Bosna i Hercegovina pred izborom: Europska unija ili dezintegracija

Teslić, 27.-28. 10. 2011.

Dr. sc. Žarko Primorac

Edapedija 2011.

2

Europska unija se značajno mijenja

Izvor: Roland Berger; Međunarodni monetarni fond (MMF) - “Svjetski gospodarski izgledi”2015.

EU: Gospodarski razvoj od 2010. do 2020., BDP po glavi stanovnika (EU-27 = 100)

3

BiH pred izborom: integracija ili dezintegracija

Dilema je: put razvoja i napretka ili ostati “bolesnik na Balkanu”

EU može biti izbor/rješenje:

• Pruža velike prednosti, posebno na ekonomskom planu (integracija)

• Ne nameće politička rješenja (stvar izbora BiH naroda)

• Traži da se ispune pristupni kriteriji (uvjeti integracije i razvoja)

Rizici dezintegracije su visoki: kompleksni politički odnosi, paralelni sistemi, ekonomsko zaostajanje i put u siromaštvo

Moderan svijet ide u smjeru dublje integracije (ekonomska snaga, ekonomija veličine, stabilizacija)

Veliki blokovi, pored EU i SAD, Brazil, Indija, Kina, Euroazijska unija

Europska unija – rješenje za Bosnu i Hercegovinu

4

Geografski položaj, “srce Balkana”Granice – sve susjedne zemlje će do 2020/25 biti članice EU /Schengenski pojas/Europska unija – tržište od 500 milijuna stanovnikaBiH predstavlja 0,7% stanovništva i 0,1% BDP-a UnijeViše od ¾ izvoza i uvoza u Uniju (danas, a sutra mnogo više)Više od 50% inozemnih direktnih investicija (danas)90% bankarskog sustava je vlasništvo banaka iz EUVitalne sirovine, oprema, know-how – porijeklom su iz EUNovčana jedinica (KM) pegirana za Euro (fiksni devizni tečaj)Veliki broj raseljenih osoba u zemljama Unije (oko 700.000)

Zašto je BiH upućena da izabere EU

5

Kratak pregled razvoja Europske unije

Počela 1952. kao pool za ugalj i čelik (Francuska i Njemačka, kasnije 6 zemalja)

Cilj eksplicitno ekonomski, a u stvarnosti politički (kontrola strateških sirovina)

Razvijala se u pravcu carinske unije

Proširivala se uključivanjem drugih zemalja• Grčka, Španjolska, Portugal, nakon diktatura

• 2004. tranzicijske zemlje Centralne Europe, nakon pada komunističkih sustava

• 2007. Rumunjska i Bugarska

Integracija se proširivala i produbljivala

Otvaranje granica, slobodni protoci robe, kapitala i ljudi, harmonizacija zakonodavstava

Zajednička valuta Euro, od 2002. (17 zemalja)

Jačanja demokratskih standarda, solidarnosti i političke integracije

EU je sada druga ekonomska sila u svijetu (oko 14,0 bilijuna $), rastuća politička, a beznačajna vojna sila

6

Europska unija nije samo ekonomska zajednica

EU je okvir i mehanizam za širenje demokracije, razvoja ljudskih prava i solidarnosti

Razvijanje političke integracije u začetcima

EU je snažan mehanizam za održanje stabilnosti u Europi

Otvoreno pitanje: EU kao transferna unija (da li postoji, koliko je snažna)

Postoje mehanizmi transfera kroz budžet, putem predpristupnih kohezionih i strukturnih fondova

Razvijenije članice pomažu razvoj slabije razvijenih (85% budžeta)

Budžet 2011.: Održivi razvoj 64,5 mlrd Euro

Prirodni izvori 58,7 mlrd Euro

EU slobode, sigurnost, prava 1,8 mlrd Euro

EU globalni faktor 8,8 mlrd Euro

Ostalo/razno 8,2 mlrd Euro

Sanacija financijske krize: EFSM, EFSF (440 mlrd Euro)

7

Europska unija će se do 2020. godine značajno promijeniti

EU je zacrtala snažan razvoj do 2020. godine

Strategija 20/20/20: inovativan, održiv i svestran razvoj• INOVATIVAN: ekonomski razvoj temeljen na znanju i inovacijama• ODRŽIV: ekonomski razvoj temeljen na obnovljivim izvorima i konkurentnija

ekonomija• SVESTRAN: jačanje visoke zaposlenosti i socijalne i teritorijalne kohezije

Neki ciljevi: • 75% stanovništva od 20-64 godine treba biti zaposleno

• 3% BDP-a treba ulagati u istraživanje i razvoj

• 20/20/20 ciljevi: obnovljivi izvori energije, smanjenje emisije stakleničkih plinova, povećanje energetske učinkovitosti

• 40% mlađih generacija treba imati univerzitetsku diplomu

• broj siromašnih smanjiti za 25%, odnosno za 20 milijuna

2020 Europa – sretnija i zadovoljnija zajednica naroda

8

Rastuća i sve manja Europa

Projekcija demografskih promjena 2008.-2030.

