Broj 2 02.vp:CorelVentura 7 - HEP grupa - Naslovna

NAPUTAK AUTORIMA

A. O ~asopisu

ENERGIJA – ~asopis Hrvatske elektroprivrede, glasiloje Hrvatske elektroprivrede koja ga objavljuje uz finan-cijsku potporu Ministarstva znanosti i tehnologije.âsopis se ponajprije bavi tematikom elektroenerget-skog sustava, ali je otvoren i za sve priloge s podru~jaenergetike. Osnovne teme ~lanaka u ~asopisu odnose sena planiranje razvoja, izgradnju, pogon i odràvanjeelektroenergetskih postrojenja i njihovih elemenata teelektroenergetskog sustava kao cjeline. Teme pokrivajupodru~je proizvodnje, prijenosa i upravljanja, distribu-cije i opskrbe elektri~nom energijom. U sklopu togaobra|uju se tehni~ki, ekološki, ekonomski i financijski,informati~ki i organizacijski, pa i sociološki problemivezani za elektroenergetski sustav.U ENERGIJI se tiskaju izvorni znanstveni ~lanci, kao i~lanci iz prakse, vijesti iz elektroprivrede, zanimljivostiiz svijeta, priop}enja i ~lanci graditelja elektroenerget-skih objekata, proizvo|a~a energetske opreme i ma-terijala. Oglasi su sastavni dio ~asopisa, a priop}enja sukomercijalne naravi.Da bi autori lakše odredili u koju }e kategoriju premakvaliteti biti uvršten neki ~lanak, donosimo osnovneupute o kategorizaciji ~lanaka.

� Prema uputama UNESCO-a (PGI-83/WS/10, Pariz,1983), znanstveni se radovi razvrstavaju u kategorijeizvorni znanstveni rad, prethodno priop}enje, preglednirad, stru~ni rad.

• Izvorni znanstveni rad (originalni znanstveni rad,originalno znanstveno djelo; original scientific pa-per, Wissenschaftlicher Originalbeitrag) opisujenove rezultate istraìvanja, tehnike ili aparate(npr. doktorska disertacija). Toj kategoriji pripadai dotad neobjavljeni rad koji pridonosi znanstvenojspoznaji ili nekom shva}anju, a napisan je tako dasvaki kvalificirani znanstvenik na temelju danih in-formacija moè:– ponoviti pokus i posti}i opisane rezultate s jed-

nakom to~noš}u ili unutar granica eksperimen-talne pogreške, kako navodi autor

– ponoviti autorova opaànja, prora~une ili teo-rijske izvode i provesti sli~na mjerenja.

• Prethodno priop}enje (preliminary note, Vor-laufige Mitteilung) sadrì znanstvene spoznaje ilirezultate koji zahtijevaju objavljivanje. Rad ob-vezatno sadrì jedan ili više podataka koji pripa-daju novim znanstvenim informacijama, ali bezdovoljno pojedinosti koje bi omogu}ile ~itateljuprovjeru iznesene informacije na prethodno opi-sani na~in.

• Pregledni rad (subject review, Übersichtarbeit) jestizvješ}e o nekom posebnom pitanju o kojemu jeve} objavljena informacija, samo je ono u ~lanku

objedinjeno i raspravljeno. Autor preglednog~lanka obvezno treba dati podatke o svim ob-javljenim radovima kojima se koristio u svom radu(treba navesti literaturu i svrstati je redom kojimse pojavljuje u tekstu), a ako je mogu}e, u literaturivalja navesti i radove koji bi pridonijeli razvoju raz-matrane problematike.

• Stru~ni rad (professional paper, Fachlicher Bei-trag) daje korisne priloge s podru~ja ~ija prob-lematika nije vezana za izvorna istraìvanja. Tozna~i da rad mora biti novost u odre|enom pod-ru~ju djelatnosti. To se npr. odnosi na naknadnoponavljanje poznatih istraìvanja koja se smatrajukorisnima za širenje znanja i prilago|avanje izvor-nih istraìvanja potrebama društva i znanosti.

^lanke namijenjene znanstvenoj i stru~noj rubrici re-cenziraju najmanje dva (anonimna) recenzenta.Autor predlaè kategorizaciju ~lanka. Odluku o kate-gorizaciji ~lanka donosi Uredništvo, na prijedlog re-cenzenata.âsopisom se koriste znanstvenici i stru~njaci u našojzemlji, a poznat je i va`nijim referalnim centrima di-ljem svijeta, kao što su:– DIALOG Journal Name Finder– Engineering Index Inc., New York– Engineering Information Inc. Bibliographic Services

Dept, New Jersey– Current Technology Index, London– Viniti, Moskva– Revue Générale de l'éléctricité, Pariz– Current Bibliography on Science and Technology,

Japan, Information Centre, Tokio itd.

B. Pisanje ~lanka

Da bi se ~lanak mogao objaviti u ~asopisu ENERGIJA,potrebno ga je prirediti na sljede}i na~in.

1. ^lanak mora biti dotad neobjavljen. Nakon što gaautor preda ENERGIJI, više ga ne smije ponuditinijednom drugom uredništvu.

2. Predloèni ~lanak mora sadràvati sljede}e odred-nice i to navedenim redosljedom:• Naslov ~lanka (ne dulji od 15 rije~i).

• Titulu (prof., dr. sc., mr. sc.), puno ime i prezimeautora te mjesto stanovanja.

• UDK (utvr|uje ga posebni suradnik).

• Kategorizaciju ~lanka kakvu predlaè autor: ori-ginalni znanstveni rad, prethodno priop}enje, pre-gledni rad, stru~ni rad ili izvješ}e sa savjetovanja,vijest iz svijeta itd. Odluku o kategorizaciji ~lankadonosi Uredništvo, na prijedlog recenzenata.

81

• Kratak saètak u kojemu se ~itatelju daje dovoljnoinformacija o sadràju ~lanka. Autor treba is-taknuti nova otkri}a i spomenuti temeljna na~elana kojima je izveo pokuse što ih je opisao u ~lanku.Saètak ne smije imati više od 200 rije~i.

• Klju~ne rije~i (key words) ili izrazi koji ~itateljuukratko nazna~uju sadràj ~lanka. One se po pra-vilu uzimaju iz naslova ~lanka, a samo eventualnoiz saètka.

• Uvod sadrì opis problema i prikaz va`nijih rezul-tata radova opisanih u citiranoj literaturi. Navodise na~in rješavanja problema koji se obra|uje u~lanku, kao i prednosti predloènog postupka.

• Središnji dio ~lanka moè se sastojati od nekolikodijelova. Treba izbjegavati matemati~ke izvodekoji optere}uju izlaganje. Neizbje`ni matemati~kiizvodi mogu se prema potrebi dati kao cjeline, uobliku jednoga ili više priloga. Preporu~uje senavo|enje primjera kad je potrebno ilustrirati pro-ceduru ili postupak primjene rezultata rada na kon-kretnom primjeru ili navesti algoritam predloènemetode.

• Zaklju~ak s navedenim ostvarenim rezultatima inaglašenom djelotvornoš}u primijenjenog pos-tupka. Treba istaknuti eventualna ograni~enjapostupka i podru~ja mogu}e primjene dobivenihrezultata.

• Literatura se navodi redosljedom kojim se citira u~lanku. Kad se autor u tekstu poziva na literaturu,u uglatoj zagradi piše se samo broj pod kojim jenavedena. Podaci moraju biti to~ni i istiniti.

• Navo|enje pisca(aca) – treba navesti akademsketitule, imena i prezimena autora te zvanja (dipl.ing., ing., dipl. eoc., iur. itd.), naziv i adresu tvrtke ukojoj je autor zaposlen te adresu za kontakt s ured-ništvom, ako je mogu}e s telefonskim brojem, fak-som i e-mail adresom.

• Na posebnoj stranici treba napisati naslov ~lanka,kategorizaciju, saètak i klju~ne rije~i.

• Prijevod saètaka na engleski i njema~ki jezik;ako autor vlada jednim od tih jezika, poèljno je dasaètak i klju~ne rije~i prevede. U suprotnome,saètke }e prevesti naši prevoditelji.

C. Priprema rukopisa

1. Da bi ~lanak bio zanimljiv, mora biti jasan, re~enicekratke, a izrazi poznati. ^lanak se piše na hrvat-skome (latinicom) ili engleskom jeziku, a za oznakese moè upotrebljavati i gr~ko pismo. Fizikalneveli~ine i faktori pišu se kosim velikim i malimslovima, latinicom ili gr~kim slovima. Mjerne jedi-nice i ostali opisi pišu se uspravnim slovima.

2. ^lanak metrološki i terminološki treba uskladiti sazakonskim propisima i normama. Pri uporabi jedi-

nica i simbola valja poštovati zakonske mjerne jedi-nice Me|unarodnog sustava jedinica – SI.

3. Pisati valja u tre}em licu jednine, ne upotrebljavaju}ipasivne oblike.

4. Tekst ~lanka dijeli se na poglavlja. Poglavlja seozna~avaju rednim arapskim brojem. Potpoglavlja,kao dijelovi poglavlja, ozna~avaju se dvjema arap-skim brojkama npr. 1.1, 1.2, 1.3,… Potpoglavlje semoè podijeliti na još manje cjeline koje seozna~avaju trima arapskim brojkama, npr. 1.1.1,1.1.2, …

5. Bibliografske podatke literature kojom se autorsluìo treba pisati prema sljede}im primjerima(obratiti pozornost na veli~inu slova i interpunkcije).• Knjige

�1� LONÂR, J.: "Elektri~ka mjerenja", Tehni~kaknjiga, Zagreb 1965.

�2� STOJSAVLJEVI], M. – MEHMEDOVI],M. – NEMEC, D.: "Dinami~ko ponašanjehrvatskog elektroenergetskog sustava u real-nim pogonskim uvjetima", Institut za elektro-privredu i energetiku, Zagreb, 2001.

• ^lanci u ~asopisima

�3� CVETKOVI], Z.: "Razvitak Hrvatske elek-troprivrede", Energija, 50/2001/2, Zagreb,2001, str.73–74. (pri ~emu 50 ozna~ava godište~asopisa, 2001. godinu izdavanja, 2 broj sveska,a 73–74 broj stranica)

�4� DONG, P. – PAN, J.: "Elastic-Plastic Analysisof Cracks in Pressure-Sensitive Materials", In-ternational Journal of Solids and Structures,28/1991/5, str. 1113–1127.

• ^lanci u zbornicima znanstveno-stru~nih sku-pova

�5� MEHMEDOVI], M. – NEMEC, D.: "Analizamjernih signala u elektroenergetskom sustavuPronyevim postupkom", IV. savjetovanjeHrvatskog komiteta CIGRÉ, Cavtat, listopad1999.

�6� GREBE, E. et al: "Analysis and Damping ofInter-Area Oscillations in the UCTE/CENTRELPower System", R. 38–113, XXXVIII. zas-jedanje CIGRÉ, Pariz, 2000.

6. Preporu~uje se da tekst, uklju~uju}i i sve priloge, nebude dulji od 25 stranica, dok ve}i opseg treba dogo-voriti s glavnim urednikom.

7. ^lanak mora biti napisan na formatu A4, s raz-makom izme|u redaka, bez uvla~enja redaka. Najednoj stranici treba biti 30 redaka, svaki sa 60 slov-nih mjesta. Na lijevoj strani mora biti 4 cm širokarubnica za ispravljanje pogrešaka, ispis uredni~kihoznaka i napomena.

8. Stranice na ispisu ~lanka numeriraju se arapskimbrojevima na dnu stranice.

82

9. Preporu~uje se da ~lanak bude napisan na ra~unalu,ali }e Uredništvo prihvatiti i tekst pisan pisa}im stro-jem.• Pri uporabi pisa}eg stroja i crtanja rukom:

– Uredništvu je potrebno dostaviti dva primjerkarada

– likovni prikazi (fotografije, crteì, dijagrami) mo-raju se izraditi na posebnom listu, tj. svaka slika nasvom listu, a u tekstu, na odgovaraju}emu mjestu,autor treba nazna~iti samo broj slike, odnosnotablice, dijagrama ili crteà. Crteì trebaju bitinacrtani prema pravilima tehni~kog crtanja iobi~no trostruko ve}i nego što }e biti u ~asopisu.Pritom valja paziti da trostruko smanjena naj-manja brojka ili slovo budu veliki 1,5–3 mm

– svaka ilustracija mora imati redni broj i potpis.Ako ilustracija ili tablica nisu originalni, ispodnjih treba navesti izvor.

• Pri korištenju ra~unalom za izradu teksta, crteà,dijagrama i slika:– tekst je potrebno pisati u jednom stupcu, koriste}i

se tekst procesorom Word 97 ili višom verzijom,bez uvla~enja prvog retka u odlomku i bez ra-stavljanja rije~i, bez desnog poravnanja te bezzaglavlja (headera). U tekst treba unijeti slike itablice na mjestima i u veli~ini u kojoj }e biti ob-javljene

– za ~lanak pisan na ra~unalu potrebno je dostavitijedan ispis te disketu 3,5”, uz obvezatnu naznakunaziva i verzije korištenog tekst procesora.

– svaku sliku treba reproducirati laserskim printeromna poseban list A4; isto vrijedi za tablice i formule

– svaku sliku treba spremiti u posebnu datoteku inazna~iti na disketi koji je program rabljen. Istose odnosi na tablice i formule.

Potpuno završene i u skladu s uputama kompletirane~lanke treba uputiti na adresu:

Hrvatska elektroprivredaUredništvo ~asopisa Energija,Ulica grada Vukovara 37,10000 Zagreb, Hrvatska

Objavljeni se ~lanci honoriraju. Autor (i suautori) do-bivaju besplatno po jedan primjerak ~asopisa u kojemuje objavljen njihov rad.

U roku mjesec dana nakon primitka broja u kojemu jeobjavljen njegov ~lanak autor (prvi) moè dostavitiUredništvu prijedlog ispravaka moèbitnih tiskarskihpogrešaka (navode}i stranicu, stupac, redak, uz na-pomenu što je u ~lanku objavljeno i kako treba glasitiispravak), da bi se potrebni ispravci mogli objaviti usljede}em broju ~asopisa.

Ako bude potrebno, Uredništvo }e se obratiti samoprvonavedenom autoru. U slu~aju bilo kakvih ne-jasno}a ili razli~itih stavova, prihvatit }e se samo prim-jedbe što ih iznese prvi autor. Molimo autore da tu~injenicu uzmu u obzir.

Tako pripremljene radove Uredništvo pregleda, dajeih recenzentima na ocjenu i ako su povoljno ocijenjeni,tehni~ki se obrade (lektoriraju, grafi~ko-likovnourede) i pošalju u tiskaru. O tome je li ~lanak primljenili odbijen, Uredništvo }e izvijestiti autora.

Uredništvo

83

84

HRVATSKO ENERGETSKO DRU[TVOZAKLADA "HRVOJE PO@AR"

Glavni odbor Zaklade "Hrvoje Poàr", na temelju Poslovnika o dodjeli godi{nje nagrade"Hrvoje Poàr", te Poslovnika o stipendiranju mladih energeti~ara, objavljuje

N A T J E ^ A J

I. Znanstvenim i stru~nim djelatnicima dodjeljuju se godi{nje nagrade "Hrvoje Poàr", u ob-liku plakete i povelje:

– za stru~ni i znanstveni doprinos razvitku energetike;

– za inovacije u podru~ju energetike;

– za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom;

– za unapre|enje kvalitete okoli{a, vezano uz energetske objekte;

– za popularizaciju energetike.

Nagrade se mogu dodijeliti pojedincu, grupi stru~njaka koji su zajedno izvr{ili nagra|enodjelo, ili organizaciji – nositelju nagra|enog projekta.

Prijedlog za dodjelu godi{njih nagrada, s pismenim obrazloènjem i s priloènom doku-mentacijom, mogu podnijeti znanstvene i znanstveno-nastavne organizacije, znanstvenai stru~na dru{tva, pojedini znanstveni i javni radnici, te ostale ustanove i trgova~kadru{tva.

II. Studentima energetskog usmjerenja, zavr{nih godina studija i diplomantima, dodjeljujese 5 godi{njih nagrada "Hrvoje Poàr", u obliku povelje i u nov~anom iznosu:

– za izvrstan uspjeh u studiju, i/ili za posebno zapaèn diplomski rad iz podru~ja ener-getike.

Prijedlog za dodjelu godi{nje nagrade najboljim studentima energetskog usmjerenjamogu podnijeti znanstveno-nastavne organizacije, sveu~ili{ni nastavnici, ili sami studenti.

Prijedlozi se podnose pismeno, s obrazloènjem.

III. Studentima energetskog usmjerenja dodjeljuje se 5 stipendija za stru~ni dio studija.

Prijedlog za dodjelu stipendija mogu podnijeti sveu~ili{ni nastavnici, ili sami studenti.

Kandidati koji se èle natjecati za stipendiju du`ni su popuniti upitnik koji mogu dobiti utajni{tvu Hrvatskog energetskog dru{tva.

IV. Natje~aj je otvoren od 20. oùjka do 20. travnja 2002. godine.

Prijedlozi se podnose tajni{tvu Hrvatskog energetskog dru{tva, Zagreb, Savska cesta163, p.p. 141.

Prijava mora sadràvati ime/naziv i adresu predloènika s brojem telefona.

Kandidati, kojima }e biti dodijeljene stipendije Zaklade "Hrvoje Poàr", ne}e mo}i is-todobno primati i druge stipendije.

Sve obavijesti mogu se dobiti na tel. 01/ 60 40 609, 63 26 134.

Odluka Glavnog odbora o dodjeli nagrada bit }e objavljena u dnevnim listovima istru~nim publikacijama.

VJEROJATNOSNA PROCJENA TEHNI^KIH RIZIKA

Prof. dr. sc. Vladimir M i k u l i ~ i } – dr. sc. Zdenko Š i m i }, Zagreb,mr. sc. Ivan V r b a n i }, Jastrebarsko

UDK 614.825:261.31PRETHODNO PRIOP]ENJE

Današnje moderno društvo što se, u ve}ini slu~ajeva, bez dvoumljenja sluì svim blagodatima razvijene tehnike, istodobnopostaje sve više osjetljivo na mogu}a neèljena prate}a doga|anja te tehnike: ozljede, narušavanja zdravlja, pa ~ak i prijevre-mena smrt, ne razumijevaju}i, ili ne èle}i razumjeti, da kontrola i smanjivanje opasnosti ili rizika uzrokovanog uporabomtakve tehnike ~esto ujedno zna~i i smanjivanje njezine koristi. Tu kontradikciju nastoji razriješiti vjerojatnosna procjena rizika,novija znanstvena disciplina koja se u posljednje vrijeme ubrzano razvija.^lanak opisuje analiti~ke postupke provedbe kvantitativne (vjerojatnosne) procjene rizika zbog rada tehni~kih sustava (indus-trijskih postrojenja).

Klju~ne rije~i: rizik, upravljanje rizikom, vjerojatnosnaprocjena tehni~kog rizika, stablo doga|aja,stablo kvara, analiza va`nosti, mjereva`nosti.

1. UVOD

Vjerojatnosna procjena rizika kvantitativna je analizasveukupnog rizika zbog rada tehni~kog sustava. Te-melji se na uporabi logi~kih metoda stabla doga|aja istabla kvara. Njezina je va`nost što se u osnovi bavikvarovima, nedjelovanjima, zastojima, otpovijedima,prekidima, ali i popravcima (predvi|anjem, otkriva-njem i otklanjanjem kvarova), odràvanjima, obnavlja-njima, unaprje|enjima i poboljšanjima tehni~kihsustava, te posljedicama kvarova kako u tehni~kim sus-tavima tako i u okolišu tehni~kih sustava, prednostsveobuhvatna temeljitost, a nedostatak dugotrajnostanalize i visoka cijena provedbe. Nakana je ~lankaupoznati ~itatelja s temeljnim postavkama vjerojat-nosne procjena rizika, predo~iti mu osnovne postupkei postignu}a, misle}i pri tome stalno na mogu}nostiprimjene u tehni~kim sustavima.

2. KVALITATIVNA I KVANTITATIVNAPROCJENA RIZIKA

Rizik je potencijalna opasnost gubitka ne~ega što imavrijednost, a procjena je rizika postupak prepozna-vanja i analize opasnosti, pridruènih razli~itim ljud-skim djelatnostima, te odre|ivanje posljedica ivjerojatnosti gubitka, �3�.U osnovi, procjena rizika moè biti kvalitativna i kvan-titativna. U kvantitativnim (matemati~kim) procje-nama rizik je mjera povezanosti vjerojatnosti zbivanjaneèljenih doga|aja i intenziteta neèljenih posljedicatakvih doga|aja. Naj~eš}e, zbog što jednostavnijih pro-

ra~una, rizik je jednak njihovom produktu. Temeljenona razvitku teorije vjerojatnosti jedno je od va`nijihpostignu}a suvremene znanosti i tehnike znanje i mo-gu}nost kvantitativne procjene rizika. To omogu}ujeupravljanje rizicima (ograni~avanje, kontrola rizika,gospodarenje, postupanje s rizicima) s kojima se mo-derno društvo svakodnevno su~eljava.Kvalitativna je prosudba rizika stara gotovo isto kolikoi ~ovjek. Upravljanje je rizikom, temeljeno na njegovojkvalitativnoj procjeni, povezano s otkri}em kota~a, kojise kotrlja niz brijeg, ubrzava i stoga ga se mora ko~iti.Upravljanje je rizikom provedivo i bez kvantitativneprocjene rizika, ali nije djelotvorno i ne jam~i dugo-trajnost. Tek postavljanjem kvantitativnih kriterijaprihvatljivosti rizika, tj. njegovih posljedica, odnosnosigurnosnih ciljeva, problemi postaju jasniji i transpa-rentniji. Upravljanje rizikom je pokušaj zadovoljavanjakvantitativnih kriterija. Procjena pak rizika upu}uje nana~ine upravljanja i provjerava postignuto pomo}unajrazli~itijih mjera što uklju~uju pouzdanost, ra-spoloìvost, sigurnost i rizik. Pritom su sigurnost i rizikkomplementarni pojmovi: ve}i stupanj sigurnosti zna~imanji rizik i obratno.Upravljanje se rizikom svodi u osnovi na odgovore napitanje što ~initi da se smanji rizik, �3�. Postupak identi-fikacije, procjene, odabira i primjene djelovanja kojavode sniènju rizika je upravljanje rizikom kojima jeizloèno ljudsko zdravlje i okoliš. Istodobno se traè iodgovori na pitanja: kako utje~u današnje odluke nabudu}e mogu}nosti i koliko to stoji?Procjena rizika zahtijeva odgovore na pitanja: štou~initi da se provjeri jesu li rezultati zadovoljavaju}i,

85

što se nepoèljno (loše) moè dogoditi te koja je vjero-jatnost takvog doga|aja i s kakvim posljedicama?Pri tome su kvantitativne metode procjene rizika ili

• jednostavne (uhodane, izravne) u obavještavanjimao rizicima u podru~ju “normalnih” aktivnosti(uobi~ajeni, svakodnevni, u~estaliji doga|aji,doga|aji više vjerojatnosti s manjim opsegom pogub-nosti posljedica), ~iji se rizici procjenjuju na temeljupostoje}ih podataka o frekvenciji javljanja neèlje-nih doga|aja i njihovim posljedicama, ili

• komplicirane (zamršene, opse`ne, dugotrajne, zah-tjevne, skupe, posredne):– vjerojatnosne procjene rizika, radi li se o procjeni

rizika malo vjerojatnih doga|aja s potencijalno ve-likim (pogubnim) posljedicama (npr. rizik zbograda nuklearnih elektrana).

3. TEORIJA POUZDANOSTI I VJEROJATNOSNAPROCJENA RIZIKA

Teorija pouzdanosti kao grana tehni~kih znanosti raz-vijala se posljednjih desetlje}a vrlo dinami~no, a ~ine jesljede}e discipline: analiza pouzdanosti, raspo-loìvosti, sigurnosti i rizika. Uzrok je tom sna`nom raz-voju da tehni~ki rizici, koji nastaju u industrijskimpostrojenjima me|udjelovanjem tehnike, ljudi i oko-liša, postaju danas sve va`nijim. To je posljedica ras-tu}e uloge tehnoloških postupaka u modernomdruštvu, sve ve}ih posljedica kvarova nastalih u indus-trijskim postrojenjima i okolišu, kao i zbog sve ve}ekompleksnosti i kompliciranosti takvih postrojenja.Primjena je teorije pouzdanosti u znanosti i tehnicisveobuhvatna. Konvencionalni se iskustveni i intuitivnipristup procjeni adekvatnosti i sigurnosti tehni~kihsustava pokazuje nedostatnim u modernim znan-stvenim primjenama i stoga postupno zamjenjuje kon-zistentnim kvantitativnim metodama analize. Osnovnoje i zajedni~ko traènje pri tome razvitak matema-ti~kog modela kojim }e biti opisan tehni~ki sustav.Takav model moè biti relativno jednostavan, ilikrajnje kompliciran, no mora uvijek biti uporabljiv zakvantitativnu analizu. U ranim se šezdesetim godi-nama prošlog stolje}a analiza sigurnosti još uvijek te-meljila isklju~ivo na iskustvenom pristupu. Pojam je"procjena rizika" bio nepoznat, a rije~ se "pouzdanost"rabila samo na izoliranim, specijalisti~kim podru~jimaindustrije oru`ja i zrakoplovstva. No, ve} u drugojpolovici sedamdesetih godina prošlog stolje}a sadràjanalize sigurnosti i rizika postaje sve va`niji. @ivi se urazdoblju kada se o~ekivano trajanje ìvotnog vijekasvakog pojedinca produljuje djelomi~no i zbog boljihtehni~kih rješenja koja nisu bezopasna i zbog toga se,usprkos svojoj dobrobiti, sve teè prihva}aju. Nikadanije i nikada ne }e postojati bezrizi~no tehni~korješenje, bez lakših ili teìh posljedica kvarova. Taj serizik oduvijek nastojao svesti na najmanju mogu}umjeru pa su stoga razmišljanja o sigurnosti (riziku) teh-

noloških procesa oduvijek bila najva`nija. Trajno serazli~itim tehni~kim sustavima (postrojenjima) po-visuje pogonska sigurnost i oni su sigurniji od ve}inedrugih ljudskih djelatnosti. Pri tome je na~elo posti-zanja visoke sigurnosti: ograni~enje mogu}nost nas-tanka kvarova i smanjenje posljedica kvarova ukolikose dogode. To se ostvaruje na temelju na~ela kojaosiguravaju visoki stupanj pouzdanosti: na~ela odvoje-nosti, razli~itosti, zalihosti (redundancije), neovisnostii "bezopasnog kvara''. Time se postiè da pojedina~nikvarovi komponenata u sustavu ne uzrokuju i kvar sus-tava. Na~elo odvojenosti zahtijeva fizi~ku odvojenostkomponenata razli~itih sigurnosnih sustava u postro-jenju, pa stoga mehani~ki kvar na jednom mjestu ne ut-je~e na sustav komponenata na drugom mjestu. Na~elorazli~itosti omogu}uje obavljanje istog zadatka na višena~ina, a ono zalihosti zna~i da je više od jedne kompo-nente raspoloìvo za neki zadatak. Na~elo neovisnostizahtijeva neovisnost svakog od sigurnosnih sustava oostalima, a ono "bezopasnog kvara" uvjetuje da kvarkomponente ili sustava automatski uzrokuje zbivanja usustavu koja osiguravaju, dovode sustav u bezopasnostanje.

3.1. Razlikovnost pojmova pouzdanost,sigurnost i rizik

Valja upozoriti na preklapanja, pa ~esto i zabunu, iz-me|u pojmova pouzdanost, sigurnost i rizik. Pojamrizik sadrì kako vjerojatnost doga|aja tako i o~eki-vane posljedice doga|aja i numeri~ki je jednak njiho-vom produktu. Ako npr. umire godišnje 5000 ljudi uautomobilskim nesre}ama u nekoj zemlji s 20 milijunastanovnika, to je pojedina~ni rizik (vjerojatnost) smrtisvakog od stanovnika u automobilskoj nesre}i u godinidana, uz pretpostavku da se svi stanovnici voze u auto-mobilu, 2,5*10-4. Dakako, rizik }e ~esto biti posljedicarazli~ita od smrti, pa }e op}enita (tehni~ka) definicijarizika biti, �6�:• rizik �posljedica/vrijeme� = vjerojatnost (frekvencija)

�doga|aj/vrijeme� • veli~ina �posljedica/doga|aj�.

Analiza je rizika nastavak analize sigurnosti i zahtijevakako razmatranje vjerojatnosti javljanja neèljenogdoga|aja tako i posljedica. Analiza je pak sigurnostinastavak analize pouzdanosti i odnosi se, kao i ta ana-liza, na izu~avanje kvarova ili ispravnog rada procesa ilisustava, ure|aja ili opreme. Me|utim, dok analizapouzdanosti ustanovljuje samo vjerojatnosti javljanjakvarova komponenata, podsustava i sustava, analizasigurnosti uklju~uje i dodatna razmatranja jer se èli,uz analizu kvarova i rada opreme, odrediti i što sedoga|a u tehni~kom sustavu kada se zbivaju kvarovi,odnosno, odrediti parametre sigurnosti, tj. utvrditi jesuli mogu}a, i uz koje okolnosti, ošte}enja u promatra-nom sustavu kao i zbog sustava. Utvrdi li faza prou~a-vanja sigurnosti takve mogu}nosti, tada se provodi ianaliza rizika kako bi se odredile posljedice kvara štomogu ugroziti ljude i (ili) materijalna dobra.

86

V. Mikuli~i} – Z. [imi} – I. Vrbani}: Vjerojatnosna procjena tehni~kih rizika Energija, god. 51 (2002) 2, 85-94

Sintagma, “vjerojatnosna procjena (tehni~kog) rizika(VPR)”, podrazumijeva prou~avanje ponašanjatehni~kih sustava (energetskih, industrijskih, inènjer-skih postrojenja i ure|aja) tijekom pretpostavljenihporeme}aja u radu, te obuhva}a:• prora~un rizika (identifikaciju i kvantifikaciju

rizika),• procjenu rizika (postupak vrednovanja i

uspore|ivanja razli~itih vidova rizika kojima jeizloèno ljudsko društvo) i

• kontrolu rizika (sustavno izlaganje i primjenu prin-cipa sigurnosti).

To predstavlja cjelokupni proces poboljšanja sigur-nosti (pouzdanosti, raspoloìvosti) postrojenja, od-nosno sniàvanje rizika zbog rada postrojenja. Uosnovi takva je analiza disciplinirano i sustavno razma-tranje (i predvi|anje) pojava i zbivanja u tehni~komsustavu u kojem se dogodio neki teški, malo vjerojatnikvar ili poreme}aj, i zatim uzastopce razli~iti višestrukikvarovi razli~itih sigurnosnih komponenata, ure|aja isustava (podsustava). Provodi se saìmaju}i dvapristupa:• deterministi~ke analize i• vjerojatnosne analize.

3.2. Deterministi~ke i vjerojatnosne analize

Deterministi~ke analize ocjenjuju ponašanje tehni~kihsustava nakon zbivanja pretpostavljenog po~etnogdoga|aja (poreme}aja) ili kvara pomo}u matemati~kihmodela koji opisuju fizi~ke procese u sustavu (postro-jenju). Cilj je odrediti promjene fizi~kih veli~ina te us-tanoviti ho}e li projektom odre|ene vrijednosti fizi~kihveli~ina komponenata i podsustava biti prekora~enetijekom zbivanja pretpostavljenih kvarova, odnosnokoji }e scenariji doga|anja (razvijanja) kvarova rezulti-rati prekora~enjima i zbog toga neèljenim poslje-dicama u postrojenju i okolici. Takve se analizenadopunjuju vjerojatnosnim budu}i da se kvarovi zbi-vaju kao slu~ajni doga|aji a opasnosti se, uzrokovanekvarovima, (uglavnom) ne mogu izravno mjeriti, mo-raju se procijeniti. Vjerojatnosne se analize stoga usre-doto~uju na odre|ivanje vjerojatnosti sljedova kvarovakoji }e izazvati ošte}enja sustava opasna i za sustav i zaokoliš. Cilj je utvrditi slabosti i nedostatke u projektu,izvedbi, radu i odràvanju sigurnosnih i zaštitnih struk-tura tehni~kog sustava, te odrediti va`nost kompone-nata i podsustava (rangirati doga|aje, kvarove ikomponente prema "doprinosu" kvaru) prigodomodràvanja ili unaprje|enja postoje}e razine sigur-nosti. Posebice, pritom treba odgovoriti na sljede}a pi-tanja:• koji su kvarovi mogu}i,• koliko se ~esto mogu dogoditi (kolika im je vjerojat-

nost),• kakve su im posljedice (kvantifikacija posljedica),• kako se mogu sprije~iti ili ublaìti posljedice.

Vjerojatnosna procjena rizika omogu}uje dubok isveobuhvatan uvid u tehni~ki postupak odnosno pro-ces te tehni~ki sustav (opremu), analizu rada iupravljanja, analizu prevladavaju}ih kvarova iporeme}aja u tehni~kom sustavu, ovisnosti u sustavu,utjecaj okoliša, osoblja i regulatorne prakse, kao i uanalizu ukupnog rizika. To ujedno poti~e nove pris-tupe i razmišljanja u tehnici i tehni~kim znanostima teu regulativi i praksi. Time vjerojatnosna procjenarizika postaje ravnopravna metoda donedavnoisklju~ivo deterministi~kom pristupu ocjeni iupravljanju sigurnosti i rizikom. Ta metoda procjenepostaje vode}a u svim oblicima tehni~kog planiranja,konstruiranja i eksploatiranja industrijskih postrojenjaa obuhva}a:

• sustavno razvijanje kriterija planiranja i konstrui-ranja za što ve}u sigurnost koje uzima u obzir va`nosti utjecaj nesigurnosti i nepouzdanosti na procjenerizika;

• modeliranje svih tehni~kih problema i procjenjivanjeizvedbi i rada postrojenja izloènih rizicima; i

• logi~ke okvire procjenjivanja rizika i dobiti, odnosnoprocjenjivanja ekonomsko-tehni~kih optimalnihrješenja.

Dva su razloga rastu}oj ulozi VPR. Prvo, industrijskasu postrojenja (tehni~ki sustavi) postala danas tolikova`na da su stoga i potencijalne posljedice poreme}aja(nezgoda, kvarova, nesre}a) toliko bitne da je ne-dopustivo iš~ekivanje statisti~kih podataka prije negoli se pogreške otklone i posljedice ograni~e. Drugo,postrojenja su postala toliko komplicirana i komplek-sna da intuicija i iskustvo nisu više dostatni da omogu}esagledavanje i predvi|anje svih mogu}ih i va`nihdoga|aja. Teoretski modeli, što redovito rabe za-mršene ra~unalne kompjutorske programe, morajustoga zamijeniti iskustva prakse. Pritom se modeli te-melje na raspoloìvim informacijama o ponašanjukomponenata u tehni~kim sustavima i na poznavanjufizikalnih pojava, uklju~uju}i pritom nu`no vjerojat-nosne analize. Naime, današnje se moderne kvantita-tivne metode modeliranja, analize i procjenjivanja, bezobzira na stupanj dotjeranosti modela, uklju~uju}i imodele laboratorijskih pokusa, osnivaju na idealizira-nim pretpostavkama ili uvjetima. Informacije izvedenena temelju takvih kvantitativnih modela stoga mogu alii ne moraju odraàvati stvarnost. Sli~no, razvitak plani-ranja i izgradnje industrijskih postrojenja ~estozahtijeva odluke bez obzira na stupanj kompletnosti ikvalitetu informacije i odluke. Doga|a se zbog toga daodluke moraju biti formulirane i uz odre|eni stupanjnepouzdanosti. înjenica je da se informacije ~esto do-bivaju zaklju~ivanjem na osnovi sli~nih ili razli~itih o-kolnosti ili se temelje na modeliranju. Stoga se radi srazli~itim stupnjevima nesigurnosti, jer su mnogatehni~ka rješenja podlo`na prirodnim pojavama iprocesima sa svojstveno slu~ajnim ponašanjem. Stanjasu takvih pojava prirodno neodre|ena i ne mogu stoga

87


biti deterministi~ki opisana. Drugim rije~ima, utjecajisu nesigurnosti (neizvjesnosti, nestabilnosti) ne-izbjeìvi i va`ni pri planiranju, konstruiranju, izgradnjii uporabi industrijskih postrojenja (tehni~kih sustava)pa posljedi~no tehni~ka analiza mora sadràvati poj-move i metode procjenjivanja tih utjecaja na konstruk-ciju, izvedbu i rad tehni~kih sustava, kao i metodekvantifikacije nesigurnosti. Posljednjih dvadesetak go-dina sve su opse`nije primjene vjerojatnosnih analiza utehni~koj inènjerskoj praksi. Na~ela takvih analiza te-melje se na teoriji vjerojatnosti i njezinim srodnim iliizvedenim podru~jima: matemati~koj statistici i teorijiodlu~ivanja, te danas ve} samostalnoj znanstvenoj dis-ciplini, teoriji pouzdanosti. Time pruàju matemati~ketemelje modeliranja nepouzdanosti i nesigurnosti ianalize njihovog utjecaja na planirane ili ve} izgra|enetehni~ke sustave. Korist je i va`nost teorije vjerojat-nosti i matemati~ke statistike u analizi uzoraka i kon-troli kvalitete dobro poznata. Me|utim va`nost teorijevjerojatnosti i teorije pouzdanosti premašuje stvarnobilo koju specifi~nu primjenu. Kako su na~ela tih teo-rija neophodna za pravilno tretiranje nepouzdanosti,nesigurnosti i rizika, to se navedenim teorijama, za-jedno sa statisti~kom teorijom odlu~ivanja i izvedenomznanstvenom disciplinom - vjerojatnosnom procjenomrizika, posve}uje sve ve}a pozornost i u donedavnoisklju~ivo deterministi~koj tehni~koj praksi.

3.3. Vjerojatnosna procjena tehni~kog rizika

Temeljni zadaci VPR jesu:• utvrditi vrste nezgoda (kvarova, nesre}a) što se mogu

zbiti;• procijeniti njihove vjerojatnosti;• kvantificirati posljedice.

Na taj se na~in mogu sniziti vjerojatnosti zbivanjakvarova i prate}ih gubitaka u ljudstvu, ekonomskih gubi-taka te one~iš}ivanja okoliša. Pri tome gubici u ljudstvuuklju~uju smrt, ozljede, slabost ili nesposobnost,ekonomski gubici, npr. obustavu proizvodnje ili rada,nestandardnu proizvodnju ili ošte}enje opreme.One~iš}enje okoliša uklju~uje utjecaj na zrak, vodu,zemljišta, te druge utjecaje na okolicu: buku, vibracije i sl.Takvi se gubici javljaju kada jedan ili više osnovnihdoga|aja kvara uzrokuju kvar postrojenja (odnosno /si-gurnosnih/ sustava ili podsustava postrojenja). Tri su os-novna tipa doga|aja kvara o kojima se naj~eš}e radi ova:

• doga|aji kvarova zbog ljudi (pogreške konstrukcije iizvedbe, pogreške osoblja postrojenja, pogreškeodràvanja);

• doga|aji kvarova zbog opreme (npr., ispuštanjeotrovnih tvari kroz ventil, gubitak maziva u moto-rima, neto~na mjerenja raznih ure|aja);

• doga|aji kvarova zbog djelovanja okolice (potresi iliuleknu}a zemljišta, oluje, poplave, poàri uzro-kovani munjama, …).

Me|utim, kvar je sustava vrlo ~esto uzrokovan i kombi-nacijom spomenutih vrsta kvarova.Tipi~ni na~ini smanjivanja vjerojatnosti kvara postro-jenja uklju~uju:• zalihost opreme;• nadzor i odràvanje;• zaštitne i sigurnosne sustave;• alarmne sustave.U sklopu svojih mogu}nosti VPR omogu}uje:• identificiranje uzro~ne povezanosti izme|u dje-

lovanja što uzrokuju kvar postrojenja (djelovanjeopreme, okolice i ljudi);

• nalaènje putova poboljšanja sigurnosti postrojenjapomo}u rekonstrukcije i uskla|ivanja u postrojenju.

Vjerojatnosna procjena (tehni~kog) rizika uklju~uje(slika 1, �1�):• upoznavanje postrojenja;• identifikaciju mogu}ih kvarova i njihovog djelovanja;• izgradnju logi~kih modela (stabla doga|aja i stabla

kvara);• kvalitativnu analizu logi~kih modela;• analizu podataka o doga|ajima kvarova;• kvantitativnu vjerojatnosnu analizu logi~kih modela;• analizu va`nosti podsustava i komponenata

tehni~kog sustava;• analizu posljedica kvarova u postrojenju i okolišu;• analizu nesigurnosti kako bi se utvrdio utjecaj

pouzdanosti podataka, pretpostavki, postupaka,sveobuhvatnosti (popunosti) analiza i matemati~kihmodela na rezultate analize.

Naime, uzro~na se povezanost izme|u djelovanja štouzrokuju kvarove komponenata i kvar sustava najlakšeotkriva pomo}u dviju logi~kih metoda, �6�:• metode stabla doga|aja i• metode stabla kvara.Metoda "stabla doga|aja" induktivna je metoda identi-ficiranja razli~itih mogu}ih ishoda pretpostavljenogpo~etnog doga|aja (slika 2). Zapo~inje definiranjem(odabiranjem) mogu}e nezgode (nesre}e, poreme}aja,kvara) u postrojenju, dakle, iniciraju}eg, po~etnogdoga|aja. Po~etni doga|aji pri tome mogu biti razli~itidoga|aji kvara u postrojenju, ali i prijelazni doga|ajipoput naglih promjena optere}enja ili gubici op-tere}enja. Mogu biti potaknuti i doga|ajima izvan pos-trojenja, no uvijek predstavljaju visoke zahtjeve nasiguran rad postrojenja.

3.4. Stabla doga|aja i stabla kvara

Postavlja se pitanje što se dalje doga|a ili moè dogo-diti u postrojenju nakon što se zbio po~etni doga|aj?Pretpostavljaju se stanja podsustava i komponenata iodre|uje njihovo djelovanje na sustav. Trenutkom de-finiranja po~etnog doga|aja svi se podsustavi (kompo-nente), koji se mogu koristiti nakon nezgode, moraju

88


89

RAZVIJANJESTABLADOGAÐAJA

PRIKUPLJANJEPOÊTNIHOBAVIJESTIO INDUSTRIJSKOMPOSTROJENJU

ANALIZAVANJSKIHDOGAÐAJA(POTRES,POPLAVA, ITD.)

MODELISUSTAVA(RAZVIJANJESTABLA KVARA)

ANALIZAPOUZDANOSTIPOSTUPAKA IOSOBLJA

PRIKUPLJANJE IOBRADAPODATAKA

VJEROJATNOSNAANALIZAPOREME]AJA UPOSTROJENJU

ANALIZAFIZIKALNIHPROCESA

ANALIZA OSLOBAÐANJATVARI I ENERGIJE UPOSTROJENJU I OKOLICIPOSTROJENJA

ANALIZAPOSLJEDICAOSLOBAÐANJATVARI IENERGIJE

ANALIZA VA@NOSTI

ANALIZA NESIGURNOSTI(POUZDANOSTI PODATAKA I POSTUPAKA)

IZNOŠENJE I TUMAÊNJE REZULTATA(RAZLIÎTE RAZINE PRORAÛNA I REZULTATA)

Slika 1. Postupak provedbe VPR u industrijskom postrojenju

POSTROJENJE-radne karakteristike-odràvanje STABLO DOGA\AJA ZA GRUPU ZD A-ljudske aktivnosti-podaci o kvarovima

OPZD A SS1 AOSS2 SS3 DOS ISHOD

GRUPE ZA^. DOGA\AJAZD A

ZD B

…

ZD N

IZVEDBA I RAD SUSTAVA STABLO KVARA SS2

USPJEH

POSLJEDICA 2

USPJEH

POSLJEDICA 2

USPJEH

POSLJEDICA 1

POSLJEDICA 1

ZD X

POSLJEDICA 2

2117921155

21154

L

L

-001

'A

-002

'B

21135

21134

FW105PMP

FW105PMP

21178

21177 21133

16'FW105PMP

21153

L-003

'C

A B C B

TOP

LV1 LV2

Slika 2. Vjerojatnosna procjena rizika - ilustracija primjene stabla doga|aja i stabla kvara


definirati i identificirati. Ti podsustavi (komponente)postaju tako dio strukture "stabla doga|aja". Nakonidentificiranja uklju~enih podsustava za promatranipo~etni doga|aj, mora se definirati i procijeniti skupsvih mogu}ih stanja podsustava s obzirom na ispravnirad ili kvar podsustava; veliki se dio te analize obavlja"metodom stabla kvara" (slika 2).Metoda "stabla kvara", �4�, deduktivna je metoda kojaodgovara na pitanje: kako se nešto dogodilo ili kako semoglo nešto dogoditi? "Stablo kvara" pritom je grafi~kiprikaz uzro~nih veza u postrojenju (sustavu, podsus-tavu), s obzirom na kvarove komponenata sustava, do-bivenih deduktivnim zaklju~ivanjem na mogu}euzroke pretpostavljenog kvara u sustavu ili kvara sus-tava. Ta metoda omogu}uje uspostavljanje veze iz-me|u mnogobrojnih doga|aja, ~ije me|udjelovanjerezultira novim doga|ajima, uporabom logi~kih funk-cija (I, ILI), te tako i metodi~nu izgradnju strukture štopredstavlja sustav. Npr. postavlja se pitanje: kako semoè dogoditi "prekid opskrbe elektri~nom energi-jom"? Zatim se konstruira "stablo kvara" za podsustavopskrbe elektri~nom energijom u postrojenju. Struk-tura je stabla zbog toga ovakva: neèljeni se doga|aj, ato je kvar postrojenja ili neka druga ispitivana nezgoda(poreme}aj), stavlja na vrh stabla i zatim veè, logi~kimfunkcijama i odre|enim specijalnim opisima doga|aja,s doga|ajima (kvarovima) koji su po svojoj prirodi "os-novniji", odnosno, koji zajedno "pridonose" pret-postavljenom kvaru postrojenja. "Stablo kvara'' na tajna~in završava s temeljnim doga|ajima koji pred-stavljaju primarne, osnovne kvarove u postrojenju.Proces, naime, obuhva}a pomicanje unazad u vremenutragaju}i za mogu}im korijenima uzroka neèljenogdoga|aja (poreme}aja, kvara). Pri tome se "stablokvara" moè razviti do proizvoljne razine detalja, a pre-poru~eni je pristup razvijanje stabla kvara do razine zakoju postoje odgovaraju}i podaci. Naprimjer, stablo }ekvara za neki elektroni~ki sustav završiti, primjerice spoja~alom, umjesto s tranzistorima i otporima od kojihje izgra|eno poja~alo, ako postoje zadovoljavaju}i po-daci o kvarovima takvih naprava. Metoda, dakle, pret-postavlja stanje sustava (kvar), a odre|uju se stanjakomponenata (temeljni doga|aji). Dakako, konstruk-cija "stabla kvara" kompliciranijeg i kompleksnijeg sus-tava zahtijeva potpuno poznavanje funkcioniranjasustava. Pri tome velika su pomo} modeli pouzdanostisustava i fizi~ki modeli sustava. Na taj je na~in omo-gu}eno jasno grafi~ko predstavljanje analiti~kog pro-cesa.Formiranjem se strukture stabla provodi dalje kvalita-tivna pa zatim i kvantitativna analiza. Cilj je kvalita-tivne analize uporabom Booleove algebre reduciranjestabla kvara na logi~ki ekvivalentan, no jednostavnijioblik kombiniranjem temeljnih doga|aja, što uzrokujuneèljeni doga|aj. Na temelju vjerojatnosti zbivanja te-meljnih doga|aja provodi se kvantitativna analizastabla kvara koja se sastoji u transformaciji logi~kestrukture stabla kvara u ekvivalentni vjerojatnosni ob-

lik i numeri~kog prora~una vjerojatnosti kvara sustava(neèljenog doga|aja), tj. nepouzdanosti sustava. Pri-tom su vjerojatnosti temeljnih doga|aja jednake vjero-jatnosti kvarova komponenata unutar predvi|enogradnog vijeka. Rije~ je o nepouzdanosti komponenata.Prora~un se nepouzdanosti provodi uz pretpostavkukonstantne u~estalosti kvara komponenata i uz pret-postavku me|usobne isklju~ivosti temeljnih, osnovnihdoga|aja. No, usprkos tome, analiza stabla kvara iolekompliciranijih i kompleksnijih postrojenja zahtijevauporabu opse`nih ra~unalnih programa. Pretpostavkaje statisti~ke neovisnosti temeljnih doga|aja prihvat-ljiva ako se ne radi o "kvarovima sa zajedni~kimuzrokom". To su kvarovi što se javljaju zbog djelovanja"zajedni~kog uzroka" ili "zajedni~kog po~etnog poti-cajnog doga|aja", odnosno, uzrok je svim kvarovima usustavu zajedni~ki: primjerice, potres, poàr, oluja itd.Me|utim, to moè biti i kvar nekog tehni~kog sustava(raspad elektroenergetskog sustava, eksplozija nekogsustava), ali i djelovanje ~ovjeka (pogreške ljudi, na-silno djelovanje i sl.). Zajedni~ki uzrok kvara moè bitilako uo~ljiv, npr. lom parovoda i ošte}enje susjednihkomponenata djelovanjem pare, ali i manje uo~ljiv -pove}anje optere}enja druge pumpe nakon kvara prveitd. Termin "zajedni~ki na~in kvara" opisuje zajedni~kiuzrok kvarova što djeluje na funkcionalno identi~nekomponente ili podsustave, tj. na udvostru~ene ili re-dundantne, dakle, paralelne komponente ili podsus-tave, odnosno komponente ili podsustave što obavljajuistu funkciju.Mehanizme što doprinose ili uzrokuju zajedni~ki na~inkvarova mogu}e je kategorizirati na sljede}i na~in:

• konstrukcijske pogrješke• razlike u kontroli proizvodnje i kvalitete• pogrješke prilikom testiranja, odràvanja i po-

pravljanja• pogrješke ljudi• promjene okoline (one~iš}enje, temperatura, tlak,

vla`nost, vibracije itd.)• okolnosti što se javljaju tijekom rada komponenata ili

postrojenja (promjene optere}enja, kvarovi, popravci).

Pojmovi se "zajedni~ki na~in" i "zajedni~ki uzrok" ~estoupotrebljavaju izmjeni~no (jedan umjesto drugog),budu}i da su usko povezani i da je njihova identifika-cija vrlo sli~na za vrijeme analize stabla kvara. Stoga senaj~eš}e govori samo o "ovisnim kvarovima", odnosno,"ovisnim komponentama" ili "ovisnim doga|ajima".Ovisni kvarovi uzrok su što vjerojatnosti u postrojenjupostaju uvjetne vjerojatnosti ~ija interpretacija, s obzi-rom na fizikalnu stranu problema, redovito nije jasna.To~an je pristup takvim prora~unima tada s pomo}uMarkovljevih procesa. No, ta je metoda, zbogopse`nosti potrebnog ra~unanja, prakti~ki neprove-diva i s najve}im elektroni~kim ra~unalima. Stoga seuvjetne vjerojatnosti odre|uju razli~itim pribli`nimmetodama. Pritom treba napomenuti da su današnjinapori pri postizanju visoke sigurnosti industrijskih

90


postrojenja uklanjanje upravo ovisnih kvarova i pobolj-šanja konstrukcije koja }e sprije~iti djelovanje zajed-ni~kog uzroka kvarova.

3.5. Kvantitativna analiza stabla kvara

Jednom konstruirano, stablo kvara omogu}uje kvantita-tivnu analizu sigurnosti sustava (postrojenja) u dva koraka.U prvom se koraku stablo kvara opisuje pomo}u nizaBooleovih jednad`bi; jedna jednad`ba za svaka vrata ustablu. Za svaka su vrata ulazni doga|aji (poput primar-nih doga|aja kvara) neovisne varijable, a izlazni doga|aj(neki me|udoga|aj) ovisna varijabla. Koriste}i se pra-vilima Booleove algebre mogu}e je riješiti te jednad`be idobiti tako me|udoga|aje i neèljeni doga|aj (kvar sus-tava) pojedina~no izraène ~lanovima skupa kompone-nata koje predstavljaju samo osnovne doga|aje (kvarkomponente). Na taj se na~in dobivaju svi skupovi (kom-binacije) komponenata ~iji istodobni kvar uzrokuje i kvarpostrojenja (zbivanje neèljenog doga|aja).Svi se kvarovi postrojenja (neèljeni doga|aj) mogupredstaviti kvarovima komponenata koje su ~lanovi tihskupova. Stoga se u drugom koraku vjerojatnost kvarasustava (neèljenog doga|aja) odre|uje s pomo}uvjerojatnosti unije doga|aja koji predstavljaju zbivanjakvarova komponenata u skupovima. Vjerojatnost jekvara postrojenja njegova nepouzdanost ili nera-spoloìvost, ovisno o tome ra~una li se s nepouz-danoš}u ili neraspoloìvoš}u komponenata. U op}em}e slu~aju, dakle, biti:

Q t N t P S S SS S n( ) / ( ) / ( )� � ��1 2 (1)gdje je s Qs(t) ozna~ena nepouzdanost postrojenja, sNs(t) neraspoloìvost postrojenja, a sa Si i-ti skup kom-ponenata (i-ta kombinacija komponenata) ~iji isto-dobni kvar uzrokuje i kvar postrojenja.Budu}i da je jednad`bom (1) odre|ena vjerojatnostunije doga|aja koji se me|usobno ne isklju~uju, to raz-vijena jednad`ba (1) sadrì 2n-1 ~lanova, dakle, radi seo opse`nom ra~unu:

Q t N t P S P S S

P S S S

S S i i jjii

ki j k

( ) / ( ) / ( ) – ( )

( ) –

� �

� ��

��

� �� P S S Snji

( )1 2

(2)

4. ANALIZA VA@NOSTI PODSUSTAVAI KOMPONENATA TEHNI^KOG SUSTAVA

Nakon provedbe vjerojatnosne analize stabla kvaraprovodi se analiza va`nosti (AV), èli li se identificiratii rangirati komponente i sustave (podsustave) va`ne zasigurnost postrojenja, budu}i da AV omogu}uje:a) rangiranje komponenata i sustava prema utjecaju

na nepouzdanost (neraspoloìvost) postrojenja,b) rangiranje komponenata i sustava (podsustava)

prema utjecaju na odràvanje postignute razine si-gurnosti postrojenja, i

c) rangiranje komponenata i sustava (podsustava)prema utjecaju na pove}anje razine sigurnosti.

