Software i mladi zagre-bački inovator Dejan Ciglenečki za inovaciju EKO-Clan. Bron-cu su dobili Darko Dobošić za

univerzalnu napravu za dava-nje kapljica za oči te Đuro Fle-tan za tricikl za vodu. Hrvatski nastup organizirali su Hrvatski savez inovatora i Savez inova-tora Zagreba, a inovatore je na izložbu vodio pročelnik Ureda za gospodarstvo Ladislav Pre-žigalo. (kb)

Inovatorima zlato u Maleziji

Saša Stublić direktor je tvrtke

Saša Stublić bio je jedan od vođa generacije otpri-je petnaestak godina, a an-gažmanom u udruzi Gene-sis skrenuo je pozornost na izvanredne pojedince iz te generacije. Nažalost, nije bilo dovolj-no sluha i ta izvrsna udruga polako je nestajala, a njezi-ni potencijali nisu iskorište-ni. Saša Stublić osnovao je poduzeće i počeo se baviti proizvodnjom softvera. Sad je na čelu izuzetno uspješne tvrtke Omega software.

Lovro Pužar bio je pola-znik prvog ljetnog kampa ZRS-a 2000. godine. Go-dine 2004. postaje drugi Hrvat u povijesti koji je osvojio zlatnu medalju na olimpijadi. U sastavu studentske ekipe FER-a ostvario je iznimne rezul-tate na svjetskim stu-dentskim natjecanjima. Prošlog proljeća diplomi-rao je na FER-u i zaposlit će se u Facebooku.

14 gradom, gradom Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Edukacija kadrova na preddiplomskoj raziniCilj je educirati kadrove na preddi-plomskoj razini za rad u javno-po-litičkim institucijama, poduzećima i ustanovama, ministarstvima, diplo-matskim predstavništvima, među-narodnim institucijama, organiza-cijama i zakladama u Hrvatskoj i u

svijetu. Na diplomskoj, specijalistič-koj razini usvajaju se znanja za rad u svim znanstvenim institutima druš-tveno-humanističkog usmjerenja, za analitički rad praćenja međuna-rodnih odnosa i diplomacije, anali-zu pojedinih vanjskih politika. Studenti su zadovoljni profesorima, ali i uvjetima za studiranje

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Diplomacija? Tko voli, nek΄ U klupe Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije možete sjesti i ako ste u šestom desetljeću, a najvažniji je uvjet prolazak na testu motivacije

Tko će nas predstavljati u svijetu? - polaznici Visoke škole međunarodnih odnosa

Jeste li znali da godine nisu važ-ne kad je u pitanju mogućnost školovanja za zanimanje diplo-mata?! Čak i u šestom desetljeću možete sjesti u klupe zagrebač-ke Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije. Najvažniji uvjet - prolazak na testu motiva-cije koji daje ključan odgovor na pitanje zašto se želite obrazova-ti baš za to zanimanje.Razgovaramo s nekima od prvih sto polaznika. Kako točno upi-sati tu školu, gdje kasnije tražiti posao te koje vještine svladava-ju polaznici - prezentira nam dr. sc. Goran Bandov. - Prijave na razredbeni postupak

mogu podnijeti osobe koje su završile srednju školu i položile državnu maturu te kandidati za-vršnog razreda srednje škole koji još nisu maturirali. Naši polazni-ci dobivaju široku paletu znanja, od diplomatskih vještina preko međunarodnih odnosa, polito-logije, povijesti, međunarodne ekonomije, prava, komunikolo-gije, geopolitike do diplomat-skog protokola i bontona. Po-seban je naglasak na stranom jeziku. Svi koji završe našu ško-lu mogu tražiti posao u među-narodnim institucijama, diplo-matskim predstavništvima, PR agencijama, i krenuti sa znanji-ma koja su im prenijeli predavači - bivši diplomati i stručnjaci me-đunarodnih odnosa.

Individualan pristup svakom studentu

Uvjeti odlični, predavači također

Faks koji vam ne da da ljenčarite

Studentica sa 35 godina staža u medijima

Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije omogu-ćuje visoke standarde obra-zovanja, ističe član Upravnog vijeća Goran Bandov. Poseb-na se pažnja posvećuje ra-du u manjim studentskim grupama.

Zaintrigirala me ova škola jer mislim da je odličan spoj poli-tologije, prava, ekonomije i je-zika. Sad sam još zadovoljnija odabirom jer su uvjeti studira-nja odlični. Učim i kineski i na-dam se da ću naći posao - pri-ča nam studentica Neva Klaić.

Ovaj je faks vrlo motivirajući i ne da vam da ljenčarite. Odu-ševljen sam što su profesori pri-stupačni. Uz engleski, dodatno učim kineski jezik. Nadam se da neću imati problema s pro-nalaskom posla - otkriva nam student Žarko Kuvalja.

U studentskim klupama je i Sla-vica Šipicki, marketinška PR stuč-njakinja sa 35-godišnjim radnim stažom u novinama. Pobornica cjeloživotnog obrazovanja svoj budući posao vidi u gospodar-skoj diplomaciji. Ni ona ne skri-va oduševljenje.

Dajana Kos Buč[email protected]

15gradom, gradomUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

izvoli

i diplomacije

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Sto polaznika u dvije studijske grupeJedina zagrebačka škola za di-plomaciju upisala je prvu gene-raciju polaznika. Sto sadašnjih studenata podijeljeno je u dvije studijske grupe. Visoka je škola međunarodnih odnosa i diplo-macije na adresi Ilica 242, a više o njoj možete saznati i na web-stranici www.diplomacija.hr.

Kadrovi konkurentni na tržištu radaObrazujemo kadrove koji će biti konkurentni na tržištu rada i za-pošljavati se u međunarodnim institucijama, diplomatskoj služ-bi, inozemnim tvrtkama i insti-tucijama te njihovim predstav-ništvima. Prva smo takva spe-cijalizirana škola u Hrvatskoj - kaže dr. sc. Petar Kurečić.

Republika Hrvatska ima 81 di-plomatsko-konzularno pred-stavništvo, od čega 51 vele-poslanstvo, 23 konzulata te sedam misija - šest pri mul-tilateralnim organizacijama i Specijalna misija u Iraku. U njima radi oko 550 hrvatskih državljana. Hrvatska ima i 65 počasnih konzula koji za svoj rad ne dobivaju naknadu ni-ti je u tim konzulatima anga-žirano osoblje iz Republike Hrvatske.

U zemljama koje su od priori-tetnog vanjskopolitičkog zna-čaja za Hrvatsku djelovanjem veleposlanstava i konzulata nastoji se optimalno pokriti cijeli spektar obveza, a u ze-mljama gdje njihovo djelo-vanje nije nužno Hrvatska je angažirala počasne konzule. Sveukupno, Republika Hrvat-ska ima diplomatsko-konzu-larna predstavništva u 75 ze-malja svijeta. Istovremeno je u Hrvatskoj registrirano 60 di-plomatsko-konzularnih pred-stavništava stranih zemalja i multilateralnih organizacija.

Da bi nakon završenog studija mladi diplomati mogli komu-nicirati s kolegama u cijelom svijetu, Visoka škola međuna-rodnih odnosa i diplomacije omogućuje im učenje en-gleskog, francuskog, španjol-skog, talijanskog, njemačkog, arapskog, ruskog te kineskog jezika. Samo je engleski oba-vezan, a ostale jezike izabire sam student.

Veleposlanstvo 51 i 23 konzulata

Diplomatsko-konzularna predstavništva u 75 zemalja

Uz engleski, uči se još sedam jezika

Info-punktovi za nezaposleneDiljem Zagrebačke župani-je otvoreno je čak osam info-točaka na kojima će se građa-ni informirati o mogućnostima zapošljavanja. Cilj je tog pro-jekta lakše pronalaženje posla osobama s područja Županije koje doma nemaju računalo i

pristup internetu. Ti suvreme-ni samoposlužni uređaji nude i mogućnost pisanja zamolbi i ži-votopisa te ispis svih informaci-ja o slobodnim radnim mjesti-ma. Info-punktovi su otvoreni

u Jastrebarskom, Samoboru, Vrbovcu, Velikoj Gorici, Svetom Ivanu Zelini, Zaprešiću, Dugom Selu i Ivanić-Gradu. (sk)

Osnovana udruga Inicijativa za SesveteSesvete su bogatije za još jed-nu udrugu - Inicijativa za Sesve-te. Cilj joj je unaprijediti kvalite-

tu života i pomoći u razvitku te grad-ske četvrti. Bavit će se i promidžbom, kulturnim vrijedno-stima, poticati pro-svjetne, ekološke, humanitarne, zdrav-stvene i sportske ak-cije. Na osnivačkoj skupštini okupilo se

86 članova iz 37 mjesnih odbo-ra, od ukupno 44 koliko ih ima u Sesvetama. Jednoglasno su iza-brani predsjednik udruge Željko Blažinović i dopredsjednica Zla-ta Trošelj. (dkb)

U fokusu

Porezne prijave za 2009. godinu treba predati u Poreznu upra-

vu najkasnije do ponedjeljka 1. ožujka ove godine. Poreznu

prijavu obvezni su podnijeti svi koji su u prošloj godini primali

plaću od više poslodavaca istodobno, ostvarivali dohodak od

samostalne djelatnosti ili pak izravno iz inozemstva.

Od dokumenata je potrebno ponijeti popunjeni obrazac uz

prijavu iz Narodnih novina, kao i sve potvrde o porezu i prire-

zu koje su stigle od svakoga tko je isplaćivao nekakav doho-

dak ili honorar. Informacije o poreznim prijavama, olakšicama,

oslobođenjima i porezno priznatim izdacima, osim u prostori-

jama Porezne uprave, porezni obveznici mogu besplatno do-

biti i na info-telefonu Porezne uprave 0800 66 99 33 te na in-

ternetskim stranicama Ministarstva fi nancija www.porezna-

uprava.hr. (sk)

Prijava poreza za 2009. do 1. ožujka

16 reportaža Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

U prizemnici na Trešnjevci, na stolovima u omanjoj radnoj so-bi, proizvodi se zrakoplov. Vidi-mo stotine drvenih letvica, mili-metarski precizno ispiljenih, ko-je će se spajati jakim ljepilom i

potom umotati u platno. Ne, ni-je riječ o maketi. Modelar Mari-jan Ivanček ovih dana dijelove će prevesti u hangar u Lučkom i ondje će složiti zrakoplov ko-jim će se letjeti na visini od tri kilometra!

