Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine …mfhnk.ba/uploads/tVlH1b.pdf · 2017. 9. 19. · Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020.g. Stranica 2

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON

Ministarstvo finansija

SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE

ZA RAZDOBLJE 2018. - 2020. GODINA

Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020.g. Stranica 1

SADRŽAJ U V O D .................................................................................................................................................... 2

1. STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI VLADE HNK ........................................................................ 3 2. OSNOVNI POKAZATELJI EKONOMSKE POLITIKE I PRETPOSTAVKE DRUŠTVENOG I

PRIVREDNOG RAZVITKA U BiH ........................................................................................................ 5 3. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U HNK ............................................................................... 8

3.1. Industrijska proizvodnja ................................................................................................................. 8

3.2. Stanje preduzetničke infrastrukture na području HNK .................................................................. 8 U skladu sa navedenim Ministarstvo finansija će pokrenuti proceduru za značajno smanjenje iznosa

sudskih taksi koje se plaćaju u procesu osnivanja novih preduzeća na području HNK. ...................... 9 3.3. Šumarstvo ....................................................................................................................................... 9

3.4. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem ................................................................................. 10 3.5. Turizam ........................................................................................................................................ 11 3.6. Saobraćaj ...................................................................................................................................... 13 3.7. Tržište radne snage ....................................................................................................................... 14

3.7.1. Zaposlenost ........................................................................................................................... 14 3.7.2. Nezaposlenost ....................................................................................................................... 15 3.7.3. Prosječna neto plaća .............................................................................................................. 15

3.8. Vanjskotrgovinska razmjena ........................................................................................................ 16

3.9. Stanje preduzetništva i obrta u HNK ........................................................................................... 16 4. OSNOVNI POKAZATELJI FISKALNE POLITIKE ....................................................................... 19

5. PROCJENA PRIHODA ZA PERIOD 2018.-2020. GODINA .......................................................... 22 5.1. Prihodi od indirektnih poreza ....................................................................................................... 23

5.2. Prihodi od poreza na dobit ........................................................................................................... 23 5.3. Prihodi od poreza na dohodak ...................................................................................................... 24

5.4. Prihodi od porez na imovinu i ostalih poreza .............................................................................. 24 5.5. Naknade i takse ............................................................................................................................ 24 5.6. Neporezni prihodi......................................................................................................................... 24

5.7. Novčane kazne ............................................................................................................................. 24 5.8. Prihodi od posebnih naknada ....................................................................................................... 25

6. PREGLED OBAVEZA PO OSNOVU UNUTRAŠNJEG I VANJSKOG DUGA I IZDANIH

GARANCIJA U HNK ............................................................................................................................ 25

6.1. Podaci o obavezama na osnovu unutrašnjeg duga ....................................................................... 25 6.2. Podaci o obavezama na osnovu vanjskog duga .......................................................................... 26 6.3. Podaci o obavezama na osnovu izdanih garancija ...................................................................... 27

ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 28


U V O D

U skladu sa odredbama člana 17. Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine

(„Službene novine Federacije BiH“ broj 102/13, 9/14,13/14, 8/15, 91/15 i 102/15), koje se odnose na

izradu i usvajanje Smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, Ministarstvo

finansija HNK (u daljem tekstu Ministarstvo) je pripremilo prijedlog istih za period 2018. - 2020.

godina.

Nosilac izrade ekonomske politike za naredne tri godine, prema odredbama člana 17. Zakona o

budžetima u FBIH, je nadležno tijelo Federacije. Ministarstvo bi prijedlog smjernica trebalo dostaviti

do 15. maja tekuće godine, a Vlada donosi smjernice do 31. maja tekuće godine.

Smjernice ekonomske i fiskalne politike, kao i prethodnih godina, Ministarstvo je pripremilo na

osnovu dostupnih informacija, bez izrađene ekonomske politike za naredne tri godine od strane

nadležnih tijela Federacije.

Smjernicama se nastoji uspostaviti snažnija veza prioriteta vladinih politika i budžeta za narednu

godinu, što je posebno važno u situacijama kada raspoloživi budžetski prihodi redovno zaostaju za

potrebama i zahtjevima budžetskih korisnika. Dobar budžetski okvir povezuje prioritete Vlade i

kantonalni budžet u okvire održivog nivoa potrošnje, naglašava ustupke napravljene između

međusobno konkurentnih ciljeva Vlade, povezuje budžet sa donesenim politikama, strategijama,

programima, zakonima i poboljšava rezultate programa povećanjem transparentnosti, odgovornosti i

predvidljivosti finansiranja.

Uvažavajući navedeno, Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. - 2020. sadrže:

strateške ciljeve i prioritete Vlade HNK,

osnovne pokazatelje ekonomske politike i pretpostavke društvenog i privrednog razvitka u BiH,

osnovne makroekonomske pokazatelje u HNK,

osnovni pokazatelji fiskalne politike,

procjenu prihoda HNK za period 2018.-2020.

pregled obaveza po osnovu unutrašnjeg i vanjskog duga i izdanih garancija u HNK

Dokumentacijsku osnovu za izradu Smjernica Hercegovačko-neretvanskog kantona

predstavljaju sljedeći izvori:

Revidirane projekcije prihoda po osnovu indirektnih i direktnih poreza za 2017.godinu i plana

za period 2018-2020. godina - Federalno ministarstvo finansija,

Federalni zavod za programiranje razvoja,

Federalni zavod za statistiku,

Podaci od Odjeljenja za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno

oporezivanje,

Strategija razvoja HNK za period 2017.-2020.god.

Strategija za provedbu reforme iz oblasti zdravstvaza područje HNK za period 2017.-

2020.god.

Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju,

Službe za zapošljavanje HNK,


Informacija o stanju u turizmu na području HNK u prva tri kvartala 2016. godine, Ministarstvo

trgovine, turizma i zaštite okoliša,

Okvirna strategija saobraćaja Bosne i Hercegovine za razdoblje 2016.-2030. godine,

Informacija o stanju obrta i preduzetništva na području HNK u 2015. godini, Ministarstvo

privrede HNK.

Dokument "Outlook-Perspektive 2018.-2020. godine, proljeće 2017. godine" Direkcije za

ekonomsko planiranje.

1. STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI VLADE HNK

Skupština HNK je početkom 2017.godini usvojila Strategiju razvoja HNK za period 2017 –

2020.godine. Strategija razvoja je ključni strateško-planski dokument Vlade, a obuhvata ekonomski i

društveni razvoj kroz korištenje i apsorpciju svih raspoloživih resursa. Na osnovu provedene

socioekonomske analize u HNK-u, definisana je vizija razvoja HNK-a do 2020.godine, koja predstavlja

osnov za rad i aktivnosti svih građana koji žive na ovom geografskom području. Strateški ciljevi i

prioriteti Vlade HNK, te samim tim i smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018 –

2020.godine su u potpunosti kompatibilne sa navedenom strategijom razvoja HNK.

Prvi korak ka donošenju Strategije učinjen je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između

Vlade HNK i UNDP-a, koji je asistirao u donošenju strategija razvoja u svim ostalim kantonima FBiH.

Kvaliteta Strategije prije svega leži u činjenici da je ona rađena u otvorenom i participativnom procesu

u kojem su sudjelovali predstavnici različitih struktura našeg društva koji su radili unutar Kantonalnog

odbora za razvitak, Partnerske grupe za razvitak i Kolegija načelnika.