Na taj na~in AV omogu}uje usporedbu i ocjenu kao iprocjenu prikladnosti razli~itih konstrukcija postro-jenja, odnosno sigurnosnih sustava u postrojenju.Primjerice, visoke vrijednosti pod b), za pojedini sigur-nosni sustav postrojenja, zna~e (dramati~no)pove}anje nesigurnosti postrojenja ukoliko je taj sus-tav neraspoloìv. U tom slu~aju valja se uvjeriti da jepouzdanost (raspoloìvost) tog sustava i njegovih kom-ponenata ostvariva i zajam~ena. U protivnom radi se oneujedna~enoj konstrukciji. Ako su komponente vi-soko rangirane pod a) morat }e biti komponente s in-herentno visokom pouzdanoš}u; u protivnom radi se ološoj konstrukciji. Najjednostavniji je pak sljede}iprimjer "procjene prikladnosti konstrukcije". Ustanovili se analizom va`nosti da je sustav (podsustav) opskrbeelektri~nom energijom potroša~a u postrojenju visokorangiran pod b), takvo se postrojenje smije priklju~itijedino na visoko pouzdane dijelove elektroenerget-skog sustava.Analiza se va`nosti provodi unutar vjerojatnosneprocjene rizika pa zahtijeva stoga, dakako, gotovoidenti~ne postupke. To su:

1. identifikacija po~etnih doga|aja (Po~etni doga|ajisu ujedno i po~etni poreme}aji (to mogu bitikvarovi u postrojenju ili vanjska djelovanja kojamogu uzrokovati kvarove u postrojenju ili kvarpostrojenja) što iniciraju djelovanje razli~itih kom-ponenata (sigurnosnih sustava) u postrojenju.)

2. odabir po~etnog doga|aja (Najuporabljiviji se re-zultati postiù odabirom ozbiljnog doga|ajakvara u postrojenju, odnosno nekog kvara postro-jenja.)

3. specificiranje podataka o osnovnim doga|ajima(kvarovima komponenata) (Specificiranje poda-taka traì odre|ivanje podataka potrebnih zaprora~un pouzdanosti (neraspoloìvosti) osnovnihdoga|aja (komponenata). To su: u~estalosti kvarakomponenata, vremena trajanja popravka postro-jenja, vjerojatnosti pogrješaka osoblja i frekvencijetestiranja i odràvanja.)

4. prora~un nepouzdanosti (neraspoloìvosti) kom-ponenata (osnovnih doga|aja)

5. konstrukcija logi~kog modela (Logi~ki je modelstablo kvara svih sustava (podsustava) u postro-jenju predvi|enih za siguran rad postrojenja.)

6. odre|ivanje skupova (kombinacija) komponenata(To su skupovi komponenata ~ije nefunkcioni-ranje uzrokuje nefunkcioniranje sigurnosnog sus-tava.)

7. matemati~ki model poreme}aja (Matemati~ki jemodel poreme}aja Booleovom algebrom ispisanaunija doga|aja kvarova podsustava (kompone-nata), na temelju stabla doga|aja, ~ije istodobnozbivanje izaziva poreme}aj (kvar) u postrojenju.)

8. odre|ivanje vjerojatnosti poreme}aja (kvara)9. odre|ivanje va`nosti komponenata

10. odre|ivanje mjera va`nosti komponenata.

91


4.1. Mjere va`nosti

Mjere su va`nosti razvijene s nakanom kvantitativnogprocjenjivanja dostignu}a konstrukcije, izvedbe i prik-ladnosti sustava ograni~avanja i kontrole rizika, od-nosno, pove}anja sigurnosti. Na temelju se rezultataAV, naime, definiraju tri matemati~ka izraza, �5�,pomo}u kojih se kvantificiraju vrijednosti mjerava`nosti. Radi se pri tom o

• mjeri smanjenja rizika (MSR),• mjeri pove}anja rizika (MPR) i• mjeri va`nosti komponente (VMK).

Tim se mjerama kvantitativno rangira "doprinos" poje-dine komponente i/ili skupova komponenata kvaru(nepouzdanosti, neraspoloìvosti) postrojenja, dakle iriziku zbog postojanja postrojenja, i isto tako pojedinih(sigurnosnih) sustava vjerojatnosti zbivanja pore-me}aja u postrojenju, odnosno i uloga komponente ilisustava u smanjivanju vjerojatnosti kvara postrojenjaili vjerojatnosti pojave poreme}aja, odnosno smanji-vanju rizika.MPR kvantificira va`nost komponente (podsustava,sustava) u odràvanju postignute razine sigurnosti(rizika) postrojenja. Ta mjera pokazuje povišenjevjerojatnosti kvara postrojenja (povišenje vjerojatnostizbivanja poreme}aja) ako se smanji pouzdanost (ra-spoloìvost) komponente (sigurnosnog sustava, pod-sustava). Istodobno ukazuje na komponentu (sustav,podsustav) ~ija se pouzdanost (raspoloìvost) ne smijesniàvati. Komponente su stoga s najve}im mjeramapovišenja rizika iznimno va`ne u procjeni i odràvanjusigurnosti (postignute razine rizika), za programe pos-tizanja i kontrole kvalitete i za aktivnosti inspekcije.MSR kvantificira ulogu komponente (sustava) udaljnjem sniènju rizika (pove}anju sigurnosti). Tamjera pokazuje sniènje vjerojatnosti kvara postro-jenja (zbivanja poreme}aja u postrojenju) povisi li sepouzdanost (raspoloìvost) komponente (sustava,podsustava). Stoga su komponente (sustavi, podsus-tavi) s najve}im mjerama smanjenja rizika va`ne zarazli~ita nastojanja sniàvanja rizika odnosnopove}anja sigurnosti.Kona~no, mjera va`nosti komponente (sustava, pod-sustava), VMK, pokazuje koliki je udio te komponente(sustava, podsustava) u postoje}oj razini rizika.MPR komponente (sustava, podsustava) odre|uje setako da se najprije odredi povišenje rizika ako je pro-matrana komponenta (sustav, podsustav) nera-spoloìva. Kvantitativna se vrijednost mjere moèpritom odrediti na dva na~ina:

1. odre|ivanjem omjera razine rizika ako je K-ta kom-ponenta (sustav, podsustav) neraspoloìva i pos-toje}e razina rizika:

MPRR

RK

Kn

p

� , ili, (3)

2. odre|ivanjem razlika razine rizika ako je K-ta kom-ponenta (sustav, podsustav) neraspoloìva i pos-toje}e razina rizika,:

MPR R RK Kn p� – , (4)

gdje su: Rp = postoje}a razina rizika, a RKn = razinarizika ako je K-ta komponenta (sustav, podsustav)neraspoloìva.Razli~ite su mogu}nosti odabiranja veli~ine Rp - "pos-toje}a razina rizika". To moè biti, primjerice, vjerojat-nost kvara postrojenja, ili o~ekivani broj smrtnihslu~ajeva zbog osloba|anja energije i/ili tvari iz postro-jenja u okoliš. Ali i nepouzdanost (neraspoloìvost) ne-kog sigurnosnog sustava ili dijelova sustava(podsustava) u postrojenju itd.Sli~no, MSR komponente (sustava, podsustava) odre-dit }e se s pomo}u sniènja rizika za slu~aj povišenjapouzdanosti (raspoloìvosti) komponente (sustava,podsustava):

MPRRp

RKKp

� , odnosno, (5)

MPR R RK p Kp� – , (6)gdje je RKp= razina rizika ako je pouzdanost (ra-spoloìvost) promatrane komponente (sustava, pod-sustava) povišena.

U našim }emo razmatranjima mjere va`nosti (3) i (5)odre|ivati pomo}u mjere va`nosti komponente (sus-tava, podsustava). Mjera je va`nosti komponente (sus-tava, podsustava) K definirana ovako, �1�:

VN t

K

P K

P NMK

S

S

��

�( ) ( )

( )(7)

S P(NS) ozna~ena je numeri~ka vrijednost "postoje}erazine rizika" koja }e u ovom slu~aju biti numeri~kavrijednost nepouzdanosti (neraspoloìvosti) sigurnos-nog sustava u postrojenju, s NS(t) analiti~ki izraz zanepouzdanost (neraspoloìvost) tog sustava, s K pro-matrana komponenta (sustav, podsustav), a s P(K) nu-meri~ka vrijednost nepouzdanosti (neraspoloìvosti)te komponente (sustava, podsustava). Mjere se rizikatada mogu izraziti i na sljede}i na~in, �1�:

MSRP N

P N P K

P N

P NK

S

S

S

S

��

�( )

( ) ( )

( )

( )kad 0 'i (8)

MPRP N P K

P N

P N

P NK

S

S

S

S

��

�( ) ( )

( )

( )"

( )

kad 1(9)

gdje je P(Ns)' nepouzdanost (neraspoloìvost) sigur-nosnog sustava kad nepouzdanost (neraspoloìvost)promatrane komponente (sustava, podsustava) teìprema nuli (komponenta (sustav, podsustav) jesavršeno pouzdana), a P(Ns)" nepouzdanost (nera-spoloìvost) sigurnosnog sustava kad vjerojatnostkvara (nepouzdanost, neraspoloìvost) promatranekomponente (sustava, podsustava) teì prema jedinici(komponenta (sustav, podsustav) je pokvarena, neras-

92


poloìva, neoperabilna), i zatim ti izrazi pojednostav-niti. Mijenja li se, naime, vjerojatnost kvarakomponente (sustava, podsustava), mijenjat }e se ivjerojatnost kvara sigurnosnog sustava:

� �P N P KN t

KS K

S( ) ( )

( )� �

��

(10)

Izraz (10), prema (7), moèmo pisati i ovako:

� �P N P K VP N

P KS K MK

S( ) ( )( )

( )� � (11)

Kad vjerojatnost kvara komponente (sustava, podsus-tava) teì prema nuli, promjena vjerojatnosti kvarakomponente (sustava, podsustava) teì prema -P(K).Slijedi:

� P N V NS K MK S( ) – ( )� P (12)i (8) postaje:

MSRP N

P N P N VK

S

S S K MK

� �( )

( ) ( ) –+�1

1(13)

Sli~no, kad vjerojatnost kvara komponente (sustava,podsustava) teì prema jedinici, promjena je vjerojat-nosti kvara komponente (sustava, podsustava):

� P K P K( ) – ( )� 1Dobiva se za (11):

� P N P K VN

P KS K MK

S( ) – ( )( )

( )� �1

P(14)

pa (9) postaje:

MPRP N P N

P NV

P KK

S S K

SMK� � �

�

�

�

��

( ) ( )

( ) ( )–

+�1

11 (15)

Na kraju, nakon analize posljedica zbivanja razma-tranog neèljenog doga|aja u postrojenju i okolišu,~esto se provodi i analiza nesigurnosti kako bi seutvrdio utjecaj pouzdanosti podataka, pretpostavki,postupaka, sveobuhvatnosti (popunosti) analiza imatemati~kih modela na rezultate analize.

5. ZAKLJUÂK

Postupci su vjerojatnosne procjene tehni~kog rizikaprimijenjivi i vrlo djelotvorni prigodom vrednovanjapouzdanosti, raspoloìvosti i sigurnosti industrijskogpostrojenja (tehni~kih sustava), te procjenjivanja rizikazbog rada postrojenja. Vjerojatnosna procjena (teh-ni~kog) rizika omogu}uje, naime, uvid u prikladnostkonstrukcije i rada postrojenja, omogu}uje iznalaènjepropusta i slabosti konstrukcija, kvantificiranje pret-postavki o pojavama poreme}aja, nedostacima i povolj-nostima konstrukcija, kao i kvantificiranje izvoranesigurnosti i njihovih posljedica u postrojenju i oko-lišu. Posebice analiza va`nosti podsustava i kompone-nata tehni~kog sustava, koja se provodi unutar VPR,omogu}uje identifikaciju i rangiranje komponenata ipodsustava najva`nijih za sigurnost industrijskog pos-

trojenja i tako usporedbu i ocjenu kao i procjenu prik-ladnosti i dosljednosti razli~itih (alternativnih) iz-vedaba postrojenja i postupaka sniàvanja rizika zbograda postrojenja.

LITERATURA

�1� V. MIKULIÎ], D. ŠKRLEC, B. TOMI]: "Racionalnokorištenje energije i sigurnost industrijskih postrojenja”,Seminar “Racionalno korištenje energije u industriji”,Republi~ki komitet za energetiku, industriju, rudarstvo izanatstvo SR Hrvatske, Elektrotehni~ki fakultet Zagreb,Zagreb, 20. studenoga 1986., Zbornik radova (7.00-7.45)

�2� D. ŠKANATA, V. MIKULIÎ]: “Rizik, komuniciranje iodlu~ivanje”, Zbornik savjetovanja Hrvatskog društva zasustave i Hrvatske akademije tehni~kih znanosti: "Stva-ranje stabilnog, prilagodljivog i ìvotno sposobnog hrvat-skog gospodarstva u uvjetima globalizacije i nastajanjainformacijskog društva", str. 191-197, Zagreb, 1995.

�3� H. KUMAMOTO, E. J. HENLY: “Probabilistic Risk As-sessment and Management for Engineers and Scientists”,Second Edition, 1996, IEEE Press Marketing, 445 HoesLane, Piscataway, NJ 08855-1331

�4� W. E. VESELY, F. F. GOLDBERG, N. H. ROBERTS,D. F. HAASL: "Fault Tree Handbook", Systems and Reli-ability Research Office of Nuclear Regulatory ResearchU..S. Nuclear Regulatory Commission, Washington,D.C. 20555

�5� LAMBERT, J. MARTORE: "Importance Ranking ofSystems and Components at Nuclear Power Plants:Methodology and Use" Submitted to the InternationalAtornic Energy Agency, to appear in "Manual for Pro-babilistic Safety Assessment Utilization and Implementa-tion For Safety Decisions", Vienna, 1985.

�6� "IAEA Training Course in PRA Methods in SafetyAnalysis for NPPS", Argonne National Laboratory, Ar-gonne, Illinois, USA, Argonne, 1983.

RELIABILITY ASSESSMENT OF TECHNICAL RISKS

Today's modern society, which, in the majority of cases,makes use of all advantages of up-to-date techniques at thesame time undoubtedly becomes susceptible to unwantedside effects: injuries, health damage, and even prematuredeath, not understanding or not willing to understand thatcontrol and decrease of danger or risk caused by the usageof those techniques means the decrease of its usefulness.Reliability evaluation of technical risks tries to resolve thiscontradiction, as a relatively new scientific discipline thathas been developing quickly recently.The paper describes the analytical tools of quantitative(reliability) risk assessment caused by technical systemoperation (industrial facilities).

ABSCHÄTZUNG DER WAHRSCHEINLICHKEITTECHNISCHER RISIKEN

Die moderne Gesellschaft von heute, welche sich meistens,ohne zu zweifeln, mit allen Wohltaten der entwickeltenTechnik bedient, wird gleichzeitig immer empfindlicher aufihre mögliche unerwünschte Folgen: Verletzungen,Gesundheitsschaden, sogar voreiliges Sterben, ohne zu

93


verstehen - oder verstehen wollen-dass die Kontrolle unddie Einschränkung der durch die Anwendung einer solchenTechnik verursachten Gefahren bzw. Risikos, gleichzeitigdie Einschränkung der von ihr errungenen Nutzen bedeu-tet. Es wird versucht diesen Wiederspruch durch die neue,sich in der letzten Zeit schnell entwickelnde, wissenschaftli-che Gattung - Wahrscheinlichkeitsabschätzung technischerRisiken - entgegenzukommen.

Im Artikel werden analytische Verfahren zur Durchführungquantitativer (der Wahrscheinlichkeit nach) Abschätzungvon, durch den Betrieb technischer Systeme (Industrieanla-gen) verursachten Risiken, beschrieben.

Naslov pisaca:

Prof. dr. sc. Vladimir Mikuli~i}, dipl. ing.dr. sc. Zdenko Šimi}, dipl. ing.Fakultet elektrotehnikei ra~unarstva, Unska 3,10000 Zagreb, Hrvatska

mr. sc. Ivan Vrbani}, dipl. ing.Nuklearna elektrana "Krško",Vrbina 12, 8270 Krško, Slovenija

Uredni{tvo primilo rukopis:2001-07-12.

94


MODEL PRORAÛNA I PRA]ENJA CIJENA SWEP(Prikaz s primjerom)

Niko M a n d i } – Vladimir G r u j i } – Bruno M a n d i }, Zagreb

UDK 338.52:658.8STRU^NI ^LANAK

Cijene elektri~ne energije na trìštu su vrlo promjenjive. One variraju ovisno od niza parametara i utjecaja. Razvijeni surazli~iti modeli pra}enja cijena. Na europskim i svjetskim burzama cijene elektri~ne energije se svakodnevno formiraju, o~emu se informacije distribuiraju preko svih modernih sredstava za komunikaciju, dakako uklju~uju}i i Internet stranice.Švicarski model prora~una i pra}enja cijena, skra}eno SWEP, na spot trìštu je jedan od tih modela.Stoga u svjetlu skorašnjeg uvo|enja i otvaranja trìšta elektri~ne energije u Republici Hrvatskoj iznesene informacije mogudoprinijeti boljoj informiranosti o stanjima i promjenama cijena na trìštu elektri~ne energije. Dakle, ovaj materijal obra|ujesamo kratkoro~nu problematiku. Namijenjen je boljem upoznavanju s nekim na~inima rada i zakonitostima inozemnih spottrìšta.

Klju~ne rije~i: burza, cijena elektri~ne energije, spot trìšte,SWEP, transakcije.

1. UVOD

U ovom ~lanku izloèni su i ilustrirani odnosi i na~inirada trìšta elektri~ne energije i to kroz na~in obra~unaindeksa SWEP i na jednostavnom primjeru. U cijelom~lanku broj~ani iznosi cijena uzetih primjerom susekundarni. Izneseni primjeri i informacije su ilustracijakako su cijene na spot trìštu varirale u tijeku 24 sata ilitijekom tjedna. Upravo takva varijacija za mnoge odnas je novost i tom cilju usmjeren je ovaj rad. Varijacijecijena elektri~ne energije su uzrokovane razlikama i ut-jecajima sezone, mjeseca, dana, sata. Naravno, narazliku i promjenu cijena elektri~ne energije primarnoutje~u odnosi ponude i potra`nje. U posebnim slu~aje-vima to su i drugi parametri i utjecaji koji doprinosepromjenljivosti cijene. To su stanja akumulacija pojedi-nih elektrana, klimatske prilike, raspoloìvost elektranau širem smislu, itd. Sve pojmove ovdje obra|ene trebaprimiti u relativnom smislu u odnosu na veli~inu našegsustava i njegove dnevne ili godišnje potrošnje od pri-bli`no 15 TWh. Što je za nas veliko, za drugi sustav jemalo. ^lanak obra|uje prvenstveno indeks SWEP, nje-govo utvr|ivanje, ali i pojedino nazivlje i pojmove koji suusko vezani uz njega.

1.1. Kupnja i prodaja energije - specifi~ne pojaveu EES-u

Kupnja ili prodaja elektri~ne energije za sustav Repub-like Hrvatske obavlja se na visokonaponskoj (380/220kV) razini, pri ~emu se te aktivnosti op}enito nazivaju

transakcijom. Kratkoro~ne transakcije se obavljajusvakog dana (d) pri izradi voznog reda za idu}i dan(d+1). Ugovaranje kupnje/prodaje energije obavlja sei za duì vremenski period i to op}enito po bitnodruga~ijim kriterijima. Danas na~in ugovaranja i ele-mente transakcija u bitnome odre|uju moderni, daklebrzi i efikasni komunikacijski sustavi. Posebno se tuisti~e Internet, ne samo kao sredstvo brze i efikasne,sveprisutne komunikacije i razmjene informacija.Komunikacije ovim pruàju potporu uspješnom po-slovanju te podupiru transakcije u elektroenerget-skom sektoru i postaju nezaobilazan dio uspješnogposlovanja. Naravno, aktivno korištenje ovakvog vidatrènja energije traì i specifi~ne tehni~ke i financijskeuvjete i osiguranja u pravnom smislu.Postupak utvr|ivanja cijene energije pojednostavljenore~eno te~e ovako.1 Na dan (d) prikupe se odgovara-ju}e informacije tehni~ke prirode. To su pogonskastanja, stanje mreè, ograni~enja i sli~no. Na dan (d)do odre|enog vremena (11:00 do 12:00 sati) na jednommjestu raspoloìvim komunikacijskim sredstvima pri-kupljaju se i obrade sve informacije i planovi. Iz pri-kupljenih informacija ra~una se obujam isporuka icijena energije. Rezultati se šalju korisnicima. Nakonreklamacija i otklanjanja mogu}ih pogrješaka, cijene iobujmi transakcija smatraju se usvojenim. Oni su vaè}ido idu}eg (sutrašnjeg) ra~unanja cijena. Eventualno

95

1 U prilogu je primjer procedure trgovanja elektri~nom energijom.On je naveden iz razloga stjecanja uvida o poslu koji je u glavnimcrtama sli~an protokolima drugih zemalja i trìšta. (PRILOG 1 iz-vornik : www. lpx. de).

ostvareni SWAP aran`mani su mogu}i izme|u dvijedràve, što nije nu`no.Nepoštivanje dogovorenih elemenata ugovora u bilokom pogledu strogo se sankcionira.U sadašnjem stanju naš EES orijentiran je preteìto nakupnju energije. Ve} sada jednu tre}inu svojih potrebapodmirujemo uvozom. U takvim uvjetima rada, pro-daja energije ostvaruje se izvozom energije velikih do-toka. Dotoci naj~eš}e imaju buji~ni karakter, što naneki na~in oteàva rad. Takvu energiju plasiramo krozvozni red i satno, tj. tijekom izvršenja voznog reda.Takav na~in prodaje iz sata u sat zahtijeva poja~anupozornost i pra}enje više parametara po~ev od dotokavode, predvi|anja iskorištavanja i koordinacije istih,do pra}enja tereta na vodovima. Plasmanom dodatneenergije iz pove}anih dotoka tranzitni pravci daleko-voda su dodatno optere}eni. Veliki hidro proizvo|a~ienergije smješteni su na jugu Hrvatske. Susjedna BiHtako|er na tom lokalitetu ima sve svoje ve}e hidro iz-vore. Njihovim znatnim angaìranjem tijekom izu-zetno velikih dotoka EES je u ovakvom stanju manjedinami~ki stabilan.2 Izme|u svih elemenata kao iuvijek treba traìti optimum. Primjera za takav po-ja~an tranzit ima više, ali jedan je poseban. Ostvaren je1995. godine na tek u pogon puštenom dalekovodu400 kV Konjsko – Melina. Taj dalekovod zna~i do-slovno kvalitetan elektri~ki spoj sjevera i juga Hrvat-ske, jer (tada 1995. godine, a djelomi~no i sad) jepopre~na veza preko BiH nedovoljna i slaba.3

Pojavom neo~ekivano velikih dotoka ( koli~inski i vre-menski) za direktnu posljedicu ima prodaju i plasman e-nergije satno, svim zainteresiranim partnerima. Pove}anidotoci tijekom vikenda i blagdana su vrlo ~esti.Ova se energija ne moè planirati i plasirati kroz voznired iz nekoliko razloga. To je u prvom redu zbogneizvjesnosti koli~ine, mjesta i vremena padalina.Moè biti rije~ o padalinama koje daju posebno velikedotoke u vremenu od samo 98 sati (od petka do poned-jeljka). Nakon toga intenzitet dotoka opada i svodi sena znatno manje vrijednosti.Navedene dotoke pravodobno treba uo~iti, pravilnokoli~inski procijeniti, a potom iste me|u prvim po-nu|a~ima plasirati. Rije~ prvi ili me|u prvima impli-cira dvije iznimno bitne stvari. To su povoljna cijena i

slobodan tranzit preko drugih dràva. Zemlja prekokoje se energija tranzitira to odobrava i uslugunapla}uje. U svakom trenutku tranzit moè biti otka-zan iz tehni~kih razloga. Druga bitna ~injenica je dadrugi (po redoslijedu prijave), tre}i i ini ponu|a~ ener-gije zemljama UCTE-a dobiva znatno niù cijenu poMWh. Razlog je jasan, ve}a i opse`nija ponuda rušicijenu elektri~ne energije na spot trìštu.Bez obzira na ovo saznanje takav plasman energije je po-nekad imperativ. Ovo se posebno odnosi na sprje~avanjepoplava na nekom širem podru~ju i ugroàvanja velikihmaterijalnih dobara (elementarna nepogoda).Potom moè biti rije~i o padalinama koje ne dajuposebno velike iskoristive4 dotoke. Još jednom trebapodsjetiti, kad HEP moè ponuditi energiju izpove}anih dotoka isto ~ine i elektroprivrede naše re-gije. Tad je cijena elektri~ne energije i vlastita po-trošnja obi~no najnià, a plasman oteàn. Iz opisanogje o~ito da u ovoj igri sudjeluje više ~imbenika, a otka-zom tranzita preko neke dràve sve prethodno odli~nonapravljeno gubi na realizaciji. Sve ove opisane radnjepostoje upravo radi te realizacije. I u takvim situaci-jama ima izlaza koje smo dosad nalazili i dalje }emonalaziti. Ovaj dio trìšne utakmice, tako uvjetno naz-van, ra|en je i igran i kod nas.5 On je rezultat dje-lomi~no i dosadašnjeg benchmarkinga.6

Dosad je HEP naj~eš}e trgovao s tvrtkama iz susjed-stva te tvrtkama središnje Europe. Takva konstatacijaje ve} sad prošlost. Broj partnera i obujam transakcijaraste i dalje }e rasti. Takvom trendu pove}anja brojapartnera i obujma isporuka nije se mogu}e, niti trebasuprotstavljati. Najbolje je prilagoditi se i ostvaritinajbolje mogu}e financijske u~inke.Zna~ajnu pomo} u definiranju izvozne cijene energijepruà nam uvid u cijene na spot trìštu. One sluèsamo kao orijentir. Postignuta cijena }e biti svakakostvar konkretnog dogovora.

Naši naj~eš}i partneri su GRTN (Italija), ELES(Slovenija), ENRON, ENTRADE, EGL i ATEL(Švicarska), MAVIR (Ma|arska), APT i ÖVG (Aus-trija), HEW (Njema~ka), EP BiH itd. Taj popis tvrtki}e i dalje rasti.Na karti Hrvatskog EES-a s okru`jem (dalekovodi 380i 220 KV) slika 20, nazna~eni su povezni dalekovodi sasusjednim sustavima.

96

2 Upu}ujem na studiju dinami~ke stabilnosti sustava s nekoliko vari-janti isklju~enja DV-a. ”DINAMI^KO PONAŠANJEHRVATSKOG EES KOD”… od grupe autora Stojsavljevi},Mehmedovi}, Sinov~i}, Radi}, Rogi}, Gruji}. STK 38 Cavtat 25.10.2000. godine. Stanje mreè u BiH 1995. godini kad je ostvarennavedeni slu~aj je bilo znatno lošije nego sad. Na primjer veza 220kV Tuzla – Ðakovo nije bila u funkciji itd.

3 U velja~i 2001. godine je šest dana uzastopno isporu~ivana ener-gija razli~itim partnerima. To je ostvareno temeljem pove}anih do-toka. Ovakvim radom uvijek se preventivno prazne akumulacije, teu cilju sprje~avanja ili smanjenja preljeva forsira njihova proiz-vodnja. Dodatni satni plasman energije izvan voznog reda usije~nju 2001. godine jednog dana iznosio je preko 2000 MWhelektri~na energije za zemlje UCTE-a. Podrazumijeva se da su pritom sve ostale obveze prema sklopljenim ugovorima ispunjene, asve manje profitabilne elektrane potisnute.

4 Pod ovim pojmom se misli re}i da sve padaline, ovisno o sljevnompodru~ju i konkretne konfiguracije terena ne idu u iskoristivi i prih-vatljivi dotok naših hidroelektrana. Mogu}a je i situacija u praksida elekranu koja ima dotok ne moèmo voziti iz nekih razloga.

5 Enormna isporuka elektri~ne energije iz zna~ajno pove}anih do-toka plasirana tijekom izvršenja voznog reda na satnom nivou, os-tvarena je od 23. 12. do 27. 12. 1995. godine. U tom periodu zbogsniènog konzuma i toplijeg vremena ovakav plasman bio je nuàn.U navedena ~etiri blagdanska dana, a na osnovi postoje}e doku-mentacije vidljivo je da je plasirano izvan dogovorenog voznogreda (dodatno) elektri~ne energije u iznosu koji nadmašuje u-kupnu jednodnevnu potrošnju našeg sustava. Malo je vjerojatno da}e se takav plasman uskoro ostvariti!

6 Benchmarking, primjer ne~ega koji se koristi kao standard zapravljenje usporedbi �29�.

N. Mandi} – V. Gruji} – B. Mandi}: Model prora~una i pra}enja cijena SWEP Energija, god. 51 (2002) 2, 95-121

U izradi ovog ~lanka korišteni su mnogobrojni ino-zemni podaci. Na svakoj slici ili dijagramu u lijevomkutu naveden je izvornik.

1.1.1. Elementi švicarskog modela prora~una cijenaelektri~ne energije – SWEP

Švicarske tvrtke Atel, Egel, te Dow Jones8 razvile suŠvicarski model cjenika, odnosno model pra}enja cijenaelektri~ne energije SWEP. Ova engleska skra}enicaozna~ava Swiss Elecricity Price Indeks. Priznat je kaopouzdan pokazatelj kretanja cijena elektri~ne energije uEuropi. Mnogi europski proizvo|a~i elektri~ne energijepodràvaju ovakav koncept pra}enja cijena na trìštu.Prvi put je objavljen 11. oùjka 1998. godine i od tad jedostupan na web stranicama. Podaci prije ovog datumadobiveni su simulacijama. Pored SWEP-a postoji jošnekoliko modela, odnosno pokazatelja pra}enja cijenaelektri~ne energije na europskom energetskom trìštu.Na navedenim adresama u prilogu mogu}e jesvakodnevno pratiti spot cijene elektri~ne energije. Svese cijene iskazuju i navode bez troškova i cijena tranzita,transformacija i svih sli~nih optere}enja koje je nu`noura~unati.9 Naime, elektri~nu energiju nije mogu}e ku-piti po SWEP vrijednosti. Ona iskazuje vrijednosti tran-sakcije prethodnog dana, a teku}e cijene su direktnoovisne o doga|ajima na trìštu.Vidi dijagrame naslikama 11, 11a,11b,12.Burza ne radi10 za vrijeme vikenda, ali se sve transak-cije elektri~nom energijom dogovaraju i za to vrijeme.Za vrijeme vikenda i tijekom blagdana cijene elek-tri~ne energije su niè nego tijekom radnih dana utjednu. Primjer promjene cijena i obujma za radni ineradni dan je na slici 11b.Sve tvrtke koje koriste ovaj indeks prijavljuju sve svojetransakcije jednom neovisnom centru koji obavljauslu`nu djelatnost (Dow Jones). On izvrši sve potrebneradnje i vra}a informacije korisnicima svojih usluga.Niti jedna transakcija ne moè bit izvršena bez propi-sane procedure. Informacije o transakcijama su tipizi-rane i u potpunosti opisuju radnju koja je obavljena posvim elementima ( vremenu transakcije, trajanju, vrsti,broju, uvjetima itd.). Svakom korisniku poznate su isk-lju~ivo njegove transakcije i samo informacije o njima.Sve ostale informacije (vezane npr. o obujmu transak-cija i sli~no) o drugim korisnicima su nedostupne.U ovom pojednostavljenom op}em prikazu prora~unaindeksa SWEP vrijednosti podrazumijevaju se neke~injenice:

• Rije~ transakcija podrazumijeva ugovore o kupnji iprodaji elektri~ne energije na visokonaponskoj380/220 kV razini.

• Na~elno, mjesto isporuke elektri~ne energije su vi-sokonaponske sabirnice 380/220 kV u Laufenburgu,Švicarska.

Napomena: U praksi je mogu}e operativno dogovoriti idruga~iji aran`man. Tako je npr. HEP nedavno is-poru~io energiju Atelu na austrijsko / slovenskoj granici.

• Trajanje transakcije po ovoj vrsti ugovora moè bitiminimalno 1, a maksimalno 24 sata.

Primjer: Izrada voznog reda dana (d) za idu}i dan(d+1) jasno podrazumijeva da se za naredni dan (d+1)moè uzeti samo energija u vremenskom trajanju od 1sata do maksimalno 24 sata - tj. cijeli dan. U praksi semimo dogovorenih tranzita3 elektri~na energija pro-daje za vrijeme vikenda na satnom nivou. Takva pro-daja moè po~eti npr. u 22. satu dana (d), a produìti seu idu}im satima dana (d+1).Naravno, mogu se ugovoriti dugotrajniji aran`manikoji se tretiraju na drugi na~in.

• Najmanje 1 sat kupljene/prodate energije mora bitiunutar 24 sata dana za koji se vrijednost indeksaSWEP utvr|uje.

Pri ra~unanju SWEP vrijednosti transakcije seobavljaju po cijenama izra~unatim za jedan sat. Zatransakcije dulje od jednog sata cijene za svaki satodre|ene su tako da ukupna vrijednost te transakcijeostane nepromijenjena.Ra~unanje vrijednosti SWEP-a podijeljeno je u dvadijela. U prvom dijelu se odre|uje cijena za svaki poje-dini sat i to svake transakcije. Zatim se izra~unava arit-meti~ka srednja vrijednost cijene ~iji se teìnski faktorprocjenjuje vrijednoš}u odgovaraju}eg ugovora.

1.2. Definicije korištenih pojmova, izrazai skra}enica

U ovom dijelu navedeno je nekoliko korisnihskra}enica korištenih u daljnjem tekstu, definicija in-deksa DJ i ekonomskih pojmova.

transakcija – pojedina~na kupovina ili prodaja energijeu trajanju do 24 sata ugovorena dana (d) za idu}i dan(d+1) – npr. ugovoreno u (utorak) za idu}i dan(srijedu);sve – transakcije – skup svih transakcija ugovorenih zadan(d) npr.(~etvrtak);

cijena (transakcija, sat) (C0) – cijena za transakciju uCHF/h ;mogu}a varijanta, Euro, $, FIM itd.

Od 1. 1. 2002. dvanaest europskih zemalja preuzimaEuro kao svoju valutu;

trajanje (transakcije) (t) – vrijeme trajanja transakcije usatima;

97

7 Misli se na elektrane za koje ova mjera ima djelotvornost.8 Treba razlikovati ime same tvrtke od pojma i funkcije indeksa Dow

Jones, definicija istog dana je u nastavku.9 ELES (Slovenija) se od 1. 1. 2002. godine pripravlja za izradu i pot-

punu provedbu dnevnog petnaestominutnog voznog reda, tera~unanje u kwh. Ovakvo planiranje i provedba voznog reda ostva-reno je ve} u susjednim zemljama ~lanicama UCTE-a.

10 U poslovnim krugovima burza koja ne radi tijekom radnog tjednazna~i velike probleme na vidiku, a druga pojava zvuk zvonca kojimse obiljeàva po~etak rada burze je lijepo dobro jutro.


koli~ina (transakcija, sat) – koli~ina elektri~ne energijepo satima za transakciju u MWh;trans_sati – sati relevantni za transakciju;

KPS – karakteristika prilago|enih satnih cijena.

Dow Jones �29� - (DJ) (str. 268) indeksi cijena dionicakoje kotiraju na Njujorškoj burzi i pokazatelji su prom-jena i obilje`ja burzovnog poslovanja.Objavljuju se dnevno u razli~itim sredstvima priop}a-vanja, publikacijama iz podru~ja financija, dnevnimnovinama, informacijskim servisima. Tuma~e se kaoindeksi, a promjene se isti~u u obliku indeksnih poena.êsto se rabe i kao indeksi stanja op}e gospodarske ak-tivnosti, u razli~itim modelima za prosudbu rizika pridonošenju investicijskih i drugih poslovnih odluka.Me|u naj~eš}e korištenima je Dow Jones prosjek zaindustrijsku djelatnost. Izra~unava se kao aritmeti~kasredina cijena dionica uzorka 30 najzna~ajnijih indus-trijskih poduze}a, npr. General Elektrica, IBM, Ge-neral Motorsa. Ponderi u aritmeti~koj srediniodraàvaju va`nost pojedinog poduze}a u skupini.Ponderi se povremeno revidiraju zbog promjena sas-tava uzorka poduze}a i statistike vlasništva dionica(stock split) �28�.

Dow Jones �29� DJTA Transportation Average (prosjekprometa)

“Ra~una se po cijenama dionica dvadeset ve}ih po-duze}a za zra~ni, cestovni i èljezni~ki promet(prijevozni~kih poduze}a).”

Dow Jones �29� DJUA Utilities Average (prosjek usluga)

“Temelji se na cijenama dionica petnaest vode}ih po-duze}a za opskrbu elektri~nom energijom i plinomkoja pokrivaju cijelu zemlju”.

Dow Jones �29� DJIA Industrijal Average (industrijskiprosjek)“Vjerovatno svjetski najpoznatiji indeks kretanjacijena i dobitka obi~ne dionice na Njujorškoj burzi(NYSE). Temelji se na trideset vode}ih ameri~kih in-dustrijskih poduze}a i popularno nazvan DOW .” Vidiprilog 2 , aktualnih 25 vode}ih tvrtki.

Ponder �28� – (str. 683) teìnski faktor, broj koji se pri-bliàva vrijednosti statisti~kog obilje`ja ili pokazateljakako bi mu se izrazila va`nost u statisti~kom izvornomili izvedenom nizu.

Ponderiranje �28� – odre|ivanje odgovaraju}e va`no-sti pojedinih veli~ina prigodom izra~unavanja srednjevrijednosti.

SWAP �28� aran`man (str. 874) reciprocitetni kreditniaran`man izme|u središnjih banaka dviju zemalja. Na-cionalne središnje banke dviju zemalja takvim sporazu-mom utvr|uju me|usobno kreditiranje do jednogiznosa u valuti druge zemlje. Vlade tih zemalja stogamogu ra~unati u slu~aju potrebe i na taj dodatni izvor

financijskih sredstava ili deviznih rezervi u inozemstvu.Ovaj pojam ne treba zamijeniti smislom i pojmom in-deksa SWEP i ako su izgovorom vrlo sli~ni!

Ovdje upotrebljene oznake eksponenata �28� i �29�upu}uju na izvornik - literaturu.Nakon doga|aja 11.rujna 2001. godine u Americi, Nik-kei indeks je pao rekordnih 6% što nije zabiljeèno uposljednjih trideset godina u ovako kratkom vremenu,istodobno burza nije radila pet radnih dana.U ovom ~lanku su usvojene skra}enice i oznake koje }ebiti korištene u daljnjem tekstu:C0 = cijena (transakcija,sat)C1=srednja_dnevna_cijenat= trajanje (transakcija)dnevna karakteristika cijena za max.C2=dnevna_k_cijena (dan,sat)dnevna karakteristika cijena za min.C3= dnevna_k_cijena (dan,sat)

ako su sve C0 � C1

Prakti~no objašnjenje ovog izraza i postupka navedenoje u broj~anom primjeru ra~unanja indeksa SWEPtablica 2. postupka utvr|ivanja indeksa SWEP-a od-nosno tablica 2a.

ili ako su sve C0 � C1

C”2=dnevna karakteristika cijenaC5= dnevna _rel_k_cijena(dan,sat)C6=srednja_ rel_k_ cijena (dan,sat )Cps= PS_cijena (transakcija,sat)= prilago|ena satna cijenabr = broj_cijena(sat);V=vrijednost(transakcija,sat);Ukv=ukupna_ vrijednost(transakcija);Cvi= virtualna_cijena;SWEP indeks jednak je vrijednosti Ctp

Ctp=teìnska prosje~na satna cijena;Ctp=Ctp(transakcija,sat=12);V'=V(transakcija,sat=12) tj. od 11:00 do 12:00Funkcija ovdje korištene podvlake ( _ ) je zadana for-matom izraza, ona je potpuno razli~ita od povlake ( – )te ih ne treba zamijeniti, time bi smisao izraza bio pot-puno druga~iji.Ovakve su oznake uvedene radi pojednostavljenja for-mula, bolje preglednosti istih, te boljeg razumijevanja.

1.2.1. Ra~unanje indeksa SWEP

U ovom dijelu ~lanka bit }e tekstom opisan postupakra~unanja ovog indeksa korak po korak, potom ura|enop}i primjer prikazan tabli~no. Radi utvr|ivanja cijenasvake transakcije za svaki sat koriste se statisti~ki po-daci o svim kupovinama i prodajama elektri~ne ener-gije prošlih 20 dana.

98


PRVI KORAK:Ra~unanje dnevne cijene izvodi se po sljede}em izrazu:

C

C

1

0

��

sve_ transakcije

sve_ transakcijet

(1)

Za svaki od 20 dana ra~una se srednja vrijednost (C1)cijelog paketa transakcija. Rezultat je jedna cijena zasvaki dan (CHF/MWh)

DRUGI KORAK:Ra~unanje dnevne karakteristike cijena (C”2) Individu-alna dnevna karakteristika cijena definirana je kao mak-simum satnih odstupanja od prosje~ne dnevne cijene.Maksimum satnih odstupanja podrazumijeva dvije ek-stremne vrijednosti, tj. minimum i maksimum. Uspore-dimo li srednju vrijednost cijene tog sata sa srednjomvrijednoš}u cijene tog dana, dobivamo njen poloàj uodnosu na srednju vrijednost cijene ( u tablici 2. prim-jera prora~una SWEP-a kolona ozna~ena sa C1) cijelogdana. Ovim je njen poloàj utvr|en. Ona je maksi-malna ili minimalna cijena. Maksimalna je izraènaizrazom 2a, minimalna izrazom 2b. Sve gore re~eno is-kazano je matematskim izrazima kako i slijedi:Ako je sve C0� C1

C2= max (cijena(transakcija,sat)) (2a)sve_transakcije

Ili ako su C0�C1

C3 = min (cijena(transakcija,sat)) (2b)sve_transakcije

Dnevna karakteristika cijena

CC C

"22 3

2�

�(3)

Ovisno o tome je li srednja vrijednost cijene tog sata is-pod srednje vrijednosti cijene tog dana bira se maksi-malna ili minimalna cijena. Rezultat je serija od 24cijene za svaki dan (CHF/MWh)

TRE]I KORAK:Ra~unanje dnevne relativne karakteristike cijene (C5).Rezultat dobiven u drugom koraku dijeli se s rezulta-tom prvog koraka izraza (1)

CC

C52

1

�"

(4)

Rezultat ovog postupka je serija od 24 koeficijenta zasvaki sat. Konkretno broj~ano objašnjenje u tablici 3.primjera utvr|ivanja vrijednosti ovog indeksa.

ÊTVRTI KORAK:Ra~unanje srednje relativne karakteristike cijene (C6).Taj dio prora~una provodi se s ciljem dobivanja ravne iglatke karakteristike cijena za zadnjih radnih 20 danaiz dnevne relativne karakteristike cijena

C C6 5

1� �

br*

indeks=dan–1

dan– 21

(5)

gdje je izraz br broj radnih dana unutar re~enih 20dana naj~eš}e jednak 20 za pojedine dane i sate. Kadnema transakcija vrijednost ovog izraza je br 20.Serija 24 koeficijenta ovako dobivena sluì za ra~u-nanje karakteristike prilago|enih satnih cijena KPS.Ovim je prvi dio ra~unanja završen. Za svaku transak-ciju mora se izra~unati KPS cijena. Ona slijedi srednjukarakteristiku cijena svakog pojedinog dana. Cilj je za-pravo prona}i takvu cijenu da ukupna vrijednostodre|ene transakcije ostane nepromijenjena. Ovakvacijena naziva se virtualna cijena.

Grafi~ki prikaz ra~unanja KPS i uvo|enje pojma virtu-alna cijena predo~ena sli~icama a, b, c, d.

Ukupna vrijednost jeU V Ckv 0

trans_ sati� � * (6)

� � V C* pstrans_ sati

(7)

gdje je: Cps = C6* Cvi (8)i predstavlja prilago|enu satnu cijenu.

99

Slika 1. Grafi~ki prikaz ra~unanja srednje dnevne cijene idnevne karakteristike cijena. Oznake Tr- a, Tr-b, Tr-c, Tr-dzna~e transakcija a, b, c, d …Pravokutnik (Tr-a) nagrafi~kom prikazu opisuje transakciju po vremenu trajanja icijeni. Zadebljana gornja crta pravokutnika predstavljadnevnu karakteristiku. Pravac na ovom grafikonu ozna~en

C1 predstavlja srednju dnevnu cijenu.

CIJENA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

SATI

Tr-a

Tr-b Tr-c

Tr-d

Tr-e

C1

Cijena a

Cijena b

Cijena c

Cijena d

dnevna_k_cijena

srednja dnevnacijena

Slika 2. Na gornjoj ilustraciji sli~ica a ove ilustracije prika-zuje jednu transakciju pravokutnikom. Ova vizualnoodre|uje cijenu na x osi i vrijeme trajanja transakcije na yosi. Sli~ica b ilustrira ra~unanje srednje dnevne cijene kojase izvodi po izrazu ozna~enom (1). Sli~ica c ilustrirauvo|enje pojma virtualne cijene kao nu`nog faktora koji }eukupni zbroj vrijednosti transakcije o~uvati nepromije-njenim. Rezultat ovog postupka je jedna cijena za svakutransakciju. Sli~ica d prikazuje rezultat mnoènja virtualne

cijene sa srednjom relativnom karakteristikom cijena.

Cijena Cps SREDNJA RELATIVNA KARAKTERISTIKA CIJENAa)

b)

SATI SATICvi VIRTUALNA CIJENA

c)

SATI

KPS

d)

SATI


PETI KORAK:Ra~unanje virtualne cijene (Cvi). Virtualna cijena jekorektivni faktor koji }e ukupni zbroj vrijednosti tran-sakcija o~uvati nepromijenjen. Koriste}i prilago|enusatnu cijenu uz nepromjenjivost izraza (7) i (8) izraz zara~unanje Cvi je:

C

C

V Cvi

0trans_ sati

6trans_ sati

��

V *

*(9)

ovdje je: V=vrijednost=vrijednost(transakcija,sat)

ŠESTI KORAK:Ra~unanje karakteristike prilago|enih cijena

Cps = C6* Cvi

SEDMI KORAK:Ra~unanje vrijednosno-teìnskih prosje~nih cijena

C

C V

tp

ps

��

�*

sve_ transakcije

sve_ transakcijeV

(10)

C'tp = Ctp(transakcija,sat=12);V'=V(transakcija,sat=12). Ovim je završeno ra~u-nanje SWEP-a.Ovdje su Ctp i v ozna~eni crticom ( ' ) koja upu}uje nadvanaesti sat (11:00 – 12:00).

SWEP � ��

�C

C v

vtp

pssve transakcije

sve transakcije

' * '

'

_

_

(11)

100

Primjer ra~unanja indeksa SWEP:U tablicama ozna~enim brojevima od broja 1 do broja 11 na jednostavnom primjeru prikazan je tijek ra~unanjaindeksa SWEP.Ra~unanje srednje dnevne cijene (C1) za tri transakcije

PRVI KORAK:

Tablica 1.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

Transakcija 1

Cijena

S 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

C 0 0 0 0 0 0 0 28 28 29 29 29 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Transakcija 2

Cijena

S 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

C 0 0 0 0 0 0 0 0 30 30 30 35 35 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Transakcija 3

Cijena

S 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

C 0 0 0 0 0 0 0 0 37 37 37 37 37 37 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Neka je S diskretni broj jednak 1 za C ve}e od 0, ina~e je jednak 0.

Za svaki od proteklih 20 dana ra~una se srednja vrijednost (C1) cijelog paketa transakcija.U tablici 1 je prikazan primjer za tri transakcije. Ra~unanje dnevne srednje cijene obavlja se po niè navedenomizrazu:

C1 =(zbroj cij. prve transakcije)+( zbroj cij. druge transakcije )+(zbroj cij. tre}e transakcije)

(sve transakcije)

Nakon uvrštavanja, zamjena odnosnih vrijednosti i izostavljanja nultih perioda je

C1 =(28+28+29+29+29)+(30+30+30+35+35)+(37+37+37+37+37+37)

=525

= 32,8125(1+1+1+1+1)+(1+1+1+1+1)+(1+1+1+1+1+1+1) 16

DRUGI KORAK: Ra~unanje dnevne karakteristike cijena

Tablica 2.

Sati 1 2 3 … 8 9 10 11 12 13 14 … 23 24

Maksimalna 37 37 37 37 37 37

C1 32,8125 32,8125 32,8125 32,8125 32,8125 32,8125 32,8125

Minimalna 28 28 29 29 29


Dnevna karakteristika cijena ili individualni profil zadani i sat kroz sve transakcije je maksimalna ili mini-malna cijena u tom satu uspore|ena s prosje~nomdnevnom cijenom jednaka je:a. aritmeti~koj sredini dviju cijena (za odre|eni sat)

koji se nalaze s bilo koje strane dnevne cijene ilib. apsolutnom maksimumu ako su sve prijavljene

cijene za odre|eni sat kroz sve transakcije iznadsrednje cijene (C1) ili

c. apsolutnom minimumu ako su sve prijavljene cijeneza odre|eni sat kroz sve transakcije niè od srednjednevne cijene.

Srednju dnevnu cijenu koja je izra~unata po izrazu (1)upisujemo u srednji red tablice 2. (ozna~ena (C1)) takoda se sa svake strane ima jednu ekstremnu cijenu.

DRUGI KORAK: Dnevna karakteristika cijena (C2")u tablici 2a u nastavku.

101

DRUGI KORAK: Dnevna karakteristika (C2") se ra~unaTablica 2a.

Sati Ra~unanje dnevnekarakteristike cijene

Karakteristikacijena (C"2)

o1 00--01o2 01--02… …… …… …

8 07--08 28 289 08--09 (37+28)/2= 32,5

10 09--10 (37+29)/2= 3311 10--11 (37+29)/2= 3312 11--12 (37+29)/2= 3313 12--13 37 3714 13--14 37 3715 14--15… …… …23 22--2324 23--24

TRE]I KORAK: Dnevna relativna karakteristika (C5) sera~una kao omjer dnevne relativne i srednje dnevne cijeneTablica 3.

SatiDnevna

relativnakaraktristika

cijena C2"

Ra~unanjeD. relativna

karakteristikacijena (C5)

o1 00--01o2 01--02… …… …… …o8 07--o8 28 28/32,8125= 0,8533o9 08--09 33 32,5/32,8125= 0,990510 09--10 33 33/32,8125= 1,006011 10--11 33 33/32,8125= 1,006012 11--12 33 33/32,8125= 1,006013 12--13 37 37/32,8125= 1,127614 13--14 37 37/32,8125= 1,1276… 14--15… …… …23 22--2324 23--24

ÊTVRTI KORAK: Ra~unanje relativne karakteris-tike cijena (C5) za DAN 1 i DAN 2 tj.u tablicama 4 i 5Tablica 4.

Sati -DAN 1.

Dnevnarelativna

karaktristikacijena C2"

Ra~unanje

Relativnakarakteris-tika cijena

(C5)

o1 00--01

o2 01--02

…

…

o8 07--o8 28 28/32,8125= 0,8533o9 08--09 33 32,5/32,8125= 0,990510 09--10 33 33/32,8125= 1,006011 10--11 33 33/32,8125= 1,006012 11--12 33 33/32,8125= 1,006013 12--13 37 37/32,8125= 1,127614 13--14 37 37/32,8125= 1,1276

… …

… …

23 22--23

24 23--24

Tablica 5.

Sati- DAN

2.

Dnevnarelativna


Ra~unanje


(C5)

o1 00--01

o2 01--02

… …

… …

o8 07--o8 28 28/32,8125= 0,8533

o9 08--09 33 32,5/32,8125= 0,9905

10 09--10 33 33/32,8125= 1,0060

11 10--11 33 33/32,8125= 1,0060

12 11--12 33 33/32,8125= 1,0060

13 12--13 37 37/32,8125= 1,1276

14 13--14 37 37/32,8125= 1,1276

… …

… …

23 22--23

24 23--24


102

ÊTVRTI KORAK: Ra~unanje relativne karakteristike cijena (C5) za DAN 3 i DAN 4 tj. u tablicama 6 i 7

Tablica 6.

Sati -DAN 3.

Dnevnarelativna


Ra~unanje


(C5)

o1 00--01

o2 01--02

… …

… …

o8 07--o8

o9 08--09

10 09--10 33 33/32,328125= 1,0060

11 10--11 33 33/32,328125= 1,0060

12 11--12 33 33/32,328125= 1,0060

13 12--13 37 33/32,328125= 1,1280

14 13--14 37 33/32,328125= 1,1280

… …

… …

23 22--23

24 23--24

Tablica 7.

Sati -DAN 4.

Dnevna rela-tivna karak-

tristika cijenaC2"

Ra~unanje


(C5)

o1 00--01

o2 01--02

… …

… …

o8 07--o8

o9 08--09

10 09--10 33 33/32,328125= 1,0060

11 10--11 33 33/32,328125= 1,0060

12 11--12 33 33/32,328125= 1,0060

13 12--13 37 33/32,328125= 1,1280

14 13--14 37 33/32,328125= 1,1280

… …

… …

23 22--23

24 23--24

Utvr|ivanje srednje relativne karakteristike cijena (C6) koriste}i podatke u prošlim koracima prikazanim utablicama 4, 5, 6, 7

Tablica 8.

Sati

Rel.kar.cij. Rel.kar.cij. Rel.kar.cij. Rel.kar.cij.Ra~unanje srednje relativne

karakteristike cijena

Srednja relativnakarakteristika

cijena (C6)C5

Dan1. Dan2. Dan3. Dan4.

o1 00--01

o2 01--02

…

…

o8 07--o8 0,8533 0,8533/1 = 0,8533

o9 08--09 0,9905 0,9834 (0,9905+0,9834)/2 = 0,987

10 09--10 1,0056 0,9834 1,0057 1,0057 (1,0056+0,9834+1,0057+1,0057)/4= 1,0001

11 10--11 1,0056 0,9834 1,0057 1,0057 (1,0056+0,9834+1,0057+1,0057)/4= 1,0001

12 11--12 1,0056 1,043 1,0057 1,0057 (1,0056+1,0430+1,0057+1,0057)/4= 1,015

13 12--13 1,1276 1,1027 1,1276 1,1276 (1,1276+1,1027+1,1276+1,1276)/4= 1,1214

14 13--14 1,1276 1,1325 1,1276 1,1276 (1,1276+1,1325+1,1276+1,1276)/4= 1,1288

…

…

23 22--23

24 23--24


103

Ra~unanje virtualne cijene Cv 1

Tablica 9. Transakcija 1

Sati CijenaCHF/ MWh

ObujamMWh

C6CHF/ MWh

Cijena * obujamCHF

C6 *obujamMWh

Cvi za trans.CHF / MWh

o1 00--01o2 01--02… …… …o8 07--o8 28 100 0,8533 2800 85,33o9 08--09 28 100 0,987 2800 98,710 09--10 29 50 1,0001 1450 50,00511 10--11 29 75 1,0001 2175 75,00812 11--12 29 � 100 � 1,015 2900 101,513 12--13 1,121414 13--14 1,1288… …… …23 22--2324 23--24

SUMA 12125 410,54Cv1 12125/410,5425= 29,5341

Tablica 10. Transakcija 2

Sati CijenaCHF/ MWh

ObujamMWh

C6CHF/ MWh

Cijena * obujamCHF

C6 *obujamMWh

Cvi za trans.1CHF / MWh

o1 00--01o2 01--02… …… …o8 07--o8 0,8533o9 08--09 30 50 0,987 1500 49,3510 09--10 30 100 1,0001 3000 101,01011 10--11 30 200 1,0001 6000 202,0212 11--12 35 � 30 � 1,015 1050 30,4513 12--13 35 50 1,1214 1750 56,0714 13--14 1,1288… …… …23 22--2324 23--24

SUMA 13300 438,9Cv2 13300/438,9= 30,303

Za prve dvije transakcije ra~una se karakteristika prilago|ene satne cijene. Karakteristika prilago|enih cijena zaobje transakcije je:Tablica 11.

