Informativni list općine Kakanj · Godina IX, Broj 207 · 15.02.2013. · www.kakanjske.com · Cijena 1 KM

KAKANJSKENOVINE

Poduzetnička zona „Vrtlište“

NA JAVNI KONKURS STIGLO 25 PRIJAVA

Održan XIII Gradski maskenbal

Ovogodišnji maskenbal pripao Sulejmanu i Hurem

Jasmin Mušanović, doktor bioloških nauka u oblasti molekularne

genetike i vijećnik u OV-u Kakanj

I za politiku i za genetiku odlučio sam se iz humanih razloga

Senzacionalna pobjeda protiv Knin Revite kuglaše

Rudara gurnula u eter

ZATVARANJE DEPONIJE BARE DO KRAJA 2013. GODINE

2 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

KAKANJSKE NOVINEInformativni list općine Kakanj

www.kakanjske.com

„Kakanjske novine“ su za veliki doprinos u njegovanju slobode govora i razvoju

štampanih medija na području općine Kakanj, kao i široj promociji općine Kakanj, 15. aprila 2011. godine, na Dan općine Kakanj, dobile općinsko priznanje “Plaketa sa diplomom”

Izdavač:Kakanjske novine doo KakanjDirektor:Fikret KadrićGlavni i odgovorni urednik:Faris Sikirić

Redakcija:Eldin OmeragićAzerin SalihbegovićEmerin AhmetaševićAmina KulovićIlma TopalovićAmila DurmićMaja HodžićSaradnici:Ivica PekićAdib ZekićMaid GoralijaAlmir ImamovićSanela SmajićAbdurahman ZukanEmina DedićNađa KovačevićAhmed KovačMaja HodžićAlen ZečevićMirsad MujagićHamid HadžićIlma TopalovićAmila DurmićEdis ŠkuljAlma Kahvedžić

List izlazi svakih 15 dana.Adresa redakcije:Šehida br. 5KakanjTelefon/fax:032 554-878E-mail:kakanjske@gmail.comFotografije:Redakcija

Grafička obrada i DTP:“Labirint” d.o.o. ZenicaŠtampa:“Labirint” d.o.o. Zenica(labirintzenica@gmail.com)

Rukopisi, fotografije i diskete se ne vraćaju.List je 08.07.2004. godine, u skladu sa Zakonom o informisanju, a na osnovu rješenja broj 10-40-14367/04 upisan u evidenciju javnih glasila Bosne i Hercegovine pod rednim brojem 41.Na osnovu mišljenja Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke broj 05-15-2859/04 od 02.07.2004. godine “Kakanjske novine” su proizvod na koji se ne plaća porez na promet proizvoda.

Žiro račun:134-020-0000083244 kod IK banke Zenica

UVODNIK

Dobro došli u grad kokuza, profitera i dilera (grubo i ružno zvuči, ali nažalost nije daleko od istine). Dobro došli u grad kredit-no i mikrokreditno zaduženih i prevarenih ljudi. Uz to, novcima u kojima nema nafake i bereketa. Dobro došli u grad gdje posao traži 7.000 osoba - nešto mladih i nešto starih, i onih koji će uskoro nositi žute trake kao Jevreji. A ko su oni. Pa oni su demobilisani borci, njih oko 800. Traka će biti, tako kažu, osam centimatara široka, žuta i u sredini će imati grb Ar-mije Republike Bosne i Hercegovine. Iste one Republike za koju su se borci borili. Tom trakom pokazat će svima u kakvom su statusu i oni i njihove po-rodice i gdje su sada. Oni ne voze ni oktavije ni džipove. Njihov vozni park ostao je parkiran i stao je onoga dana kada su časno i pošteno skinuli unifo-me i krenuli graditi zemlju za koju su se borili. Oni nisu pisali strategije, one od 90.000 maraka. Sjećate se Ž.B., ra-zvojačenog demobiliziranog borca koji je u u znak sjećanja na bivšeg na-čelnika svoju kravu prozvao “.urija“. Lijepa gesta. Nije pričao o njegovoj krivičnoj prijavi koja je ponovno aktu-

Kakanjski taksisti ne potpisuju peticiju za ukidanje kružnog saobraćaja u gradu

Taksisti, ipak, podržavaju kružni saobraćaj u gradu: U ime čijeg hatora?

Piše Azerin Salihbegović

elna ovih dana. Nije pričao o dugu koji je zavio Općinu Kakanj u crno i o manjku u Budžetu, teškom preko milion maraka... To je ono što se zna, a ono što se ne zna... Bude se saznalo vrlo brzo.

Da nastavimo! Oni nisu uveli ovaj kružno zujeći saobraćaj kroz

Kakanj kako bi benzinske crpke zaradi-le dodatno 20 do 30 odsto zbog enor-mne potrošnje goriva. Mora da su opet neki talovi u pitanju. Borac ne zna šta je tal. On sjedi na onim .urijevim klupama i sjeća se vremena onih konjćića i labu-dova i onog sada već bivšeg natpisa „Dobro došli u grad dobrih ljudi“.

■ FejzbukLjut sam na Grabovicu i one skup-

štinare koji su ponovno slagali Ka-kanjce za Blok 8. K’o biva, gradit će ga 2015. Opet je umjesto u drugu, mate-rijal otišao u treću ladicu. Neka je... Nije do njih, do nas je ...!!!

Fejzbuk je ponovno preplavljen erotičnim fotografijma naše Kakanjke, a sve u cilju promocije grada i njenih o....a, oprostite mislio sam na prirodne ljepote Kaknja.

Dalje, dva dječaka, Gile i Denijal su najbolji promotori grada iz kojeg do-laze. To su naši momci, momci iz Ka-knja, odrasli tu na asfaltu i granitnim kockama. Odu tamo negdje daleko i pokažu ono što se zove odgoj, kultura i ono najvažnije - pjevanje. Kraj malih ekrana, tih noći kada nastupaju, su i mali i stari, i nane i dede, i svima srce kuca za dva momka, dva dragulja gra-da rudara .Sretno Gile. Sretno Deny.

I da završim, zvali su me taksisti da demanatiram da oni ne potpisuju peti-cije za ukidanje kružnog saobraćaja u gradu. Pa ovom prilikom to ćemo i demantirati. Dakle, naši taksisti iz Ka-knja na potpisuju peticiju za ukidanje kružnog saobraćaja u Kaknju.

I za kraj, da ne zaboravim, žao mi je radnika iz Gradske pekare i one peći što je prodata u Šabac za 180 hiljada eura. Šta ćeš! Tako je to u nas. Da ne upotrijebim kakav drugi nepri-mjeren izraz.

broj 207, 15.02.2013. 3

KAKA

NJSK

E NOV

INE

Adisa Smolo Ahmetović:- Mislim da je to

super stvar na duži period, ali dok se mi naviknemo proći će vremena. S druge strane, mislim da je Kakanj jako mali grad za ovo, ali, da li se mi građani uopste za nešto i pitamo. Hehehe.

Samir Škulj:- Kao građanin,

smatram da je za pohvalu ovaj režim saobraćaja uz ko-rekciju nedostata-ka, kao npr.: raskr-snica kod Kaome i nedostatak znako-va koji upućuju na jedan smijer i sl.

Bilo bi dobro da su naši političari u zakono-davnoj i izvršnoj vlasti ponudili ili pak prepu-stili struci da se pozabavi ovom problemati-kom.

Muamer Bešić:- Mislim da je to

kvalitetno rješenje. Kao i svaki početak ide tesko, međutim građani će se veo-ma brzo priviknuti na ovo i prepozna-će pozitivne strane ovoga rješenja. Je-dina moja primjed-ba se odnosi na dio grada od centra prema Egiptu, mislim da su tu trebali ostaviti dvo-smjerni saobraćaj.

Iz razgovora sa mnoštvom građana se da primijetiti da uglavnom pozdravljaju ovo rješenje, međutim jedina zamjerka se odnosi, kao što je rekao naš zadnji anketi-rani, na dio oko centra grada. Kažu da su taj dio trebali ostaviti za dvosmjerni sao-braćaj, obzirom da sve i jedan Centrotran-sov autobus mora ići direktno kroz grad, što ranije nije bio slučaj. Sličnu izjavu za portal Kakanjlive je dao i direktor Centro-transa Sulejman Bitić:

“Centrotransu sa poslovnog stanovišta ne odgovara uvođenje jednosmjernog saobraćaja na ovaj način.Mi smo napravili kalkulaciju prema kojoj dnevno imamo veće troškove goriva za 140 KM. Mjesečno, to je oko 4.200, a na godišnjem nivou 50 hiljada maraka. Nijedno skretanje, iz ulice Alije Izetbegovića, osim na krajnjoj tački jednosmjernog saobraćaja u ovoj ulici, ne

Na osnovu odluke Općinskog vijeća od 13. januara 2013. godine, počela je primjena novog režima saobraćaja u gradskoj zoni. Odmah se moglo primje-titi rasterećenje nekada glavne gradske saobraćajnice. Što se tiče komentara građana, neki su zadovoljni ovim rješe-njem, a neki ne.

Ti m povo do m u ra di l i smo j e dnu anketu da vidimo kako građani reagu-ju na novi režim saobraćaja. Pitanje je glasilo: Kako komentarišete uvođenje jednosmjernog saobraćaja u gradskoj zoni?

Nedžad Šehagić:- Super stvar,

da malo i donji dio grada oživi. Nama samo treba malo više saobraćajne kulture i malo više h o r i z o n t a l n i h i vertikalnih saobra-ćajnih znakova. A što se tiče brze vo-žnje, kamerama riješiti brzu vožnju umjesto ležečim policajcima.

Zijad Delibašić:- Mislim da će

ovaj režim dovesti do bržeg saobra-ćaja, ali ne u smislu vožnje 100 km/h već u smislu da će biti manje gužvi i zastoja, kao i da će to dugoročno gle-dano podstaknuti

ekonomiju grada Kaknja, jer će vremenom podići vrijednost a samim tim i zainteresi-ranost za donji dio grada koji prati povrat-nu traku kružnog toka. Doći će vremenom i do “razvlačenja” gužve ka donjem dijelu grada koja je trenutno skoncentrisana na dio oko Općine. U svakom slučaju, pozitiv-na stvar, ali treba vremena da se građani naviknu kao i na sve drugo.

Ibrahim Šabović:- Mislim da je

to dobro rješenje kojim se rastereću-je glavna saobra-ćajnica u gradu a posebno u nekim dijelovima dana kada se doslovno nije moglo uključi-t i u s a o b r a ć a j . Ovim potezom Kakanj dobija još jedan atribut uređene urbane sredine sa uređe-nom saobraćajnom kulturom.

odgovara za bezbjedno skraćivanje puta našim autobusima. Imaćemo i problem sa nedostatkom propisno uređenih stajalištia u ulici Branilaca, za putnike koji polaze iz Kučića, Tršća i ostalih mjesta sa ovog op-ćinskog područja”.

Centrotransu je odgovaralo da se dio ulice Alije Izetbegovića, od centra prema raskrsnici kod slastičarne “Egipat”, ostavi u dvosmjernom saobraćaju, jer novim reži-mom saobraćaja svi autobusi koji izlaze iz Kaknja moraju od raskrsnice u centru ići do skretanja u Ulicu branilaca kod zgrade CC1, a to je 1.500 metara duža vožnja prema Autobusnoj stanici i izlazu iz grada.

A direktor Kakanj Bus-a Suad Sačić insi-stira na trajnim autobusnim stajalištima:

“Kakanj-bus ima više od deset polaza-ka na gradskoj liniji Zgošća - Kakanj. Us-luge koristi značajan broj putnika, a među njima je najviše učenika koji pohađaju tri srednje škole i radnici Rudnika, posebno iz zgrade Direkcije. Može se desiti da će, zbog nedostatka autobusnih stajališta i pješačenja iz ulice Branilaca, naše usluge koristiti manji broj putnika. Putnici na gradskoj liniji će sada imati i nešto više pješačenja. Dobro je što ćemo iz ulica Branilaca i Šehida, iza zgrade osnovne škole moći koristiti pravac prema mostu na Zgošći, kako bi srednjoškolci i dalje koristili parking kod Doma kulture kao krajnju i polaznu stanicu u povratku. Mi-slim da se mora tražiti trajno rješenje za autobusna stajališta u ulici Branilaca”.

Na portalu kakanj-x.com je sprovedena anketa s pitanjem da li je jednosmjerni saobraćaj u Kaknju dobra ideja za grad. Od ukupno 537 glasača koji su učestvovali u anketi, 304 je odgovorilo je da ovo nije dobra ideja za grad, dok je 208 onih koji podržavaju ovaj režim saobraćaja. Ostali su suzdržani.

Ovaj probni jednosmjerni tok saobra-ćaja na snazi će biti tri mjeseca. Nakon toga ćemo zvanično znati koje su prednosti, a koji nedostaci ovog režima. a dok čekamo, imaćemo još onih kojima se često desi da ‘ofulaju’ svoj pravac, pa umjesto jedno-smjerne, ponovo nam uvedu dvosmjernu saobraćajnicu. A policija k’o policija, s vre-mena na vrijeme ‘proviri’ da li ovaj tok sa-obraćaja funkcioniše.

ANKETA

Pripremila Alma Kahvedžić

VRATITI DVOSMJERNI SAOBRAĆAJ U DIJELU KOD CENTRA GRADA

Rezultati ankete na web portalu: kakanj-x.com

4 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

U ponedjeljak, 11. februara 2013. godine, u 11.00 sati, istekao je rok za slanje prijava na javni konkurs Općine Kakanj za dodjelu neizgrađenog gradskog građevinskog zemljišta na korištenje radi građenja proizvodnih i poslovnih objekata na lokacijama Poduzetničke zone “Vrtlište” u Kaknju.

Na javni konkurs stiglo je 25 prijava što znači da je iskazano veliko intereso-vanje za Poduzetničku zonu “Vrtlište”.

U narednim danima bit će izvršeno bodovanje aplikacija, nakon čega ćemo

Dodjela 8 krava (rasa Simental) korisnicima projekta kojeg finansi-raju Njemačka nevladina organiza-cija “Help” i Općina Kakanj izvršena je 4. februara 2013. godine na lo-kacijama stanovanja korisnika. Dodijeljene krave su steone, izvr-

Iskazano veliko interesovanje za dodjelu zemljišta radi građenja proizvodnih i poslovnih objekata na lokacijama Poduzetničke zone “Vrtlište” u Kaknju

Na javni konkurs stiglo 25 prijavaU narednim danima bit će izvršeno bodovanje aplikacija, nakon čega ćemo javnosti prezentirati više informacija

Preostalo je još asfaltiranje prilaznog puta koje će biti izvršeno kada to dozvole vremenske prilike

Prostor PZ Vrtlište

javnosti prezentirati više informacija.Poduzetnička zona “Vrtlište” Kakanj

je locirana na jednom dijelu površin-skog kopa na kojem je eksploatacija uglja završena prije 30 godina. Nakon eksploatacije izvršena je tehnička i biološka rekultivacija čime je lokacija privedena kulturi tako da se može koristiti u druge svrhe. Zona ima veo-ma povoljnu putnu komunikaciju prema centru Kaknja, a svega 1.200 metara od zone se nalazi željeznička pruga Sarajevo - Bosanski Šamac i autocesta Sarajevo - Zenica. Regional-ni put Visoko - Kakanj - Zenica od zone je udaljen svega 300 metara.

Od aerodroma u Sarajevo Poduzet-nička zona “Vrtlište” udaljena je 45 km, od Zenice 27 km, od luke Ploče 230 km, a od luke u Distriktu Brčko 228 km.

U okviru izgradnje infrastrukture na lokaciji Poduzetničke zone “Vrtlište” Općina Kakanj je izvršila inžinjerijsko-geološka ispitivanja terena, nivelaciju

terena, parcelaciju zone, obilježavanje parcela, izgradila je primarni vod vo-dosnabdijevanja, izvršila elektrifikaci-ju, izvršila odvodnju podzemnih i po-vršinskih voda, izgradila prilazni put (preostalo još asfaltiranje kada to do-zvole vremenske prilike), uredila tro-toare na prilaznom putu (preostalo asfaltiranje), pripremila projekat iz-gradnje unutrašnjih saobraćajnica na zoni... Press Općine Kakanj

Realizacija projekta “HELP-a” i Općine Kakanj

Izvršena dodjela 8 krava korisnicima projektaNedavno je izvršena i dodjela 7 motokultivatora

Zabilježeno prilikom dodjele krave korisniku projekta u Karaulskom Polju

Detalj zabilježen u Malješu

šen je veterinarski pregled, a zavr-šene su i sve druge procedure.