Polazna tačka za izradu Strategije je bila analiza postojećih sektorskih strateških dokumenata, nivoa

njihovog realizovanja te stepen razvijenosti ljudskih resursa neophodnih za njezinu izradu i

implementiranje, a vodeći principi na kojima Strategija treba biti zasnovana uključuju ekonomsku i

okolišnu održivost i socijalnu uključenost, te je uspostavljena veza s ostalim planskim dokumentima od

onih na kantonalnom nivou do Strategije Europa 2020.

S ciljem stvaranja mehanizma za ostvarenje vizije razvoja, a kako bi se osigurala veza između vizije

razvoja i konkretnih budućih akcija, definisana su tri strateška cilja HNK-a do 2020. godine:

a) podizanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, poljoprivrede i turizma,

b) poboljšanje kvalitete života građana u skladu sa standardima EU i

c) održivo upravljanje okolišem, prostorom, prirodnim i infrastrukturnim resursima.

Strategija obuhvata i popis prioritetnih mjera u svakom sektoru, koje omogućavaju ostvarivanje

postavljenih ciljeva putem provedbe operativnih aktivnosti, čime se stvara osnov za sveukupno

implementiranje Strategije. Zaključeno je kako je finansijski okvir za provedbu Strategije usklađen s

mogućnostima Budžeta HNK-a i dostupnim izvorima finansiranja u periodu do 2020. godine.

Pored aktivnosti vezanih za implementaciju Strategije razvojna HNK važno je naglasiti da je

započela i realizacija Strategije za provedbu reforme zdravstva Hercegovačko – neretvanskog kantona

za period 2017. – 2020. Podina, što će u konačnici rezultirati uspostavom kantonalnog PACS DATA

Centra (Picture Archiving and Communication system) čime će se stvoriti uslovi za uvezivanje svih

domova zdravlja i bolnica u Kantonu, što će rezultovati uvezanošću zdravstvenih podataka.


Nastavljajući započete aktivnosti učestvovanja u "Projektu energetske efikasnosti u BiH" u 2017.

godini, Vlada je usvojila Odluku o konačnom izboru objekata u HNK-u, koji će tim projektom biti

obuhvaćeni u 2017. godini, a riječ je o Osnovnoj školi Silvija Strahimira Kranjčevića, Osnovnoj školi

kardinala Stepinca u Neumu, JU Srednja škola Jablanica i JU Srednja građevinska škola Mostar za šta

je planirano utrošiti 1,67 miliona maraka.

Vlada je s ciljem moderniziranja rada kantonalne uprave i ostvarivanja ušteda, donijela Odluku

kojom pokreće postupak javne nabavke informacijskog rješenja koje obuhvata informacijsku i

komunikacijsku opremu za funkcionisanje e-Vlade. Realizacija programa e-Vlade će značiti i početak

uspostave e-uprave što će građanima i privrednim subjektima omogućiti jednostavnije i brže rješavanje

zahtjeva i ostvarivanje zakonskih prava.

Tokom 2017. godine započela je implementacija BPMIS sistema (e-Budget) na kantonalnom nivou.

Sistem ima za cilj značajno unaprijeđenje procesa planiranja budžeta za sve korisnike budžeta. e-

Budget je aplikacija putem koje budžetski korisnici unose svoje zahtjeve, te ih dostavljaju Ministarstvu

finansija, koje putem iste aplikacije vrši provjeru primljenih zahtjeva, vraća ih na eventualne korekcije

ili prihvata, a nakon toga vrši analizu primljenih zahtjeva i na osnovu istih odobrava sredstva.

Korištenje navedene aplikacije je posebno značajna u procesu izrade Dokumenta okvirnog budžeta i

godišnjeg budžeta ili izmjene i dopune godišnjeg budžeta. BPMIS sistem je već implementovan na

federalnom nivou, a implementacija na kantonalnom nivou bi trebala biti okončana u 2018. godini.

U 2015. godini Vlada HNK je usvojila Akcijski plan za realizaciju Reformske agende za BiH za

period 2015.-2018. godina. Plan je sadržavao niz aktivnosti koje će Vlada provesti do 2018. godine. Od

planiranih aktivnosti u Akcijskom planu do sada je realizovano:

usvojen Zakon o morskom ribarstvu HNK,

usvojen Zakon o komunalnoj djelatnosti HNK,

usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama,

usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijaloj zaštiti HNK,

usvojen Prijedlog Zakona o oružju i municiji HNK,

usvojen Zaključak na nacrt Zakona o zaštiti obitelji s djecom,

usvojen Zaključak na nacrt Zakona o obrazovanju odraslih HNK,

usvojen Zaključak na nacrt Zakona o radu HNK,

usvojen Zaključak o prihvatanju Nacrta Prostornog plana HNK za period 2012. -2022.,

usvojen Zaključak na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu,

usvojen Zaključak na Nacrt izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

U 2017. godini Akcijski plan za realizovanje Reformske agedne pretpostavlja:

Usvajanje Zakona o trgovini HNK.

U 2018. godini Akcijski plan pretpostavlja:

Uspostavljanje fleksibilnijeg tržišta rada u HNK


2. OSNOVNI POKAZATELJI EKONOMSKE POLITIKE I PRETPOSTAVKE

DRUŠTVENOG I PRIVREDNOG RAZVITKA U BiH

Osnovni pokazatelji ekonomske politike preuzeti su od DEP-a (Dokument "Outlook- Perspektive

2018.-2020"., maj 2017. godine). "Perspektive za razdoblje 2018.–2020. godine" jest dokument koji

daje proljetni preliminarni pregled predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja u Bosni i

Hercegovini. Dokument je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH na osnovu analiza

kretanja ekonomskih trendova Bosne i Hercegovine, uzimajući u obzir međunarodne faktore koji utiču

na ekonomski razvoj naše zemlje. Ovo je analitički dokument koji je napravljen za potrebe rada Vijeća

ministara BiH i zasnovan je na zvaničnim podacima statističkih sistema i agencija u Bosni i

Hercegovini.

Dinamika bh. ekonomskog rasta u velikoj mjeri je određena kretanjima u EU i zemljama u

neposrednom okruženju. Faktori kao što su izvozna potražnja, kretanja svjetskih cijena, tržište rada

zemalja sa brojnom bh dijasporom i sezonskim radnicima, te stanje finansijskog tržišta u svijetu kroz

svoj uticaj na izvoz i domaću potrošnju i investicije dominiraju bh. ekonomskim kretanjima. Spomenuti

faktori, prema procjeni DEP-a, bi trebali dovesti do postupnog jačanja ekonomskog rasta BiH u 2017.

godini na stopu od 3,3%, te 3,6% u 2018. godini. Postupno jačanje investicija bi uz neznatan doprinos

vanjske trgovine trebalo dovesti do daljeg jačanja ekonomskog rasta na stopu od 3,8% u 2019., te 4,1%

u 2020. godini.

Tabela br. 12: Makroekonomski pokazatelji i projekcije za BiH (2017.-2020.)

Naziv 2017. 2018. 2019. 2020.

Bruto domaći proizvod (realni) % 3,3 3,6 3,8 4,1

Indeks industrijske proizvodnje % 4,8 5,3 5,7 5,4

Izvoz roba (nominalni) % 7,1 7,9 8,3 7,9

Uvoz roba (nominalni) % 6,4 6,8 7,3 6,4

Stope nezaposlenosti % 40,4 39,0 37,7 36,4

Stope rasta broja zaposlenih lica % 2,2 2,3 2,2 2,3

Nominalne stope rasta prosječne neto plaće % 1,9 2,2 2,4 2,4

Indeks potrošačkih cijena % 0,9 1,2 1,5 1,4

Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje BiH

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u BiH u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu

registrovan je rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 4,3% koji je bio praćen i povećanjem

broja zaposlenih. Sektorski posmatrano može se konstatovati da su svi sektori pozitivno doprinosili

rastu, pri čemu je nosilac rasta u prvom polugodištu bila prerađivačka industrija, dok je tokom drugog

polugodišta, kada je došlo do blagog slabljenja iste, energetski sektor nadomjestio nastale gubitke.