Ra~unanje prilago|ene satne cijene Karakteristika prilago|ene cijene (Cps)

Transakcija 1 29,5341*1,0150 = 29,977Transakcija 2 30,303*1,0150 = 30,758

Utvr|ivanje vrijednosno teìnskih prosje~nih cijena na osnovici iskazanog izraza

SWEP =29,9771 * 100 + 30,7575 * 30

100 + 30SWEP = 30,1572.


2. GRAFI^KI PRIKAZI I TABLICE

Nakon broj~ano-tabli~nog primjera utvr|ivanja vrijed-nosti SWEP-a, na stranicama koje slijede prikazani sugrafikoni ovog indeksa za protekle tri godine.Povezanost ovog indeksa s Dow Jonesom je evidentna(vidi nekoliko definicija DJ). Stoga je na slici 14nacrtan usporedni prikaz ova dva pokazatelja za jed-naki vremenski interval. SWEP-ova verifikacija naglobalnoj razini je potvr|ena ~injenicom da je izra|en

prema na~elima Dow Jonesa, jednog od uvaàvaju}ihsvjetskih pokazatelja pra}enja trìšnih kretanja.U skandinavskim zemljama, Švedskoj i Norveškoj,koristi se Dow Jones Nordic Indeks. U tim zemljamaon je pokazatelj cijena energije na spot trìštu. Na dvagrafikona slike 15 imamo njegove promjene ilustriraneprimjerom.Koli~ina trène energije u svim transakcijama ovisna jeo njenoj cijeni, te je ta ovisnost predo~ena tablicom(1A) i na nekoliko grafikona.

104

Primjer promjene indeksa SWEP

Tablica 1 A

DatumObujam SWEP

CHF/ MWhPromjena Prosjek

MWh CHF / MWh % 20 dana 60 dana27-où-01 1495 36,9401 2,1863 6,29 43,473 43,792626-où-01 1270 34,7538 -1,0453 -2,92 43,734 43,718423-où-01 1984 35,7991 -1,4602 -3,92 44,1001 43,680122-où-01 879 37,2593 -0,635 -1,68 44,353 43,809321-où-01 1460 37,8943 -0,4068 -1,06 44,5304 44,002620-où-01 1313 38,3011 -0,4204 -1,09 44,6897 44,251819-où-01 861 38,7215 0,1489 0,39 44,7953 44,445216-où-01 1005 38,5726 0,4817 1,26 44,9356 44,537615-où-01 705 38,0909 -3,7477 -8,96 45,0695 44,632414-où-01 705 38,0909 -3,7477 -8,96 41,2925 43,827313-où-01 825 41,8386 -0,0881 -0,21 45,0504 44,718712-où-01 715 41,9267 -1,7267 -3,96 44,7357 44,74539-où-01 536 43,6534 -3,5575 -7,54 44,6178 44,77058-où-01 1266 47,2109 -3,1158 -6,19 44,5002 44,76617-où-01 1019 50,3267 1,6595 3,41 44,2741 44,69076-où-01 840 48,6672 -5,1142 -9,51 43,8999 44,60575-où-01 205 53,7814 3,6748 7,33 43,6845 44,5292-où-01 490 50,1066 -4,526 -8,28 43,345 44,39041-où-01 810 54,6326 1,8805 3,56 43,2678 44,251928-vel-01 540 52,7521 4,5213 9,37 42,9916 44,112927-vel-01 635 48,2308 6,0712 � 14,4 42,7664 44,036426-vel-01 1225 42,1596 0,0824 0,2 42,8216 44,050623-vel-01 1120 42,0772 1,2203 2,99 43,1023 44,165522-vel-01 755 40,8569 0,0509 0,12 43,2208 44,242521-vel-01 790 40,806 -0,2744 -0,67 43,3587 44,356420-vel-01 740 41,0804 0,6664 1,65 43,5627 44,462419-vel-01 915 40,414 -1,1134 -2,68 43,92 44,573216-vel-01 1660 41,5274 0,2761 0,67 44,4756 44,715-vel-01 1720 41,2513 3,5425 9,39 44,7894 44,772514-vel-01 1914 37,7088 2,1646 6,09 45,5097 44,843513-vel-01 1159 35,5442 -4,0238 � -10,17 46,2391 44,993212-vel-01 895 39,568 -1,7331 -4,2 47,0148 45,1869-vel-01 1330 41,3011 -1,3889 -3,25 47,346 45,28948-vel-01 760 42,69 -0,1533 -0,36 47,5387 45,33577-vel-01 1410 42,8433 -1,5146 -3,41 47,5606 45,32996-vel-01 777 44,3579 -2,6339 -5,61 47,5766 45,36635-vel-01 1527 46,9918 -1,5717 -3,24 47,629 45,33222-vel-01 1575 48,5635 -0,5445 -1,11 47,4159 45,29741-vel-01 822 49,108 0,8597 1,78 46,9214 45,2849

[email protected]


Slike od broja 4 do 11 prikazuju dnevne promjenecijene energije. Iznimku ~ine slike 11a, koja prikazujepromjene prosje~ne tjedne cijene tijekom godine islika 11b, koja prikazuje satne promjene cijene tije-kom dana.U pogledu strukture proizvodnje elektri~ne energije,zemlje ~lanice UCTE-a imaju mješovite sustave.Razli~it je udjel proizvodnje termo, hidro i proizvodnjeiz nuklearnih elektrana - kako je prikazano na slikama(16, 17, 18). Za razli~ito strukturirane elektroenerget-ske sustave pristup i na~in ra~unanja pokazatelja kre-tanja cijena je razli~it.Republika Hrvatska je u razdoblju od 1996. do 2000.godine ostvarivala proizvodnju i uvoz prikazanu utablici (2A) i slici (19). Taj prikaz moè dati pribliànuvid u osnovne zna~ajke sustava i pomo}i pri opredje-ljivanju za neki od na~ina pra}enja cijena.

Trìšte kratkoro~nih transakcija naziva se spot trìšte.Ono postoji dulje vrijeme i podrazumijeva djelovanjeponude i potra`nje. Njegovo postojanje nije posljedicaliberalizacije trìšta elektri~ne energije u europskimzemljama.Grafi~ki prikazi promjene indeksa SWEP preslikavajuniz stanja na kratkoro~nom trìštu proteklog razdoblja.Svaki prikaz je odraz prošlog stanja spot trìšta proma-tranog razdoblja, dobiven na temelju broj~anih poda-taka svrstanih u tablice (primjer tablica 1A). On moèbiti izra|en za cijelu godinu, tromjese~je ili tjedan. Usvakom su prikazu, u okviru istog grafikona, iskazanednevne promjene indeksa, te promjene prosjeka 20 i 60dana. Ve}i kvarovi dijela proizvodno-prijenosnoglanca sustava prema jednakim trìšnim na~elima imajusli~an u~inak na kratkoro~nom trìštu.U cijene iskazane indeksom SWEP nisu ura~unati tran-zitni troškovi, ni bilo kakva druga davanja (primjerice,regulacija propisane frekvencije, napona i sli~nog). E-nergija sa spot trìšta ima va`nost kratkoro~nih isporukai ne daje dugoro~na jamstva u pogledu isporuka.

Naglim zahla|enjem, potra`nja za elektri~nom energijomraste, a time i cijena elektri~ne energije na spot trìštu. Ukišnom i toplom vremenskom razdoblju, cijena energije naspot trìštu stagnira ili pada. Ta promjena se uo~ava nagrafikonima 20 dnevnog, odnosno 60 dnevnog prosjeka.Varijacije vrijednosti indeksa SWEP tijekom godine suzna~ajne. One su znatno ve}e od varijacija ekvivalent-nih pokazatelja teku}eg goriva i plina. Istodobnomusporedbom odgovaraju}ih promjena pokazateljaplina, nafte i indeksa SWEP - vidljive su njihove varija-cije u postocima. Te promjene su za 1997. godinu bile:SWEP-a 12%, odgovaraju}i pokazatelj teku}eg goriva8% i plina 1,7% ( slika 3).Na slici 3 je prikazana usporedba promjene razli~itihpokazatelja energenata plina, teku}eg goriva i indeksaSWEP. Ovdje je SWEP samo jedan od više pokazateljakretanja cijena elektri~ne energije na spot trìštu.

Prikaz vrijednosti indeksa SWEP za tri godine je naslikama 4, 5, 6. Prve dvije slike prikazuju varijaciju ovogindeksa za cijelu godinu 1999. i 2000. Na slici 6 suobuhva}ena samo tri mjeseca. Grafikoni na njoj suizraèniji zbog manjeg broja korištenih podataka.Na sve tri slike, grafikoni dnevnih promjena suizlomljeni jer biljeè dnevne promjene ovog indeksa.Kako te vrijednosti preslikavaju stanje i promjene nakratkoro~nom trìštu elektri~ne energije, njihovaizlomljenost je razumljiva. Prikazom prethodnih poda-taka u obliku prosjeka 20 ili 60 dana izlomljenostkrivulje se ublaàva. Tako krivulje 20 ili 60 prosjekanaglašavaju i ozna~avaju globalni trend kretanja ovogindeksa na godišnjoj razini.Slike 4 i 5 prikazuju godišnju promjenu SWEP-a, aliimaju potpuno druk~iji izgled, odnosno iskazujurazli~ito ponašanje tikom godine 1999. i 2000. To je ra-zumljivo jer su promjene SWEP-a i stanja na trìštuelektri~ne energije razli~ite tijekom primjerenih go-dina. Usporedimo li njihove krivulje prosjeka 60 danaza prvu krivulju (slika 4), vidimo da se ona do sredine

105

Tablica 2 A

Proizvodnja i uvoz1990 1996 1997 1998 1999 2000 96/95 97/96 98/97 99/98 00/99

GWh GWh GWh GWh GWh GWh (%) (%) (%) (%) (%)

Ukupno u Hrvatskoj 9870 11892 11231 11239 11299 9799 116,78 94,44 100,07 100,53 86,72

Hidroelektrane 3650 7190 5260 5428 6531 5841 139,23 73,16 103,19 120,32 89,44

Termoelektrane 4030 2522 3578 4561 4768 3181 92,04 141,9 127,47 104,54 66,72

NE Krško*(naš dio) 2190 2180 2393 1250 0 0 95,06 109,8 52,24 0 0

TE Plomin 2 0 0 0 0 0 777 0,00 0 0 0 0

Izvan Hrvatske** 3310 0 0 0 0 0 0,00 0 0 0 0

Uvoz 1569 166 1562 2115 2376 4037 13,60 941 135,4 112,34 169,91

Ukupno raspoloìvou Hrvatskoj 14749 12058 12793 13354 13675 13836 105,73 106,10 104,39 102,4 101,18

NE Krško*: naš dio elektri~ne energije iz ove elektrane ne isporu~uje se od 30. srpnja 1998. godineIzvan Hrvatske**: temeljem ugovora do rata BiH isporu~ivala energiju iz TE Kakanj, TE Tuzla, TE Gacko i TE Obrenovac(Srbija); energija iz navedenih elektrana u periodu 1996. – 2000. nije isporu~ivana


velja~e 1999. godine zadràva na višoj razini cijena.Krajem velja~e po~inje trend njena pada i traje dopo~etka kolovoza. Najmanju dnevnu vrijednost ovajpokazatelj ima 16,29 CHF/MWh po~etkom svibnja.Nakon toga, biljeì trend rasta do kraja godine. Zad-njih deset dana 1999. godine, njegova vrijednost pada.U pojedinim razdobljima ostvaruje ve}i ili manji gra-dijent rasta, ~emu je uzrok razli~ito stanje na trìštu

energije. Maksimalna dnevna vrijednost ostvarena jekrajem studenog - 41,53 CHF/MWh.Jednaki pokazatelj zapo~inje 2000. godinu slijede}itrend kraja 1999. godine koji se nastavlja u kra}em vre-menu. Potom raste do sredine velja~e i dalje se odràvau granicama dostignute razine do kraja travnja, kaddostiè minimalnu dnevnu vrijednost 22,87CHF/MWh. Nakon toga se zadràva na relativno niìm

106

plin

teku}e gorivo

SWEP

www.egl.ch

Slika 3. Postotna varijacija indeksa plina, teku}eg goriva i SWEP-a

41,5274

16,2900

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

CH

F/M

Wh

SWEP PROSJEK 20 DANA PROSJEK 60 DANA

SWEP INDEKS ZA 1999.god.NAJVE]I 41,5274 CHF/MWh

NAJMANJI 16,4001 CHF/MWhPROSJE^NI 28,0315 CHF/MWh

WWW.ATEL.CH

Slika 4. Prikaz vrijednosti indeksa SWEP za 1999. godinu


vrijednostima do sredine kolovoza. U daljnjem razdo-blju njegov trend je rastu}i. Maksimalna dnevna vrijed-nost je dostignuta sredinom rujna 62,48 CHF/MWh.

Vidimo da su krivulje prosjeka 60 dana za 1999. i 2000.godinu razli~ite. Što je zajedni~ko, a što razli~ito u ovedvije istovrsne krivulje? U oba slu~aja, po~etkom i kra-

107

22,8639

62,483

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

CH

F/

MW

h

SWEP PROSJEK 20 DANA PROSJEK 60 DANAWWW.atel.ch

SWEP INDEKS ZA 2000.god:NAJVE]I 62,4830 CHF/MWh

NAJMANJI 22,8639 CHF/MWhPROSJE^NI 40,2338 CHF/MWh

Slika 5. Prikaz vrijednosti indeksa SWEP za 2000. godinu

55,6578

35,5442

35

37

39

41

43

45

47

49

51

53

55

57

CH

F/M

Wh

SWEP PROSJEK 20 DANA PROSJEK 60 DANA

SWEP INDEKS ZA 2001.god.

www.atel.ch

Slika 6. Prikaz vrijednosti indeksa SWEP za prvi dio 2001. godine


jem svake kalendarske godine, ovaj indeks ostvarujeve}e vrijednosti. Tijekom ljetnih mjeseci u ovdje prika-zanim grafikonima (kao i uvidom u ostale grafikonekoji su dobiveni simulacijom prošlih godina), vidljivesu razmjerno niè vrijednosti ovog indeksa. Teško jedati potpuno objašnjenje. Me|utim, moè se re}i danavedena zajedni~ka stanja minimalnih i maksimalnihvrijednosti odgovaraju relativno manjoj potra`nji e-nergije tijekom prolje}a i ljeta. Tad je potrošnja niàzbog pove}anih temperatura zraka. Istodobno su ost-vareni pove}ani dotoci zbog topljenja snijega ili kišnograzdoblja (mogu}e su iznimke). Za razdoblje niìhtemperatura, potra`nja energije je ve}a, te trìšni me-hanizmi djeluju u smislu pove}anja vrijednosti ovogpokazatelja.

Maksimalne i minimalne broj~ane vrijednosti za obaslu~aja su broj~ano razli~ite, vremenski pomaknute(doga|aju se u razli~ito vrijeme svibanj-travanj), što jeo~ekivano. Ranije je re~eno da je dnevna vrijednost ovogindeksa izraz ponude i potra`nje elektri~ne energije, paje ova razli~itost uspore|enih godina razumljiva.

Slika 6 prikazuje promjene u prva tri mjeseca 2001. go-dine uz jednak pristup svim podacima. Moè se zapa-ziti da ovdje prikazana najnià broj~ana vrijednostindeksa (tijekom tri mjeseca) ima minimalnu vrijed-nost 35,54 CHF/MWh, što višestruko nadmašuje mini-malne vrijednosti prošlih godina.

Dijagrami postotne promjene vrijednosti indeksaSWEP prikazane su na slikama 7, 8, 9. Oni su, na neki

108

-19,53%

-23,64%

20,82%

-30,00%

-20,00%

-10,00%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

PR

OM

JE

NA

%

www.atel.ch

1999. godina

Slika 7. Dnevna promjena SWEP-a u postotcima za 1999. godinu

Slika 8. Dnevna promjena SWEP-a u postotcima za 2000. godinu

-35,63%

37,90%

-40,0%

-30,0%

-20,0%

-10,0%

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

PR

OM

JE

NA

%

2000. godina

www:atel.ch


na~in, izvedenica prethodnih dijagrama. Prikazujupromjenu dnevne postotne vrijednosti aktualnog danau odnosu na prethodni dan.Cijene energije se naj~eš}e (i to pogrešno) shva}ajukao nešto konstantno. Ovi dijagrami prikazuju vari-ranje cijene elektri~ne energije na spot trìštu iz dana udan.Iz dijagrama 7, 8, 9 vidljive su svakodnevne postotnepromjene cijene elektri~ne energije u 1999, 2000 i za triprva mjeseca 2001 godine. Postotna promjena ovog in-deksa je u granicama, naj~eš}e, manje od 10 posto za1999. godinu. Najve}e postotno dnevno odstupanje

ostvareno je 2000. godine u travnju i iznosilo je 37,9posto (slika 8) Takva promjena vrijednosti indeksa ak-tualnog dana, u odnosu na prošli dan 1999. godine, nijezabiljeèna. U cijeloj 2000. godini, varijacije indeksa subile ve}e, a tijekom ljetnih mjeseci vrlo ~esto okovrijednosti 10 posto. Trend ve}ih postotnih promjenanastavlja se i u 2001. godini.Na tromjese~nom prikazu indeksa (slika 9) sve prom-jene su preglednije, jer je broj podataka manji na jed-nakom predlošku.S ciljem iscrpnijeg prikaza dnevnih postotnih prom-jena, na slici 10 je dijagram za vremensko razdoblje od

109

9,39%

-10,17%

14,40%

-11,79%

-14,11%

22,53%

-20,0%

-10,0%

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

PR

OM

JE

NA

%

www.atel.ch

2001.godina

Slika 9. Dnevna promjena SWEP-a u postotcima za prvi dio 2001. godine

7,33%

-8,28%

14,40%

-12,0%

-10,0%

-8,0%

-6,0%

-4,0%

-2,0%

0,0%

2,0%

4,0%

6,0%

8,0%

10,0%

12,0%

14,0%

16,0%

26-v

el-0

1

6-o

ù-0

1

DANI

PO

ST

OTA

KP

RO

MJ

EN

ES

WE

PA

%

SPOT TR@IŠTE

Slika 10. Postotna dnevna promjena SWEP-a tijekom tjedna


26. velja~e do 6. oùjka 2001. godine. Na slici 10 posebnoje izdvojena promjena cijene od 27. velja~e do 2. oùjka2001. godine. Veli~ina promjene vrijednosti SWEP-a,izraèna u postotcima, naglašena je strelicom na istojslici. Kako je vidljivo, u navedenom primjeru ostvarena jevelika postotna promjena u tri dana, od 27. velja~e 2001.godine do 2. oùjka 2001. godine. Ova promjena nijenajve}a promjena tijekom cijele 2001. godine.

Ukupna koli~ina trène energije na burzi ovisi o cijenielektri~ne energije za konkretno vrijeme. Viša cijenadjeluje na smanjenje koli~ine trène energije i obr-nuto. Ta ovisnost prikazana je primjerima na slikama11, 11a i 11b. Strjelicama su na slici 10 posebnoozna~eni spomenuti i opisani utjecaji. U tablici 1A jebroj~ani uvid u iznose i promjene ovog indeksa i nje-gove dnevne promjene. U navedenom vremenskom

110

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

34

36

38

40

42

44

46

48

50

52

54

56

58

60

05.t

ra.0

1

03.t

ra.0

1

30.o

ù.0

1

28.o

ù.0

1

26.o

ù.0

1

22.o

ù.0

1

20.o

ù.0

1

16.o

ù.0

1

14.o

ù.0

1

12.o

ù.0

1

08.o

ù.0

1

06.o

ù.0

1

02.o

ù.0

1

28.v

el.0

1

26.v

el.0

1

22.v

el.0

1

20.v

el.0

1

16.v

el.0

1

14.v

el.0

1

12.v

el.0

1

08.v

el.0

1

06.v

el.0

1

02.v

el.0

1

31.s

ij.01

29.s

ij.01

25.s

ij.01

23.s

ij.01

19.s

ij.01

17.s

ij.01

15.s

ij.01

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500

1600

1700

1800

1900

2000

2100

Obujam trgovanja MWh

Cijena el.energije CHF/MWh

EU

RO

/M

Wh

MWh

www.egl.ch

Slika 11. Primjer promjene obujma transakcija (MWh) u ovisnosti od cijene elektri~ne energije

Slika 11a. Promjena obujma trgovanja u ovisnosti od prosje~ne cijene elektri~ne energije (spot trì{te Leipzig)

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

180000

200000

220000

240000

24

-oo

26

-oo

28

-00

30

-00

32

-00

34

-00

36

-00

38

-00

40

-00

42

-00

44

-00

46

-00

48

-00

50

-00

52

-00

02

--2

00

1

04

--2

00

1

06

--2

00

1

08

--2

00

1

10

--2

00

1

MWh / tjedan

0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

14,00

16,00

18,00

20,00

22,00

24,00

26,00

28,00

30,00

32,00

Euro / MWh

MWh / tjednu prosje~na tjedna cijena Euro/MWh

redni broj tjedana u 2000.godini

GODIŠNJI OBUJAM TRGOVANJA NA OVOM SPOT TR@IŠTU JE PREKO 5 000 000 MWh

www.lpx.de

tjedan u 2001.godini


111

CIJ

EN

AE

uro

/MW

h

NEDJELJA25.02.01

min.cijene781,20MWh

768,3MWh

20.90

Euro/MWh

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

01

:00

03

:00

05

:00

07

:00

09

:00

11

:00

13

:00

15

:00

17

:00

19

:00

21

:00

23

:00

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

OB

UJ

AM

MW

h

OBUJAM TRGOVANJA2 ( MWh)

CIJENA 2 Euro /MWh

SATI

958,4 MWh

1201.1 MWh

456MWh

68,69Eura/MWh

79,91

Eura/MWh

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

80

85

01

:00

03

:00

05

:00

07

:00

09

:00

11

:00

13

:00

15

:00

17

:00

19

:00

21

:00

23

:00

CIJ

EN

AE

uro

/MW

h

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

OB

UJ

AM

MW

h

OBUJAM TRGOVANJA1 (MWh)

CIJENA 1 Euro /MWh

ÊTVRTAK01.03.01max.cijene

www.lpx.de SATI

1167.2 MW

Slika 11b. Dijagram obujma trgovanja na spot trì{tu u ovisnosti o cijeni energije za ~etvrtak i nedjelju


razdoblju, najve}e dnevno pove}anje (u odnosu naprotekli dan) ostvareno je 27. velja~e 2001. godine.Najve}i dnevni pad cijene ostvaren je (za jednakorazdoblje) 13. velja~e. Na opisani na~in u navedenihdana promijenjen je i opseg trène energije.Jednostavnije re~eno, dosadašnja iskustvena saznanjaostvaruju se na~inom: elektri~nu energiju ne kupujemo

isklju~ivo kad je nemamo; energiju kupujemo kad jenjena cijena na trìštu nià od vlastite proizvodnje iobrnuto (nije isklju~ivo). Rezultat ovakvog na~ina radabi trebao biti – zadovoljenje potreba svih subjekata uznajniù cijenu.Primjeri na slikama 11, 11a i 11b, 12, 13 prikazujupromjene koli~ine trène energije u ovisnosti o cijeni

112

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500

1600

1700

1800

1900

2000

2100

26-o

ù-0

1

22-o

ù-0

1

20-o

ù-0

1

16-o

ù-0

1

14-o

ù-0

1

12-o

ù-0

1

8-o

ù-0

1

6-o

ù-0

1

2-o

ù-0

1

28-v

el-0

1

26-v

el-0

1

22-v

el-0

1

20-v

el-0

1

16-v

el-0

1

14-v

el-0

1

12-v

el-0

1

8-ve

l-01

6-ve

l-01

2-ve

l-01

OB

UJ

AM

MW

h

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

CH

F/

MW

h

Slika 12. Prikaz tablice 1A za vremenski interval od 2. 02. 01. do 26. 03. 2001. godine

-8

-4

0

4

8

26-o

ù-0

1

22-o

ù-0

1

20-o

ù-0

1

16-o

ù-0

1

14-o

ù-0

1

12-o

ù-0

1

8-o

ù-0

1

6-o

ù-0

1

2-o

ù-0

1

28-v

el-0

1

26-v

el-0

1

22-v

el-0

1

20-v

el-0

1

16-v

el-0

1

14-v

el-0

1

12-v

el-0

1

8-ve

l-01

6-ve

l-01

2-ve

l-01

PR

OM

JE

NA

CH

F/M

Wh

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

PR

OM

JE

NA

%

Promjena CHF / MWh Promjena %

www.atel.ch

Slika 13. Apsolutna i relativna promjena SWEP-a za vremenski interval od 02. 02. do 26. 03. 2001. godine


(dnevnoj ili satnoj). Prva od ovdje navedenih slika(slika 11) tu ovisnost naglašava na dnevnoj razinizadebljanim stupcima, slika 11a na tjednoj razini, aslika 11b uz dnevne zakonitosti, prikazuje satnu za-konitost promjene. Samo na ovoj posljednjoj slici pri-kazana je razli~itost cijena radnog i neradnog dana utjednu (~etvrtak–nedjelja).Razmatranjem svih opisanih kretanja mogu se uo~itiodre|ena stanja i naj~eš}i na~ini ponašanja koli~inetrène energije i cijena. Ukupna dnevna potrošnjaelektri~ne energije je radnim danom ve}a od subotnje inedjeljne potrošnje.U vremenskom intervalu od 9–20sati (primjereno godišnjem dobu), potrošnja elektri~neenergije je najve}a. Tad je i koli~ina trène energijemaksimalna, ali to nije isklju~ivo pravilo. Zbog niìhcijena energije no}nih termina, koli~ina pro-dane/kupljene energije na trìštu moè biti ve}a oddnevnih transakcija (kupnje / prodaje). Prebrzo done-seni zaklju~ak ovdje moè vrlo brzo biti demantiran,ali takvu pojavnost valja zapaziti, ali otkloniti is-klju~ivost.Optere}enje interkonekcijskih vodova bilo je ranijeznatno manje. Izgradnjom novih objekata, te niòmcijenom energije na istoku, tranzit je znatno pove}an(smjer od istoka prema zapadu), a time i optere}enjetranzitnih vodova. Preko interkonekcijskih vodova utim slu~ajevima se energija ne tranzitira temeljem pos-tignutih ugovora, nego sukladno Kirhofovim zakonima(tehni~kim zakonitostima).Tranzit energije u ovim okolnostima ponekad nad-mašuje dnevne maksimume optere}enja dalekovoda(primjerice, 400 kV Heviz-Tumbri), pa se vlastite elek-

trane nekih elektroenergetskih sustava više angaìrajutijekom dnevnih sati. Tada je ponu|ena energija nakratkoro~nom trìštu najskuplja.Naš cilj je kvalitetna proizvodnja i opskrba potroša~auz prikladne cijene i ostvarenje ukupno dobrih rezul-tata u svim transakcijama kupnje ili prodaje energije.Svi ostali elementi uspješnog poslovanja se podrazu-mijevaju.Prikaz na slici 11b je druk~iji od svih ovdje prikazanihgrafikona. Njegova specifi~nost je u usporedbi nave-denih veli~ina za radni i neradni dan. Vremenska os (xosa) je ovdje sat, a ne dan kao na prethodnim grafi-konima. On uspore|uje cijene i opseg trène energijeu ~etvrtak, dan kad su cijene energije prema svim kate-gorijama ponude spot trìšta bile ve}e od nedjeljnihcijena energije. Ova vizualna usporedba vezana je zapromjenu satnih cijena energije i njima primjerene ko-li~ine trène energije na istom izvorniku – Lajpciškomspot trìštu. O~ita je promjena cijena i koli~ina trèneenergije u naglašenim primjerima. U njima, primjerice,satna cijena izraàva (uvjetno re~eno) maksimalneterete sustava svojim visokim iznosima.Energija je sveprisutan element ~ovjekova postojanja iuklju~ena je u sve gospodarske tijekove. Povezanostop}ih gospodarskih tijekova i njihovo kretanje iskazujese indeksom Dow Jones. S obzirom da je ovaj poka-zatelj uklju~en u sve djelatnosti gospodarskih tijekova,zna~i i u promjene u podru~ju elektri~ne energije, za-nimljivo je pogledati kako se mijenjaju SWEP i DowJones u istom vremenskom intervalu.Slika 14 prikazuje promjene oba indeksa na uzorku od20. velja~e do 20. oùjka 2001. godine. Evidentno je

113

41,0804

35,55

42,1596

52,7521

50,2

54,6326

106,62

110,21

108,25

111,02

111,46

112,34

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

46

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

20.o

ù.0

1

19.o

ù.0

1

16.o

ù.0

1

15.o

ù.0

1

14.o

ù.0

1

13.o

ù.0

1

12.o

ù.0

1

09.o

ù.0

1

08.o

ù.0

1

07.o

ù.0

1

06.o

ù.0

1

05.o

ù.0

1

02.o

ù.0

1

01.o

ù.0

1

28.v

el.0

1

27.v

el.0

1

26.v

el.0

1

23.v

el.0

1

22.v

el.0

1

21.v

el.0

1

20.v

el.0

1

SW

EP

103,60

104,00

104,40

104,80

105,20

105,60

106,00

106,40

106,80

107,20

107,60

108,00

108,40

108,80

109,20

109,60

110,00

110,40

110,80

111,20

111,60

112,00

112,40

112,80

DO

WJ

ON

ES

SWEP DOW JONES

www.atel.ch

www.indexs.dowjones.com

2001. godina

Slika 14. Primjer dnevnih varijacija SWEP-a i DOW JONESA od 20. 2. do 20. 3. 2001. godine


sli~no ponašanje ovih dviju krivulja, ali u pojedinimdijelovima navedena sli~nost se gubi. To je razumljivo sobzirom na uklju~enost pokazatelja Dow Jones u svesvjetske gospodarske tijekove (pogledati prilog 2. – 25najve}ih tvrtki)U Norveškoj i Švedskoj u uporabi je Dow Jones NordicPower Index, koji tretira podru~je cijena elektri~ne e-

nergije (sli~no SWEP-u). Njegovi uvjeti pra}enja cijenai na~ini prikaza su sli~ni opisanom indeksu, uvaà-vaju}i neke posebnosti vezane za specifi~nost ovoggeografskog podru~ja i sustava. U prvom dijelu slike 15prikazane su promjene indeksa DJ Nordic Power od22. travnja 1999. godine do 25. svibnja 2000. godine. Po-rast vrijednosti ovog indeksa u 1999. godini po~inje vre-

114

Participants

Slika 15. Dow Jones Nordic Power Indeks


menski malo ranije nego indeksa SWEP iste godine.Indeks SWEP u 2000 godini do travnja ostaje u okvirupostignutih vrijednosti. Istodobno, indeks DJ NordicPower po~inje sa sniènjem vrijednosti znatno ranije.U drugom dijelu slike 15 iscrpnije je prikazan trendpada u navedenom razdoblju. U tablici prikazanoj uokviru slike 16 navedene su Norveške i Švedske tvrtkekoje koriste i podupiru ovaj indeks.Svaki elektroenergetski sustav obiljeàvaju razli~itezna~ajke. Struktura proizvodnje elektroenergetskogsustava (udjel svake proizvodnje, termo, hidro, nuk-learne) u mnogomu utje~e na na~in i oblik izra~una po-kazatelja cijena, bez obzira kako se ovaj zove. Svieuropski sustavi su mješovitog obilje`ja. To zna~i danjihovu ukupnu proizvodnju ~ine termo, hidro i proiz-vodnja iz nuklearnih elektrana u razli~itim omjerima.Sustav s velikom proizvodnjom nuklearnih elektranaima preduvjete za manju varijaciju dnevnih cijena elek-tri~ne energije. Ove elektrane imaju kontinuiranu pro-izvodnju tijekom cijele godine. Jer, samo takvimna~inom proizvodnje, njihov rad je ekonomskiopravdan. Stoga je veliki njihov utjecaj na varijacijudnevnih cijena. Prora~un indeksa SWEP ili nekogsli~nog pokazatelja bitno je razli~it za razli~ito struk-turirane elektroenergetske sustave.Na slici 16 prikazana je europska struktura neto proiz-vodnje 2000. godine (TWh). U 2000 godini samo su

Hrvatska, Austrija, Švicarska i Luksenburg ostvarilenadpolovi~nu proizvodnju hidroelektrana. U proiz-vodnji europskih zemalja, prevladava termo iproizvodnja iz nuklearnih elektrana. Na slici 17 prika-zana je ukupna proizvodnja zemalja UCTE-a u razdo-blju od 1975. do 2000. godine. Proizvedena energija izobnovljivih izvora je znatno manja od ostalih na~inaproizvodnje. Ona se kre}e i mijenja se u granicama 200TWh godišnje. înjenice prikazane na slici 16 izraèneu postotnom iznosu su prikazane na slici 18.Na slici 17, uz prikaz udjela izraènog u postocima

svake zemlje s oznakom (* ), ozna~ena je Slovenija(ELES) zbog prekida isporuke hrvatskog dijela elek-tri~ne energije iz NE Krško (30. srpnja 1998. godine).Na ovom prikazu izdvaja se Francuska, odnosno EDFkao elektroenergetski sustav u kojem je udjel proiz-vodnje iz nuklearnih elektrana ve}i od 70 posto.Republika Hrvatska je u razdoblju od 1996. do 2000.godine imala strukturu proizvedene elektri~ne ener-gije prikazanu u tablici 2A. Za navedeno razdoblje iz-dvojen je postotan udjel hidroelektrana u ukupnojproizvodnji energije i prikazan u grafikon. Veliki pos-totak hidro proizvodnje energije u našoj ukupnoj pro-izvodnji daje podatak o kvaliteti isporu~ene energije.To zna~i da se ostvarenjem niìh dotoka u akumulacijeelektrana pove}ava naša ovisnost o kupljenoj energijiiz inozemstva.

115

Slika 16. Struktura proizvodnje energije u UCTE-a i CENTRELA 2000. godini (TWh)


U istoj tablici, neke stavke su ozna~ene s (*) ili (**).Prva oznaka obiljeàva prekid isporuke našeg dijelaelektri~ne energije iz NE Krško, a druga prestanak is-poruka elektri~ne energije iz elektrana u BiH: TETuzla, TE Kakanj, TE Gacko i TE Obrenovac (Srbija).U ovoj tablici iskazani su podaci za 1990. godinu kaozadnju mirnodopsku godinu u okviru elektroenerget-

skog sustava bivše dràve. Pregovori za NE Krško surezultirali potpisivanjem ugovara koje trebaju ratifici-rati dràvni parlamenti i nakon toga se moè o~ekivatipo~etak isporuke energije, a pregovori za druge ob-jekte su u tijeku.Naš sustav je mješovitog obilje`ja poput europskog, svrlo visokim udjelom hidroelektrana.

116

Slika 17. Ukupna neto proizvodnja energije od 1975. do 2000. godine

Slika 18. Udio elektrana u ukupnoj proizvodnji 2000. godine

A

CH

H

I

F

D

L

YU

GR

UCTE

CRO

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50% 55% 60% 65% 70% 75% 80% 85% 90% 95% 100%

CRO*

SLO*

A

CH

H

I

F

D

L

YU

GR

UCTE

ZE

ML

JA^

LA

NIC

AU

CT

Ea

POSTOTAK UDJELA HIDROELEKTRANA

Hidroelektrane Termoelektrane Nuklearne elektranewww.ucte.com

SLO*


Svi posebno ozna~eni proizvodni objekti nalaze se iz-van teritorija Republike Hrvatske. Ovim se još jedan-put naglašava va`nost lokacije svakog objekta i potrebada se zadrì ve}insko vlasništvo nad elektranama(posebno kvalitetne hidroelektrane) i samostalnost uradu. U prošlosti je lokacija elektrane impliciralaupravu i rad objekta. To ne mora biti pravilo ubudu}nosti, ali takve mogu}nosti treba otkloniti.Na slici 20 prikazan je Hrvatski elektroenergetski sus-tav s okru`jem. Tekstom opisana kupljena/prodanaelektri~na energija prenosi se preko interkonekcijskihvodova.

Na kraju napisa su prilozi 1 i 2. Oni pojednostavljenimprimjerom objašnjavaju redoslijed aktivnosti i uvjetetrènja elektri~ne energije na Lajpciškom spot trìštu.Prilog 2. navodi imena pojedinih svjetski velikih tvrtkikoje kroz vrijednost dionica izravno utje~u na varijacijeovog indeksa.

117

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

5500

6000

6500

7000

7500

8000

1990 1996 1997 1998 1999 2000

PR

OIZ

VO

DN

JA

HE

;T

E;

NE

K,P

LO

MIN

2(

GW

h)

Hidroelektrane Termoelektrane NE Krško * TE Plomin 2 Izvan **Hrvatske Uvoz

1990T

EP

LO

MIN

2

24

,75

%

59

,63

%

41

,11

%

40

,65

% 47

,76

%

42

,22

%

UV

OZ

29

,18

%

IZV

AN

HR

VA

TS

KE

22

,4%

(**

)

Slika 19. Struktura godi{nje proizvodnje elektri~ne energije (GWh) u Hrvatskoj od 1996. do 2000. godine


118

Slika 20. Hrvatski elektroenergetski sustav s okruènjem


119

PRILOG 1.Pojednostavljeni opis postupka trgovanja el. energijom na LPX burzi (Leipzig, Njema~ka)Oznaka LPX je engleska skra}enica od Leipzig Power Exchenge. Ova burza svakog tjedna za naredni period iz-vješ}uje u~esnike trgovine o svim uvjetima poslovanja narednog tjedna. Prijemom ovih informacija svi verificiranisudionici trgovine mogu LPX poslati ponude za sljede}i dan, nekoliko dana, ili za sljede}a 4 tjedna.

Vrijeme Dnevna trgova~ka aktivnost www.lpx.de

Dana (d-1) u 14,30 TSO* izvješ}uje o kapacitetima i mogu}im ograni~enjima izme|u TSO podru~ja na svojimweb stranicama (INTERNET)

Dan trgovanja (d) do 11,30 Sve ponude koje bi se trebale ostvariti sljede}eg dana (d+1) moraju biti poslane faksom iprispjeti u LPX do 11,30 (Leipzi-ško lokalno vrijeme) trgova~kog dana (d)

Dan trgovanja (d) do 12,00 Najdalje do 12,00 (L.l.v) dana trgovanja moraju biti primljene ponude poslane EIWEBom(uvjetno, elektroni~ka pošta- funkcionalno Internet)

Dan trgovanja (d)Od 12,00-12,30

U ovom vremenskom intervalu LPX izra~unava cijene elektri~ne energije,obujam i šalje ihkorisnicima. Informacija sadrì cijenu i obujam transakcija za sutrašnji dan (d+1).

Dan trgovanja (d)SLJEDE]IH 30 minuta

Vrijeme predvi|eno za reklamacije je 30 minuta. Sudionici provjeravaju to~nost svoje po-nude i reklamiraju eventualnu pogrešku LPXu. Nakon ~ega su definitivno dogovorene is-poruke za dan (d+1).

Dan trgovanja (d) Od 13,00

Poslana je osnovna faktura i podaci o kreditu sudionicima transakcija. TSO i zaduèni cetarza odrànje ravnoteè ( u tehni~kom smislu) primju vozne redove (tokova el.energije) zasvoje podru~je. Ura|enim poslovima (transakcijama) se osvjeàvaju podaci na Internetu tesu ovi dostupni analizatorima trìšta.

Dan trgovanja (d) 14,30 Prestaje trìšna aktivnost.

Sljede}eg dana tj. (d+1)do 08,00

OBAVIJEST O PLA]ANJU TR@ENE ENERGIJESljedi prijem potvrda isplate iz opunomo}enih – verificiranih banaka. Sravnanje ispla}enihiznosa. Uspore|ivanje s trìšnim protokolima. Za slu~aj ne blagovremenog izvršenja finan-cijskih obveza povla~i se dozvola za rad.

* TSO (Transmission System Operator), operator mreè

PRILOG 2.25. vode}ih svjetskih tvrtki u prvoj tre}ini 2001. godine Izvornik : Financial Times

Poredak30. 04. 01

Poredak04. 01. 01

Trend : Rast / Pad/

Tvrtka - Kompanija Zemlja Trìšna vrijednost x 106 $

1 1 General Electric SAD 482 051.802 5 Microsoft SAD 362 980,103 3 Exxon Mobil SAD 306 222,804 4 Pfizer SAD 273 384,305 7 Citigroup SAD 250 730,706 6 Wal Mart Stores SAD 231 301,607 AOL Time Warner SAD 214 528,908 10 Royal Dutch / Shell V.Brit./Nizo. 210 622,209 9 Intel SAD 207 653,20

10 16 NTT DoCoMo Japan 206 349,6011 18 Intel Business Machines SAD 202 738,9012 15 BP V.Britanija 201 708,4013 8 Vodafone V.Britanija 197 556,1014 11 American Intl Grop SAD 189 412,3015 13 Merck SAD 174 948,2016 19 Glaxso Smith Kline V.Britanija 166 265,1017 12 Nokia Finska 155 355,0018 21 Verizon Communications SAD 148 884,9019 17 SBC Communications SAD 140 320,8020 24 Johnson&Johnson SAD 134 883,1021 2 Cisco Systems SAD 123 553,1022 25 Toyota Motor Japan 122 599,3023 23 HSBC V.Britanija 122 141,9024 22 Coca - Cola SAD 114 876,1025 26 Novartis Švicarska 112 084,90


3. ZAKLJU^CI

1. Indeks SWEP je zna~ajan pokazatelj kretanja cijenana europskom trìštu energenata. On pruà uvid ukretanje cijena elektri~ne energije na europskomspot trìštu. Otvaranjem našeg trìšta elektri~ne e-nergije njegov va`nost (i sli~nih pokazatelja) u našemsustavu }e porasti. Dobro bi bilo ve} sad slu`benousvojiti na~ine pra}enja ovog i drugih pokazateljakretanja cijena na spot trìštu.

2. U okviru predstoje}ih promjena u energetskomsektoru nu`no je prilagoditi korištenje hidro poten-cijala novim uvjetima rada, s ciljem dobivanjanajpovoljnijih financijskih efekata. Pri tom tehni~kidio ove problematike, kao ni sigurnost rada EES-ane smije biti zapostavljena.

3. Potrebno je napraviti studiju koja unaprijed suge-rira izvoz elektri~ne energije ( u kišnom razdoblju,kad postoje veliki dotoci) preko ekonomski najis-plativijih tranzitnih pravaca u nekoliko varijanti. Utakvim prilikama energiju pove}anih dotoka plasirastrana koja najbolje predvidi rast dotoka, reagira iiste što prije plasira UCTE-u. U protivnom kasni uponudi, te gubi na cijeni. Dolazi na trìšte u tre-nutku kad su tranzitni pravci popunjeni dogovore-nom energijom (energijom spretnijeg i kvalitetnijegponu|a~a).

4. Otvaranje trìšta elektri~ne energije unosi velikenovosti, ali ne rješava mnoge specifi~ne probleme.

LITERATURA I INTERNET ADRESE KORIŠTENEU OVOM ^LANKU

�1� Europska unija: “Direktive 96/92 EC Concerning Com-mon rules for Internal Market iv Elektricity”, EuropskaUnija 1996.

�2� NARODNE NOVINE slu`beni list Republike Hrvatskebroj 68, Zagreb, 27.srpnja 2001. Zakon o energiji straniceod stranice 2174 do 2187

�3� Annual Report 1995 -2000. Hrvatska elektroprivredad.d.

�4� Lorrin Philipson Energy Education Specialists Cary, N.Carolina; H. Lee Willis ABB Electric Systems Techno-logy Institute Raleigh, N.Carolina :” UnderstandingElectric Utilities and De-Regulation”

�5� N. MANDI]: “Europska burza elektri~ne energije” ma-terijal objavljen u HEP-ovom Vjesniku br.122/162 oùjak2001.godine.

�6� I. TOLJAN, Š. RADI], D. MANENICA: “ Podloge zauvo|enje ekonomskog dispe~inga” 2. SavjetovanjeHrvatskog komiteta CIGRE, Šibenik 1995. godine.

�7� D. HEINZ: “ Extended Requirements for Control Sys-tems in a Free Market”, Intennational Colloquim on Se-lected Problems of Power System Control, Prague1997.godine.

�8� UCTE: Die Erfassung und der Ausgleich des ungewoll-ten Austausches im Verbundnetz,

�9� DVG: GridCode- Kooperationsregeln fûr die deutschenÜbertragungsnetzbetreiber,1998. godine

�10� M. KLEPO: “Pouzdanost i raspoloìvost elektroener-getskog sustava pri operativnim planiranjima rada”.Doktorska disertacija 1996. Zagreb

�11� M. ZELJKO: “Neki problemi i praksa elektroprivred-nih poduze}a u dereguliranom okruènju”. Energijabr. 3. 2001.godine; CIGRE Pariz, 2000.godine.

�12� R. GOI], M. PETRIÊC, N. ŠIMUNDI]:” Doprinosutvr|ivanju novog modela korištenja i upravljanja aku-mulacije Buško Blato “ FESB Split, travanj 2001.go-dine.

�13� S. TOMAŠI]-ŠKEVIN: “Regulacija i deregulacija uelektroprivredi” Energija 4, kolovoz 2001.godine Za-greb

�14� Pogonski podaci i doga|aji NDC Zagreb i DC Split zarazdoblje od 1995. do 2001.godina

�15� Grupa autora: M. STOISAVLJEVI], MEHME-DOVI], SINOVÎ], RADI], ROGI], GRUI]: “Di-nami~ko ponašanje hrvatskog EES-a kod “… STK 38.Cavtat, listopad 2000.godine

�16� http://www. ferc.fed.us�17� http://www.nerc.com�18� http://www.eex.de�19� http://www.stromkosten.de/boerse/SWEP.html�20� http://www.swep.dowpower.com/detail/EIS/EIS.asp�21� http://www.egl.ch�22� http://www.atel.ch�23� http://www.lpx.de�24� http://www.DowJones.com�25� http://www.swep.dow-

power.com/NORDIC/NORDIC.asp�26� http://www.ucte.com�27� http://www.rzs-hm.si ; Hidrometeorološki model ALA-

DIN sa prognozom padalina za narednih 48 sati�28� M. BABI], A. DRAGIÊVI], P. ÐURKOVI], G.

NIKOLI], K. OTT, Ð. PRIBIÊVI], V. STIPETI], S.TADIJANÊVI]: “ A-@ Ekonomski leksikon”1.izdanje M.KRLE@A i MASMEDIA 1995. godine

�29� J. H. ADAM: “Dictionary of business english” LONG-MAN LIMITED GROUP UK. 1989.

�30� V. GRUJI]: Karta “Hrvatski elektroenergetski sustav sokruènjem “ – aùrirani prikaz poveznih vodova380/220 kV s UCTE-om 2001. godine

PREACCOUNT MODEL AND SWEP PRICE FOLLOWUP – AN EXAMPLE

Electric energy prices vary much on the market, dependingon a lot of parameters and influences. Different models ofprice follow up have been developed. At the European andworld stock exchanges electric energy prices are deter-mined every day and information are distributed by meansof all modern communication systems including the Inter-net pages.The Swiss calculation model and follow up is one of thesemodels at the spot market. Therefore, in view of the futureintroduction and opening of the Croatian market given infor-mation can contribute to a better awareness of the state andchanges of electric energy prices at the electric energy mar-ket. In this sense the paper deals with short-term issuesonly. It is devoted to better knowledge of working methodsand regulation at foreign spot markets.

120


SWEP" EIN MODELL DERPREISVORAUSBERECHNUNG UND -BEOBACHTUNG– DARSTELLUNG SAMT ANWENDUNG –

die Preise des elektrischen Stromes sind am Markt sehrveränderlich. Sie schwanken in Abhängigkeit von einerReihe von Parametern und Einflüssen. Verschiedene Mod-elle der Preisbeobachtung sind entwickelt worden. An eu-ropäischen und Weltmärkten werden Strompreise täglichgestaltet; die Auskünfte darüber werden über alle moderneMedien vermittelt, selbstverständlich auch Internet-Seiteneingeschlossen.SWEP, das schweizer Modell der Berechnung und Beo-bachtung von Preisen am Spotmarkt ist eines dieser Mod-elle. Angesichts der baldigen Einführung und Eröffnungdes Strommarktes in Kroatien dargestellten Auskünfte kön-nen einem besseren Kennenlernen über Zustände und Än-derungen der Marktstrompreise beitragen. In dieserDarstellung werden demnach nur Fragen kurzfristiger Be-deutung bearbeitet. Sie ist einem besseren Kennenlernengewisser Arbeitsweisen und Gesetzmässigkeiten von Spot-märkten in anderen Ländern gewidmet.

Naslov pisaca:

Niko Mandi}, dipl. ing.Vladimir Gruji}, dipl. ing.Hrvatska elektroprivredaUlica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska

Bruno Mandi}, studentFakultet elektrotehnikei ra~unarstva, Unska 210000 Zagreb, Hrvatska

Uredništvo primilo rukopis:2001-11-6.

121


122

HK CIGREOkrugli stol: Energetski zakoni i njihovi u~inci

IZVJE[]EOkrugli stol (Rasprava) o gore navedenoj temi je odràn dana 27. velja~e 2002. godine, u prostorijamaHIS-a, Berislavi}eva 6 u Zagrebu. Broj sudionika Okruglog stola je bio oko 80. Trajanje od 10 do 12,40 sati.Moderator: mr. sc. Mladen Zeljko.Nakon pozdravne rije~i mr. sc. Ivice Toljana, predsjednika HK CIGRE i nekih tehni~kih napomena mod-eratora, sljedilo je pet pozvanih izlaganja, sljede}im redoslijedom:mr. sc. Damir Pe{ut: "Reforma energetskog sektora"mr. sc. Ivica Toljan: "Restrukturiranje hrvatskog elektroenergetskog sektora"dr. sc. Mi}o Klepo: "Organizacija i djelovanje Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti"Davor Ku~i}, dipl. ing.: "Hrvatski nezavisni operator sustava i trì{ta"dr. sc. Sr|an @utobradi}: "Poloàj distribucije u novim okolnostima".Nakon uvodnih predavanja, krenula je diskusija. Tema oko koje se najvi{e raspravljalo u prvom dijelu jebila izbor modela po kojem je operator sustava i trì{ta izvan prijenosne tvrtke (ISMO model).Neki sudionici (~ija je specijalnost upravo prijenosna djelatnost) su izrazili rezervu prema odabranommodelu, odnosno misle da }e se u funkcioniranju takvog modela javljati veliki problemi na relaciji ISMO -Prijenosna tvrtka.S druge strane je suprotstavljeno mi{ljenje da je to bio jedan od na~ina restrukturiranja koji jam~i o~uvanjestrukture HEP-grupe, posebno s aspekta budu}e privatizacije.Sljede}e zanimljivo pitanje koje se pojavilo u raspravi je bilo u svezi s odnosom Zakona o trì{tu elektri~neenergije prema izgradnji novih proizvodnih objekata (elektrana). Kod nekih sudionika se pojavljuje sumnjada novi zakon stimulira izgradnju elektrana. Me|utim, ako se i ne moè re}i decidirano da novi zakonstimulira izgradnju, jo{ se manje moè re}i da je on (zakon) zapreka izgradnji novih elektrana. To }e, uprvom redu, ovisiti o procjeni energetskih subjekata, potencijalnih investitora, te mogu}nosti povrata kapi-tala uloènog u gradnju elektrana. Posebice stoga {to }e s vremenom rasti broj potro{a~a, odnosno dio po-tro{nje koja }e biti u segmentu povla{tene.Jedna od tema koja je dominirala raspravom je bila povezana s poloàjem distributivne djelatnosti u no-vom zakonskom okruènju.Neki od sudionika rasprave su poku{avali uspostavljati analogiju izme|u prijenosa i distribucije, pa nisuprepoznali operatora distribucijske mreè unutar tvrtke za distribuciju.U daljnjem tijeku rasprave se nastojalo nametnuti temu koja nije izravno povezana sa zakonom, a to jeunutarnja organizacija distributivne djelatnosti. Zakon je postavio relativno {irok okvir za to i dopu{ta {irulepezu mogu}ih rje{enja. Stvar je menagementa HEP-a i tvrtke za distribuciju kakvo ustrojstvo odabrati.Bitno je odabrati model koji je funkcionalan i u isto vrijeme racionalan, a zakon izrijekom ne govori o tomekoji model treba biti izabran.Rasprava je dotakla i pojedine ~lanke ili stavke Zakona o trì{tu elektri~ne energije koji se odnose nakori{tenje obnovljivih izvora energije. Neke nejasno}e u raspravi su otklonjene nakon dodatnog tuma~enjapojedinih ~lanaka. Nesporazumi su ~esto rezultat pogre{nog tuma~enja zakona.Predstavnik Udruènja potro{a~a elektri~ne energije je govorio o sporovima oko ispostavljanja ra~una zapotro{enu elektri~nu energiju i nezavidan poloàj potro{a~a u odnosu na monopol HEP-a.Odgovoreno mu je da }e u relativno skorom vremenu postojati mogu}nost komunikacije s Regulatoromneenergetskih djelatnosti i da }e time pozicija potro{a~a biti bitno oja~ana.Neki od sudionika su se poàlili kako nisu imali mogu}nost sudjelovati u kreiranju zakona.Odgovoreno im je da nije realno o~ekivati da jako {irok krug ljudi sudjeluje u izradi zakona, jer to stvaraprobleme u operativnom smislu. Taj se posao naj~e{}e povjerava nekom stru~nom timu koji treba biti ot-voren i za sugestije izvan tima, ako one nude dobra rje{enja.

Izvje{}e sastavili:dr. sc. Zorko Cvetkovi}mr. sc. Mladen Zeljko

REGULACIJA FREKVENCIJE U UVJETIMA OTVORENOG TR@IŠTAELEKTRI^NE ENERGIJE

Vladimir G r u j i } – Niko M a n d i }, Zagreb

UDK 621.3.018.41:338.52PREGLEDNI ^LANAK

U ~lanku je opisana problematika regulacija frekvencije u uvjetima otvorenog trìšta elektri~ne energije. Liberalizacijom elek-troenergetskog sektora ruši se monopolisti~ka struktura elektroprivrednih poduze}a, a cijena elektri~ne energije se odre|ujena temelju ponude i potra`nje u ozra~ju konkurencije, a s ciljem pove}anja u~inkovitosti sektora. Operator sustava imaklju~nu ulogu u vo|enju elektroenergetskog sustava. Regulacija frekvencije je jedna od glavnih usluga elektroenergetskog sus-tava koju osigurava operator sustava regulacijom frekvencije: primarnom, sekundarnom i tercijarnom. Kvalitetnu frekvencijuje mogu}e ostvariti kontinuiranim osiguravanjem dovoljne rezerve snage za regulaciju. Posebno se mora paziti na kriterij re-zerve tercijarne regulacije (minutne rezerve) koja moè biti rotiraju}a ili hladna, ru~na ili automatska. U tom smislu potrebanje neprekidni monitoring kvalitete frekvencije, osiguravanje zahtjevane rezerve te pra}enje porasta potrošnje u sustvu uzodgovaraju}a udešenja regulatora brzine vrtnje u elektranama.