Krave su dodijeljene, u skladu sa provedenom procedurom priku-pljanja aplikacija i bodovanja, Ko-bilica Fazili iz Slivnja, Velimiru Tu-njiću iz Vukanovića, Skeledžija Sa-miri iz Malješa, Kjazimu Gadžunu iz Gornjih Lučana, Kobilica Zajki iz Hrastovca, Pipo Šabanu iz Tičića, Besimi Škulj iz Karaulskog Polja i Begzadi Hodžić iz Bijelih Voda.

U okviru ovog projekta čija je vrijednost 120.000,00 KM prije de-setak dana izvršena je dodjela 5 motokultivatora i jedne samohod-ne kosilice, a prije toga dodijeljena su tri plastenika, 2 motokultivatora, te oprema za jednu od kakanjskih

veterinarskih stanica.Uskoro se očekuje i dodjela

opreme za frizerski salon, dodjela rashladne v i t r ine za prodajn i objekat, nekoliko korisnika pro-jekta dobit će opremu za zanatsku djelatnost...

broj 207, 15.02.2013. 5

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

U vezi inicijative Savjeta MZ Poljani koja je stigla i na adresu općinskog načelnika, u kojoj se predlaže da se donese odluka “o ukidanju naknada za sve komisije u čijem su sastavu upo-slenici Općine, Općinsko vijeće i druge općinske institucije, a da se ta sredstva usmjere na stipendiranje studenata i učenika”, želimo obavijestiti javnost da su naknade komisijama ukinute prije nekoliko mjeseci kada je općinski na-čelnik Nermin Mandra stupio na duž-nost, a u skladu sa sveukupnim mjera-ma ušteda koje su pokrenute i o kojima smo javnost izvještavali.

Naknada nije ukinuta članovima samo dvije komisije. Radi se o Komisiji za tehnički prijem objekata u čijem su sastavu stručna lica i koja se imenuje kroz proceduru javnog poziva (zakon-

U skladu sa činjenicom da je potpisnica sporazuma “Co-venant of Mayors” koji znači obavezu ostvarivanja ciljeva energetske politike Evropske unije u smislu redukcije emi-sije CO2 kroz povećanu ener-getsku efikasnost, čistiju proizvodnju i korištenje ener-gije, Općina Kakanj će u bu-dućem periodu, kroz konkret-ne projekte implementirati zamisli pomenutog sporazu-ma. Posebna pažnja bit će usmjerena na energetsku efikasnost u zgradarstvu. Potreba za rekonstrukcijom određenih objekata u Kaknju bit će prilika za primjenu standarda energetske efika-snosti, i to ne samo zbog novog sistema uštede skupo-cjenih energenata, nego i

Pojašnjenje u vezi inicijative MZ Poljani

Naknade komisijama su ukinute prije nekoliko mjeseci

Prijedlog Savjeta MZ Poljani

U cilju ušteda, umjesto isplate naknade za prekovremeni rad vrši se preraspodjela radnog vremenaska procedura je odredila postojanja i ulogu ove komisije), čije troškove rada i naknade osiguravaju stranke u po-stupku (dakle građani koji podnose zahtjeve za postupanje komisije), i Ko-misiji za procjenu prometne vrijednosti nekretnina koju imenuje Općinsko vi-jeće i u čijem sastavu nisu uposlenici Općine Kakanj (ali i ovoj komisiji su u značajnoj mjeri smanjene naknade).

Mjerama štednje je definirano da se ne može formirati komisija za po-slove koji su pravilnicima utvrđeni kao poslovi i zadaci iz djelokruga rada člana komisije, a koji se rade u okviru radnog vremena. U smislu ušteda načinjen je još jedan korak, pa je određeno da se umjesto isplate na-knade za prekovremeni rad vrše pre-raspodjele radnog vremena.

Općina Kakanj, kao članica sporazuma “Covenant of Mayors”, radit će na provedbi standarda energetske efikasnosti

Posebna pažnja bit će usmjerena na energetsku efikasnost u zgradarstvuKoncept “Covenant of Mayors”, kao saveza lokalnih vlasti, okuplja 505 gradova

– članova među kojima je i Kakanjzbog stvaranja uslova za ugodan boravak u objektima.

Zgrade su važan potrošač energije jer statistike pokazu-ju da zgrade potroše oko 40% ukupne energije, a samim ti-me odgovorne su i za 40% emisije stakleničkih plinova u atmosferu! Zgrada troši energiju na grijanje, hlađe-nje, zagrijavanje tople vode, rasvjetu, uređaje i ostalo. Najviše ukupne energije, oko 60%, potroši se na zagrijava-nje objekta pa je iznimno bitno da objekat ima što manje gubitke energije. Što više spriječimo gubitke pra-vilnom gradnjom ili rekon-strukcijom, to će manja biti potreba za nadomještanjem izgubljene energije i manje finansijske i energetske po-

trebe za dodatnom toplinom.Pokretanjem inicijative

“Covenant of Mayors”, Europ-ska komisija je još jednom istakla važnost pokretanja projekata održivog energet-skog razvoja na lokalnim nivoima za razvoj čitave dr-žave na načelima održivosti, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša.

Koncept “Covenant of Mayors”, kao saveza lokalnih vlasti, ustanovljen je 2006. godine od strane Evropske unije. Savez trenutno ima 505 gradova – članova, koji čine zajednicu sa oko 80 miliona stanovnika.

Pr o v e d b u o d r e đ e n i h standarda energetske efika-snosti Općina Kakanj je za-počela i kroz druge aktivno-

sti poput ušteda na troškovi-ma javne rasvjete (uvođenje tajmera). Osim toga, nakon uvođenja jednosmjernog saobraćaja u gradskoj zoni Kaknja koji je rezultirao sao-braćajnim rasterećenjem glavne gradske sobraćajnice i disperzijom štetnih plinova koje ispuštaju motorna vozi-la, stvoreni su preduslovi da započnu aktivnosti kako bi se u gradskoj zoni i drugim dijelovima Kaknja izgradile biciklističke staze i pješačke staze, a sve u cilju da se i Kakanj pridruži nastojanjima evropskih gradova da pro-moviraju odlazak na posao biciklom, korištenje grad-skog prijevoza i druge meto-de kojima se utiče na sma-njenje zagađenja okoliša.

6 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Pr o t e k l i h g o d i n a p i j a c a m a koje se nalaze na lok aci j i kod Doma kulture i na lokaciji neka-d a š n j e g o b j e k t a “ P a r t i z a n ” u p r a v l j a l a j e f i r m a “ I n d e k s ” d.o.o. koju je osnovala Organi-z a c i j a r a t n i h v o j n i h i n v a l i d a

Završena Studija biodiverziteta prirodnog

močvarnog područja Bistrik Počinje procedura zaštite!Naglašena je potreba šireg društvenog angažmana kako bi se spriječila devastacija močvarnog područjaNa prijemu kojeg je op-

ćinski načelnik Nermin Mandra upriličio za pred-stavnike Ornitološkog druš-tva “Naše ptice”, 11. februa-ra 2013. godine predstav-ljena je Studija biodiverzi-teta prirodnog močvarnog područja Bistrik kojom je preporučen stepen zaštite u smislu da to bude “Zašti-ćeni krajolik/pejzaž”.

U ime Ornitološkog društva “Naše ptice” koje je izradilo Studiju, u koordina-ciji sa Općinom Kakanj, dokument koji predstavlja osnovu za dalje postupanje u smislu zaštite močvarnog područja općinskom načel-niku je uručio Dražen Kotro-šan, predsjednik Društva.

U skladu sa zakonskim procedurama, stepen za-štite močvarnog područja usvaja Skupština ZDK, na prijedlog nadležnog kan-

Močvara Bistrik

Detalj sa prijema

■ Izvod iz Studije biodiverziteta prirodnog močvarnog područja Bistrik“Na području močvare Bistrik i njenog okruženja zabilje-ženo je 30 vrsta vilinskih konjica (Odonata), osam vrsta vodozemaca (Amphibia), sedam vrsta gmizavaca (Repti-lia), 212 vrsta ptica (Aves) i 13 vrsta sisara (Mammalia). Pored spomenutog zabilježene su i dvije vrste riba, babuš-ka (Carassius gibelio Bloch, 1789) i krkuša (Romanogobio vladykovi Fang, 1943), te veliki broj insekata iz skupana leptira (Lepidoptera) i tvrdokrilaca (Coleoptera). Druge skupine kao što su gljive, lišajevi, puževi nisu istraživane, ali procjenjuje se da je i taj dio biodiverziteta izuzetno brojan vrstama.Trenutačno su ekosistemi na području močvare Bistrik još uvijek solidno očuvani, ali zbog stalnog pritiska (npr. paljenja, izletnici, uznemiravanje životinja, krivolov) su u opasnosti da budu degradirana. Zbog toga je potrebno pokrenuti proces zaštite ovog područja”.

tonalnog ministarstva, pa će uskoro Studi ja bit i predstavljena Ministar-stvu za prostorno uređe-nje, saobraćaj i komunika-cije i zaštitu okoline ZDK u cilju pokretanja mehaniz-ma zaštite.

Planirano je i prikaziva-nje na NTV IC Kakanj doku-mentarnog filma o močva-ri Bistrik pod nazivom „Osje-ćam se k’o da sam u raju“, autora Ilhana Dervovića.

Ptice selice na svom pu-tu od Afrike do sjevera Evrope i Azije, odmor, hra-nu i mir pronalaze baš u kakanjskoj močvari Bistrik. Na osnovu naučnih spozna-ja u dokumentarcu su pred-stavljene vrste ptica iz mo-čvare Bistrik, njihove oso-benosti, način traženja hrane, njihovo preživljava-nje... Dokumentarac govori i o nesavjesnim ljudima

koji u močvari uznemirava-ju ptice.

Na sastanku je naglaše-na potreba šireg društve-nog angažmana kako bi se

spriječila devastacija mo-čvarnog područja (policija, eko-redari, civilna zaštita, inspekcija, udruženja gra-đana...).

Nakon likvidacije firme “Indeks” koja je upravljala pijacama na lokaciji kod Doma kulture i na lokaciji nekadašnjeg objekta “Partizan”

Zakonske odredbe nalažu da Općinsko vijeće odredi novog upravitelja“Kakanj 92” općine Kakanj. Me -đutim, f irma “Indeks” je, na za-htjev i voljom svog osnivača - Organizacije ratnih vojnih inva-lida “Kakanj 92” općine Kakanj, l ikvidirana, te se nameće potre-b a d a n a d l e ž n i o rg a n o d re d i

novog upravitelja, tako da će se, na osnovu zakonskih odredbi, Općinsko vijeće Kakanj, u sk la-d u s a s v o j i m n a d l e ž n o s t i m a , izjasniti koji subjekti će u budu-ć e m p e r i o d u u p r a v l j a t i o v i m pijacama.

broj 207, 15.02.2013. 7

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Zgroženi činjeni-com da se kontinui-rano, na bezobziran, totalno bezobrazan, bahat i surov način, iz obijesti, nebrige i hirovitosti, uz radi-kalnu arogantnost, na području naselja Varda formiraju div-lje deponije, upozo-ravamo sve one koji od naselja Varda i grada Kaknja poku-šavaju napraviti ru-glo da ovakav odnos prema zajednici više neće moći prolaziti nekažnjeno.

O v a k o v i š e n e može! Nedavno je izvršena još jedna akcija čišćenja depo-nija smeća u naselju Varda, da bi nedugo nakon toga na oči-šćene površine ba-čene nove količine smeća. Ne postoji niti jedan razlog koji bi nekoga amnesti-rao i opravdao zbog ovakvog ponašanja, a nema i ne može

Ovako više ne može

Upozoravamo sve one koji od naselja Varda i grada Kaknja pokušavaju napraviti ruglo da ovakav odnos prema zajednici više neće moći prolaziti nekažnjeno

I nakon akcije čišćenja divljih deponija opet smeće na području Varde

Zabilježeno na nedavnoj akciji čišćenja naselja Varda

U akciji su učestvovali radnici i mehanizacija JP Vodokom Kakanj, a organizator akcije bila je Općina Kakanj

biti opravdanja niti za nadležne organe koji moraju spriječiti ovakva ponašanja. Stoga, uz upozore-n j e n e s a v j e s n i m osobama koje baca-ju smeće na područ-ju naselja Varda, ne-savjesnim osobama koje izbacuju smeće iz kontejnera, i svim drugim osobama ko-je na bilo kojem di-jelu općine Kakanj formiraju divlje de-ponije i postupaju suprotno odredba-ma Odluke o komu-nalnom redu, upu-ćujemo poruku da mirnog posmatranja uništavanja okoliša više neće biti.

U ovoj priči posve novu ulogu će dobi-ti općinska inspekci-ja i eko-redari koji će pod lupom držati područja na kojima se kontinuirano for-miraju divlje depo-nije što uključuje mogućnost postav-

ljanja nadzornih ka-mera, konstantnu prisutnost eko-reda-ra i druge metode. Eko-redar već je do-bio zadatak da sva-kodnevno dežura na području nasel ja Varda.

Od inspekcije i eko-redara, a očeku-je se i pojačani anga-žman policije, zatra-ženo je da odlučnim akcijama učine sve kako bi se spriječila prijetnja da se Ka-kanj uguši u smeću koje bacaju nesavje-sne osobe. Osim to-ga, ovi organi mora-ju učiniti sve da za-štite savjesne građa-ne Kaknja koji rano ustaju i kasno liježu i rade po cijeli dan da bi osigurali egzi-stenciju i kako bi platili račune za od-voz smeća i druge komunalne usluge. S av j e s n i gr a đ a n i imaju pravo na am-bijent dostojan čo-vjeka, a nesavjesne osobe koje naruša-vaju čovjekov život-ni ambijent zaslužu-ju sankcije propisa-ne zakonskim akti-ma i prijekor zajed-nice u kojoj žive i od koje traže pomoć i očekuju da im bude na usluzi.

U svakoj zajednici građani imaju prava, ali imaju i obaveze, a

za bahato i nesavje-s n o p o n a š a n j e opravdanja nema i ne može biti.

Odlukom o ko-munalnom redu Op-ćine Kakanj zabra-njeno je bacanje i ostavl janje iz van korpica ili drugih po-suda za smeće ra-znog otpada, kao i druge radnje kojima se prljaju javne po-vršine.

Zabranjeno je i b a c a n j e g o r e ć i h predmeta u korpice ili druge posude za smeće, zabranjene su i druge nesavje-

sne radnje. Za postu-panje suprotno ovim zabranama predvi-đene su kazne od 40 do 500 KM za lica koja čine ove prekr-šaje, ali i za roditelje, odnosno staratelje, maloljetnih lica koja čine prekršaje.

O p ć i n a K a k a n j najavljuje odlučnu borbu, a oni organi i oni službenici koji u ovim aktivnostima ne budu dali svoj maksimum morat će javnosti objasniti nedostatak odluč-nosti. Press Općine Kakanj

8 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Općina Ka-kanj, odnosno JP “Vodokom” je dobilo rješe-nje od Federal-nog ministar-stva za okoliš u kojem sto je određene stva-ri kada je u pi-tanju lokalna d e p o n i j a . Shodno zakon-skoj legistlativi iz ove oblasti (mislimo na set okolinskih zakona od 2002. do posljednjih izmjena i dopuna o upravljanju čvrstim otpadom, ambalažnom itd.), JP “Vodokom”, odnosno Općina Kakanj je dužna da zatvo-ri deponiju do kraja 2013. godine.

Tim povodom razgovarali smo sa di-rektorom JP “Vodokom” Kakanj, Seadom Imamovićem koji nam je rekao šta zapra-vo znači zatvaranje deponije Bare:

“Zatvaranje deponije znači da neće biti odlaganja komunalnog otpada na postojećem lokalitetu, obzirom da su stvoreni preduslovi za odvoz otpada na Regionalnu deponiju Moščanica – općina Zenica”.

Direktor Imamović kaže da je Općina Kakanj u narednom periodu spremna potpisati sporazum o odvozu komunal-nog otpada. Kada su u pitanju finansijski efekti u ovoj fazi ne može reći koliko će to koštati ovo preduzeće niti općinu Kakanj, ali uvođenje svih predradnji, dakle poštu-jući rješenja i mjere koje su im naložene u rješenju od Federalnom ministarstva, sa-dašnja lokalna deponija bi trebala da bude reciklažno dvorište, dakle vršiće se reciklaža komunalnog otpada, odnosno otpada koji dolazi u kontenjerskim posu-dama na lokalitet Bara i vršit će recikliranje stakla, plastike, željeza, papira I svih dru-gih sadržaja.

Direktor “Vodokoma” dalje navodi:“Sve ono što se reciklira trebalo bi da

se proda, dakle sekundarna sirovina koja bi trebala ponovo da se koristi u nekim postupcima proizvodnje drugih stvari (proizvoda), tako da gledajući sad grad Kakanj dobivanjem ovog rješenja – pristu-panje odvoza na reginalnu deponiju od 2014. pa nadalje, dobit će mnogo time. Znači, biće očišćen, biće uredovane i pri-mjenjive posude na lokalitetima gdje se

U 2013. godini jedan od ciljeva je ugradnja

vodomjera svim individualnim korisnicima

Prvi vodovod, prema raspoloživim i dostupnim podacima, je sada već stari vodovod u Kraljevoj Sutjesci, ko-jeg je 1886. godine sagradio tadašnji gvardijan fra Franjo Komadanović.