U prva četiri mjeseca tekuće godine zabilježen je rast od 2,8 % u odnosu na isto razdoblje prethodne

godine. S druge strane, posljednje raspoložive projekcije DG ECFIN-a (Opća uprava za privredne i

finansijske poslove Europske komisije) iz februara 2017. godine u svim zemljama EU nagovještavaju

nastavak trenda ekonomskog rasta, što će sigurno imati implikacije i na proizvodne procese u BiH.

Ovo se posebno odnosi na industrijsku proizvodnju u BiH, a ponajviše na prerađivačku industriju i

njene izvozno orjentisane grane koje skoro u potpunosti zavise od kretanja inostrane potražnje. Tako

se u navedenom razdoblju očekuje pozitivan trend rasta proizvodnje u bh. prerađivačkoj industriji koji

bi trebao biti popraćen postupnim povećanjem broja zaposlenih. Pored prerađivačke industrije, tokom

2017. godine očekuje se i značajniji doprinos energetskog sektora koji čini 1/3 ukupne industrijske


proizvodnje u BiH. Naime, pokretanje proizvodnje u okviru novih termoenergetskih postrojenja

značajno će popraviti energteski bilans i ukupnu industrijsku proizvodnju u BiH.

Pozitivna dešavanja u neposrednom okruženju uz pravovremenu i dosljednu implementaciju

strukturalnih reformi trebale bi rezultovati povećanjem iskorištenosti industrijskih kapaciteta u BiH

koje se ogleda kroz povećani obim proizvodnje, viši nivo investicija kako kroz strana tako i domaća

ulaganja, što bi u konačnici trebalo rezultovati osjetnijim povećanjem zaposlenosti u BiH. Također se

očekuje da energetski sektor koji je u prethodnom razdoblju bio jedan od nosilaca industrijske

proizvodnje nastavi pozitivan trend rasta proizvodnje i dodatno osnaži industrijsku proizvodnju u BiH

u navedenom razdoblju. Prema projekcijama DEP-a ovo bi trebalo rezultovati godišnjim povećanjem

bh. industrijske proizvodnje od preko 5% u odnosu na prethodnu godinu.

Potencijalni rizik za navedenu situaciju predstavlja neizvjesnost i još uvijek nedovoljno siguran

ekonomski oporavak u užem i širem međunarodnom ekonomskom okruženju. Potencijalni rizik za

ostvarivanje navedenih pretpostavki može predstavljati kašnjenje odnosno nizak stepen implementacije

reformskih zakona. Visok nivo integracije sa zemljama EU i regije kroz trgovinske i finansijske

tokove praktički određuje kretanje industrijske proizvodnje u BiH. Eventualno pogoršanje situacije na

EU tržištu posebno u slučaju zemalja koje su glavni trgovinski partneri BiH predstavlja najveći rizik

po oporavak industrijske proizvodnje u BiH.

Povećanje obima industrijske proizvodnje i trgovine imali su uticaja na tržište rada u BiH. Tokom

2016. godine u djelatnostima prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo zaposleno je najviše

lica u BiH. Stopa registrovane nezaposlenosti, iako i dalje izrazito visoka (41,7%), smanjena je u

odnosu na prethodnu godinu i rezultat je smanjenje broja nezaposlenih lica (-3,8% g/g) uz povećanja

broja zaposlenih lica (2,2% g/g). Prvi pokazatelji na tržištu rada u 2017. godini ukazuju na nastavak

smanjenja broja nezaposlenih lica (-5% g/g u januaru). Prema predviđanjima DEP-a, u razdoblju 2017.-

2020. godine očekuje se rast investicija, trgovine i obima industrijske proizvodnje, što bi se pozitivno

odrazilo na povećanje broja zaposlenih lica (2,2% 2017. godine, oko 2,3% 2018.-2020. godine).

Prosječne neto plaće bi mogle zadržati umjeren rast u posmatranom razdoblju (1,9% 2017. godine,

2,2%-2,4%% 2018.-2020. godine). Generalno, bolji poslovni ambijent u BiH, ali i šire, stvorio bi

uslove za kreiranje radnih mjesta i postupni porast broja zaposlenih lica. U Bosni i Hercegovini je četvrtu godinu zaredom registrovano smanjenje ukupnog nivoa cijena

(deflacija -1,1% g/g), ali u 2017. godini, zbog slabljenja nepovoljnog uticaja pada cijena sirove nafte na

svjetskom tržištu, u BiH se može očekivati rast ukupnog nivoa cijena. Uzimajući u obzir bazni efekat iz

2016. godine i pretpostavku da neće doći do značajnijih oscilacija cijena hrane, kao najveće

komponente CPI indeksa (indeksa potrošačkih cijena), u BiH se u 2017. godini može očekivati inflacija

od 0,9%. Nakon 2017. godine koja bi bila prekretnica u kretanju cijena, očekuje se da će stopa inflacije

u BiH kretati od 1,2% u 2018. godini do 1,5% i 1,4% u 2019. i 2020. godini.

Na polju bankarskog sektora, zbog umjerene stope privrednog rasta, stope rasta zaposlenosti i stope

rasta kredita u prethodnom razdoblju, pretpostavlja se da će se i u narednom razdoblju nastaviti

kreditna ekspanzija. Procjena je da će ukupni krediti u razdoblju 2017.-2020. god. dostići iznos od

preko 18 mlrd. KM uz stopu rasta od 4,5% g/g u 2020.godini.

Podaci iz platnog bilansa BiH ukazuju da su u protekloj 2016. godini zabilježena povoljnija kretanja

u vanjskotrgovinskoj razmjeni i platnom bilansu zemlje kao rezultat povoljnih impulsa iz

međunarodnog okruženja (oporavak glavnih vanjskotrgovinskih partnera), te je pored toga zabilježen i

blagi porast priliva doznaka građana iz inostranstva. Na bazi projekcija DEP-a obim vanjskotrgovinske


razmjene u razdoblju 2017-2020. godina bi nastavio sa rastom, uz stopu nominalnog rasta uvoza 6,4%-

7,3% dok bi izvoz rastao u intervalu 7,1%-8,3%, što bi imalo uticaja na kretanje deficita na tekućem

računu BiH. Prema projekcijama deficita tekućeg računa za 2017. godinu može se očekivati da će

deficit tekućeg računa biti 5% BDP-a dok bi u 2018. godini taj iznos bio 5,5% BDP-a. Nadalje su u

2019. godini može očekivati deficit tekućeg računa u iznosu od 6% BDP-a dok bi u 2020. godini taj

iznos bio 6,2% BDP-a. Tekući neto prilivi iz inostranstva bi se kretali po stopama od 12,2% BDP-a u

2017. godini, 11,6% BDP-a u 2018. godini, u 2019. taj iznos bio bi 11,1% BDP-a te u 2020. godini

10,5% BDP-a. Prema UNCTAD-ovim (Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju) preliminarnim

podacima globalni pad stranih direktnih ulaganja u 2016. godini iznosi oko 1.525 milrd. USD

ostvarujući pad od 13% g/g. Prema podacima CBBiH za 2016. godinu strana direktna ulaganja su

iznosila 460,6 mil. KM (smanjenje 10,8% g/g) nastavljajući trend pada ulaganja iz prethodne godine.