Izvor: Eurostat, UN, Erste Grupa, Roland Berger

> Demografski razvoj, aktualni odljev mozgova i”u najboljem slučaju” prosječni sustavi obrazovanja su ograničavajući čimbenici

> Broj stanovnika će do 2030. opadati u svim zemljama SIE, osim Albanije

> Gospodarski rast bit će ostvaren kroz povećanje produktivnosti

> Austrija ima koristi od migracije iz Centralne i Jugoistočne Europe

> Ruralna područja obilježit će fenomen sve manjeg broja stanovnika, regionalni i urbani centri rast će ili će stagnirati

9

Najvažniji globalni uvjeti za priključivanje BiH u Europsku uniju

Politička volja – odabir sva tri konstitutivna naroda

Funkcionirajuća pravna država

Konkurentna privreda

10

Uključivanje BiH u Europsku uniju mora biti politička odluka svih naroda

Politička volja - osnovni uvjet za proces pridruživanja

Bez odluke sva tri konstitutivna naroda proces ne može započeti

Nitko drugi (međunarodna zajednica) neće donijeti odluku

Vanjski faktori neće vršiti niti pritisak

BiH mora sama uvidjeti da je EU jedini put

Politički “naboj” za uključivanje u EU još nije dosegnuo točku odluke

EU je za sada prvenstveno ekonomska integracija, koja prolazi određenu krizu

Ipak, za BiH EU bi mogla biti značajan integrirajući faktor

11

Funkcionirajuća pravna država je drugi bitan uvjet za članstvo u EU

Za kandidaturu bitno je da država ispunjava tzv. Kopenhaško-madridske kriterije

Generalno: • Demokratski politički sistem• Vladavina prava, nezavisno sudstvo• Djelotvorne demokratske institucije

Kasnije će se morati ispunjavati i drugi kriteriji (Maastricht, Lisabonska agenda, Schengen)

EU se neće miješati u političko uređenje BiH

Neće preferirati više ili manje decentraliziranu državu

Neće se upetljavati u pitanje konstitutivnosti naroda (takav pojam ne postoji u Europi)

Ali hoće tražiti funkcionirajuću, demokratsku državu, stabilne institucije, jednakost građana na čitavom području BiH

Potrebne snažne reforme i preuzimanje pravne stečevine:• 35 poglavlja (Acquis)• 100.000 stranica zakona i propisa• Primjena preuzetih zakona

12

Konkurentna privreda – osnovni pokazatelji 2010.

Izvor: WIIW “Current Analysis and Forecasts” (8), July 2011.

NMS - 10 EU-27 HRVATSKA BiH SRBIJA ALBANIJA TURSKA

BDP u % (1990=100) 160.5 143.1 111.0 ... ... 198.0 206.5

BDP po stanovniku 14.400 24.400 10.300 3.300 4.000 2.800 7.700

BDP po stanovniku EU-27 u %

59 100 61 26 36 28 47

Ind. proizvodnja (2000=100)

156.3 100.9 122.6 187.3 106.1 221.1 148.2

Nezaposlenost u % ... ... 18.8 43.0 26.0 13.5 10.9

Prosječna plaća Euro 920 2.779 1.050 621 446 246 771

Izvoz roba u % BDP 47.9 30.5 19.8 29.5 24.6 13.2 16.5

Uvoz roba u % BDP 49.1 30.9 32.8 55.1 40.4 36.8 24.2

Saldo tek. računa u BDP -2.4 -0.04 -1.4 -5.5 -6.9 -11.9 -6.6

Javni dug u % BDP 47.2 80.0 40.1 39.1 36.0 61.0 48.0

Vanjski dug u % BDP ... ... 101.1 22.9 70.0 40.1 37.0

FDI po stanovniku / kumulativno 2009.

4600 9952 5824 1500 2164 1100 1874

13

Konkurentna privreda – rezultati globalne konkurentnosti 2011.-2012.

Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum

Zemlja Rang 2011.

Rang 2010.

Promjena 2010. - 2011.