- Mi zrakoplovni veterani od-lučili smo napraviti repliku

aeroplana Slavoljuba Penkale, koji je prije sto godina konstru-irao prvi hrvatski zrakoplov. No, nismo imali nikakvih nacrta, ni-šta osim nekoliko starih fotogra-fija. Uzeli smo jednu verziju koja nama odgovara da se aerodina-mički može riješiti problem, da letjelica može normalno letjeti - kaže Ivanček, umirovljenik, po struci drvomodelar, a amaterski se bavi jedriličarstvom i grad-njom ultralakih letjelica. - Složi-la se ekipa, voditelj je Goran Ilić, glavni inženjer Anton Cvjetko-vić i ja kao graditelj. Uz nas su još i umirovljeni general Anton Tus, pa zrakoplovni veterani Če-do Čurčić i Mišo Doležal. Iza pro-jekta stoji i hrvatski inženjer iz NASA-e Mike Vucelić.

Ovih dana Ivanček se seli u hangar u Lučkom, a na slaga-nju letjelice radit će uglavnom sam. Sve dijelove presvući će u platno, što je i Penkala radio, a na koncu se ugrađuju koman-de i četverotaktni motor od 80

Letjet će replike i oldtimeri

Đuro Gavrilović donirao 15.000 kuna

Klub zrakoplovnih veterana, u sklopu Aerokluba Zagreb, ini-cijator je proslave 100. godiš-njice leta Penkalinim prvim hr-vatskim zrakoplovom. Prvi pi-lot bio je Dragutin Novak, a poletio je samo sedam godina nakon prvog leta braće Wright u Americi. U povodu jubileja predviđena su i predavanja o zrakoplovstvu, izložbe te aero-miting sa starim zrakoplovima - oldtimerima i replikama.

Letjelica koja se montira u Luč-kom imat će snažan motor, od 80 konjskih snaga. Taj zrako-plovni agregat marke Rotax stoji oko 8000 eura. Inače, fi-nanciranje izrade ove replike nije jednostavno. Dosad je u drvo (kvalitetna smreka) i lje-pilo utrošeno 25.000 kuna, a zanimljivo je da je donaciju od 15.000 kuna dao poduzetnik Đuro Gavrilović, koji se i sam bavi letenjem.

Jozo Renić [email protected]

Gradi se replika Penk zrakoplova - Mi zrakoplovni veterani odlučili smo

aeroplana Slavoljuba Penkale, koji je prije prvi hrvatski zrakoplov - kaže modelar

Nije riječ o maketi, Marijan Ivanček dijelove vozi u hangar u Lučkom i ondje će složiti zrakoplov kojim će se letjeti na

visini od tri kilometra!

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

ANa Črnomercu je bilo prvo uzletište

Penkala je 10. prosinca 1909. u Kraljevskom patentnom uredu u Budimpešti prijavio patentni spis svojeg zrakoplova, koji dovr-šava 1910. U vrijeme gradnje zra-koplova sagradio je i hangar na vojnom vježbalištu na Črnomer-cu i tako je nastalo prvo uzleti-šte u Zagrebu i Hrvatskoj. Nakon jednog neuspjelog leta, kad je zrakoplov razbijen, Penkala odu-staje od daljnjeg rada i posveću-je se drugim aktivnostima. No, u povijest je ušao kao konstruktor prvog hrvatskog zrakoplova.

17reportažaUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Funduk: Nisam spominjala grahni cušpajz

Jurkovići nisu nikad ništa bacali kroz prozor

Gospođa Ljubica Funduk, predstavnica stanara u Ulici Svetog Mateja 49, kaže: “Za izjave u 29. broju Zagreb.hr-a, na stranici 24-25, pod naslovom “Hrana za štako-re leti kroz prozor” dobila sam odvjetničku opomenu da u roku 15 dana članovi-ma obitelji Jurković uplatim 57.000 kuna. Ako to ne uči-nim, odvjetnički ured Kar-lo Novosel najavio mi je po-kretanje sudske parnice. Po opomeni sam pronašla no-vine i vidjela izjavu. Ja sam vašoj novinarki rekla da obitelj Jurković kroz prozor povremeno baca kruh. Mo-lim vas da u skladu s zako-nom objavite ovaj deman-ti. Jer, ja nisam spominja-la grah, ni cušpajz, ni cijele ručkove.”

U ime peteročlane obitelj Jur-ković, Sv. Mateja 49, Odvjetnič-ki ured Karlo Novosel zatražio je ispriku za tekst “Hrana za štako-re leti kroz prozor”, objavljen u 29. broju Zagreb hr-a 19. siječnja 2010. godine, na stranicama 24-25. Među ostalim, kaže se: “Ne-točne su, neistinite i nepotkrije-pljene tvrdnje iznesene u novina-ma Zagreb.hr da je bilo koji član obitelji Jurković koju čine Bo-ris, Sandra, Mate, Mihaela i Iva-no, kroz prozor svoga stana ikad bacao obroke, graha na cušpajz, kruha ili bilo koje druge predme-te... Netočni su i navodi da je bilo tko od obitelji Jurković primio od kućnog savjeta bilo kakvu mo-lbu, zahtjev ili podnesak da to ne čini. Zna se i zašto. Jer nikad kroz prozor nisu bacili bilo kakav predmet ili tvar, uključujući sme-će i ostatke ručka.”

alina napraviti repliku sto godina konstruirao Marijan Ivanček

konjskih snaga. Planira se kra-jem proljeća i pokusni let. - Ja ću letjelicu najprije iskušati na visini do 300 metara. Iako je sto-ta godišnjica bila 12. srpnja, ka-da je poletio prvi hrvatski pilot

Dragutin Novak, dogovoreno je da aeromiting u Lučkom bude koncem kolovoza. Letjet će ta-da oni ljudi koji budu određeni - kaže Ivanček, graditelj Penkali-na zrakoplova.

Slavoljub Penkala rođen je u Slo-vačkoj 1871., a nakon svršetka studija u Beču i Dresdenu te po-stavši inženjer kemije, odlučio se za život u Zagrebu. Stanovao je na današnjem Trgu kralja Tomi-slava 17. Brojni su mu izumi i pa-tenti - prva me-hanička olovka, penkala, naliv-pero (1906.), pr-vi termofor, ter-mos-boca, rota-cijska četkica za zube, kočnice za vagone, sastav tračnica, anod-nih baterija, pre-parat ksilolita protiv parazita u željezničkim pra-govima, uređaj za mjerenje pro-toka tekućina,

manometar, plastične mase ebo-nita za izradu gramofonskih plo-ča, specijalni mikrofoni, prisluš-ne sprave...

Istovremeno se bavio i aero-nautikom. U Kraljevskom paten-tnom uredu u Budimpešti prijav-

ljuje patentni spis svojeg zrakoplo-va 10. prosinca 1909., a dovrša-va ga 1910. godi-ne. Iduće godine Penkala prelazi na druge aktiv-nosti, pokušava na primjer razviti industriju na po-dručju Zagreba i Hrvatske. Premi-nuo je od upale pluća 5. veljače 1922., u 51. godi-ni života.

Bezbroj Penkalinih izuma i patenata Međunarodni sajam sporta i nautikeDevetnaesti međunarodni sa-jam sporta i nautike održat će se od 24. do 28. veljače na Za-grebačkom velesajmu. Ove se godine očekuje više od 550 izlagača iz tridesetak zemalja. Cijena ulaznica za jednokrat-ni posjet je 30 kuna, za učeni-ke, studente i umirovljenike 15 kuna, a ulaznica za sve dane je 90 kuna.

Najdosjetljiviji i najlukaviji mačak na svijetu - onaj u čizmama

- oduvijek je neiscrpna kazališna inspiracija. Tako ovih dana

možete pogledati čak dvije premijere u dva kazališta. Djeca

će svog omiljenog junaka moći pogledati premijerno u ope-

ri za djecu “Mačak u čizmama”, 17. veljače u DK Dubravi, a GK

Žar ptica će premijerno, u najvećem scenskom izdanju u povi-

jesti, izvesti predstavu 5. ožujka.

Mačak u čizmama premijerno u dva kazališta

Ovako se drvena konstrukcija zrakoplova prevozila do Lučkog

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Demantiji

18 ZG info Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Ugodno me iznenadila knjiga Vladimira Ivankovića “Objekti perivoja Maksimir”. O Maksimi-ru su objavljeni deseci knjiga i monografija (jednu sam i sam priredil i uredil), ali ovaj put ri-ječ je o ozbiljnom djelu, o koje-mu veliki poznavatelj Maksimi-ra Damir Mudrinjak u predgovo-ru podsjeća: “Ovo djelo je vrlo bogato podacima i sveobuhvat-no ilustrirano fotografijama, na-crtima, planovima i tlocrtima... Stoga je knjiga za neupućene dragocjen priručnik za upozna-vanje s povijesnim podacima i sadašnjim stanjem objekata di-ljem perivoja, a upućenima je to sustavna aktualna rekapitulaci-ja održavanih objekata i ažur-na inventura o objektima ko-ji se ne održavaju ili održavaju neprimjereno.”

U autoru Ivankoviću posložilo se više povoda i razloga za knji-gu. Do umirovljenja godinama je bil jedan od čelnih ljudi Jav-nog poduzeća Maksimir i s tog mjesta osjetil je potrebu za te-meljitom knjigom o graditelj-stvu i građevinskim objektima, njihovim projektantima i investi-torima u mapi tog jedinstvenog gradskog parka. A kak je i rođe-njem Maksimirac, on njemu, kao i meni, nikad nije bil turistička

destinacija i razglednica grada. Nama je Maksimir bil dnevni bo-ravak i vlastito dvorište.

Tak nas Ivanković kao pravi domaćin uvodi u Švicarsku ku-ću iliti Švicariju i znalački nam otkriva njen salon na katu: “Kad se prisjetimo Haulikove 1842., dok je taj salon bio mali gradi-teljski muzej, ispunjen umjetnič-kim vrijednostima od kojih je do naših dana ostao samo kloster-nburški strop, majstorsko dje-lo njemačkog baroka, i slike na staklu izrađene tehnikom palje-nja, a deset srebrnih Nibelunga, brončana ura, japanske vaze, go-tički namještaj, veliki svijećnjak, pa čak i ornamentalni parket be-sramno su pokradeni... Slično je i s kapalicom sv. Jurja. Oskvrnja-vana je 1964., kad su joj razbije-na ulazna vrata, drveni retabl s reljefom sv. Jurja, crni mramor-ni oltar, klupe i Haulikovo kleca-lo, vitraji na prozorima”...