Treba napomenuti i činjenicu da se 31,8% od toga iznosa odnosi na reinvestirane zarade iz već

postojećih projekata. Do pada je došlo dijelom zbog trenutne situacije u svijetu ali i slabe konkurentske

pozicije BiH u regiji (prema indeksima konkurentnosti World Bank BiH je u regiji nisko rangirana).

Došlo je i do zastoja u izgradnji najavljenih novih velikih objekata iz oblasti energetike i infrastrukture.

Donesena je i odluka da se dio objekata koji su u planu („TE Tuzla“ Blok 7), gradi na drugi način tj.

putem kredita koji je osiguran od strane kineskih banaka uz učešće u izgradnji kineskih kompanija.

Ohrabruje činjenica da je došlo do povećanja ulaganja u oblasti usluga i turizma, najavljena su ulaganja

u obnovljive izvore energije i uspješno završena privatizacija dijela „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo i

„Fabrika duhana Sarajevo“ d.d. koja je dobila stranog vlasnika.

Strana direktna ulaganja za razdoblje 2017-2020. god. bi se nakon pada u prethodnom razdoblju

mogla kretati po stopi od 1,6%, 1,9%, 2,1% , i 2,3% BDP u 2020. godini. Uz nastavak privatizacije

udjela državnog kapitala u firmama iz prethodne godine u kojoj su najinteresantniji „Sarajevo

osiguranje“ d.d. Sarajevo, „Energoinvest“ d.d. Sarajevo i „Aluminij“ d.d. Mostar najavljena je

izgradnja više projekata iz oblasti elektroenergetike kao što su izgradnja vjetroelektrana VE "Gradina",

VE “Kupres 1“ i „VE Trusina“ sa ulaganjem iz UK („Kermas“ i „Eol Prvi“) kao i nastavak izgradnje

rezidencijalnih naselja u okolini Sarajeva „Green Valley City“, „Compact Invest“ u naselju Otes, koji

bi također trebali doprinijeti povećanju stranih direktnih ulaganja.

Strana direktna ulaganja u 2018. godini bi se kretala oko 1,9% BDP. Ako bi došlo do promjene

cijena na tržištu i povoljnijih uslova moguć je početak realizacije više projekata iz oblasti

elektroenergetike koji su ranije odgođeni, „TE Ugljevik 3 “ te „HE Ulog“ i „HE Mrsovo“.

Učešće stranih direktnih ulaganja u 2019. godini bi se povećala do 2,1% od BDP dok bi u 2020.

godini bi iznosila 2,3% od BDP. Uz nastavak ulaganja u elektroenergetske projekte značajnija strana

sredstva bi mogla donijeti i ulaganja u autoceste na principu privatnog javnog partnerstva uz početak

izgradnje puta (u dužini 80 km. Banja Luka Prijedor-N.Grad), sa kineskom kompanijom „China

Shadong Int. Economic & technical cooperation Group Ltd.“

U izradu projekcije nije uzeta u obzir moguća privatizacija dijela „BH Telekoma“ d.d. Sarajevo i

„HT Telekom“d.d. Mostar za koje još uvijek nije donešena odluka. Opasnosti od daljeg smanjenja

ulaganja se najviše ogledaju u vidu odustajanja od izgradnje velikih elektroenergetskih objekata kao i

odsustvo stranih ulagača u procesu privatizacije državnog kapitala. Jedan od značajnijih uticaja na

smanjenje bi svakako imao očekivani pad privrednog rasta NR Kine, koji bi se odrazio kroz smanjeno

učešće u kreditiranju infrastrukturnih i energetskih objekata.


3. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U HNK

Na osnovu statističkih podataka objavljenih u Mjesečnom statističkom pregledu Federacije Bosne i

Hercegovine po kantonima, koje donosi Federalni zavod za statistiku, te ostalih izvora, u razdoblju od

I – XII 2016. godine, na području HNK ostvareni su sljedeći rezultati:

3.1. Industrijska proizvodnja

Komparativni podaci indeksa industrijske proizvodnje Hercegovačko-neretvanskog kantona sa

Federacijom BiH, prikazani su u donjoj tabeli:

Tabela br. 1: Komparativni podaci indeksa industrijske proizvodnje HNK sa F BiH

2007

2006

2008

2007

2009

2008

2010

2009

2011

2010

2012

2011

2013

2012

2014

2013

2015

2014

2016

2015

FBiH 108,6 107,9 88,4 104,2 102,5 95,6 107,4 100,1 102,2 102,6

HNK 85,6 112,8 102,6 118,9 73,0 86,7 115,7 82,5 101,3 96,5

U Federaciji BiH, na području industrijske prozvodnje, u 2016. godini zabilježen je rast od 2,6% u

odnosu na 2015. godinu, dok je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu industrijska proizvodnja u

periodu I-XII 2016. godine u odnosu na isti period 2015. godine ostvarila pad od 3,5%. U okviru

glavnih industrijskih grupacija na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, u 2016. godini u

odnosu na godinu prije, pad je primjetan kod proizvodnje energije (manja za 7,9%), kao i kod

proizvodnje netrajnih prozvoda za široku potrošnju (manja za 2,1%), dok je kod proizvodnje kapitalnih

proizvoda zabilježen rast od 18,8%, a kod trajnih proizvoda za široku potrošnju rast od čak 20,1%.

U oblasti energetike, važno je istaknuti "Projekat izgradnje vjetroparka Podveležje". Projekat izgradnje

vjetroparka Podveležje predstavlja najveću poslijeratnu investiciju u HNK-u. Naime, predstavnici

Grada Mostara, Hercegovačko-neretvanskog kantona i Elektroprivrede BiH potpisali su 8. maja 2016.

godine sporazum o početku izgradnje vjetroparka Podveležje na mikrolokacijama Mali Grad i Sveta

Gora. Radi se o investiciji vrijednoj oko 160 miliona maraka, a Elektroprivreda BiH ta je sredstva

osigurala iz kredita njemačke razvojne KfW Banke. Prvi kilovati električne energije iz mostarske

vjetroelektrane trebali bi poteći do kraja 2018. godine.

Također, u toku je izgradnja Vjetroelektrane Pločno, za čiju izgradnju Vlada HNK dala je koncesiju

na zemljište firmi Energy 3, partnerskoj firmi Nordic Power Partnersa u projektu izgradnje VE Pločno.

BiH je još uvijek na samom početku kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, stoga je

opredjeljenje Vlade HNK dati puni doprinos povećanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj

proizvodnji energije u BiH, te dostizanju postavljenog cilja od najmanje 40% ovih izvora u ukupnoj

proizvodnji energije u BiH do 2020. godine. Dugoročno gledano cilj je koristiti komparativne prednosti

u sektoru obnovljivih izvora energije, a kroz uvođenje okolišno prihvatljivih tehnologija i

promovisanjem energetske učinkovitosti osigurati održiv razvitak.

3.2. Stanje preduzetničke infrastrukture na području HNK

Hercegovačko-neretvanski kanton uz geostratešku poziciju, prometnu povezanost i činjenicu da je

središte srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, potrebno je za poticanje novih preduzetničkih

poduhvata i privlačenje investicija dalje izgrađivati i uvezivati postojeću preduzetničku infrastrukturu

kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje.