Švicarska 1. 1. → 0

Singapur 2. 3. ↑ +1

Švedska 3. 2. ↓ -1

Finska 4. 7. ↑ +3

SAD 5. 4. ↓ -1

Njemačka 6. 5. ↓ -1

Nizozemska 7. 8. ↑ +1

Danska 8. 9. ↑ +1

Japan 9. 6. ↓ -3

Velika Britanija 10. 12. ↑ +2

Zemlja Rang 2011.

Rang 2010.

Promjena 2010. - 2011.

Češka 38. 36. ↓ -2

Poljska 41 39. ↓ -2

Mađarska 48. 52. ↑ +2

Slovenija 57. 45. ↓ -12

Crna Gora 60. 49. ↓ -11

Slovačka 69. 60. ↓ -9

Bugarska 74. 71. ↓ -3

Hrvatska 76. 77. ↑ +1

Rumunjska 77. 67. ↓ -10

Albanija 78. 88. ↑ +10

Makedonija 79. 79. → 0

Srbija 95. 96. ↑ +1

Bosna i Hercegovina 100. 102. ↑ +2

BiH i usporedive zemljePrvih 10 zemalja

14

Konkurentna privreda – stagnacija i opadanje

Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum

Veliko zaostajanje za članicama EU Zemlje JIE se približavaju

15

Konkurentna privreda – rang zemalja prema najvažnijim faktorima konkurentnosti

Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum

ZEMLJA UKUPNI

POREDAK

OSNOVNI PREDUVJETI

(BDP <3000$)

POJAČIVAČI

UČINKOVITOSTI (BDP<9000$)

INOVATIVNOST I SOFISTICIRANOST (BDP>17000$)

Češka 36 44 28 30

Poljska 39 56 30 50

Slovenija 45 34 46 35

Madžarska 52 59 41 51

Slovačka 60 53 37 63

Rumunjska 67 77 54 91

Hrvatska 77 50 76 85

Srbija 96 93 93 107

BiH 102 98 100 120

Ključ za gospodarstva temeljena na osnovnim faktorima

Ključ za gospodarstva temeljena na faktorima učinkovitosti

Ključ za gospodarstva temeljena na faktorima inovativnosti

> Institucije> Infrastruktura> Makroekonomska stabilnost> Zdravstvo i primarno obrazovanje

> Visoko obrazovanje i stručno osposobljavanje> Učinkovitost tržišta roba> Učinkovitost tržišta rada> Sofisticiranost financijskog tržišta> Tehnološka spremnost> Veličina tržišta

> Poslovna sofisticiranost> Inovativnost

16

Konkurentna privreda – nekoliko karakterističnih pokazatelja

Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum

Kvaliteta N&R institucija

Suradnja univerziteta i industrije

Inovacijski kapacitet

Kvaliteta domaćih dobavljača

Primjena novih tehnologija

Venture kapital raspoloživost

Razvijenost financijskog tržišta

Efikasnost tržišta rada

Konkurencija na lokalnom tržištu

Kvaliteta obrazovnog sistema

Kreditni rejting

Nacionalna stopa štednje

Kvaliteta putova

Razvoj infrastrukture

Efikasnost pravnog sistema

Neovisnost sudstva

Razvoj institucija

0 20 40 60 80 100 120 140 160

17

Konkurentna privreda – najviše problematični faktori prema percepciji privrednika

Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, World Economic Forum

Slabo javno zdravstvo

Inflacija

Nedovoljno obrazovanje

Devizni propisi

Niska radna etika

Restriktivni propisi o radu

Kriminal i krađa

Politička nestabilnost

Loša infrastruktura

Nestabilnost vlade

Porezni sistem

Korupcija

Neefikasna javna uprava

Porezno opterećenje

Mogućnost financiranja

0 2 4 6 8 10 12 14 16

18

Zaključno – BiH i Europska unija

Bosna i Hercegovina mora definirati svoj put (ne može ostati otok za sebe)

Integracija u EU je jedini (mogući) izbor (druge zemlje regije su izabrale svoj put)

Europska unija prolazi kroz određenu krizu, ali se i ubrzano mijenja

Bosna i Hercegovina je, poslije Albanije, najmanje spremna za početak procesa priključivanja

Za Europski put BiH bitna su tri preduvjeta:• Politička volja / odluka• Organizirana i funkcionirajuća država• Konkurentna privreda

Sada su navedeni kriteriji daleko ispod europskih standarda i zahtjeva EU

Pred BiH je razdoblje teških odluka i dubokih reformi

Vlada će morati (konačno) obaviti svoju zadaću: pripremiti političke odluke, ojačati institucije, razvijati javne usluge, poboljšati infrastrukturu

Poduzeća će morati redefinirati svoje poslovne modele i strategije

Nadajmo se da će BiH izabrati razuman put u budućnost!