Klju~ne rije~i: frekvencija, usluge elektroenergetskog sus-tava, kvaliteta frekvencije, primarna, sekun-darna i tercijarna regulacija, regulacijskarezerva.

1. UVOD

Temeljne odrednice su Direktive Europske unije(EU): o liberalizaciji trìšta elektri~ne energije96/92/EC �1� i trìšta plina 98/30/EC �2�. Ove odrednicenalaù financijsko i pravno razdvajanje proizvodnje,prijenosa i distribucije elektri~ne energije.Navedeni zakoni koji ~ine okosnicu reforme energet-skog sektora u Republici Hrvatskoj (RH) su: Zakon oenergiji �3�, Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti�4�, Zakon o trìštu elektri~ne energije �5�, Zakon otrìštu plina �6� i Zakon o trìštu nafte i naftnih derivata�7�, doneseni su na Hrvatskom saboru u Zagrebu 27.srpnja 2001. godine, a primjenjivat }ese od 1. sije~nja 2002. godine.Izrada Zakona o privatizaciji HEP-ai INE koja je u završnoj fazi uskladit}e se s ciljevima reforme i organiza-cije energetskih trìšta u RH.

1.1. Organizacijska shemaelektroenergetskog sektoraRH za temeljne djelatnosti

Odlu~eno je da se u RH od 1. 1. 2003.godine primjeni ISMO model (Inde-pendet System and Market Opera-tor), tj. model koji predvi|apostojanje jedinstvenog Operatora

sustava i Operatora trìšta, kao pravno i financijski sa-mostalne tvrtke izvan HEP-grupe (slika 1).Rok za formiranje tvrtke ISMO je kraj 2001. godine, anjeno osamostaljenje u roku idu}ih 12 mjeseci.Operator sustava i operator trìšta su energetski sub-jekti koji obavljaju djelatnost vo|enja EES-a, odnosnoorganizacije trìšta elektri~ne energije.

1.2. Vo|enje elektroenergetskog sustava

Zakonom o trìštu elektri~ne energije svi kupci s go-dišnjom potrošnjom iznad 40 GWh su tzv. povlaštenikupci i oni mogu slobodno izabrati dobavlja~a elek-

123

SkupštinaNadzorni odbor

Uprava

Tvrtka zaDISTRIBUCIJU i

OPSKRBU

Tvrtkaza

PRIJENOS

Tvrtkaza

PROIZVODNJU

ISMO 01. 01. 2003. ISMOHEP-grupa

Slika 1. Organizacijska shema elektroenergetskog sektorau Republici Hrvatskoj za temeljne djelatnosti

tri~ne energije, dok su svi ostali kupci tarifni kupci kojise opskrbljuju elektri~nom energijom u sustavu obvezejavne usluge po cijenama iz tarifnog sustava za elek-tri~nu energiju.Operator sustava je energetski subjekt koji obavlja dje-latnost vo|enja elektroenergetskog sustava kako zapovlaštene kupce na organiziranom trìštu elektri~neenergije, tako i za tarifne kupce kao djelatnost javneusluge.Operator sustava mora biti neovisan, kako od proiz-vodnje tako i od opskrbe elektri~nom energijom iobavljat svoju funkciju u suradnji s operatorom trìšta,prema na~elima razvidnosti i objektivnosti. Ne smijetrgovati elektri~nom energijom, ve} mora jam~itikontinuitet i pouzdanost sustava opskrbe elektri~neenergije, te ispravnu koordinaciju sustava proizvodnje,prijenosa i distribucije.Operator sustava je odgovoran za: vo|enje i pruànjeusluga EES-a, osiguravanje pristupa mreì za tre}eosobe na reguliranoj osnovi, dispe~iranje, inerkonek-cije, uskla|ivanje odstupanja nabave i potreba za elek-tri~nom energijom u odnosu na ugovorene koli~ine naorganiziranom trìštu elektri~ne energije, te za izda-vanje potvrde o izvodljivosti programa.Tako|er, operator sustava daje potrebne upute zapravilan rad sustava za proizvodnju i prijenos u skladus kriterijima pouzdanosti i sigurnosti u skladu sMre`nim pravilima (GRID CODE).Mre`nim pravilima (GRID CODE) se definiraju od-nosi, ponašanje i rad svih energetskih subjekata u elek-troenergetskom sustavu.U Republici Hrvatskoj je u završnoj fazi izrada prveverzije Mre`nih pravila (GRID CODE) kao nastavakrada studije koja je definirala koncepcije i pripremuaktivnosti za izradu ovih pravila �8�.GRID CODE (Mre`na pravila) priprema operatorsustava u suradnji s energetskim subjektom za prijenoselektri~ne energije i energetskim subjektom za dis-tribuciju elektri~ne energije, a donijet }e ga Ministarnadleàn za energetiku nakon pribavljenog mišljenjaVije}a za regulaciju.Sve ve}u ulogu operatora sustava moèmo nadalje stehni~kog aspekta podijeliti na pruànje glavnih uslugaEES-a i pomo}nih usluga.Glavne usluge EES-a se odnose na odràvanje bitnihkarakteristika elektroenergetskog sustava koje se pro-vode s ciljem zadovoljavanja potroša~a dovoljnomkoli~inom elektri~ne energije odgovaraju}e kvalitete usvakom trenutku. Glavne usluge EES-a su:1. Regulacija frekvencije,2. Odràvanje napona,3. Ponovna uspostava opskrbe elektri~nom energijom i4.Vo|enje elektroenergetskog sustava.

Regulacija frekvencije s ciljem odràvanja kvalitetefrekvencije u novim trìšnim uvjetima sve je zna~ajnijausluga koju mora osiguravati operator sustava, koji u

svakom trenutku mora imati na raspolaganju dovoljnurezervu u snazi proizvodnih jedinica kako bi se zado-voljio kriterij zahtijevane rezerve regulacije frekven-cije: primarne, sekundarne i tercijarne (minutne).Namjena rezerve je odràvanje ravnoteè izme|u pro-izvodnje i potrošnje djelatne i jalove snage, te na tajna~in odràvanje frekvencije i napona u EES-u u doz-voljenim granicama. Zbog toga rezerva ima veliki utje-caj na otvoreno trìšte elektri~ne energije, tj. na cijenuelektri~ne energije. Moè se o~ekivati uvo|enje trìštarezerve snage za potrebe regulacije frekvencije, aposebno iz domene minutne rezerve koja moè biti uvidu hladne ili rotiraju}e rezeve �13�.Tako|er, op}enito operator sustava kod planiranja ivo|enja pogona EES-a u realnom vremenu u novimtrìšnim uvjetima mora rješavati pove}anje op-tere}enja prijenosne mreè, pojave neèljenih kru`nihtokova, uskih grla i pove}anih gubitaka u mreì �15�.

2. NORMIRANE FREKVENCIJE

Frekvencija predstavlja broj perioda u 1 sekundi, a nu-meri~ki su frekvencija i vrijeme jedne periode povezanijednad`bom (1):

f �1T

Hz (1)

U elektroenergetici, posebno u ure|ajima za proiz-vodnju, prijenos i distribuciju elektri~ne energije, nas-toji se primjenjivati što pravilnija sinusoidalnaizmjeni~na struja, jer se kod nesinusiodalnihizmjeni~nih struja mogu pojaviti smetnje poradi višihharmonika u radu elektroenergetskih postrojenja.U Europi je op}enito prihva}ena nazivna frekvencijaod 50 �Hz�, dok se u USA-u koristi nazivna frekvencijaod 60 �Hz�.Zbog sveobuhvatnosti dat je kompletan pregled nor-miranih frekvencija za frekvencije ispod 10000 �Hz�.Na temelju ~lanka 9. Zakona o normizaciji (Narodnenovine br. 55/96), a u skladu s ~lankom 11. Pravilnika oizradbi, izdavanju i objavi hrvatskih normi (Narodnenovine br. 74/97) Dràvni zavod za normizaciju i mje-riteljstvo na prijedlog tehni~kog odbora E TO 8 Nor-mirani naponi, struje i frekvencije i provedenerasprave prihvatio je me|unarodne norme IEC 196:1967 i IEC 242: 1967 u izvorniku na engleskom jezikukao hrvatske norme: HRN IEC 196 i HRN IEC 242,prvo izdanje, svibanj 1998. �9�.

2.1. IEC normirane frekvencije (IEC 196:1967)

2.1.1. Definicija

Nazivne frekvencije su usvojene frekvencije za jedno-fazne i trofazne izmjeni~ne sustave, za instalacije na bro-dovima, za vozila elektri~ne vu~e napajana izmjeni~nomstrujom, za alate, za industriju svile i za avione.Ova normizacija se ograni~ava za frekvencije ispod10 000 Hz (1/s).

124

V. Gruji} – N. Mandi}: Regulacija frekvencije u uvjetima otvorenog trì{ta . . . Energija, god. 51 (2002) 2, 123-136

2.2. Normirane frekvencije za instalacijecentraliziranog upravljanja mreàma(IEC 242:1967)

2.2.1. Definicija

Normirane nazivne frekvencije (srednje vrijednostiunutar dozvoljenog opsega frekvencije) su usvojenefrekvencije za instalacije centraliziranog upravljanjamreàma. Postoje dvije serije frekvencija mreà koje seodnose na frekvencije 50 Hz (1/s) i 60 Hz (1/s).

Tablica 2. Normirane nazivne frekvencije

Serija I 50 Hz (1/s)

175 – 200 - 300 - 400 – 500 – 600 – 750 - 1 050 - 1 350 -

1 600 - 2 000 - 2 400 - 3 000 Hz (1/s)

Serija II 60 Hz (1/s)

210 – 240 – 360 – 480 – 600 – 720 – 900 – 1 260 – 1 620 -

1 920 – 2 400 - 2 880 - 3 600 Hz (1/s)

Napomene

1. Preporu~uju se podvu~ene vrijednosti.2. Pogonske frekvencije za instalacije centraliziranog

upravljanja mreàma moraju biti unutar opsega � 5%nazivne frekvencije. Izbor frekvencije unutar ovog opsegase temelji na tehni~kim razmatranjima, ne uzimaju}i u ob-zir jedino audio frekvencije, ve} samo postoje}e više har-monike u mreàma. Njihanje frekvencije nije uklju~eno uopseg frekvencije.

3. VELIÎNA FREKVENCIJE

Op}enito o principima primarne, sekundarne i terci-jarne regulacije, glavnim ciljevima, kvalitete, pojmov-nik i preporuke za ~lanice UCTE-interkonekcije,mogu se detaljno na}i u referenci pod brojem �10�.Pri normalnim uvjetima, potrebno je frekvencijumreè odràvati u strogim granicama kako bi se kaoodgovor na poreme}aj osiguralo potpuno i brzo dje-lovanje regulacijskih ure|aja i proizvodnih kapaciteta.Zadana vrijednost frekvencije je 50 Hz, osim u perio-dima korekcije sinkronog vremena.Razmatraju se tri tipa pogonskih uvjeta. Kada je apso-lutno odstupanje frekvencije Äf izme|u zadane vri-jednosti i trenutne vrijednosti:

• jednako ili manje od 50 mHz, pogonski uvjeti sma-traju se normalnima;

• ve}e od 50 mHz, ali manje od 150 mHz, pogonskiuvjeti smatraju se narušenima, ali bez ve}eg rizika,pod uvjetom da su regulacijski kapaciteti u pod-ru~jima gdje su prisutna odstupanja spremni za dje-lovanje;

• ve}e od 150 mHz, pogonski uvjeti smatraju se ozbilj-no narušenima, jer postoji veliki rizik pojave po-reme}aja u interkonektivnoj mreì.

âk i u slu~aju ve}ih odstupanja frekvencije, svako }eregulacijsko podru~je zadràti vezu sa susjednim pod-ru~jima, pod uvjetom da nije ugroèn rad njegovogvlastitog sustava.To~nost mjerenja frekvencije ovisit }e o procesu u ko-jem se frekvencija upotrebljava kao parametar. Kodprimarne regulacije ova to~nost mora biti barem 10mHz, dok kod sekundarne regulacije treba iznositi1–1.5 mHz.Kod podfrekvencijskog rastere}enja sustava, naj~eš}e}e za prag isklopa releja biti dovoljna to~nost od50–100 mHz.

125

Tablica 1. Normirane frekvencije prema IEC 196:1967

Sustavii insta-lacije zabrodove

Elek-tri~navu~a

Alati(vidi napomenu 3) Industrija svile

Avi-oniSerija I

50 Hz(1/s)

Serija II60 Hz(1/s)

Serija I50 Hz(1/s)

Serija II60 Hz(1/s)

50 162/3 50 60

60 50 100 100 120

60 150 180

200

250

300

400 400 400

500

540

600

720

750

1 000 1 000

1 200

1 440

1 500

2 000

2 160

2 400

2 880

3 000

3 420

4 000

8 000

10 000

Napomene

1. Kada se frekvencija proizvodi okretnim poljem asinkronimmotorima, stvarne frekvencije su neznatno niè od prikaza-nih vrijednosti.

2. Za alate se preporu~uju podvu~ene vrijednosti Serije I (50Hz (1/s)).

3. Postoje}a Preporuka se ne primjenjuje za strujne krugovekontrolnih ure|aja alatnih strojeva ako se ti strujnikrugovi samostalni dio jednog alatnog stroja ili ako postojikombinacija takvih strojeva.


Sinkrono vrijeme definirano je jednad`bom (2):

tf

f t dt s� �1

0

( ) (2)

gdje je: f Hz0 50� postavna vrijednost frekvencije akonije zadana korekcija sinkronog vremena.Nesklad izme|u vrijednosti sinkronog vremena iuniverzalnog astronomskog vremena ne smije iznositiviše od � 30 s za period od jednog dana. Za izra~una-vanje sinkronog vremena i organizaciju njegove korek-cije brine se Koordinacijski centar u Laufenbourgu uSwtzerlandu. Korekcija obuhva}a zadavanje postavnevrijednosti frekvencije za sekundarnu regulaciju na49.99 Hz ili 50.01 Hz, ovisno o smjeru korekcije, za pe-riod od jednog dana (od 0 do 24 sata).Tako|er, potrebno je definirati vrijednosti frekven-cije za podfrekvencijsko rastere}enje sustava. UCTE

preporu~a da njene ~lanice postave prvi stupanj pod-frekvencijske zaštite na frekvenciju koja nije nià od49 Hz.

3.1. Kvaliteta frekvencije

Kvaliteta frekvencije smatrat }e se zadovoljavaju}omza period od jednog mjeseca:

• kada su odstupanja mjerenih vrijednosti frekvencijemanja od 40 mHz odnosno 60 mHz kod standardnedevijacije od 90% odnosno 99%;

• kada broj dana s radom na zadanoj frekvenciji od49.99 Hz ili 50,01 Hz ne prelazi osam dana mjese~no(što je potrebno potvrditi u praksi).

Na slikama 2, 3 i 4 (izvor Koordinacijski centarETRANS-Laufenbourg) zorno je prikazana kvalitetafrekvencije UCTE- interkonekcije za vremenski pe-

126

Slika 3. Korekcija sinkronog vremena UCTE - interkonekcije za period od rujna 1998. do kolovoza 2001.

Slika 2. Standarna devijacija frekvencije UCTE -interkonekcije za period od rujna 1998. do kolovoza 2000.


riod od rujna 1998. godine do kolovoza 2001. godine.Na sllci 2 se jasno vidi zadovoljavaju}e odràvanje kva-litete frekvencije UCTE-interkonekcije i korekcijesinkronog vremena na slici 3 za period od rujna 1998.god. do kolovoza 2001. god., ali i pojave narušavanjanormalnog pogona (If I � 50 mHz) (slika 4) za periodod listopada 2000. god. do kolovoza 2001. god..

4. PRIMARNA REGULACIJA FREKVENCIJE

Primarna regulacija frekvencije obuhva}a djelovanjeturbinskih regulatora brzine vrtnje, koji reagiraju kadafrekvencija odstupa od postavne vrijednosti frekven-cije u regulaciji brzine vrtnje kao rezultat neravnoteèizme|u proizvodnje i potrošnje djelatne snage u sink-rono povezanoj mreì kao cjelini. Tehni~ka solidarnostme|u ~lanicama obuhva}a trenuta~no djelovanje pri-marne regulacije na svim proizvodnim jedinicama kojesu uklju~ene u regulaciju sustava.Dakle primarnaregulacija osigurava sigurnost interkonekcije solidar-noš}u svih elektroprivrednih poduze}a u interkonek-ciji.U pogonu nakon trenutnog ispada proizvodnje u visinimaksimalno pretpostavljene vrijednosti ne treba uprijelaznom stanju uzrokovati odstupanje frekvencijef1 koja prelazi prag aktiviranja automatskog frekven-cijskog rastere}enja. Osim toga kvazistacionarno od-stupanje frekvencije f uzrokovano takvom promjenomsnage ne smije prije}i unaprijed odre|enu vrijednost(slika 5).Tako|er, nakon rastere}enja sustava frekvencija nesmije prije}i unaprijed odre|enu maksimalnu vrijed-nost.Angaìranje primarne regulacijske snage treba trajatisve dok se manjak snage u potpunosti ne nadoknadi izsekundarne regulacijske rezerve onih poduze}a u in-terkonekciji u kojima se desio poreme}aj.

Razli~ite pretpostavke, zna~ajke i parametri koji se od-nose na primarnu regulaciju su:

• maksimalno trenuta~no odstupanje snage ÄP izme|uproizvodnje i potrošnje koje primarna regulacijamora mo}i korigirati je 3000 MW (referentni slu~aj)za mreù UCTE-a;

• za cijeli sustav UCTE-a, s maksimalnim optere}e-njem reda veli~ine 300 GW i baznim optere}enjemreda veli~ine 150 GW, uz pretpostavku samoregula-cije potrošnje iznosa 1%, promjena frekvencije nesmije prije}i vrijednost 180 mHz i trenutna vrijednostfrekvencije ne smije pasti ispod 49.2 Hz prilikom tre-nuta~nog ispada proizvodnog kapaciteta veli~inejednake ili manje od 3000 MW;

127

Slika 4. Odstupanje frekvencije ve}e od 50 mHz za UCTE - interkonekciju u periodu od listopada 2000. do kolovoza 2001.

Slika 5. Odstupanje frekvencije pod utjecajem primarneregulacije nakon ispada proizvodne jedinice

(�f1 = dinami~ko odstupanje, �f = kvazistacionarnoodstupanje)

f

ff

t


• svako upravlja~ko podru~je doprinosi primarnojregulaciji u skladu s iznosom koeficijenta doprinosaCi (Ci = Ei/Eu, gdje je Ei sumarna vrijednost proiz-vodnje elektri~ne energije podru~ja i, a Eu ukupnasuma proizvodnje svih upravlja~kih podru~ja koja senalaze unutar zone sinkronog rada);

• opseg neosetljivosti turbinskih regulatora brzinevrtnje mora biti što je mogu}e manji, a u svakomslu~aju manji od 10 mHz. Karakteristike proizvodnihjedinica koje sudjeluju u regulaciji moraju biti takveda }e primarna rezerva biti aktivirana vrijednostimakoje nisu niè od onih definiranih preporukamaUCTE-a.

4.1. Primarna regulacijska rezerva

• Rezerva primarne regulacije za svako regulacijskopodru~je, izra~unata s koeficijentom doprinosa za toporu~je Ci, mora biti sposobna u vremenu od 15 sodgovoriti na poreme}aj ÄP manji od 1500 MW, a naporeme}aje ÄP u opsegu od 1500–3000 MW u vre-menu dozvoljenih 30 s za maksimalno dozvoljeni gu-bitak snage od 3 000 MW (slika 6). Rezervu primarneregulacije potebno je odràvati, ~ak i kada se zadanavrijednost frekvencije razlikuje od 50 Hz;

• operator sustava odgovoran za svoje podru~je pro-cijenit }e rad primarne regulacije i poduzet }e svepotrebite korake za odràvanje dostatne primarneregulacijske rezerve.

Zahtijevana primarna regulacijska rezerva za rad uUCTE-interkonekciji se preko koeficijenta doprinosaizra~unava prema jednad`bi (3):

P c PE

EPi i u

i

uu� � �MW� (3)

Za hrvatski EES vršno optere}enje je iznosilo 2661MW na dan 26. 1. 2000. u 19-om sati, pri ~emu je u-kupna vlastita proizvodnja u tom satu iznosila Ei=1986MW, uz uvoz od 675 MW, a uz pretpostavljenu vrijed-nost maksimalne proizvodnje UCTE-interkonekcije(zajedno s CENTREL-om) u tom satu od EU= 320GW i hipotetski ispad od PU=3 GW, koeficijent dopri-nosa iznosi ci= 0,006 (0,6 %) odnosno zahtjevana pri-marna regulacijska rezerva Pi=18 MW.Prema pravilima za zaštitu sustava sve proizvodne jedi-nice u našem EES-u, koje nisu u sekundarnoj regulacijimoraju raditi sa slobodnim turbinskim regulatorimakako bi se osiguralo normalno funkcioniranje pri-marne regulacije. Ako je to ostvareno zahtijevana re-zerva primarne regulacije moè biti zadovoljena usvakom momentu. Nadalje stati~nost turbinskih regu-latora za hidroelektrane treba podesiti na vrijednost3-4 %, odnosno za termoelektrane na 5-6 %.

4.2. Kvaliteta primarne regulacije

Provjera kvalitete primarne regulacije cijele in-terkonekcije obavlja se analizom promjene frekvencijetijekom poreme}aja s ciljem procjene sigurnosti radainterkonekcije.

128

Slika 6. Minimalni zahtjevi za primarnu regulacijsku rezervu u funkciji vremena za razli~ite poreme}aje koji uzrokujuneravnoteù izme|u proizvodnje i potrošnje u koracima od 500 MW


Provjera kvalitete primarne regulacije na lokalnoj ra-zini omogu}ava operatoru sustava procijenu sudje-lovanja svog regulacijskog podru~ja u primarnojregulaciji cijele interkonekcije u trenutku poreme}aja.

5. SEKUNDARNA REGULACIJA

Funkcije sekundarne regulacije frekvencije i snagerazmjene u hrvatskom upravlja~kom podru~ju (pod-ru~je ograni~eno mjernim mjestima razmjene sa sus-jednim sustavima kojim upravlja pripadaju}iregulator) su:• odràvanje utvr|enog programa razmjene snage

izme|u razmatranih podru~ja i svih drugih susjednihpovezanih regulacijskih podru~ja;

• preuzimanje angaìrane primarne regulacijske re-zerve svih proizvodnih jedinica u procesu postizanjaravnoteè izme|u proizvodnje i potrošnje, pri tomerezerva sekundarne regulacije }e biti aktivirana jedinou upravlja~kom podru~ju gdje je nastao poreme}aj

• vra}anje sinkrone frekvencije sustava na zadanuvrijednost.

Do ovih djelovanja na proizvodnju elektri~ne energije,a time i na frekvenciju do}i }e istodobno, bilo kaoodgovor na neznatna odstupanja do kojih nu`no dolazitijekom normalnog pogona, ili kao odgovor na ve}e od-stupanje izme|u proizvodnje i potrošnje povezano snpr. ispadom proizvodnih jedinica.Parametri svih mre`nih regulatora trebali bi biti takvida, idealno gledano, samo regulator u podru~ju u ko-jem je došlo do poreme}aja reagira i aktivira proiz-vodne kapacitete sekundarne regulacije.

Zna~ajke i parametri za sekundarnu regulacijusu sljede}i:

• sekundarna regulacija mora djelovati 30 sekundinakon pojave odstupanja izme|u proizvodnje i po-trošnje (ispravljanje trenutne regulacijske pogreške),tj. kada je završeno djelovanje primarne regulacije,~ak i u najteìm uvjetima koji su pretpostavljeni zareferentni poreme}aj;

• povratak frekvencije i snage razmjene na zadanevrijednosti pod djelovanjem sekundarne regulacijemora završiti nakon 15 minuta;

• mre`ni regulator mora imati proporcionalni i inte-gracijski ~lan za upravlja~ko podru~je te zadovo-ljavati sljede}u binomnu jednad`bu (4):

G P K fi i ri� �� MW (4)gdje su:

� P GT

G dti i iri

i� � � � ��1

MW ;

� i = proporcionalni ~lan regulatora u podru~ju i; T sri = vremenska konstanta integracije

regulatora u podru~ju i; Gi MW = ukupna regulacijska pogreška i-tog

regulacijskog podru~ja;

� Pi MW = odstupanje djelatne snage razmjenei-tog regulacijskog podru~ja od zadaneodnosno programirane vrijednosti;

K ri MW / Hz = konstanta udešena naregulatoru sustava i-tog regulacijskogpodru~ja;

� f Hz = trenuta~no odstupanje frekvencije odzadane vrijednosti.

Prihva}ene vrijednosti moraju biti slijede}e:

• Kri bi trebala biti što bliè vrijednosti regulacijskekonstante i-tog regulacijskog podru~ja �i. Vrijednostiza Kri izra~unavaju se godišnje na temelju �U0, što jeregulacijska konstanta za cijelu interkonekcijuUCTE, tako da je Kru = Kr1+Kr2+...+Krn = 1,1�U0

(danas iznosi 19800 MW/Hz). Vrijednosti za Kri suraspodijeljene u skladu s koeficijentima doprinosaCi;

• �i i Tri moraju biti tako odabrani da dinami~koponašanje sekundarnog regulatora usklade sponašanjem regulatora generatora koji sudjeluju usekundarnoj regulaciji i tako osiguravaju pri-dràvanje preporu~enih vremena aktiviranja.Op}enito �i se nalazi u opsegu od 0 do 0,5 sekundi, aTri u opsegu od 50 do 200 sekundi;

• to~nost pojedinih daljinskih mjerenja snagerazmjene koja se koriste za sekundarnu regulacijumorat }e biti po preporukama UCTE-a reda0,5–1,5%, s mjernim ciklusom od 0,1–2 sekunde;

• kada se mijenja definirana snaga razmjene izme|upojedinih upravlja~kih podru~ja i susjednih pod-ru~ja, zadana vrijednost razmjene bit }e udešena polinearnom principu, tj. podešavanje }e po~eti 5 mi-nuta prije promjene programa razmjene i završiti 5minuta poslije.

5.1. Sekundarna regulacijska rezerva

Zahtjevana sekundarna regulacijska rezerva R(pozitivni dio sekundarnog regulacijskog opsega)izra~unava se prema preporuci UCTE-a �9� pomo}usljede}e empirijske jednad`be (5):

R aL b b� � �max2 MW (5)

gdje je:a = 10 i b = 150;

R MW = zahtijevana vrijednost sekundarneregulacijske rezerve;

Lmax MW = o~ekivana maksimalna snagapotrošnje regulacijskog podru~ja zarazmatrani period.

Izgled krivulje zahtijevane sekundarne regulacijskerezerve u ovisnosti s o~ekivanom maksimalnom sna-gom potrošnje predo~ena je na slici 7.Zahtijevana sekundarna regulacjska rezerva za hrvatskiEES s obzirom na prošlogodišnje ostvareno maksimalnusnagu potrošnje(vršno optere}enje) od Lmax= 2661 MW

129


u 19-om satu na dan 26. 1. 2000. godine prema jed-nad`bi (5), iznosi R=71,608 MW.S obzirom na postoje}e tri hidroelektrane u sekundar-noj regulaciji s raspoloìvim snagama na pragu elek-trane: HE Senj 3x70 MW, HE Vinodol 3x28 MW i HEZaku~ac 2x108 MW + 2x135 MW, u svakom momentumoè biti zadovoljen kriterij zahtijevane sekundarneregulacijske rezerve.

5.2. Kvaliteta sekundarne regulacije

Kvaliteteta sekundarne regulacije u normalnom po-gonu odre|uje se svakog mjeseca izra~unavanjem sta-tisti~kog odstupanja frekvencije prema standarnojdevijaciji

� ��

��11 0

2

nf f

n

( ) mHz (6)

gdje je:n = broj prosje~nih vrijednosti po 15 minutnim

intervalima te broj i trajanje korekcijafrekvencije;

f = registrirana frekvencija u realnom vremenu;f0 = postavna vrijednost frekvencije za

sekundarnu regulaciju.Tako|er je potrebno promatrati i odstupanja frekven-cije If � 50 mHz u odnosu na postavnu vrijednostfrekvencije i mjeriti vrijeme tjekom kojega je f ve}eod 50 mHz (sl. 3).

Kod ve}ih poreme}aja poradi ispada proizvodnih jedi-nica ve}ih od 600 MW kvaliteta frekvencije se provjeravana regulacijskom podru~ju pogo|enog ispadom.Naj~eš}e se prema UCTE preporukama �10� za kva-litetu sekundarne regulacije koristi tzv. metoda trubepra}enjem promjena frekvencije od momenta pore-me}aja pa sve do vra}anja frekvencije na postavnuvrijednost. Ako se ta vremenska promjena frekvencijetijekom rada sekundarne frekvencije nalazi unutartrubaste krivulje, smatra se da je djelovanje regulacijetehni~ki korektno.

6. TERCIJARNA REGULACIJA

Ako gubitak najve}e proizvodne jedinice u razmatra-nom regulacijskom podru~ju nije pokriven sekundar-nom rezervom tog podru~ja, potrebno je napravitipripremu za dodatnu rezervu koja }e nadoknaditi gubi-tak proizvodne jedinice u potrebnom vremenu. Ovapri~uva moè biti u obliku brzo upuštaju}ih elektrana,novih voznih redova za proizvodne jedinice ili raspo-djele optere}enja. Ova se dodatna rezerva moètako|er dobiti iz drugih upravlja~kih podru~ja, ovisnoo sporazumu.Tercijarna regulacija je svako udešenje, automatsko iliru~no, radnih to~aka proizvodnih jedinica koje sudje-luju u sekundarnoj regulaciji radi:• garantiranja zahtijevane sekundarne regulacijske

rezerve u dovoljnjoj koli~ini i u pravo vrijeme;

130

Slika 7. Zahtijevana sekundarna regulacijska rezerva

L


• gospodarski optimalne raspodjele sekundarne regu-lacijske snage na prozvodine jedinice koje sudjelujuu sekundarnoj regulaciji.

Udešenja se mogu izvesti:• uklju~enjem/isklju~enjem snage (brzim upuštanjem

plinskih, akumulacijskih i reverzibilnih elektrana,pove}anjem ili smanjenjem snage ve} angaìranihproizvodnih jedinica u pogonu EES-a;

• preraspodjelom snage proizvodnih jedinica koje sud-jeluju u sekundarnoj regulaciji;

• uklju~enjem/isklju~enjem zna~ajnijih pumpi;• upravljanjem potrošnjom (npr. centraliziranim da-

ljinskim upravljanjem);• promjenom programa razmjene izme|u regula-

cijskih podru~ja.

6.1. Minutna rezerva (zahtijevana tercijarnaregulacijska rezerva)

Tercijarna regulacijska rezerva je snaga koja se moèautomatski ili ru~no angaìrati u okviru tercijarneregulacije kako bi se osigurala zahtjevana sekundarnaregulacijska rezerva. Ona se povremeno angaìra po-radi bolje u~inkovitosti sekundarne regulacije.Minutna rezerva ili zahtijevana tercijarna regulacijskarezerva osigurava zahtijevanu sekundarnu regulacijskurezervu u svakom trenutku ~ak i kod ispada najve}eproizvodne jedinice u promatranom regulacijskompodru~ju. Zna~i ako postoje}a zahtijevana sekundarnaregulacijska rezerva nije dovoljna, treba raspolagati sminutnom rezervom u iznosu do veli~ine najve}e pro-

izvodne jedinice. Minutna pri~uva se ne mora nu`noosiguravati iz vlastitog regulacijskog podru~ja.Trajanje dozvoljenog perioda rada sekundarne regula-cije moè biti najviše 15 minuta nakon 30 sekundnogdjelovanja primarne regulacije, dok djelovanje terci-jarne regulacije s obzirom na optimizaciju mreè i elek-trana još ne mora završiti. Vremenski djelokrug radaprimarne, sekundarne i tercijarne regulacije, koji sedjelomi~no preklapaju, zorno je prikazan na slici 8.Za hrvatski EES minutna rezerva iznosi 300 MW ko-liko iznosi snaga na pragu termoelektrane TE Rijekakao najve}e proizvodne jedinice u našem regula-cijskom podru~ju.Za osiguravanje potrebne minutne rezerve za naš EESpotrebno je voznim redovima u svakom trenutku imatibarem 2/3 rotiraju}e rezerve u snazi angaìranih proiz-vodnih jedinica (termo ili hidro elektrane), a preostalutre}inu osiguravati hladnom rezervom s brzo starta-ju}im prizvodnim jedinicama, kao što su plinske jedi-nice u KTE Jertovcu i PTE Osijek. Isto tako ta serezerva moè imati i u neangaìranim proizvodnim je-dinicama, npr. u hidroelektranama HE Gojak i HE Or-lovac ili u reverzobilnoj elektrani RHE Velebit.

7. SEKUNDARNA REGULACIJAU HRVATSKOM EES-u

Nabavom analognog sustava za automatsku sekun-darnu regulaciju frekvencije (Leeds&Northrup madein USA) omogu}ena je kvalitetna regulacija frekven-cije i paralelan rad elektroenergetskog sustava bivše

131

Slika 8. Vremenski periodi i opsezi djelovanja regulacija frekvencije

Opseg primarne regulacije

Opseg sekundarne regulacijeOpseg optimizacije

Opseg tercijarne regulacije Opseg djelovanja primarne regulacije, koja se(minutna rezerva) progresivno zamjenjuje sa sekundarnom regulacijom

VRSTA REGULACIJE

ru~naTercijarna i / iliregulacija automatska

Sekundarnaregulacija

Primarnaregulacija

30 sec. 15 min. Vrijeme od po~etkaporeme}aja u sustavu


dràve SFRJ s UCPTE-interkonekcijom po~ev od 16.9. 1974. uspostavljanjem paralelnog rada s Italijom, aod 23. 4. 1975. i s Austrijom.Tijekom 1993. godine obavljena je zamjena starog ana-lognog ure|aja sekundarne regulacije u nacionalnomdispe~erskom centru (NDC) u Zagrebu s novim digi-talnim regulatorom EURUS �11� koji koristi istemjerne i regulacijske puteve kao i bivši analogni regu-lator i postoje}i informacijski sustav OPC/PPC.Digitalni regulator u sustavu sekundarne regulacijehrvatskog regulacijskog podru~ja ima udešene vrijed-nosti: za proporcionalni ~lan �i = 0,5 i vremensku kon-stantu integracije regulatora Tri = 25,0 �s�.Svi postoje}i ure|aji u regulacijskim elektranama (hi-droelektrane HE Senj, HE Vinodol i HE Zaku~ac)zadràni su u novom rješenju. HE Vinodol ima tri jed-nake proizvodne jedinice priklju~ene na 110 kV, svaki sopsegom regulacije od minimalne snage od 0 MW domaksimalne snage od 29 MW. HE Senj ima tri jednakeproizvodne jedinice s opsegom regulacije od 35 MWdo 70 MW, s tom razlikom da je G1 na pragu elektranepriklju~en na napon od 220 kV a druga dva bloka G2 iG3 su priklju~eni na 110 kV. HE Zaku~ac ima 4 proiz-vodne jedinice od koji su u parovima: stari G1 i G2 s is-tim opsegom regulacije izme|u 45 MW i 108 MW napragu elektrane priklju~ena na napon od 110 kV od-nosno 220 kV i nove proizvodne jedinice G3 i G4 s opse-gom regulacije od 80 MW do 135 MW, priklju~ena nanapon 220 kV, odnosno 110 kV.O~igledno je da u svakom momentu moè biti zadovo-ljen kriterij u pogledu zahtijevane sekundarne regula-cijske rezerve. Zbog kvalitetnijeg rada sekundarneregulacije potrebno je u pogonu istovremeno dràti štoviše proizvodnih jedinica u regulaciji. Tako|er, trebapomo}u tercijarne regulacije u svakom trenutku omo-gu}avati rad sekundarne regulacije unutar postoje}egopsega regulacije.Osim postoje}ih regulacijskih elektrana u razmatranjusu i osposobljavanje za rad u sekundarnoj regulaciji idravskih hidroelektrana i hidroelektrana HE Orlovac,kao i termoelektrane TE Rijeka.Trenutno postoje}a digitalna regulacija regulirafrekvenciju i snagu razmjene na interkonekcijskim vo-dovima prema Sloveniji i Ma|arskoj.Unato~ tome što postoje}a digitalna regulacija zado-voljava svojom kvalitetom, ona je ipak privremenorješenje, tj. potrebno je koncipirati novo kona~norješenje zasnovano na centralnom osnovnomupravljanju, s decentraliziranim detaljnim upravlja-njem i kontrolom �12�. Novim idejnim projektom seobuhva}a zahvat u NDC-u, regulacijskim elektranamai u podsustavu komunikacija vezanog za sekundarnuregulaciju.Komunikacijski podsustav ima zadatak prikupljanjasignala mjerenja (iznosa frekvencije, snaga regula-cijskih elektrana i snaga razmjene interkonekcijskihvodova, kao i slanja upravlja~kih signala prema regula-

cijskim elektranama), što ima presudnu ulogu zakvalitetan rad sustava sekundarne regulacije.U projektu nove cjelovite sekundarne regulacije sepredvi|a i tzv. grupna regulacija djelatne i jalove snageu elektranama. Naime regulacijske elektrane koje nisuuklju~ene u sekundarnu regulaciju iz energetskih ilidrugog razloga mogu raditi automatski prema voznimredovima (za radnu i jalovu snagu) putem grupne regu-lacije, pomo}u istih ure|aja za sekundarnu regulaciju.Isto tako to se moè ostvariti i kod drugih elektranakoje nisu predvi|ene za rad u sekundarnoj regulaciji.Prema procjeni �12� ukupna regulacijska energija zanaše regulacijsko podru~je (zajedno s dijelom EES-aBIH-a koji pripada sinkronoj "zoni 1"-UCTE--interkonekcije) iznosila je za 1995. godinu �i = 450�MWs�.

7.1. Procjena kvalitete frekvencije u NDC-uu Zagrebu

Snimanje ponašanja frekvencije u NDC-u Zagreb ost-vareno je 14. 9. 2001. oko 12 sati. Povod je bio nalogKoordinacijskog centra iz Laufenbourg-a za debloki-ranje svih turbinskih regulatora proizvodnih jedinicakoje nisu uklju~ene u algoritam sekundarne regulacijezbog najavljene minute šutnje u cijeloj Europi u ~astpalih `rtava teroristi~kog napada na Svjetski trgova~kicentar (WTO) u New York-u koji se dogodio dana 11. 9.2001. godine.S monitora digitalnog regulatora EURUS skinuta jeslika promjene frekvencije mjerene u transforma-cijskoj stanici u Mraclinu za period od 11 sati i 26 mi-nuta do 12 sati i 26 minuta slika 9 te iz snimljenihvrijednosti svakih 5 sekundi dobiven dijagram na slici10 na kojem se moè uo~iti da je najviše odstupanjefrekvencije iznosilo + 113 mHz u 12:00:22 sati na dan14. 9. 2001. Sa slike 9 i 10 se jasno vidi da je nakon na-loga iz Koordinacijskog centra zaustavljena tendencijaporasta odstupanja frekvencje (od postavne f0 =50Hz), a nakon maksimalnog odstupanja od 113 mHzjavlja se gotovo linearni pad frekvencije do ~ak ispod50 Hz nakon 12 sati i 05 minuta. To je o~iti znak da je uUCTE-interkonekciji deblokirana ve}ina turbinskihregulatora.Tako|er, je mogu}e isto to zaklju~iti iz slike 11 kojapredo~ava srednje satna odstupanja frekvencije uUCTE-interkonekciji na dan 14. 9. 2001. �14�. Na slicise moè jasno uo~iti odstupanje frekvencije u skladu spromjenama tarifnih stavova. Da nije bilo zahtjeva izKoordinacijskog centra vjerojatno bi srednjesatno od-stupanje frekvencije imalo tendenciju zna~ajnijeg po-rasta i u 12-om satu.Drugi slu~aj snimanja promjene frekvencije u NDC-uje za dan 19.08.2001. u 13-om satu kada je zbog nevre-mena na rije~kom podru~ju poradi udara groma došlodo ispada obje proizvodne jedinice u TE Plomin u12:29 sati. Stara proizvodna jedinica u TE Plomin 1priklju~ena na napon 110 kV je proizvodila u trenutku

132


133

Slika 9. Monitor digitalne sekundarne regulacije u NDC-u u Zagrebu

Odstupanje frekvencija UCTE-interkonekcije 14. 9. 2001. Od 11:58:47 do 12:05:37

12:00:2250.113 Hz

49.992 Hz

49.92

49.94

49.96

49.98

50

50.02

50.04

50.06

50.08

50.1

50.12

50.14

12

:05

:37

sati

fre

kv

en

cij

au

Hz

frekvencija Hz

12:05:12

11

:58

:47

11

:58

:57

11

:59

:07

11

:59

:17

11

:59

:27

11

:59

:37

11

:59

:47

11

:59

:57

12

:00

:07

12

:00

:17

12

:00

:27

12

:00

:37

12

:00

:47

12

:00

:57

12

:01

:07

12

:01

:17

12

:01

:27

12

:01

:37

12

:01

:47

12

:01

:57

12

:02

:07

12

:02

:17

12

:02

:27

12

:02

:37

12

:02

:47

12

:02

:57

12

:03

:07

12

:03

:17

12

:03

:27

12

:03

:37

12

:03

:47

12

:03

:57

12

:04

:07

12

:04

:17

12

:04

:27

12

:04

:37

12

:04

:47

12

:04

:57

12

:05

:07

12

:05

:17

12

:05

:27

Slika 10. Promjena frekvencije na dan 14. 9. 2001. za period od 11:58:47 – 12:05:37 sati u TS Mraclin


udara groma 85 MW/7 MVAr, a nova u TE Plomin 2priklju~ena na 220 kV je proizvodila 144 MW/-12MVAr. Na slici 12 se jasno vidi da je taj ispadprouzro~io pad frekvencije od oko 50 mHz(sa 50.048Hz na 49.996 Hz).

Stvarna provjera kvalitete regulacije frekvencije zahrvatski EES bi se jedino mogla obaviti snimanjempromjene frekvencije pri takvom ispadu u izoliranomradu i onda umetanjem u trubastu krivulju za naš sus-tav frekvencija bi se trebala nalaziti unutar iste, a

134

Slika. 11. Satno odstupanje frekvencije UCTE-interkonekcije na dan 14. 9. 2001. godine

Satno odstupanje frekvencije u UCTE-interkonekciji

14. 9. 2001.

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

Sati

Od

stu

pa

nje

um

Hz

Frekvencija UCTE-interkonekcije 19.08.2001.

49.9964 Hz

50.0416 Hz 12:29:57

12:30:42

49.97

49.98

49.99

50

50.01

50.02

50.03

50.04

50.05

50.06

vrijeme

fre

kv

en

cij

au

Hz

12

:28

:57

12

:29

:12

12

:29

:22

12

:29

:37

12

:29

:47

12

:29

:57

12

:30

:02

12

:30

:12

12

:30

:22

12

:30

:32

12

:30

:42

12

:30

:52

12

:31

:02

12

:31

:12

12

:31

:22

12

:31

:32

12

:31

:42

12

:31

:52

12

:32

:02

Slika 12. Ponašanje frekvencije nakon ispada TE Plomin 1 i 2 19. 8. 2001. u 12:29 sati


nakon 15 minutnog djelovanja sekundarne regulacijetrebala bi se na}i u podru~ju 20 mHz koliko iznosimrtva zona regulatora.

8. ZAKLJUÂK

Na otvorenom trìštu elektri~ne energije zaoštrava sepitanje regulacije frekvencije i osiguravanja dovoljnerezerve snage kako bi u svakom momentu frekvencijabila zadovoljavaju}e kvalitete. Klju~nu ulogu u tomeima operator sustava koji regulacijom frekvencije is-punjava jednu od glavnih usluga elektroenergetskogsustava.Elektrane koje sa svojim proizvodnim jedinicama sud-jeluju u regulaciji frekvencije i rezervi snage kao ko-risnici mreè-prirodnog monopola, pruàju tzv.pomo}ne (dodatne) usluge EES-a. Uspostavljanjemmjerenja svake usluge omogu}uje se njihovo vred-novanje.Za o~ekivati je pojavu trìšta usluge EES-a osim trìštaelektri~ne energije koje prvenstveno sluì zapokrivanje potrošnje elektri~ne energije. Razumljivoda rezerve snage mogu biti angaìrane samo u slu~ajuporeme}aja koji ih inicira.Neprekidni monitoring kvalitete frekvencije i zahvatina njenom poboljšanju, kao i odgovaraju}a udešenjaregulatora frekvencije koja prate rast sustava su nu`na.Premda postoje}a sekundarna regulacija s digitalnimregulatorom u NDC-u trenutno zadovoljava, nu`no jesloènije rješenje zasnovano na centralnom osnovnomupravljanju s decentraliziranim detaljnim upravlja-njem i kontrolom s potpunom novom opremom uNDC-u, regulacijskim elektranama uz uspostavu no-vog komunikacijskog podsustava vezanog za sustavsekundarne regulacije frekvencije.

LITERATURA

�1� Direktiva 96/92 EC Europskog parlamenta i Vije}a, od19. prosinca 1996. vezano uz zajedni~ka pravila za in-terno trìšte elektri~ne energije, prijevod u HEP-ovomVijesniku, svibanj 1999.

�2� Direktiva 98/30 EC Europskog parlamenta i Vije}a, od10. kolovoza 1998. vezano uz zajedni~ka pravila za in-terno trìšte plina, http://www.europa.eu.int/.

�3� Zakon o energiji, Narodne novine br. 68/2001, Zagreb,27 srpnja 2001.

�4� Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, Narodne no-vine br. 68/2001, Zagreb, 27. srpnja 2001.

�5� Zakon o trìštu elektri~ne energije, Narodne novine br.68/2001, Zagreb, 27 srpnja 2001.

�6� Zakon o trìštu plina, Narodne novine br. 68/2001, Za-greb, 27 srpnja 2001.

�7� Zakon o trìštu nafte i naftnih derivata, Narodne no-vine br. 68/2001, Zagreb, 27 srpnja 2001.

�8� M. BLA@I^KO, V. DOKMANOVI], V. GRUJI], Z.KOMERI^KI, @. KOŠÂK, D. POLJAK i I.

TOLJAN: "Definiranje koncepcije i priprema aktivnostiza izradu mre`ne norme hrvatskog elektroenergetskogsustava (Pravila rada hrvatskog EES-a)", EKONERGHOLDING, d.o.o., Zagreb, oùjak 2000.

�9� "HRVATSKA NORMA: HRN IEC 196 i HRN IEC242", Dràvni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Prvoizdanje, svibanj 1998.

�10� GROUND RULES, concerning primary and secondarycontrol of frequency and active power within theUCPTE, UCPTE – Secretariat, Wien, 1. 6. 1998.

�11� V. ZADRAVEC, "Tehni~ki opis digitalnog regulatoraza sekundarnu regulaciju frekvencije i snaga razmjene uEES HEP", Dokument br. 101 u sklopu Projektne doku-mentacije EURUS, Zagreb, studeni 1993.

�12� M. ŠODAN i dr., "Sekundarna regulacija frekvencija –snaga za cjelokupni energetski sustav Hrvatske elektro-privrede", Idejno rješenje, FER / ZVNE, Zagreb,sije~anj 1995.

�13� I. KUZLE, S. TEŠNJAK, T. TOMIŠA, "Rotiraju}apri~uva u uvjetima trìšta elektri~nom energijom", , Petosavjetovanje HK-CIGRE, Ref. 39 – 12, Cavtat, 4. 11. –8. 11. 2001.

�14� ETRANS, Koordinacijski centar, Laufenbourg,http://www.vulcanus.org/main.asp

�15� V. GRUJI], "Tehnical means to increase interconnec-tion capability and flexibility while maintaining systemsecurity", AEI-CIGRE, Padova, Italy, 4-5 october 2001.

FREQUENCY REGULATION IN CIRCUMSTANCES OFOPEN ELECTRIC ENERGY MARKET

In this paper the aspects of frequency regulation in circum-stances of open electric energy market are described. Lib-eralisation of electric power sector turns down themonopoly structure of electric power utilities and the priceof electric energy is determined based on offer and demandin competitive surroundings in order to increase the sectorefficiency. The system operator has a key role in electricpower system control. Frequency regulation is one of themain services of the electric power system realised by thesystem operator using primary, secondary and tertiary fre-quency regulation. Frequency quality can be realised bycontinuous energy reserve necessary for regulation. Spe-cial attention goes to the criteria of tertiary regulation re-serve (minute reserve) that can be rotating or cold, handy orautomatic. In that sense continuous monitoring of fre-quency quality is needed, assurance of the necessary re-serve and follow up of consumption increase in the systemwith corresponding arrangement of rotating speed regula-tion in the plants.

FREQUENZREGELUNG IN DEN BEDINGUNGEN DESOFFENEN MARKTES DER ELEKTRISCHEN ENERGIE

Dargestellt im Artikel ist der Fragenbereich der Frequenzre-gelung in den Bedingungen eines offenen Marktes der elek-trischen Energie. Durch die Freistellung des Strommarktesbricht die monopolistische Struktur von elektrizi-tätswirtschaftlichen Unternehmen zusammen, und dieStrompreise werden auf Grund von konkurenzgeprägtemAngebot und Nachfrage gestaltet, mit dem Ziel die Leis-

135


PRIKLJUÎVANJE MALOG TERMOENERGETSKOG OBJEKTA(mTEO) NA JAVNI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

(Slu~aj mTEO PLIVA, Savski Marof)

Miroslav B l a ` i ~ k o, Zagreb

UDK 621.31.005:621.311.22STRU^NI ^LANAK

U ~lanku se iznose osnovni uvjeti elektroenergetskog sustava (EES-a) za dopuštanje paralelnog rada male termoelektrane(mTE) s distribucijskom mreòm i zapaànja o dimenzioniranju zahtjeva elektroenergetskog sustava. Na osnovi iskustavaste~enih tijekom izgradnje i priklju~ivanja mTE PLIVA u okviru industrijskog elektroenergetskog sustava (iEES) PLIVA,Savski Marof na distribucijsku mreù potencijalnim se neovisnim proizvo|a~ima elektri~ne energije (NPE) ukazuje naprobleme s kojima se mogu suo~iti (neprimjereni paralelni rad i neprihvatljiv povratni utjecaj mTE/unutarnje mreè na javnumreù), a koji mogu posredno ugroziti isplativost ulaganja u mTE. Na osnovi usporedbe odredbi iz Tehni~kih uvjeta zapriklju~ak malih elektrana na elektroenergetski sustav Hrvatske elektroprivrede �1� sa stavovima iz dokumenata IEC �3� iVDEW �4� iznose se prijedlozi za fleksibilniji pristup postavljanju tehni~kih uvjeta za priklju~ak mTE na mreù (odnosno po-boljšavanje vaè}eg dokumenta �1� u tom smislu) uvaàvaju}i stvarne lokalne uvjete, što bi neovisnim proizvo|a~ima energijeomogu}ilo optimiranje pri dimenzioniranju i investiranju u mTE, a mreì osiguralo ja~e izvore elektri~ne energije.

Klju~ne rije~i: neovisni proizvo|a~ elektri~ne energije�NPE�; tehni~ki uvjeti za priklju~ak TEO naelektroenergetski sustav; male elektrane;priklju~ak; viši harmonici struje; distorzijanapona.

UVOD

Radi zadovoljavanja pove}anih energetskih potrebasvojih pogona i poboljšanja efikasnosti industrijskog e-nergetskog sustava u proizvodnom kompleksu PLIVA,Savski Marof, PLIVA d.d. je odlu~ila proširiti postoje}aenergetska postrojenja na toj lokaciji izgradnjomkogeneracijskog postrojenja (plinski turboagregat svršnom snagom 6 MVA, kotao na ispušne plinove tur-bine s kapacitetom 8/12 t/h visokotla~ne pare).Prije izgradnje novoga kogeneracijskog postrojenjaPLIVA je svoje energetske potrebe na lokaciji SavskiMarof zadovoljavala vlastitom proizvodnjom visoko-tla~ne pare (za proizvodnju elektri~ne energije i pos-redno za tehnološke potrebe) i srednjotla~ne pare(izravno za tehnološke potrebe); visokotla~na se parapri tome reducirala na srednji tlak preko parnog tur-boagregata 1,45 MVA, kojim su se tek djelomi~nopokrivale potrebe za elektri~nom energijom u proiz-vodnim postrojenjima. Prije izgradnje kogeneracijskogpostrojenja PLIVA je ve}i dio svojih potreba zaelektri~nom energijom zadovoljavala napajanjem izjavnog elektroenergetskog sustava, tj. 20 kV distribu-cijske mreè Hrvatske elektroprivrede (HEP-a).Istodobno s izgradnjom kogeneracijskog postrojenja, kaovlastitog izvora energije, PLIVA je na lokaciji Savski Ma-

rof dovršavala izgradnju postrojenja Azitromicin (po-gona za proizvodnju antibiotika, novoga potroša~a saspecifi~nim pogonom) te izvodila rekonstrukciju 20 kVrasklopnog postrojenja preko kojeg se industrijski elek-troenergetski sustav (iEES) PLIVA priklju~uje na mreùHEP-a.Puštanje u rad novoga 20 kV rasklopnog postrojenja iproizvodnog postrojenja Azitromicin, a zatim ipuštanje u rad kogeneracijskog postrojenja s funk-cijskim ispitivanjima, obavljeno je bez odvojenihme|ufaznih komparativnih ispitivanja povratnog dje-lovanja postrojenja Azitromicin i/ili kogeneracijskogpostrojenja na mreù; zbog toga su pojave koje se raz-matraju u ovome ~lanku i njihovi izvori bile otkrivenetek pri ispitivanju primjerenosti paralelnog rada smreòm i povratnog djelovanja na mreù.