Počeci masovnijeg razvoja vodovo-da mogu se vezati sa razvojem Rudni-ka i naselja uz Rudnik. Prvi uređeni vodovodi bili su Pitka voda, Stog i Ilidža, koji su i danas u funkciji.

Bukovica svoju izgradnju počinje oko 1973. godine i do danas je glavni snabdje-vač vodom korisnika gradskog vodovoda.

Prve vodomjere imale su privatne kuće, a kasnije i zgrade ali samo zajed-nička mjerila (zaduženje na osnovu broja članova).

Masovnija ugradnja vodomjera iz-vršena je u periodu od 2004. do 2006. godine kada je, u okviru rekonstrukci-je vodovodne mreže koju je podržala njemačka Vlada i KfW, zamijenjeno starih i ugrađeno novih 5.500 mjerila, odnosno vodomjera.

U stanove se prvi vodomjeri počinju ugrađivati 2006. godine i takva praksa nastavlja se i danas. Ukupan broj aktiv-nih mjerila iznosi 7.301 (fizička – 6.617, pravna 559, industrija 32, javne česme, fontane i sl. 14, centralna 79).

Od cjelokupnog broja potrošača (8.726 po ispostavljenim računima za decembar 2012.) ugrađen vodomjer u kategoriji fizičkih lica ima 90 %, dok je nešto bolji procenat posjedovanja kod pravnih lica cca 96 % sa ugrađenim mjerilom, što bi trebalo značiti da će u narednom periodu pokrivenost mjere-ne potrošnje biti gotovo maksimalna.

„Ispostavljanje računa za utrošenu vodu po očitanju, stvarna potrošnja, je korektnija prema našim korisnicima. „Fiksni troškovi“ održavanja vodovod-nog sistema praktično ne idu na teret korisnika već na teret firme. U svakom slučaju u prednosti su oni korisnici koji imaju vodomjer u odnosu na one potrošače koji nemaju, odnosno koji-ma se obračunava po paušalu“ riječi su direktora JP „Vodokom“ d.o.o. Ka-kanj koji još dodaje da je u 2013. go-dini jedan od ciljeva ugradnja vodo-mjera svim individualnim korisnicima obje kategorije (fizička i pravna lica).

Press JP „Vodokom“

ZATVARANJE DEPONIJE BARE DO KRAJA 2013. GODINE

Mr. Sead Imamović, direktor JP “Vodokom” d.o.o. Kakanj

sada vrši sakupljanje, odnosno depono-vanje otpada, mislim da će se vršiti reci-klaža, rijeke bi trebale biti čišće kao i okolina i kompletna općina, obzirom da su pokrenute određene aktivnosti i sa načelnikom općine kada je u pitanju od-voz komunalnog otpada iz udaljenih di-jelova općine”.

Zadatak JP “Vodokom” je da u nared-nom periodu integralno upravlja odvo-zom, odnosno prikupljanjem i deponova-njem komunalnog otpada na cijeloj opći-ni, (gdje očekuju i pomoć Općine), zatim na jednom mjestu, a to je sadašnja depo-nija Bare da se vrši recikliranje svega onoga što je za dalju upotrebu – (prodaju) treba da nađe svog kupca. I tu bi Vodokom pod određenim uslovima imao i benefit za te usluge, a sve ono što je komunalni otpad koji nije upotrebljiv trebao bi da se vozi na regionalnu deponiju Mošćanica.

O količini otpada koju “Vodokom” ima, direktor Imamović kaže:

“Kada je u pitanju otpad kojeg mi tre-nutno dovozimo na deponiju Bare na go-dišnjem nivou je cca 10 hiljada tona. Tu su dijelovi papira, stakla, PET ambalaže, drve-narija, namještaj itd., to je sve ono što možemo naći u ili kraj naših kontenjera. Većina ovog otpada kojeg kojeg mi trenut-no dovozimo na lokalnu deponiju, mislim da bi trebao biti upotrebljiv poslije recikla-že i trebao bi da nađe svog kupca i mjesto u daljem proizvodnom procesu”.

O korekciji cijena, za Kakanjske novine direktor JP “Vodokom” kaže:

“Mislim da ovo JP ne bi trebalo vršiti korekciju cijene koja je određena prije neke 3 godine. Cijena za ovu uslugu i nivo ove usluge koju mi pružamo je sasvim zadovoljavajuća, tako da nema razloga za zabrinutost da bi eventualno došlo do povećanja cijena”.

Direktor kaže da će uraditi sve da gra-đani prelazak na Regionalnu deponiju ne osjete u smislu izdavanja dodatnih mate-rijalnih izdavanja za usluge odvoza smeća, ali u svakom smislu će se truditi da građa-ni Kaknja osjete da je grad čišći, da je smeće uredovano, propisno odloženo, odvučeno i da je izvršena reciklaža. Time bi grad dobio puno, ne bi se dešavalo da u centru grada imamo divlje deponije na lokalitetu Varde, pa i u neposrednoj blizi-ni grada prema Kamenolomu, Kučićima ili drugim djelovima, da su rijeke zapuštene, korita prljava od otpada kojeg bacaju nesavjesni građani. Alma Kahvedžić

broj 207, 15.02.2013. 9

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Složen sistem upravljanja uprava-ma elektrodistribucija u Zeničko – dobojskom kantonu i nemogućnost odlučivanja u prioritetima za rekon-strukcije pojedinih dalekovoda i ni-skonaposnke mreže za posljedicu ima loš napon u u ruralnim dijelovima, dotrajale stubove i česte krađe alumi-nijske žice sa mreže. Procedura da bi se neka mreža rekonstrulisala od ideje i potrebe pa sve do realizacije traje, vjerovali ili ne, i po deceniju. Tako, na primjer, ovih dana izvode se

Po planu i programu udruženja EKO Kakanj, u utorak 5. februara te-kuće godine, u Gradskoj biblioteci je održana tribina pod nazivom “Kvalitet zraka i energetske efikasnosti na lo-kalnom nivou”. Cilj ove tribine, kojoj su prisustvovali predstavnici Vodoko-ma, Grijanja, Općine, Termoelektrane, Rudnika, Šumarije i ostalih privrednih i društvenih subjekata, je ušteda, korištenje i manipulacije energije, te poboljšanje kvaliteta zraka.

Predavač na tribini je bio doc. dr. Azrudin Husika s Mašinskog fakulteta Univerziteta Sarajevo, a rođeni Kakanjac.

„Nameće se pitanje kakav zrak udi-šemo i koliko energije trošimo? Ove dvije stvari su usko povezane. Uticaj na kvalitet zraka ima proizvodnja ener-

Modernizacija elektro mreže u Kaknju

1,5 kilometar visokonaponskog kabla naći će se u zemlji

Po standardima EUradovi na iskopima i postavljanju vi-sokonaponskog kabla u rejonu Pitka Voda do naselja Zgošća u Kaknju.

Ovaj dalekovod bio je predviđen za rekonstrukciju 1997. godine kao je-dan od prioriteta zbog velikog broja domaćinstava koje gravitiraju na ovom području.

Konačno, deceniju i pol nakon to-ga, 1,5 kilomatar visokonaponskog kabla za niskonaponsku mrežu naći će se u po standardima EU u zemlji. Radove na iskopima kanala izvodi firma Ted Invest iz Sarajeva, a prema najavama, posao će biti završen do kraja ove sedmice. Az.S.

Javna ekološka tribina

POBOLJŠANJE KVALITETA ZRAKA PROJEKTIMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI NA LOKALNOM NIVOU

Cilj tribine je ušteda, korištenje i manipulacije energije, te poboljšanje kvaliteta zraka

Tribini prisustvovali predstavnici Vodokoma, Grijanja, Općine, Termoelektrane, Rudnika, Šumarije i ostalih privrednih i društvenih subjekata

Dr. Azrudin Husika govori na tribini

gije. Povećanjem energetske efikasno-sti smanjujemo potrebe za proizvod-njom energije, samim time smanjuje-mo negativne emisije zagrađivanje zraka što za posljedicu ima povećanje kvaliteta zraka. Na tribini je dijagra-mom predstavljen kvalitet zraka 80-ih godina kada je industrija bila jačeg intenziteta. Prikazan je trend zagađe-nosti iz 2002. godine. Prikazani su i uzroci zagađenja odnosno kvaliteta zraka te prikazane preventivne mjere za njegovo poboljšanje. Kao posebna mjera prevencije je predstavljen pro-jekat energetske efikasnosti kao što je utopljavanje zgrada, smanjenje gubi-taka na vrelovodnim mrežama a sve u kontekstu lokalnih koristi. Ovi projekti otvaraju nova radna mjesta. Prikazani su modaliteti i finansiranja ovih proje-kata kako bi se i implementirali“ - re-kao je dr. Azrudin Husika.

Predsjednik udruženja EKO Kakanj Sedin Karahodžić je rekao kako je ovo jedna u nizu tribina posvećena s ci-ljem razvoja ekološke svjesti građana te je naveo kako ovo udruženje u planu ima sprovedbu još nekoliko važnih ekoloških projekata.

„U daljim planovima ovog udruženja je zacrtano nekoliko projekata, odno-sno ciljeva kao što su: rekreacioni centar

park Bare, edukacija kroz eko kvizove u osnovnim i srednjim školama, anketi-ranje učenika o ekološkoj osvješćenosti koji će pomoći u daljem radu i napretku udruženja EKO Kakanj, gdje će se isko-ristiti za sledeće projekte koji su u veli-koj pripremi, razni ekološki izleti gdje će biti čišćenje lokaliteta od smeća, kao i pošumljavanje na raznim lokalitetima i obaranjem sopstvenog rekorda po broju zasađenih sadnica. Podsjećamo javnost da smo zasadili preko 30.000 sadnica (jelu, bor i smrču). Najavljujemo za mjesec dana novu tribinu pod nazi-vom “Certifikacija šuma” gdje će preda-vači biti inžinjeri i profesori sa Šumar-skog fakulteta iz Sarajeva, s obzirom da smo kao udruženje aktivno uključeni u projektu za certifikaciju šuma na našoj opštini“ - istakao je predsjednik udru-ženja mr. Sedin Karahodžić.

Emerin Ahmetašević

10 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Na sjednici Općinskog vijeća održa-noj 30. januara, donesena je odluka o korekciji cijena za usluge koje isporu-čuje JP “Grijanje” Kakanj. Javnost je na tu odluku negodovala, a mi smo posje-tili direktora JP “Grijanje” Kakanj koji nam je obrazložio ovu odluku i govorio o problemima koje ovo preduzeće ima već dugi niz godina.

Skupština JP “Grijanje” Kakanj je donijela odluku o tarifnom sistemu usluga JP “Grijanje” prema krajnjim potrošačima i u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima uputila tu odluku na saglasnost Općinskom vijeću Kakanj. Općinsko vijeće je vlasnik kapi-tala ovog preduzeća koji je dat na upravljanje opunomoćenicima držav-nog kapitala Skupštini koja je imeno-vala nadzorni odbor, a nadzorni odbor je imenovao upravu koja ima svoje zadatke u skladu sa Zakonom o privred-nim društvima. Odlukom koju je skup-ština donijela imala je za cilj korigovati sadašnje cijene grijanja, tako što bi jednim dijelo opteretila potrošače, drugi dio bi išao na teret distributera i treći dio bi trebao da bude iz subven-cija kako bi ovo JP moglo da održi sistem daljinskog grijanja u pogonu i pripremi ga za narednu sezonu. Međutim, sagla-snost Općinskog vijeća je sasvim druga-čija u odnosu na ono što je traženo, tako da na osnovu proračuna i plana poslo-vanja za tekuću godinu na osnovu novih cijena na koje je Vijeće donijelo odluku JP “Grijanje” Kakanj nedostaje 600.000,00 KM za poslovanje.

Direktor JP “Grijanje” Kakanj, Kasim Alajbegović u razgovoru za Kakanjske novine napominje da umjesto dosadaš-njeg 80 % poštivanja Kolektivnog ugo-vora, sada se plaće radnicima isplaćuju na nivou 73 % ovog ugovora, dakle i to je doprinos ovog preduzeća. Naglašava da su ovu sezonu grijanja počeli sa dugom prema Elektroprivredi od oko 470.000,00 KM, dakle dug iz prošle, hladne sezone i niko to nije subvenci-onirao. Dijelom se moralo ići sa kredi-tom da bi se to otplatilo i da bi ova sezona počela na vrijeme. Direktor

Nove cijene grijanja počinju sa obračunom od mjeseca februara

Direktor Grijanja Kasim Alajbegović: 93 puknuća u ovoj sezoniAlajbegović još kaže:

“Taj dug iz prošle sezone smo platili, ali dug iz ove sezone, zaključno sa janu-arskom fakturom iznosi oko 950.000,00 KM i “Grijanje” nema prihoda da bi otpla-tilo ovu toplotnu energiju. Ovaj sistem daljinskog grijanja troši puno više toplot-ne energije u odnosu na kvadrate koje grije, u odnosu npr. jednu Tuzlu, i u pre-računu je to 32 %. Kad to prevedemo na jednu sezonu grijanja, to je oko 500.000,00 KM, dakle nama se kroz toplotnu energi-ju povećaju troškovi, a za koje nemamo definisane prihode da ih ubiremo pa da platimo taj trošak. Odluka koju je donije-lo Općinsko vijeće po meni je nepotpuna iz razloga što nisu, u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, definisali odakle namiriti razliku sredstava između traženog i odobrenog.”

U daljem razgovoru, direktor JP “Grijanje” kaže da ovo preduzeće ima jasno definusane rashode koji se mo-raju isfinansirati da bi ovakav sistem mogao biti u funkciji.

Ovim tarifnim sistemom potrošači dobivaju dvije mogućnosti. Prva je da grijanje plaćaju paušalno po kvadrat-nom metru, a druga, ono što je novost – definisana cijena po utrošku toplotne energije, čime se zadovoljavaju odred-be Zakona o zaštiti potrošača i daje mogućnost potrošačima da troše ono-liko koliko mogu da plate.

Direktora Alajbegovića posebno za-brinjava činjenica da su u ovoj sezoni imali registrovana 93 puknuća. Puknuća

su sanirana, međutim dodatno zabrinja-va i to što ovo preduzeće ima velike šanse da u idućoj sezoni ne pokrene i ne održi daljinsko grijanje na području TP Hrasno, kao i jednu dionicu grijanja za Doboj i dobojsku školu koja je jedva održiva i za njenu rekonstrukciju je po-trebno oko 200.000,00 KM, a ovo predu-zeće ta sredstva nema. Kaže da nema novca ni za kupovinu nove elektronske pumpe u TP koja je smještena u podrum-skim prostorijama Doma zdravlja, iznad koje je Odjel pedijatrije i kojem ometa rad neprestano brujanje i buka, i ako ne bude sredstava za kupovinu tih pumpi, buka će se nastaviti i u narednoj sezoni.

Gospodin Alajbegović navodi i dru-ge probleme:

“Potrebna će biti i zamjena svih po-stojećih cirkulacionih pumpi, a na ove nove koje smo nedavno nabavili, biće potrebno ugraditi frekventne regulato-re i još dodatna regulacija da bi one mogle raditi kada potrošači nabave i ugrade kalorimetre”.

O ugradnji i nabavci kalorimetara, direktor kaže:

“Kalorimetri će se nabavljati na slje-deći način: JP “Grijanje” će u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama raspi-sati javni oglas i izabrati najpovoljnijeg ponuđača i potpisati okvirni sporazum na 2 ili 3 godine. U tom periodu će svi potrošači trebati preći na mjerenje u skladu sa Odlukom o daljinskom grija-nju koja je već donesena”.

Što se tiče troškova nabavke i ugrad-nje kalorimetara, njih snosi potrošač u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, a JP “Grijanje” će, kako je rekao direktor Alajbegović, vršiti nabavku i ugradnju kalorimetara. Svi kalorimetri trebaju biti na daljinsko očitavanje, radi brzine očitanja, mogućnosti brzog izdavanja računa, obračuna i da su ta očitanja uvijek dostupna, da se fizički ne ulazi u potrošačev posjed.

Napominjemo da nove cijene grija-nja počinju sa obračunom od mjeseca februara, dakle za februar će fakture biti po novoj tarifi.