Nabraja i štetu učinjenu Mak-simiru s pozicije svog Javnog poduzeća Maksimir, da bi kao zaljubljenik u svoj park penti-rao stihovima: “Grickali su Mak-simir i straga i sprijeda/ al’ po-nosno on treće stoljeće broji/ i pored svih GUP-ova i PUP-ova/ Maksimir još uvijek u Maksimi-ru stoji”...

Zagrebačka plava

“Grickali su Maksimir i straga i sprijeda”“Objekti perivoja Maksimir”, knjiga Vladimira Ivankovića, neupućenima je dragocjen priručnik za upoznavanje s povijesnim podacima i sadašnjim stanjem objekata diljem perivoja

Radno vrijeme muzeja i trgovina prilagoditi turistima

- Zagreb će zbog krize i ove godine osjećati posljedice, uz mali oporavak - kazala nam je direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Amelia Tomaše-vić, dometnuvši: - Lanjski je broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. bio niži dese-tak posto, što se i očekivalo kao rezultat recesije.

Ostali europski glavni gradovi bilježe u prošloj godini pad od pet do 25 posto. Svugdje je ma-nje kongresa, poslovnih sastana-ka i skupova, manje je sudionika i kraće traju. Slično se progno-zira i za ovu godinu, uz možda male pomake.

- Osim vrlo dobrog položaja, uza sve glavne autoceste, veliko

željezničko čvorište, jednu od najprometnijih zračnih luka u ovom dijelu Europe, bogatstvo arhitekture, spomeničke i kul-turne baštine, imamo pad turiz-ma oko 10 posto - rekao je pred-sjednik Gradske skupštine Boris Šprem, smatrajući da opravda-nje kako je svjetska kriza utje-cala na pad turizma ne bi tre-balo biti izgovor, jer, kako ka-že, kriza je ujedno i izazov da se krene s novim idejama. On bi, na primjer, želio da se produlji radno vrijeme restorana i baro-va u turističkoj jezgri grada, a i rad muzeja i trgovina u turistič-kim zonama, osobito subotom i nedjeljom, valjalo bi prilagodi-ti turistima.

Tomašević i Bandić, direktorica i predsjednik Zagrebačke turističke zajednice

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Dogodine počinje gradnja Zračne luke

Otvoren turistički centar u Zračnoj luci

Mislim da ćemo za godinu dana biti sretni što ćemo udariti te-melje novoj zračnoj luci - rekao je gradonačelnik, ujedno i pred-sjednik Turističke zajednice Za-greba, najavljujući dva projekta za zagrebački turizam - zračnu luku i novi kongresni centar.

U Zračnoj luci otvoren je Turi-stički informativni centar ko-ji je, uz poznati TIC na Trgu ba-na Jelačića, drugi takav objekt u Zagrebu. Gradnja centra, koji je rađen prema projektu Velimi-ra Neidhardta, stajala je 195.000 kuna.

Zvonimir Milčec

20 ZG info Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr


Bit će novinari, a ne pjProfesorica hrvatskog jezika Goranka Lazić kaže da je ove godine kao nikad jaka konkurencija stvaralaštvu te da bi se darovitom djecom trebalo više baviti pa bi rezultati bili i bolji

Na 19. smotri literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola Lidrano 2010. sudjelovalo je go-tovo 900 učenika i 350 učitelja i profesora, nji-hovih mentora. Na okruglom stolu za literar-no stvaralaštvo književnica i pjesnikinja Sanja Pilić odgovarala je na mnoštvo pitanja. Najče-šće su je pitali kako postati pjesnik, kome dati svoje prve stihove i kako izdati zbirku.

- Dovoljno je da pišete, da budete najbolji, a onda sve ide svojim tijekom.

Na upit ima li među srednjoškolcima budu-ćih pjesnika ili književnika, kaže:

- Uvijek se nađe vrlo dobrih radova, ali ka-snije se taj put ne slijedi. Više njih postanu no-vinari nego pjesnici, jer novinarstvo je neko konkretno zanimanje. Poezija je kod nas u dru-gom planu.

Razgovarali smo i s četvoro učenika čiji su novinarski radovi među najboljima. Filip Pave-lić napisao je zapažen “Putopis iz Sarajeva”, jer

Lidrano 2010. pokazao je da bi se darovitom djecom trebalo

više baviti, jer potencijala ima u svim segmentima ZG

BHR/

Saša

ZIN

AJA

Silvija Lelas

Matko Buntić

Filip Pavelić

21ZG infoUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

esniciu dramskom i novinarskom

ga se taj grad jako dojmio. Ipak mu novinarstvo nije budući po-ziv, kaže, možda samo honorar-no. Ni Silvija Lelas zasad ne raz-mišlja o novinarstvu, premda je napravila vrhunski intrervju s Bo-risom Veličanom.

Novinarstvo će biti tek drugi iz-bor Matku Buntiću, a nagrađen je za dva eseja. Jedan je o nasilju, inspiriran ubojstvom Luke Ritza, a drugi o razglabanjima o sma-ku svijeta 2012. godine. Mea Ma-rija Glasnović napisala je esej za-nimljivog naslova - “Ako ih izva-diš iz smeća, cijena im je veća”, a tema su školski udžbenici. I ona planira nešto drugo raditi, a novinarstvo će dobro doći ako ustreba.

Jedna od mentorica, profesori-ca hrvatskog jezika Goranka Lazić kaže da je ove godine kao nikad jaka konkurencija u dramskom i novinarskom stvaralaštvu te da bi se darovitom djecom trebalo više baviti, jer potencijala ima u svim segmentima.

Kako mozak radi, ljudi misle...Zagreb je bogatiji za još jedno društvo. Riječ je o HNLPD, druš-tvu koje promiče neurolingvi-stičko programiranje (NLP) u Hrvatskoj. Predsjednica mu je Gordana Kastrapeli, a potpred-sjednica Martina Kvarantan. Što nam NLP omugućuje? Naša su-govornica Martina Kvarantan odgovara:

- Praktično razumijevanje ka-ko mozak radi, kako ljudi misle, uče, motiviraju sami sebe i kako se mijenjaju. NLP tumači kako ljudi pristupaju informacijama i kako do njih dolaze te kako se to odražava na njihovo ponaša-nje - ključ za otključavanje i rje-šavanje zagonetke kako ostvari-ti svoj potencijal razvijajući moć

pozitivnog utjecaja na vlastita raspoloženja i stanja svijesti te na isti način utjecati na rezulta-te svojih napora... www.znati-zelja.hr (dkb)

Sanja Pilić

Saša Petrović pita: Imam do-bermana, spava u kućici u dvorištu. No, jako je hlad-no, pa sam ga pustio u kuću. Pas to nije najbolje prihvatio, uznemiren je, jesam li postu-pio dobro?

Kućicu psa, odnosno otvor na kućici, okrenite prema jugu. Na ulazu u kućicu postavite tka-ninu da smanji ulaz hladnog

zraka. Unutra bi bilo dobro sta-viti slamu, izbjegavati deke i slične materijale zbog navlače-nja vlage. Psu više puta dnevno dajte svježu mlaku vodu, da ne pije jako hladnu ili liže led. Tako se izbjegnu laringitisi. Kratkod-lakim i slabodlakanim psima ko-ji su vani treba pružiti moguć-nost smještaja u naše domo-ve. Kad dulje traju, hladni dani

i visoka vlaga mogu biti uzrok reumatoidnih artritisa i bronhi-tisa te upale pluća. Dobro je što ste psa smjestili u kuću. Dober-mani imaju rijetku poddlaku, pa su zato osjetljiviji na zimu.

Mladen Čuljak dr. vet. med. Veterinarska praksa za male životinje Sesvete, Jelkovec-Sopnica, Rimski put 37, tel. 01/2009-700.

U pseće kućice unesite slamu

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

22 tak imam te rad Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla Jeste li znali?Jarun je bio zemljišni posjed pod KaptolomJeste li znali da se Jarun još 1200. go-dine spominje kao zemljišni posjed zagrebačkog Kaptola? Kao seosko naselje spominje se u 15. stoljeću, a zanimljivo je da je zbog čestih po-plava neprestano mijenjalo izgled i oblik. Selo Jarun imalo je 1865. go-dine 188 stanovnika , a 1953. godine, prema popisu stanovništva, 1327. U sastav gradskog područja priključe-no je 1950. godine.

Hrvatski povijesni muzej, Matoševa broj 9 u Zagrebu

Šprem želi više- Gornji grad, kao jedno od najposjećenijih mjesta, tre-ba obogatiti kulturnim do-gađanjima, s više umjet-ničkih izložbi, koncerata, kazališnih predstava, ali i restoranima i gastronom-skom ponudom - misli Bo-ris Šprem. - Postojeće sta-nje u pogledu restoranske i gastronomske ponude nije na zavidnoj razini. Ta-kođer traži i uvođenje više avionskih linija prema eu-ropskim i drugim gradovi-ma kao što je, primjerice, linija Zagreb-Barcelona.

Zagreb mi je najtoplije kriloSanja Vejnović, rođena Zagrepčanka, voli svoj grad iznad svega. Uz svaki njegov dio veže je određeni ritual. Najdraži su joj ipak Jarun, Bogovićeva i Cvjetni trg

Sanja Vejnović, glumica

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

Većini su svježa sjećanja na Sla-vu Raškaj, Veroniku Ratkaj, Anu iz “Kraljevskog voza” ili Anđu u “Banoviću Strahinji”. Sve te bri-ljantne uloge ostvarila je Sanja Vejnović u svojoj dugogodišnjoj glumačkoj karijeri, a počela je vr-lo mlada. Branko Ivanda otkrio ju je kao 14-godišnju djevojčicu i otad Sanja ne napušta čarobni svijet filma.

U tom svijetu kotira vrlo visoko, premda nije završila akademiju,

a malotko zna da je trebala po-stati profesorica hrvatskog jezi-ka i književnosti. Još je zanimlji-vije da će ta diploma uskoro bi-ti u njenim rukama. Ovih dana uspješno polaže posljednje is-pite. Ne misli biti profesorica, ali taj fakultet smatra dobrom do-punom svojoj profesiji.

Sanja Vejnović rođena je u No-vom Zagrebu, u Savskom Gaju, punom zelenila, gdje je prove-la prekrasno djetinjstvo, uglav-nom na biciklu. Centar grada, gdje sad živi, upoznala je vrlo rano, pohađajući školu. Vratila

mu se kasnije, kao stanovnica, s dvadeset i nešto.