PRETPOSTAVKE ZA PRIKLJUÂKmTEO PLIVA, SAVSKI MAROFNA ELEKTROENERGETSKI SUSTAV HEP-a

Osnovni cilj energetskih postrojenja PLIVA, SavskiMarof je osiguravanje dovoljnih koli~ina tehnološkepare; za proizvodnju zadanih èljenih koli~ina pare ukogeneracijskom je procesu usporedna proizvodnjaelektri~ne energije ve}a od vlastitih potreba postro-

137

jenja PLIVA, Savski Marof, pa postoji mogu}nost is-poruke viška elektri~ne energije u javnuelektroenergetsku mreù. Takva rješenja, koja vode ra-cionalnijem korištenju i proizvodnji elektri~ne ener-gije, poti~e i HEP odlukom svoga Upravnog odbora od28. 1. 1994. �1, ~l. 1�.Mogu}noš}u isporuke energije u javnu elektroenerget-sku (distribucijsku) mreù PLIVA, Savski Marof iska-zuje se kao neovisni proizvo|a~ elektri~ne energije(NPE), koji se na tu mreù moè i smije priklju~iti te unju isporu~ivati ili iz nje preuzimati energiju uz uvjet dadosljedno udovoljava odre|enim tehni~kim uvjetima(preduvjetima i pravilima za paralelan rad s elektro-energetskim sustavom) odnosno zahtjevima iz elektro-energetske suglasnosti vlasnika / nadle`nog operatoramreè.Tehni~ki uvjeti za priklju~ak mTEO (NPE) na elektroener-

getski sustav HEP-a �1� definiraju sve zahtjeve sustava.Budu}i da se radi o priklju~ku na srednjonaponsku dis-tribucijsku mreù (20 kV), snaga razmjene ograni~enaje na 5 MW (elektroenergetska suglasnost) odnosnoagregati neovisnog proizvo|a~a ne smiju imati po-jedina~nu snagu ve}u od 5 MW �2, ~l. 2�. Taj je zahtjevutvr|en “prema dva temeljna kriterija i to:– prijenosnih mogu}nosti prosje~ne distribucijske

mreè i– potrebnih ograni~enja glede dinami~ke stabilnosti

distribucijske mreè” �1, Komentar�.

Tome je zahtjevu u ovome slu~aju udovoljeno izboromturboagregata prividne snage 6000 kVA (4800 kW).

U Tehni~kim uvjetima se posebno obra|uju prim-jereni paralelni pogon mE s mreòm i mogu}i nega-tivni povratni utjecaji mE na mreù. Neovisniproizvo|a~ (NPE) stje~e pravo na paralelan rad smreòm udovoljavanjem svim zadanim tehni~kimuvjetima (konfiguracija priklju~ka, pogonske mo-gu}nosti, pogonska pravila) te dokazivanjem primjere-nosti paralelnog pogona i dopuštenog (tj. za mreù iostale potroša~e prihvatljivog) povratnog utjecaja namreù; pri tome se u pogonu mTEO PLIVA, SavskiMarof moraju uvaàvati odre|ena ograni~enja koja suposljedica stvarnih pogonskih okolnosti.Pri projektiranju priklju~ka kogeneracijskog postrojenjana distribucijsku mreù u ovom su se slu~aju, uzspomenute Tehni~ke uvjete, u obzir morale uzeti izate~ene i budu}e tehnološke potrebe proizvodnih po-gona, mogu}nosti prilagodbe elektroenergetskog sustavaPLIVA, Savski Marof tim potrebama, stanje postoje}ihrasklopnih postrojenja, odnosno postoje}e mogu}nostirukovanja postrojenjima i navike osoblja. Svi su navedeniaspekti utjecali na odluku o konfiguraciji unutarnje elek-troenergetske mreè PLIVA, Savski Marof od genera-tora do mre`nog prekida~a te na izbor na~ina upravljanjapriklju~kom. Odabranom konfiguracijom omogu}eno jepokretanje generatora G2 (plinski turboagregat) izbeznaponskog stanja ("crni start") pomo}u vlastitogdiesel-agregata te ponovna uspostava opskrbe sustavaPLIVA, Savski Marof elektri~nom energijom.Konfiguracije elektroenergetskog sustava PLIVA,Savski Marof prije i poslije svih rekonstrukcijskih i in-vesticijskih zahvata prikazuju se na slici 1.

138

a) prije izgradnje mTE

T3

=C8

=C1 =C10

10 kV

0,4 kV

DG3

G13

10 MVA

20/10 kV

1.45 MVA

10 kV

400 kVA

10/0.4 kV

T1

0.4 kV

460 kVA

=A2 =A120 kV

=A3

DISTRIBUCIJA

iEES PLIVA

b) poslije izgradnje mTE, rekonstrukcije 20 kV rasklopnogpostrojenja i priklju~ka postrojenja Azitromicin

=J220 kV

=J1

POSTROJENJE=J7 =J6

=C8

=J4 =J2.1

=C1 =C10

10 kV

3G1

3G2

=C3 =C11

DISTRIBUCIJA

iEES PLIVA

AZITROMICIN

10 MVA

20/10 kV

T3

1.45 MVA

10 kV 10 kV

6 MVA

10/0.4 kV

400 kVA

T1

DG3

0,4 kVNAPOJNIORMARTG SETA

0.4 kV

460 kVA

Slika 1. Pojednostavljene sheme elektroenergetskog sustava PLIVA, Savski Marof

M. Blaì~ko: Priklju~ivanje malog termoenergetskog objekta (mTEO) . . . Energija, god. 51 (2002) 2, 137-142

PRIMJERENOST PARALELNOG POGONAMALE ELEKTRANE (mE) SA SUSTAVOMI NEGATIVNO POVRATNO DJELOVANJENA SUSTAV / MRE@U

Primjerenoš}u paralelnog pogona sa sustavom smatrase sposobnost elektrane

(a) za uklju~ivanje u paralelan pogon sa sustavom(postizanje uvjeta za sinkronizaciju),

(b) za paralelan pogon u svim redovnim i izvanrednimpogonskim okolnostima u distribucijskoj mreì(odràvanje napona i frekvencije uz razmjenu e-nergije) te

(c) za izlazak / odvajanje elektrane iz paralelnog po-gona s mreòm u slu~aju odstupanja od uvjeta zaparalelan pogon i narušavanja stabilnog pogonasustava te nastavak pogona u oto~nom radu.

Tehni~kim uvjetima �1� utvr|uju se sljede}i uvjeti zaprimjeren paralelan pogon:

(a) Uvjeti za dopuštanje sinkronizacije:(i) razlika napona generatora i mreè manja od

+/- 10% nazivnog napona mreè;(ii) razlika frekvencije manja od +/- 0,5 Hz;(iii) razlika faznog kuta manja od +/- 10 stupnjeva.

(b) Uvjeti za paralelan pogon:(i) proizvodnja dovoljne koli~ine jalove energije,

tj. sposobnost proizvodnje jalove snage ugranicama od 0 do 75 posto proizvodnje dje-latne snage (faktor snage izme|u 1 i 0,8 ka-pacitivno) ovisno o naponskim prilikama nasabirnicama male elektrane i optere}enjima umreì;

(ii) trenutne promjene snage mTEO moraju bitimanje od 10% nazivne snage generatora (spo-sobnost regulatora).

(c) Uvjeti za trenutno odvajanje:(i) odstupanje napona u to~ki priklju~ka ve}e od

+/- 10% nazivnog napona;(ii) porast frekvencije sustava / mreè iznad 51 Hz

odnosno pad frekvencije ispod 48 Hz.

Svi se navedeni uvjeti zadovoljavaju izborom i po-dešenjima sinkronizacijske, zaštitne, regulacijske iuzbudne opreme.Pod negativnim povratnim djelovanjem podrazumije-vaju se prvenstveno:– kratkotrajne promjene vrijednosti napona kod

grube sinkronizacije generatora na mreù (ova jepojava prakti~ki isklju~ena ugradnjom preciznihure|aja za sinkronizaciju, mogu}a je jedino zboggrube ljudske pogrješke), kod optere}ivanja/ras-tere}ivanja generatora kao i kod uklju~enja/isklju~enja kompenzacijskog postrojenja;

– dugotrajna kolebanja napona (flikeri);– pojave viših harmonika u struji i naponu;– ometanje rada tonfrekventnog upravljanja.

Nastanak promjena i kolebanja napona moè sepovezati uglavnom s osobinama generatora (male za-mašne mase, neprikladna regulacija snage i napona) ineèljenim prijelaznim pojavama u sustavu pri ispaduizvora, uklju~ivanju/isklju~ivanju potroša~a i drugimzahvatima, dok se nastanak viših harmonika u struji inaponu povezuje s radom ispravlja~a, istosmjernihelektromotornih pogona, izmjeni~nih elektromotornihpogona s regulacijom frekvencije, sustava besprekid-nog napajanja, lu~nih pe}i, stati~kih generatora jalovesnage (kompenzacijskih postrojenja), rotacijskih pret-vara~a, stati~kih upušta~a elektromotora, elek-troni~kih predspojnih sprava za rasvjetu kao i suklapanjem/isklapanjem energetskog napajanja �2�.

DOKAZIVANJE PRIMJERENOSTI PARALELNOGPOGONA I PRIHVATLJIVOG POVRATNOGDJELOVANJA NA SUSTAV / MRE@U

Primjerenost paralelnog pogona mTE sa sustavom do-kazuje se pretpogonskim funkcionalnim ispitivanjimamE i njenog priklju~ka na iEES (unutarnji sustav) i dis-tribucijsku mreù te pogonom unutarnjeg elektroener-getskog sustava s vlastitim izvorima u oto~nom radu,ispitivanjima ulaska u paralelni pogon sa sustavom, is-pitivanjem izlaska iz paralelnog pogona i prijelaza uoto~ni rad (stabilnost iEES), ispitivanjima tokova dje-latne i jalove snage i razmjene energije sa susta-vom/distribucijom, provjerom ugovorenih nazivnihvrijednosti na pragu male elektrane, ispitivanjem dje-lovanja zaštitnih ure|aja pri odstupanju od uvjetaprimjerenog paralelnog pogona, ispitivanjem pogonamE s obzirom na udovoljavanje uvjetima ograni~enogpovratnog djelovanja, ispitivanjem utjecaja kompenza-cijskih postrojenja unutarnjeg elektroenergetskog sus-tava i distribucijske mreè (ako postoje) na primjereniparalelni pogon i ograni~eno povratno djelovanje, ispi-tivanjem sustava pogonskih i obra~unskih mjerenja,nadzora stanja, lokalnog i daljinskog upravljanja iregulacije i dr. �1, Komentar, t. 5�.Rezultati ispitivanja moraju potvrditi zadovoljavanjeuvjeta iz elektroenergetske suglasnosti i posebnihuvjeta, uskla|enost s odobrenom projektnom doku-mentacijom, udovoljavanje zahtjevima Tehni~kihuvjeta i udovoljavanje zahtjevima ostalih propisa prim-jenljivih za termoenergetska postrojenja.

PROVEDENA MJERENJA I ISPITIVANJAPARALELNOG RADA I POVRATNOGDJELOVANJA mTE PLIVA NA SUSTAV

Mala TE PLIVA u Savskom Marofu prvi je slu~aj ne-ovisnog proizvo|a~a elektri~ne energije (NPE) uhrvatskoj distribucijskoj mreì, pa je zamišljeno da ovajobjekt bude referentan za mogu}a budu}a ispitivanja iprovjere na drugim sli~nim objektima. HEP je zatoposvetio veliku pozornost provjeri zadovoljavanja svih

139


kriterija definiranih Tehni~kim uvjetima te je, radi stje-canja iskustva i dobivanja referentnih rezultata, preu-zeo na sebe odgovornost za dokazivanje primjerenostiparalelnog rada i prihvatljivosti povratnog djelovanjamTE PLIVA na mreù.Primjerenost paralelnog rada mTE PLIVA sa susta-vom i povratno djelovanje na sustav / mreù ispitivalaje, u ime HEP-a, neovisna stru~na tvrtka ELMAP,Split.Ispitivanja funkcionalnosti mTE i njenog priklju~ka naunutarnji elektroenergetski sustav PLIVA i distribu-cijsku mreù HEP-a te probni pogon u oto~nom raduobavljeni su u opsegu odgovornosti isporu~itelja os-novne opreme (kogeneracijsko postrojenje) i investi-tora (infrastruktura i priklju~ak na mreù). Uspješnoobavljenim ispitivanjima s prihvatljivim rezultatimastvoreni su preduvjeti za nastavak probnog pogona uparalelnom radu sa sustavom i za ispitivanja primjere-nosti paralelnog rada mTE sa sustavom te povratnogdjelovanja na distribucijsku mreù.U elaboratu Provjere i ispitivanja pri puštanju mTEOPLIVA u paralelni pogon s distribucijskom mreòm�5� detaljno su opisana sva provedena mjerenja i sni-manja te komentirane uo~ene pojave. Ispitivanja suprovedena mjerenjima elektri~nih veli~ina i snima-njima stanja i pojava u klju~nim to~kama elektroener-getskog sustava PLIVA (sl. 2.) pri razli~itim reìmimarada.

Valja naglasiti, da su ispitivanja provedena isklju~ivo uugovorenom ograni~enom opsegu, tj. samo za stacio-naran paralelan rad sustava PLIVA s mreòm i prijelaznereìme vezane uz paralelan rad i promjene optere}enja,uz mijenjanje konfiguracije unutarnjeg elektroenerget-skog sustava PLIVA (rad s mTE i bez nje).

NALAZI MJERENJA I ISPITIVANJA

Kako kvantifikacija mjerenja i snimljenih pojava uslu~aju mTE PLIVA nije predmet ovoga ~lanka, raz-motrit }e se samo utvr|ena karakteristi~na odstupanjaod normalno o~ekivanih stanja i poreme}aji koji pre-laze prihvatljive granice te komentirati njihova tu-ma~enja iz �5�:

• Izobli~enje struje izme|u postrojenja i distribucijskemreè je zna~ajno i uglavnom iznad dopuštenih granicapropisanih Tehni~kim uvjetima. To se posebno uo~avakao problem kod relativno male razmjene radne snage.Posebno je izraèn peti harmonik, koji u pojedinimreìmima rada prelazi 150% osnovnog harmonika.

Uz ovaj se zaklju~ak mora konstatirati da, u pravilu,mE nije izvor viših harmonika te da pojava viših har-monika struje i posljedi~no napona na mjestu prik-lju~ka na sustav (mjestu razmjene energije sa sustavom),kada se radi o postrojenju koje osim mE sadrì i drugepogone koji su evidentni izvori viših harmonika, ne bi

140

=J220 kV

=J1

=J6 =J4 =J2.1 HEP

MJERENJE NA MJESTU

RAZMJENE S MRE@OM

PLIVA20 kV

10 kV

=J5MM3

=C3MM2

MM3=J5

mTE NA UNUTARNJU MRE@U

MJERENJE NA PRIKLJU^KU

MM=J3

20/10 kV

T310 MVA

G2

10 kV

6 MVA

Slika 2. Shema mjernih mjesta pri ispitivanju primjerenosti paralelnog pogona


trebala biti sama po sebi osnovicom za eliminaciju mEiz paralelnog rada s mreòm. Uzroke pojave viših har-monika struje u tom slu~aju treba prvenstveno traìti upoznatim izvorima (regulirani pogoni, ispravlja~i, pret-vara~i, kondenzatorske baterije i sl.).Ako u postrojenju korisnika nema drugih izvora smet-nji, ispravna mE generira više harmonike samo zbogviših harmonika u naponu mreè.U tom slu~aju treba prvenstveno utvrditi stanje u mreìbez mE (tj. prije priklju~ka mE na mreù) i uklonitiuzroke eventualnih viših harmonika u naponu mreè, atek zatim valorizirati doprinos mE pojavi viših harmonikastruje na mjestu razmjene. Takav bi postupak jam~ioNPE-u objektivnu valorizaciju doprinosa mE smetnjamai ravnopravnost u odnosima s distribucijskom organizaci-jom, što je vrlo bitno za poticanje ulaganja u izgradnjumE. Valja navesti da je u slu~aju PLIVA, zbog ograni~e-nog opsega zadatka elaborata �5� i konfiguracije postro-jenja 20 kV, za potrebe cjelovitog tuma~enja pojavasnimljenih na to~ki razmjene PLIVA/mreà manjkala in-formacija o eventualnim postoje}im izobli~enjima na-pona u to~ki priklju~ka na distribucijsku mreù bezutjecaja elektroenergetskog sustava PLIVA.Naravno, korisnik (NPE) je u svakom slu~aju duànsmetnje (više harmonike), koje generira u svome pos-trojenju, svesti na mjeru koju mreà i njeni drugi ko-risnici mogu tolerirati (podnošljiva razina smetnji), alitaj problem treba odvojiti od mE i njenog paralelnograda s mreòm te ga zasebno rješavati. U slu~ajuPLIVA taj je problem riješen naknadnim mjerenjima ianalizama, kojima su locirani izvori smetnji, a zatim sutehni~kim zahvatima (ugradnjom mre`nih filtara uzregulirane elektromotorne pogone i dr.) smetnje sve-dene u prihvatljive okvire. Postupak svakako nije jed-nostavan, a njegovo rješavanje zahtijeva vrsnaspecijalisti~ka znanja i iskustvo.Distribucijske organizacije odre|uju za svoje mreè, upravilu, zbirnu plansku i podnošljivu razinu viših har-monika (kao jedan od kriterija kvalitete elektri~ne e-nergije) uzimaju}i u obzir sve korisnike koji proizvodeili su osjetljivi na smetnje (više harmonika struje i na-pona), pa na toj osnovi karakteristi~nim korisnicimaodre|uju gornju granicu emisije smetnji.U našim uvjetima i u ovome slu~aju te razine nisu bilepoznate, pa su granice emitiranih smetnji korisniku za-dane konzervativno, vezano na vrijednosti iz propisa(ako se svi sudionici pridràvaju istih vrijednosti, nji-hov }e zbirni doprinos biti u dopuštenim okvirima).Takav pristup ostavlja veliku marginu za dopuštenesmetnje i tamo gdje to nije potrebno.Korektnije bi stoga bilo da distribucije na ~ijim jepodru~jima vjerojatna izgradnja mE (NPE), znaju}isvojstva i potrebe svojih korisnika, utvrde ukupne plan-ske i podnošljive razine smetnji kao vrijednosti prih-vatljive svim zainteresiranim korisnicima, a da usvakom pojedina~nom slu~aju, ovisno o trenutnom ibudu}em stanju u mreì, dogovorno s ulaga~em u mE

odrede njen najve}i prihvatljiv doprinos razini smetnjiu odre|enoj mreì poštuju}i pri tome razine planskih ipodnošljivih smetnji.Nadalje, u uvjetima kada razmjena energije izme|umreè i korisnika mreè / sustava (u ovom slu~aju elek-troenergetskog sustava PLIVA, Savski Marof) varira iz-me|u -6,7 MW (dopušteno uzimanje iz mreè), 0 MW(nulta razmjena u paralelnom radu) i +5 MW (predajamreì) relativna vrijednost viših harmonika strujeprema osnovnom harmoniku struje razmjene nema nekiposeban smisao (pri nultoj razmjeni ona jebeskona~na), pa je nema smisla isticati. Nasuprot tome,va`na je apsolutna vrijednost viših harmonika struje, jerpokazuje veli~inu smetnji koje se unose u mreù iodgovaraju}e pribrajaju smetnjama iz drugih izvora.

KOMENTAR I PRIJEDLOZI

Ograni~enje pojedina~ne snage agregata na 5 MW

Ovaj zahtjev ograni~ava izbor nazivne snage plinsko-turbinskog agregata te mogu}u energetsku i ekonom-sku optimizaciju kod potroša~a/proizvo|a~a elektri~neenergije. Na~elno, na temelju prosje~nih parametaradistribucijske mreè, ovo je ograni~enje opravdano.Predlaè se, me|utim, da se u sasvim odre|enim slu~aje-vima, kada su uvjeti bitno druga~iji od prosje~nih, ovajzahtjev primjenjuje fleksibilnije, tj. da se od njega moèodstupati.

Predmetni slu~aj (PLIVA) jedan je od primjera takvihuvjeta. Naime, PLIVA, Savski Marof, priklju~ena jeizravno vlastitim dalekovodom 20 kV (kabelski vodXHP 150/25 mm2, zra~ni vod Alê 95 mm2), bezikakvih drugih odvojaka, na TS 110/20 kV Zapreši} (2 x40 MVA), pa bi utjecaj toga priklju~ka na stabilnostdistribucijske mreè, uz ve}u jedini~nu snagu agregata,trebalo barem posebno valorizirati. Zanimljivo je na-pomenuti da je distribucijska organizacija energet-skom suglasnoš}u za priklju~ak postrojenjaAzitromicin (na istoj lokaciji) dopustila vršno op-tere}enje voda PLIVA – TS Zapreši} sa 6700 kW.

Primjereni paralelni pogon i povratni utjecaj na mreù

Dio uvjeta za primjeren paralelan rad mTE sa EES-omrješava se rutinski izborom suvremene sofisticiraneopreme za sinkronizaciju i regulaciju te upravljanjemtrošilima u skladu sa zahtjevima mreè (ograni~enjeskokovitog optere}ivanja / rastere}ivanja), ~ime se iz-bjegava reme}enje pogonske stabilnosti, pa taj seg-ment ne predstavlja poseban problem.Radi poticaja za izgradnju malih TE i nediskriminira-ju}eg pristupa mreì / sustavu poèljno je pri odre|i-vanju uvjeta priklju~ka (dakle prije priklju~enja)raspolagati dovoljnim saznanjima o kontaminiranostinapona višim harmonicima i kolebanjima napona,lokacijama i utjecaju izvora kontaminacije (stvarnim iprojiciranim) te raspoloìvoj margini za novog ko-risnika (NPE ili obi~nog potroša~a).

141


Predlaè se stoga, ako ne postoje dovoljna saznanja o po~et-noj kontaminaciji napona na mjestu priklju~ka mTE,pravodobno obavljanje odgovaraju}ih mjerenja na ~ijoj seosnovi moè utvrditi dopustiv doprinos mTE kontaminacijimreè višim harmonicima i kolebanjima (flikerima) u pos-toje}em stanju i u projiciranom stanju, uzimaju}i u obzir svekorisnike odre|ene distribucijske mreè.

Na osnovi rezultata mjerenja postoje}ih smetnji, tj.ovisno o zate~enom stanju u mreì, odgovaraju}e bi sezahtjeve moglo u svakom pojedinom slu~aju utvr|ivatienergetskom suglasnoš}u odnosno ugovorom orazmjeni energije, a njihovo poštivanje dokazivatizavršnim ispitivanjima. Time bi se mogli izbje}i eventu-alni ili predvidljivi nesporazumi izme|u NEP-a i opera-tora distribucije / sustava o udovoljavanju zahtjevima zaprimjeren paralelni rad mTE sa sustavom.Kao alternativa jednokratnim mjerenjima mogu}a jeugradnja stalnih ure|aja za snimanje smetnji u srednjona-ponskoj mreì te specijalisti~ka analiza snimaka, što biolakšalo dimenzioniranje eventualno potrebnih tehni~kihzahvata radi poboljšanja “~isto}e” distribucijskih mreà.

Razmatranjem ovih prijedloga, analizom njihoveopravdanosti i primjenljivosti te korekcijom iliproširenim tuma~enjima �1� u duhu ovih zapaànjaolakšalo bi se neovisnim proizvo|a~ima elektri~ne en-ergije planiranje novih mTE i njihovo optimiranje radipokrivanja vlastitih potreba za toplinskom ili elek-tri~nom energijom te radi odabira ekonomski najprih-vatljivijeg rješenja. Pri tome nije zanemarivo iposredno poboljšanje energetske efikasnosti.

LITERATURA

�1� Tehni~ki uvjeti za priklju~ak malih elektrana na elektro-energetski sustav Hrvatske elektroprivrede (Bilten Vjes-nika HEP-a br.66, 04.02.1998.)

�2� J. W. GRAY & F. J. HAYDOCK, “Industrial power qua-lity considerations when installing adjustable speed drivesystems“ (IEEE Transactions on Industry Applications,Vol.32, No 3, May/June 1996) Problemi kvalitete pogon-ske energije pri ugradnji pogonskih sustava s promjen-ljivim brzinama (IEEE Zbornik rasprava o industrijskimprimjenama, knj.32, br. 3, svibanj/lipanj 1996.)

�3� IEC 1000-3-6: 1996, Electromagnetic compatibility(EMC) – Part 3: Limits – Section 6: Assessment of emis-sion limits for distorting loads in MV and HV power sys-tems – Basic EMC publication Elektromagnetskapodnošljivost (EMC) – Dio 3: Ograni~enja – Odjeljak 6:Procjenjivanje granica emisije za izobli~uju}e terete u SNi VN elektroenergetskim sustavima – Osnovna publika-cija EMC

�4� VDEW, Temelji za procjenu povratnog utjecaja namreù, 3. prera|eno izdanje, 1992. Grundsätze für dieBeurteilung von Netzrückwirkungen

�5� Provjere i ispitivanja pri puštanju mTEO PLIVA u probniparalelni pogon s distribucijskom mreòm (ELMAP,1999.) (dostupno u PLIVA, d.d.)

�6� Elaborat o podešenju zaštita PLIVA (OKIT, 1999)(dostupno u PLIVA, d.d.)

SMALL THERMAL POWER PLANT CONNECTION TOTHE PUBLIC ELECTRICITY SYSTEM

In the paper basic conditions of electric power system to en-able parallel operation of small thermal power plant to (TPP)a distribution network and some observations concerningelectric power system dimensioning are given. Based onexperiences gained during the construction and connec-tion of small TPP PLIVA in the frame of the PLIVA industrialelectric power system in Savski Marof to the distribution net-work, potential independent power producers are warnedabout problems that they may come across (unacceptableparallel operation and return influence of small TPP internalnetwork on public network), which can endanger the profit-ability of the small TPP investment. Based on the compari-son between regulations from Technical Conditions forSmall Power Plants' Connection to Electric Power System ofthe Croatian Electricity Utility (HEP) /L1/ and documentsIEC /L3/ and VDEW /L4/, some more flexible proposals aregiven considering technical conditions for small TPP con-nection to the network (i.e. the improvement of the existingdocument in that sense), thus taking into account real localconditions that would enable independent producers to op-timise dimensioning and investment into small TPP and atthe same time the network would profit from better sources.

ANSCHLIESSEN EINES KLEINENWÄRMEENERGETISCHEN OBJEKTES AN DASÖFFENTLICHE STROMVERSORGUNGSSYSTEM

Im Artikel werden die vom kroatischen öffentlichen Stromver-sorgungssystem gestellten Grundbedingungen für die An-koppelung eines kleinen thermischen Kraftwerkes an dasVersorgungsnetz vorgetragen. Ebenso werden die Wahrneh-mungen über den Ausmass der diesbezüglichen Verlangen.seitens des Stromversorgungssystems dargestellt. Auf Grundder Erfahrungen beim Bau und beim Ankoppeln des kleinenthermischen Kraftwerks PLIVA in der Ortschaft Savski Marofan das Verteilungsnetz, werden interessierte geeigneteStromerzeugungsunternehmer auf Fragen mit welchen siesich gegenübergestellt sehen könnten (ungeeignete Paralel-larbeit, unannehmbare Rückwirkung des internen Netzes desKleinkraftwerkes auf das öffentliche Netz) hingewiesen. Mittel-bar könnten diese Umstände die Einträglichkeit des Anlegensin das Kleinkraftwerk beeinträchtigen. Auf Grund des Verglei-ches Technischer Bedingungen für die Ankoppelung kleinerKraftwerke an den Stromversorgungssystem der KroatischenElektrizitätswirtschaft �1� mit den Bestimmungen der Doku-mente IEC �3� und VDEW �4� werden Vorschläge für das Vor-schreiben anpassungsfähigerer Technischer Bedingungenfür die Ankoppelung kleiner termischer Kraftwerke an denStromversorgungssystem (bzw. eine Überarbeitung des gel-tenden Dokumentes �1� in dem Sinne), wirkliche örtliche Ge-gebenheiten berücksichtigend, beschrieben. Dies würdeden unabhängigen Stromerzeugungsunternehmern eine Op-timierung beim Entwerfen kleiner thermischer Kraftwerke undbeim günstigen Anlegen in solche Objekte ermöglichen unddem Netz mehr elektrischer Energie sichern.

Naslov pisca:

Miroslav Blaì~ko, dipl. ing.EKONERG HOLDING, d.o.o.Ulica grada Vukovara 3710000 Zagreb, Hrvatska

Uredništrvo primilo rukopis:2001-02-13.

142


KOMANDA LANCA VARA@DIN – CENTAR DALJINSKOGNADZORA I UPRAVLJANJA HIDROELEKTRANAMA NA RIJECI DRAVI

Miljenko B r e z o v e c – Darko K u ~ a – Goran B u ` i } – Mirjana S l u n j s k i, Vara`din

UDK 621.311.21:621.398STRU^NI ^LANAK

Komanda lanca Vara`din je centar iz kojeg se provodi daljinski nadzor i upravljanje s tri postoje}e hidroelekrane na rijeciDravi u Hrvatskoj. U ovom radu dan je pregled ra~unarske opreme za daljinski nadzor i upravljanje u realnom vremenu i tele-komunikacijskih sustava koji omogu}avaju kvalitetnu komunikaciju s elektranama i drugim centrima. Opisane su i funkcijeoperativnog vo|enja i neka iskustva ste~ena u dosadašnjem radu.

Klju~ne rije~i: lanac hidroelektrana, daljinsko vo|enje, op-timizacija.

1. UVOD

Komanda lanca Vara`din (KLV) je centar daljinskognadzora i upravljanja hidroelektranama na rijeci Dravipod direktnom nadle`noš}u Nacionalnog dispe~erskogcentra. Probni rad zapo~eo je u kolovozu 1998. godinete se od tada vo|enje pogona hidroelektrana Vara`din,âkovec i Dubrava provodi daljinski s jednog mjesta.Kroz funkcije operativnog vo|enja (funkcije daljin-skog nadzora i upravljanja u realnom vremenu i funk-cije optimizacije) ostvaruju se sljede}i osnovni zadaciKomande lanca Vara`din:• pove}anje proizvodnje elektri~ne energije optimiza-

cijom korištenja voda,• pove}anje pogonske spremnosti agregata planira-

njem termina i trajanja poslova odràvanja,• sigurno provo|enje velikih vodnih valova kroz sustav

HE.

2. RAÛNARSKA OPREMA CENTRA

Ra~unarsku opremu centra ~ini ra~unarski sustav zaupravljanje i automatizaciju SINAUT Spectrum(SIEMENS) ~iji se rad zasniva na operativnom sustavuUNIX. Hardware centra (slika 1) ~ine ra~unala SunSPARC ULTRA 1 kao posluìtelji i Sun SPARCULTRA 2 kao radne stanice. Komunikacija izme|upodsustava (posluìtelji, radne stanice, vremenski sus-tav) ostvarena je dvostrukim Ethernet LAN-om s brzi-nama prijenosa 10, odnosno 100 Mbit/s, a temelji se namodelu otvorenih sustava (OSI - Open System Inter-connection). Operacije prilikom uspostave i raskidaveze, formatiranja podataka, osiguranja su~eljaizme|u aplikacija i mre`nog komunikacijskog procesa

i sl., obavlja programski paket pod nazivom SOFTBUS.Oko takve programske sabirnice sagra|en je ukupnisustav koji se moè podijeliti na sljede}e cjeline:

• podsustav za prikupljanje i obradu podataka,• podsustav za optimiranje, arhiviranje i administra-

ciju stati~ke baze podataka,• podsustav to~nog vremena,• podsustav za komunikaciju s drugim centrima,• su~elje ~ovjek-ra~unalo.

Glavne prednosti ovako koncipiranog sustava susljede}e:

• ra~unala na bazi RISC arhitekture procesora i SCSIsabirnice osiguravaju velike brzine izvo|enja,

• operativni sustav UNIX osigurava stabilnost i sigur-nost te neophodnu višezada}nost,

• grafi~ki standard s Motif ili OPEN LOOK su~eljem iX-Windows sustavom osigurava potpuno grafi~kosu~elje,

• raspodjelom zadataka na više ra~unala osigurava seodvojenost programa koji izvršavaju SCADA funk-cije neophodne za nadzor i upravljanje od programakoji troše puno procesorskog vremena, a nisu nu`niza samo upravljanje (programi za optimiranje, arhi-viranje itd.),

• modularni koncept osigurava jednostavnu nado-gradnju sustava bez potrebe za promjenom program-skog paketa.

2.1. Podsustav za prikupljanje i obradu podataka

Podsustav za prikupljanje i obradu podataka (DAS -Data Acquisition Subsystem) ~ine dva istovjetna blokakoji se sastoje od posluìtelja za prikupljanje i obradu

143

podataka (COM/DS - Communicator/Data Server) itelekomunikacijskog me|usklopa (TIF - TelecontrolInterface) za vezu s daljinskim stanicama (RTU - Re-mote Terminal Unit) smještenim na hidroelektranama.Funkcije podsustava za prikupljanje i obradu podataka su:

• razmjena podataka s daljinskim stanicama,• predobrada podataka (provjera vjerodostojnosti po-

dataka, veli~ine promjene i dr.),• obrada podataka (provjera limita, izra~un srednjih

vrijednosti, provjera mrtve zone i dr.),• nadzor upravljanja,• distribucija informacija prema ostalim korisnicima,• privremeno arhiviranje podataka (podaci za arhivi-

ranje mogu neko vrijeme biti spremljeni u me|u-spremniku ukoliko podsustav za arhiviranje nije ufunkciji),

• automatsko izdavanje zahtjeva za ponovni prijenospodataka u slu~aju privremenog prekida komunika-cija s daljinskim stanicama.

Kako su navedene funkcije nu`ne za rad sustava, napodsustav za prikupljanje i obradu podataka name}uvisoki zahtjevi u pogledu raspoloìvosti tako da postojedva identi~na bloka od kojih je jedan aktivan, a drugi jetzv. vru}a rezerva (hot standby).U takvoj koncepciji oba bloka vrše prihvat i obradu po-dataka, ali je samo aktivni blok zaduèn za izdavanje

komandi i raspodjelu informacija. Zadatak bloka urezervi je nadzor rada aktivnog bloka i preuzimanjesvih njegovih funkcija u slu~aju pojavljivanja bilokakvih problema. Tako je ostvarena brzinauspostavljanja svih kriti~nih funkcija podsustava zaprikupljanje i obradu podataka unutar samo nekolikosekundi.

2.2. Podsustav za administriranje, arhiviranjei optimiranje

Ovaj podsustav se sastoji od dva posluìtelja - adminis-trator (ADM/HFD - Administrator/Historical and Fu-ture Data) i rezerva (SPARE), ~ije su glavne funkcije:• administriranje stati~ke baze podataka,• distribucija baze podataka na ostale podsustave,• obrada, arhiviranje i administriranje procesnih po-

dataka,• priprema arhivskih podataka za prikaz,• optimiranje.

Navedene funkcije mogu obavljati oba posluìtelja, akako njihove funkcije nisu kriti~ne za vo|enje procesapreuzimanje se ostvaruje unutar nekoliko minuta.Funkcija optimiranja zapravo je pridruèna funkcijaovog podsustava, jer kod ve}ih sustava postoji posebanposluìtelj za funkcije regulacije proizvodnje i plani-ranja (GCS - Generation Control and Scheduling).

144

MMI 3

GWY

MMI 1

ADM/HFD

TIF2

HE VARA@DIN HE ÂKOVEC HE DUBRAVA

CV DEM NDC

LAN 1

LAN 2

MMI 2

COM 1 COM2

TIF1

operater 1 operater 2 sistem inènjer

komunikacija s HE administriranje, arhiva, optimizacija komunikacija s centrima

SPARE

Slika 1. Shematski prikaz ra~unarske opreme Komande lanca Vara`din

M. Brezovec – D. Ku~a – G. Buì} – M. Slunjski: Komanda lanca Vara`din – centar . . . Energija, god. 51 (2002) 2, 143-151

2.3. Podsustav to~nog vremena

Kako bi se odre|ene funkcije odvijale istodobno u svimdijelovima sustava potreban je signal apsolutnog vre-mena. Za sinkronizaciju vremena u sustavu Komandelanca Vara`din koristi se GPS (Global Positioning Sys-tem) sustav to~nog vremena. Signal sa satelita provodise pomo}u antena do odgovaraju}ih GPS dekoderakoji ga s vrlo velikom preciznoš}u pretvaraju u tre-nutno lokalno vrijeme.Podsustav to~nog vremena sastoji se od GPS antene,GPSDEC dekodera te SICLOCK TM prijenosnika. Pojedna antena i dekoder smješteni su na svakoj hidroe-lektrani i spojeni su na daljinsku stanicu preko koje seprenose svi podaci u centar. U samoj Komandi lancanalazi se antena, dekoder i 2 SICLOCK TM prijenos-nika, po jedan za svaki LAN. Preko LAN-a sinkronizi-raju se svih posluìtelja u sustavu, tako da se u mreù uintervalima od 1 minute odašilje signal o stvarnom vre-menu.U slu~aju ispada GPS sustava, ulogu sinkronizacijepreuzima SICLOCK TM prijenosnik, a u slu~aju nje-govog ispada tu ulogu preuzima sam COM/DS po-sluìtelj koji tada šalje vremenske telegrame svimposluìteljima u sustavu.

2.4. Podsustav za komunikaciju s drugim centrima

Podsustav za razmjenu podataka s drugim centrimapredstavlja posebni posluìtelj GWY (Gateway) prekokojeg se ostvaruje veza izme|u sustava SINAUT Spec-trum i telekomunikacijskih prijenosnih puteva premadrugim centrima.

2.5. Su~elje ~ovjek–ra~unalo

Su~elje ~ovjek–ra~unalo sa~injavaju radne stanice(MMI - Man Machine Interface) koje omogu}avajunadzor i upravljanje procesom. U KL Vara`din su~elje~ovjek–ra~unalo ~ine dvije radne stanice s po tri 20"monitora (operaterska mjesta), jedna radna stanica sdva 20" monitora (mjesto administratora sustava) ivideo projektor (RSP - Rear Screen Projection) kojiomogu}ava prikaze na zidnom zaslonu. RSP prikaz sekoristi na isti na~in kao i monitori radnih stanica pri~emu opreater moè tipkom na zaslonu birati da li }ekoristiti monitore ili RSP prikaz. Sve funkcije koje semogu ostvariti pomo}u monitora mogu se na isti na~inrealizirati i preko RSP prikaza.U sustavu SINAUT Spectrum RSP predstavlja X-terminal spojen s radnim stanicama. Zaslon na zidu sesastoji od 4 modula od kojih je svaki individualan pro-jekcijski sustav s rezolucijom 1280 x 960 pixela. Svakimodul zidnog zaslona se sastoji od iluminacijske jedi-nice, tamne komore i zaslonskog dijela. Zaslon imamogu}nost prikaza S-VHS signala što omogu}avavideo nadzor objekata i postrojenja pomo}u udaljenihkamera (npr. za pra}enje manipulacija preljevnim po-ljima brana).

3. TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI

3.1. Povezivanje KLV s hidroelektranama

Povezivanje centra s hidroelektranama ostvareno jesvjetlovodnim kablovima pribli`ne duìne oko 0.5 kmprema HE Vara`din, 22 km prema HE âkovec i 42,5km prema HE Dubrava. Veze izme|u telekomunika-cijskih me|usklopova u centru i daljinskih stanica naelektranama u po~etku su realizirane jednomodnimsvjetlovodnim vlaknima u point-to-point konfiguraciji(po jedno vlakno za svaki smjer prijenosa) s mo-demima na svakom kraju. Nedavnom instalacijomure|aja za svjetlovodno povezivanje na PP HE Sjever(fleksibilni multipleksori, digitalni prospojnici, sink-roni multipleksori, opti~ki linijski terminali), omo-gu}eno je prebacivanje cjelokupnog telekomunika-cijskog prometa na svjetlovode. Na taj na~in su izuporabe eliminirati modemi, a svjetlovodna vlaknakoriste se znatno efikasnije (po paru svjetlovodnihvlakana prenosi se cjelokupni telekomunikacijski pro-met namijenjen odre|enoj lokaciji).Svjetlovodno povezivanje realizirano je u SDH (Syn-chronous Digital Hierarchy) tehnologiji prijenosa, sprstenastom arhitekturom mreè na nacionalnoj ra-zini, kako bi se ostvarili i rezervni spojni putevi, a time ivrlo visoka pouzdanost i raspoloìvost veza. S obziromna nemogu}nost potpunog zatvaranja SDH prstenasjeverozapadne Hrvatske (u kojem se nalazi i KLV)radi nepostojanja svjetlovodne dionice TS Nedeljanec– HE Vara`din, zapo~ela je izgradnja usmjerene ra-diorelejne veze na dionici HE Vara`din – AR Ivanš~icai dalje prema NDC Zagreb, koja }e omogu}iti zatva-ranje prstenaste strukture (slika 2). Prstenasta strukturapredstavlja optimalno rješenje, jer omogu}uje ostva-renje alternativnog spojnog puta za svaki glavni spojniput, što je od osobitog zna~enja u slu~aju kvara na glav-nom spojnom putu.Na svakoj elektrani nalazi se daljinska stanica RTUSINAUT LSA (SIEMENS) koja je pomo}u svjetlo-voda povezana s telekomunikacijskim me|usklopom(TIF) u centru. Za prijenos podataka koristi se stan-dardni telekomunikacijski protokol IEC 870-5. Svakainformacija u RTU ima pridruènu strukturnu adresukoja odgovara njenoj pridruènoj tehnološkoj adresi uTIF-u. Daljinska stanica sastoji se od modula koji supodijeljeni u grupe za postavne vrijednosti, komande,stanja, alarme, impulsna brojila, digitalna mjerenja ianalogna mjerenja. Veze od lokalnog sustavaupravljanja, odnosno od odvojnih releja i pretvara~a,prema modulima daljinskih stanica izvedene su ì~ano.Rezolucija o~itavanja podataka na ulazu u RTU je 8ms, što zna~i da brè promjene u procesu ne}e biti de-tektirane.Prijenos podataka odvija se spontano, tako da se po-daci prenose u ra~unarski centar samo u slu~aju prom-jene, ~ime se izbjegava nepotrebno optere}enjekomunikacijskih puteva i pove}ava brzina prijenosapodataka. Podaci se prenose sa i bez pridruènog stvar-

145


nog vremena. Podaci bez pridruènog stvarnog vre-mena imaju viši prioritet prijenosa od podataka spridruènim stvarnim vremenom te se koriste ugrafi~kim prikazima u poradi nadzora i upravljanja.Podaci s pridruènim stvarnim vremenom su nièg pri-oriteta i ulaze direktno u arhive. U ovu grupu podatakaspadaju isklju~ivo alarmi i poruke o promjenamastanja elemenata.Maksimalna brzina prijenosa koju podràvaju tele-komunikacijski me|usklopovi iznosi 19,2 kbit/s, dok jezbog èljene redundancije u prijenosnim putevimastvarna brzina prijenosa 9,6 kbit/s.

3.2. Povezivanje KLV s ostalim centrima

Direktne veze Komande lanca Vara`din s ostalim cen-trima predvi|ene su pomo}u ELCOM veze baziranena ELCOM-90 protokolu koji je standardiziran zakomunikaciju izme|u upravlja~kih centara i omo-gu}uje razmjenu podataka preko paketskih mreà zas-novanih na TCP/IP i X.25 protokolima. Za sada jeostvarena direktna veza svjetlovodnim prijenosnimputevima s CV DEM (Center vo|enja, Dravske elek-trarne Maribor). Na taj na~in dobivaju se vrlo vrijednipodaci o protocima uzvodnih hidroelektrana u real-nom vremenu koji su osnovni preduvjet za kvalitetnovo|enje i planiranje pogona. Na sli~an na~in mogla bise ostvariti i veza s Nacionalnim dispe~erskim centrom.Proslje|ivanje satnih podataka o protocima u centarHrvatskih voda tako|er je automatizirano, ali se zbognedostatka potrebne infrastrukture odvija putem elek-tronske pošte.

3.3. Povezivanje KLV s poslovnim informacijskimsustavom HEP-a

Sustav SINAUT Spectrum pruà mogu}nost arhivi-ranja raznih vrsta podataka koji se pohranjuju na po-sluìteljima ADM/HFD i SPARE, u 2 baze podataka:• bazu arhivskih podataka (HFD - Historical and Fu-

ture Data),• bazu planova (SCHED) programa za optimizaciju

HYS.Kako se posluìtelji ADM/HFD i SPARE nalaze naprocesnom LAN-u, a postoji potreba da podaci budu

vidljivi i drugim korisnicima i slu`bama na HEP-ovomposlovnom LAN-u, postavljen je posluìtelj za vezu po-slovnog i procesnog sustava. Operativni sustav na tomposluìtelju je tako|er UNIX, a za ostvarivanjeprijenosa podataka instaliran je sljede}i software:• Samba (omogu}ava vezu MS Windows – UNIX),• Apache Web Server,• posebni programi koji sluè kao interface izme|u

SPECTRUM sustava i aplikacija koje korisnicimaomogu}avaju pregled podataka.

Prijenos podataka iz sustava SINAUT Spectrum pro-vodi se cikli~ki ili na zahtjev korisnika. Cikli~ki prijenospodataka koristi se za automatiziranu pohranu poda-taka u Excel tablice pomo}u Visual Basic programa.Tako je ostvareno arhiviranje podataka iz sustavaSINAUT Spectrum i na poslovnoj mreì HEP-a uidenti~nom obliku kako se arhiviraju podaci iz pogon-skih lista. Direktni pristup podacima u sustavu

146

SLO HR

DEM limnigrafOrmo`

brana HEV

strojarnica HEV

KLV

brana HE^

strojarnica HE^

brana HED

strojarnica HED

Legenda

planirane svjetlovodne veze

upravaPP HE Sjever

AR Ivanš~ica AR Sljeme CDU Tumbri

postoje}e svjetlovodne veze

postoje}e RR veze

RR veze u izgradnji NDCTS Nedeljanec

Slika 2. Shematski prikaz telekomunikacijskih sustava


SINAUT Spectrum omogu}en je preko intranet po-sluìtelja, pri ~emu su napravljene posebne aplikacijeza prikaz tablica u HTML obliku kako bi se mogle pre-gledavati pomo}u Internet Explorera.Osim pristupa arhiviranim podacima ostvarena je i komu-nikacija za prijenos trenutnih podataka iz sustavaSINAUT Spectrum (podaci se osvjeàvaju svakih 5sekundi) ~ime je omogu}eno pra}enje rada lanca hidroe-lektrana ovlaštenim korisnicima i putem osobnog ra~unalana poslovnoj mreì HEP-a. Trenutni podaci prenose se izCOM/DS posluìtelja koji se nalazi u stanby modu ~ime seznatno smanjuje optere}enje sustava. Prijenos podatakado korisnika provodi se posredno tako da se podaci ~itaju ispremaju na posluìtelj za prijenos podataka odakle se za-tim proslje|uju do korisnika. Prijenos podataka aktivan jesamo u slu~aju da neki od korisnika pristupa trenutnimpodacima na posluìtelju za prijenos podataka ~ime se iz-bjegava nepotrebno optere}ivanje COM/DS posluìtelja.Trenutni podaci tako|er su dani u HTML obliku tako dase mogu pratiti pomo}u Internet Explorera.

4. PRILAGO\ENJE POSTROJENJAZA DALJINSKO VO\ENJE

Sve tri hidroelektrane koncipirane su tako da se njimamoè daljinski upravljati, a kako su gra|ene u raznimvremenskim periodima opremljene su opremomrazli~itih generacija. Za potrebe daljinskog vo|enja izKLV bilo je potrebno izvesti prilago|enje postoje}eopreme, u prvom redu lokalnih procesnih informa-ti~kih sustava. Postoje}u opremu lokalnih procesnihinformati~kih sustava za nadzor i upravljanje (koja jebazirana na sustavima upravljanja tvrtke ABB) instali-rala je tvrtka KONÂR.Na HE Vara`din i HE Dubrava instalirani su sustaviProMaster na kojima je uz povezivanje na daljinskestanice trebalo napraviti odre|ene zahvate na konfigu-raciji i programskoj podršci. Opseg zahvata na HEVara`din bio je nešto ve}i jer nisu postojale neke funk-cije kao što je grupno upravljanje, a zamjenjena je i si-gurnosna automatika preljevnih polja brane. Osimtoga bile su potrebne odre|ene promjene u krugovimaupravljanja i rekonstrukcija mjernog sustava na brani.Lokalni procesni informati~ki sustav na HE âkovec bioje sustav starije tehnologije (DS8) pa je tijekom 1999. go-dine zamijenjen novim suvremenim sustavom ABB Ad-vant OCS kojeg je instalirala tvrtka KONÂR. Na HEâkovec tako|er su bili potrebni i dodatni zahvati na sus-tavu upravljanja hidromehani~kom opremom brane.

5. FUNKCIJE KOMANDE LANCA

Centri daljinskog nadzora i upravljanja op}enito imajusljede}e funkcije:• funkcije operativnog vo|enja,• funkcije izvještavanja,• komunikacijske funkcije,• hidrološko i energetsko planiranje,

• funkcije koordinacije odràvanja,• studijske i edukacijske funkcije.U nastavku su opisane funkcije operativnog vo|enjaKomande lanca Vara`din koje se dijele na funkcije da-ljinskog nadzora i upravljanja u realnom vremenu ifunkcije optimizacije proizvodnje, kao i neka dosa-dašnja iskustva.

5.1. Funkcije daljinskog nadzora i upravljanjau realnom vremenu (SCADA)

Komanda lanca Vara`din kao suvremeni centarvo|enja omogu}ava provo|enje sljede}ih SCADA(Supervisory Control and Data Acquisition) funkcija:• prikupljanje, obrada i arhiviranje podataka o mje-

renjima iz pogona, ali i drugih centara upravljanja(CV DEM),

• prikupljanje, obrada i arhiviranje podataka s brojila,• prikupljanje i arhiviranje alarma i poruka o promje-

nama stanja i ostalim pogonskim doga|ajima,• proslje|ivanje odre|enih informacija i podataka u nad-

re|eni centar (NDC), te centar gospodarenja vodama(Hrvatske vode, Vodnogospodarski odsjek Vara`din),

• nadzor stanja opreme i objekata,• daljinsko upravljanje postrojenjima hidroelektrana za-

davanjem postavnih vrijednosti ili naloga zauklju~enje/isklju~enje, pokretanje/zaustavljanje agre-gata i sl.,

• tabli~ni i grafi~ki prikaz arhiviranih podataka.Na zaslonima radnih stanica (MMI - Man Machine In-terface) mogu se u realnom vremenu dobiti svi potrebnipodaci o trenutnom stanju svih objekata i postrojenjasustava. Podaci se nalaze u grafi~kim prikazima kojivrlo vjerno prikazuju dijelove promatranog sustava od-nosno procesa. Grafi~ki prikazi s podacima o mjere-njima u realnom vremenu podijeljeni su u više razina,od onih koji sadrè osnovne podatke o sustavu u cjelini(slika 3), prema onima koji sadrè detaljnije podatke opojedinima dijelovima sustava:• postrojenja strojarnice i brane,• agregati,• preljevna polja brane,• postrojenja 110 kV (slika 4),• postrojenja 35 i 0,4 kV.Potpuni pregled nad trenutnim stanjem sustava kao inad doga|ajima koji su se dogodili proteklih sati ilidana omogu}avaju nadzorne liste:• lista doga|aja,• liste alarma (6 odvojenih lista s alarmima razli~itih

prioriteta),• lista dozvola za rad,• lista zabrana upravljanja,• lista elemenata ~iji podaci se ne obra|uju.Poruke i promjene stanja koje zahtijevaju potvr|ivanjedojavljuju se vizualnim (treperenje) i odgovaraju}imzvu~nim signalom.

147


148

Slika 3. Grafi~ki prikaz lanca HE u sustavu SINAUT Spectrum

Slika 4. Grafi~ki prikaz postrojenja 110 kV HE âkovec u sustavu SINAUT Spectrum


Grafi~ki prikazi omogu}avaju pored kompletnog nad-zora stanja sustava i daljinsko upravljanje postrojen-jima. Pomo}u upravlja~kih programa omogu}eno jeslanje komandi (naloga) za promjenu statusa i postav-nih vrijednosti. Tako se ostvaruje upravljanje pre-kida~ima i rastavlja~ima te aktiviranje programa zapokretanje i zaustavljanje agregata. Upravljanje pre-kida~ima i rastavlja~ima moè biti pojedina~no(uklju~enje/isklju~enje pojedinog elementa) ilislijedno (niz uklju~enja odnosno isklju~enja premaodgovaraju}em redoslijedu - npr. prebacivanje napa-janja kod dvostrukih sabirnica). Zadavanjem postav-nih vrijednosti ostvaruje se daljinsko upravljanjeagregatima i hidromehani~kom opremom brana. Zasvaku HE mogu se zadati sljede}e postavne vrijednosti:• djelatna snaga agregata 1 (MW),• djelatna snaga agregata 2 (MW),• ukupna djelatna snaga elektrane (MW) (grupno

upravljanje),• ukupna jalova snaga elektrane (MVAr) (grupno

upravljanje),• ukupni protok elektrane (m3/s),• ukupni preljev preko brane (m3/s),• otvor zaklopke svakog preljevnog polja,• otvor segmenta svakog preljevnog polja.

Sigurnost upravljanja ostvaruje se kroz zaštitu od neo-vlaštene izmjene i brisanja datoteka, zaštita od neovlašte-nog upravljanja i zaštita od pogrešnog upravljanja.Zaštita od neovlaštene izmjene i brisanja datotekapotrebnih za ispravan rad sustava ostvarena jeuporabom UNIX operativnog sustava tj. primjenomkorisni~kog imena i lozinke.Zaštita od neovlaštenog upravljanja ostvarena je nasli~an na~in - administrator sustava odre|uje grupufunkcija koje moè izvršavati pojedini korisnik, teograni~ava pristup pojedinim funkcijama i podru~jimaupravljanja za svaku radnu stanicu u skladu s namje-nom pojedinog radnog mjesta.Zaštita od pogrešnog upravljanja provedena je po-mo}u tabela odluke za svaki element u procesuupravljanja. Svaki nalog koji izdaje operater prolaziprovjeru kroz uvjete u tabeli odluke te se ovisno o tre-nutnom stanju procesa omogu}ava ili odbacuje nje-govo izvršenje. Osim se što onemogu}ava pogrešnoupravljanje, operater tijekom manipulacije dobiva iobavijesti o uvjetima koji moraju biti ispunjeni da bi senalog proslijedio u proces. Tabele odluke kreira ad-ministrator baze podataka prema propisanom na~inuupravljanja pojedinim elementima ili grupama eleme-nata.

5.2. Funkcije optimiranja

Optimizacijom rada lanca hidroelektrana nastoji sekroz planiranje rada ostvariti pove}ana proizvodnjaelektri~ne energije uz jednaku koli~inu raspoloìvevode, odnosno uz jednak dotok u sustav.

Planiranje proizvodnje, odnosno optimiranje rada pro-vodi se pomo}u programa “Hydro Scheduling” (HYS).Vremenski korak prora~una je pola sata, a planski pe-riod moè biti do tjedan dana. Naj~eš}e se koriste plan-ski period “od sada do kraja dana” ili “od sada do krajaslijede}eg dana” za izradu izvršnih planova te “od krajadana do kraja sljede}eg dana” za izradu temeljnih pla-nova. Program se prema potrebi (u slu~aju promjenaulaznih podataka ili odstupanja stvarnih vrijednosti odizra~unatih) pokre}e ru~no u bilo kojem trenutku, apostoji i mogu}nost cikli~kog ili automatskog pokre-tanja prora~una.