Alma Kahvedžić

broj 207, 15.02.2013. 11

KAKA

NJSK

E NOV

INE

AKTUELNOSTI

Još za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu mnogi muhadžiri iz svih krajeva zemlje našli su svoje utočište na prostoru općine Kakanj. Mnogi su ostali i do dan danas živjeti u Kaknju a dosta ih se i vratilo na prijeratne adre-se. Bez obzira što je prošlo dosta vre-mena od svih ovih dešavanja, Kakanj-ci nisu prekinuli suradnju sa našim muhadžirima te su mnoštvom aktiv-nosti i akcija i dalje nastavili kontinuitet prijateljstva sa mnogim opštinama i povratničkim mjestima. Jedna od ta-kvih aktivnosti je i bratimljenje udru-ženja sa općine Kakanj i udruženja iz Srebrenice koja se desila prije nekoliko godina i nakon čega su se dogodile mnoge aktivnosti po pitanju među-sobne saradnje i podrške jednih dru-gima. Cilj je bio da se aktivnosti sa ni-voa udruženja prošire i na nivo općina, međutim, iskreno po ovome pitanju nije bilo prevelike volje ni na jednoj a ni na drugoj strani.

U ponedjeljak 11.2.2013. godine (1. rebiu-l-ahira 1434. hidžretske godine), poslije jacije namaza, u Čaršijskoj dža-miji u Kaknju je proučen dječiji mevlud povodom rođenja Božijeg poslanika Muhammeda a.s. Prigodan svečani program upriličili su najmlađi učenici Perzijsko-bosanskog koledža i OŠ “Đu-listan”. Proučen je mevlud, nekoliko ilahija i kasida, recitacija o poslaniku, njegovom životu i djelu, odnosno način širenja islama i njegova pojava

U organizaciji Medžlisa islamske zajednice Kakanj i Asocijacije bošnjačkih udruženja

POSJETA SREBRENICI

Susret u Potočarima

Mevlud u Čaršijskoj džamiji u Srebrenici

Prije dva mjeseca kada smo stupi-li u kontakt sa glavnim imamom Medžlisa islamske zajednice (MIZ) Srebrenica Damirom ef. Peštalićem, na naš upit kako i na koji način da pomognemo Srebrenici u ovome trenutku, odgovor je bio da napravi-mo jednu manifestaciju vjerskog ka-raktera, s tim da je i rebiul evvel bio na pomolu to je i prihvaćeno te se krenulo u pripreme za održavanje programa.

U subotu, drugog februara tekuće godine, u Čaršijskoj džamiji u Srebre-nici održan je mevludski program. Program su izveli članovi horova Ak-saray i Bostan iz Kaknja a prisutnima su se obratili glavni imami Medžlisa islamske zajednice Srebrenica Damir ef Peštalić a vazu nasihat održao je glavni imam Medžlisa islamske zajed-nice Kakanj mr. Sulejman ef. Čeliković.

Ovaj dan je iskorišten i za posjetu Memorijalnom centru u Potočarima gdje su održani susreti predstavnika udruženja dvije opićne a u kratkom obraćanju okupljenima predsjednica udruženja Majke Srebrenice Hatidža Mehmedović je upoznala musafire sa svime onim sa čime se susreću po-vratnici, o životu u Srebrenici danas te drugim problemima sa kojima se susreće ova populacija na prostorima ove općine. U svome obraćanju na početku mevludskog programa Da-

mir ef je upoznao goste o stanju islamske zajednice u Srebrenici danas i stanju koje je bilo prije agresije. Ista-knuto je da je općina Srebrenica iz-njedrila mnoge alime koji su i koji i danas hizmete, kako islamskoj tako i široj društvenoj zajednici.

Prilikom povratka u Kakanj povor-ka od dva autobusa je svratila i u Konjević Polje kod naše heroine i ponosa, nane Fate Orlović koju, naža-lost, toga dana nismo našli na svom topraku. Također, dogovoreno je da se ove aktivnosti, ako Bog da, nastave i u budućnosti, a da će to uz Božiju pomoć i biti, garantuju predstavnici kakanjskih udruženja okupljenih u asocijaciju koju sačinjavaju: MDD „Merhamet“ Kakanj, Ilmijja Kakanj , KUU „Ak saray, BZK „Preporod“, Sulta-nov Konak, UG „Dar“, Asocijacija žena Fatma, Mladi Muslimani, Omladinsko udruženje MIZ-a Kakanj i Bostan Ka-kanj. Svakako, tu je i velika podrška i pomoć glavnog imama MIZ-a Kakanj mr. Sulejmana ef. Čelikovića.

Abdurahman Zukan

U Gradskoj džamiji u Kaknju

Proučen dječiji mevlud

Najmlađi učesnici recitovali o Božijem miljeniku

za cijelo čovječanstvo.Poslije jednosatnog programa,

hadži mr. Sulejman ef. Čeliković je održao predavanje za prisutne dže-matlije i goste na kojem je naglasio značaj majke u islamu, odgoj djece u vjeri, te je pohvalio najmlađu grupu učesnika koja je doputovala iz Ilijaša. Na samom kraju, učesnici su prisutni-ma pri izlasku iz džamije podijelili slatkiše i džepne kalendare.

“Vi o Allahovom Poslaniku imate

divan uzor za onoga koji se nada Alla-hovoj milosti i nagradi na onom svijetu , I koji često Allaha spominjete“ (Al-Ahzab 21). Hamid Hadžić

12 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

mojih životnih interesa i ambicija, i dalo mi je dodatnu snagu da se posvetim stvarima koje su mi ustvari bitne. Stekao sam mnogo prijatelja sa kojima još uvijek komuniciram, i činjenica da sam upoznao svijet oko sebe kroz obične ljude je jedno od najvećih blaga, i kako god stvari ne-kada loše izgledale, iskustva poput ovog mi daju dodatnu snagu da se nadamo i radimo za bolje“.

Nejra Neimarlija,,Koledž Ujedinjenog Svijeta je isku-

stvo koje je vrijedno doživjeti. Upoznate nove ljude iz cijelog svijeta, učite na en-gleskom jeziku, postajete otvoreniji i spremniji da sutra sarađujete s drugim kulturama, te imate mnogo novih prilika o kojima nikada niste mogli ni sanjati“.

Marina Andrijević,,Nikad mi ne

dosadi pričati o Koledžu. Mikro-kosmos u kojem sam provela te dvije nezaborav-ne godine ima toliko puno pri-ča s likovima iz mnogo različitih kulturološk ih pozadina i sa ra-zličitim pogledi-

ma na svijet. Nikada neću zaboraviti ko-liko toga smo dijelili: iskustva, kulture, sreću, tugu, suze, strahove, radost, zada-će, odjeću, hranu, pribor za jelo... Moj boravak na Koledžu je trajao samo dvije godine, ali ću to iskustvo sa sobom nosi-ti cijeli život“.

Damir Čobo, trenutno student na UWC

, ,UWC nije samo još jedno iskustvo koje sam imao u ži-votu, UWC je i puno više od toga. UWC je trenutno dio mene, dio moje l ičnosti i dio onoga što je-sam i što ću biti u budućnosti. UWC me

poznatih prostora, ljudi koje sam upo-znao na Koledžu su definitivno bili moj stub sigurnosti. Bezbrojni razgovori do dugo u noć, zajednički projekti, poređe-nja država iz kojih dolazimo, ekskurzije po Indiji, arome i boje, čudne životinje i još ljepše biljke.

Bio sam dio obrazovanja koji temelji svoj kvalitet na elementima međukultu-ralnog razumijevanja, izgradnje mira, solidarnosti i sopstvenog angažmana. Činjenica da je pokret Koledža ujedinje-nog svijeta prošle godine proslavio 50 godina postojanja dokazuje održivost i snagu takve ideje.

Trenutno postoji 12 koledža širom svijeta: jedan u Africi (Svazilend), tri u Aziji (Hong Kong, Singapur i Indija), dva u Sjevernoj Americi (SAD i Kanada), jedan u Južnoj Americi (Kosta Rika) i pet u Evro-pi (Italija, Velika Britanija, Nizozemska i Norveška). Peti evropski koledž se nalazi u BiH, u Mostaru.

Raduje me činjenica da nisam jedini Kakanjac koji je ostavio trag u identitetu Koledža Ujedinjenog Svijeta. Ovakvo obrazovno iskustvo nije promijenilo sa-mo nas, već i naše porodice. Oni su, sigu-ran sam, učili i rasli s nama. Život u sredi-ni punoj raznolikosti je iskustvo kojeg se rado sjećam i ponosno zagovaram“.

Ostali Kakanjci sa diplomom ovog Koledža istu su zaradili u Mostaru, no njihove riječi hvale nimalo nisu manje.

Irhad Strika

„2 godine boravka u Mostaru na Ko-ledžu su bile godine upoznavanja svijeta drugačijeg od onog u kojem sam pret-hodno živio i godine odrastanja, kreiranja moje ličnosti. Zaista je bila privilegija imati priliku slušati predavanja odličnih profesora sa ljudima iz čitavog svijeta. Ovo iskustvo mi je pomoglo u spoznaji

AKTUELNOSTI

Prije nekoliko sedmica u svim kakanj-skim školama počelo je drugo polugodi-šte tekuće školske godine. Nekako je baš to vrijeme kada se maturanti srednjih škola počinju pripremati za maturske zabave, putovanja, ali i praviti konkretni-je planove za dalje. Studij, posao ili nešto treće? Oni hrabriji, uporniji i samouvje-reniji osamnaestogodišnjaci školovanje nastavljaju na svjetskim fakultetima. No, ono što je manje poznato je to da se za školovanje u svjetskim školama ne mora čekati 18 godina.

Sa 16 godina, konkretnije sa 10 zavr-šenih razreda, svi koji su zainteresovani i ispunjavaju uslove, mogu pohađati Ko-ledž Ujedinjenog Svijeta – United World Colleges (UWC). Od 2006. godine, jedan od ovih koledža egzistira i u Mostaru. Te godine su se odbori za selekciju učenika iz RS-a i Federacije BiH ujedinili u jedno tijelo, te od tad radi kao jedinstven odbor za selekciju učenika i participira u među-narodnim skupovima o obrazovanju.

Nekoliko naših Kakanjaca je ‘pokupilo’ tu diplomu. U nastavku vam donosimo njihove utiske koje su nam dali s namje-rom da potaknu što veći broj sugrađana da krenu njihovim stopama.

Goran BatićPrvi je ‘probio led’ Goran Batić, još u

vrijeme kad UWC nije ni postojao u Bosni i Hercegovini.

,,Krajem ljeta 1999. godine, otišao sam u Zagreb, a potom avionom preko Mo-skve do Bombaja. Tako je nekako počelo moje međunarodno obrazovanje. Nared-ne sam dvije godine proveo u Mahindra Koledžu Ujednjenog Svijeta u Indiji.

Možete zamisliti osjećaj kada sam shvatio kako sam dio generacije koju čine učenici iz 74 zemlje svijeta. Zajedni-ca puna umjetnosti, talenta, jezika, po-tencijala... Iako sam bio daleko od meni

KAKANJCI SA SVJETSKIM DIPLOMAMA

Za sve koji su se zainteresovali za upis na ovaj koledž, proslijeđujemo informaciju da je objavljen konkurs za stipendije, kako za Mostar, tako i za van BiH. Konkurisati mogu učenici koji trenutno pohađaju drugi razred četverogodišnje srednje škole. Konkurs ostaje otvoren do 01.03.2013. godine i svi detalji oko načina apliciranja mogu se naći na portalu www.uwcmostar.ba.

broj 207, 15.02.2013. 13

KAKA

NJSK

E NOV

INE

naučio mnogim životnim lekcijama, po-mogao mi je izgraditi sebe kao ličnost u doba kad mi je to najpotrebnije bilo. Došavši na UWC svijet se promijenio, svijet više nije bila hrpa nekih država nego moji prijatelji. Sve u svemu, UWC je dom za sve nas koji smo spremni promi-jeniti svijet“.

Jasna Čizmić

,,Kroz dvije godine školovanja na UWC-u u Mostaru, pored kvalitetnog obrazovanja dobila sam i jedno veliko životno iskustvo kroz koje sam naučila mnogo toga. Prijatelji iz cijelog svijeta, s kojim i dan danas imam kontakt, znanje koje sam iskoristila u svom daljnjem obrazovanju, pogotovo kad se radi o engleskom jeziku ali i mnoge druge prednosti su razlog zbog kojeg bih ga preporučila svakome“.

Aida Veispahić,,Teško je u nekoliko rečenica opisati

nešto što je ostavilo veliki trag u mom životu, i što je mnogo uticalo na osobu kakva sam ja danas.

Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mosta-ru nije samo obrazovna ustanova, kao većina srednjih škola u našoj državi, to je prije svega jedna životnoobrazovna ustanova, u kojoj mlada osoba nauči biti odgovorna, samostalna, gdje spo-zna svoje talente i interese, te u potpu-nosti bude spremna za odabir svoje buduće profesije i nastavka samostal-nog života.

Upoznajući studente iz različitih krajeva svijeta, koji su odrasli u potpu-no drugačijoj okolini, pored toga što stiće prijatelje, stiće i veliko bogatstvo jer upoznaje mnoge kulture, religije, običaje.

Neuporedivo je efikasnije raditi sa profesorima koji daju sve od sebe da te zainteresiraju za gradivo koje predaju, te sa jos 5-6 učenika u razredu nego sa njih 35 i profesorima koji se i ne trude da učenike zanima ono što predaju kao što je slučaj sa mnogim profesorima u dru-gim srednjim školama“.

AKTUELNOSTI

U petak navečer, 8. februara, u sali Trž-nog centra Robot, održan je tradicionalni XIII Gradski maskenbal. U ovoj jedinstvenoj večeri koja se održava jednom godišnje u organizaciji HKD Napredak Kakanj, prisu-stvovalo je preko dvije stotine posjetilaca maskiranih u različite imaginarne likove, likove iz serija, crtanih filmova, društva ... I ove godine su se mogle primjetiti različite kreacije, zbog kojih organizatori kažu da im je iz godine u godinu sve teže odlučiti se i izabrati one najbolje. Tu smo mogli vi-jesti čarobne vile, banane u piđami, karte, gusare, bubamare, faraone, sudije, Arape, vještice, Jevreje i mnoge mnoge druge.

Dakako da su u centru pažnje bili oni koji su bili odjeveni poput likova iz me-gapopularne serije Sulejman Veličanstve-ni. Upravo su prvu nagradu žirija dobili Sulejman Veličanstveni i Hurem dok su drugo mjesto osvojili dvije vile, da bi treće mjesto podijelili Pocahontas i Dar-th Maul. Organizator je, pored takmičenja za najbolje maske, kako za djecu tako i

U petak 8. februara tekuće godine, učenici prvog i drugog razreda Srednje stručne škole Kakanj (saobraćajne struke ) posjetili su ASA-Prevent group u Sara-jevu. Odlazak je organiziran u pratnji profesorica Selme Hasagić i Bedrije Ša-hinović, te pedagogice Alise Provalić.

Učenici sa profesoricama su u ASA-grupi naišli na srdačan doček. Domaćini su im bili voditelji korporativnih komu-nikacija i voditelj prodaje i servisiranja. Učenici su upoznati sa djelatnošću ASA-grupacije i načinom poslovanja. Upriličen

Pripremila Maja Hodžić

Održan XIII Gradski maskenbal

Ovogodišnji maskenbal pripao Sulejmanu i Hurem

Iz godine u godinu je sve teže odabrati najbolju masku

Najviše pažnje privukle maske iz serije Sulejman Veličanstveniodrasle, podijelio vrlo vrijedne nagrade. Nagrade su također dobili i učesnici u tomboli a svi su se mogli zabaviti uz od-ličnu muziku grupe Auto stop.

Ove godine se obilježio XIII Gradski ma-skenbal. Sve je počelo još krajem rata kada je grupa kakanjskih Hrvata odlučila da or-ganizuje maskenbal. Prvobitno se maske-nbal održavao jednom godišnje u porodič-noj kući porodice Perija. Početkom 2000. godine, HKD Napredak Kakanj organizuje prvi put Gradski maskenbal u Foajeu Doma kulture i ta se tradicija nastavlja do danas.

Tekst: Emerin AhmetaševićFoto: Melisa Mioč

Aktivnosti Srednje stručne škole KakanjUČENICI POSJETILI ASA-PREVENT GROUP U SARAJEVU

Učenici sa profesoricama ispred ASA-Preventa

Detalj sa posjete

je obilazak salona automobila VW, Audi i Porsche i prodaje servisa, gdje je učeni-cima objašnjen način servisiranja, redo-slijed operacija, vrsta dokumentacije koja prati servisiranje uređaje i opremu koja se koristi u servisu.