- Volim centar grada jer mi je sve pri ruci i poslove obavljam pješice ili biciklom. Bilo bi lijepo i nadasve korisno kad bi i moji su-građani u centar dolazili javnim prijevozom ili biciklom, ostavlja-jući automobile na periferiji, na uređenim parkiralištima ili u jef-tinim podzemnim garažama.

To je ujedno i njena jedina poruka gradskim ocima. Jarun, HNK, Bogovićeva ulica i Gornji grad dijelovi su grada gdje Sa-nju možemo često sresti. Čim


S vodičima besplatno u razgled grada

Turistički vodiči Zagreba pro-slavit će u subotu 20. veljače Međunarodni dan turističkih vodiča. Tom će prigodom za-interesiranim građanima bi-ti omogućeno da u njihovoj pratnji besplatno razgledaju grad. Polasci će biti u 10, 11 i 12 sati ispred Turističkog in-formativnog centra na Trgu bana Jelačića. Razgledavat će se pješice, u trajanju od sat i pol, a ići će se povijesnom jezgrom Zagreba - po Kap-tolu i Gornjem gradu.

23tak imam te radUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309

Vremeplov

srednjeg vijeka, pa su, uz pala-če, također spomenici kulture starog Zagreba.Po samostanu kapucina, koji je bio na mjestu Državnog hi-drometeorološkog zavoda, uli-ca je nosila ime do 1928. Tada je nazvana po čovjeku koji je dao nov polet i snagu hrvat-skoj riječi, otvorivši nove pu-tove hrvatskoj književnosti, a njegov je utjecaj prisutan u našoj literaturi sve do danas

- književniku Antunu Gusta-vu Matošu. Ljubav prema Za-grebu, Hrvatskoj i privrženost idejama “oca domovine” An-te Starčevića izražene su vrlo snažno u njegovim djelima. Britkim jezikom nije ostajao dužan protivnicima hrvatstva, ustremljujući se kritikom pro-tiv provincijalizma, pa je s pra-vom cijela naša književna kul-tura od 1908. do 1914. u znaku A. G. Matoša.

Vjernica kod Stepinčeva groba

50 godina uz grob blaženog Alojzija StepincaZagreb se ovih dana sjeća ka-ko je prije 50 godina veliko mnoštvo oko katedrale nazoči-lo ispraćaju svoga nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca, koji je preminuo u Krašiću 10. velja-če 1960. Katedralu tadašnji po-litički moćnici nisu bili predvi-djeli za Stepinčevo vječno po-čivalište, ali nakon inozemnih zahtjeva režim je ipak popustio. Ondašnji moćnik Vladimir Baka-rić rekao je bio čak da kardinala treba pokopati tako „da mu se za grob ne zna“.

Kardinalovo tijelo, prema za-pisima iz tih godina, iz Krašića je dovezeno na Kaptol u večer-njim satima 12. veljače. Isti se dan žurno u glavnoj lađi pri-premala grobnica, da bi sutra-dan, 13. veljače, bio spreman pogreb. Već se ujutro od devet

sati u katedrali okupilo mnoš-tvo vjernika, a sve je bilo puno i na prostoru ispred prvostolni-ce. Neki se sjećaju da je radnici-ma bilo zabranjeno izlaziti s po-sla radi pogreba, jer bi dolazak bio još masovniji. Misa zadušni-ca počela je oko 10 sati, predvo-dio ju je dr. Franjo Šeper, a po-tom je obavljen i ukop. Crkva je bila tražila da se Stepinčevo ti-jelo balzamira, vlasti su to bi-le obećale, ali ipak nisu učinile. Ostat će upamćen bizaran de-talj nakon obdukcije: dr. Petar Grünwald, Nijemac koji je oba-vio obdukciju, sačuvao je Ste-pinčevo srce i predao ga Šepe-ru. Prema pisanju dr. Jurja Bate-lje, nakon nekoliko dana došli su iz policije i prijeteći zatražili sr-ce, odnijeli su ga i spalili u poli-cijskoj ambulanti u Zagrebu. (jr)

Matoševa - nekad Kapucin-ska - ulica je ponajljepših ba-roknih palača. Najljepša zagre-bačka barokna palača, sagrađe-na 1764. u Kapucinskoj ulici na Gornjem gradu, poznata je kao palača Vojković-Oršić-Rauch, a u njoj je danas Hrvatski povije-sni muzej. Uz nju je skromnije, ali lijepo zdanje iz doba baroka

- palača s erkerom Jurja Levači-ća, prisjednika kraljevskog sud-benog stola, podignuta 1778. na križanju s Tepečićevim klan-cem. Na uglu s Freudenreicho-vom je palača Ane Jelačić, maj-ke hrvatskog bana Josipa Jela-čića. U toj su ulici na brojevima 5 i 7 i dvije kuće koje su zadrža-le odlike purgerskih domova iz

Matoševa - ulica palača

Sanja je uspjela upoznati

Zagreb s kraja 19. stoljeća.

Za potrebe fi lma “100 mi-

nuta Slave”, u kojem je glu-

mila i bila producentica,

morali su Markov trg vra-

titi u to doba. Na njemu su

ponovno bile kočije, pro-

čelja su odisala patinom,

a glumci i statisti šetali su

u krinolinama i frakovima.

Uživala je tih dana, jer ju je

povijest Zagreba oduvijek

zanimala. Baš zato puno či-

ta Šenou, Zagorku, povije-

sne knjige, a u HNK-u po-

gleda predstave iz zagre-

bačke prošlosti. Možda joj

je uloga Slave stoga i naj-

draža, a glumila je u više

od dvadeset fi lmova.

Kao Slava upoznala Zagreb iz 19. stoljeća

sunce pokuca na prozor, ona uzima role i ravno na Jarun. Ot-kriva mi mjesto na kojem, mo-ram priznati, još nisam bila, a to je Solarni pleksus Europe, umjetničko-ekološka postava koja litopunkturnim kameno-vima predstavlja središnju ener-gijsku os ili kralježnicu Europe, koja pulsira između Islanda i Krete. Zagreb je na vanjskom obodu jednog od dvaju središ-njih krugova. Velike kamene sti-jene su na Malom jezeru, a po-stavili su ih europski bioener-getičari utisnuvši na njih svoje znakove. Sanja se nakon rolanja naslanja na jedan od 37 kame-nova, a nakon dolaska kući išči-tava što je značio znak na koji je bila oslonjena. Tako crpi snagu za nove izazove.

U Bogovićevoj svrati u sla-stičarnicu, jedinu u kojoj, kaže,

može pojesti pecivo bez adi-tiva, u HNK-u pogleda dobre predstave, na Kamenitim vrati-ma zapali svijeću, na Cvjetnom popije piće. Voljela bi usput sre-tati malo veselija lica Zagrepča-na, iako zna da su opterećeni ra-znim nedaćama.

- Ljudi izgledaju malo na-brijano, neljubazni su i oštri međusobno.

- Možda bi im pomogla ener-gija jarunskog kamena - dodaje-mo gotovo istovremeno, složiv-ši se da priroda uvijek pomaže.

Na kraju nam Sanja kaže kako ima dobru naviku da diže po-gled prema gore. Tad ugleda predivne zagrebačke krovove, pročelja s dušom i tako uvijek iznova doživi najdraži joj grad. Nikad nije ni pomislila živjeti u nekom drugom. Ovo je krilo najtoplije, reći će na kraju.

24 dnevni red Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Pravni savjeti

PITANJE Kolegi s posla pozajmio sam novac, a o tome smo sklopili pisani ugovor. U ugovoru nismo točno naveli datum vraća-nja zajma. Međutim, sada mi novac hitno treba. Je li mi dužan hitno vratiti no-vac i imam li pravo na za-tezne kamate?

ODGOVOR Budući da ugovorom niste utvrdili rok vraćanja zajma, mo-rate to pismeno i zatraži-ti. Ako rok vraćanja zajma nije određen, zajmopri-mac je dužan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka. Taj rok ne može bi-ti kraći od dva mjeseca, računajući od dana kad ste zatražili da vam se za-jam vrati. Od toga trenut-ka imate pravo i na zakon-ske zatezne kamate.

Hitno mi treba posuđeni novac

Promocija propolisa u Gradskim ljekarnama

Gradonačelnik posjetio djecu u Klaićevoj

Hotelijeri o pušenju u hotelu - ad acta

Promotivno savjetovanje i prezentacija proizvoda na ba-zi meda tvrtke PIP održat će se 20. veljače u Gradskoj ljekar-ni u Ilici 43, od 10 do 13 sati. U sklopu te promotivne ak-cije, koja je posve besplatna, Zagrepčane se upoznaje s lje-kovitim svojstvima propolisa, prirodnog pencilina...

U društvu suradnika, ravnatelja i osoblja bolnice, gradonačelnik Milan Bandić na Svjetski dan bo-lesnika posjetio je u Klaićevoj na onkološkom odjelu djecu obo-ljelu od zloćudnih bolesti te ih razveselio poklonima. Dogovo-reno je da Grad Klinici ustupi 20-ak besplatnih parkirnih mjesta za pacijente.

Zakon o pušenju ponovno je bio tema prošlotjednog Vijeća ho-telijera Komore Zagreb. No, ovaj put čini se da više nema razlo-

ga razglabati o tomu kakav će se stav zauzeti prema zakono-davcu i kolike im štete nanosi zakon, jer su pri-hvatili postojeće odredbe. Ionako će se uskoro ula-skom u EU, kako su istaknuli, pri-mjenjivati eu-ropska rješenja. (jr)

Mačji i naš život svag Mačke na Knežiji - Zakon o zaštiti životinja, među ostalim, kaže da je zabranjeno životinje izlagati gladi...

Pušenje je bilo tema sastanka Vijeća hotelijera

Za mačke se kaže da imaju de-vet života, a mi samo jedan i taj nam nerijetko svojim postupci-ma netko zagorčava - ukratko su stanari Knežije započeli pri-ču o problemu koji već godina-ma ne mogu riješiti. Pozvali su nas da, kako su napisali, dođe-mo vidjeti to ruglo, na raskriž-ju ulica G. Novaka i S. Škrebli-na. Tamo se svakodnevno sku-plja mnogo mačaka koje hrani jedna gospođa, a one potom

skaču po automobilima, posvu-da ostavljaju izmete, neugodan miris...