Ulazni podaci su op}enito planirani zahtjev snage iplanirani dotoci. Uz te podatke uklju~uju se i podaci oraspoloìvosti i ograni~enjima agregata, te èljenimrazinama odnosno ograni~enjima koja se odnose naakumulacije. Kao rezultat prora~una (slika 5) dobivajuse snage agregata, preljev preko brane, protoci krozkanale i stara korita, razine u akumulacijama i odvod-nim kanalima (za svaki vremenski interval od polasata). Nakon pokretanja prora~una operateri kontroli-raju rezultate i potvr|uju postavne vrijednosti ilipokre}u novi prora~un s promijenjenim parametrima(kazneni faktori, vrsta ograni~enja, dozvoljena odstu-panja i sl.). Potvr|ene postavne vrijednosti (za 6 satiunaprijed) svakih pola sata automatski se šalju uSCADA-u i dalje proces. Za svaku elektranu šalju se 4postavne vrijednosti:

• snaga agregata 1 (MW),• snaga agregata 2 (MW),• snaga elektrane (MW),• ukupni preljev preko brane (m3/s).

Prera~unavanje ukupnog preljeva na poloàje zaklopkii segmenata izvodi se pomo}u lokalnih sustava.Lanac hidroelektrana moè se na}i u razli~itim pogon-skim situacijama kada ciljevi i kriteriji optimizacijemogu biti razli~iti. Osnovni na~in rada lanca HE u nor-malnim uvjetima je rad prema planu. Funkcija cilja uprogramu optimizacije u ovom slu~aju je minimizacijaprotoka. NDC na osnovi postoje}eg optimizacijskogpostupka na razini cijelog EE sustava i podataka ko-jima raspolaè ra~una planiranu snagu hidroelektranana Dravi za odre|eni planski period (u pravilu zaslijede}i dan). Od centra upravljanja hidroelek-tranama na Dravi u Sloveniji (CV DEM) dobivaju seplanirani protoci posljednje elektrane (HE Formin)koji su rezultat sli~nog prora~una. Za odre|ivanje u-kupnog dotoka potrebno je izraditi i plan me|udotoka(Dravinja, Pesnica). S tim podacima o planiranojzahtijevanoj snazi i o~ekivanim dotocima pokre}e seprora~un. U slu~aju da je prora~un neizvediv tj. da seuz postoje}a ograni~enja i planirane dotoke ne moèostvariti zahtjevana snaga potrebno je promijeniti nekeod ulaznih podataka. Ako izra~unati planovi snage od-stupaju od zahtijevane snage potrebno ih je uskladiti sNDC-om.

149


U slu~aju da se zbog povoljnih energetskih prilika usustavu ne postavlja odre|en zahtjev na snagu, moè seprije}i u rad prema dotoku tako da se proizvede maksi-malna mogu}a energija s obzirom na dotoke. Funkcijacilja za ovaj na~in rada je maksimizacija proizvedeneenergije. Ovaj na~in rada ima prvenstveno studijskozna~enje te moè posluìti za odre|ivanje maksimalnemogu}e proizvodnje u planskom periodu uz definiraneèljene razine u akumulacijama na kraju planskogperioda.Kod velikih dotoka prioritetni zadatak KLV postajeprovo|enje vodnog vala kroz lanac HE. U takvimslu~ajevima koristi se zaštita od poplava kao na~inrada u kojem je funkcija cilja maksimizacija protoka, akriterij optimizacije su èljene razine u akumulaci-jama.Trenutni zahtjevi za odre|enu snagu (prisilno vo|enjaiz NDC-a) provode se direktnim upisivanjem postav-nih vrijednosti u SCADA-i pri ~emu se moraju bloki-rati postavne vrijednosti iz HYS-a koje se šalju svakihpola sata (ako su potvr|ene). U slu~aju takvih kra}ih iliduìh odstupanja od plana radi se replaniranje tj. pok-re}e se prora~un s promijenjenim ulaznim podacima.

6. ZAKLJUÂK

Podaci koji se prikupljaju, obra|uju i arhiviraju u Ko-mandi lanca Vara`din omogu}avaju znatno bolji nad-zor nad lancem hidroelektrana, a razmjenomkvalitetnih podataka i informacija ostvaruje se bolja

suradnja i koordinacija s Nacionalnim dispe~erski cen-trom i centrom vo|enja uzvodnih elektrana (CVDEM). Daljinskim nadzorom i upravljanjem postignutje zna~ajan napredak u vo|enju pogona, pri ~emu opti-mizacija i planiranje proizvodnje rezultiraju pove}anomproizvodnjom energije i smanjenjem broja uklju~enja iisklju~enja agregata, a koordinacija i to~no planiranjetermina i trajanja poslova odràvanja pove}anjem po-gonske spremnosti. Povezivanjem s poslovnim infor-macijskim sustavom HEP-a ovlaštenim korisnicimaomogu}eno je pra}enje arhivskih pa i trenutnih poda-taka putem osobnog ra~unala.

LITERATURA

�1� SINAUT Spectrum “Spectrum Base”, Siemens No.ED07-E-1.3, 1997.

�2� SINAUT Spectrum “Statement of Work”, Siemens No.TD00-HEP KL Varazdin, 1997.

�3� SINAUT Spectrum “System Overwiev”, Siemens No.TD01-HEP KL Varazdin, 1997.

�4� SINAUT Spectrum “Hardware”, Siemens No.TD02-HEP KL Varazdin, 1997.

�5� SINAUT Spectrum “Hydro Scheduling”, Siemens No.TD21-HEP KL Varazdin, 1997.

�6� “Dokumentacija za traènje ponuda za opremu i radovera~unarskog sustava Komande lanca i centra daljinskogupravljanja Vara`din”, Elekktroprojekt, Zagreb 1994.

�7� B. PREMER, G. DUJMOVI], B. HORVAT, D.MAGI], M. STOLNIK, J. SABOLEK, G. VRBANEC:“Prilago|enje sustava upravljanja HE Vara`din i HE Du-

150

Slika 5. Prikaz rezultata prora~una programa HYS


brava radi daljinskog vo|enja iz Komande lancaVara`din”, Tre}i simpozij o vo|enju elektroenergetskogsistema HK CIGRE, Cavtat 1998.

�8� B. HORVAT, G. DUJMOVI], G. BARBARI], M.KUHTI], B. PREMER, @. LOGARI], G. VRBANEC,T. PINTARI]: "Potpuno automatizirano upravljanje inadzor postojenja na brani HE âkovec", êtvrti sim-pozij o sustavu vo|enja elektroenergetskog sistema HKCIGRE, Cavtat 2000.

VARA@DIN CHAIN COMMAND – REMOTE CONTROLCENTRE AND MANAGEMENT OF HYDRO POWERPLANTS ON THE DRAVA RIVER

Vara`din Chain Command is a centre from which remotecontrol is realised as well as the management of three exist-ing hydro power plants on the Drava River in Croatia. Thiswork gives an overview of computer equipment for remotecontrol including real time management and telecommuni-cation systems that enable good communication withplants and other centres. Operation management functionsas well as some experiences gathered so far are described.

DIE DER FERNAUFSICHT UND -STEUERUNGDIENENDE SCHWELLBETRIEBSWARTEKROATISCHER WASSERKRAFTWERKE AM FLUSSDRAU "VARA@DIN-CENTAR"

Schwellbetriebswarte "VARA@DIN-CENTAR" ist jene Leit-stelle aus welcher die Fernaufsicht und Fernbedienungdreier im kroatischen Teil des Flusses Drau bestehenden

Wasserkraftwerke im Schwellbetrieb geleitet wird. In die-sem Artikel ist eine Übersicht, sowohl der in der Realzeitdem Steuern und der Aufsicht dienenden Computertech-nik, als auch der Verbindung mit den Kraftwerken und an-deren Zentren dienenden Fernmeldeanlagen, gegeben.Beschrieben ist auch die Rolle der operativen Führung, undeinige Erfahrungen aus dem bisherigen Betrieb.

Naslov pisaca:

Miljenko Brezovec, dipl. ing.Darko Ku~a, dipl. ing.Goran Buì}, dipl. ing.Mirjana Slunjski, dipl. ing.HEP PP HE Sjever – Vara`din42000 Vara`din, Hrvatska

Uredništvo primilo rukopis:2002-02-13.

151


STATISTIKA POGONSKIH DOGAÐAJA U PRIJENOSNOJ MRE@IHRVATSKE ELEKTROPRIVREDE OD 1995. DO 2000. GODINE

Prof. dr. sc. Zdravko H e b e l, Zagreb – Marijan K a l e a, Osijek

UDK 621.316.1.004.2STRU^NI ^LANAK

Rad prikazuje analizu prijenosne mreè Hrvatske elektroprivrede kroz uspostavljeni sustav statistike pogonskih doga|aja(SPD). Definirani su pojmovi i analiziraju rezultati dobiveni tijekom proteklih šest godina (1995.–2000.).

Klju~ne rije~i: prijenosna mreà, poreme}aji, zastoji, nera-spoloìvost.

1. UVOD

Statistika pogonskih doga|aja (SPD) u prijenosnojmreì Hrvatske elektroprivrede utemeljena je rado-vima �1� i �2�, te kratko opisana u �3�. Prihva}ena je1996. godine u tadašnjoj Direkciji za upravljanje i prije-nos Hrvatske elektroprivrede kao slu`bena metodolo-gija za prikupljanje, obradu i jednogodišnji prikazpodataka o pogonskim doga|ajima u prijenosnojmreì, svake godine.Razra|ena je vrlo obuhvatna programska podrška zaprihvat, obradu i prikaz podataka SPD. Izabrani su,obu~eni i opskrbljeni opremom, radnici koji u svakomprijenosnom podru~ju prihva}aju, atribuiraju i unosepodatke u ra~unala radi SPD. Okon~ane su jednogo-dišnje obrade podataka za razdoblje od 1995.–2000.godine, (�5� do �10�), te je omogu}en prikaz i analizakretanja promatranih pojava u šestgodišnjem razdo-blju korištenja prijenosne mreè Hrvatske elektro-privrede.

2. PREDMET I NAÎN PROMATRANJA SPD

Predmet promatranja SPD su pogonski doga|ajinastali u prijenosnoj mreì nazivnog napona 110, 220 i400kV, koja je u nadle`nosti Direkcije za prijenosHrvatske elektroprivrede. Promatraju se pogonskidoga|aji na onim jedinicama mreè, koje su bile u ko-rištenju pod istim pogonskim nazivnim naponom cijelepromatrane godine, ili koje su ušle u pogon najkasnije31. sije~nja, odnosno kojima je korištenje prestalonajranije 30. studenog promatrane godine. SPD neobuhva}a, dakle, jedinice mreè koje su u nadle`nostielektrana i distribucije, u vlasništvu potroša~a, jediniceinozemnih susjednih mreà, kao i vlastite jedinice ko-jima je trajanje korištenja bilo kra}e od re~enog. Vo-

dovi koji povezuju promatranu mreù s inozemstvompromatrani su ukupnom duljinom, a trojke dvostrukihvodova promatraju se pojedina~no, svaka za sebe.Promatrane jedinice u SPD–u su:

– nadzemni vodovi,– kabeli,– nadzemno-kabelski vodovi,– transformatori,– polja,– sabirnice,

razvrstani prema nazivnom pogonskom naponu, ne-ovisno o eventualno druga~ijem konstrukcijskom na-ponu. Sve jedinice iskazuju se brojem komada, avodovi iskazuju se i duljinom, jer je za neke pojavesvojstveno iskazivanje u odnosu prema duljini (prim-jerice izloènost atmosferskim djelovanjima), a zadruge – u odnosu prema broju komada (primjericeizloènost pogrešnom sklapanju).Pojave koje prati statistika pogonskih doga|aja u prije-nosnoj mreì su:– poreme}aji,– prisilni zastoji,– planirani zastoji,– neraspoloìvost,– prekidi opskrbe elektri~nom energijom,– beznaponska stanja sabirnica,– djelovanje zaštite,– kvarovi.

Poreme}aj je skup doga|aja i stanja promatranih jedi-nica, koji spontano po~inje pojavom grješke, što do-vodi do ispada ili prisilnog isklopa barem jednogprekida~a u promatranoj mreì (ili prekida~a na drugojstrani spojnog voda prema inozemstvu), a završava uk-

153

lopom svih jedinica koje su se našle u poreme}aju.Svaki poreme}aj sadrì najmanje jedan prisilni zastoj isvaki prisilni zastoj pripada odre|enom poreme}aju.Prisilni zastoj nastupa automatskim ispadom djelova-njem zaštite, ru~nim prisilnim neodgodivim isklopom,prisilnim isklopom odgodivim do 24 sata ili pogrešnimisklopom. Neuspješni automatski ponovni uklop(APU) tako|er dovodi do prisilnog zastoja vod na ko-jem se zbio. U prisilne zastoje ne ubrajaju se uspješniAPU (to su tzv. prolazni zastoji), ali se prati njihovnastup i izdvojeno iskazuje u SPD.Planirani zastoj nastupa smišljenim ru~nim isklopompromatrane jedinice radi neke namjere u vezi s proma-tranom jedinicom ili zbog toga što se neka druga nam-jera moè ostvariti samo uz beznaponsko, odnosnoizvanpogonsko stanje promatrane jedinice.Neraspoloìvost tvore svi prisilni i svi planirani zastojikoji su se zbili jedinicama promatranemreè u promatranom jednogodišnjemrazdoblju. Izvan tih zastoja, jedinice mreèsu bile raspoloìve za pogon, za stavljanjeu rezervu ili pogonski isklop zbog drugihpogonskih razloga. Neraspoloìvost je sin-teti~ka mjera izgra|enosti, te kvalitete po-gona i odràvanja mreè.U dijelu poreme}aja, kao i prigodom od-vijanja dijela planiranih zastoja dolazi doprekida opskrbe elektri~nom energijom,koje SPD prati prema trajanju i vrijed-nosti neisporu~ene elektri~ne energije.Tako|er, poreme}aji (dakle prinudni zas-toji u tim poreme}ajima) i planirani zastojimogu dovesti do beznaponskih stanja sabir-nica u promatranoj mreì koja potencijalnorezultiraju prekidom opskrbe elektri~nomenergijom, te SPD prati broj i trajanjanastupa takvih stanja na svim sabirnicama upromatranoj mreì. Pri tome su dvostrukesabirnice pod naponom ako im je barem je-dan sustav pod naponom, a bez naponakada su im oba sustava bez napona zbogneraspoloìvosti sabirnica i/ili priklju~enemreè na te sabirnice.U poreme}ajima osobitu ulogu imazaštita primarnih jedinica mreè, kojasvojim ispravnim ili neispravnim radompridonosi vremenskom i prostornomdosegu poreme}aja, a moè i sama bitiprimarnim mjestom pogrješke. U SPDanalizira se djelovanje zaštite i automat-skog ponovnog uklopa i kategorizira is-pravnost tog djelovanja u svim prisilnimzastojima.Prisilni zastoji razvrstavaju se po is-trajnosti u privremene i trajne. Privremenisu oni zastoji u kojima je bio omogu}enuspješan uklop promatrane jedinice, bez

popravaka ili zamjene komponenata te jedinice – makoliko privremeni zastoj trajao. Trajni zastoji su oni ukojima je uspješan uklop ostvaren nakon popravka ilizamjene komponente promatrane jedinice. Takvostanje u SPD naziva se kvar, te se posebno pratekvarovi po definiranim komponentama pojedinih jedi-nica. To nisu iskazi o svim kvarovima u mreì negosamo o onima koji su izazvali ili sudjelovali u pore-me}ajima (ne i onim koji su otklanjani u planiranimzastojima ili bez zastoja).

3. PROMATRANA MRE@A

Koli~ine promatranih jedinica koje su bile predmetomobuhvata SPD u pojedinim promatranim godinamaprikazane su tablicom 1. Promjene koje su nastupile upojedinim godinama posljedice su sanacije ratnihrazaranja i dogradnje mreè.

154

Tablica 1. Promatrana mreà

Go-dina Promatrana jedinica Jed. 400kV 220kV 110kV Ukup-

no

1995.

Nadzemni vodovi km 291 1025 3304 4620Kabeli km – – 14 14Nadzemno–kabelski vodovi km – – 438 438Transformatori kom 5 16 137 158Polja kom 13 50 484 547Sabirnice kom 2 15 146 163

1996.


1997.


1998.

Nadzemni vodovi km 570 1397 3856 5823Kabeli km 17 17Nadzemno–kabelski vodovi km 471 471Transformatori kom 7 16 152 175Polja kom 18 60 550 628Sabirnice kom 3 11 152 166

1999.


2000.


Z. Hebel – M. Kalea: Statistika pogonskih doga|aja u prijenosnoj mreì . . . Energija, god. 51 (2002) 2, 153-161

4. POREME]AJI

Pregled ukupnog broja poreme}aja i prisilnih zastojakoji su se zbili u tim poreme}ajima u promatranojmreì iznosi se u tablici 2. Prakti~ki, zbivaju se pros-je~no nešto manje od dva poreme}aja dnevno, a usvakome od njih je prosje~no nešto više od 1,5 jedinicemreè u prisilnom zastoju. Godine 1995. u još nedovolj-no konsolidiranoj mreì nakon ratnih razaranja1991./92.godine, ve}i je broj jedinica u mreì bio u radi-jalnom pogonu, te je prosje~ni poreme}aj izazivao pri-silni zastoj gotovo tri jedinice (to~no: 2,7). U sljede}imgodinama, pogonska topologija mreè vidljivo je po-boljšana: srednji broj prisilnih zastoja u jednom pore-me}aju bitno je smanjen.

Tablica 2. Broj poreme}aja i prisilnih zastoja (1/god.)

Godina Brojporeme}aja

Broj prisilnihzastoja

Prisilni zastoji/poreme}aji

1 2 3 3/2

1995. 623 1679 2,70

1996. 617 935 1,52

1997. 533 905 1,70

1998. 763 1329 1,74

1999. 697 1108 1,59

2000. 588 896 1,52

Preko polovina svih poreme}aja imala je povod ugreški iz okoline (1995: 54%, 1996: 62%, 1997: 51%,1998: 56%, 1999: 51%, 2000: 57%). Me|u atmosfer-skim djelovanjima, grmljavina i/ili vjetar predstavljajupreteàn povod greškama iz okoline. Slijedi vla`nost sorošavanjem i vatra (poàr), ali s mnogostruko manjimudjelom od grmljavine i vjetra. Tehni~ki povod greškipredstavlja po~etak pribli`no 1/10 do 1/5 svihporeme}aja, a ljudski povod (pogrešna sklapanja ili ak-tivnosti u blizini objekata mreè) u nekoliko postotakasvih poreme}aja. Pribli`no 1/10 do 1/5 svih pore-me}aja, u prijenosnoj mreì nastupa zbog grješke u ne-promatranoj mreì.Struja jednopolnog kratkog spoja je najbrojnija mani-festacija je greške na primarno pogo|enoj jedinici(1995: 37%, 1996: 40%, 1997: 33%, 1998: 33%, 1999:28%, 2000: 25%). Slijede svi ostali kratki spojevi (2K,2K+Z, 3K, 3K+Z), s pribli`no istim zajedni~kim udje-lom kao i jednopolni kratki spoj. Ostale manifestacijegreške imaju male udjele a prednja~i greška s ispadomili prisilnim isklopom bez kratkog spoja (2000.godine:25%). Preoptere}enju raste udjel u manifestacijigreške na primarno pogo|enoj jedinici (1995: 0,8%,1996: 1,8%, 1997: 2,4%, 1998: 3,7%, 1999: 4%, 2000:2%), o~igledno: poslijeratna konsolidacija prijenosnemreè sporija je od poslijeratnog porasta optere}enja.Vršno optere}enje u 1995.godini na razini prijenosnemreè bilo je 2023MW, a 2000.godine 2661MW. U is-tom razdoblju je godišnja potrošnja porasla s 11,0TWh(1995) na 13,8TWh (2000).

5. PRISILNI ZASTOJI

Broj prisilnih zastoja koji su tvorili poreme}aje u pro-matranim godinama prikazan je u tablici 5. po proma-tranim jedinicama. Kao zanimljiviji specifi~ni poka-zatelji, u tablicama 3. i 4. prikazane su godišnjefrekvencije prisilnih zastoja po 100km nadzemnih vo-dova i jednom transformatoru. To je broj prisilnih zas-toja podijeljen s ukupnom koli~inom tih jedinica umreì. Prigodom eventualne komparacije s inozemnimizvorima podataka, nu`no je egzaktno poznavanjeobuhvata podacima u tim izvorima (ovdje se radi oprisilnim zastojima, privremenim i trajnim, s unutar-njim i vanjskim razlogom).

Tablica 3. Frekvencija prisilnih zastoja nadzemnih vodova(1/100 km. god.)

Godina 400kV 220kV 110kV Ukupno

1995. 4,81 10,63 24,03 19,85

1996. 5,26 5,88 11,62 9,73

1997. 3,16 5,29 11,64 9,16

1998. 5,09 8,73 14,76 12,36

1999. 4,91 10,17 11,78 10,68

2000. 2,88 7,53 10,60 8,83

Tablica 4. Frekvencija prisilnih zastoja transformatora(1/kom. god.)

Godina 400kV 220kV 110kV Ukupno

1995. 1,40 4,06 3,73 3,69

1996. 0,29 1,38 1,86 1,74

1997. 0,57 1,56 1,76 1,67

1998. 0,14 1,94 2,28 2,17

1999. 0,71 1,33 1,98 1,88

2000. 0,57 1,33 1,49 1,45

Prisilni zastoji u još nedovoljno konsolidiranoj mreì1995. godine, prakti~ki su dvostruko brojniji nego u go-dinama koje slijede, gledaju}i sumarno i apsolutno, ajednako tako gledaju}i i frekvenciju prisilnih zastojanajzanimljivijih jedinica mreè: nadzemnih vodova itransformatora. U razdoblju homogenijih podataka,donekle prema gore odstupa godina 1998., što valjapripisati teìm vremenskim prilikama u zimskom(sije~anj, studeni/prosinac – nevremena s vjetrom,snijegom i zale|ivanjem) i ljetnom razdoblju (olujnanevremena) u toj godini spram prosje~nih prilika. Iz-van 1995. i 1998.godine moè se govoriti o prosje~nonešto manje od 10 prisilnih zastoja po 100 km nadzem-nih vodova svih nazivnih napona i nešto više od 1,5prisilnih zastoja prosje~nog transformatora svih naziv-nih napona u prijenosnoj mreì..

155


Preko polovina prisilnih zastoja svih je-dinica u mreì godine nastupa unutar-njim razlogom, a preostatak vanjskimrazlogom (razlog izvan jedinice koja senašla u zastoju), no to se mijenja ako segleda na pojedine vrste promatranih je-dinica. Uz nazivni napon 400 i 220kV jošnaglašenije se radi o unutarnjimrazlozima. Jedino kod transformatora110kV/s.n. preteù vanjski razlozi(primjerice, najbrojniji slu~aj: neodgo-divi ru~ni isklop – ina~e ispravnog –transformatora, ako zbog zastoja drugihjedinica u mreì ostane bez napona).Mjesec s najviše prisilnih zastoja vo-dova, unutarnjim razlogom, je kolovoz u1995.godini, prosinac u 1996.godini ikolovoz u 1997.godini, srpanj u1999.godini, te kolovoz i rujan u 1998. i2000.godini.Trajni zastoji (dakle oni u kojima se do-godio kvar barem jedne komponentepromatrane jedinice) sudjeluju rela-tivno malo u ukupnom broju prisilnihzastoja (1995: 4.6%, 1996: 6.8%, 1997:8.7%, 1998: 6,7%, 1999: 6,3%, 2000:5,7%). Preostaju privremeni zastoji, onipri kojima se uspješni uklop jedinicemogao obaviti bez popravka ili zamjenekomponenata te jedinice.

6. PLANIRANI ZASTOJI

Broj planiranih zastoja u promatranimgodinama prikazan je u tablici 6. po pro-matranim jedinicama. Uo~ava se porastbroja tih zastoja u sredini promatranogšestgodišnjeg razdoblja. Vjerojatno seradi o utjecaju konsolidiranja poslijerat-nih prilika, te se sve dosljednije provodezahtjevi pravilnika o odràvanju, štotraì više planiranih isklopa jedinica umreì.âk oko 40% planiranih zastoja proma-trane jedinice nastupa radi povoda iz-van promatrane jedinice, dakle kada jeza neke zahvate u mreì ili blizini mreèuvjet bio izvanpogonsko, odnosno bez-naponsko stanje promatrane jedinice. Uoko 1/4 svih planiranih zastoja obavilase revizija ili remont, a u oko 1/10 svihzastoja obavljeni su popravci neisprav-nosti ~ije se otklanjanje moglo odga|atidulje od 24 sata nakon uo~avanja (ako jetaj rok bio kra}i, u SPD su takvi zastojisvrstani u prisilne zastoje – ta granica jekonvencija).

156

Tablica 5. Broj prisilnih zastoja (1/god.)

Godina Promatrana jedinica 400kV 220kV 110kV Ukupno

1995.

Nadzemni vod 14 109 794 917

Kabel – – 3 3

Nadzemno–kabelski vod – – 120 120

Transformator 7 65 511 583

Polje1 4 6 43 53

Sabirnice 2 1 0 3

Sveukupno 27 181 1471 1679

1996.


Kabel – – 3 3



Polje1 1 4 28 33

Sabirnice 0 0 1 1

Sveukupno 33 88 814 935

1997.


Kabel – – 3 3



Polje1 7 8 59 74

Sabirnice 0 0 1 1

Sveukupno 29 107 769 905

1998.


Kabel 6 6

Nadzemno–kabelski vod 148 148


Polje1 1 20 52 73

Sabirnice 0 0 3 3

Sveukupno 31 173 1125 1329

1999.


Kabel 1 1



Polje1 14 13 32 59

Sabirnice 1 1 4 6

Sveukupno 48 179 881 1108

2000.


Kabel 1 1



Polje1 4 8 32 44

Sabirnice 0 0 0 0

Sveukupno 31 144 721 8961 Zastoji polja u SPD ubrajaju se samo ako su uslijedili unutarnjim razlogom.


7. NERASPOLO@IVOST MRE@E

Neraspoloìvost mreè, kao zbroj svihprisilnih i planiranih zastoja koji su sezbili u pojedinoj promatranoj godini,prikazana je tablicom 7. Izlazi da je –zaokruèno iskazavši prilike uposljednje tri promatrane godine – upromatranoj prijenosnoj mreì svakogdana prosje~no 13 promatranih jedinicau zastojima, u tome – prosje~no – petinau prisilnim, a ~etiri petine u planiranimzastojima.

Tablica 7. Neraspoloìvost mreè (1/god.)

Godina Prisilnizastoji

Planiranizastoji

Nera-spoloìvost

1995. 1679 2407 4086

1996. 935 2476 3411

1997. 905 2724 3629

1998. 1329 3565 4894

1999. 1108 3699 4807

2000. 896 3671 4567

Prakti~ki, najzanimljivije obilje`je – izagodišnjeg broja neraspoloìvih stanja, jetrajanje tih stanja. Tijekom nera-spoloìvog vremena neke jedinice,vjerojatan je prekid opskrbe elek-tri~nom energijom, a svakako je sma-njena operativna sigurnost mreè, te jevjerojatnije daljnje pogoršanje prilika. Ste strane gledano, nije pretjerano bitnoda li je neraspoloìvost uslijedila iz pri-silnog ili planiranog povoda. Ipak,razvrstavaju}i neraspoloìvost u razredeprema trajanju, uo~avaju se podskupoviprisilnih i planiranih zastoja – svaki s is-taknutim osobitostima. Naj~eš}i brojprisilnih zastoja (slika 1)2 pripadarazredu kratkotrajnih, do uklju~ivo 10minuta, a oko 3/4 svih prisilnih zastojariješi se unutar 1 sata. Naj~eš}i brojplaniranih zastoja (slika 2) pripada in-tervalu 1–12 sati, dakle koji se riješeunutar jedne obdanice. U razredu 12–24sata ima manje planiranih zastoja, jerako se protegnu na više od jedan dan,naj~eš}e se ne radi no}u i stoga je neštopove}an udjel razreda s trajanjem 2 iliviše dana.

157

Tablica 6. Broj planiranih zastoja (1/god.)

Godina Promatrana jedinica 400kV 220kV 110kV Ukupno

1995.


Kabel – – 0 0



Polje1 31 93 603 727

Sabirnice 1 2 11 14

Sveukupno 85 273 2049 2407

1996.


Kabel – – 4 4



Polje1 19 90 558 667

Sabirnice 0 0 23 23

Sveukupno 98 292 2086 2476

1997.

Nadzemni vod 27 166 817 1010

Kabel – – 9 9



Polje1 26 107 674 807

Sabirnice 1 1 23 25

Sveukupno 91 348 2285 2724

1998.

Nadzemni vod 45 230 790 1065

Kabel 8 8



Polje1 48 178 1054 1280

Sabirnice 2 1 32 35

Sveukupno 165 495 2905 3565

1999.

Nadzemni vod 41 184 859 1084

Kabel 3 3



Polje1 36 140 1096 1272

Sabirnice 0 4 37 41

Sveukupno 136 414 3149 3699

2000.

Nadzemni vod 52 198 1048 1298

Kabel 6 6



Polje1 79 144 954 1177

Sabirnice 8 3 67 78

Sveukupno 235 440 2996 36711 Zastoji polja u SPD ubrajaju se samo ako su uslijedili unutarnjim razlogom.

2 Sve slike u ovom radu prikazane su za petgo-dišnje razdoblje homogenijih podataka,izostavljanjem slikovnog prikaza za 1995.godinu.


Neznatno je prisilnih zastoja koji traju više od 200 sati(dakle više od tjedan dana), a desetak do dvadesetakplaniranih zastoja traje više od 800 sati (dakle više odmjesec dana). Takva trajanja te dvije kategorije zastojakarakteriziraju ih dugotrajnim, a granice su u SPDuzete iz recentnih me|unarodnih gledanja. Zaposljednju promatranu godinu (2000.) karakteristi~anje nešto ve}i udjel dugotrajnih prisilnih i dugotrajnihplaniranih zastoja od prosje~nih prilika.Sezonski raspored neraspoloìvosti vodova: u ljetnimmjesecima su neraspoloìva stanja brojnija (istodobno

djeluju nepovoljne atmosferske prilike i brojniji plani-rani zahvati u mreì) a u zimskim mjesecima neštomanje brojna, kada su zahtjevi pred mreòm op}enitove}i, te je zapravo povoljno što je tako.

8. PREKIDI OPSKRBE ELEKTRI^NOMENERGIJOM ZBOG NERASPOLO@IVOSTI

Krajnji nepovoljni rezultat neraspoloìvosti mreè jeprekid opskrbe elektri~nom energijom. Ako do njegadolazi rijetko i kratkotrajno – takvo je stanje poèljno,

158

0

100

200

300

400

500

600

700

800

douklju~. 10minuta

od 10 mindo uklju~ivo

1 sat

preko 1 do3 sata

preko 3 do6 sati

preko 6 do12 sati

preko 12do 24 sata

preko 24do 48 sati

preko 48do 96 sati

preko 96do 200 sati

preko 200do 800 sati

preko 800sati

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

Slika 1. Broj prisilnih zastoja prema trajanju (1/god.)

Slika 2. Broj planiranih zastoja prema trajanju (1/god.)

0

200

400

600

800

1000

1200

douklju~ 10

minuta

od 10 mindo uklju~ivo

1 sat

preko 1 do3 sata

preko 3 do6 sati

preko 6 do12 sati

preko 12do 24 sata

preko 24do 48 sati

preko 48do 96 sati

preko 96do 200 sati


preko 800sati

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.


a ako dolazi ~eš}e i dugotrajnije – znak je nedovoljneizgra|enosti mreè, nepa`ljivog vo|enja pogona ineodgovaraju}eg odràvanja. Pri tome, sa stajališta po-troša~a elektri~ne energije, nije presudno da li je tomepovod prisilni ili planirani zastoj. Detaljnom anali-ti~aru mre`nih prilika to je bitno, jer finije usmjeravazaklju~ivanje.Na slici 3. su sva neraspoloìva stanja (nastalaporeme}ajima i planiranim zastojima) pri kojima sezbio i prekid opskrbe razvrstana u razrede prema tra-janju prekida opskrbe. Vidi se, da je naj~eš}e trajanjeprekida u razredima do 1 sat (a u tome barem polovinado 10 minuta). Nema neraspoloìvih stanja prijenosnemreè pri kojima bi trajanje prekida opskrbe bilo duljeod 12 sati, osim nekoliko samo u 1999. godini.Promatra li se broj neraspoloìvih stanja prema neis-poru~enoj elektri~noj energiji, naj~eš}a je vrijednost urazredu 1 do 10 MWh (dakle u razredu u kojem gornjagranica predstavlja godišnju potrošnju 4 srednje elek-trificirana doma}instva).Konsolidacijom mreè opada udjel poreme}aja s pre-kidom opskrbe u ukupnom broju poreme}aja (1995.:40%, 1996.: 28%, 1997.: 21%, 1998.: 22%, 1999.: 16%,2000.: 11%), a i planiranih zastoja u kojima je moralodo}i do prekida opskrbe (1995.: 1.6%, 1996. i 1997.:0.5%, 1998.: 0,6%, 1999.: 0,7%, 2000.: 0,3%). Na sva-kih 100 MWh godišnje potrošnje na razini prijenosnemreè, zbog neraspoloìvosti se nije isporu~ilo34–9–10–8–11–6 kWh (1995.–1996.–1997.–1998.––1999.–2000.). Ako se sva neisporu~ena energija iskaètrajanjem vršnog optere}enja za toliku energiju, tada jeto 111–29–28–25–33–18 minuta godišnje (1995.––1996.–1997.–1998.–1999.–2000.).

9. BEZNAPONSKA STANJA SABIRNICA

U nekonsolidiranoj mreì 1995. godine, broj bezna-ponskih stanja promatranih sabirnica bio je ve}i odbroja takvih stanja u sljede}im promatranim godinama(1995.: 703 beznaponska stanja sabirnica, 1996.: 292,1997.: 285, 1998.: 486, 1999.: 319, 2000.: 224). U mreì spoboljšanim prilikama, svake sabirnice na|u se ubeznaponskom stanju prosje~no nešto više od jedanputgodišnje (u tome pribli`no u 4/5 slu~ajeva zbog pore-me}aja i u 1/5 slu~ajeva zbog planiranih zastoja). Akoje uzrok beznaponskom stanju poreme}aj, prosje~notrajanje takvog stanja sabirnica je oko 17 minuta(2000.godine).

10. DJELOVANJE ZAŠTITE

SPD prati i ocjenjuje djelovanje zaštite vodova (kodnadzemnih i nadzemno–kabelskih vodova i djelovanjeAPU), te zaštite transformatora i sabirnica.Zabiljeèno je malo nepotrebnih djelovanja i zata-jenja, dakle neispravnih djelovanja zaštite vodova(1995. i 1996.: 1.1%, 1997.: 2.9%, 1998.: 7,2%, 1999.:1,1%, 2000.: 1,1%), a udjel neispravnih djelovanjazaštite transformatora je neujedna~eniji (1995.: 7%,1996.: 7.4%, 1997.: 2.2%, 1998.: 6,1%, 1999.: 2,2%,2000.: 6%).U ukupnom broju u~injenih pokušaja APU, oko 4/5 jebilo uspješno (1995.:81%, 1996.: 73%, 1997.: 74%,1998.: 78%, 1999.: 85%, 2000.: 84%), a preostala 1/5neuspješno. Razlozi neuspješnim i izostalim pokuša-jima APU u velikom broju slu~ajeva razvrstani su unepoznate. To je – prakti~ki – jedino obilje`je u SPD

159

Slika 3. Broj poreme}aja i planiranih zastoja prema trajanju prekida opskrbe (1/god.)

0

20

40

60

80

100

120

do uklju~ivo10 minuta

preko 10minuta do 1

sat

preko 1 do3 sata

preko 3 do6 sati

preko 6 do12 sati

preko 12 do24 sata

preko 24 do48 sati

preko 48 do96 sati

preko 96 do200 sati


preko 800sati

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.


kojem je u naglašenijem broju slu~ajeva pridijeljenatribut “nepoznato” (preciznije: “nepoznato da li jepokušan potreban APU”). Zaštita sabirnica djelovalaje u dva slu~aja 1995.godine i u po jednom slu~aju1996., 1997 i 1998. godine, i to ispravno.

11. KVAROVI

Kako je u to~.5 izneseno, 4.6–8.7% prisilnih zastoja (urazdoblju 1995.–2000. godine) ostvareno je s baremjednom komponentom u kvaru te se takav zastoj timesvrstao po istrajnosti u trajni, a uspješan uklop jediniceostvaren je tek nakon popravka ili zamjene neispravnekomponente.Prosje~no je bilo 1.3–1.6 komponenata u kvaru, po jed-nom trajnom zastoju (u 2000.godini 1,10). U tri proma-trane godine naj~eš}i povod greški pri kojoj je nastupiokvar bio je iz okoline (1995.: 67%, 1996.: 57%, 1998.:60%), a u tri godine bio je to tehni~ki povod (1997.:55%, 1999.: 62%, 2000.: 50%). Ljudski povod greškekoja rezultira kvarom je malen (1995.: 1.6%, 1996.:4.1%, 1997.: 3%, 1998.: 4,3%, 1999.: 0,9%, 2000.: 0%).Preko polovina svih trajnih zastoja zbila se na vodo-vima (1995.: 44 zastoja u ukupno 78 takvih zastoja umreì, 1996.: 38/64, 1997.: 34/79, 1998.: 37/89, 1999.:31/70, 2000.: 19/51), slijede polja (1995.: 28, 1996.: 18,1997.: 35, 1998.: 37, 1999.: 36, 2000.: 26) i transforma-tori (1995.: 4, 1996.: 8, 1997.: 10, 1998.: 13, 1999.: 2,2000.: 6). Kvar sabirnica dogodi se do 2 puta godišnje.Udjel kvarova progresivno opada s nazivnim pogon-skim naponom.

Prema vrsti ošte}enja koje se dogodilo komponentamau kvaru, najviše su zastupljeni mehani~ki prekidi pri-marne izolacije i ošte}enje/proboj primarne izolacije.Naj~eš}i uzrok kvara bilo je mehani~ko optere}enjeve}e od projektiranog. Dodajmo da su naj~eš}e ošte}i-vane komponente: izolatorski lanci i fazni vodi~i, pod-jednako – na nadzemnim vodovima, a prekida~i upoljima (slika 4.).Kona~no, naglasimo još jednom: to nisu iskazi o svimkvarovima komponenata u mreì, nego samo o onimakoji su izazvali ili sudjelovali u poreme}ajima (dakle neo onima otklanjanim u planiranim zastojima ili na kojidrugi na~in, primjerice radom pod naponom). Sveko-liki obuhvat kvarova, smetnji i nedostataka na kompo-nentama mreè moè pruìti informacijski sustavodràvanja prijenosne mreè (ISOHEP).

12. ZAKLJUÂK

Nakon iskustva u primjeni na šest godina, moè seocijeniti da je statistika pogonskih doga|aja u prijenos-noj mreì Hrvatske elektroprivrede (SPD) dobro ute-meljena, te da je u blièm razdoblju – u pogleduobuhvata pojava i njihova atribuiranja – ne trebamijenjati ili dopunjavati.Zamislivo je postupno dopunjavanje i/ili izostavljanjenekih izlaznih izvješ}a SPD, temeljenih na istoj ulaznojbazi podataka, sukladno argumentiranim zahtjevimakorisnika. Potrebno }e biti neprekidno nastojanje okohomogeniziranja pristupa pri atribuiranju vrijednostipojedinih pojava u svim prijenosnim podru~jima, sve

160

Slika 4. Broj kvarova komponenata (1/god.)

0

5

10

15

20

25

30

Izolat

orski

lanac

Stup

Fazni

vodi~

Ovjesn

i/spojni

pribor

Za{titn

ou`

e

Prekid

a~

Rasta

vlja~

Kabel

110k

V

Energ

etsk

i trans

form

ator

Potporn

i izolat

or sabirn

ica

Napons

kim

jerni

trans

form

ator

Strujni

mjer

nitra

nsfo

rmat

or

Spojnivo

di~u

polju

Potporn

i izolat

or upolju

Ovjesn

i/spojni

priboro

r upolju

VF-prig

u{nic

a

Odvodnik

prena

pona

Ostalo

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.


do obnavljanja seminara i dopunskih tuma~enja even-tualno nerazjašnjenih pojmova ili dopunskih jed-nozna~nih konvencija. U takvom smjeru nastala je iknjiga �4�.SPD sadrì mnogo brojnije serije vrijednosti relevant-nih obilje`ja nego što su ovdje mogle biti i dotaknute, akamoli pomnije analizirane. Zainteresirani specijalistiupu}uju se na pobrojanu literaturu u kojoj su opisaneosnove SPD (�1� do �4�), te na knjige statisti~kihpodataka za do sada obra|ena a i ubudu}e obra|ivanagodišta.

LITERATURA

�1� Statistika pogonskih doga|aja u prijenosnoj mreìHrvatske elektroprivrede, I.dio HEP, Direkcija zaupravljanje i prijenos i FER, Zavod za visoki napon i e-nergetiku Zagreb, oùjak 1996

�2� Statistika pogonskih doga|aja u prijenosnoj mreìHrvatske elektroprivrede, II.dio HEP, Direkcija zaupravljanje i prijenos i FER, Zavod za visoki napon i e-nergetiku Zagreb, oùjak 1996.

�3� Dr. sc. Z. HEBEL, mr. sc. M. HUML–DIMITRIJE-VI], E. MILEUSNI], dipl. in`., M. KALEA, dipl. in`.,dr. sc. S. NIKOLOVSKI: "Oblikovanje statistike pogon-skih doga|aja u prijenosnoj mreì Hrvatske elektro-privrede", Energija 4/1996., str.173–186

�4� Statistika pogonskih doga|aja u prijenosnoj mreìHrvatske elektroprivrede, III.dio HEP, Direkcija zaupravljanje i prijenos i FER, Zavod za visoki napon i e-nergetiku Zagreb, oùjak 1999.

�5� Statistika pogonskih doga|aja u prijenosnoj mreì HEPu 1995. godini





�10� Statistika pogonskih doga|aja u prijenosnoj mreì HEPu 2000. Godini

OPERATIONAL EVENT STATISTICS IN THETRANSMISSION NETWORK OF HRVATSKAELEKTROPRIVREDA FROM 1995 TO 2000

This work presents an analysis of the Croatian ElectricityUtility's (HEP) transmission network operation through therealised system of operational event statistics. Elementshave been defined and results obtained during past sixyears.

STATISTIK DER BETRIEBSEREIGNISSE IM ÜBERTRA-GUNGSNETZ DER KROATISCHENELEKTRIZITÄTSWIRTSCHAFT IN DERJAHRESZEITSPANNE 1995-2000

Mittels des eingeführten Systems der Statistik vonBetriebsereignissen wird die Untersuchung desÜbertragungsnetzebetriebes Kroatischer Elektrizitätswirt-schaft. dargestellt. Es werden Begriffe bestimmt und die imLaufe der Jahre 1995-2000 angesammelten Ergebnisseuntersucht.

Naslov pisaca:

Prof. dr. sc. Zdravko HebelFakultet elektrotehnike i ra~unarstvaUnska 3, 10000 Zagreb, Hrvatska

Marijan Kalea, dipl. ing.Hrvatska elektroprivreda d.d.Direkcija za prijenos, PrP Osijek[eperova 1a, 31000 Osijek, Hrvatska

Uredni{tvo primilo rukopis:2002-02-13.

161


VIJESTI IZ ELEKTROPRIVREDE I OKRU@ENJA

NAKNADE ZA OBVEZNO ISPITIVANJE ICERTIFICIRANJE GRLA @ARULJA

U narodnim novinama broj 108 od 7. prosinca 2001. godineobjavljena je Naredba o visini i na~inu pla}anja naknada zapokri}e troškova obveznog ispitivanja i certificiranja grla zaàrulje s navojem. U dvanaest to~aka utvr|eni su iznosi nak-nade za razne vrste usluga:

Vrsta usluge Iznos (kn)

IV. – za pokri}e troškova potvr|ivanja pro-izvoda i izdavanja potvrde o sukladnosti 1.400,00

V. – za pokri}e troškova postupkaprovjere sukladnosti proizvoda s pot-vr|enim tipom (produènje va`nostipotvrde o sukladnosti)

850,00

VI. – za pokri}e troškova prijepisa potvrdeo sukladnosti na drugu pravnu osobu(promjena naziva pravne osobe,prijepis na drugog podnositelja zaht-jeva)

1.200,00

VII. – za pokri}e troškova izdavanja potvrdeo sukladnosti nakon isteka roka val-janosti od 10 godina

850,00

VIII. – za pokri}e dijela troškova ispitivanjaproizvoda koji nisu obuhva}eni ovomnaredbom prema stvarno utrošenomradnom vremenu uz cijenu radnog sataod:

a) za VSSb) za SSS

240,00120,00

Osim navedenih naknada pla}aju se i naknade prema prilogu1. koji sadrì sljede}u tablicu:

Rednibroj

Nazivproizvoda

koji secertificira

Visina naknadaza pokri}e troškovaispitivanja u svrhu

certificiranja grla zagrla za àruljes navojem (kn)

Visina naknadaza pokri}e troškova

ispitivanja radiprovjere sukladnosti

grla za àrulje snavojem s certifi-

ciranim tipom (kn)

1.

Grla zaàruljes navojem:vij~ana

8.680,00 5,787,00

2.

Grla zaàruljes navojem:bezvij~ana

15.280,00 12.387,00

SBK

PRAVILNIK O TEHNI^KOM NADZORUELEKTRI^NIH POSTROJENJA U PROSTORIMAUGRO@ENIM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM

Dràvni zavod za mjeriteljstvo donio je Pravilnik o teh-ni~kom nadzoru elektri~nih postrojenja, instalacija i ure|ajanamijenjenih za rad u prostorima ugroènim eksplozivnom

atmosferom. Pravilnik je objavljen u Narodnim novinamabroj 2 od 8. sije~nja 2002. godine.Ovim Pravilnikom se propisuje na~in obavljanja tehni~kognadzora nad postrojenjima, ure|ajima, opremom i drugimsredstvima za rad u gra|evinama i prostorima ugroènimeksplozivnom atmosferom plinova, para, maglica i prašine sazrakom (ugroèni prostor) te instalacijama koje postrojenja,ure|aje, opremu i druga sredstva rada povezuju u funkcion-alnu cjelinu (posebna oprema), a nalaze se u ugroènomprostoru ili imaju utjecaj na instalacije u ugroènom pros-toru kao i obveze poslodavca i posloprimca u pogledu sigur-nosti i zaštite zdravlja posloprimca u prostoru ugroènomeksplozivnom atmosferom.Pravilnik je podijeljen u poglavlja u kojima su obuhva}eni:

– op}e odredbe– tehni~ki nadzor projektne dokumentacije– tehni~ki nadzor postrojenja prije puštanja u pogon– tehni~ki nadzor posebne opreme u uporabi kod korisnika– tehni~ki nadzor proizvodnje posebne opreme– tehni~ki nadzor izvo|enja elektri~nih instalacija,

odràvanja, popravka, obnove i pregradnje posebneopreme

– obveze poslodavca za zaštitu zdravlja i sigurnost poslo-primca te

– prijelazne i završne odredbe.

Osim toga Pravilnik ima i tri priloga. U prvom prilogu je pri-kazana klasifikacija prostora u kojima se moè pojavitieksplozivna atmosfera. U drugom prilogu su utvr|eni mini-malni zahtjevi za poboljšanje sigurnosti i zaštite zdravlja po-sloprimca, koji moè biti ugroèn eksplozivnom atmosferom.Prilog tri prikazuje znak upozorenja za ozna~avanje po-dru~ja u kojima s emoè pojaviti eksplozivna atmosfera.U prvom poglavlju u ~lancima 1 do 7 utvr|eni su termi-nološki pojmovi koji se koriste u Pravilniku.Prema ~lanku 1 tehni~ki nadzor obuhva}a:

– pregled i ocjenu dokumentacije na temelju koje se gradipostrojenje s posebnom opremom

– pregled i ocjenu postrojenja prije puštanja u pogon– nadzor nad posebnom opremom u uporabi kod korisnika

(funkcionalnost protueksplozijske zaštite, odràvanje idrugo)

– nadzor nad pravnim i fizi~kim osobama za proizvodnjuposebne opreme

– nadzor nad pravnim i fizi~kim osobama koje izvode elek-tri~ne instalacije, obavljaju popravke, odràvanje, obnovuili pregradnju posebne opreme

– nadzor nad obvezama poslodavca i posloprimca.

Osim toga utvr|eno na što se odredbe ovog Pravilnika neprimjenjuju:

– ure|aje i opremu iz podru~ja medicine koji sluè za nepos-rednu obradu pacijenata

– ure|aje za uporabu plina u ku}anstvima instalirane snageispod 50 kW i dr.

U ~lanku 2 utvr|ena su zna~enja pojmova: posebna oprema,postrojenje i ugroèni prostor (HRN EN 60079-10 i HRNIEC 60050-426).

163

Da tehni~ki nadzor moè biti osnovni, redovni, kontrolni i iz-vanredni utvr|eno je u ~lanku kao i uvjeti kada se koji nadzorobavlja.U ~lanku 4 se utvr|uje da se tehni~ki nadzor nad pravnim ifizi~kim osobama za proizvodnju, izvo|enje elektri~nih insta-lacija, odràvanje, popravak, obnovu i pregradnju posebneopreme provodi kao osnovni nadzor prije po~etka aktivnostii kao redovni u tijeku aktivnosti.Redovni tehni~ki nadzor prema ~lanku 5 obavlja se najmanjejednom u tri godine.U ~lanku 6 utvr|uju se ovlasti Dràvnog zavoda za normiza-ciju i mjeriteljstvo – S komisije pri tehni~kom nadzoru (Za-vod).^lanak 7 propisuje da se o tehni~kom nadzoru sastavljazapisnik, koji po sadràju i formi mora udovoljavati odred-bama Zakona o op}em upravnom postupku. Temeljem togzapisnika Zavod izdaje dokument o protueksplozivnoj zaštiti(Ex – document).U drugom poglavlju u ~lanku 8 utvr|uje se da se tehni~kinadzor projektne dokumentacije provodi kao osnovni nad-zor, a obavlja na zahtjev investitora, projektanta ili nadle`neinspekcije. Osim toga utvr|uje se što se pri tome provjerava.Tre}e poglavlje u ~lanku 9 utvr|en je tehni~ki nadzor postro-jenja prije puštanja u pogon te što se pri tom provjerava.Tehni~ki nadzor posebne opreme u uporabi kod korisnikaopisan je u poglavlju 4 u ~lancima 10 do 13.^lanak 10 definira da se tehni~ki nadzor posebne opreme uuporabi kod korisnika obavlja kao redovni tehni~ki nadzor,te što se pri tom provjerava.U ~lanku 11 i utvr|eno je što obuhva}a klasifikacijaugroènog prostora prigodom tehni~kog nadzora.Što obuhva~a tehni~ki nadzor nad protueksplozijskizašti}enim ure|ajima i opremom utvr|eno je u ~lanku 12.Što se provjerava pri tehni~kom nadzoru izvedenih elek-tri~nih instalacija koje se nalaze u ugroènom prostoru prika-zano je u ~lanku 13. Prema tome provjerava se:

– zaštita od atmosferskog pra`njenja– zaštita od preoptere}enja– zaštita od kratkog spoja i zemljospoja– na~in polaganja kabela i oì~enja– cjelovitost uzemljenja– prikladnost izvora napajanja, strujnih krugova i sigurnos-

nih barijera– odvojenost Exi i Exi krugova– izvedba priklju~aka i razvoda instalacije– izjedna~enje potencijala– analiza sustava i– odràvanje elektri~ne instalacije sukladno propisima i nor-

mama.

U poglavlju pet u ~lanku 14 utvr|en je tehni~ki nadzor proiz-vodnje posebne opreme i što se pri tome provjerava.Poglavlje šest, ~lanci 15 i 16 govore o tehni~kom nadzoru iuvjetima koje mora ispunjavati pravna ili fizi~ka osoba kojaobavlja poslove izvo|enja elektri~nih instalacija, odràvanja,popravka, obnove i pregradnje posebne opreme.Poglavlje sedam, ~lanci 17 do 20 utvr|uju obveze poslodavcaza zaštitu zdravlja i sigurnost posloprimca.Prema ~lanku 19 poslodavac je duàn urediti na~in, cilj imjere kordinacije priru~nikom o protueksplozivnoj zaštiti(Ex-priru~nik).Sadràj Ex-priru~nika utvr|en je u ~lanku 20.

U prijelaznim i završnim odredbama u poglavlju osam, u~lanku 22 utvr|eno je da donošenjem ovog Pravilnikaprestaje vrijediti Pravilnik o tehni~kom nadzoru elektri~nihpostrojenja, instalacija i ure|aja namijenjenih za rad u pros-torima ugroènim eksplozivnom atmosferom (narodne no-vine broj 69/98 i 148/99) osim odredaba koje se odnose napo~etak ra~unanja roka za obavljanje redovnog tehni~kognadzora. Osim toda dani su rokovi obveze primjene pojedi-nih odredbi ovog Pravilnika.

SBK

PRAVILNIK O TEHNI^KIM NORMATIVIMA ZAELEKTRI^NE INSTALACIJE NISKOG NAPONA

U Slu`benom listu broj 53 od 2. rujna 1988. godine objavljenje Pravilnik o tehni~kim normativima za elektri~ne instala-cije niskog napona. Ovim Pravilnikom se propisuju:

1) svojstva i karakteristike ure|aja i opreme za izvedbu elek-tri~nih instalacija

2) uvjeti i zahtjevi kojima mora se udovoljiti pri izvedbi i ko-rištenju elektri~nih instalacija

3) ozna~avanje i obiljeàvanje ure|aja, opreme i elektri~nihinstalacija koje utje~u na sigurnost i zaštitu ìvota i zdrav-lja pri korištenju elektri~nih instalacija

4) tehni~ke zaštitne mjere pri korištenju elektri~nih instala-cija

5) postupak i na~in kontrole i verifikacije propisanih svo-jstava, karakteristika i kvalitete elektri~nih instalacija.

U Narodnim novinama broj 5 od 18. sije~nnja 2002. godineobjavljen je Pravilnik o izmjeni Pravilnika o tehni~kim nor-mativima za elektri~ne instalacije niskog napona. OsnovniPravilnik objavljen je u Slu`benom listu broj 53 od 2. rujna1988. godine. Zakonom o standardizaciji ovaj Pravilnik jepreuzet kao hrvatska norma.Izmjena se odnosi na ~lanak 128 u kojem se u stavku 2 posto-je}i tekst:

“1) da u slu~aju nastanka poàra ne mogu prenijeti niproširiti poàr dva sata od njegova nastanka;”

zamjenjuje novim tekstom koji glasi:

“1) da u slu~aju poàra ne mogu prenijeti niti proširiti poàru vremenu koje je jednako vremenu otpornosti na poàrgra|evinskih elemenata izlaznih putova. Otpornost napoàr gra|evinskih elemenata izlaznih putova odre|ujese prema posebnim propisima za gra|evinu odre|enenamjene.”