Cilj posjete je da se učenici saobraćaj-ne struke upoznaju sa poslovanjem jedne uspješne domaće firme, koja se bavi pro-dajem i servisiranjem vozila. Cilj posjete je ostvaren uz zadovoljstvo učenika i profesora. Pripremila Amina Kulović

14 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

PREDSTAVLJAMO

Jasmin Mušanović je rođen u Zenici, 09.06.1977. godine. Osnovnu školu je završio u Kaknju, današnjoj „Hamdija Kre-ševljaković“, a srednju Medicinsku školu u Zenici. Danas je doktor bioloških nauka u oblasti genetike, i to molekularne geneti-ke. Odnedavno je i vijećnik u Općinskom vijeću Kakanj. S njim smo razgovarali o njegovim samim počecima, angažovanju u Vijeću, a naravno i doktoratu.

Kako se javila ljubav prema prirod-nim naukama?

- Kao dijete sam rastao uz seriju koja se zvala „Opstanak“, što je po meni već bio prvi znak moje sklonosti ka prirodnim naukama. Shodno tome, u meni se javila ljubav ka genetici. Međutim, obzirom da pripadam generaciji koja je 1995. godine završila srednju školu, morao sam se odlučiti za studiranje na fakultetima koji su mi tada predstavljali rješenje, jer su se elementi rata još uvijek osjećali. Tada se odlučujem za Medicinski fakultet u Zeni-ci, a koji je bio ekspozitura Tuzlanskog univerziteta. Naravno, to mi je bila najbli-ža opcija humanoj genetici kojom se bavim danas. Gašenjem istog, prelazim

Jasmin Mušanović, doktor bioloških nauka u oblasti molekularne genetike

I za politiku i za genetiku odlučio sam se iz humanih razloga„Doktorat predstavlja nastavak mog magistarskog rada i omogućava kompletniji uvid u stanje analiziranih

populacija, sa genetskog aspekta, Bosne i Hercegovine”

na Univerzitet u Sarajevu i na Medicinski fakultet kao drugu opciju jer je samim gašenjem Medicinskog fakulteta u Zeni-ci, Tuzla bila predaleko za nastavak stu-dija na istom univerzitetu. Jednog dana, u kopirnici Medicinskog fakulteta, upo-znajem djevojku koja je studirala biolo-giju na PMF-u i kroz razgovor saznajem da je u nastavni plan PMF-a podobro uključena i genetika. Od tog momenta se odlučujem na prebacivanje na PMF, na

Biologiju, gdje djelimično ispunjavam svoju želju. Hvala dragom Allahu, kao izvrstan student završavam navedeni fakultet i stičem zvanje diplomiranog biologa. Danas sam doktor bioloških nauka u oblasti genetike, i to molekular-ne genetike.

Zašto ste se odlučili baš za studij prirodnih nauka?

- Sumarno, za studij prirodnih nauka i direktno za genetiku odlučio sam se iz humanih razloga. Svi oni koji vjeruju u Boga znaju vrijednost podučavanja dru-gog, ali i učestvovanja u spašavanju ljudskog života ili olakšanju tegobe bo-lesnome, zabrinutome, dužniku itd. Ja sam, hvala Bogu, u situaciji da djelujem i na jedan i na drugi način. Želio bih pri-dodati ovome da vjera u mom životu ima kapitalnu ulogu i ilustrira mi podobro put, odnosno život koji na ovom svijetu konzumiram.

Recite nam nešto više o vašem tre-nutnom poslu?

- Trenutno sam viši asistent sa titulom doktor nauka, sa stalnim zaposlenjem na Medicinskom fakultetu. Dio nastave izvodim i na Farmaceutskom fakultetu, a također obavljam i poslove u domenu moje profesije i u Laboratoriji za moleku-larnu medicinu u Centru za genetiku na istom fakultetu. Konkretnije, uključen sam u nastavni proces kao viši asistent, dakle, izvodim praktični dio nastave na navedenim fakultetima, a i također radim naučnoistraživački rad u oblasti moleku-larne medicine u istoj ustanovi.

Prednost navedenog posla leži u as-pektu humanosti i direktnog benefita kada je zdravlje ljudi u pitanju. Naravno, o veličini djela podučavanja drugog su-višno je i govoriti. Nedostatak, ako ga tako mogu definisati, u ovome čime se bavim je prezauzetost, ali, ako se dobro kanališe i to se da apsolvirati.

Tokom školovanja, jeste li nailazili na neke prepreke, ako jeste, na koje?

- Osnovna prepreka mom studiranju bile su finansije, a vjerujem da je to mno-

„Tema mog doktorskog rada je „Primjene DNK kratkih repetitivnih sekvenci u utvrđivanju srodstva među potomcima jednog roditeljskog para unutar malih lokalnih populacija“. Doktorat je podrazumijevao genetsku analizu dvije male lokalne populacije, tačnije dva sela na području Zeničko-dobojskog kantona. Predstavlja nastavak mog magistarskog rada i omogućava kompletniji uvid u stanje analiziranih populacija, sa genetskog aspekta, Bosne i Hercegovine. Obzirom da se radi o nastavku istraživanja koje sam proveo na široj populaciji Bosne i Hercegovine u oblasti istraživanja srodstva u bosansko-hercegovačkoj populaciji, za kompletniju sliku morali smo analizirati i lokalne populacije, jer za njih uglavnom postoje drugačija pravila pogotovo ako su populacije zatvo-renije. Potencijalnim miješanjem ljudi između sebe u malim populacijama kada je uglavnom u opticaju uvijek je isti genetički materijal, konsenkventno imamo i drugačija pravila ponašanja gena u populaciji, a što bitno utiče na pravila na-sljeđivanja. Ovo sve je bitno sa aspekta forenzičke genetike, medicinske genetike, populacione genetike itd. O svim tim aspektima smo morali voditi računa kako bismo došli do određenog zaključka koji bismo uklopili u kompletnu gensku sli-ku bh. populacije. Da simplificiram, postavili smo brojčanu vrijednost u oblasti ispitivanja srodstva sa aspekta forenzičke genetike sada i za lokalne populacije BIH i time zaokružili kompletnu sliku istraživanja srodstva prvog stepena. Kroz to možemo izvući zaključke koji su nam bitni i za nasljeđivanje bolesti, anomalija i slično kada je u pitanju bh. populacija, a što smo i uradili”.

Razgovarala Amila Durmić

Dr. Jasmin Mušanović: Odnedavno vijećnik u Općinskom vijeću Kakanj

broj 207, 15.02.2013. 15

KAKA

NJSK

E NOV

INE

PREDSTAVLJAMOgima i to eksplicite djeci samohranih roditelja kao što sam bio ja. Sve ostalo ne bih posmatrao kao neku prepreku već paket iskušenja koji nosi život svih ljudi.

Šta vam je davalo snagu da nasta-vite da se borite i stignete do visokog akademskog zvanja-doktora nauka?

- Doktor nauka nije lahko postati, jer to zahtijeva puno odricanja tokom živo-ta u svrhu sticanja znanja. Vjerovatno bi se većina doktora nauka, kada bi ste ih pitali odakle im snaga, složili u jednome, a to je da snaga prije svega dolazi od Boga, a zatim porodice koja se zajedno s vama odriče kako biste vi postigli željeni cilj. Naravno, slagao bih kada bih rekao da nisam imao teške momente koji su mi se nekada čnili nepremostivim. Međutim, naoružan navedenim, prethodno rečeno sve lakše ide.

Odnedavno ste i vijećnik, koji su Vaši planovi, za šta se namjeravate zalagati?

- Obzirom da danas nema osobe koja nije kontaminirana politikom, od istog nisam izuzet ni ja. Mi smo svi svjesni teške situacije društva general-

no u kojem se mi nalazimo. Starenjem, ljudi postaju ozbiljniji, zreliji i na svijet gledaju drugačije. Kažu da čovjek na-kon tridesete misli drugačije. Doista je tako, jer i sam ne razmišljam danas sa trideset pet kao što sam razmišljao sa dvadeset pet. Čovjek postaje svjestan okruženja, ambijenta u kojem živi i ukoliko mu se pruži prilika da učestvu-je u činjenju dobra za svoju zajednicu, treba to i da učini. Tako sam uradio i ja. Kako nemam političko iskustvo, teško mi je sada na početku moje aktivnosti u Vijeću nešto više o tome govoriti. Jedno je sigurno, a to je da svi zajedno moramo uraditi dosta toga za bolje već danas, a i sutra naše zajednice. Lično ću se zalagati za bolje sutra svih nas, a pogotovo naše djece.

Svjedok ste, kao i svi mi, teške situ-acije u kojoj živimo. Kako Vi vidite izlaz iz svega ovoga?

- Teška situacija u kojoj se svi nala-zimo, htjeli to priznati ili ne, je rezultat naših djela o kojima bi se moglo puno toga napisati. Evidentno je da je druš-tvo u krizi gledajući iz raznih uglova.

Problemu društva danas treba prići holistički i obraditi ga studiozno kako bi uvidjeli naše greške. Međutim, isto društvo mora samokritički gledati na postojeću situaciju i priznati sebi da put kojim je društvo išlo očigledno nije bio ispravan i nije ostavljao prostora za razvijanje boljeg sutra svima nama. Svi moramo znati da je dobar dio resursa neobnovljiv i da, ako ga neplanski tro-šimo, nećemo imati priliku da ga kori-stimo na duže staze ili da ga ostavimo i budućim generacijama. Rješenje vi-dim u planskom razvijanju, uz impera-tiv da o tome moraju misliti učeni, školovani, a ne na žalost podobni, kao što je to u većini društava slučaj.

Koja je Vaša poruka mladima?- Šta poručiti mladima je jako dobro

pitanje. Znate, nekoga savjetovati je vrlo teško i o tome morate dobro i mu-dro razmisliti. Ali, u jedno sam siguran, a to je da mladi osnovu svoga uspjeha moraju vidjeti u tri stvari i to: moralnom profilisanju ličnosti, kvalitetnom uče-nju i poštivanju empirije starijih uz dosta strpljenja.

16 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

JAVNI POZIV

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON OPĆINA KAKANJ

-Komisija za petnaestoaprilska priznanja-

Na osnovu člana 11. Odluke o dodjeli petnaestoaprilskih priznanja, broj 0-01/1-243/11 od 27.09.2011. godine («Službene novine Općine Kakanj» broj: 09/11), Komisija za petnaestoaprilska priznanja O B J A V LJ U J E

JAVNI POZIV ZA DODJELU PETNAESTOAPRILSKIH PRIZNANJA

OPĆINE KAKANJ

U povodu „15. aprila – Dana Općine Kakanj“, Općina Kakanj, u skladu sa kriterijima Odluke o dodjeli

petnaestoaprilskih priznanja dodjeljuje slijedeća priznanja:

1. „GRB OPĆINE KAKANJ“ - 1 PRIZNANJE2. „PLAKETA SA DIPLOMOM“ - 2 PRIZNANJA3. „ZAHVALNICA“ - 4 PRIZNANJA Petnaestoaprilska priznanja dodjeljuju se: državnim organima i državnim institucijama, privrednim društvima, javnim preduzećima, javnim ustanovama, mjesnim zajednicama, udruženjima građana i drugim neprofitnim organizacijama, međunarodnim organizacijama, stranim državama, prijateljskim gradovima, državljanima drugih država, vjerskim zajednicama, građanima i drugim.

KRITERIJI ZA DODJELU PETNAESTOAPRILSKIH PRIZNANJA

A) „GRB OPĆINE KAKANJ“

„Grb općine Kakanj“ se dodjeljuje za: - izuzetne uspjehe u radu i ostvarenju nadprosječnih

rezultata rada i poslovanja,- ostvarenje pozitivnih ekonomskih rezultata

poslovanja i finansijskih pokazatelja,- povećanje produktivnosti, ekonomičnosti i

rentabilnosti poslovanja,- značajno ostvarenje fizičkog obima proizvodnje i

izvršenih usluga,- povečanje zaposlenosti,- ostvarenje značajnog izvoza proizvoda i usluga na

strana tržišta,- unapređenje zaštite životne okoline i kvaliteta

življenja,- doprinos u oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture i

sporta,- afirmaciju i promociju općine Kakanj,- postignute rezultate u naučno istraživačkom radu,- doprinos općini u privrednom razvoju i izgradnji

infrastrukturnih objekata,- u povodu jubileja i značajnih datuma dobitnika

priznanja i

- ostvarene rezultate u drugim segmentima društvenog i javnog života.

B) „PLAKETA SA DIPLOMOM“

„Plaketa sa diplomom“ dodjeljuje se za:- postignute uspjehe u radu i rezultatima rada koji su

imali poseban značaj za razvoj općine i društva u cjelini,

- doprinos u odbrani zemlje i očuvanju nezavisnoti Bosne i Hercegovine,

- promociju demokratije i osnovnih ljudskih prava i sloboda čovjeka,

- rezultate poslovanja koji su omogučili veču prozvodnju i pružanje usluga, zapošljavanja i ostvarenje značajnog rasta ekonomskih pokazatelja,

- racionalizaciju, modernizaciju i organizacione promjene koje su rezultirale značajne uštede i postizanje rezultata u odnosu na prethodni period, a što je značajno uticalo na sveukupan razvoj općine,

- kvalitetno i u interesu državnog kapitala i radnika izvršenu privatizaciju,

- na zadovoljstvo građana i ostvarivanje njihovih interesa obezbijeđeni kvalitetni uslovi rada i pružanja usluga u oblasti obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta, socijalne skrbi i u drugim društvenim djelatnostima i

- ostvarene rezultate u njegovanju i poštivanju nacionalnih i vjerskih sloboda građana.

C) „ZAHVALNICA“

Zahvalnica se dodjeljuje:

„Zahvalnica“ se dodjeljuje za:- značajan doprinos u odbrambeno - oslobodilačkom

ratu „92.-95.“,- iskazanu i ispoljenu ličnu hrabrost u spašavanju

ljudi i materijalnih dobara,- humanitarni rad i rezultate rada u dobrotvornom

radu,

broj 207, 15.02.2013. 17

KAKA

NJSK

E NOV

INE

JAVNI POZIV

Ulica A.Izetbegovića 63Tel: 032 557-360; 557-361

Ulica 311. Lahke brigade bbTel: 032 558-970

PZU “MGM APOTEKE“

- angažman u stvaranju uslova za razvoj u oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta i drugim društvenim segmentima

- iskazane sposobnosti i odlučnosti u razvoju komponente odbrane i zaštite,

- ostvarenje rezultata rada u radnim sredinama i u sredinama u kojima žive,

- doprinos u ostvarenju demokratije, ljudskih prava i slobode čovjeka i

- isticanjem kao pojedinca i u drugim sverama društvenog i javnog života

Rok i način predlaganja

Prijedlozi za dodjelu petnaestoaprilskih priznanja podnose se Komisiji u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

Prijedlog iz prethodnog stava treba da sadrži slijedeće: - prezime i ime i adresu kandidata, odnosno naziv

privrednog društva, javnog preduzeća, javne ustanove, udruženja građana, vjerske zajednice ili drugih subjekata koji se predlažu za dodjelu javnih priznanja,

- oblast za koju se predlaže dodjela javnog priznanja,- obrazloženje prijedloga,- raspoloživu dokumentaciju.

Pravo predlaganja kandidata za dodjelu petnaestoaprilskih priznanja imaju:

- državni organi i državne institucije,- Općinski načelnik,- radna tijela Općinskog vijeća,- privredna društva,- javna preduzeća i javne ustanove,- udruženja građana i nevladine organizacije,- mjesne zajednice,- vjerske zajednice,- građani i- drugi pravni subjekti.

Krajnji rok za dostavu prijedloga je do 02. marta 2013. godine.

Obrasci za dodjelu petnaestoaprilskih priznanja mogu se dobiti u Stručnoj službi za poslove Općinskog vijeća, prijemnoj kancelariji ili preuzeti sa Web stranice Općine Kakanj: www.kakanj.com.ba.

Prijedlozi dostavljeni po isteku roka neće se uzimati u razmatranje.

Prijedlozi se dostavljaju na adresu:

Općina Kakanj – Komisija za dodjelu petnaestoaprilskih priznanja,Ulica Alije Izetbegovića broj 123, 72240 Kakanj. KOMISIJA ZA DODJELUPETNAESTOAPRILSKIH PRIZNANJA

18 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

PREDSTAVLJAMO

Hor Bostan je nastao pri Omladinskom udruženju Medžli-sa islamske zajednice (MIZ) Ka-kanj, u julu 2011. godine. Prven-stvena svrha ovog hora je bila da upotpuni program na omladin-skim druženjima tokom ramaza-na. Velikim angažmanom i tru-dom članova hora, ali i onih koji su prepoznali kvalitet, hor je postao jedan kolektiv koji je ste-kao veliki broj simpatizera u na-šem gradu i izvan njega. Veliki doprinos u samim počecima hora, kao i u njegovom daljem napretku dali su Albin Muraja i glavni solista Alen Čišija.

Ovoga puta smo razgovarali s a Al e n o m , k o j i j e ro đ e n 17.10.1988. godine u Kaknju, gdje je završio osnovnu i srednju ekonomsku školu.

