BR. 745, 13. RUJNA 2021.

Gotovinski krediti u plusu .................................................... ………...1

Tjedni pregled ................................................................................... 2

Statistika ........................................................................................... 3

Gotovinski krediti u plusu

Stopa rasta ukupnih kredita ponovo je ubrzala u lipnju i srpnju zahvaljujući rastu kreditiranja središnje države

i jačanju kreditne potražnje privatnog sektora, posebice kućanstava. Ukupni su krediti tako krajem srpnja bili

viši za 3,2% na godišnjoj razini pri čemu su krediti središnjoj državi zabilježili povećanje od 1,3%, a krediti

privatnom sektoru od 2,3%. Istovremeno je prema transakcijama kumulativni rast kredita privatnom sektoru

dosegnuo 3,3% na godišnjoj razini. Krediti kućanstvima porasli su za 4,0% na godišnjoj razini (4,3% prema

transakcijama) uslijed skoka stambenih kredita (+10,4%) potpomognutih subvencijama, dok su gotovinski

krediti, nakon osam mjeseci u minusu, u srpnju izronili i ostvarili blagi rast od 0,1%, a svi su ostali krediti

kućanstvima zajedno zadržali snažnu stopu pada od -4,3%. Povratkom stope rasta gotovinskih kredita,

njihov doprinos ukupnom povećanju kredita kućanstvima ponovo je postao pozitivan i dosegnuo 0,1 p.b.

(stambeni 4,6 p.b., ostali -0,7 p.b.). Krediti nefinancijskim društvima srpanj su zaključili na 0,3% nižoj razini u

odnosu na isti mjesec lani, što je najvećim dijelom rezultat slabosti potražnje za kreditima za obrtna sredstva

(-6,2%). Investicijski krediti također su nastavili negativan niz (-3,5%) pa rast i dalje bilježe samo krediti za

ostale namjene (14,6%). Gledano prema veličini poduzeća, većih promjena nema te samo srednje velika

poduzeća ostvaruju rast (7,5% na godišnjoj razini), dok se portfelji kredita mikro, malim i velikim poduzećima

i dalje smanjuju (-5,0%; -3,9%; -4,2%). Pad kredita nefinancijskim društvima rezultat je ne samo smanjene

potražnje i odgađanja većih projekata za narednu godinu, nego i nešto većeg volumena prodanih

potraživanja u drugom kvartalu na što ukazuju podatci o transakcijama prema kojima su krediti u srpnju

zabilježili porast od 1,6% na godišnjoj razini. Navedeno potvrđuje i statistika novih kredita prema kojoj su u

prvih sedam mjeseci posebno snažan rast od 12% na godišnjoj razini ostvarili novi krediti plasirani velikim

poduzećima.

Jačanje gospodarske aktivnosti te posebice dobri rezultati turističke sezone rezultirali su ubrzanjem rasta

depozita pokazavši da unatoč oporavku potrošnje te poslovnog i potrošačkog sentimenta, privatni sektor

zasad ostaje oprezan. Ukupni su depoziti tako krajem srpnja bili viši za 9,8% na godišnjoj razini, nadmašivši

time čak i visoke stope zabilježene prošle godine u mjesecima nakon izbijanja pandemije. Depoziti po

viđenju bilježe rast od 22,7%, kunska štednja od 0,5%, a devizna štednja je ponovo ostvarila međugodišnje

povećanje i to od 2,4%. Rast depozita privatnog sektora dosegnuo je u srpnju 9,7% pri čemu su depoziti

kućanstava ubrzali na 8,4% (najviša međugodišnja stopa rasta od ožujka 2009.), a nefinancijskih društava

na 13,2%.

Do kraja godine očekujemo nastavak snažne kreditne potražnje kućanstava i blage potražnje korporativnog

sektora, kao i približavanje stope rasta depozita umjerenijim razinama.

Tjedni pregled

• Ukupan je robni izvoz u lipnju porastao za 28,6% na godišnjoj razini, dok je uvoz istovremeno povećan

za 21,7%. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci, ukupan robni izvoz bilježi godišnji rast od 27,4%, a uvoz od

19,0%, čime se vanjskotrgovinski deficit u robnoj razmjeni povećao za 5,4%, a stopa pokrivenosti

iznosila 65,9% (61,6% u prvoj polovici 2020.).

• Iza nas je još jedan miran tjedan u kojem bilježimo blago jačanje kune. Srednji je tečaj u petak iznosio

7,4722 kune za euro, što je 0,2% niže na tjednoj razini. Kuna je prema dolaru oslabila blagih 0,1% na

6,3153 kune za dolar. Ovaj tjedan očekujemo trgovanje u rasponu 7,47-7,50 kuna za euro.

• Višak likvidnosti je prošli tjedan povećan na 63 mlrd kn, na repo aukciji HNB-a nije bilo interesa, a

kamatne su stope na tjednoj razini snižene za 10-20 b.b.

• Indeksi Crobex je prošli petak zaključio na 1.972,83 boda ili 0,4% više na tjednoj razini, dok je Crobis

istovremeno zaključio na 11,94 boda, odnosno porastao je za 0,1%. Sektorski su indeksi završili u

pozitivnom, pri čemu je CROBEXindustrija porastao za 3,1% u odnosu na petak tjedan dana ranije (na

1.089,91 bod), CROBEXkonstrukt za 1,5% (450,97), a CROBEXturist za 1,0% (3.541,01). Ukupan je

promet na ZSE u prošlome tjednu dosegnuo 203,0 mln kn ili 2,2 puta više na tjednoj razini, zahvaljujući

4,0 puta većem prometu obveznicama (koji je dosegnuo 179,4 mln kn), dok je promet dionicama

smanjen za 50,6% (na 23,7 mln kn).

Statistika

EKONOMSKA ISTRAŽIVANJA

Ivana Jović

Ana Lokin

Ivan Odrčić

RIZNICA

Eugen Bulat

PRAVNE NAPOMENE

Ovu publikaciju izdaje PRIVREDNA BANKA ZAGREB-DIONIČKO DRUŠTVO, Zagreb, Radnička 50 (dalje: PBZ) i

namijenjena je klijentima Grupe PBZ. Ova publikacija je načinjena samo sa svrhom informiranja i ne može se ni na koji

način smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava koji se u njoj spominju. Informativni karakter ove

publikacije znači da ona ne može služiti kao zamjena za vlastitu prosudbu i procjenu bilo kojeg čitatelja ili primatelja ove

publikacije. Informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije koji se ovdje iznose zasnivaju se na javno

dostupnim podacima u čiju se točnost PBZ pouzdaje, ali istu ne može jamčiti. U skladu s navedenim, svi stavovi,

mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni su promjenama koje ovise o promjenama

podataka kako ih objavljuju korišteni izvori. PBZ dopušta daljnje korištenje podataka iz ove publikacije, uz obavezno

navođenje ove publikacije kao izvora. Svaka imovina koja se spominje u ovoj publikaciji i čije se kretanje komentira

može, s vremena na vrijeme, biti predmet trgovanja, odnosno zauzimanja pozicije od strane PBZ-a.