Ostali dio tekst iz osnovnog Pravilnika vrijedi i dalje.SBK

POSTUPANJE S OTPADOM U HEP-u

Hrvatska elektroprivreda – Sektor za razvoj izdao je Uputuza postupanje s otpadom u Hrvatskoj elektroprivredi koja jeobjavljena u Biltenu HEP-a broj 95 od 7. prosinca 2001. go-dine. Uputa je namijenjena zaposlenicima koji su zaduèniza rukovanje, postupanje i skladištenje tehnološkog otpadate onima koji su na bilo koji na~in povezani s nastajanjemtehnološkog otpada. Sluì kao dodatno objašnjenje zaprovedbu propisa o postupanju s otpadom koji nastaje u po-gonima HEP-a.

164

Uputa sadrì pregled temeljnih na~ela postupanja s otpa-dom, prikaz adekvatnih propisa, prikaz projekta uspostave iaùriranja Katastra tehnološkog otpada HEP-a, upute zaprevenciju, rukovanje, privremeno skladištenje, uzorkovanjei zbrinjavanje otpada te upute za postupanje s pojedinimvrstama tehnološkog otpada koji nastaju u HEP-u.Izbor odrìvog razvoja kao modela razvoja i rasta sadrì i te-meljite promjene u stavovima prema proizvedenom otpadu.Novi stavovi prema proizvedenom otpadu mogu se iskazatipreko temeljnih na~ela odrìvog upravljanja otpadom. To su:

– Na~elo prevencije: sprje~avanje uzroka, a ne uklanjanjaposljedica. U slu~aju stvaranja otpad to zna~i – smanji-vanje koli~ine otpada na mjestu nastanka i u svim fazamatehnološkog procesa, a ne uklanjanje otpada kada je onnastao. Ve} prigodom projektiranja i izgradnje elektro-penergetskih i pomo}nih postrojenja vezanih uz njih –treba prvenstveno uvaàvati na~elo prevencije stvaranjaotpada, u odnosu na ostale mogu}e postupke: recirkli-ranje, termi~ku obradu ili odlaganje otpada. Primjena kon-cepta tzv. ~istije proizvodnje je razvijena i dokazanametoda za primjenu tog na~ela.

– Na~elo opreza: potencijalni problemi i rizici trebaju bitiunaprijed prepoznati.

– Na~elo odgovornosti: svi sudionici u procesu postupanja sotpadom snose dio odgovornosti i obveza u postupanju sotpadom.

– Na~elo «one~iš}iva~ pla}a»: odgovornost za postupanje sotpadom preneseno je na izvor one~iš}enja – proizvo|a~aotpada, ali se ne smije tuma~iti kao «tko pla}a moè ione~iš}avati» i to na~elo je instrument i poticaj uvo|enju~istije proizvodnje.

– Na~elo bliskosti: opasni otpad treba obra|ivati/prera|ivatišto bliè mjestu nastanka radi smanjivanja volumena itoksi~nosti, odnosno sniènja troškova prijevoza do odla-gališta i cijene odlaganja.

– Na~elo sprje~avanja one~iš}enja okoliša opasnim otpa-dom: poticanje razvoja proizvodnje u kojoj nastaje manjeotpada ili manje štetan otpad.

– Na~elo zaštite vode, zraka i tla: pri zaštitit od one~iš}enjaopasnim otpadom, mora se jednaka pozornost posvetitizraku, vodi i tlu, a u slu~aju one~iš}enja treba definiratipo~initelja, odrediti na~in ~iš}enja i privo|enja prvobitnojnamjeni one~iš}enog dijela okoliša.

– Na~elo dostupnosti to~ne i pravodobne informacije: bitanje ~imbenik za postizanje visokog stupnja ukupne ekološkesvijesti tvrtke i nezaobilazni je segment uspješne provedbepostupanja s opasnim otpadom.

Ve}ina HEP-ovih pogona ima status proizvo|a~a otpada.Termoelektrane na teku}a goriva imaju i status ovlaštenihobra|iva~a ulja. U ovim uputama navode se pregledi obvezaproizvo|a~a otpada koje proizlaze iz vaè}ih propisa.U drugom dijelu Uputa navode se propisi o postupanju s ot-padom iz kojih proizlaze obveze HEP-a, što je propisanosljede}im zakonskim propisima:

– Zakonom o otpadu (NN 34/95)– Pravilnikom o vrstama otpada (NN 27/96)– Pravilnikom o katastru emisija u okoliš (NN 36/96)– Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (NN

123/97)– Pravilnikom o postupanju s ambalaòm (NN 53/96)– Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom

(NN 32/98)

– Zakonom o potvr|ivanju konvencije o nadzoru preko-grani~nog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju –(Me|unarodni ugovori 3/94).

Tre}i dio daje pregled ustroja i provedbe Katastra teh-nološkog otpada HEP-a (Katastar). U okviru tog projektaprikupljaju se podaci koje pogoni, kao proizvo|a~i otpada,dostvljaju tromjese~no ùpanijskom uredu i uredu Grada Za-greba ovlaštenim za poslove okoliša Podaci se dostavljaju naposebnim obrascima za prijavljivanje otpada (Prijavne liste).Vo|enje ovog projekta ugovoreno je s firmom APO d.o.o.Katastar tehnološkog otpada HEP-a obuhva}a podatke izPrijavnih listova. To su podaci o:

– vrstama, koli~inama i mjestu nastanka tehnološkog otpada– na~inima postupanja s otpadom na mjestu nastanka– na~inu zbrinjavanja otpada izvan pogona– skuplja~ima i obra|iva~ima otpada– postupanju s otpadom koji se u RH ne moè obraditi bez

štetnog utjcaja na okoliš– postupcima kojima se obra|uju pojedine vrste otpada– radu tehnoloških jedinica koje stvaraju otpad– problemati~nim vrstama otpada.Na temelju podataka iz Katastra optimira se sustav gospodarenjas otpadom na razini cijelog HEP-a, iznalaze najpovoljnijarješenja za zbrinjavanje problemati~nih vrsta otpada kao i mo-gu}nosti za poboljšanje rada dijelova tehnološkog procesa kojistvaraju otpad radi smanjenja koli~ina i stupnja opasnosti otpada.U ~etvrtom dijelu dane su op}e upute za postupanje s otpa-dom koji nastaje u pogonima HEP-a. U Uputama se:

– definiraju vrste otpada koje nastaju u djelatnostima HEP-a– utvr|uju obveze HEP-a kao proizvo|a~a i obra|iva~a teh-

nološkog otpada– daju se upute za postupanje s otpadom.

Peti dio obuhva}a postupanje s pojedinim vrstama otpadakoji nastaje u pogonima HEP-a kao što su:

– otpadna ulja– muljevi, smole– transformatori, baterije i sli~an otpad– anorganski otpad– ambala`ni, gra|evinski i sli~an neopasan otpad.

Uz Uputu dani su i prilozi:

1. O~evidnik o postupanju s tehnološkim otpadom2. Izvod iz Kataloga otpada s navedenim vrstama otpada

koje naj~eš}e nastaju u HEP-u3. O~evidnik o postupanju s otpadnim uljima4. Prijavni list za proizvo|a~a neopasnog tehnološkog ot-

pada5. Prijavnili st za proizvo|a~a opasnog otpada (prilog 5/6)6. Prijavni list za obra|iva~a opasnog otpada7. Prate}i list za opasni otpad8. Izvješ}e o ispitivanju kemijskih i fizikalnih svojstava opas-

nog otpada namijenjenog biološkoj ili termi~koj obradi(prilog 9/10)

9. Izvješ}e o ispitivanju fizikalno-kemijskih svojstava ot-pada za trajnoodlaganje – analiza eluata (prilog 11/12)

10. Popis ovlaštenih stru~nih institucija za izdavanje izvješ}a oispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada

11. Postupak pripreme reprezentativnog uzorka12. Svojstva koja se odre|uju opasnom otpadu koji se nam-

jerava obraditi kemijsko-fizikalnom obradom.SBK

165

UPUTA ZA PROVEDBU OBVEZA IZ PRAVILNIKAO KATASTRU EMISIJA U OKOLIŠ

Hrvatska elektroprivreda – Sektor za razvoj izdao je tako|erUputu za provedbu obveza iz Pravilnika o katastru emisija uokoliš (NN 36/96) koja je objavljena u Biltenu HEP-a broj 95od 7. prosinca 2001. godine.Osim uvodnog dijela, Uputa obuhva}a:

– obveze izvješ}ivanja koje proizlaze iz Pravilnika o Katastruemisija u okoliš (Katastar)

– upute za ispunjavanje obrazaca– zakonska utemeljenja.

U uvodnom dijelu objašnjena je svrha uspostave Katastraemisija u okoliš. Temeljna svrha katastra emisija u okoliš je:

– dobivanje informacija o one~iš}iva~ima– dobivanje informacija o veli~ini i stanju emisija na

odre|enom podru~ju– pra}enje trendova osnovnih indikatora o okolišu– izrada dokumenata zaštite okoliša– kontrola uspješnosti poduzetih mjera zaštite okoliša na lo-

kalnoj i dràvnoj razini– razmjena podataka sa svijetom.

Katastar je skup podataka o izvorima, vrsti, koli~ini , na~inu imjestu ispuštanja, istjecanja ili odlaganja štetnih tvari izodre|enog izvora u okoliš, koji se prikuljaju za razdoblje odjedne godine.U drugom dijelu navedene su obveze koje proizlaze iz katas-tra na razini Uprave HEP-a te obveze pojedinih pogona usustavu HEP-a. Navedene su upute za popunjavanjeobrazaca PI za razinu HEP-a.Tre}i dio daje upute za popunjavanje obrazaca iz Pravilnikao katastru, a odnosi se na emisije u vodu i more i zrak.Zakonska regulativa, odnosno zakonska utemeljenja prika-zana su ~etvrtom dijelu Upute. Odnose se na obveze HEP-a o:

– zaštiti voda– zaštiti zraka.

Obveze HEP-a iz propisa o zaštiti voda:

– Zakon o vodama (NN 107/95)– Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98)– Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98)– Pravilnik o grani~nim vrijednostima pokazatelja, opasnih i

drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99).

Obveze HEP-a iz propisa o zaštiti zraka:

– Zakon o zaštiti zraka (NN 48/95)– Uredba o preporu~enim i grani~nim vrijednostima

kakvo}e zraka na razini RH (NN 101/96)– Uredba o grani~nim vrijednostima emisija one~iš}uju}ih

tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97).SBK

IZ IZVJEŠ]A DR@AVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU

Upisom u Registar poslovnih subjekata svakom se poslov-nom subjektu dodjeljuje sedmeroznamenkasti mati~ni broj, adijelu poslovnog subjekta odre|uje se ~etveroznamenkastiredni broj uz mati~ni broj.Svim poslovnim subjektima i njihovim dijelovima dodjeljujese i šifra djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelat-nosti (skra}eno NKD), utemeljenoj na europskoj klasifikacijiNACE, Rev 1. Djelatnosti su ozna~ene abecednim redom,pa elektroprivredna djelatnost pripada u:

Podru~je E - Odjeljak 40 – Opskrba elektri~nom energijom,plinom, parom i toplom vodom.Hrvatska elektroprivreda kao trgova~ko društvo statisti~ka jejedinica koja je po zakonu du`na dostavljati mjese~na i go-dišnja izvješ}a Dràvnom zavodu za statistiku.Pri odre|ivanju statisti~kih jedinica poštivan je i teritorijaniprincip na razini ùpanija, tj. jedna statisti~ka jedinica obuh-va}a samo jednu ùpaniju, pa je Hrvatska elektroprivredadu`na ispuniti toliko izvješ}a koliko ima ùpanija, iako je je-dan poslovni subjekt.Izme|u statisti~kih podataka objavljenih u mjese~nim i go-dišnjim izvješ}ima Dràvnog zavoda za statistiku izabrani sunajinteresantniji podaci za Podru~je E – odjeljak 40: Opskrbaelektri~nom energijom, plinom, parom i toplom vodomObuhva}eni su:– podaci o proizvodnji elektri~ne energije s indeksima

fizi~kog obujma proizvodnje– podaci o neto i bruto pla}i te broju zaposlenih djelatnika– indeksi cijena industrijskih proizvoda.Promatra se petogodišnje razdoblje od 1997. do kraja 2001.godine, za koje su iskazani godišnji i mjese~ni podaci.

Proizvodnja elektri~ne energijeKarakteristike proizvodnje elektri~ne energije iskazane su sindeksom fizi~kog obujma industrijske proizvodnje, te apso-lutnim vrijednostima proizvodnje elektri~ne energije za pro-matrano razdoblje. Radi lakšeg sagledavanja trendovaprikazani su podaci o godišnjim i mjese~nim vrijednostima zarazdoblje od 1997. do kraja 2001. godine.Indeksi fizi~kog obujma industrijske proizvodnje za odjeljkeizra~unati su po Laspeyresovoj formuli. Temelj za izra~una-vanje indeksa su podaci o proizvodnji u naturalnom izrazuprema nomenklaturi industrijskih proizvoda i pondera za teproizvode koji predstavljaju dodanu vrijednost za jedini~nuproizvodnju u kojoj se proizvod iskazuje.Indeksi fizi~kog obujma proizvodnje za ukupno izra~unati suna temelju indeksa odjeljaka i stopa kojom odjeljci sudjelujuu ukupnoj dodanoj vrijednosti u podru~ju industrije.U tablici 1 i dijagramom na slici 1 prikazani su mjese~ni indeksifizi~kog obujma proizvodnje za promatrano razdoblje od 1997.do kraja 2001. godine. Godina 1995. uzeta je s indeksom 100.

Tablica 1 – Mjese~ni indeksi fizi~kog obujma proizvodnje(1995. = 100)(Izvor: Mjese~na statisti~ka izvješ}a za 1997. do 2001. godine)

1997. 1998 . 1999. 2000. 2001.

I . 199,3 203,1 252,3 259,6 249,0

II. 177,3 180,9 243,3 229,9 224,4

III. 173,6 189,5 222,5 214,9 222,2

IV. 169,0 156,2 191,2 187,0 209,2

V. 158,1 151,0 178,8 152,8 173,4

VI. 130,2 135,1 155,1 136,2 143,3

VII. 123,3 139,4 152,4 140,3 148,1

VIII. 130,0 154,1 155,9 142,9 154,7

IX. 138,2 164,7 153,7 152,5 174,0

X. 165,5 173,7 173,1 161,2 174,7

XI. 195,2 210,0 218,3 196,4 209,6

XII. 201,1 249,2 244,8 228,6 264,2

166

Za promatrano razdoblje najviši indeks ostvaren je uprosincu 2001. godine u iznosu od 264,2, a najniì usrpnju1997. godine u iznosu od 123,3. Ako se promatrajumjeseci pojedina~no, viši se indeksi normalno ostvaruju uzimskom razdoblju kroz sve godine, a najniì u ljetnom.Apsolutni iznosi proizvedene elektri~ne energije prikazanisu u tablici 2a-d te dijagramima na slikama 2a, 2b, 2c i 2d. Pri-kazana je mjese~na i ukupna godišnja proizvodnja elektri~neenergije. Uz ukupnu proizvodnju prikazana je i proizvodnjau hidroelektranama i termoelektranama.

Tablica 2a – Struktura proizvodnje elektri~ne energije(GWh) od 1997. do 2001.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

Ukupno 9028 10244 11435 10293 11674

Hidroenergija 4674 5131 5849 6733 7153

Termoenergija 4353 5113 5586 3561 4521

Na slici 2a prikazana je ukupna proizvodnja elektri~ne ener-gije po godinama za razdoblje od 1997. do kraja 2001. go-dine.U 1995. godini ukupno proizvedena elektri~na energija izno-sila je 9146 GWh, od toga u hidroelektranama 5614 GWh, atermoelektranama 3531 GWh.U 2001. godini ostvarena je ukupna proizvodnja elektri~neenergije u iznosu od 11674 GWh, od ~ega u hidroelek-tranama 7153 GWh, a termoelektranama 4521 GWh.Ako se promatra cijelo petogodišnje razdoblje proizvodnjaelektri~ne energije iz godine u godinu polako raste, osim u2000. godini kada je uo~en blagi pad u odnosu na 1999.godinu, da bi u 2001. godini dostigla onu iz 1999. godine i pre-rasla je.Ako se 1995. godina uzme kao osnova za usporedbu, tj. sa100 %, onda je porast proizvodnje elektri~ne energije u 2001.godini pribli`no 28 %.

U razdoblju 1997. – 1999. godina proizvedena je pribli`noista koli~ina elektri~ne energije u hidroelektranama i ter-moelektranama. U 2000. godini zahvaljuju}i dobroj hidrolo-giji, hidroelektrane su sudjelovale sa 65 %, dok u 2001. udiopada na 61 %.U tablici 2b prikazana je ukupna mjese~na proizvodnja elek-tri~ne energije u petogodišnjem razdoblju od 1997. do kraja2001. godine te dijagramom na slici 2b.

Tablica 2b – Mjese~na ukupna proizvodnja elektri~ne ener-gije (GWh) od 1997. do 2001.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

I. 1042 936 1245 1322 1283

II. 776 861 1106 1010 1076

III. 718 859 1102 963 1201

IV. 714 727 993 898 1154

V. 760 738 964 694 916

VI. 651 567 796 603 727

VII. 592 631 788 636 742

VIII. 548 813 756 606 791

IX. 605 844 747 652 830

X. 755 880 805 705 829

XI. 868 1157 984 1011 946

XII. 997 1231 1148 1194 1180

167

0,0 100,0 200,0 300,0

Mjese~ni indeksi

I .

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

Mje

se

ci

2001.

2000.

1999.

1998.

1997.

Slika 1 – Mjese~ni indeksi fizi~kog obujma proizvodnje

Slika 2a – Struktura proizvodnje elektri~ne energije od1997. do 2001.

0 5000 10000 15000

Proizvedena elektri~na energija

(GWh)

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

Go

din

a

Ukupno Hidroenergija Termoenergija

Tablica 2c i dijagram na slici 2c prikazuju mjese~nu proiz-vodnju elektri~e energije u hidroelektranama za promatranorazdoblje.Najve}a proizvodnja u hidroelektranama ostvarena je u vel-ja~i 2000. godine u iznosu 960 GWh, dok je najnià ostvarenau listopadu 1997. godine u iznosu od 188 GWh.

Tablica 2c – Mjese~na proizvodnja u HE (GWh)od 1997. do 2001.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

I. 731 575 517 848 947

II. 516 378 513 960 800

III. 374 301 582 604 913

IV. 344 368 629 648 864

V. 432 700 636 469 639

VI. 347 311 422 327 463

VII. 265 309 360 255 376

VIII. 210 294 322 276 367

IX. 188 317 317 256 398

X. 186 584 394 466 362

XI. 461 555 434 760 465

XII. 621 438 724 865 559

U tablici 2d te dijagramom na slici 2d prikazana je mjese~naproizvodnja elektri~ne energije za petogodišnje razdoblje od1997. do 2001. godine u termoelektranama.Najve}a proizvodnja u termoelektranama ostvarena je uprosincu 1998. godine u iznosu od 793 GWh, a najnià u svib-nju iste godine u iznosu od 39 GWh.

Tablica 2d – Mjese~na proizvodnja u TE (GWh)od 1997. do 2001.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

I. 311 360 729 474 336

II. 260 484 593 49 276

III. 344 558 520 360 287

IV. 371 358 364 250 290

V. 328 39 328 225 277

VI. 304 256 374 276 263

VII. 327 322 429 381 366

VIII. 338 519 434 331 424

IX. 417 527 430 397 432

X. 569 296 411 239 467

XI. 408 602 550 251 481

XII. 377 793 425 329 620

168

0 500 1000 1500


(GWh)

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

Mje

se

ci

2001.

2000.

1999.

1998.

1997.

Slika 2b – Mjese~na ukupna proizvodnja elektri~ne ener-gije od 1997. do 2001.

Slika 2c – Mjese~na proizvodnja u HE od 1997. do 2001.

0 200 400 600 800 1000

Proizvedena elektri~na energija(GWh)

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

Mje

se

ci

2001.

2000.

1999.

1998.

1997.

Prosje~ne neto i bruto pla}e

Dràvni zavod za statistiku u okviru godišnjih programa is-traìvanja prikuplja podatke putem izvješ}a, koji se u poslov-nim subjektima popunjavaju na temelju evidencija opla}ama. Istraìvanjem o pla}ama zaposlenih u poslovnimsubjektima obuhva}ene su neto i bruto pla}e zaposlenih kojiimaju zasnovan radni odnos, bez obzira na vrstu radnog od-nosa i duljinu radnog vremena. U podatke o prosje~nim netopla}ama od prosinca 1994. godine uklju~ena je i naknada zatopli obrok.Mjese~na neto pla}a obuhva}a pla}e zaposlenih za izvršeneposlove na osnovi redovitog radnog odnosa i naknade za:

– godišnji odmor– bolovanja do 42 dana– dràvne blagdane– pla}eni dopust– obavljanje gra|anskih du`nosti– ~ekanje i zastoj bez krivnje zaposlenog– odsustvo za stru~no obrazovanje– obnašanje vojne obveze.

Mjese~na bruto pla}a obuhva}a sve vrste neto isplata na os-novi redovitog radnog odnosa i zakonom propisana obveznaizdvajanja, doprinose, poreze i prireze.Prosje~na neto i bruto pla}a po zaposlenom izra~unava sedijeljenjem ukupnih isplata s brojem zaposlenih koji suprimili isplate.U tablici 3 te dijagramom na slici 3 prikazana je prosje~naneto i bruto pla}a za petogodišnje razdoblje od 1997. do2001. godine.

Tablica 3 – Prosje~na neto i bruto pla}a (kuna)od 1997. do 2001.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

Netopla}a 2770 3213 3644 3903 4121

Brutopla}a 4270 4936 5201 5704 5800

U proteklom petogodišnjem razdoblju pla}a pokazuje ten-denciju porasta. Tako je neto pla}a u 1997. godini iznosila2770 kuna, dok je u 2001. bila 4121 kunu. Ako se 1997. godinauzme s indeksom 100, onda je prosje~na neto pla}a porasla u2001. godini za 46 %.Ako se promatra prosje~na mjese~na bruto pla}a na isti na~in,onda njen porast u 2001. godini u odnosu na 1997. godinuiznosi 36 %. Rast bruto pla}e je sporiji od rasta neto pla}e,jer su se zakonom propisana obvezna izdvajanja , doprinosi,porezi i prirezi nešto mijenjali.Podaci o prosje~nim mjese~nim bruto pla}ama po zaposle-nom za petogodišnje razdoblje od 1997. do 2001. za podru~jeE – odjeljak 40 prikazani su u tablici 4a te dijagramom na slici4a.Najviša prosje~na mjese~na bruto pla}a ispla}ena je u iznosuod 6388 kuna u svibnju 2001. godine, dok je najnià ispla}enau srpnju 1999. godine u iznosu od 3187 kuna.U tablici 4b te dijagramom na slici 4b prikazane su prosje~nemjese~ne neto pla}e za petogodišnje razdoblje.Najviša prosje~na mjese~na neto pla}a ispla}ena je u iznosuod 4484 kuna u svibnju 2001. godine, dok je najnià ispla}enau sije~nju 1997. godine u iznosu od 2663 kuna.

169

0 200 400 600 800


(GWh)

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

Mje

se

ci

2001.

2000.

1999.

1998.

1997.

Slika 2d – Mjese~na proizvodnja u TE od 1997. do 2001.

Slika 3 – Prosje~na neto i bruto pla}a od 1997. do 2001.

0 2000 4000 6000

Iznos (kuna)

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

Go

din

a

Bruto pla}a

Neto pla}a

Tablica 4a – Prosje~ne mjese~ne bruto pla}e ( kuna) od 1997.do 2001.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

I. 4073 4530 4800 5884 5561

II. 4178 4665 4753 5465 4896

III. 4135 4652 5140 5839 5415

IV. 4256 4699 5911 5365 5876

V. 4294 4915 5968 6038 6388

VI. 4322 5721 6181 5740 5924

VII. 4288 4580 3187 5564 6158

VIII. 4245 4494 5333 6065 5972

IX. 4297 4473 5032 5478 6231

X. 4287 6182 4884 5753 5709

XI. 4526 5343 5476 5710 5671

XII. 4334 4981 5748 5545

Tablica 4b – Prosje~ne mjese~ne neto pla}eod 1997. do 2001.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

I. 2663 2935 3304 3910 3988

II. 2709 3005 3281 3690 3536

III. 2707 3001 3518 4031 3878

IV. 2567 3028 3949 3757 4162

V. 2792 3127 3969 4155 4484

VI. 2805 3644 4093 3372 4186

VII. 2784 3022 3530 3874 4324

VIII. 2769 2973 3634 4176 4214

IX. 2788 2962 3448 3821 4369

X. 2796 3877 3356 3993 4057

XI. 3034 3580 3800 4108 4130

XII. 2824 3407 3844 3953

170

0 2000 4000 6000 8000

Iznos (kuna)

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

Mje

se

ci 2001.

2000.

1999.

1998.

1997.

Slika 4a – Prosje~ne mjese~ne bruto pla}eod 1997. do 2001.

0 1000 2000 3000 4000 5000

Iznos (kuna)

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

Mje

se

ci

2001.

2000.

1999.

1998.

1997.

Slika 4b – Prosje~ne mjese~ne neto pla}eod 1997. do 2001.

Zaposlenici

Prema definicijama, korištenim u Anketi o radnoj snazi kojese temelje na metodologiji Me|unarodne organizacije rada,zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u dràvnom iliprivatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ilinaturi. Razlikuju se od zaposlenih koji mogu biti umi-rovljenici, studenti, ku}anice i sl.U tablici 5 te dijagramom na slici 5 prikazan je prosje~an brojzaposlenika u Podru~ju E – Opskrba elektri~nom energijom,plinom, parom i toplom vodom u razdoblju od 1997. do krajaprve polovice 2000. godine. Podaci su iskazani kao godišnjiprosjek podataka prikupljenih polugodišnjim izvješ}em sastanjem 31. oùjka i 30. rujna. Podaci o zaposlenima za mje-se~no stanje rezultat su obrade podataka redovnog mje-se~nog izvješ}a.

Tablica 5 – Zaposlenici od 1997. do 2001.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

I. 18,3 18,0 17,8 18,1 18,2

II. 18,1 17,9 17,7 18,1 18,2

III. 18,1 17,9 17,8 18,1 18,2

IV. 18,1 17,9 17,8 18,1 18,1

V. 18,0 17,9 17,8 18,1 18,2

VI. 18,0 17,9 17,8 18,1 18,2

VII. 18,1 17,8 17,9 18,1 18,2

VIII. 18,1 17,9 17,9 18,1 18,1

IX. 18,2 17,8 17,9 18,1 18,1

X. 18,0 17,8 17,9 18,1 18,1

XI. 18,1 17,8 18,0 18,1 18,3

XII. 18,0 17,8 18,0 18,1 18,0

Kao što je iz tablice 5 vidljivo, tijekom petogodišnjeg razdo-blja, prosje~an broj zaposlenih djelatnika u podru~ju E – 40Opskrba elektri~nom energijom, plinom, parom i toplom vo-dom, varira izme|u 17,8 do 18,3 tisu}e. Tijekom 1997. godinebio je iznad 18 tisu}a, da bi u 1998. i 1999. pao ispod te vrijed-nosti i u 2000. i 2001. opet se popeo iznad 18 tisu}a.

Cijene kod proizvo|a~a

Dràvni zavod za statistiku od sije~nja 1998. godine priku-plja cijene industrijskih proizvoda pri proizvo|a~ima premaNacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i prema novoj No-menklaturi industrijskih proizvoda i usluga, a indeks seizra~unava prema podru~jima i odjeljcima Nacionalneklasifikacije djelatnosti.Op}i indeks cijena po podru~jima (E) i odjeljcima (40) ut-vr|uje se ponderiranim postupkom, pri ~emu se za pondereuzima vrijednost proizvoda prodanih na doma}em trìštu.U tablici 6 te dijagramom na slici 6 prikazani su mjese~ni in-deksi cijena elektri~ne energije u razdoblju od 1997. do 2001.godine.

Tablica 6 – Mjese~ni indeksi cijena (pri proizvo|a~u)od 1996. do 2001.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

I. 109,8 115,6 111,7 111,2 113,5

II. 109,8 114,9 113,0 111,2 113,5

III. 91,4 96,7 95,3 94,3 97,2

IV. 91,4 96,7 95,3 94,3 97,2

V. 91,4 96,7 95,3 94,3 97,2

VI. 91,4 96,7 95,3 94,3 97,1

VII. 92,1 96,7 95,3 94,3 97,1

VIII. 97,2 97,2 95,3 94,3 97,1

IX. 97,2 97,2 95,3 94,3 99,0

X. 97,2 97,2 95,3 98,1 99,0

XI. 115,6 114,9 112,7 113,3 115,3

XII. 115,6 114,9 112,7 113,3 115,3

U 1997. godini najve}i indeks u iznosu 115,6 ostvaren je u stu-denom i prosincu, a najniì od 91,4 u razdoblju od oùjka dolipnja. U 1998. godini najve}i indeks u iznosu 115,6 je ost-

171

Slika 5 – Prosje~an broj zaposlenika ( u tisu}ama)od 1997. do 2001.

17,4 17,6 17,8 18,0 18,2 18,4

Prosje~an broj zaposlenika (u tisu}ama)

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

Mje

se

ci

2001.

2000.

1999.

1998.

1997.

varen u sije~nju, a najmanji od 96,7 u razdoblju od oùjka dosrpnja. U 1999. godini najve}i indeks cijena ostvaren je u stu-denom i prosincu u iznosu od 112,7, a najmanji u razdobljuod oùjka do listopada u iznosu od 95,3.U 2000. godini mjese~ni indeksi cijena iznosili su za sije~anj ivelja~u 111,2, a za razdoblje od oùjka do listopada 94,3. Ustudenom i prosincu zabiljeèn je iznos od 113,3.U 2001. godini najve}i indeks cijena od 115, 3 ostvaren je ustudenom i prosincu, a najmanji od 97,1 u lipnju, srpnju ikolovozu.Uzevši u obzir petogodišnje razdoblje od 1997. do 2001. go-dine najve}i indeks od 115,6 cijena ostvaren je u studenom iprosincu 1997. godine te u sije~nju 1998. godine.Najmanji mjese~ni indeks rasta cijena od 91,4 ostvaren je u1997. godini od oùjka do srpnja.

SBK

172

Slika 6 – Mjese~ni indeksi cijena

0 50 100 150

Indeksi

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

Mje

se

ci

2001.

2000.

1999.

1998.

1997.

IZ STRANE STRU^NE LITERATURE

U BERLINU ]E SE UDVOSTRUÎTI BROJSOLARNIH UREÐAJA

U glavnom gradu Njema~ke, u Berlinu, danas ima oko 3000soalrnih ure|aja, koji daju elektri~nu energiju. Ve}inom sumontirani na krovovima privatnih i dràvnih zgrada.Berlinska solarna grupa, stru~nih udruènja i udruga zazaštitu okoliša, pod vodstvom P. Striedera, senatora za razvojgrada, ima inicijativu da uskoro podvostru~i u Berlinu brojsolarnih ure|aja, montiranih na krovovima.

EW, god. 100(2001), br. 19Mrk

GOSPODARSTVO U NJEMA^KOJ RASTE BR@EOD POTROŠKA ELEKTRI^NE ENERGIJE

U vremenskom rasponu od godine 1991. do godine 2000.narastao je bruto nacionalni proizvod za oko 15%, dok jebruto potrošak elektri~ne energije, u istom razdoblju, po-rastao samo za 5%, tj. od 539 milijuna kWh u 1991. godini na566 milijardi kWh u godini 2000.Manji porast potrošnje moè se pripisati štednji gra|anstva,poboljšanju korisnosti industrijskih postrojenja i novoj teh-nologiji.Osim toga, promjenom struktura organizacija uslu`nih dje-latnosti, pao je i specifi~ni potrošak elektri~ne energije.

EW, god. 100(2001), br. 19Mrk

NAJVE]E EUROPSKO PODRU^JEVJETROELEKTRANA POÊLO DAVATIELEKTRI^NU ENERGIJU

U centru Njema~ke, u Padenhornu, stavljeno je u pogonnajve}e podru~je vjetroelektrana u Europi, koje je smještenou unutrašnjosti zemlje, a ne na morskoj obali. Podru~je obuh-va}a 4 parka vjetrolektrana s ukupno 65 proizvodnih jedi-nica. Ukupna instalirana snaga sviju vjetroelektrana iznosi105 MW. Cijelo zauzeto podru~je nazoiva se “Sintfeld”.Danas u Njema~koj ima oko 7000 MW instalirane snage uvjetrolektranama, koje daju oko 2,5% potrebne lektri~ne en-ergije.U planu je da do godine 2010., uz vjetroelektrane i elektrane nabiomasu, dobave ukupno 12,5% potrebne elektri~ne energije.Treba napomenuti, da je u industriji i uslu`nim djelat-nostima, u vezi vjetroelektrana, uposleno oko 30000 ljudi.

EW, god. 100(2001), br. 19Mrk

MODERNIZACIJA VISOKONAPONSKEISTOSMJERNE VEZE U SAD

Tvrtka Siemens sklopila je s ameri~kom tvrtkom BPA(Bonneville Power Administratation) iz Portlanda, Oregon,SAD, dobavu 36 modernih tiristorskih ventila za postoje}u

visokonaponsku usmjeriva~ku stanicu Celilo ~eonu stanicuvisokonaponskog istosmjernog prijenosa nazvanog PacificIntertie. Narud`ba je sklopljena u cijeni od 20 milijuna eura.Ovaj je visokonaponski istosmjerni prijenos, duljine 1362km, stavljen u pogon godine 1970. Time se vezane sjeveroza-padne savezne dràve Washington i Oregon s jugozapadnimsaveznim dràvama Kalifornijom i Arizonom. Krajnje suusmjeriva~ke stanice Celilo blizu Dallasa i Sylmyr blizu LosAngelesa, prema sadašnjem stanju tehnike, opremljeneìvinim usmjeriva~ima. Napon ure|aja bio je +/- 400 kV, aprenosila se snaga od 1440 MW.Svrha je ovog prijenosa da se razmijenjuju sezonski viškovielektri~ne energije izme|u sjevera i juga i pove}a sigurnostopskrbe Kalifornije energijom.Kako je ju`ni terminal Sylmar stradao u potresu godine 1979.Tvrtka ASEA ga je tada modernizirala i ugodila tiristorskeusmjeriva~e, do tada najve}e snage u svijetu, s mogu}noš}uoptere}enja do 3500 A u jednom nizu.Prema tome, navedenom modernizacijom u stanici Celiloizba~eni su iz upotrebe ìvini ispravlja~i, koji su, u usporedbi stiristorima, mnogo nesigurniji u pogonu i traè mnogo brigeoko odràvanja.EW, god. 100(2001), br. 14

Mrk

OBNOVLJIVA ENERGIJA U POLJSKOJ

Poljski je parlament u kolovozu ove godine usvojio strategijurazvoja proizvodnje obnovljive energije do 2010. godine.Prema planu do te bi godine 7,5% potrebne elektri~ne ener-gije Poljska dobivala iz obnovljivih izvora. U vjetroelek-tranama se o~ekuje instalirana snaga od 1600 MW.EW, god. 100(2001), br. 14

Mrk

GRIJANJE STANOVA U NJEMA^KOJ

U godini 1998. sa evidentiranih 37,2 milijuna stanova u Nje-ma~koj, najviše ih se grijalo prirodnim plinom, zatim lo`-u-ljem. Plinom je grijano 40% stanova, lo`-uljem 32%,daljinskim grijanjem 12%, ugljenom 10%, a elektri~nom en-ergijom 6%.Ovi postotci nisu jednaki za zapadni i isto~ni dio Njema~ke.Dok je u zapadnom dijelu grijanje ve}inom na plin i lo`-ulje,u isto~nom dijelu prevladava plin i daljinsko grijanje i još dje-lomi~no ugljen u pojedina~nim pe}ima.U Njema~koj je vrlo zna~ajno daljinsko grijanje koje ima oko54000 MW priklju~aka. Najve}i dio topline (79%) dolazi iztoplana-elektrana. Ova postrojenja sudjeluju, uz toplinskuenergiju, u ukupnoj proizvodnji elektri~ne energije sa 7%.Ve}ina ih se loè plinom (45%), 46% ugljenom, 2% lo`-u-ljem, a 7% sme}em i ostalim odpadcima.Tendencija je da se sve više grije plinom, daljinskim grijan-jem, dok je upotreba ugljena sve manja i u isto~nom dijeluNjema~ke.EW, god. 100(2001), br. 14

Mrk

173

VJETROELEKTRANE U DANSKOJ

Danska je vode}a zemlja u gradnji i korištenju vjetroelek-trana. Za razvoj i unapre|enje ovakvih elektrana Danskapredvi|a u slijede}im decenijama investirati oko 8 milijardieura. Do godine 2030. Trebalo bi, u Danskoj, 35% potrebneelektri~ne energije dolaziti iz vjetroelektrana. Time bi seemisija CO2 smanjila za 50%.Ve} sada je u toj vrsti elektrana, u zemlji, instalirano oko2000 MW, a planira se da }e u slijede}a tri desetlje}a bitiizgra|eno još 4000 MW.U Danskoj je prvi puta u svijetu, park vjetroelektrana 1991.Izgra|en u moru. Park se sastojao od 11 jedinica, snage po450 kW, smješten sjeverozapadno od otoka Lolland.U godini 2000. po~eo je davati elektri~nu energiju parkvjetroelektrana Middelgrunden 2 km udaljen od danskogglavnog grada Kopenhagena. Park ima 20 generatora snagepo 2 MW.U planu je, godine 2002., realizacija projekta “Horns Rev”.Stupovi vjetroelektrana izgradili bi se u moru, dubine 4 do 14m, udaljeni oko 14 km od obale, kod mjesta Esbjerg. Premaplanu “Horns Rev” izgradilo bi se 80 vjetroelektrana, snagepo 2 MW, poredanih u 10 redova po 8 postrojenja. Razmakizme|u dviju elektrana iznosio bi 560 m, a podmorski kabelkoji bi ih povezivao bio bi dug 69 km.Jedinice elektrana snage 2 MW, najve}e su serijski izra|ivanevjetroelektrane u svijetu. Visina im je do glavine 70 m, apromjer rotora 80 m. Masa je pojedinog postrojenja s temel-jima oko 500 t.Predvi|a se da }e cijeli park godišnje proizvesti 600 milijunakWh. Zbog jakog i jednoli~nog vjetra, proizvodnja u morusmještenih vjetropostrijenja za 50% je ve}a, od postrojenjana kopnu.

EW, god. 100(2001), br. 19Mrk

NUKLEARNA ELEKTRANA U NJEMA^KOJ

Dugotrajna i ù~na diskusija o sudbini nuklearnih elektranau Njema~koj završila je, u lipnju 2001, sporazumom Saveznevlade i poduze}a, vlasnika nuklearnih elektrana. Nuklearne}e elektrane postepeno prestati radom, tijekom godina dogodine 2025. Time je diskusija o nuklearkama u Njema~kojzavršena, ali se otvara rasprava o njema~koj energetskojbudu}nosti bez nuklearki.Danas u Njema~koj nuklearke proizvode oko tre}ine potrebneelektri~ne energije tj. 140 TWh do 160 TWh godišnje.Dogovoreno je, da }e nuklearne elektrane do godine 2005.Smanjiti proizvodnju za 8 TWh. Izme|u godina 2006. i 2010.smanjenje }e iznositi 19 TWh godišnje, a od 2011. do 2020.godine trebat }e nadoknaditi ukupno 87 TWh godišnje. Nuk-learke koje }e biti još u pogonu iza 2020. godine bit }e iskl-ju~ene sa elektri~ne mreè najkasnije do 2025. godine.

EW, god. 100(2001), br. 20/21Mrk

RAZVOJ TEHNIKE ELEKTRANA

Utakmica na slobodnom trìštu elektri~ne energije prisilila jevlasnike elektrana da unapre|uju i razvijaju modernu teh-nologiju i procese u svojim postrojenjima, kako bi mogli bitikonkurentni na trìštu.

înjenica je, da }e fosilna goriva imati još i u 21. stolje}u ve-liku va`nost. Naro~ito to vrijedi za ugljen, ~ija su nalazištavrlo rasprostranjena, a rezerve velike.Glavna su razvojna istraìvanja u elektranama usmjerena naproces izgaranja, kvalitetu materijala, vo|enje i planiranje.Osim glavnih procesa, treba usavršavati i komponente elek-trana, kao plinske i parne turbine, generatore i kotlove.U tremoelektranama se moè korisnost pove}ati povišenjemtlaka pare i temperature.Danas se postiè tlak od 270 bara i temperatura 580 oC do600 oC. Povise li se ovi parametri na tlak od 300 bara i tem-peraturu 625/640 oC, podi}i }e se korisnost za 1,3%.Daljnje mogu}nosti pove}anja efikasnosti mogu se ostvaritioptimizacijom komponenata.Visoka se korisnost postiè u plinsko-parnim postrojenjima.Plinske se turbine ve} grade do snage od 200 MW, a kom-pletno plinsko-parno postrojenje do 400 MW. Razvoj ide usmjeru pove}anja snage jedinica i pove}anja korisnosti. Radise na optimiranju parametara procesa u smjeru daljnjegpove}anja ulazne temperature plina, preko 1500 oC, što jepak pitanje izdr`ljivosti materijala.U posljednjih 25 godina u tom je pogledu u~injen zna~ajannapredak. Tada se nije moglo i}i s ulaznom temperaturompreko 900 oC.Mnogo se tako|er radi na unapre|enju decentralizirane pro-izvodnje elektri~ne energije. Decentralizirani elektroener-getski izvori vrlo su korisni pri rastere}enju elektri~ne mreèu rokovima optere}enja i kao rezervni energetski izvori.Mogu se smjestiti po potrebi nedaleko mjestu potrošnje.Vrlo korisno mogu posluìti u izoliranim podru~jima što nijerijedak slu~aj u zemljama u razvoju.Tehnika elektrana, kao primarna tehnologija, daje zna~ajandoprinos razvoju globalnog gospodarstva. Njenim se razvo-jem doprinosi da se ograni~eni resursi goriva i kapitala najop-timalnije troše.Pove}anje korisnosti i bolje vo|enje izgaranja smanjuje koli~inuštetnih tvari iz elektrana. Ve} su razvijeni efikasni sustavi ko-jima se smanjuje emisija štetnih plinova na najmanju mjeru.

EW, god. 100(2001), br. 20/21Mrk

NOVI PROJEKTI PRIJENOSA ELEKTRI^NEENERGIJE

Danas je u svijetu u pogonu samo jedan dionica dalekovoda(510 km) pod naponom iznad 1000 kV. To je dio planiranogdalekovoda (2000 km) koji bi prenosio elektri~nu energiju izzapadnog dijela Sibira prema Uralu i centralnom dijelu Ru-sije. Nazivni je napon dalekovoda 1150 kV s maksimalnimpogonskim naponom 1200 kV.U Japanu se planira izgradnja mreè ultravisokog napona od1100 kV. Prva bi dionica ove mreè mogla u}i u pogon iz-me|u godina 2003. I 2005.Sada, u vrijeme slobodnog trìšta elektri~ne energije, plani-raju se mnoge visokonaponske prijenosne mreè, kako bi en-ergija mogla slobodno te}i utrìšnom natjecanju.Po~etkom devedesetih godina prošlog stolje}a studirana jejaka elektroenergetska veza u Europi, istok – zapad. Studi-rane su dvije varijante. Visokonaponski trofazni i visokona-ponski istosmjerni prijenos. Predvi|alo se da se prenosisnaga od 4000 MW, na ukupnu udaljenost od 1800 km.Visokonaponski istosmjerni sustav imao bi dva bipolarna

174

strujna kruga, s 5 usmjeriva~kih stanica. Dvije u Rusiji, a pojedan u Bjelorusiji, Poljskoj i Njema~koj.I u drugim dijelovima svijeta planiraju se prijenosi velikih elek-tri~nih snaga. U Jugoisto~noj Aziji veza Greater – Uckrug, uAfrici Kongo – Kairo, u Centarlnoj Americi Meksiko – Ko-lumbija – Venezuela, a u Ju`noj Americi Argentina – Brazil.Osim ovakvih velikih prijenosnih projekata, treba ra~unati i spoja~anjempostoje}ih elektri~kih prijenosnih mreà.Primjer za to je planirani Balti~ki elektroenergetski prsten,koji se se studira podd vodstvom njema~kih elektroprivred-nih organizacija. Prsten bi trebao povezivati elektroenerget-ske sustave Njema~ka, Skandinavije, Poljske i balti~kihzemalja. U gradnji je sli~an Mediteranski prsten.Op}enito re~eno, pri stalnom porastu potrošnje elektri~neenergije, treba ra~unati s prijenosom znatnih snaga unutarzemlje i u me|unarodnim razmjerima.

EW, god. 100(2001), br. 20/21Mrk

BUDU]NOST HIDROELEKTRANA

Izme|u svih obnovljivih energetskih izvora, jedino vodnesnage daju zna~ajan udio u proizvodnji elektri~ne energije.Unato~ problema, koje izaziva gradnja hidroelektrana, nemoè se pore}i njihova va`nost u sadašnjosti i budu}nosti.Premda Njema~ka ima zakone koji favoriziraju obnovljivuenergiju, zakonske se olakšice ne odnose na sve hidroelek-trane, ve} samo na one manje snage. Zakon o obnovljivoj en-ergiji (EEG) obuhva}a samo hidroelektrane do snage od 5MWA. Sva elektri~na energija dobivena iz obnovljivih ener-getski izvora oslobo|ena je svakog poreza, a za hidroelek-trane to vrijedi samo do instalirane snage elektrane do 10MW. Prema mišljenju nekih njema~kih stru~njaka, ovakvizakoni pogoršavaju poloàj hidroelektrana na slobodnomtrìštu elektri~ne energije.Predvi|a se da }e prosje~ni porast primarne energije u svijetuiznositi oko 2%, a elektri~ne energije oko 2,7%. Ve}i }e pos-totak svakako biti u zemljama u razvoju, a manji u indus-trijski razvijenim zemljama. Npr. u Kini je godišnji porastpotrošnje elektri~ne energije toliki, da bi godišnje terbalostaviti u pogon novih 17000 MW u elektranama. Kina upravoima u gradnji, na rijeci Jangce, najve}i hidroelektranu nasvijetu, snage 18000 MW, koja bi ušla u pogon godine 2009.Dakle njena je snaga samo nešto viša od jednogodišnjih pora-sta potrošnje elektri~ne energije u zemlji.Budu}i da je zaštita klime jedan od primarnih zadataka uslijede}im desetlje}ima, hidroelektrane }e imati i nadalje ve-liku va`nost u proizvodnji elektri~ne energije.Za unapre|enje iskorištenja vodnih snaga osnovana je stoga aso-cijacija HEA (Hydro Equipment Assotiation) od vode}ih svjet-skih tvrtki: Alstom Power Genereration, koja }e kontaktirati sasvim faktorima koji su u vezi s iskorištenjem vodnih snaga.înjenica je da hidroelektrane svagdje u svijetu izvršavajusvoju zada}u ekonomi~no i ekološki povoljno.

EW, god. 100(2001), br. 20/21Mrk

MODERNIZACIJA HIDROELEKTRANA

Izme|u sviju pogonskih strojeva za elektrane najbrojnije suvodne turbine. U usporedbi sa strojevima u termoelek-tranama, trajnost vodnih turbina je dvostruka i trostruka.Osim toga, u pogonu mogu imati do 8000 sati godišnje rada.

Za Europu, gdje su radne snage prakti~ki ve} iskorištene,vrlo je zanimljivo modernizacijom pove}ati korisnost hidroe-lektrana.Prema procjeni stru~njaka, modernizacijom hidroelektranau Njema~koj, Austriji i Švicarskoj mogla bi pove}anje snagahidroelektrana iznositi preko 20%.Kad se misli o modernizaciji hidroelektrane nije samo u pi-tanju turbina ve} i generator i ostalo, osobito regulator tur-bine.Danas se moè posti}i korisnost turbine od preko 95%, a akoje turbina na istoj osovini s generatorom, ukupna je koristi-vost i preko 90%. Za usporedbu niskotla~ni ure|aji tridesetihi ~etrdesetih godina, prošlog stolje}a, nisu imali korisnostve}u od 88%.Ako se prigodom modernizacije pokaè da na gra|evinskomdijelu i ostalim dijelovima hidroelektrane nema nekih ve}ihošte}enja najjednostavnije je rješenje samo izmjena rotoraturbine i njezina regulatora. U posljednjimdecenijama oso-bito je tehni~ki napredovala korisnost Kaplanovih turbina zamale apdove. Izmjenom samog rotora, bez da se dira u strojkao cjelinu, moè se dignuti korisnost za nekih 5%. Vrlo jeva`na i ugradnja modernog turbinskog regulatora.Ima primjera da se modernizacijom regulatora podigla koris-nost za 15%. Time se cijelo postrojenje moè optimirati bezvelikih mehani~kih promjena i investicija.

EW, god. 100(2001), br. 20/21Mrk

“MAYLE INTERCONECTOR” KABELSKA VEZAŠKOTSKE I SJEVERNE IRSKE

Izolirani elektroenergetski sustav Sjeverne Irske, kojiopskrbljuje elektri~nom energijom oko 1,6 milijuna ljudi, do-bit }e koncem godine 2001. Elektri~nu energiju iz Škotske,putem visokonaponske istosmjerne veze (vidi Energija, god.49(2000), br.2).Osim dviju ispravlja~kih terminalnih stanica, u Škotskoj(Auchencrock) i Sjevernoj Irskoj (Ballycronan), trebalo jepoloìti dvostruki visokonaponski istosmjerni kabel, duljine2x55 kV i u Škotskoj izgraditi trofazni dalekovod 275 kV, dul-jine 64 km.Za prijelaz kabela nije se mogla koristiti najkra}a morskaudaljenost od 20 km, zbog jakih morskih struja, kamenogpodmorja i potopljenog ratnog materijala iz drugog svjetskograta.Za ovaj visokonaponski istosmjerni sustav treba ista}i dvijetehni~ke novine. Tiristori su ugra|eni u terminalne stanice,pale se opti~kim signalima, a podmorski istosmjerni visok-onaponski kabel ima integrirani metalni plašt pa povratnastruja, umjesto morskim putem, te~e metalnim plaštom.Time se nešto pove}aju gubici prijenosa, ali nema djelovanjamagnetskog polja na kompase brodova u prolazu.Ovakav se kabelski tip prvi puta primijenjuje u svijetu.Izolirani elektroenergetski sustav Sjeverne Irske ovom se ka-belskom vezom veè preko britanske mreè i kabelskom ve-zom Britanija – Francuska s europskim sustavom UCTE.Pregovori za ostvarenje ovog projekta trajali su nekih tride-set godina, a tek je po~etkom devedesetih sklopljen ugovorizme|u sjevernoirskog NIE (Nordhern – Ireland Electricity)i škotskog Scottish Power o izgradnji. Tom je prilikomtraèno da prijenosni visokonaponski istosmjerni sustav

175

bude u dobavi elektri~ne energije bar toliko siguran kao elek-trana na kopnu. Kabelom se moè u Sjevernu Irsku prenijetioko 20% elektri~ne energije potrebne Sjevernoj Irskoj.

EW, god. 100(2001), br. 22Mrk

ELEKTRONERGETSKE PRILIKE U NJEMA^KOJ

Potrošnja elektri~ne energije u Njema~koj u prvoj polovicigodine 2001. Ostala je stabilna. Za prvi kvartal porast iznosisamo 0,5%, a u drugom kvartalu 0,75%, u usporedbi s istimrazdobljem godine 2000. Utjecaj na promjene imaju vremen-ske prilike i privredni tokovi.Industrija i privatne elektrane su, u prvoj polovici godine, da-vale u javnu elektri~nu mreù oko 3% manje eletkri~ne ener-gije nego prethodne godine.Elektrane koje su sudjelovale u dobavi elektri~ne energijebile su razli~ito korištene. Prosje~no korištenje elektrana uNjema~koj iznosilo je 4750 sati godišnje. Najve}e vrijeme ko-rištenja imale su nuklearne elektrane, sa 7599 sati godišnje,zatim termoelektrane na sme|i ugljen sa 7101 sati godišnje iproto~ne hidroelektrane sa 5994 sati godišnje.Nuklearne elektrane, termoelektrane na sme|i ugljen i pro-to~ne hidroelektrane davale su temeljnu energiju. U vršnimsu optere}enjima bile angaìrane termoelektrane na kameniugljen, iskorištene 4645 sati i termoelektrane na plin i naftu,iskorištene 2260 sati. Vjetroelektrane, ovisne o vremenskimprilikama radile su 1624 sata godišnje.U Njema~koj oma oko 900 vlasnika elektri~nih mreà, uk-upne duljine 1,5 milijuna km. U tijrku devedesetih godinaizgra|eno je odnosno poloèno 100000 km nadzemnih vo-dova i kabela. Prilikom modernizacije i proširenja mreà,znatno je bio poja~an udio kabela.Tijekom godine 1990. U Njema~koj je 60% mreà poloènou kabelu, a godine 1999. Taj je postotak narastao na 70%.Najve}i porast kabliranja mreà u~injen je u isto~nom dijeluzemlje. Tamo je udio kabela, u elektri~noj mreì, bio godine1990. 40%, a u zapadnom dijelu 65%.Izvoz elektri~ne energije iz Njema~ke pove}an je u prvojpolovici godine 2001., u usporedbi s istim razdobljem pre-thodne godine za 4%, a uvoz je smanjen za 14%. Uzroksmanjenju je manjak ponude iz Skandinavije.

EW, god. 100(2001), br. 22Mrk

PROIZVODNJA ELEKTRI^NE ENERGIJEU NJEMA^KOJ

Prema izvješ}u Udruge njema~kih elektrana (VDEW), uNjema~koj je u vremenskom razdoblju od godine 1991. do2000. proizvodnja elektri~ne energije porasla za 10% (na 469milijardi kWh), ali je specifi~ni potrošak energenata pao za4%. Najve}i je pad postignut u termoelektranama na sme|iugljen u isto~nom dijelu zemlje.U termoelektranama na zemni plin, porastao je potrošak go-riva za 17%, a proizvodnja elektri~ne energije gotovo za50%. Zna~ajan porast korisnosti postignut je uvrštenjem no-vih plinsko-parnih postrojenja.U priloènoj tablici nazna~ena je proizvodnja elektri~ne en-ergije, godina 1991. i 2000. iz razli~itih elektrana. Naro~ito se

vidi pad proizvodnje u elektranama na naftu, a znatan porastproizvodnje elektri~ne energije u elektranama na zemni plini vjetroelektranama.

Proizvodnja u TWh

1991. 2001.