U Gradu Mostaru i svim općinama HNK uspostavljene su slobodne zone (Poslovna zona "Rimeko"

Mostar, Slobodna zona „Hercegovina“, Poljoprivredno-industrijska zona „Gajevi“; Poslovna zona

“Šljunkara” Jablanica; Poslovna zona “Unis” lokalitet Igman, „Šipad“ i „Dreacelj“ Konjic; Poslovna

zona „Grad Prozor“; Poslovna zona "Tromeđa-Međugorje" Međugorje, Poslovna zona „Hodovo“

Stolac; Poslovna zona „Zavala“ Ravno; Poslovne zone „Klepci“, „Naklo“, „Zgoni“ i „Tasovčići“

Čapljina. Na području HNK prisutno je više od 14 poslovnih zona sa površinom od 960.250 m2 bez

preduzeća lociranih u njima. Preduzetnički inkubator „Spark“ jedini je u HNK i smješten je u Mostaru

površine 420 m2

bez poslovnih subjekata koji trenutno obavlja poslovne aktivnosti u okviru inkubatora.

Tehnološki park „Intera“ nalazi se u Mostaru na 2.088,75m2, i u njemu trenutno posluje 15 kompanija.

Uz unaprjeđenje i povezivanje preduzetničke infrastrukture kako bi se iskoristili postojeći kapaciteti

potrebno je razvijati društvene usluge kako bi se barijere koje priječe preduzetništvo uklonile i na taj

način unaprijedila konkurentnost. Prema podacima iz Izvještaja o problemima privrednika HNK1

vidljivo je kako je potrebno olakšati put i skratiti vrijeme registracije privrednih društava, unaprijediti

pristup finansijskim sredstvima, unaprijediti kvalitetu pravnog okvira i povezanost obrazovanja sa

zahtjevima tržišta rada.

U skladu sa navedenim Ministarstvo finansija će pokrenuti proceduru za značajno smanjenje iznosa

sudskih taksi koje se plaćaju u procesu osnivanja novih preduzeća na području HNK.

3.3. Šumarstvo

Šumsko zemljište i resursi šuma u HNK zauzimaju površinu od 217.856 ha. Oblast šumarstva

postaje fokus problema u upravljanju. Glavna slabost na području ovog prirodnog resursa odnosi se na

neodgovarajuće upravljanje i izostanak zakonske regulative. Nedosljedna primjena Zakona o šumama

iz 2002. godine i njegovo stavljanje van snage, te kasnije donošenje Uredbe o šumama, ima za

posljedicu neefikasnu organizaciju šumarstva. Ovakav odnos prema šumskim resursima unazadio je

šumarstvo. Iako je upravljanje šumama djelatnost od posebnog društvenog interesa trenutno ne postoji

Zakon u F BiH koji reguliše ovu oblast. Stoga je usvajanje Zakona o šumama na federalnojm nivou,

kao i na kantonalnom nivou, posebno važno kako bi se omogućio razvoj ovog značajnog privrednog

sektora, ali je to također zakonska obaveza kako bi se implementovala odluka Ustavnog suda FBiH

donesena 2009. godine. Zbog toga su šumama nanesene i još uvijek se nanose ogromne štete.

Nekontrolisano, neplansko i nezakonito iskorištavanje šuma izaziva teške posljedice. Prekoračena

količina sječe i to uglavnom u kategoriji visokih šuma koje imaju bolju otvorenost te veću i kvalitetniju

drvnu zalihu, negativno utiče na uravnoteženo upravljanje šumskim resursima.

Navedeni nedostatak vezan uz upravljanje šumskim resursima ograničava ponovno pošumljavanje,

te predstavlja prijetnju za očuvanje biološke raznolikosti šuma. Takvo je stanje zasigurno nanijelo štetu

većem broju zaštićenih stabala i šumskim staništima, u vidu nekontrolisane izgradnje građevina,

odlaganje smeća i dr. Da bi se spriječila ilegalna sječa šuma, bilo bi neophodno uspostaviti zakonsku

legislativu i brzu i efikasnu implementaciju donesenih propisa.

Što se tiče namjenskih prihoda od korištenja šuma u budžetu HNK, oni se smanjuju iz godine u

godinu, zbog, kako je već navedeno, neusvajanja zakonske regulative za ovu oblast.

1 HNK, Vijeće za konkurentnosti i razvoj, Izvještaj o problemima privrednika HNK, Mostar, 2013.


Tabela br. 2: Iznos namjenskih prihoda u budžetu HNK od korištenja šuma

Naknade

od

korištenja

šuma

(KM)

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

1.182.726,00

1.010.426,00

103.300,00

114.739,00 39.793,54 32.915,46

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH u periodu I -XII 2016. godine je iznosila

2.068.000 m³ i u odnosu na isti period 2015. godine veća je za 91.000 m³ ili 4%.

U postotcima, 4% ukupne proizvodnje šumskih sortimenata u Federaciji BiH odnosi se na

proizvodnju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a u ukupnoj prodaji Federacije BiH,

Hercegovačko-neretvanski kanton učestvuje sa 4,2%.

3.4. Korištenje, zaštita i upravljanje zemljištem

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, zbog prirodnih odlika, ali i

neadekvatnog korištenja i upravljanja zemljištem HNK je suočena s fizičkim gubicima poljoprivrednog

zemljišta s oko 9.268 ha (2,10% od ukupne površine), te uništavanjem strukture zemljišta i smanjenjem

mogućnosti korištenja zemljišta za razvojne potrebe privrede ili za unaprjeđenje kvaliteta života

stanovništva. Najveće degradacije terena i okoline su nastale eksploatacijom kamena, deponijima

smeća, ali i gradnjom hidroakumulacija.

Tabela br. 3: Indeksi gubitka obradivoga poljoprivrednog zemljišta

Godine 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupno obradivo zemljište-

HNK 27.187 22.020 17.919 17.919 17.919 18.570

Indeks (2010.=100) 1,00 0,81 0,66 0,66 0,66 0,68

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja (publikacije 2009. - 2015.)

Institucionalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem smješteno je u Upravi za poljoprivredno

zemljište pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNK. Međutim, potrebno je osnažiti

Upravu putem uspostave Informacijskog sistema.

Dva sistema (katastar i gruntovnicu) treba prevesti u jedinstveni registar, što je posao koji će

vjerojatno imati dugoročniji karakter.2 Zajedno sa praćenjem pedoloških sadržaja u njemu, iz tog

registra bi trebao nastati - Jedinstveni Zemljišni Informacijski Sistem na nivou BiH (ZIS) koji bi

obuhvatio sve informacije o poljoprivednom zemljištu (vlasništvo, površine, status, bonitetna klasa,

lokacija i drugo).

2 Korak prema ovomu već je učinjen sa donošenjem Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (SN FBiH, br.

58/2002).


3.5. Turizam

U 2016.godini, prema priopštenju UNWTO3, predviđa se da će svjetski turizam nastaviti rasti,

međutim nešto nižim stopama nego u proteklim godinama, te je za Europu prognozirana stopa rasta

turističkog prometa (mjerena dolascima) u rasponu od 3,5 do 4,5 %.

Optimistične prognoze dijelom su umanjene nakon što su na turističkom sajmu ITB u Berlinu (mart

2016.) predstavljeni rezultati istraživanja tržišta koji govore o tome kako 15 % ispitanika u 2016.

turističkoj sezoni neće putovati, dok će njih 25% putovati, ali će pokušati potražiti sigurnije destinacije.