Očajni stanari već su tražili pomoć na mnogim adresama, a nije im pomoglo ni gradsko komunalno redarstvo jer Ruži-ca Pađen, koja hrani mačke, ima dozvole za takvo hranilište.

- Ljude treba educirati, jer ni-su svjesni koliko je važno brinuti se o mačkama, o ravnoteži živo-ta u našem gradu. Mačka je ba-rijera između čovjeka i štakora i zato imaju vrlo važno mjesto. Dalje, Zakon o zaštiti životinja,

među ostalim, kaže da je za-branjeno životinje izlagati gla-di. Da ne nabrajam slučajeve u europskim gradovima, gdje su mačke trovali, a onda su zare-dali ugrizi štakora. Znate li da je njegov ugriz za dijete smrtono-san?! Obožavam Zagreb, a ako voliš svoj grad, onda moraš vo-ljeti i njegove životinje i ljude - objašnjava nam Ružica Pađen razloge svoje neviđene brige o mačkama.

U vrijeme našeg posjeta jed-na je upravo skočila na njezin automobil.

Dajana Kos Bučar [email protected]

Denis Bajs, dipl.iur.

Hraniteljica mačaka pokazuje nam dozvolu, stanari ukazuju na nečistoću i svi pozivaju Grad da

25dnevni redUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Prominska noć 20. veljačeZavičajni klub Promina Zagreb poziva sve Promince i prijate-lje na tradicionalnu “Prominsku noć” koja će se održati 20. ve-ljače u restoranu Gastro Globus na Zagrebačkom velesajmu. Očekuju ih odličan glazbeno-scenski program i bogata tom-bola. Mjesto se može rezervirati na telefone 6554-377 ili 098 209-551. (dkb))

Sve pobjede KKIK Stela

Edukativna radionica Noine arke

KKIK Stela protekle je subote u dvorani “Vinko Bek” odigrala jednu od svojih najvažnijih uta-kmica. Pobjedom pro-tiv talijanske ekipe Ca-stelvecchia iz Monfalco-nea, 75:57, osigurala je nastup u final fouru NLB regionalne košarkaške lige. U dosadašnjem na-tjecanju Stela je pobije-dila u svim utakmicama. Igrači zahvaljuju na po-dršci s tribina. (dkb)

Udruga Noina arka poziva na edukativnu radionicu za osposobljavanje za vođenje obrazovnih programa (1. ožujka). Radioni-ca će trajati dva dana, a polaznici će se za-moliti da podijele svoja znanja i iskustva s drugima. Zainteresirani se mogu javiti He-leni Sitar, koordinatorici Noine arke - [email protected], tel. 091/521-46-96. (sk)

dašnji

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

- Da, vidite, sad sam u fazi hva-tanja ove mačke. Stavila sam joj hranu i kad dođe vrijeme ulovit ću je, odvesti na kastraciju i ci-jepljenje i onda će uz tridesetak maca koje imam u stanu čekati udomljenje.

Hraniteljica mačaka pokazu-je nam dozvolu, stanari ukazuju na nečistoću i svi pozivaju Grad da im omogući kvalitetan život. Nisu okupljeni stanari, kažu, mr-zitelji životinja, ali za takvo što trebao bi neki mačji azil. I tu tek nalaze zajedničke riječi s gospo-đom Pađen.

Osnovan Stožer za spašavanjeZagreb je dobio Stožer za zaštitu i spašavanje. To je tijelo koje pruža stručnu pomoć i pri-prema akcije zaštite i spašavanja kojima ru-kovodi gradonačelnik. U slučaju proglašenja stanja neposredne pri-jetnje, katastrofe i veli-ke nesreće pozivanje i aktiviranje stožera na-laže gradonačelnik. Pavle Kalinić, zamjenik načelnice Stožera Jele-ne Pavičić-Vukičević, izvijestio je da Ured za upravljanje u hit-nim situacijama ubr-zano radi na mjerama zaštite i spašavanja od potresa jer je stav Ure-da da je potres ugro-za koja Zagrebu najvi-še prijeti. Ured je primjenom mjera zaštite i spaša-vanja od potresa ana-lizirao najugroženija područja u Zagrebu. Između ostalog, doš-lo se do procjene da je Gornji grad, uvaža-vajući način gradnje i korišteni građevin-ski materijal, jedan od najugroženijih dijelo-va Zagreba u slučaju jačeg potresa. (dkb)

Nakladnik:Zagrebački holding, podružnica AGM

Za nakladnika:Bože Čović

Produkcija:Medijska mreža, Gundulićeva 45, 01/[email protected] [email protected]

Predsjednica Uprave:Branka Panić

Oglasi i promocija:Andreja Petrić 01/555-13-50, [email protected]

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Glavni urednik:Branko Karapandža

Izvršni urednik: Nikola Živčić

Grafički prijelom i priprema: Matija Benke

Tehnička podrška: Domena.com d.o.o.StoryEditor redakcijski sistem

Urednik fotografije:Mario Periša

Novinari:Katarina Butković, Goran Ivanović, Sanja Knjaz, Dajana Kos Bučar, Siniša Kosić (fotoreporter), Jasminka Kovačević, Jozo Renić, Tina Žagar

ISSN 1847-0394

im omogući kvalitetan život

26 Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hrZG info

Kako uštedjeti na grijanju ako se gri-jete putem gradske toplane, pitaju se mnogi Novozagrepčani koji ovih da-na stavljaju ruke na kipući radijator. Kako uštedjeti ako se grijanje zara-čunava prema kvadraturi stana, a ne prema zaista utrošenoj energiji? Jed-no od mogućih rješenje je ugradnja razdjelnika toplinske energije. Pot-kraj prosinca 2008. godine stupio je na snagu Pravilnik o načinu raspodje-le i obračuna za isporučenu toplinsku energiju, koji je otvorio vrata individu-alnom mjerenju potrošnje grijanja pu-tem razdjelnika.

No, da biste ugradili razdjelnike u stanove, potrebna je suglasnost više

od 50 posto stanara zgrade koji žele uvesti takav sustav. U tom slučaju dis-tributeri topline izdaju suglasnost. Ci-jena razdjelnika i termostatskog ven-tila koji se moraju ugraditi za svaki radijator posebno je 500-600 kuna. Ugradnja tih uređaja jednostavna je, a izračunalo se da se njihova primje-na isplati već nakon jedne-dviju ogr-jevnih sezona. Prosječan stan s ugra-đenim razdjelnicima uštedio je oko 1220 kuna u odnosu na godinu dana prije. Prema nekim izračunima, ušte-da toplinske energije je između 25 i 30 posto, a tako pozitivno utječemo i na okoliš i klimatske promjene. Dosad se u Hrvatskoj na kontrolirano troše-nje toplinske energije odlučilo dvije ti-suće ljudi, a razdjelnici su već ugrađe-ni u nekim zgradama u Velikoj Gorici.

Do povrata poreza i bez potvrde HZZO-a

Porezna olakšica za uplaće-ne premije dopunskog zdrav-stvenog osiguranja za 2009. godinu priznaje se i bez po-tvrde HZZO-a, pa HZZO ove godine neće dostavljati po-tvrde o uplaćenim premija-ma na kućne adrese. Dovolj-no je u poreznoj prijavi upisati iznos, koji će se, temeljem po-dataka koje je HZZO dostavio Poreznoj upravi, informatički provjeriti.

Svi koji žele saznati koliko su premije dopunskog zdrav-stvenog osiguranja uplatili u 2009. taj podatak mogu dobiti na internetskoj stranici www.hzzo-net.hr, na telefonu 0800 7989, na e-mail adresi dopun-sko@hzzo-net-hr, osobno u područnim uredima HZZO-a, ili na govornom servisu HZZO-a koji je dostupan na broju te-lefona 01/365 9015 do 1. ožuj-ka, i to 24 sata na dan, uz unos OIB-a. - Ako taj iznos ne sadr-ži sve vaše uplate u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2009., molimo da se s uplatni-cama ili ispisom internetskih transakcije obratite u nadležni područni ured HZZO-a.

Razdjelnici štede na Razdjelnik i termostatski ventil koji se moraju ugraditi za svaki radijator stoje 500-600 kuna, ali se njihova primjena isplati već nakon dvije ogrjevne sezone

Grijanje iduće sezone osjetno skupljeU Hrvatskoj se na toplane grije oko 140.000 kućan-stava, a najviše, oko sto tisuća, u Zagrebu. U pri-premi su izmjene Zakona o proizvodnji, distribu-ciji i opskrbi toplinskom energijom. Iz njih proi-zlazi da bi svi građani ko-ji se griju putem toplane

iduće sezone grijanje pla-ćali znatno skuplje. Odlu-ku o cijeni grijanja na to-plane za kućanstva sad donosi Vlada, uz zeleno svjetlo Hrvatske energet-ske regulatrone agencije, a prema predloženim iz-mjenama, ubuduće bi ci-jenu diktiralo tržište. (sk)


Za grijanje na drva ne trebaju

Velika zima, visoki snijeg i kriza ispraznile - Hote, gospica, imam lepi kelj i poriluk! - poziva nas gospo-đa Dragica iz Marije Gorice, koja svakodnevno dolazi na Dolac. - Ma kakav sneg, ni-čeg se ja ne bojim. Ni to niš, pamtim ja i jače zime neg’ kaj je ova.

- Jesu li to zimske cijene ke-lja i poriluka? - pitamo je

- Ma kaj bi bile zimske, evo kelj je 10 kuna, a poriluk 20. Znate, roba nam se smrzne i onda je na vagi teža, pak nam neki kupci prigovaraju. Al’ kaj ja tu mogu, sve dam ispod

cijene kad je kraj radnog da-na. A i sve tak’ slabo ide. Kad je ovak’ zima, penzića koji su naši najvjerniji kupci ima još manje. Boje se da ne padnu na poledici.

- Sve nam slabo ide - govori i Katica iz Sesveta, koja dola-zi prodavati na utrinski plac. - Uništavaju nas šoping-centri, a sad još i zima. Imamo vam mi tu u Utrini i skladište za ro-bu koje se mora platiti. Onaj ‘ko drži robu u skladištu si-guran je da mu se bar ne bu smrzla i brzo pokvarila. No,

neki prekupci kaj dolaze iz Dalmacije drže robu u kom-bijima i to je sve smrznuto do idućeg dana.

Na Kvatriću gospođa Ivan-ka iz Donje Lomnice stavila je pod noge kartone, daske, ci-gle, ali kaže da ni sve to nije dovoljno da se malo zgrije.