Kada se javila ljubav prema ilahijama i otkad si u horu?

- Ljubav prema ilahijama i duhovnoj muzici se javila još u ranom djetinjstvu, dok sam poha-đao mektepsku nastavu. Moj ta-lenat i ljubav prema ilahiji prepo-znao je moj tadašnji muallim Amel ef. Ibrahimspahić. Uz njego-vu pomoć i podršku, počeo sam nastupati na manifestacijama u organizaciji džemata MIZ-a Ka-kanj. Prvi istaknuti angažman bio je u horu Ak-Saray, gdje sam bio jedan od pratećih vokala. Što se tiče hora Bostan, važim za jednog od idejnih pokretača i osnivača istog. U horu od samog početka djelujem kao glavni solista.

Ko su ostali članovi hora i kako se slažete?

- Hor broji trinaest članova: jedan solista, osam pratećih voka-la, dva tarabuka, klavijaturista i akustična gitara. Interesantno je napomenuti da je odnedavno naš hor bogatiji za jedan ženski vokal. To je Nejra Avdagić, djevojka izvanrednih glasovnih sposobno-sti koja na nastupima osvaja sve prisutne. Iako nas je naizgled jako puno, moram istaći da se svi jako dobro slažemo. Smatram da je to ključ našeg uspjeha.

Koji su najistaknutiji anga-žmani Vašeg hora?

- Našim najvećim uspjehom

Alen Čišija, glavni solista hora „Bostan“ i dobitnik nagrade za najboljeg solistu na Festivalu ilahija i kasida u Gornjem Vakufu

Nakon snimanja prve ilahije „Posljednji dah“ u saradnji sa Kenanom Hadžifejzovićem i Eldinom Huseinbegovićem, u planu je i snimanje spota

Članovi hora Bostan sa poznatim hafizom Azizom Alilijem Alen Čišijasmatram snimanje naše prve ilahije „Posljednji dah“, u saradnji sa našim prijateljima Kenanom Hadžifejzovićem i Eldinom Huse-inbegovićem. Ne mogu a da ne spomenem učešće na Festivalu ilahija i kasida u Gornjem Vakufu gdje smo pobijedili. Ja sam tu osvojio, za mene jako bitnu na-gradu, najbolji solista. To su nam bila ulazna vrata za velike koncer-te „Mošus Pejgamberov“ u sara-jevskoj Zetri i „Bajram dođe, mi-rišu avlije“ u Skenderiji gdje smo nastupali sa velikim interpretato-rima duhovne muzike (Mesut Kurtiš, Šaban Burhan, Šerif Delić, Miralem Babajić i mnogi drugi).Vrijedno je spomenuti da smo bili aktivni na svim omladinskim druženjima u toku mjeseca rama-zana. Hor Bostan je glavni orga-nizator koncerta „Cijela Bosna ponosna“ koji se održava već dvije godine i ima tendenciju da postane tradicija.

Pretpostavljam da su za sve to potrebna i određena finan-sijska sredstva. Kako ste se snašli po tom pitanju?

- Iz velike ljubavi prema Allahu dž.š. i ovome čime se mi bavimo, veliku pomoć i finansijsku podrš-ku pružili su nam, inače moji dobri prijatelji, Alija Delić i Aldin Šljivo koji je i ujedno naš PR menadžer, i firma DEELA d.o.o. Ovom prili-kom im se u ime cijelog hora sr-dačno zahvaljujem, da ih Allah dž.š. nagradi, jer su oni, slobodno mogu reći, glavni „krivci“ za cjelo-kupan naš uspjeh. Zahvaljujem se

i drugim fizičkim i privrednim subjektima koji su nam na bilo koji način pomogli i pružili finan-sijsku pomoć. Svi ovi naši nastupi su propraćeni od strane lokalnih medija (NTV IC, Kakanjske novine i Kakanj-X portala).

Svi ovi uspjesi su Vam doni-jeli i određenu dozu popular-nosti, koje su prednosti i nedo-staci iste?

- Istina je da je hor, kako meni tako i ostalim članovima, donio zavidnu popularnost, kako u na-šem gradu tako i šire. Nerijetke su situacije u kojima nas prepoznaju na ulici, slikaju se sa nama... To mogu navesti kao jednu od pred-nosti, jer je stvarno divan osjećaj vidjeti da ljudi vole i cijene ono što radimo. Prednost je i to što dopri-nosimo kulturnim i vjerskim de-šavanjima u našem gradu i pro-movišemo ga na najbolji mogući način. Jedan od ciljeva našeg hora bio je da omladini ukažemo na važnost vjere i duhovnog bo-gatstva, te da ih na neki način sklonimo sa ulice, odvratimo od poroka i uputimo na pravi put. Glavni nedostaci svega ovoga su to što smo svi, za vrijeme proba pred nastupe i koncerte, manje – više, maksimalno angažovani na tom polju, pa u neku ruku, zapo-stavljamo svoj privatni i društveni život. To se posebno manifestuje u danima ramazana i bajrama.

Osim pjevanja u horu, si-gurno se baviš i drugim aktiv-nostima, koje su to?

- Studiram ekonomiju u Zeni-

ci, ali moram priznati da sam zbog velikih obaveza oko osniva-nja hora kao i poslije, malo zapo-stavio studije. Osim toga, osam godina sam se profesionalno bavio fudbalom, igrajući za FK „Mladost“. Ljubav prema fudbalu nije prestala, pa se i danas, kad obaveze dozvoljavaju, bavim fudbalom, ali na moju veliku ža-lost, samo rekreativno. Aktivno pohađam i kurs engleskog jezika. U slobodno vrijeme volim izaći s prijateljima, družiti se.

Koji su ti planovi za buduć-nost?

- Što se tiče mojih ličnih pla-nova, u prvom redu je da završim fakultet, da se ako Bog da zapo-slim i da postanem kompletna ličnost. Imam za cilj i da se još više afirmišem u pjevanju duhov-ne muzike i da postanem jedan od istaknutih interpretatora. Hor Bostan ima u planu da, ako Bog da, snimi spot za ilahiju „Posljed-nji dah“ kao i kompletan album. Problem su nam finansijska sred-stva, a koliko ćemo biti u moguć-nosti, ostaje da se vidi...

Za kraj, želiš li istaći još nešto ili poručiti mladima?

- Mladima poručujem da ni-kad ne odustaju od svojih ciljeva, da budu uporni i istrajni, jer se samo upornošću i velikim tru-dom i radom sve može postići. Bez obzira na sve, treba ostati dosljedan sebi i ne dozvoliti po-pularnosti i uspjesima da naruše druge vrijednosti u životu.

Razgovarala: Amila Durmić

broj 207, 15.02.2013. 19

KAKA

NJSK

E NOV

INE

KOLUMNE

Većina mojih priča su priče iz prošlosti. Priče koje su počele i ostale negdje tamo, u nekom vremenu ili priče čije se niti prožimaju do danas. No, ova priča je posve drugačija. Ova priča je počela prije samo neko-liko dana i još traje. A po svemu sudeći trajaće još dugo, dugo.

Vjerujem da smo svi do sad već čuli ili čitali o dedi i nani iz Desetnika, starci-ma umornim od života, dobrim ljudima koji su ži-votaril i iz dana u dan, ostavljeni od svih, ne vje-rujući više ni u šta osim u bol i glad koja ih čeka sa svakim buđenjem. I baš ova priča o njima dokaza-la je da su čuda na svijetu ipak moguća. Ali ono što je manje poznato u ovoj priči koja je obišla svijet je to da čudo koje se desilo dedi i nani ima ime. Zove se Ilma Topalović! Ta njež-na i skromna djevojka uspjela je svojom pričom pokrenuti lavinu koja je svojom jačinom probila granice države. Učinila je da bar nakratko svi zabo-rave na svoje probleme, na nacije i kojekakve po-djele i da svi vide samo jedno – sirotinju, glad. Svojom borbom i željom da promijeni i olakša život ovim do sada nepoznatim ljudima, za samo nekoliko dana ujedinila je dobre ljude iz mnogih krajeva svijeta. Svi sa istim ciljem pohrlili su u pomoć i još uvijek se svakodnevno mogu vidjeti kolone vozila na putu za Desetnik. Ilma

Teško je... Piše Ilma Topalović

Oduvijek sam imala potrebu ispričati sve priče, one tužne, radosne, bezazlene i one potpuno nezanimljive. Rijetko bi ih ispričala ljudima. Ljudi ih zloupotrijebe.

Pričam ih sebi, stvorim slike u glavi kao one iz najdra-žeg vam romana koji ste nedavno pročitali pa vam se „scene“ prepliću i mašta se igra sa vama.

Ali papir trpi sve,.i lijepo i ružno i suze i osmijeh i vri-štanje, bijes i bol, tugu, potajno nadanje sreći I sve druge stvari koje čovjeku lutuja mislima i upravljaju srcem.

Teško je biti „prav“ narodu.Šta god da radite, uvijek, ali baš uvijek, kao po nekom

nepisanom pravilu prvo će vas svi osuditi i vidjeti samo zlo i tamu u svakoj dobroti.

Ne znam ko će razumjeti ove iz duše napisane riječi, ali oni koji ih razumiju barem se neće osjećati usamljeno.

Teško je biti čovjek u ovom crnom vaktu onih koji se nazivaju ljudima, teško je koračati naprijed kada vas neko vuče za rukav osporavajući vaše dobro i veličajući svoje zlo.

Svi uvijek imaju vremena raspravljati i biti „pametni“ za sve stvari koje prate današnje društvo.

O svemu se priča, na sve se mora ostaviti neki komen-tar, naravno svačiji je „najpametniji“, ali valjda ne postoji „džaba“ ona izreka da oni koji puno pričaju malo rade.

Mora biti i malo vatre ondje gdje se dim nazire, mo-raju ljudi nešto pogrešno protumačiti, pa valjda ne bi bilo ni zanimljivo da se ne polemiše o svakoj situaciji i o svim stvarima.

Ponekad se pitam šta nam se desilo?Šta se desilo ljudima, onima koji su nekoć mogli

opravdati svoje čovjekoljublje?!Slušajući priče onih starijih koji znaju ispričati lijepe

stvari koje su se desile tamo negdje, daleko, gdje oči ne vide, gdje uši ne čuju, nekad, davno, jednom u prošlosti koje se mi iz ovog vremena ne možemo sjetiti, počela sam vjerovati u ljude.

Možda ćemo jednom, ipak, biti oni „stari“, možda nekad, za koju godinu, ili možda malo više, možda će sve biti bolje, ljepše i od srca.

Svaki grad, svaka porodica, ulica, svaki čovjek ima nešto svoje i za sebe.

Svi mi, ljudi i puste ulice, tužne zgrade, daleke šume, hladne zime nose svoj teret i svi imaju neku svoju tajnu, svoj put.

Ali ljudi jedino imaju ono što se zove „srce“.Pa ljudi moji, opravdajte to srce!Ono kuca i za vas i za nas i za njih, ono kuca za život,

za dobro, za sreću i za sutra.I znam, teško je... Ali, svejedno, probajte biti ljudi, jer

ponekad jednostavno nije bitno ko smo nekad bili, šta smo nekad radili, koje smo snove imali niti kojim smo putem koračali.

Ponekad bitan je samo kraj i ono kako ćemo mi po-stupiti na kraju, jer čovjek je ipak samo čovjek u svakoj situaciji, to se ne smije zaboraviti...

DJEVOJKA KOJA JE POKRENULA LAVINU

Piše Maja Hodžić

Ilma Topalovićih sa veseljem i po nekoli-ko puta dnevno vodi u tu straćaru, da posjete starce, zagrle umorna ramena i pomognu na svoj način. Ni tu se nije zaustavila i zacr-tala je sebi novi cilj izraziv-ši ga kao svoju želju - vi-djeti dedu i nanu na no-vom kućnom pragu. Kre-nuvši i u ovu akciju, naišla je na podršku , pa Vam mogu reći da, dok čitate ove redove, radovi na iz-gradnji nove kuće traju već nekoliko dana.

Njeno ime se spominje kao kontakt za učešće u ovoj humanitarnoj akciji, ali ga malo ko prepoznaje kao glavnog ‘’ krivca’’ što će ostatak života ovih ljudi biti bez tame na koju su navikli. S ponosom želimo reći javnosti da je ova dje-vojka koja je preko noći pomaknula nečiji svijet naša novinarka. Naša Ilma Topalović!

20 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

REAGOVANJA

Novo: Građevinski materijaliPopust na gotovinsko plaćanje 3%Besplatan prijevoz kupljene robe

Trgošped d.o.o. Kakanjtel: 00387 61 772100, fax: 00387 32 559045

www.trgosped.com.ba, e-mail: trgosped@bih.net.ba

Iz ponude izdvajamo:• sve za vrt• boje i lakovi• mašine i alati• vodomaterijal• centralno grijanje• keramika i sanitarija• građevinski materijaliAko želite uspješno poslovanje na polju transporta, trgovine, izgradnje, proizvodnje

betona i asfalta, nazovite prihvatljivog i povjerljivog poslovnog partnera

Jutros me probudi zvuk auto-mobila. To prva smjena ide u obdanište. Poslije toga čujem razgovor između majke i djeteta. Ustanem, pogledam kroz prozor i samo se nasmiješim. Ta slika me prati 26 godina. Kratko me jeza prožima. Šta ako ovu sliku ne budem još dugo gledala?

Sjećam se mog prvog sus-reta sa meni ovom dragom kućom. Prijavila sam se na kon-kurs i došla da predam doku-mente. U dvorištu me dočeka preli jep prizor. Bio je l i jep i sunčan dan. Djeca su se igrala u pješčaniku, spuštala niz to-bogan i trčala po velikoj zele-noj površini . Teta je stajala pored njih i gledala ih s puno ljubavi. Jedan dječak potrča prema njoj i pokloni joj cvijet koji je ubrao u travi:

“ Te t a , ovo s a m u b r a o z a tebe.”

Teta Stefanija sage glavu, blago ga poljubi i reće:

“ Ti si jako fin dječak. Hvala!”Tog trenutka poželjela sam i

ja da budem dio ove vesele

Reakcije na moguće zatvaranje vrtića “Mladost” Kakanj

TEBE MI NE SMIJU UZETI…porodice. Želja mi se ispunila i evo 26 godina rada u ovoj usta-novi je iza mene. Velik i broj djece je prošao kroz obdanište kako sam ja ovdje, a mnogo više njih prije mene. Tako 64 godine.

Moja sjećanja na druženje u vr tiću su preli jepa. Zajedno smo rasli sa djecom, dijelili nji-hove „brige“, zajedno bolovali, zajedno se veselili.

Zajedno smo ispraćali laste, i zajedno ih dočekavali s dugog puta . U nj ihovom odsust vu igrali se sa Snješkom, grudvali se, očekivali prve pahulje. A onda zajedno dočekivali i prve p r o l j e t n e c v j e t o v e , s u n c e , gledali kako trava raste. Mnogu djecu smo pr ihvati l i u naše krilo, tješili ih kada su plakali, a m i p l a k a l i k a d a s m o i h ispraćali u školu.

Često razgovaramo o našoj djeci. Ona je uspješna frizerka, pa učiteljica, doktorica, onaj n a j b o l j i i z m a t e m a t i k e n a fakultetu.

“Ma znaš, bio je u mojoj gru-

pi.”- često se čuje komentar neke od nas.

U ratnim godinama, radil i smo, imali jaku nafaku (Nikada nismo ostali ni bez jednog ob-roka!). Mnogima smo pomaga-li. Bile su tu izbjeglice, koje i danas pošalju pozdrave i sjete se našeg gostoprimstva.

S tugom u srcu proživljavam sastanak od jučer. Plata ispod svih standarda. Nameće se pi-tanje kako platiti struju, vodu, grijanje... Šta će biti sutra ?! Je l i s e t o g a s i j e d n a o v a k v a ustanova. Ne mogu da vjeru-jem. Jedno svjetlo u našem gra d u, p o l a h k o a l i s i g u r n o nestaje. Jedna mladost ostaje bez druge kuće, prve stepenice u svom odgoju i obrazovanju. Mi se smijemo, veselog smo duha i ne želimo misliti na na-jgore. A opet, u dubini duše, o s j e ć a m o t u g u , n e l a g o d u , strah.

U ratu sam izgubila muža, poslije i roditelje, pa zar ću i tebe drago moje obdanište?