U takvim okolnostima početak godine, kao i cijelo prvo tromjesečje, obilježile su intenzivne

promotivne aktivnosti na bitnim tradicionalnim tržištima na kojima se nalazi veća koncentracija

turističke potražnje. Zajedničke aktivnosti promocije turističke ponude HNK provela je Turistička

zajednica HNK prezentacijom turističke ponude na specijalizovanim sajmovima, kako domaćim tako i

inostranim (sajam GASTRO Split, BIT u Milanu, FREE u Münchenu, HOLIDAY WORLD u Pragu,

ITB u Berlinu, FERIEN-MESSE u Beču), ali i putem službene web stranice Turističke zajednice HNK,

štampanih medija i elektronskih medija.

Među brojnim turističkim atrakcijama na području HNK, kao posebno vrijedni izdvajaju se:

(1) Međugorje kao jedno od najpoznatijih svjetskih marijanskih svetišta koje je u trideset pet godina

posjetilo više od 40 miliona hodočasnika iz cijelog svijeta;

(2) područje Starog mosta i stare gradske jezgre grada Mostara koji se nalaze na UNESCO-ovoj listi

zaštićene kulturne baštine i predstavljaju drugi po posjećenosti pojedinačni turistički resurs na području

HNK;

(3) jadranska obala i more na području općine Neum;

(4) prirodne, historijske i urbane cjeline Blidinje, Počitelj, Stolac i Blagaj koje se nalaze na Tentativnoj

listi UNESCO-ove svjetske baštine;

(5) nekropole stećaka Radimlja i Boljuni (Stolac), Biskup (Konjic), Dugo Polje (Jablanica) nedavno

uvrštene na UNESCO-ovu listu svjetske baštine;

(6) spomenik prirode špilja Vjetrenica s arhitektonskom cjelinom sela Zavala;

(7) zaštićena prirodna područja parkova prirode Hutovo Blato i Blidinje;

(8) rijeka Neretva i njezine pritoke (Radobolja, Trebižat, Bregava itd.),

(9) općina Konjic sa svojim znamenitostima Eko selo Boračko jezero, stari dio grada i obnovljena

Kamena ćuprija te Titov bunker ARK D0,

(10) u općini Jablanica izdvaja se spomen kompleks "Bitka na Neretvi" sa muzejom i četiri nekropole

stećaka, a od prirodnih resursa izdvajaju se Jablaničko i Grabovičko jezero.

Aktivnostima Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, a na osnovu Zakona o ugostiteljskoj

djelatnosti, gotovo da je iskorijenjen neregistrovani turistički smještaj u kategorijama ugostiteljskih

objekata koji se označavaju sa dvije i tri zvjezdice te je u sistem uvedeno 369 ugostiteljskih objekta

odnosno 8.780 smještajnih jedinica sa 15.359 postelja (podaci iz Registra izdanih rješenja o odobrenju

za rad ugostiteljskih objekata za smještaj za koje su utvrđeni minimalni uvjeti i kategorija).

Ako se tome dodaju kapaciteti u objektima vrste "Hoteli sa četiri i pet zvjezdica", čiju kategorizaciju

provodi te vodi registar Federalno ministarstvo okoliša i turizma kao i objekti tipa "Sobe za

iznajmljivanje u domaćinstvu i seoskom domaćinstvu" koji su u nadležnosti općinskih tijela uprave

dolazi se do brojke od nešto više od 20 hiljada postelja u smještajnim objektima različitog tipa i

kategorije.

3 World Tourisam Organisation UN


Od ukupnog broja registrovanih postelja, najveći broj nalazi se na području općina Čitluk (oko 70%)

i Neum (oko 18%) te grada Mostara (9%) dok se na području šest preostalih jedinica lokalne

samouprave nalazi samo 3% raspoloživih postelja u kategoriziranim smještajnim objektima.

Za potrebe informacije o broju turističkih dolazaka i noćenja koriste se isključivo službeni podaci

Federalnog zavoda za statistiku, na žalost statistički podaci predstavljaju tek 20-30% od ukupno

ostvarenog broja dolazaka i noćenja turista na području HNK.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u periodu od I–XII 2016. godine HNK je posjetilo

ukupno 233.637 turista, što je za 15,6 % više u odnosu na usporedni period 2015. godine. Broj

ostvarenih noćenja u HNK u periodu I–XII 2016. godine iznosio je 492.418, što je 6,8 % više u odnosu

na isti period 2015. godine. Stranih turista u odnosu na 2015. godinu je bilo više za 14%.

Na nivou Federacije, u periodu I–XII 2016. godine, zabilježeno je ukupno 811.055 dolazaka i

1.613.567 ostvarenih noćenja. Broj dolazaka je u odnosu na usporedni period 2015. veći za 12,2 %, a

broj noćenja za 8,9%. Strani turisti su činili 75,5 % ukupnog broja posjeta i 78,6 % ukupnog broja

ostvarenih noćenja.

U posmatranim godinama primjetan je stalni trend rasta broja turista u HNK-u, što vidimo i u tabeli

ispod:

Tabela br. 4: Trend rasta broja turista u HNK u periodu 2010.-2016. godina

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Dolasci

turista 94.728 103.651 111.676 123.715 135.538 201.969 233.637

Najvažnijih deset inostranih emitivnih turističkih tržišta, prema broju dolazaka i noćenja u prva tri

kvartala 2016. godine, bila su tržišta Južne Koreje (17.596 dolazaka, 20.250 noćenja), Poljske (16.385

dolazaka, 41.497 noćenja), Italije (15.604 dolaska, 48.278 noćenja), Hrvatske (10.928 dolazaka, 19.466

noćenja), Turske (6.730 dolazaka, 7.773 noćenja), Slovenije (5.127 dolazaka, 18.729 noćenja),

Francuske (4.526 dolazaka, 17.639 noćenja); Njemačke (3.991 dolazak, 9.907 noćenja), Narodne

Republike Kine (3.753 dolaska, 4.023 noćenja), SAD (2.182 dolaska, 3.822 noćenja). Najveća

prosječna dužina boravka zabilježena je kod gostiju iz Francuske (3,9 dana), Slovenije (3,7 dana),

Italije (3,1 dan) te Poljske i Njemačke (2,5 dana).

Kada je riječ o finansijskim pokazateljima jedini egzaktan podatak u ovom trenutku je podatak o

naplaćenim prihodima po osnovu boravišne takse. Od 1. januara do 30. septembra 2016. taj

vanbudžetski prihod, koji je direktni prihod Turističke zajednice HNK, iznosio je 455.877,83 KM što je

još uvijek skromno. Ipak valja napomenuti kako taj prihod ima stalnu tendenciju porasta. Najveći dio

prihoda od boravišne takse, više od 50%, naplaćen je na području Turističkog ureda Čitluk (255.413,45

KM), slijede Turistički ured Neum-Ravno (89.410,80 KM), Turistički ured Mostar (63.141,13 KM),

Turistički ureda Konjic-Jablanica (17.046,26 KM) i Turistički ured Čapljina-Stolac (16.357,99 KM)

dok s područja Turističkog ureda Prozor-Rama nije bilo uplaćenih boravišnih taksi.

Po svemu navedenom zaključujemo da prostora za napredak svakako ima. Mogućnosti za to jesu u:

koordiniranom djelovanju i umrežavanju turizma s prometom, poljoprivredom, industrijskom

proizvodnjom, kulturom, podizanju kvalitete usluga kako u turizmu tako i u pratećim djelatnostima –

centar kompetencije u turizmu i ugostiteljstvu; produženju sezone odnosno razvijanju cjelogodišnjeg

turizma stvaranjem destinacijskih i multidestinacijskih proizvoda i povezivanjem destinacija u HNK s


destinacijama u okruženju, čime se osigurava duže zadržavanje gostiju, te daljim razvojem marketinga

i marketinškog komuniciranja u turizmu.