- Ma hladi vas sve kaj dolazi od poda. Ni buce, ni čašica ra-kijice ne pomažu kad tu sto-jite desetak sati da bi proda-li malo kupusa. Svježi je ku-pus pet kuna, to sad po zimi još najbolje ide. Ne samo kaj

ZGBH

R/Sa

ša Z

INAJ

A

27Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr ZG info

grijanju

Na izložbu od 10 do 17

Individualna potrošnja ne znači nižu cijenu

Medvednicu su istraživali i znan-stveni velikani poput Đure Pilara, prvog školovanog geologa u Hr-vatskoj, Mijo Kišpatić, Fran Tućan i Ljudevit Barić. Prva zbirka stije-na i minerala prikazana je 1846. godine, a danas se može vidje-ti u Demetrovoj od 10 do 17, vi-kendom od 10 do 13 sati. (jr)

Na Vrbiku je postojao svojevr-sni pilot-projekt ugradnje in-dividualnih mjerača potroš-nje toplinske energije. Zagre-bačka toplana nastavlja s tom praksom, ali samo u stambe-nim zgradama koje to zatraže. No, u Toplani kažu da kontro-la individualne potrošnje ne znači i manje stavke za grija-nje svih stanara.

razdjelnici, već nešto novca, pila, sjekira i peć...

ZGBH

R/Si

niša

KOS

IĆ

Zajednički praznik ljubavi i 60. putVilma i Milan Štrok žive u vre-menu kada se gotovo svaki pe-ti brak u našoj zemlji raspada, pa su zaista rijedak primjer, vri-jedan divljenja. Iza njih su čak tri rata, pregršt tužnih i sret-nih životnih trenutaka. U kru-gu najmilijih protekli vikend proslavili su čak 60. godišnji-cu braka. I to upravo uoči Da-na zaljubljenih i u Tjednu bra-ka, koji se od ove godine obilje-žava i kod nas. Prisjećaju se te davne 1950. godine kada su na-kon što su se zagledali jedno u drugo na seoskoj zabavi u jed-nom od zagorskih desinićkih

Popnete li se do Demetrove ulice, na broju 1 uočit ćete ka-ko klinci s učiteljicama stoje u redu da bi pronjuškali po sti-jenama i mineralima iskopa-nima po hrvatskim vrletima. Nedavno je, naime, u Hrvat-skom prirodoslovnom muze-ju otvorena izložba “Od zbir-ke do muzeja”. Uzorci granita, kremena, berila, kianita, bari-ćita i srebra možda đacima ne govore mnogo, ali kad se ču-je povijest o tomu kako je sve nastalo... - Ova izložba zamišljena je kao pregled povijesti našeg odje-la koji se bavi stijenama i mi-neralima, a usporedo s povije-šću ovog muzeja razvijale su se mineralogija i petrografija u Za-grebu i Hrvatskoj - kroz muzej

nas vodi autorica izložbe Biser-ka Radanović-Gužvica, nabra-jajući što sve tu možemo upo-znati. Pogled nam zastaje na zanimljivom uzorku iz Mikuli-ća, otkrivenom u 19. stoljeću. Vidimo i nekakav stari zemljo-vid, piše Agram, a radi se o po-dručju oko Medvednice. Prvi znanstvenik koji se bavio istra-živanjem Medvednice, osobito rudarstva na tom području, bio je Ljudevit Vukotinović. (jr)

Bogata riznica stijena i minerala

sela krenuli u zajednički život. Tisuće slika i prizora danas vrte u svojim filmovima života pa za-iskri i suza u prisjećanju na naj-milije kojih više nema.

- Imala sam ružičastu vjenča-nicu, a po brašno za kolače mo-rali smo potegnuti skroz do Za-greba - prisjeća se gđa Vilma, kao i tri duge godine koje je potom provela čekajući supru-ga da se vrati iz vojske.

Milana, koji i u osmom deset-ljeću života poput pravog mla-dića svako malo „zapali“ autom do vikendice u Zagorju, pitamo za recept tako dugog braka.

- Sloga i popustljivost s obje strane.

tržnice nam je ovdje zima i propuh, nego su, evo, tu kod mliječ-nih proizvoda hrpe smeća ko-je nitko ne čisti.

Zbog lošeg vremena izbor ribe na svim tržnicama nešto je lošiji nego inače.

- Najčešće se mora čeka-ti da prođe nevrijeme, ali ne samo na moru, nego i u unu-trašnjosti - govori nam ribar s Trešnjevačkog placa. - Srdela je po 20 kuna i ide najbolje. S opskrbom riječne ribe nema-mo problema, šarana uvijek ima, i to po 50 kuna.

28 kultura i zabava Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Spandau Ballet nakon 20 godina opet na pozornici Legende nove romantike, jedna od najvećih britanskih i svjetskih pop-rock grupa - Spandau Ballet - odr-žat će koncert u Domu sportova 27. veljače. U sklopu promotivne tur-neje “The Reformation Tour”, na-kon 20 godina u gotovo potpunoj

odvojenosti od scene, ponovno će osjetiti što znači biti na velikoj svjet-skoj glazbenoj turneji. Svojim je pje-smama, posebice tijekom 80-ih, uz grupe Duran Duran, WHAM! Geor-gea Michaela i Culture Club postao pravim “nositeljem pop stila”. Spandau Ballet

Šesti Zagreb Dox na novoj lok Osam dana, pet dvorana, svakodnevno 25 projekcija te oko 140 dokumentaraca Zagreb će od 28. veljače do 7. ožujka učiniti središtem recentne dokumentarne produkcije

Šesti Zagreb Dox, najveći međunarod-ni festival dokumentarnog filma u re-giji, održat će se od 28. veljače do 7. ožujka na novoj lokaciji, u Movieplexu Centra Kaptol. U osam festivalskih da-na, oko 140 dokumentaraca pronaći će svoj put do zagrebačke publike.

Službena međunarodna i regional-na konkurencija uključuje 65 naslova koji ulaze u utrku za glavnu nagradu “Veliki pečat”, a “Mali pečat” se do-djeluje autoru/ici do 30 godina. Dru-gu godinu zaredom bit će dodijeljena i nagrada “Movies That Matter”, filmu koji na najbolji način promiče ljudska prava, te četvrti put zaredom nagra-da za najbolji film po ocjeni publike.

U službenom programu, osim tri otprije poznata programa - “Glazbeni

globus”, “Kontroverzni Dox” i “Happy Dox” - novost je program “Stanje stvari”, koji kroz dokumentirane pri-če o problemima iz različitih druš-tvenih sfera daje nesvakidašnji uvid u svijet u kojem danas živimo, te “Dox događanja”, program premijer-nih naslova.

- Zagreb Dox 2009. i ja osobno do-bili smo, uz priznanje više od 20 tisu-ća gledatelja koji su došli pogleda-ti najbolje svjetske dokumentarce, i dva važna priznanja struke te sredi-ne u kojoj djelujemo. Europska doku-mentaristička mreža (EDN) dodijelila nam je godišnju nagradu za “izvan-redni doprinos u razvoju europske do-kumentarističke kulture”, a zagrebački gradonačelnik Medalju grada Zagre-ba za “uspjeh festivala koji je prema-šio sva očekivanja“ - rekao je Nenad Puhovski.

Dugoočekivani povratak Molestersa

Legendarna Marusha u Boogaloou

Ekskluzivni koncert Leta 3! u Močvari

Nakon domaćih i strana gostovanja na BlueSax!

Bambi Molesters su, nakon dvije godine izbivanja s glaz-bene scene, singlom “As the Dark Wave Swells” najavili izla-zak istoimenog albuma. Nove pjesme donose potpuno svjež zvuk, koji će biti predstavljen 26. veljače u Teatru &TD.

Ako želite osjetiti vremena po-četaka stvaranja techno scene, ne propustite doći u Boogaloo 27. veljače i uživajte u nastupu legendarne Marushe. Najpo-znatiji ženski DJ popularnost je postigla hitom “Somewhe-re Over The Rainbow”.

U klubu Močvara 5. 3. nastu-pit će Let 3! i promovirati re-izdanja legendarna prva dva albuma - “Two Dogs Fucking” i “El Desperado”. Taj reperto-ar bend sad prvi put izvodi u Zagrebu, a moguće i posljed-nji put uopće.

Sax vas poziva da 24. veljače do-đete na još jedan redoviti Blue-Sax! To će biti prvi International BlueSax! uz gostovanje tri izni-mna blues glazbenika - Kellie Rucker (SAD), Matyas Pribojszki (M) i Ripoff Raskolnikov (A) uz prateći bend.

Tatjana Karapandža [email protected]

Zagreb Dox 2010. - svjetska premijera filma “Bastardi utopije”, u

29kultura i zabavaUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Hrvatska premijera projekta “Tracks”Eurokazov program izvedbe-nih umjetnosti u MSU-u nasta-vit će se hrvatskom premije-rom interdisciplinarnog pro-jekta “Tracks” autorskog para Barbara Matijević i Giuseppe Chico. Izvedbe su 18.-20. i 25.-27. ve-ljače u 20 sati.

Natječaj za 3. demo festival Zaprešić 2010.U tijeku je natječaj za 3. demo-festival Zaprešić 2010. koji će se održati u travnju. Natjecat će se u kategorijama: najbolji bend po ocjeni žirija i publike, najperspek-tivniji po ocjeni organizatora, naj-bolji pjevač/ica, gitarist/ica, ba-sist/ica, bubnjar/ica te najbolji u kategoriji ostali instrumenti. Pri-jave se primaju do 1. ožujka.

Kutak pripovjednog kazališta u ZKL-u26. veljače u 18 sati, ZKL predstav-lja “Kutak pripovjednog kazališta s lutkarsko-likovnom radionicom” za djecu od 5 do 12 godina. U pr-vom dijelu izvođač pripovijeda priču, a u drugom djeca sudjelu-ju u lutkarsko-likovnoj radionici “Vatra koja nije htjela goriti”.

Preporuke

Keith Ripley (M. Freeman) proračunati je profesio-nalni lopov. Zamijetivši mladog lopova Gabriela (A. Banderas), Keith shvati da mu je upravo on potre-ban za veliku pljačku. Pri-ča se zakomplicira kad se Gabriel zaljubi u prekra-snu i inteligentnu Alex Ko-chenko (R. Mitchell).