Teta Hatidža Mušija

broj 207, 15.02.2013. 21

KAKA

NJSK

E NOV

INE

OGLASI

BESPLATNI MALI OGLASI

Besplatne male oglase možete poslati sms porukom: 061/362-654 i na e-mail: kakanjske@gmail.com

Nekretnine

■■ Prodajem stan površine 78 m2 u ulici Alije Izetbegovića, zgrada ST-2 (tzv. sisulja), stan je nedavno renoviran (nova strujna i vodovod-na instalacija, keramika, podovi). Stan je na prvom spratu (suteren). Stan posjeduje dvije sobe, dnevni boravak, posebno banja poseb-no wc, kuhinja, trpezarija, ostava, hodnik i dva velika balkona. Cijena po dogovoru. Tel: 061-791-355 i 062-814-960;■■ Prodajem stan veličine 70 kvadrata kod Pra-voslavne crkve. Tel: 061-166-412;■■ Tražim stan pod zakup u užem dijelu grada do 50 kvadrata. Tel: 061-769-625;■■ Prodajem stan u Kr. Sutjesci 38 kvadrata, vlasništvo 1/1, može zamjena za isti ili manji stan u Kaknju. Tel: 062-512-592 ili 032-775-526;■■ Mijenjam stan u centru grada (zgrada Grad-ske apoteke) 30 m2 za kuću, PVC stolarija, zidovi na novo presvučeni. Tel: 061-362-609;■■ Prodajem dvosoban stan u Kaknju 56,5 kva-drata (Soliter 3). Cijena 50.000 KM. Mušteriji za zamjenu u Bijeljini ili Banja Luci dajem 3.000 KM. Tel: 065-447-896;■■ Dobrinje, granica Kakanj/Visoko prodajem višenamjensko imanje izgrađenog stambe-no-poslovnog prostora preko 600 kvadrata na parceli od 3.500 kvadrata ili mijenjam za imanje na području općine Kakanj. Tel: 061-717-492;■■ Prodajem 2.000 kvadrata prvoklasne zemlje pored rijeke Bosne kod Dobrinje/Moštre, u ra-čun uzimam auto. Tel: 061-717-492;■■ Prodajem 1 dulum zemlje u Doboju/Gornji Šušnjari. Cijena 7.000 KM. Tel: 061-410-572;■■ Prodajem 3 duluma zemlje u Kaknju kod Želje-zničke stanice. Tel: 056-373-012;■■ Prodaje se stan 62 kvadrata u naselju Termo-elektrane. Renoviran. Tel: 061-769-625;■■ Prodajem 335 kvadrata zemlje na Studenci-ma. Tel: 061-390-094;■■ Izdajem dvosoban namješten stan (novograd-nja) na prvom spratu ulici Branilaca br. 10. Stan posjeduje klimu, blindo-vrata, parking mjesto. Cijena 250 KM.Tel: 061-462-055;■■ Prodajem i iznajmljujem kuću u naselju Doboj kod Vatrogasnog doma. Tel: 063-048-274;■■ Prodajem ili mijenjam stan za kuću veličine 48

kvadrata, stan je renoviran, nalazi se u centru grada preko puta Pravoslavne crkve na maloj cesti. Tel: 061-315-817;■■ Prodajem stan 46 kvadrata + lodža 10 kva-drata na trećem spratu u zgradi NTV-IC. Tel: 062-519-192;■■ Izdajem povoljno poslovne prostore u ulici Branilaca, novogradnja. Prostori posjeduju grijanje, klimu, internet, alarm itd. Tel: 061-462-055;■■ Izdajem poslovni prostor 14,5 kvadrata i gara-žu u Kaknju. Tel: 061-297-545;■■ Prodajem vikendicu Ponijeri/Jejice 40 kvadra-ta i 600 kvadrata zemlje uz glavni put: voda, struja. Cijena 35.000 KM. Tel: 061-412-796;■■ Prodajem kuću sa okućnicom, pomoćnim objektom i voćnjakom sa svim priključcima: struja, voda, telefon. Kuća se nalazi u B.Mahali (Visoko) u blizini autoputa. Tel: 062-607-423;

Vozila

■■ Prodajem Golfa 1.6 dizel, model 1991. Tel: 063-952-422;■■ Golf Plus 1,9 TDI, model 2005., 77 KW, crvena boja, registrovan do 09/2013. Urađen servis, zeder. Tel: 061-994-694;■■ Prodajem motokultivator 14 ks sa svim pri-ključcima, registrovan. Cijena po dogovoru. Tel: 063-951-621;■■ Prodajem WV-Polo dizel 1.4 TDI, 74 kw, mo-del 2004/2005., uvezen i registrovan do 01.02.2013., full oprema, ugrađen zeder, nove zimske gume + komlet ljetnih s pelgama. Ci-jena 7.990 KM. Tel: 061-162-382;■■ Prodajem Golf 1 dizel, registrovan do 10.2013. Može i zamjena za ovce. Tel: 061-104-652;■■ Prodaja Opel Corsa dizel 1.3, model 2005., boja crna-metalik, plaćeno sve do registracije, full oprema. Cijena 6.350 KM. Tel: 061-162-382;■■ Prodajem kombi marke Ford 2.0, model 1987. Cijena 5.500 KM. Tel: 061-788-076;■■ Prodajem Golf 2 dizel 40 kw, model 1984., re-gistrovan do 06.2013. Tel: 061-448-839;■■ Prodajem Pežo 206 dizel 2.0 HDI, 66 kw, mo-del 2004/2005., plaćeno sve do registracije, full oprema. Cijena 6.200 KM. Tel: 061-162-382;■■ Prodajem Golfa 2, godina proizvodnje 1988., dizel, reg. 7/2013. Kontakt tel. 061-456 025;■■ Polo 1.9 SDI limuzina, dizel, model 2.000., re-gistrovan, full-oprema. Cijena 4.600 KM. Tel: 062-521-281;

Usluge

■■ Uspješno dajem instrukcije iz hemije za

osnovnu, srednju školu i fakultete. Kontakt telefon 064-45 45 044;■■ Vršim unutrašnje uređenje stanova i kuća: re-gips, laminat, moleraj, edelpulc. Vrlo povoljno i kvalitetno. Tel: 061-842-965;■■ Vršimo usluge ručnog malterisanja kvalitetno i povoljno. Tel: 061-362-609;■■ Pomažem osobama kod tegoba sa bolovi-ma u želcu kad je struna uzrok, uspješno pomažem kod ukleštenja kičme. Tel: 062-132-866;■■ Pravim sve vrste namještaja tapaciranog, popravljam sve vrste starog namještaja i montiram sve vrste pločastog namještaja. Tel: 062-944-747;

Ostalo

■■ RTV - Servis, ul. Alije Izetbegovića, So-liter br. 3. Vršimo opravku svih tipova TV - LCD, DVD playera, muzičkih linija, kućnih radioaparata, autoradio kaseto-fona, montažu digitalnih i analognih TV antena. Vršimo opravku i prodaju daljin-skih upravljača za TV. Tel. 032/554-992 i 062/247-024;■■ Veoma povoljno prodajem betonske stubove visine 2 metra. Kontakt tel. 062/336-762;■■ Prodajem jabukov pekmez. Cijena 1 litar – 13 KM. Tel: 061-599-054;■■ Prodajem sadnice oraha (bugarska sorta Sejn). Cijena 2-4 KM. Cijena 13 KM. Tel: 061-599-054;■■ Tražim majstora za popravak vrata od elek-trične peći, samo jedna baglama. Tel: 062-587-127;■■ Prodajem akvarij sa ribicama. Tel: 061-599-054;■■ Pokretna islamska knjižara nudi vam: serdža-de, hamajlije, tespihe svih vrsta, ilmihale, audio i video kasete, suru „Bekaru“ na kase-tama i CD-u, surme, mevlude, „Veliki tumač snova“, mirise, razne zbirke dova, privjeske, Kur’an na transkripciji – kućna dostava na području Kaknja. Tel: 061-750-142;■■ Prodajem pištolj 7,65 mm skoro nov. Povoljno. Prodajem montažni sto za pijace od kvadrat-nih cijevi. Tel: 032-554-686 ili 062-663-692;■■ Pravim željezne kovane i inox ograde i sve vr-ste vrata i prozora. Tel: 063-043-434;■■ Prodajem troje skije marke Rossigvol i Kastle. Marker vezovi. Cijena 100 KM za sve skije. Prodajem dvoje skije za djecu. Cijena 30 KM. Tel: 061-450-581 ili 061-653-145;■■ Prodajem računar IBM procesor dual-cor xe-non 5140 2333 MHz, 2 GB RAM, HDD 250 GB, DVDRW. Tel: 061-253-801.

22 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

ZABAVA

broj 207, 15.02.2013. 23

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORT

Za razliku od prošle go-dine kada smo sa ponosom pisali u historijskom uspje-hu mnogih kakanjskih klu-bova, početkom ove godi-ne, sve je jasnije da ćemo imati priliku pisati o najcr-njoj godini kakanjskog sporta. Srazmjerno novcu koji ide u svrhe sporta, te rezultatima koji se ostvaru-ju u zadnje vrijeme, postaje jasna činjenica, a to je upit-nost postojanja većine sportskih klubova u Kaknju. Znam da će me zbog ovog članka vjerovatno mrziti većina sportskih radnika, ali možda je pravo vrijeme da se ukaže na aktuelni mome-nat sporta u našem gradu.

■ Zbog jednih te istih vijesti, ovaj broj nećemo objaviti sportske novosti

Rudar Kakanj pobijedio kod kuće, izgubio u gosti-ma. OK Kakanj napravio seriju od 100 utakmica bez poraza. KK Kakanj pobijedio kući, izgubio na strani. RK Kakanj izgubio 20 utakmica u nizu. ŽOK Kakanj bez po-bjede u sezoni. Karatisti donijeli 12 medalja iz „Med-ž e d ž e “. M l a d i p o g o n taekwondoa osvojio 4 dr-žavna prvenstva u jednoj godini. Sve ovo vam zvuči poznato? Ne, nista pogrije-šili. Posljednjih godina, vje-rujem da i vi sami više ne čitate rezultate, osim mož-da da li je neko pogriješio prilikom štampanja nekog imena, ili prezimena. Napo-minjem da brojke iznad su samo ilustracije radi, i nisu relevantne u trenutnim

Tema broja: Od historijskog uspjeha, do historijske mrlje

ZBOG RECESIJE NEMA SPORTSKOG PREGLEDA U KAKANJSKIM NOVINAMA

Piše Eldin Omeragić

okolnostima. Zbog svega toga, odlučili smo da ovaj broj bude malo drugačiji nego prethodni. U ovom broju ćemo pokušati „defi-brilatorom“ vratiti svijesti kakanjski sport.

■ Ekipa Rudara priprema dugoročni plan za budućnost

Koliko ste puta čitali i čuli iste natpise o ovoj stva-ri. Dakako, nije da ne vjeru-jemo upravi ovog kluba, ali previše puta se planiralo dugoročno, a radilo kratko-ročno da jednostavno teško je vjerovati da je pomenuti plan išta različitiji od onih prethodnih. Ipak, ukoliko ste do ove godine sumnjali u činjenicu da bi ekipa Ru-dara trebala igrati u Premier ligi, od ove godine je jasno da bi Rudar trebao igrati u PL, pa makar to značilo da svi ostali klubovi trebaju preseliti u niži rang. Razloga je dovoljno, počevši od hi-storije, potencijala publike na stadionu, samoodrživo-sti, sponzora, te klupske infrastrukture. Koliko god da se zavaravali, činjenica da je Rudaru mjesto u Pre-mier ligi, ispred svih ostalih klubova, je aksiom, ne pret-postavka. A to ćemo doka-zati kroz nekoliko primjera koji slijede.

■ OK Kakanj u recesiji, ŽOK Kakanj pred zabranom igranja u Premier ligi

Ozbiljna recesija već dugo vremena nagriza od-bojku, pa tako i OK Kakanj i ŽOK Kakanj. I dok dugo vremena se OK Kakanj ka-

ko-tako drži na vrhu ligaš-ke tabele, zadnja dešava-nja u klubu su dokazala da niti oni nisu nedodirljivi. ŽOK Kakanj je, pak, druga priča. Iz Saveza je stiglo obavještenje da je ekipi ŽOK Kakanj do daljnjeg zabranjeno takmičenje u Premier ligi zbog neizmire-nja obaveza prema Odboj-kaškom savezu BIH. Hoće li ova dugovanja biti izmire-na uskoro, ili će ekipi ŽOK Kakanj uslijediti suspenzi-ja, znat ćemo u narednim danima.

■ RK Kakanj proletio „grlom u jagode“

Niko nije očekivao da će klub koji uđe u sezonu i t r e b a n a m a k n u t i 60.000,00 KM uspjeti izbo-riti ostanak u Premier ligi, ali su svi očekivali da će se ova ekipa barem više bo-riti za nešto tako. Ipak, nakon nekoliko kola i igra-či i uprava vidjeli su da je put u Prvu ligu realnost. Ostale utakmice nismo ni trebali da igramo. Naža-lost, kada se to vidi na te-renu, onda je i za očekiva-ti da nemate podršku niti opštine, niti publike, niti bilo koga. Realnost je vra-titi se u niži rang.

■ KK Kakanj „pleše“ na tankoj žici

Drugi pokušaj ekipe KK Kakanj u elitnom takmiče-nju sve više liči na onaj prvi, neslavni. Dovođenja poja-čanja u polovini sezone, promjene trenera, i slične stvari. Niti smo u to vrijeme bili za smjenu Irfana Hasa-gića, niti smo ove godine bili super oduševljeni za postavljanje neiskusnog Nedžada Mulića. Na kraju će vrijeme pokazati koliko smo bili upravu. Ekipa KK Kakanj, dakako za razliku od ostalih klubova, ima dosta šansi da se spasi, ali defini-tivno je da se hvataju zadnji vozovi za takvo nešto.

■ Gdje nastaju problemi?

Razlog zašto smo ovim tekstom iznad predstavili stanje, jeste razlog zbog kojeg ćemo se dotaknuti ove teme. Problemi u spor-tu u Kaknju su, inače, dubo-ke prirode. Zaore li se 20 cm ispod površine, naiđe se na sijaset problema koji potre-saju naše klubove. Prije svega, prvi i najveći od svih je problem što se svi klubo-vi umnogome oslanjaju na finansije koje dolaze iz Op-štine. Drugi problem je ne-mogućnost pravljenja sa-moodrživog brenda, i tako ide sve u nedogled, pro-blem za problemom, sve dok se ne prebaci jedna sezona. Ukoliko se, pak, i bljesne, to i ne potraje duže od 1 godine. Dokaz druga-čijem bio je OK Kakanj, ali je činjenica da je OK Kakanj uspio samo zahvaljujući

24 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORTtome što je odbojka u BIH nižerazredni sport, te što je u takvom okruženju ekipa OK Kakanj godinama imala najveći budžet. Tu spada i sezona kada su igrali 1/4 finala Kupa izazivača. Pravo je čudo kako sa tolikim budžetom tada nisu stigli i dalje. Trofeji su oguglali, titule više nemaju draži, sve je manje publike u Dvorani, sve je više nezadovoljstva igračima koji se nalaze na terenu. Dugo vremena eki-pa OK Kakanj ne proizvodi igrače, te trofeje osvajaju preko leđa ljudi koji dolaze u OK Kakanj vođeni „do-brom zaradom“. To ostaje brza metoda, ali na dug period neučinkovita. Ekipa KK Kakanj ima gotovo iste probleme, samo što ekipa KK Kakanj nije ostvarila uspjehe koje je ostvarila ekipa OK Kakanj. Ostale sportove, izuzmemo li eki-pu Rudara, mogli bi svrsta-ti u isti koš, a to je, „bori se da preživiš sezonu, nared-ne godine ćemo vidjet ka-ko ćemo“.

■ Nedostatak planskog rada i profesionalizma uništio i ono malo nade

Već mnogo godina mo-žete primjetiti nedostatak profesionalizma u našim klubovima. Izuzmete li Armi-na Mustedanovića, Almira Aganovića i Igora Ilića, teško da se možete sjetiti nekog profesionalca u našim sport-skim klubovima. Dakako, bilo ih je, ali su se izgubili u moru neprofesionalaca. Na-žalost, najtužniji dokazi za to su dugogodišnja masa poja-čanja ekipe Rudara. Bio je tu pokoji promašaj i na košar-kaškim, rukometnim, odboj-kaškim i drugim terenima. Eh, tu nekako do izražaja dolazi sistem planiranja ra-

da. Iako je možda kasno da se počne stanje popravljati, bolje ikad, nego nikad. Nije opravdanje reći da talenat nakon što završi srednju školu želi upisat fakultet, ako mu nikad niste pružili do-voljnu priliku da pokaže šta zna. Ekipa RK Kakanj dugo je prednjačila u razvoju tale-nata, i to je ono na čemu se doista može zasnivati struk-tura rada ovog kluba. I iz tog primjera mnogi bi domaći klubovi trebali da nauče nešto pozitivno. Ekipa Ruda-ra u zadnje vrijeme krenula je ka tom cilju, i za nadati se da će se pridržavati toga.

■ Rješenja postoje, samo treba poraditi na njima

Rješenja doista postoje, ali Opština je ta koja bi trebala da poradi na njima.