Osnovni cilj u predstojećem periodu je smanjenje disproporcije između stvarnog broja korisnika usluga

iz oblasti turizma i broja registrovanih turista koji su posjetili HNK.

3.6. Saobraćaj

Prema "Okvirnoj strategiji saobraćaja Bosne i Hercegovine za razdoblje 2016.-2030. godine",

postojeće ceste u FBiH imaju sljedeće značajke:

ukupna dužina autoceste u uporabi je 92 km,

ukupna dužina cestove mreže sa dvije trake je 4.684 km:

- magistralna mreža sa dvije trake je duga 2.137 km i

- regionalna mreža sa dvije trake je duga 2.547 km.

Planirane investicije su:

autoceste: 100 km brzih cesta će se nadograditi u autocestu (s procijenjim ukupnim troškom od oko 472

miliona eura). Glavni problem za razvitak autocesta je postojeći model finansiranja;

magistralne ceste: glavne planirane intervencije se sastoje od "Programa modernizacije" koji će se

razvijati u kratkom i srednjem roku:

a) kratkoročne investicije (2016. – 2022.) s procijenjenim ukupnim troško od oko 165,72 miliona

eura,

b) srednjoročne investicije s procijenjenim ukupnim troškom od oko 126,45 miliona eura.

Važno je naglasiti da je Vlada FBiH, kada je u pitanju lista prioriteta gradnje autocesta i brzih cesta,

pripremila 11 projekata, čija je ukupna vrijednost 7,2 milijarde KM (3,6 milijardi eura). U našem

kantonu uskoro će početi radovi na autocesti na Koridoru 5C Tarčin - Ovčari (Konjic) čija je ukupna

vrijednost 365 miliona eura i Ovčari (Konjic) – Mostar sjeverna sekcija, što će koštati 536 miliona

eura. Među prioritetima je i gradnja autoceste Mostar sjever - Mostar jug sekcija, što će koštati 316

miliona eura i Mostar jug - Buna sekcija vrijednosti 168 miliona eura.

Od velike važnosti je i završetak magistralne ceste Stolac-Neum, čime će se Neum povezati sa

ostatkom HNK bez prelaženja državne granice sa R Hrvatskom

U sferi zračnog prevoza u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, važno je naglasiti da Međunarodna

zračna luka Mostar djeluje unutar svih međunarodnih standarda. Putnici sve više počinju gravitirati

mostarskoj zračnoj luci, pa je tako prošle i pretprošle godine zabilježen rekordan poslijeratni broj

putnika od oko 80.000 i tako dostignuta brojka od prije rata. Sve je više putnika koji zračnim putem

dolaze u Mostar, a dalje kopnenim nastavljaju put prema jadranskoj obali. Mostarska zračna luka ključ

je razvoja turizma u Hercegovini. Potpuna afirmacije Zračne luke Mostar će dovesti i do poboljšanja

ekonomske, privredne i turističke konkurentnosti cjelokupne hercegovačke regije. U tom cilju je i

Vlada FBiH u 2016. godini preko kapitalnih transfera osigurala 1.570.000,00 KM Zračnoj luci Mostar.


3.7. Tržište radne snage

3.7.1. Zaposlenost

U donjoj tabeli je prikazan ukupan broj zaposlenih u HNK u 2015. i 2016. godini po općinama i

njihov uporedni prikaz.

Tabela br. 5: Ukupan broj zaposlenih po općinama u HNK u 2015. i 2016. godini

Općina

Broj stanovnika

Broj zaposlenih

2015 2016 16/15

Čapljina 22.483 3.341 3.325 99,5

Čitluk 15.857 5.971 6.113 102,2

Jablanica 11.493 1.847 1.873 101,4

Konjic 27.141 4.714 4.948 104,9

Neum 4.335 1.051 1.074 102,1

Prozor-Rama 15.498 1.166 1.184 101,5

Ravno 1.419 75 81 108

Mostar 112.347 29.489 28.354 96,15

Stolac 12.898 1.006 1.116 109,3

HNK 223.471 48.660 48.068 98,7

F BiH 2.334.348 450.121 457.974 117,4

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2016. godini zabilježeno je 48.068 zaposlenih

lica, što je u poređenju sa 2015. godinom manje za 592 lica, odnosno 1,3%.

Broj zaposlenih u HNK u ukupnom broju zaposlenih u FBiH učestvuje sa 10,5 %. Gledajući po

općinama, najveći broj zaposlenih osoba je u Gradu Mostaru (58%), Čitluk (12,7%), Konjic (10,2%),

Čapljina (6,9%), Jablanica (3,8 %), Prozor-Rama (2,4 %), Neum (2,2 %), Stolac (2,3%), te Ravno (0,16

%).

Posmatrajući broj zaposlenih u odnosu na aktivno stanovništvo može se uočiti da je najveći stepen

zaposlenosti u općinama: Čitluk (75,9 %), Neum (73,8%), Ravno (74,3 %), Mostar (63,1 %), Konjic

(53,6 %), Čapljina (49,9 %), Jablanica (43,3 %), Prozor-Rama (37,1 %) i sa najmanjom stopom

zaposlenosti je Stolac (33,4 %).


3.7.2. Nezaposlenost

U donjoj tabeli je prikazan ukupan broj nezaposlenih u HNK u 2015. i 2016. godini po općinama i

njihov uporedni prikaz.

Tabela br. 6: Ukupan broj nezaposlenih po općinama u HNK u 2015. i 2016. godini

Općina

Broj stanovnika

Broj nezaposlenih

2015 2016 16/15

Čapljina 22.483 3.487 3.339 97,4

Čitluk 15.857 2.682 2.574 95,9

Jablanica 11.493 2.367 2.286 96,5

Konjic 27.141 4.088 4.058 99,2

Neum 4.335 429 385 89,7

Prozor-Rama 15.498 1.981 1.952 98,5

Ravno 1.419 37 37 100,0

Mostar 112.347 17.232 16.597 96,3

Stolac 12.898 2.150 2.083 96,8

UKUPNO HNK: 223.471 34.453 33.311 96,7

F BiH: 2.334.348 389.865 372.297 95,4

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2016. godini registrovano je 33.311

nezaposlenih lica, što je u poređenju sa 2015. godinom manje za 1.142 lica, odnosno 3,4%. Gledano po

općinama, najveći broj nezaposlenih lica u odnosu na ukupan broj nezaposlenih u HNK, nalazi se u

Gradu Mostaru (49,0%), zatim u općini Konjic (13%), slijedi Čapljina (10%), Čitluk (8%), Jablanica

(7%), Stolac (6%), Prozor-Rama (6%) i Neum (1%).

3.7.3. Prosječna neto plaća

U tabeli br. 7 dat je komparativni pregled vrijednosti prosječne neto plaće za 2014., 2015. i 2016.

godinu po općinama u HNK.

Tabela br. 7: Prosječna neto plaća u 2016. godini, po općinama HNK

Općina Prosječna neto plaća (KM)

Indeks

prosječne neto plaće

2014 2015 2016 2015/2014 2016/2015

Čapljina 818 805 809 98,4 104,9

Čitluk 605 580 582 95,8 103,4

Jablanica 943 957 942 101,5 98,4

Konjic 720 755 766 104,5 114,5

Neum 772 776 784 100,5 101,3

Prozor-Rama 862 845 880 98,0 104,1

Ravno 1.097 1.126 1.161 102,6 103,1

Mostar 929 976 1.402 105,0 106,7

Stolac 804 775 769 96,4 99,2

F BiH: 833 830 839 99,6 101,8


Prosječna neto-plaća u Hercegovačko-neretvanskom kantonu u 2016. godini je iznosila 928 KM i

viša je 4,2% u odnosu na prosjek iz 2015. godine, kada je prosječna plaća iznosila 890 KM. Najviša

prosječna neto plaća u mjesecu decembru je bila u Općini Ravno i iznosila je 1.161 KM, dok je najniža

u Općini Čitluk i iznosila je 582 KM.