Bivši agent CIA-e Bob Ho (Jackie Chan) prihvaća se najtežeg zadatka u karije-ri: čuvanju troje izrazito ne-stašne djece svoje djevoj-ke. Nakon što jedno od njih slučajno downloadira taj-nu formulu za koju nitko ne smije znati, Bobov dugogo-dišnji neprijatelj - ruski tero-rist - odluči ih posjetiti...

Danilo Brozo-vić ispričao je napetu priču o bešćutnim, bru-talnim tipovima koji ne prežu ni pred čim. Opi-

sujući mehanizme koji po-kreću i čine zločin, roman podsjeća na tamne strane zbilje ovih prostora...

Lopovi

Špijun iz susjedstva

Balkanska ruta

DVD

FILM

KNJIGA

Festival hrvatskog animiranog fi lmaPrvi Festival hrvatskog animi-ranog fi lma održat će se 20. i 21. veljače u kinu Europa. Prika-zivat će se i nagrađivati autor-

ski, studentski, dječji i namjen-ski animirani fi lmovi iz dvogo-dišnje produkcije. Uz novčane nagrade i diplome, na Festiva-lu će se uručiti Priznanje ASIFA-e Hrvatske osobi koja je izrazi-to doprinijela razvitku hrvat-skog animiranog fi lma.

Na DORF-u 21 glazbeni fi lm U konkurenciji za nagrade Fe-stivala dokumentarnog rock fi lma - DORF 10 - koji će se od 4. do 7. ožujka prvi put

istodobno održati u Vinkovci-ma, Zagrebu i Rijeci, naći će se 21 dokumentarni glazbeni fi lm iz osam zemalja. U popratnom programu možete vidjeti stri-pove skupine Emisija emoci-ja, izložbe fotografi ja, promo-cije knjiga i koncerte. U Zagre-bu će se u predvorju Dokukina posjetiteljima predstaviti aku-stičnim nastupom Olovni ples i Roberto Vodanović.

Natjecanje gitarista Master 2010 je prvo on-line na-tjecanje gitarista u Hrvatskoj u organizaciji portala Mixer.hr. Prijave traju do 15. ožujka. Tri fi nalista u izboru posjetitelja portala i stručnog žirija pred-stavit će se uživo na fi nalnom koncertu. Glavna nagrada je gitara marke Paul Reed Smith, dok će prvoplasirani po on-li-ne glasovima publike na por-talu Mixer.hr osvojiti gitarsko pojačalo ibanez combo.

U fokusu

U galeriji Modulor do 13. ožujka možete pogledati izložbu “La-

birint”, akademske slikarice Darije Dolanski Majdak. Ciklus sa-

drži 14 ulja na platnu. Slike su postavljene tako da svaka ima

svoj pandan na suprotnom zidu galerije - gradiraju od bijele,

preko sivih tonova do posljednje, crne slike.

Izložba “Labirint” u galeriji Modulor

aciji

američko-hrvatskoj produkciji

30 vodič Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJA

Za dječje bolesti- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb -

KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata

2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti,

Klaićeva 16, 4600 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses.

milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111Za dječju kirurgiju

- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica, Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,

- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390 i SK Vuk Vrhovac, Dugi dol 4a, 2353 800

- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388-888


- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233


- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI

- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva 19, 2431 390

- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA

- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar, Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI

- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica, Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i

Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC

- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104, 2348 222

STOMATOLOGIJA

Hitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Trnje, Črnomerac, Medveščak, Trešnjevka,

Susedgrad i Zaprešić - Stom. poliklinika, Perkovčeva 3, 4803 236

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6598 444

BOLNICE

KBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, 4684 500KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKB SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: [email protected]. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hr

PLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći

hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE Argentinska 2, tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30- 20.00, sub. 7.30-15.00h)SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:[email protected]. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, [email protected] BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Nova cesta 1, Zagreb. Radno vrijeme: ponedjeljak, utorak i četvrtak od 16 do 18.15 sati. Tel. 01/6101-830, 01/6101-831SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: [email protected] ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:[email protected] TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; [email protected];Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani,

Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: [email protected] tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: [email protected] PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159JAVNI PRIJEVOZ, Taxi radio 970; tel. 6682 558; www.radio-taxi-zagreb.hrZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz teškopokretnih i nepokretnih osoba tel. 098 275 130PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186TAXI RADIO tel. 970 i 6610-200

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured gradonačelnika i sve ostale grad-ske urede

Odbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ći-rila i Metoda 5 tel. 610-1920odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866

Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, [email protected]

31vodičUtorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

KLUPSKA SCENAAQUARIUSPetak, 19. 2. A122.00 Ben UFO house / bass

Subota, 20. 2. A1+A222.00 Sound Designers

Petak, 26. 2. A1+A222.00 Astralis

BOOGALOO CLUBSubota, 20. 2. Tribute to Dino Dvornik

Srijeda, 24. 2. Gamma Ray-Freedom Call-Secret Sphere

Subota, 27. 2. Marusha

THE BESTPetak,19. 2.Frequency7 Ben Sims vs Surgeon

KSETSrijeda, 17. 2. Habeebee Beat vol. 7

Četvrtak, 18. 2. Pasi

Petak, 19. 2. 20.00 KSET Caffe

Subota, 20. 2. 22.00 JabBalkan

Ponedjeljak, 22. 2. 20.00 In Die KSET (day1)

Utorak, 23. 2. 20.00 In Die KSET (day2)

Srijeda, 24. 2. 20.00 Jazz Caffe: Jessica Lurie

Petak, 26. 2. 20.00 KSET Caffe

Subota, 27. 2. 22.00 INDIrektum + S3NGS

Nedjelja, 28. 2. 20.00 Tango večer

MOČVARAČetvrtak, 18. 2. 21.30 Igut/Fights and fires

Petak, 19. 2. 23.00 Pistolero

Subota, 20. 2. 21.00 Vatrene ulice/Vis peri deri/Kazna za uši

Srijeda, 24. 2. 21.30 Still Flyin/ dj Per Le ClerPetak, 26. 2. 21.00 Tribute to 90’s

Subota, 27. 2. 21.00 Dirty Dancing

PURGERAJSrijeda, 17. 2. Pričam ti blues

Utorak, 23. 2. ST!LLNESS Srijeda, 24. 2. Small house Brown

Utorak, 2. 3. Apple of trees/ Ruiz

PAUK SKUCUtorak, 23. 2.Mono

Petak, 26. 2. The Bambi Molesters

TVORNICA KULTURESubota, 20. 2.Pakleni šund

SAXSrijeda, 17. 2. Luft, Onli tu, Spoonleaf

Četvrtak, 18. 2. Ministarstvo napada, Free Ride, Full Throttle, Lobotomija

Petak, 19. 2. Živa legenda

Subota, 20. 2. Norma Belle

Ponedjeljak, 22. 2. Ljetno kino

Srijeda, 24. 2. International BlueSax!

Četvrtak, 25. 2. Ne znam, Eclipse of time, Mantra, Wasted generation

Petak, 26. 2. Živa legenda

Subota, 27. 2. The second hand band

SIRUP

Petak, 19. 2.Sirup Presents Baile Musik Label

Subota, 20. 2.Luke Slater, Petar Dundov, Ganik

Petak, 26. 2. Legowelt, Yas

Subota, 27. 2. Chris Duckenfield, Pytzek

SPUNKPetak, 19. 2. Majmoon + Tanker

BP-JAZZ CLUB17.-20. 2.Music Carousell 2010.

LEMON BAR & CLUBPetak, 19. 2.DJ Ant & DJ Prince

Subota, 20. 2.Housefusion

Petak, 26. 2. DJ Baggi Begovic

Subota, 27. 2.DJ’s Martyn Negro & Ewan

ARENA ZAGREBČetvrtak, 25. 2. Jalta, Jalta / mjuzikl

DOM SPORTOVA Subota, 27. 2. 20.00 Spandau Ballet

MMC STUDIOČetvrtak, 18. 2. 20.30 Comedy Stand up/Studio smijeha

Nedjelja, 21. 2. 19.00 predstava ”Kužiš, stari moj”

Četvrtak, 25. 2. 20.30 Comedy Stand up/Studio smijeha

Subota, 27. 2. Afrika u Zagrebu

Nedjelja, 28. 2. Afrika u Zagrebu

THE MOVIE PUBSrijeda, 17. 2.21.00 Komedija s nogu

Utorak, 23. 2.21.00 1 Man Show

Srijeda, 24. 2.21.00 Komedija s nogu

Utorak, 2. 3.21.00 1 Man Show

KONCERTIVATROSLAV LISINSKIPetak, 19. 2. 19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija20.00 (MD) Prekidi

Subota, 20. 2. 19.30 (VD) Tonkünstler orkestar iz Donje Austrije20.00 (MD) Prekidi

Nedjelja, 21. 2. 19.00 (VD) Radio Kaj - Igrajte nam mužikaši

Ponedjeljak, 22. 2. 20.00 (MD) Marija Lešaja, sopran

Utorak, 23. 2. 21.00 (MD) Enrico Rava New Quintet

Srijeda, 24. 2. 20.00 (MD) Prekidi

Četvrtak, 25. 2. 19.30 (VD) Zbor i simfonijski orkestar HRT-a & Praški filharmonijski zbor

Petak, 26. 2. 19.30 (VD) Zagrebačka filharmonija20.00 (MD) Najluđa predstava na svijetu

Subota, 27. 2. 20.00 (MD) Hotel Babilon 20.00 (VD) Svečana premijera filma “Na putu”

Ponedjeljak, 1. 3. 20.00 (MD) Martin Draušnik, violina

HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD19. i 20. 2.20.00 Glazbena škola Vatroslava Lisinskog

Nedjelja, 21. 2. u 12 sati12.00 Glazbena škola Pavla Markovca20.00 Virtuoso tioko 22.00 Komorne skladbeoko 24.00 Ponoćni nokturno

Ponedjeljak, 22. 2.8.00 Film o Chopinu, uz nastupe učenika glazbenih škola14.00 Smotra studenata klavira18.00 Profesori sviraju Chopina

20.00 Koncerti za klavir i orkestar

Utorak, 23. 2. 19.30 Zoran Kravar: Glazba kao usputna tema20.00 Zagrebački solisti