Guranje pegli, sport budućnosti u našem graduOvom prilikom pokušat ćemo skrenuti pažnju nad-ležnim da obrate pažnju na sljedeće činjenice. Prije svega, Opština bi trebala da oformi neovisno tijelo koje bi trebalo da pregle-dava finansijske izvještaje svih klubova. Al’ to tijelo bi definitivno trebali da čine ljudi koji nisu iz Kaknja i koji nemaju nikakve veze sa Kaknjem. Svoja izdvaja-nja Opština bi trebala da usmjeri samo u omladinske pogone klubova. Trebali bi se napraviti sistemi kate-

gorizacije klubova, po ko-jem bi se određivala izdva-janja za pojedine sportske klubove. Znam da je ovo rigorozno rješenje, i da bi se mnogi klubovi ugasili možda zbog toga, ali ruku na srce, neki od njih nisu niti zaslužili da postoje. U Kaknju ima preko 20 sport-skih kolektiva, a rezultati koje ostvaruju u manju ili veću ruku su mizerni. I na tome bi se dakako trebalo poraditi.

■ Primjeri OA Kakanj, Omladinske škole Rudara, te omladinskih pogona borilačkih sportova su dokaz da ima nade

Primjer i OA K ak anj, Omladinske škole Rudara, omladinaca OK Kakanj, ekipe ŽOK Kakanj, te poje-

dinih borilačkih sportova koji su dali neke reprezen-tativce BIH su dokaz da se treba ulagati u sport. Ipak, puno toga se treba promi-jeniti, a ukoliko to do sada nismo vidjeli, onda je ovo idealno vrijeme za takvo nešto. Pogledi na tabele gotovo svih sportova jasan su dokaz da se nešto treba izmijeniti, i to pod hitno. O ovakvoj temi bi se mogao napisati i jedan podobar esej, a ukoliko se hitno stvari ne počnu raditi više sistemski i narednih 20

godina bi mogli da bude-mo na istom, a to je da nemamo niti jednog do-maćeg igrača koji je uspio barem na razini države, a kamoli na nakoj većoj razi-ni. Ili ćemo, pak, i narednih 20 godina pisati o istim temama, istim rezultatima, i istim problemima. Treba biti realan pa reći da je previše interesa u ovdaš-njem sportu, premalo volje da se nešto kvalitetno ura-di, i u takvoj situaciji jedino što može da izgubi je do-maći sport, i domaći spor-tisti, posebno oni mladi. A ako mislite da griješim u onome što sam napisao iznad, onda se zapitajte kad ste sa užitkom pogle-dali neki kakanjski sport, te koji je u našoj državi, da ne kažem šire, najpoznatiji aktivni sportista porije-klom iz našeg grada (Ke-nan Hasagić i Emir Hadžić svoje karijere su gradili u Kaknju samo u omladin-skim pogonima).

Za kraj, ostavljam kon-stataciju, ako je bit imati samo klub, koji će se bazira-ti na budžet Opštine, i biti parazit društvu „razvijajući talente“ koji će zbog nemo-gućnosti razvijanja profesi-onalne karijere da se opre-dijele za fakulet prije onog u šta su uložili najviše vre-mena svog života, onda je redakcija Kakanjskih novina spremna napraviti još jedan sportski kolektiv u našem gradu a to je olimpijski sport „Guranje pegli“ u svi-jetu još poznat kao curling. Ko zna, možda imamo tale-nat da predstavljamo naš grad i na Olimpijadi. Narav-no, imamo samo jedan mali uslov: 100 hiljada KM iz opštinskog budžeta, te da nam se izgradi sala za treni-ranje.

broj 207, 15.02.2013. 25

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORTSPORTSKI PREGLED IZMEÐU DVA BROJAUređuje: Eldin Omeragić; Foto: Mirsad Mujagić

Nakon sjednice Upravnog odbora ekipe OK Kakanj, donesena je odluka da se, zbog smanjenja finansijskih izdataka smijeni trener Jakub Ganić, te da odrije-šene ruke, zbog dugovanja prema igra-ču, dobije Nenad Simeunović. Tako je ekipa OK Kakanj nakon što je iz kluba otišao Abdel Zolota, koji se baš i nije naigrao ove sezone, ostala bez još jed-nog kvalitetnog igrača, iskusnog Simeu-novića. Što se trenerske palice tiče, na kormilo ekipe OK Kakanj se, nakon nešto više od godine dana, vraća Almir Begić

U subotu 02.02.2013. godine, u Zavidovićima održan je turnir za pionirke, gdje je nastupila i ženska pionirska ekipa Odbojkaške akademije (OA) Kakanj, koja je u konkurenciji četiri ekipe osvojila prvo mje-sto i time stekla pravo učešća na federalnom final-nom turniru. Pionirke su, pored ekipa Zenice, Žepča, te Zavidovića bile najboljem, te zasluženo izborile plasman na federalno prvenstvo.

Nakon toga, u nedjelju 10.02.2013. godine, u Kaknju je pod pokroviteljstvom OSFBiH a u organi-zaciji Odbojkaške akademije ¨Kakanj¨, održan kan-tonalni finalni turnir za pionire i kadete, gdje su pi-oniri OK ¨Olovo¨ i kadeti Odbojkaške akademije ¨Kakanj¨ osvojili prva mjesta, i time stekli pravo učešća na federalnom finalnom turniru. Kadeti OA Kakanj najbolji su bili pored ekipa Olova te kadetske ekipe OK Kakanj. Ovom prilikom trener OA Kakanj Nermin Begić istakao je sljedeće:

„Prije svega, čestitam svojim igračima i igračica-ma na sjajnom uspjehu. Na nama je sad da se što bolje pripremimo i da ostvarimo što bolji rezultat na federalnim takmičenjima. Moram istaknuti da sam zadovoljan onim što smo do sada postigli, a jurišat ćemo i na još više, kada budemo igrali federalno takmičenje. Kao što ste mogli i vidjeti ovdje ima dosta talenata, i moram istakuti da je pravo uživanje raditi sa njima“.

Vrijedi još istaknuti i to da se seniorska ekipa OA Kakanj priprema za nastavak takmičenja II dijela ¨Superlige¨ FBiH, gdje 23.02.2013. godine, u Kakanj dolazi ekipa OK ¨Bosna¨ Sarajevo.

Ovaj poraz ekipa KK Kakanj ubilježila je na gostovanju kod ekipe Varde HE. U jednoj neefikasnoj utakmici u kojoj je u zadnjoj četvrtini postignuto skoro isto poena kao u prethodne tri, ekipa Varde imala je permanentno vodstvo. Predvođeni sjajnim Tresačem, ekipa Varde vodila je gotovo tijekom cijele utakmice, a ekipa KK Kakanj samo je u jednom momentu imala jedan poen prednosti. Samu utakmicu na stranu Varde odnijela je veća širina na klupi, a klupa Varde dala je 10 poena više od klupe ekipe KK Kakanj, te slobodna bacanja u kojima je ekipa KK Kakanj bacala samo sa 56% uspješnosti. Kod ekipe KK Kakanj istakli su se Drezga sa 19, Hadžifejzović sa 18, te Peljto sa 16 poena, ali za pobjedu falio je učinak ostalih igrača.

Nakon ovog poraza, uprava kluba zahvalila se treneru Muliću, pa su na njegovo mjesto doveli provjerenog stručnjaka Radomira Kisića. Dosad je Kisić sa klupe vodio Novi Sad, Spartak iz Subotice, te Leotar iz Trebinja. Sa Trebinjcima je igrao i finale Kupa Bosne i Hercegovine.

U narednom kolu ekipa KK Kakanj na svome parketu dočekuje lidera prvenstva, ekipu Mladosti iz Gacka.

Rukometaši RK Kakanj vratili su se prvenstvenim obavezama. Nakon zimske stanke, ekipa RK Kakanj već je odigrala dvije utakmice i to protiv ekipe Čelika u Zenici, te protiv ekipe Leotara u Kaknju. Ekipa RK Kakanj doživjela je manje pro-mjene u zimskoj pauzi. Klub su napustili Ekinović te Karahasanović, a u klub su došli Antović iz Visokog, te Hadžijusufović iz Sloge. Kada se od povreda oporave Šestović te Burzić, ekipa RK Kakanj ponovo će biti konkurentna. Dokaz tome su već i prva dva kola nastavka.

U prvoj utakmici ekipa RK Kakanj bila je gost ekipi Čelika u Zenici, te je pretr-pjela poraz rezultatom 33:22. Ekipa RK Kakanj imala je problema savladati domaćeg golmana koji je uspio sakupiti 18 odbrana, te zaustaviti sjajnog Kadića koji je po-stigao 12 golova. Nakon utakmice u Zenici ekipa RK Kakanj bila je domaćin ekipi Leotara, i očekivala se druga pobjeda u sezoni. U jednoj dobroj utakmici pred oko 150 gledalaca ekipa RK Kakanj bila je bliže pobjedi. Na poluvrijeme je ekipa RK Kakanj otišla rezultatom 9:7. U nastavku ekipa Kaknja podiže prednost na +4, ali u tim momentima gube ideje u napadu, što gosti koriste i ulazi se u neizvijesnu za-vršnicu. U zadnju minutu utakmice ušlo se rezultatom 21:21, a ekipa RK Kakanj imala je napad, i igrača više. Ipak, loše su odigrali posljednju akciju i gostima do-zvolili priliku za kontru. U posljednjoj sekundi sudije sviraju sedmerac za goste, koji koristi Pedić za veliko slavlje gostiju iz Trebinja. Ovim porazom ekipa RK Kaknja dodatno je zakomplikovala svoju situaciju, i iako do kraja prvenstva ima još 11 kola, ekipa RK Kakanj je već gotovo siguran putnik u niži rang takmičenja. Defini-tivnu potvrdu toga mogli bi očekivati već u narednom kolu kada je ekipa RK Kakanj gost slabašnoj ekipi Prijedora. Ukoliko tu pretrpe poraz, igranje u Prvoj ligi BIH, će im biti neminovnost.

Odbojkaši OK Kakanj promijenili trenera

Almir Begić novi-stari šef struke

Detalj sa utakmice OK Kakanj - OK Modriča

radnje. Ekipa OK Kakanj bila je prinuđe-na na ove korake radi smanjivanja finan-sijskih izdataka, te pružanja prilike mlađim igračima iz svog pogona, a ovim odlascima otvorila su se mjesta u roste-ru prve ekipe OK Kakanj.

Vrijedi još istaknuti da je ekipa OK Kakanj u periodu između dva broja odi-grala dvije utakmice te u obe slavila. OK Kakanj prvo je savladao ekipu Gacka u gostima rezultatom 3:0, da bi potom kod kuće pobijedila ekipu Modriče rezulta-tom 3:1.

Kadeti i pionirke OA Kakanj izborile plasman na federalno prvenstvo

Kadeti OA Kakanj

Košarkaši KK Kakanj upisali četvrti poraz u proljetnom dijelu sezone

Rukometaši Kaknja vratili se prvenstvenim obavezama

koji će ovu ekipu voditi do kraja sezone, sa mogućnošću daljeg produženja su-

26 broj 207, 15.02.2013.

KAKA

NJSK

E NOV

INE

SPORT

U jeku borbe protiv bezbroj nedaća i op-stanka u Premijer ligi, u koju su se, nakon višegodišnjeg odsu-stvovanja - vratili, ku-glaši KK “Rudar” Ka-kanj napravili su sen-zaciju u 12. kolu u pr-voj utakmici proljet-nog dijela prvenstva Premijer lige BiH pro-tiv KK “Knin- Revita” iz Banja Luke pobjedivši višestruke prvake dr-žave i pobjednike KUP-a BiH, koji su ujedno i lideri nakon što su osvojili prvi dio (jesenskog) prvenstva Premijer lige BiH za 2012/2013. natjeca-teljsku sezonu. Pridru-žili smo se njihovoj euforiji i željama da konačno zaigraju i da ovakve maestralne rezultate postižu na svom terenu u svojoj kuglani u Kaknju. Na-ime, poznato je da naš KK “Rudar” Kakanj, na-kon neslavnog ispa-danja iz Premijer lige BiH, prije skoro dese-tak godina, treniraju i igraju utakmice u Pr-voj, a sada i Premijer ligi BiH u gradu Vogo-šća, zahvaljujući su-sretljivosti Općine Vo-gošća i KK “Vogošća”, a da nije tako KK “Ru-dar” Kakanj davno bi se ugasio kao sportski kolektiv.

■ Čekajući sanaciju kuglane

O borbi za opsta-nak kluba i puteše-s t v i j a m a u p r ave,

Senzacionalna pobjeda protiv Knin Revite kuglaše Rudara gurnula u eter

Čekajući sanaciju kuglane, kakanjski kuglaši i ovu sezonu „beskućnici“stručnog stožera/šta-ba i igrača KK “Rudar” Kakanj, “KN” su pisale bezbroj puta. Koriste-ći snažan odijek ne-davnog izvanrednog uspjeha kakanjskih kuglaša, sa podmla-đenom ekipom, kori-stimo priliku da im pisanjem o njihovim problemima, pruži-mo moralnu podršku i upoznamo širu jav-nost, a koju su imali uvijek od svih kakanj-skih medija, a poseb-no od našeg lista.

Predsjednik KK “Rudar” Kakanj i ujed-n o p r e d s j e d n i k Upravnog odbora KSBIH gospodin Ševal Bašić, nedavno se u svojoj izjavi povodom senzacionalne pobje-de njegovih kuglaša dotakao situacije oko kakanjske kuglane koja je neuslovna, zastarjela i koju treba obnoviti i renovirati. Mi smo često u svojim napisima izlagali i prezentovali želje, ideje i namjere ruko-vodstva kakanjskih kuglaša kroz razgovor sa sekretarom KK “Ru-

dar” Kakanj, a poseb-no u onom koji je objavljen u “KN” broj: 185 od 15.03.2012. godine u kojem se je jednom rečenicom dotakao gospodin Mevludin Imamović dok je govorio o sa-naciji krova i ugradnji nove opreme koja je baš tada stigla, o ide-ji da se umjesto samo sanacije krova, mož-da, ako se bude u mogućnosti, dogradi još jedna etaža (sprat) iznad kuglane. Tom dogradnjom bi skoro svi kakanjski sportski klubovi, pa i Sportski savez Kakanj dobili svoje prostorije, tako da ne bi bili “beskuć-nici” kao što ih je ve-ćina. Tako bi Općina Kakanj, nakon sanaci-je Doma kulture, kompletirala jedin-s t v e n i k u l t u r n o -sportski centar Ka-kanj koji bi obuhva-tao: Dom kulture, Bi-blioteku, Omladinski centar, Muzej, Sport-sku dvoranu Kakanj, Sportsku dvoranu t z v.” K o n z u m”, t e Sportski centar Poni-

jeri i kuglanu. ■ Podmlađiva-

njem igračkog kadra ka svijetlijoj budućnost kakanj-skog kuglanja

Rješenjem sanaci-je krova ili nadograd-nje i ugradnjom nove opreme u kuglanu riješili bi se višegodiš-nji problemi trenira-nja i odigravanja uta-kmica KK “Rudar” Ka-kanj i više ne bi bili “beskućnici”, kao i većina kakanjskih sportskih klubova. Uprava, stručni sto-žer/štabi igrači KK „Rudar” Kakanj svo-jom idejom u najte-žim uslovima rada, treniranja i odigrava-nja utakmica, misle i na većinu ostalih ka-kanjskih klubova koji su “beskućnici” kao i oni, što je za svaku pohvalu. Zato im pri-likom čestitanja na senzacionalnoj po-bjedi, trebamo pruži-ti potporu da istraju u svemu što su uradili, postigli i započeli to-kom ovih teških vre-mena za klub, kako bi sve uspješno priveli

kraju. U cilju opstoj-nosti kluba, uspješno su započeli podmla-đivanje igračkog ka-dra što obećava svije-tlu budućnost ka-kanjskog kuglanja i ovog kluba. Ovaj klub svojim radom u 2012. godini, a znamo u kakvim uslovima tre-niraju i igraju, zaslu-žuju da se nađu na promociji najboljih ekipa i pojedinaca, na tradicionalnoj mani-festaciji “Izbor sporti-ste i sportskog kolek-tiva općine Kakanj za 2012. godinu”, a koja uskoro slijedi. Inače, treba naglasiti da je KK “Rudar” Kakanj osnovan davne 1948. godine, što znači da u 2013. godini slave 65 godina od osnivanja kluba koji je poslije FK “Rudar” Kakanj naj-stariji sportski kolek-tiv u Kaknju, pa i šire u BiH. Ovom prilikom “KN” čest itaju na uspjesima na sport-skom planu, a poseb-no na 65 godina po-stojanja kluba i oču-vanja ugleda i tradici-je kluba. Ivica Pekić

broj 207, 15.02.2013. 27

KAKA

NJSK

E NOV

INE

Kontakt: 062 815 057