Hidroelektrane 16201 23596

Nuklearne elektrane 138400 158887

TE na sme|i ugljen 128243 152008

TE na kameni ugljen 109623 114098

Loìvo ulje 7937 1105

Zemni plin 21912 32362

Otpad 2016 2766

Vjetar 11 109

Ostalo 1284 4414

Ukupno 425627 469350

EW, god. 100 (2001) br. 23Mrk

BUDU]NOST GORIVIH ]ELIJA

U listopadu ove godine odràn je u Njema~koj, u Stuttgartu,sastanak stru~njaka kako bi raspravljali o tehnologiji gorivih}elija. Svi su bili suglasni s konstatacijom da je budu}nost togizvora energije u prometu kao i u stacionarnoj opskrbi elek-tri~nom energijom.Prema rije~ima saveznog ministra gospodarstva i tehnolo-gije, za vremensko razdoblje od godine 2001.-2003. potporaza razvoj gorivih }elija iznosit }e 120 milijuna njema~kih ma-raka. Prvenstveno }e se financirati projekt ZIP (Investicijskiprogram budu}nosti).Pojedini }e projekti iz tog programa biti poznati krajem godine.

EW, god. 100 (2001) br. 23Mrk

POVE]ANJE KORISNOSTI FOTONAPONSKIH]ELIJA

Fotonaponske }elije imaju razmjerno nisku korisnost koja,me|utim, ovisi o ~isto}i materijala i kristalizaciji silicija.Najvišu korisnost imaju }elije s monokristalom, dok }elije smultikristalima silicija imaju korisnost manju za 1-2%, ali sumnogo jeftinije. Stoga industrija pokazuje velik interes zarazvoj multikristalnih }elija. Dok je godine 1996. korisnostfotonaponske industrijski izra|ene }elije iznosila oko 13%,taj je postotak danas uspio porasti na 15%, a u laboratorijskojizvedbi ~ak 17%. Napredak treba zahvaliti intenzivnom raz-voju, a industriji sniènje troškova.

EW, god. 100 (2001) br. 23Mrk

BUDU]NOST SOLARNIH ELEKTRANA

Zajedni~kim istraìvanjem Zelenih i organizacije EPIAdošlo je do zaklju~ka kako bi se ubudu}e mogla razvijati pro-izvodnja elektri~ne energije iz solarnih elektrana. EPIA jeeuropska organizacija 54 vode}a proizvo|a~a fotonaponskihpostrojenja.

176

Prema tim istraìvanjima, do godine 2020. mogao bi broj so-larnih elektrana, od današnjih instaliranih 270 MW narastina 54000 MW i time opskrbiti elektri~nom energijom okojednu milijardu ljudi. Takav bi porast, prema tom istraì-vanju, otvorio radna mjesta za 2,3 milijuna zaposlenika.

EW, god. 100(2001) br. 23Mrk

NANO-TRANZISTOR

Znanstvenici Bell-laboratorija J. H. Schön, Z. Bas i H. Mengpredstavili su svoj pronalazak tzv. nano-tranzistor, gra|en nabazi organskog materijala, sumporoorganskog spoja. Dimen-zije ovog tranzistora deset puta su manje od današnjegmikro-tranzistora. Vrlo male dimenzije nano-tranzistorastvaraju kod konstrukcije velike poteško}e. Npr. razmak jeelektroda, veli~ine 1 do 2 nm, a to je udaljenost od nekolikomolekula.Prikazani tranzistor danas sluì samo kao demonstracijskiobjekt. Prema izjavi iz Bellovog laboratorija, dok se takavtranzistor toliko razvije da se moè serijski proizvoditi, pro}i}e još mnogo godina.

EW, god. 100(2001) br. 23Mrk

PRODOR TVRTKE ABB U KINU

Tvrtka ABB osnovala je u Kini, u mjestu Hefei tvornicuuljnih transformatora za distribuciju elektri~ne energije,snage 50 kVA i 400 kV, do 15 kV. Tvornica je najmodernijeopremljena, a njezin je godišnji kapacitet 12000 transforma-tora. Osnivanjem specijaliziranih tvornica prema konceptu“Focuset Factory” mogu}e je ostavriti vrhunsku kvalitetuproizvoda, na veliku proizvodnju.ABB ve} ima u Kini 26 poduze}a koje je ona osnovala. U 22ve}a kibeska grada odràva distributivnu mreù i zapošljavaviše od 5500 radnika.Svakako treba naglasiti da je tvornica u Hefei-u u potpunomvlasništvu tvrtke ABB, dok je u ostalim poduze}ima ABBsamo djelomi~ni vlasnik.

ETZ, god. 122 (2001) br. 16Mrk

UKINUTI NAZIV “NISKI NAPON”

Budu}i da na putu elektri~ne energije od elektrane do po-troša~a veliki dio investicija, a u pogonu energetskih gubi-taka, otpada na niski napon, potrebno je upravo u tom dijeluelektroenergetskog sustava provesti mjere štednje. Jedna jeefikasna mjera upravo podizanje naponskog nivoa kojikoristi industrija. U Njema~koj je ve} pred 40 godina za in-dustrijske pogone u~inje prijelaz od 380 V na 690 V, a danasse predlaè na naponske razine 2000 V (3000 V). Time bimnogi korisnici postigli velike uštede zbog jednostavnije ijeftinije tehnike, a smanjili bi se energetski gubici postro-jenja. @elja je mnogih stru~njaka da se riješe oznaka “niskinapon”, kao što je zaboravljen naziv “slaba struja”. Predlaèse naziv “glavna naponska razina” (Main Volatge LevelMVL). Time }e i gospodarsko zna~enje ovakve dobave elek-tri~ne energije biti istaknuto. Predlaè se:

� 60 V AC/DC informacijska-naponska razinado 220 V AC/DC za upravljanje-naponska razina240/400 V AC ku}ne tehnike-naponska razina1200/2100 V AC glavna naponska razina

ETZ, god. 122(2001) br. 17Mrk

IZOBRAZBA U INFORMATI^KOJ TEHNICI

U njema~koj pokrajini Nordhein-Westfalen iniciran je odtvrtke IVC AG i potpomognut od pokrajinskog Ministarstvaza rad i socijalu projeklt “Qualifit”, kojim se èli zaintere-sirati u~enice i mlade ène za mogu}nost zaposlenja u infor-mati~koj struci.U mjestu Niederrhein i okolici udruìlo se dvanaest podu-ze}a i ~etiri škole da animiraju u~enice koje }e se osposobitiza zvanje u informati~koj tehnici. Tvrtka IVC organizirala jesastanke u~enica s mladim ènama, koje su kod tvrtke IVCzavršile informati~ku izobrazbu, da im one tom prigodomdaju sve informacije o izobrazbi, zvanju i budu}em radu.Ovim se projektom èli pokazati mladim ènama da im infor-mati~ka branša nudi velike šanse za zaposlenje. Poduze}a,pak, èle stvoriti naraštaj informati~ke struke koji nedostaje.

ETZ, god. 122(2001) br. 17Mrk

PRIKLJU^NI UREÐAJI ZA VJETROELEKTRANE

Njema~ka je danas vode}a zemlja u iskorištavanju vjetra zaproizvodnju elektri~ne energije. Raspolaè (30. 6. 2001.) sagotovo 7 MW instalirane snage vjetroelektzrana i proizvodioko polovicu elektri~ne energije, koju ukupno proizvodi Eu-ropa u vjetroelektranama. Planira se, da se ukupna snagapostrojenja koja iskorištavaju energiju vjetra, povisi do go-dine 2030., na 42 GW. Da se proizvodnja elektri~ne energije,tih novih vjetroelektrana moè plasirati u javnu elektri~numreù, potrebne su transformatorske stanice i ostala elektro-postrojenja sviju srednjonaponskih razina. Tvornica Alstomve} danas proizvodi standardizirana postrojenja snage 16MVA do 63 MVA, sa vrlo zahtjevnom raspoloìvosti i vije-kom trajanja.Za ovakva postrojenja koncipirani su ure|aji za upravljanje izaštitu koji se mogu posluìvati direktno i na daljinu.

ETZ, god. 122(2001) br. 17Mrk

NJEMA^KA O INFORMATI^KOM DRUŠTVU

Prema studiji koju je za Njema~ku izradio VDE utvr|eno jeda 63% stanovnika zagovara informati~ko društvo, 64% is-pod 34 godina starosti i 64% obitelji s djecom vide razvoj kaopozitivan. Ovdje se vidi prijazni pristup mladih ljudi informa-ti~koj tehnici. Prema tome je poticanje podmlatka isto tolikova`no kao poticanje tehnologije, osobito u elektrotehnici i in-formatici. Manjak stru~njaka u tim granama tehnike, ko~nicaje informatike. Elektroinènjeri su ti koji stvaraju tehnolo-giju i sustave u telekomunikaciji i automatizaciji, isto takokao u prometnoj i medicinskoj tehnici. Studija VDE iznosi dau godini 2002. U Njema~koj postoji manjak od 13000 elek-troinènjera, uz samo 6500 apsolvenata visokih škola.

ETZ, god. 122(2001) br. 17Mrk

177

SOLARNA ELEKTRANA 600 KW

U ljetu 2001. godine po~ela je gradnja najve}e solarne elek-trane u Njema~koj. Ona se gradi u Bavarskoj (Söchtenau),prema meteorološkim podacima, najsun~anijem njema~kompodru~ju. Instalirana snaga iznosi 600 kW, a ra~una se da }egodišnje dati u javnu elektri~nu mreù oko 600000 kWh. Pro-izvedenu elektri~nu energiju preuzima elektroprivredno po-duze}e Isar-Amperwerke i pla}a 0,99 DEM po kWh.Radom ove elektrane izbje}i }e se 600 tona emisije CO2 godišnje.

ETZ, god. 122(2001) br. 19Mrk

AUTOMATIZACIJA U NJEMA^KOJ INDUSTRIJI

Na temelju najnovijih istraìvanja Frannhofer-Instituta i In-stituta za tvorni~ka postrojenja na sveu~ilištu u Hannoveru,utvr|eno je da je u Njema~koj u pogledu automatizacijenastupilo otrje`njenje, tj. bumautomatizacije u industriji jeposustao. Razlog je tome ~injenica da je visoko automatizi-rana industrija nefleksibilna.

ETZ, god. 122(2001) br. 18Mrk

KONGRES CIRED

Tradicionalna konferencija CIRED odràna je u lipnju 2001.godine, u Amsterdamu. Raspravljalo se o va`nim temama izrazdiobe elektri~ne energije. Osim danas vrlo aktulane teme,u svezi sa slobodnim trìštem elektri~ne energije, diskutiranoje i o tehni~kim pitanjima.U uvodnom predavanju, koje je odrào predstavnik EdF-a, izFrancuske, govoreno je o stanju potrošnje elektri~ne energijeu svijetu i budu}em o~ekivanom porastu. Do godine 2002.predvi|a se porast potrošnje eenrgije za 50%, a elektri~neenergije za 100%. Na pove}anje potrošnje mnogo }e utjecatiKina i Indija. O~ekuje se daljnja urbanizacija, pa }e biti usvijetu oko 1000 gradova ve}ih od 3 milijuna stanovnika.U tehni~kom dijelu mnogo se raspravljalo o decentralizira-noj proizvodnji elektri~ne energije od snage od 1 kWh (fo-tonaponske elektrane) do više MW (vjetroelektrane).Raspravljani su razli~iti sustavi za akumuliranje elektri~neenergije i utjecaju priklju~ka vjetroelektrana na kvalitetuelektri~ne energije.Mnogo se diskutiralo o pouzdanosti i korisnosti gorivih }elijau distribucijskim mreàma.Iznesena je korist od distribucijskih transformatora s vi-sokom korisnosti, ali je zaklju~eno da njihova široka uporabane dolazi u obzir zbog visoke cijene.Organiziran je i okrugli stol, a kao prva raspravljana je temao stirling strojevima, o njihovoj proizvodnji i korištenju.Druga je tema bila gorive }elije. Konstatirano je da je mnogove}a korisnost postignuta kod visokotemperaturnih gorivih}elija nego kod niskotemperaturnih PEM }elija. Gorive }e-lije imaju velike prednosti, ali im je još uvijek cijenarazmjerno visoka (6000 USD po kW).Na koncu se raspravljalo o razli~itim uvjetima priklju~ka de-centraliziranih izvora.Moè se re}i da je decentralizirana proizvodnja elektri~neenergije izazavala na ovom zasjedanju vrlo veliki interes pro-izvo|a~a i korisnika.

ETZ, god. 122(2001) br. 18Mrk

POTROŠAK ELEKTRI^NE ENERGIJEU NJEMA^KOJ

Njema~ka godišnje ukupno troši okruglo oko 500 TWh elek-tri~ne energije. Prema podacima Udruge njema~kih elek-trana (VDEW) polovicu te energije potroše elektromotori uindustriji i šinska vozila. Oko 18% potroše uslu`ne djelat-nosti, svjetlo i telekomunikacije. Na tre}em je mjestu udio od11% koji otpada na toplinu u procesima industrije. Okruglo8% energije troši priprema tople vode, a oko 7% grijanje. Naprocesnu toplinu u ku}anstvu, npr. za elektroštednjak isušenje rublja, troši se oko 5%, a u obrtu oko 3% elektri~neenergije.

EW, god. 100(2001) br. 24Mrk

SMRTNOST OD STRUJNOG UDARAU NJEMA^KOJ

Smrtnost od elektri~nog strujnog udara u Njema~koj u stal-nom je opadanju. Dok je godine 1970. u zapadnom dijeluNjema~ke bilo 256 smrtnih slu~ajeva od strujnog udara, ovajse broj smanjio u 1988. na 99, a 1999. godine na 86. Ovakavpad smrtnih slu~ajeva rezultat je vrlo strogih propisa VDE zasve elektri~ne ure|aje i aparate.

EW, god. 100(2001) br. 25Mrk

KORIŠTENJE VJETRA I DALJE U PORASTU

Prema podacima Savezne udruge za energiju vjetra (BWE),u prvih deset mjeseci ove godine (2001.) povezano je s jav-nom elektri~nom mreòm 1115 vjetroturbina, ukupne instali-rane snage 1399 MW, a to je okruglo 40% više nego ujednakom razdoblju prošle godine. Time se u Njema~koj uk-upni kapacitet vjetroelektrana povisio okruglo na 7500 MW,što je za 23% više nego na koncu prošle godine (2000.).U normalno vjetrovitoj godini proizvodnja elektri~ne ener-gije ovih vjetroelektrana iznosit }e oko 3% sveukupnihpotreba elektri~ne energije u Njema~koj.Prema o~ekivanju BWE snaga novih vjetroelektrana moglabi godišnje prije}i prag od 2000 MW. Ovakvim trendomgradnje, mogle bi vjetroelektrane svojom proizvodnjom ušt-edjeti emisiju od 20 milijuna tona CO2 (u godini 2005.).

EW, god. 100(2001) br. 24Mrk

SIGURNOST ELEKTRI^NE MRE@EU NJEMA^KOJ

Prema podacima VDEW za 1999. godinu njema~ka je elek-tri~na mreà najsigurnija u Europi. To je rezultat znatnih in-vesticija, koje prosje~no godišnje iznose 2,5 milijarde DEM.Njema~ki potroša~ godišnje moè ra~unati na prekid dobaveelektri~ne energije od 15 minuta.Za usporedbu potroša~ u Nizozemskoj ima trajanje prekidaod 25 minuta, u Francuskoj, ne ra~unaju}i olujni vjetar 57 mi-nuta, u V. Britaniji 63 minute, u Švedskoj 152 minute, a uItaliji 191 minuti.

EW, god. 100(2001) br. 24Mrk

178

PROZIRNE SOLARNE ]ELIJE

Australska tvrtka STA (Sustainable Technologies Australia)proizvela je prozra~ne solarne }elije. Umjesto silicija, kao udosadašnjim }elijama upotrijebljen je obojeni materijal nabazi titana (TiO2). Solarne se }elije proizvode u zelenoj, crve-noj i crnoj boji, u formatima 10x18 cm ili 30x30 cm. Premamišljenju proizvo|a~a kao prozorsko staklo, na pokretnimkrovovima vozila, kao prozirni tavanski pokrov i sli~no. Ko-risnost sada proizvedenih }elija iznosi 5%, ali se moè ipove}ati. Cijena }e im iznositi kao tre}ina sicilijskih }elija.

EW, god. 100(2001) br. 25Mrk

ISKORIŠTENJE NJEMA^KE ELEKTRI^NEMRE@E

Iskorištenje njema~ke elektri~ne mreè vrlo je raznoliko uzapadnom i isto~nom dijelu zemlje. U prijenosnoj mreìnajvišioh napona optere}enje po kilometru i godini iznosi13,5 milijuna kWh na zapadu zemlje, dok je na istoku skorotre}ina, tj. 4,4 milijuna kWh. Ovakav je odnos optere}enjaposljedica gusto}e naseljenosti i industrijske infrastrukture.Nešto je manja razlika na regionalnoj razini. Na zapadu go-dišnje po kilometru pro|e 6,8 milijuna kWh, a to je skorodvostruko više nego na istoku zemlje.Jednako tako pojavljuju se sli~ne razlike na srednjonapon-skoj razini.U niskonaponskim mreàma transportirana elektri~na ener-gija, po kilometru i godini oko jedan i pol puta je ve}a na za-padu nego na istoku zemlje.

EW, god. 100(2001) br. 25Mrk

MJERENJE ATMOSFERSKIH PRA@NJENJA

Na sveu~ilištu u Münchenu vršeno je od godine 1983. mjer-enje elektri~nog polja atmosferskih pra`njenja, u 5 razli~itihmjernih ciklusa.Ovo posljednje mjerenje izvedeno je najmodernijim apra-tom, uz mogu}nost digitalnog pohranjivanja mjerenih poda-taka.Mjerenjem je obuhva}eno podru~je dokle se ~uje grom. Ko-rištena su 4 mjerna sustava kako bi se obuhvatile frekvencijeod 0 do 30 MHz. Sva ~etiri sistema upravljana su od jednogra~unala, koje ujedno prima i pohranjuje podatke. Ure|ajomogu}uje snimanje tijeka pojave, registriraju}i mjerni po-datak svake (µs) mikrosekunde.To daje ukupno milijun podataka u sekundi. U spoju s video-kamerom mogu se eliminirati pra`njenja izme|u oblaka,budu}i da su zanimljiva samo pra`njenja oblak-zemlja.Cilj je ovih mjerenja, da se iz podataka o elektri~nim poljimaprocijene opasne struje munje.

ETZ, god. 122(2001) br. 18Mrk

FUZIJE PODUZE]A U SVIJETU

Broj poduze}a koja su se fuzionirala u svijetu naglo je po-rastao i to od godine 1990. do godine 2000. oko pet puta. Ugodini 2000. bilo ih je 37000. U tom je razdoblju pove}an

volumen kapitala od 450 milijuna na 3,5 bilijuna USD. 85%fuzija bile su tzv. vertikalne fuzije, tj. poduze}a koja su radilau istoj branši. S obzirom na zemlje u vodstvu su SAD i V. Bri-tanija.

ETZ, god. 122(2001) br. 18Mrk

ISKORIŠTENJE BIOMASE

U okviru razli~itih mjera za poticaj korištenja obnovljive en-ergije, njema~ko Ministarstvo (savezno) za gospodarstvo itehnologiju izradilo je program koncentriran na trìšte top-line. Programom od ukupno 1 milijarde DEM do godine2003., savezno ministarstvo èli poticati gradnju i uporabusun~evih kolektora i postrojenja koja koriste biomasu. Poka-zalo se, da njema~ka drvna industrija baca godišnje na de-ponij oko 25% iskorištenog drva, a to je oko 12 milijuna m3.Korištenje }e biti poticano financijski, a za izgradnju postro-jenja potrebni know-how dat }e specijalizirane tvrtke.

EW, god. 100(2001) br. 25Mrk

NORVEŠKA PLANIRA PROIZVODNJUÎSTE ENERGIJE

Norveška planira za vrijeme od sljede}ih 8 godina opširanprogram za ~istu energiju.Vodik i uporaba zemnog plina, bez emisije CO2, igraju uplanu glavnu ulogu. Time zemlja èli ispuniti svoje obvezeprema protokolu iz Kyota i na bolji na~in iskoristiti svojzemni plin, koji se danas 98% izvozi. Osim toga na temeljuzajedni~kog skandinavskog projekta, godine 2002. po~eo bise graditi park vjetroelektrana koje bi proizvodile elektri~nuenergiju za dobivanje vodika. U realizaciji ovog projektasudjelovalo bi nekoliko skandinavskih tvrtki. Vodik bi se, kao~isto energetsko gorivo dalje iskoristilo.

EW, god. 100(2001) br. 25Mrk

ZELENA STRUJA U NJEMA^KOJ

Proizvodnja tzv. “zelene struje” sve se više pove}ava u Nje-ma~koj. Pod “zelenom” se strujom podrazumijeva elektri~naenergija proizvedena iz obnovljivih energetskih izvora kaovode, vjetra, sunca, biomase, otpada i sli~no. Potroša~i kojièle trošiti takvu ekološki ~istu energiju, moraju platiti višepo kWh. Prosje~no ku}anstvo koje godišnje troši oko 3000kWh, mora platiti dodatak koji godišnje iznosi 1000 DEM do1200 DEM.Danas se procjenjuje da proizvodnja “zelene struje” u Nje-ma~koj iznosi 640 GWh.Dobavlja~i opreme za postrojenja koja koriste solarnu ener-giju i biomasu vrlo su zainteresirani za daljnji razvoj ove teh-nike u Njema~koj. Dosadašnji razvoj u usporedbi npr. sJapanom vrlo je skroman. Japan je samo u godini 2000. staviou pogon 116 MW novih solarnih elektrana. Stru~njaci sma-traju da }e do godine 2010. rasti priklju~enje fotonaponskihelektrana u Njema~koj po stopi od 17% godišnje.

EW, god. 100(2001) br. 25Mrk

179

SAD – PREPREKE ZA IMPLEMENTACIJUNACIONALNE ENERGETSKE STRATEGIJE

Pod pritiskom da odgovori na kalifornijsku energetsku krizu,ameri~ka savezna vlada morala se sloìti sa stajalištem koji jeinstitucija USEA (United States Energy Association)zauzela i za što se godinama zalagala. Amerika hitno trebanacionalnu energetsku strategiju.Za opstanak, takva strategija morat }e osigurati više od sa-mog porasta zaliha energije dostupne potroša~ima. Njenaunutarnja politika morat }e tako|er poduprijeti, ako ne iohrabriti, aktivnosti na pove}anju pouzdanosti ameri~ke en-ergetske infrastrukture u skladu sa zahtjevima zaštite oko-liša. Još više, trebala bi tako|er u~initi energijupristupa~nijom. Ali, ako je prošlost vodi~ za budu}nost, ovajzadnji cilj bit }e teško posti}i.U prošlosti, SAD su razvile i implementirale niz kratkoro~nihenergetskih strategijskih ~iji su ciljevi uklju~ivali:

– eliminaciju stranog uvoza nafte– Washingtonov izbor tehnologije pobjednika i gubitnika, za

što je najbolji primjer podupiranje sinteti~ke proizvodnjegoriva

– promoviranje obnovljive energije i energetske efikasnosti.

No, nijedna od ovih politi~kih inicijativa nije imala kaoglavni cilj u~initi energiju jeftinijom, a time i dostupnom svimpotroša~ima.înjenica je da je implementacija tih ranijih strategija imalaza posljedicu više cijene energije. Nedavni doga|aji u Kali-forniji naglasili su zlosretne posljedice politike koja ignorirautjecaj pove}anja cijena energije na potrošnju. Iz jedne per-spektive, mo`da je bolje da takve kratkovidne politike pro-padnu ili se pokaù neprikladnima.Danas, vlada i privatni sektor – proizvo|a~i i dobavlja~i ener-gije te potroša~ke grupe, mali biznis i proizvodni sektor imajuproblem koji trebaju zajedni~ki riješiti bez odlaganja. U tomse smislu s najviše dràvne razine traì me|usobna koopera-cija, uz naglašavanje da proizvodnja i štednja energije ne tre-baju biti tako isklju~ivi. îni se da sada postoji koncenzus zarazvoj nacionalne politike koja }e u~initi energiju pris-tupa~nijom. Bez obzira na koncenzus, put od razvijanja na-cionalne energetske politike do implementacije, ~ini se, bit}e dug i ne baš lak. No, iako ima prepreka, one ipak nisu ne-savladive. Prepreke se odnose na:

– Know how pitanja - ima li industrija iskusne projektantsketimove za projektiranje i gradnju elektri~ne mreè, plino-voda i cjevovoda za naftu te odgovaraju}ih postrojenja,koja }e biti potrebno izgraditi u idu}ih dvadeset godina

– Rizik / odgovornost - pitanja su iz prošlosti – problemati~niprojekti za kriti~nu infrastrukturu pokazali su se teìm,kompliciranijim i skupljim od prvotnih procjena. Kaoprimjer moè posluìti restrukturirani elektroenergetskisektor. Postavlja se pitanje, tko }e biti voljan preuzeti rizik iodgovornost za troškove izgradnje? Zbog u~estalih finan-cijskih gubitaka, gra|evinske tvrtke vrlo teško }e preuzetitaj rizik, a isto tako inènjering partneri, pa niti dobavlja~i.

– Mogu}nost financiranja - stotine milijardi dolara bit }epotrebne kroz sljede}ih dvadeset godina za izgradnju neo-phodne energetske infrastrukture. Postavlja se pitanjeho}e li financijsko trìšte biti voljno riskirati tako velikekoli~ine kapitala za financiranje doma}e energetske infra-strukture? Danas, Druga ameri~ka flota s uvje`banom po-sadom, gradi dvanaestak svjetski poznatih rafinerija te

1900 novih elektrana i tisu}e novih kilometara vodova i pli-novoda.

– Pitanja pogodnosti lokacija - Nimby sindrom (ne-u-mom-dvorištu sindrom) zamijenjen je ne~im što se zove bananasindrom (ne gradi-apsolutno-ništa-nikad-nigdje sindrom).To se tako zvalo nekad. Danas, ako se èli graditi projektkriti~ne infrastrukture, to se moè intrepretirati s dvijerije~i: NEMA ŠANSE.

Pitanje je, kako srušiti barijere te pri implementaciji nacion-alne energetske strategije savladati te prepreke. Jed-nostavnog rješenja nema, jer su sve prepreke posljedicadoju~erašnje politike vlade i današnjih kulturnih, socijalnih iobrazovnih trendova.Nije sigurno, je li ameri~ka javnost svjesna, da se elektrane nemogu izgraditi preko no}i i tako osigurati opskrba elek-tri~nom i toplinskom energijom. Zbog toga je suradnja iz-me|u energetske industrije i savezne vlade još bitnija.Zajedni~ki moraju upoznati ameri~ku javnost s prakti~nimpreprekama – i potrebnim ustupcima koje trebaju u~initi – dase osigura potrebna energija i da je što više potroša~a moèkoristiti.Potencijalna rješenja navedenih problema raspravljana su uprosincu 2001. godine na konferenciji pod nazivom “Imple-menting a National Energy Strategy : Breaking Down theBarriers”.

Global Energy Business, September/October 2001.P. M.

U MNOGIM ELEKTRANAMA UREAZAMJENJUJE AMONIJAK

Bezvodni i vodeni amonijak su reduciraju}a sredstva koja sekoriste u ve}ini selektivnim kataliti~kim redukcijskim (SCR)i selektivnim nekataliti~kim redukcijskim (SNCR) procesimaza pretvaranje NOx u inertni nitrogeni plin i vodenu paru.CSR i SNCR tehnologije su se razvijale širom u SAD kao diokontrolnih strategija za reduciranje NOx emisija. Kako jeamonijak toksi~na tvar, regulatori u mnogim podru~jimastavili su pod restrikcije njegov transport, skladištenje i ko-rištenje.Nedavno je Hamon Research-Cottrell, iz SAD, prikazao sus-tav za pretvorbu uree u amonijak za potrebe elektrane. Ureaje stabilan, nehlapljiv materijal koji je sigurniji za transport,skladištenje i korištenje. U sustavu urea-u-amonijak (U2A),suha urea se rastvori te se na kraju procesa hidrolizom dobijeamonijak.Proces daje plinovitu smjesu amonijaka, CO2, i vode i nezahtijeva skladištenje amonijaka.U2A proces je automatiziran, i moè zamijeniti postoje}e

sustave za dobavu amonijaka.AES korporacija demonstrirala je U2A sustav uspješnoprošle godine u Los Alamitosu. Pokazalo se da sustav dobrofunkcionira i u potpunosti udovoljava zahtjevima.Hamon Research-Cottrell nedavno je zaklju~io dva ugovoraza isporuku ovog sustava. Jedan od njih bit }e instaliran nastanici Constellation Power Source Generation u Baltimoru,a drugi, nešto ve}i, na stanici DTE Energy’s Monroe u De-troitu. Planirano je da budu dovršena u prolje}u 2002.

Power, September/October 2001.P. M.

180

NAJBOLJI IZBOR POTROŠAÂ U PENSILVANIJI

CAEM (Center for the Advancement of Energy Markets)nezavisna je i neprofitna organizacija, koja se orijentirala napromociju efikasne tranzicije od monopola ka konkurent-nom modelu regulacije.Uklju~ivanje pojedinih dràva u energetsko trìšte iderazli~itim brzinama. Prema RED (Retail Energy Deregula-tion) Index-u od srpnja 2001. godine koji polugodišnje ob-javljuje CAEM Texas, dràve New York i Maine vidljivo sunapredovale u izboru dobavlja~a.Da bi dobio rang dràve, RED Indeks je ocjenjuje na temelju22 kriterija. Bodovi su od nule (0) do sto (100). Nula zna~i, dadràva još uvijek podràva model monopola, dok sto pred-stavlja kompletnu implementaciju politike slobodnog trìšta,dakle model slobodnog izbora dobavlja~a. Ako dràva u pot-punosti ne prihva}a politiku slobodnog energetskog trìšta,dobit }e negativne bodove.Prema ocjeni RED Indeksa, Pensilvanija je prva sa 66 bo-dova, ~iji je srpanjski Indeks pokazao da se 12% njezinih po-troša~a okrenulo od lokalnih kompanija novom dobavlja~uelektri~ne energije. U sije~nju iste godine, to je bilo 24%.Prema predstavniku RED Indeksa, potroša~i se okre}unazad svojim prvobitnim dostavlja~ima zbog visokih kazni.No, zbog toga rezultat i rang Pensilvanije nije pao, jer se do-bije isti broj bodova, ako se broj potroša~a koji se vra}ajukre}e u rangu od 10 do 25%.U sije~nju, zbog politike prilago|ene njegovom pilot pro-gramu koji je tada bio u svom za~etku, Texas je ve} imao 34boda. Kako je dràva postala otvoreno trìšte sredinom go-dine, njen rezultat je sko~io na 65 bodova i tako zauzeodrugo mjesto u SAD-u. Dràva New York sa 64, i Maine, sa62 bili su tre}i, odnosno ~etvrti.Prema CAEM-ovim Web stranicama, RED Indeks ne mjerikoliko mnogo potroša~a je u mogu}nosti birati svoje do-stavlja~e elektri~ne energije, ve} koja vrsta energetske poli-tike je primijenjena, da bi se potroša~ima osigurao efikasanizbor. Texas se pokazao uspješnim ve} u svom pilot pro-gramu. Druge dràve iako su 100% otvorene, imaju manjebodova zbog neadekvatne politike. To se pokazalo u Kalifor-niji 1999. godine, koja je s ~etvrtog pala na sedamnaestomjesto sa 34 boda. U po~etku je bila visoko plasirana, jer jerano provela deregulaciju, još dok druge dràve nisu imaleuobli~enu politiku za primjenu modela slobodnog izbora do-bavlja~a.Kanadska provincija Alberta popela se sa 61. u sije~nju, na68. u srpnju. Trenutno Alberta je bolja od Pensilvanije, i dodanas je postigla najbolji rezultat. Šestomjese~ni porastpripisan je ~injenici da u sije~nju nije puno potroša~a pro-mijenilo dobavlja~e zbog visokih veleprodajnih cijena. Ulipnju su se veleprodajne cijene stabilizirale te je sada 30%potroša~a promijenilo dobavlja~a elektri~ne energije.

Global Energy Business, September/October 2001.P. M.

ZAŠTITNI ZNAKOVI – MARKE

Naomi Klein, ikona anti-globalizacijskog pokreta u svom~lanku opisuje kako je zaštitni znak revolucionizirao odnospojedinaca s korporacijama u SAD-u. Interpretiraju}i njez-ino stajalište, u zadnjih 15 godina uloga zaštitnog znaka(marke) djelomi~no se promijenila. On je sluìo kao garan-cija kvalitete proizvoda. Zatim je sam zaštitni znak postao

proizvod, slobodno-stoje}a ideja prilijepljena na bezbrojnimpovršinama. Tako je proizvod koji nosi marku-ime postaomedij, poput radija ili oglasne plo~e, koji prenosi stvarnu po-ruku. Poruka je: To je Nike. To je Disney. To je Microsoft. Toje Diesel. Od oznake kvalitete, postao je “stilisti~ki bed`hrabrosti”.Neko} je primarna briga svake korporacije bila proizvodnjarobe, sada se sama proizvodnja po~ela ~initi uvrnutom obve-zom – jer uprava, vode}i svoje vlastite tvornice, biva odgo-vorna za desetke tisu}a stalno zaposlenih radnika .Kompanije Nike i Microsoft, te Intel postavili su strategiju daproizvodnja bude samo usputni dio njihovog posla. Te kom-panije primarno proizvode ne stvari , ve} ideje i imid` svojihzaštitnih znakova. Tako njihov stvarni rad ne leì u proiz-vodnji, ve} u razvijanju vlastitih zaštitnih znakova.Formula njihovog poslovanja sastoji se u bijegu od udruènihtvornica na zapadu i kupovini proizvoda sa svojim zaštitnimznakom od azijskih i centralnoameri~kih partnera. Ušte|enise novac troši na zaštitni znak – na reklamiranje, velike trgo-vine, sponzorstvo. Koriste}i ovu formulu, korporacije zapošl-javaju malo radnika samo za proizvodnju najimpresivnijihideja (nasuprot materijalnim proizvodima), dobivaju utrku.Nisu samo marke proizvoda u uporabi. Isto tako se koriste izaštitni znakovi, odnosno marke osoba kao i one od kom-panija. Bill Gates je napustio mjesto izvršnog šefa Microsoftada bi se mogao baviti svojom stvarnom misijom: biti BillGates. Michael Jordan je prestao igrati košarku i postao ~ististroj poistovje}en znakom. Osim što ima svoj vlastiti “Jor-dan” trgovinski lanac ve} i drugi naslje|uju njegovu etiketu.Michael Jordan više nije atlet, on je pojava.Pojava Interneta pruìla je široke mogu}nosti za širenje ideja.On zna~i potpuni trijumf zaštitnog znaka: uzlaz kompanija –ve}ina kojih tek treba ostvariti profit – koje egzistiraju samokao ideje o sebi. Ono što prodaju Wall Street-u ustvari je ne-patvoreni zaštitni znak.Ovaj zaokret prema zaštitnom znaku objašnjava mnoge odnajosnovnijih ekonomskih i kulturalnih preokreta prošlogdesetlje}a. Mo} kompanije sa zaštitnim znakom, postignutaje zaštitom svojih zaštitnih znakova. No, ide se i dalje.Današnji cilj je animirati trìšte i trgovati s imenima marki.Potroša~ima se, osim proizvoda, nudi da iskuse što zna~imarka proizvoda. Zaštitni znakovi ili marke sluè za elimini-ranje konkurencije. Nike koji je obi~avao sponzorirati samoatleti~are, otkupio je prava na sportske doga|aje. Disney,koji je kroz svoje filmove i tematske parkove prodao prošluverziju Amerike malih gradova, sada posjeduje i upravljasvojim vlastitim gradom, Celebration Florida.Tako je Reebok, zaklju~ivši ugovor za sponzoriranje kam-pova atleti~ara, isklju~io ne samo konkurentne marke ve}tako|er bilo koju kriti~ku primjedbu o sebi od slu`benih ljudiUniversity of Wisconsin. Takve su klauzule postale standardu ugovorima kojima se sponzoriraju kampovi.I tako je ostala još jedna dvojba. Marke nisu nikada bile to-liko prisutne u našim ìvotima, niti su ikada stvarale tolikoblagostanja. Svuda oko nas vide se nove kreacije znakova kojizauzimaju naše javne prostore. Ali u isto vrijeme, te iste kom-panije nemaju ništa zajedni~ko s našim ìvotima jer mi unjima nismo zaposlenici. Jednom identificirane zbog poslov-nog rasta multinacionalne korporacije koristile su tu mo} zadobivanje svih vrsta vladine potpore. Sada nastoje sebe iden-tificirati kao lokomotive “ekonomskog rasta”.Ova formula ostvarila je rekordne profite u kratkom roku.Ali i to se moè, ponekad, pokazati strateškim promašajem.

181

Prihva}aju}i ih kao distributere blagostanja, jer otvaraju po-slove i smanjuju takse, daje im se zauzvrat javna lojalnost. Uzamjenu za sigurne isplate i stabilno društvo, gra|ani se veùza prioritete i dobiti lokalnog korporacijskog sektora i nepostavljaju previše pitanja o, recimo, zaga|ivanju voda,nepoštivanje javnog prostora, itd. Obe}anja o proširenomizboru roba i usluga ne poštuju se. Ima i još nešto, a to je da suprekinuli vezu izme|u poslodavca i zaposlenog.No, iako su korporacije tako bogate, nitko ih ne moè zaštitiod javnog gnjeva. Sada se marke vra}aju kao bumerang, štoantikorporacijski aktivisti koriste. Ekspanzija marki izravnoutje~e na odnos izme|u kupca i prodava~a koji je postaomnogo intimniji. Ako su marketinški znakovi stvarno in-timno povezani s našom kulturom i identitetom, a jesu, kor-poracije ~ine krivo, jer nije to samo još jedan pokušajkorporacije da zaradi. Mnogi ljudi koji su prihvatili te svje-tove marki osje}aju se i krivi i povezani. No, ova povezanostkoja je sli~na odnosu navija~a moè naglo ispariti, jer je in-tenzivna ali i dovoljno površna. Imid` marki, koliko je izvorkorporacijskog obilja, toliko je tako|er i njihova Ahilovapeta.

New World 3/2001.P. M.

CENTRICA PREUZIMA ENRONOVEPOTROŠAÊ

Britanska Centrica preko svog ogranka British Gas TradingLtd. zapo~ela je razgovore s kompanijom Price WaterhouseCoopers, administratorom tvrtke Enron Direct Ltd. (EDL),o preuzimanju Enronovih poslova s potroša~ima elektri~neenergije i kupovini nekretnina u vrijednosti oko 135 milijunaameri~kih dolara.Enron Direct Ltd. ima 160.000 direktnih potroša~a s ugovo-rima na rok od pet godina. Ostali potroša~i opskrbljuju sepreko licenciranih posrednika. Operativna osnovna sredstvaprocijenjena su oko 65,8 milijuna ameri~kih dolara.Predstavnik kompanije British Gas Trading Ltd. smatra da jeto idealna platformu za osiguranje njihovih planova za kom-ercijalno trìšte. Za Centricu dugoro~ni ugovori potroša~apredstavljaju privla~an dodatak segmentu trìšta. To je pri-bli`no 1820 milijuna ameri~kih dolara, što je više od peteros-trukog prosje~nog doma}eg ra~una. Dodao je tako|er kakoje to bilo va`no preuzimanje koje }e im osigurati èljenomjesto na malom i srednjem trìštu. Osim toga, dodao je,tvrtkina komercijalna osnova s naslova elektri~ne energije sasadašnjih 170.000 potroša~a, trebala bi se udvostru~iti i pri-bliìti ih cilju dobavlja~a broj jedan za elektri~nu energiju.Predstavnik kompanije Datamonitor, grupe za analizutrìšta, iznosi da je ~itava ponuda tvrtke Centrica dalekoiznad prihoda Enron Direct Ltd. Vjeruje da }e za deset mje-seci, do listopada, posao i}i vrlo dobro. Napominje kakoCentrica ima potencijala da izvu~e više novca od ovih po-troša~a zahvaljuju}i svojoj kompetenciji u sektoru malopro-daje. Enron Direct Ltd pokrenuo je prodaju u 1996. godini iimao nagli rast od 266 milijuna za deset mjeseci u vremenudo listopada 2001.Ameri~ka energetska kompanija Dynegy objavila je da jezavršila parnicu s Enronom po pitanju kontrole plinovodakompanije Northern Natural Gas u SAD-u. Pogodbom seizbjegla mogu}a duga bitka s Enronom, od kojeg je Dynegyzahtijevao da se odrekne svojih prava na 25.600 km plino-

voda izme|u Texasa i Srednjeg zapada u zamjenu za 1,5 mili-jardi ameri~kih dolara investiranih u Enron prijepredloènog udruìvanja u studenom 2001. godine dviju ko-lapsiranih kompanija. Osim toga Enron je optuìo Dynegyza protupravno dokidanje ponude vrijedne 8.4 milijunaameri~kih dolara.Dogovor, teàk 23 milijuna ameri~kih dolara u sije~nju 2002.godine, uklju~uje opciju da Enron ponovno otkupi plinovodtijekom 2002. godine.Ostaje još neriješeno pitanje prekida ugovora vrijednog 10milijuna ameri~kih dolara zbog kojeg }e se nastaviti parnica.

Electricity International, January 2002.P. M.

SAD PONOVNO RAZMATRA STRATEGIJUFUZIJE

Sjedinjene Ameri~ke Dràve preispituju svoju suradnju naITER projektu. To je me|unarodni projekt kojim sepokušava napraviti nova generacija reaktora na fuziju. Prijetri godine Sjedinjene Ameri~ke Dràve izašle su iz konzorcijaITER projekta koji uklju~uje zemlje iz Europe, Kanadu i Ja-pan. Troškovi istraìvanja bili su predvi|eni sa 10 milijardiameri~kih dolara, što je za amerikance bilo preskupo. Pro-cijenjeni trošak izgradnje reaktora sada iznosi 4,5 milijardiameri~kih dolara (5,2 milijarde eura).Obnovljeni interes Sjedinjenih ameri~kih dràva moè se tu-ma~iti èljom da budu u igri sa zemljama konkurentima kadase bude odlu~ivalo gdje }e se takav reaktor graditi. Kanada iJapan tako|er su zainteresirane za taj posao. Odluka o tomemora se donijeti u ITER-u u 2003. godini.

EU Energy, br. 26, 14-02-2002.P. M.

SASTANAK U BARCELONI O REFORMAMAU ENERGETICI

Španjolska kao predjedavatelj EU obavijestila je Europskiparlament da }e na slijede}m zasjedanju u Barceloni biti pri-oritetna rasprava o reformama energetskog sektora. Na zas-jedanju }e se preispitivati ekonomske reforme.Njezin stav je da Europa treba stvoriti trìšte energije temel-jeno na otvorenosti, liberalizaciji, konkurentnosti, transpar-entnosti i me|upovezanosti. Vo|eni tim kriterijima nazasjedanju }e se razmatrati otvaranje trìšta plina i elek-tri~ne energije kompanijama i potroša~ima, pravila pristupatre}e strane mreàma i izgradnja infrastrukture te me|u-povezanosti unutar nacionalnih trìšta energije.Predsjednik EU Komisije Romano Prodi poàlio se da su na-cionalne vlade odgovorne za zastoj u rješavanju nekih od en-ergetskih prijedloga Komisije te za ugroàvanje krajnjihrokova postavljenih na prethodnom skupu.

EU Energy, br. 24, 17-01-2002.P. M.

ZA “ZELENIJE” ENERGETSKO TR@IŠTE

Povjerenstvo Europskog Parlamenta ohrabreno je da u svezis pitanjem energije više forsira ekološki i konkurentski pris-tup trìštu elektri~ne energije u Europi.

182

Jedan od ~lanova Zelene stranke iz Luksemburga predloìoje niz amandmana koji bi trebali nametnuti potpunovlasni~ko odvajanje operatora mreè od proizvodnje i na-bave elektri~ne energije. U amandmanima se traì podizanjerazine zaštite okoliša kao i podràvanje profila malog po-troša~a.Da bi se potakla konkurencija, predlaè da se ovlaštenje nagradnju novih elektrana ne moè dati na temelju dominacijemalih energetskih kompanija na energetskom trìštu.Tako|er predlaè, da se operatori prijenosne i distributivnemreè potpuno razdvoje, uklju~uju}i i njihovo vlasništvo, odbilo kakve proizvodnje ili dobave energije do 2008. , anakasnije do 2012. godine.Za male potroša~e predlaè preispitivanje postoje}e direk-tive za elektri~nu energiju, što bi ohrabrilo skupinu volonteradoma}ih potroša~a.Me|utim, ne}e svi amandmani biti prihva}eni i uklju~eni uzakon. Najprije ih mora prihvatiti povjerenstvo za energiju,pa tek onda Parlament na zasjedanju u Barceloni.

EU Energy, br. 24, 17-01-2002.P. M.

TRGOVINA ENERGIJOM I STANDARDNIUGOVOR

Krajem prošle godine, u Milanu, na konferenciji o energiji,predstavnik Europske Federacije Trgovaca Energijom(EFET) ustvrdio je da EFET nastoji proširiti i poboljšatisvoj standardni ugovor za trgovinu elektri~nom energijom.EFET èli dopustiti kompanijama da minimaliziraju svojakreditna ulaganja u slu~aju nesposobnosti pla}anja ili kredit-nih poteško}a. EFET se nada da }e uskoro imati novi “kre-ditni aneks” spremljen za uklju~ivanje u ugovor. Pripremljenje kona~ni tekst aneksa i dan ~lanovima na razmatranje.Kona~na verzija aneksa trebala bi uskoro biti dostupna i naweb-stranicama EFET-a. Ovaj aneks bi omogu}ilo kompani-jama da definiraju vrstu dodatnog jamstva koju èle osigu-rati.Što se ti~e financijskih poteško}a u Enronu, EFET-ov glas-nogovornik je primijetio da one upozoravaju na potrebu bol-jeg upravljanja kreditnim ulaganjima. Od po~etka godineEnronove dionice su pale za 90%, a kreditni rejting je znatnoumanjen.

EU Energy, br. 21, 26-11-2001.P. M.

TEMELIN I DALJE SPORAN

Diplomatski spor izme|u Republike êške i Austrije, zbognastavljene izgradnje ~eškog nuklearnog reaktora Temelin,postao je vrlo èstok , kada je desni~arska Slobodna partijaJoerga Heidera uspjela pridobiti gotovo šestinu austrijskihglasa~a da potpišu peticiju protiv primanja Republike êškeu EU u 2004. godini, ako nastavi graditi reaktor u Temelinu.Prema austrijskom ministarstvu unutarnjih poslova, nekih915.220 od 5,8 milijuna glasa~a potpisalo je peticiju. Doku-ment nema legalnu teìnu, ali je bio povod za raspravu u Aus-trijskom Parlamentu prije listopada i uzrokovao napetostizme|u Austrijske Slobodne partije i Nacionalne partijekoalicijske vlade.

Republika êška je zabrinuta zbog peticije i smatra da sudvije jedinice temelinskog reaktora, 60 km od austrijskegranice, sigurne. Prva 1000 MW-na jedinica postrojenja je upostupku testiranja. Izgradnja druge jedinice postrojenja tre-bala bi biti dovršena po~etkom ove godine.

EU Energy, br. 25, 31-01-2002P.M.

ENERGETSKA BUDU]NOST BEZ ENRONA

Energetska industrija po~inje razmišljati o svojoj budu}nostibez Enrona, a to je budu}nost koja je ve} po~ela s bankrotimana obje strane Atlantika.Ne tako davno bila je neprihvatljiva ideja da, jedan takavtrgovac energijom kakav je Enron, moè pasti na koljena.Ipak to se dogodilo te izazvalo strašne promjene u energetskojindustriji. Sada ostaje otvoreno pitanje zašto se to dogodilo.Enron je izgubio svoju ulogu u tri podru~ja unutar energet-ske industrije: dràvnoj deregulaciji maloprodaje, gdje je biovode}i; u izgradnji energetskog veletrìšta, gdje je bio pokre-ta~, te u privla~enju investitora.Enron je ulagao velika financijska sredstva u širenje energet-ske politike, da bi se na kraju diskreditirao. Njegov padmnogi vide kao rezultat nedovoljne kontrole nad ulaganjimau okruènju slobodnog trìšnog nadmetanja.Neki promatra~i vide Enronov poslovni promašaj kao dobarargument za više regulacije te smatraju da je adekvatnijaregulacija mogla spasiti Enron. Regulacija bi trebala sa~uvatiEnron – od samog sebe. Energetske, pak, kompanije nastojeuvjeriti se da cjelokupna energetska trìšta nisu odgovorna zaEnronov promašaj.Deregulacija trgovine na malo više nije popularna kao što jebila prije Enronovog pada. Za razliku, veleprodajna energet-ska trìšta imat }e sigurnije uporište.U ukupnoj veletrgovini u Americi Enron je imao udio od15-20%. Me|utim, u tjednima nakon što su po~ele njegovenevolje, veletrìšte se ponašalo dobro, a i cijene dionica nisupale. Enron je igrao oštru igru na energetskom veletrìštukoja se razlikovala jedino u tome da se investiralo u osnovnasredstva, a ne samo u trgovanje. Enron se previše orjentiraona trìšta i trgovanje dan-po-dan.Kompanije poput Duke, Reliant, Dynegy, American ElectricPower i druge spremne su za apsorbiranje Enronovih po-slova. No, postavlja se pitanje tko }e u budu}nosti diktiratistil u energetskoj industriji.

Energy Economist, br. 243, 21-12-2001.P. M.

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE I OKOLIŠ

Globalno zagrijavanje naša je stvarnost. Nema sumnje da je~ovje~anstvo pove}alo kocentraciju CO2 u atmosferi i da }eto utjecati na temperaturu. Previše je raspravljano o reduci-ranju emisija bez obzira na trošak ili na humanije varijante.înjenice potkrepljuju teoriju da }e ispuštanje plinova iz do-ma}instava postati problem zaga|ivanja s kojim }e se~ovje~anstvo susretati u budu}nosti.U Kyoto protokolu, industrijski svijet postavio je sam sebiambiciozan cilj da smanji svoje emisije stakleni~kih plinovado 5,2% 2010. godine u odnosu na devedesete, ili ukupnosmanjenje od gotovo 30% u odnosu na referentnu vrijednost.

183

Na dogovorima u Bonnu i Kyotu pojavilo se primarno pitanjeda li je smanjenje emisija stakleni~kih plinova najbolji na~inza osiguranje napretka u svijetskim razmjerima.Na temelju podataka makrostatistike globalnog zagrijavanjate primjenom znanstvenog modela UN ( IPCC) dolazi se dopodatka da se temperatura moè tijekom ovog stolje}apove}ati do 5,8 o C, iako to izgleda nevjerojatno.Me|utim , razumne analize pokazuju da }e obnovljivi izvori(posebno sun~eva energija) biti konkuretni, pa ~ak i izvankonkurencije fosilnom gorivu sredinom ovog stolje}a. To ideu prilog provedbi scenarija s niskom emisijom, prema ko-jemu }e zagrijavanje iznositi od 2 – 2,5o C.Ve}ina eksperata smatra da globalno zagrijavanje ne}e sman-jiti proizvodnju hrane, niti pove}ati intenzitet oluja ili frekven-ciju uragana i ne}e pove}ati širenje malarije ili uzrokovati ve}usmrtnost. Nije vjerojatno ni da }e pove}ati broj `rtava visokogtlaka, jer }e se mnogo bogatiji svijet bolje zaštititi.Kakogod, globalno zagrijavanje }e imati ozbiljne troškovekoji se procijenjuju na 5 tisu}a milijardi ameri~kih dolara.Takve procjene su nesigurne, ali proizlaze iz ekstrapolacijeteku}ih troškova zagrijavanja u agrikulturi, šumarstvu, ener-giji, opskrbi vodom, obalnoj zaštiti, infrastrukturi, ribnja-cima, šteti od uragana, izgubljenoj zemlji zbog povišenjarazine mora, gubitku šuma, gubitku vrsta, gubicima ljudskihìvota, zaga|ivanju itd.Globalno zagrijavanje najteè }e pogoditi zemlje u razvoju.Industrijske zemlje mo`da }e i zaraditi na povišenju tempera-ture manjem od 2 –3o C. Zemlje u razvoju }e biti najviše po-go|enje jer su siromašne te imaju manje mogu}nosti zaprilagodbu.Nadalje, ekonomske analize pokazuju da }e biti daleko sku-plje radikalno smanjenje emisije CO2 , od pla}anja troškovaprilagodbe povišenim temperaturama.Iz rasprave o globalnom zagrijavanja mogu se nau~iti ~etiriva`ne lekcije. Prva je, da treba shvatiti o ~emu se raspravlja –

da li se èli nositi s globalnim zagrijavanjem na najefikasnijina~in ili iskoristiti globalno zagrijavanje kao sredstvo za poli-ti~ke projekte. Druga, ne bi trebalo trošiti ogromne svotenovca za mali rez u globalnoj temperaturi. To nije pravaupotreba sredstava, jer bi se ona mogla efektivnije upotrije-biti za pove}anje ljudskog blagostanja u zemljama u razvoju.Kyoto protokol }e stajati barem 150 bilijuna U$ godišnje, avjerojatno i puno više. UNICEF procijenjuje da samo 70-80milijardi ameri~kih dolara godišnje moè donijeti tre}inisvijeta znatan napredak u zdravlju, obrazovanju, opskrbivodom i poboljšanju higijenskih uvjeta ìvota.Tre}a, pošto je cijena globalnog zagrijavanja velika, atako|er i trošak smanjenja emisija, treba se usredoto~iti napronalaènje na~ina smanjenja emisija plinova iz doma}in-stava. To zna~i da treba više investirati u R&D za solarnu en-ergiju, fuziju i druge izvore energije budu}nosti te se višeotvoriti za druge tehnologije.Kona~no, mora se priznati da globalno zagrijavanje nijenajva`niji problem u svijetu. Što u~initi da zemlje u razvojubudu bogatije i da gra|ani razvijenih zemalja imaju ve}e mo-gu}nosti.Prema UN izvještaju svijet moè biti usmjeren na ekonom-ski razvoj u globalnoj postavi, kada bi ukupni prihod bio ne-kih 900 tisu}a milijardi ameri~kih dolara. Ako, pak, svjetskeekonomije budu više “zelene” i ostanu globalne, izgubit }e senekih 107 tisu}a milijardi. Za slu~aj da se ide za zelenimekonomijama i uz regioalni pristup, moè se izgubiti 274 ti-su}e milijardi ameri~kih dolara. Ve}inom }e gubici biti kon-centrirani u zemlje u razvoju.Ako se èli ostaviti više mogu}nosti potomstvu, u razvijenimzemljama i zemljama u razvoju, moraju se današnje genera-cije usredoto~iti na ekonomski razvoj i rješavanje svojihproblema unutar globalnog konteksta.

Electricity International, September 2001.P. M.

184

Documents

Broj 2 02.vp:CorelVentura 7 - HEP grupa - Naslovna