Četvrtak, 25. 2. 20.00 Zagrebački kvartet saksofona i gosti

Petak, 26. 2. 18.00 Društveni komorni ansambl HGZ-a

Nedjelja, 28. 2. 20.00 Hrvatski barokni ansambl

KAZALIŠTAHNKSrijeda, 17. 2. 19.30 (B) Labuđe jezero

Petak, 19. 2. 19.30 (D) Oluja

Subota, 20. 2. 18.00 (O) Norma

Srijeda, 24. 2. 19.30 (O) Norma

Četvrtak, 25. 2. 19.30 (D) Dantonova smrt

Petak, 26. 2. 19.30 (D) Građanin plemić

Subota, 27. 2. 18.00 (D) Dantonova smrt

Ponedjeljak, 1. 3. 19.30 (O) Norma

Utorak, 2. 3. 19.30 (D) Građanin plemić

GAVELLASrijeda, 17. 2. 19.30 Život je san

Četvrtak, 18. 2. 19.30 San Ivanjske noći

Petak, 19. 2. 19.30 Balade Petrice Kerempuha

Subota, 20. 2. 19.30 Alabama

Ponedjeljak, 22. 2. 19.30 San Ivanjske noći

Utorak, 23. 2. 19.30 Mećava

Srijeda, 24. 2. 19.30 Balade Petrice Kerempuha

Četvrtak, 25. 2. 19.30 Orfej silazi

Petak, 26. 2. 19.30 Alabama

Subota, 27. 2. 19.30 Slučajevi običnog ludila

Utorak, 2. 3. 19.30 Život je san

KOMEDIJASrijeda, 17. 2. 19.30 Crna komedija

Četvrtak, 18. 2. 19.30 Svečana večera u pogrebnom poduzeću

Petak, 19. 2. 19.30 Odlazak

Subota, 20. 2. 19.30 Odlazak

Ponedjeljak, 22. 2. 19.30 Dobri vojak Švejk

Utorak, 23. 2. 19.30 Dobri vojak Švejk

Srijeda, 24. 2. 19.30 Dobri vojak Švejk

Četvrtak, 25. 2. 19.30 Skidajte se do kraja

Petak, 26. 2. 19.30 Skidajte se do kraja

Subota, 27. 2. 19.30 Briljantin

HISTRIONSKI DOMSrijeda, 17. 2. 20.00 Hercegovci za volanom

Četvrtak, 18. 2. 20.00 Garderobijer

Subota, 20. 2. 20.00 Garderobijer

Subota, 27. 2. 20.00 Zagrebački orkestar

KEREMPUHSrijeda, 17. 2.20.00 Magic act show

Četvrtak, 18. 2. 20.00 Bitange i princeze

Petak, 19. 2.

20.00 Metastaze

Subota, 20. 2. 20.00 Šepavi Jura od Kravarskog

Nedjelja, 21. 2. 20.00 Bitange i princeze

Utorak, 23. 2. 20.00 Magic act show

Srijeda, 24. 2.20.00 Šepavi Jura od Kravarskog

Četvrtak, 25. 2.20.00 Šepavi Jura od Kravarskog

Petak, 26. 2.20.00 Metastaze

Subota, 27. 2. 20.00 Od E do Z

Nedjelja, 28. 2. 20.00 Metastaze

VIDRASrijeda, 17. 2.20.00 Od E do Z

Četvrtak, 18. 2. 20.00 Gola u kavezu

Petak, 19. 2.20.00 Od E do Z

Subota, 20. 2. 20.00 Gola u kavezu

Srijeda, 24. 2. 20.00 Bijelo, bijelo, bijelo

Četvrtak, 25. 2.20.00 Vesele žene hrvatske

Petak, 26. 2.20.00 Od E do Z

Subota, 27. 2.20.00 Lopovluku nigdje kraja nema

Nedjelja, 28. 2. 20.00 Udovica

TEATAR EXITSrijeda, 17. 2. 20.00 Kauboji

Četvrtak, 18. 2. 20.00 Balon

Petak, 19. 2. 20.00 Kauboji

Subota, 20. 2. 20.00 Kauboji

Utorak, 23. 2. 20.00 Balon

Srijeda, 24. 2. 20.00 Munchhausen

Četvrtak, 25. 2. 20.00 CABAres CABArei

Petak, 26. 2. 20.00 Kako misliš mene nema!?

Subota, 27. 2. 20.00 To samo Bog zna

Nedjelja, 28. 2. 20.00 RECES i JA (P)

Utorak, 2. 3. 20.00 Kako misliš mene nema!?

TEATAR ITDČetvrtak, 18. 2. 20.00 Ekstravagancija

Petak, 19. 2. 20.00 Ekstravagancija

Utorak, 23. 2. 21.30 Koncert: Mono

Četvrtak, 25. 2. 20.00 Vizita

Petak, 26. 2. 20.00 Vizita 21.30 Koncert: Bambi Molesters

Subota, 27. 2. 20.00 Vizita 20 h - Ma & Al, r. I. Buljan - SEK

Nedjelja, 28. 2. 20.00 Ma & Al, r. I. Buljan - SEK

ZKMSrijeda, 17. 2. 20.00 Garaža

Četvrtak, 18. 2. 15.00 i 18.00 Put oko svijeta u 80 dana

Petak, 19. 2. 11.00 i 18.00 Put oko svijeta u 80 dana

Subota, 20. 2. 20.00 S druge strane

Nedjelja, 21. 2. 11.00 Put oko svijeta u 80 dana 20.00 Sedam dana u Zagrebu

Utorak, 23. 2. 11.00 i 17.00 Put oko svijeta u 80 dana

Srijeda, 24. 2. 11.00 i 17.00 Put oko svijeta u 80 dana

Četvrtak, 25. 2. 20.00 Garaža

Petak, 26. 2. 20.00 Garaža

Subota, 27. 2. 20.00 Garaža

Nedjelja, 28. 2. 20.00 Garaža

Utorak, 2. 2. 20.00 Zagrebački pentagram

ZKLČetvrtak, 18. 2.18.00 Veseli Balogov cirkus

Petak, 19. 2.18.00 Vuk i sedam kozlića

Subota, 20. 2. 10.00 i 11.30 Darujmo djeci kazalište 18.00 Veseli Balogov cirkus

Nedjelja, 21. 2.11.00 Veseli Balogov cirkus

Četvrtak, 25. 2.18.00 Bonton

Petak, 26. 2.18.00 Petar Pan

Subota, 27. 2.10.00 Darujmo djeci kazalište18.00 Ježeva kućica

Nedjelja, 28. 2. 11.00 Ježeva kućica

DK DUBRAVASrijeda, 17. 2. 19.30 Mačak u čizmama (P)

Nedjelja, 21. 2. 18.00 Mačak u čizmama

Nedjelja, 28. 2.18.00 Oh, kako je lijepa Panama

TREŠNJASubota, 20. 2. 17.00 Snjeguljica

Nedjelja, 21. 2.11.00 i 17.00 Snjeguljica

Subota, 27. 2. 17.00 Vis životinje

Nedjelja, 28. 2. 11.00 i 17.00 Pipi Duga Čarapa

ŽAR PTICANedjelja, 21. 2. 11.00 Pčelica Maja

Nedjelja, 28. 2.11.00 Vesela bajkovnica

MALA SCENASrijeda, 17. 2. 10.00 Krava Ružica13.00 Ana i Mia

Četvrtak , 18. 2. 15.00 Ana i Mia

Subota, 20. 2. 10.00 i 11.30 Priča o oblaku17.00 Rock’n’roll za dva miša20.00 Ana i Mia

Utorak, 23. 2. 10.00 Krava Ružica

Srijeda, 24. 2. 10.00 Krava Ružica13.00 Ana i Mia

Četvrtak, 25. 2. 10.00 Kraljevna na zrnu graška

Petak, 26. 2. 9. 30 Krava Ružica18.00 Dah na dah

Subota, 27. 2. 10.00 i 11.30 Priča o svjetlu17.00 Krava Ružica20.00 Ana i Mia

Utorak, 2. 3. 10.00 Pale sam na svijetu

KNAPPetak, 19. 2.10.00 i 12.00 Skitnička bajka

Ponedjeljak, 22. 2.20.00 Psihe

Utorak, 23. 2.20.00 Poppins silazi

Četvrtak, 25. 2. 20.00 Bile jednom... siluete kao moja...

Petak, 26. 2.20.00 Smisao života gospodina Lojtrice

TNT TEATARPetak, 19. 2. 20.00 Akademija, moja priča

Nedjelja, 21. 2. 11.30 Heidi (P)

Petak, 26. 2. 18.00 Heidi

Nedjelja, 28. 2. 11.30 Čarobno pismo

32 zadnja stranica Utorak, 16. veljače 2010.zagreb.hr

Vrijeme

“Maškare, ča mogu maš-kare?” Prema nekima, čak otjerati i hladnoću. Zbog njih ili ipak nekih drugih čimbenika druga polovica veljače bit će toplija ili ba-rem manje hladna od prve. I u narodnim izrekama po-znate prevrtljivosti će, da-kle, i ove godine biti, ali u blažem obliku. Uostalom, u Maksimiru je, od 1949. go-dine, najniža temperatura u veljači bila čak -27, a naj-viša +22°C. 15.-21. 2. HLADNO, PA TOPLIJE

Nakon vrlo hladnog počet-ka tjedna, slučajno ili ne, baš od dana inauguracije novog predsjednika slijedi zatopljenje, ali nedovoljno za filharmoniju. A toga da-na mogla bi i kišica.

22.-28. 2. MANJE HLADNO

Ako i izostane daljnji porast temperature, bit će dovolj-no toplo za nastavak kop-njenja snijega. Uz to će još povremeno vjerojatno biti i kiše, pa će savjeti hidrolo-ga dobro doći.

Piše Zoran Vakula

Pametni odludovali, na redu su bedaki...

U Muzeju grada Zagreba do 21. veljače možete pogledati izložbu fašničkih maski, radove učenika iz 35 zagrebačkih osnovnih škola. Gradonačelnik Milan Bandić pre-dao je gradske ključeve tek proš-li vikend, bez njih je znatno du-lje bio samoborski gradonačel-nik Beljak, koji je jedva dočekao utorak i suđenje Princu Fašniku... Jaques Houdek razveselio je dje-cu u novom dućanu Turbo limača u Tomićevoj 1. Samoborci bi rekli: Pametni su svoje odludovali, na redu su bedaki...

Lice s fasade Glavnog kolodvora kao da zaziva maškaranjeSnimio Vladimir Dimić, dipl. ing.

Snimio: Antonio POZOJEVIĆ, www.zagreb.hr

Documents

broj 31 | godina III | besplatni primjerak Utorak, 16. veljače 2010. · 2015-01-18 · ne kruži oko burze rada. Sin (17) i kćerka (13) bi prekinu-li školovanje, samo da pre-hrane