Prosječna neto-plaća u 2016. godini, u Federaciji BiH, iznosila je 839 KM, dok je bruto plaća

iznosila 1.283 KM.

3.8. Vanjskotrgovinska razmjena

Komparativni podaci vanjskotrgovinske razmjene HNK za posljednjih sedam godina prikazani su u

sljedećoj tabeli.

Tabela br. 9: Vanjskotrgovinska razmjena u HNK u periodu 2010.-2016. godine

Godina Izvoz

(tis. KM)

Uvoz

(tis. KM)

Ukupna

vanjskotrgovinska

razmjena

(tis. KM)

Saldo robne

razmjene

(tis. KM)

Pokrivenost

uvoza

izvozom (%)

2010. 650.528 919.658 1.570.186 -269.130 70,70

2011. 751.500 1.102.774 1.854.274 -351.273 68.15

2012. 718.418 1.199.094 1.917.512 -480.676 59,91

2013. 664.122 1.109.244 1.773.366 -445.122 59,87

2014. 552.268 996.709 1.548.977 -444.441 55,40

2015. 587.176 1.068.146 1.655.322 -480.970 54,97

2016. 651.641 1.098.128 1.749.769 -446.487 59,34

Ukupan izvoz Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2016. godini iznosio je 651.641.000,00 KM i

za 10,9% je veći od izvoza iz 2015. godine. Ukupan uvoz je veći za 5,7% i iznosio je 1.749.769.000,00

KM. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Hercegovačko-neretvanskog kantona u 2016.godini

ostvarena je u iznosu od 1.749.769.000,00 KM, što je za oko 5,7% više nego u 2015.godini i što

predstavlja oko 10,1% ukupne vanjsko-trgovinske razmjene Federacije BiH.

Vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hercegovačko-neretvanskog kantona i dalje su

Hrvatska (16,3%), Njemačka (12,5%) i Italija (10,1%).

Najveći postotak u vanjskotrgovinskoj razmjeni ostvaruje se u prerađivačkoj industriji (91,3%).

Posmatrano po sektorima i odsjecima najviše se izveze obojenog metala. Obojeni metal čini čak 38,6%

ukupnog izvoza naše kantona, ali se nažalost izvoz smanjuje iz godine u godinu.

Ostvareni deficit u HNK-u, u 2016. godini, iznosio je oko 446 miliona KM, a pokrivenost uvoza

izvozom iznosi 59,34%.

3.9. Stanje preduzetništva i obrta u HNK

U ovom poglavlju predstavljena je struktura poslovnih subjekata (pravna i fizička lica) u HNK,

razvrstana po djelatnostima i općinama za 2015. godinu, sa osvrtom na 2013. i 2014. godinu. Broj


registrovanih pravnih lica u HNK u 2015. godini iznosio je 6.456, što je u odnosu na 2014. godinu, više

za 146 subjekta ili 2,3%, dok je broj fizičkih lica (obrta) uvećan za 101 subjekata ili 1,4%. Također je

došlo do povećanja broja registrovanih jedinica u sastavu pravnih lica za 90 ili 3,0% u odnosu na 2014.

godinu. Evidentno je da se u 2015. godini, kao i u 2014. godini, najveći broj pravnih lica nalazi u

djelatnostima trgovine na veliko i malo (1.512 ili 23,4%), ostale uslužne djelatnosti (1.497 ili 23,2%),

dok je prerađivačka industrija zastupljena sa 9,4 % odnosno 605 subjekta.

Broj registrovanih pravnih lica u HNK učestvuje u ukupnom broju registrovanih pravnih lica u

Federaciji BiH sa 13,2%.

Tabela br. 10: Poslovni subjekti-pravna lica (MSP), po općinama HNK u 2015. godini

STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA U HNK u 2015. godini

Pravna lica

Jedinice u

sastavu

pravnih lica

Fizička lica

(obrti)

A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 151 17 339

B- Vađenje ruda i kamena 45 0 4

C - Prerađivačka industrija 605 61 706

D - Snabdjevanje el. energ., plinom, parom i klimatiz. 64 30 10

E - Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda,

upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 35 2

5

F – Građevinarstvo 353 19 250

G -Trgov. na veliko i malo; popravak motor. vozila i

motocikla 1.512 1.354

2.095

H -Prevoz i skladištenje 194 104 431

I - Djelat. pružanja smještaja te priprema i usluživanje

hrane 192 266

2.026

J - Informacije i komunikacije 134 25 61

K –Finansijke djelatnosti i djelatnosti osiguranja 32 156 6

L - Poslovanje nekretninama 63 4 19

M - Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 319 46 339

N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 161 51 120

O - Javna uprava i odbrana ; obavezno socijalno

osiguranje 154 59 0

P - Obrazovanje 169 104 50

Q - Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 229 21 80

R - Umjetnost, zabava i rekreacija 546 479 72

S - Ostale uslužne djelatnosti 1.497 259 510

T - Djelatnosti domaćinstva kao poslodavca; djelatnosti

domaćinstva koja prozvode različita dobra i obavljaju

različite usluge za vlastite potrebe

1 0

0

U - Djelatnosti vanteritorijalnih organizacija i organa 0 3 0

Ukupno HNK: 6.456 3.060 7.123

Federacija BiH: 53.436 28.225 49.630


Tabela br. 11: Broj pravnih lica u HNK koji se bave privrednom djelatnošću u periodu 2013.-2015.

Općina Broj stanovnika

Pravna lica

Indeks pravnih lica

2013 2014 2015 2013 2014 2015 2014/2013 2015/2014

Čapljina 22.661 22.583 22.483 321 326 333 101,5 102,1

Čitluk 15.853 15.843 15.857 589 599 605 101,7 101,0

Jablanica 11.642 11.585 11.493 90 97 102 107,8 105,1

Konjic 27.573 27.347 27.141 250 253 260 101,2 102,7

Neum 4.407 4.364 4.335 89 88 84 98,9 95,4

Prozor-

Rama 15.734 15.646 15.498 158 157 160 99,4 101,9

Ravno 1.438 1.433 1.419 25 25 27 100,0 108,0

Grad

Mostar 112.073 112.240 112.347 2.138 2.156 2.183 100,8 101,2

Stolac 13.007 12.988 12.898 108 109 106 100,9 97,2

Ukupno

HNK: 224.338 224.029 223.471 3.768 3.810 3.860 101,1 101,3

U 2015. godini, broj pravnih lica u HNK koji se bave privrednom djelatnošću iznosi 3.860 i u odnosu

na 2014. godinu predstavlja povećanje za 50 pravnih lica, odnosno 1,3 %.

Posmatrajući povećanje broja pravnih lica po općinama, zaključujemo da u 2015.godini, u odnosu na

prethodnu godinu, općine Neum i Stolac bilježe smanjenje broja pravnih lica, dok ostale općine bilježe

porast broja pravnih lica.

Možemo zaključiti da unatoč činjenici da je ostvaren relativno pozitivan trend u privredi, stanje nije

zadovoljavajuće. Neophodno je poduzeti sve raspoložive mjere da bi se stvorio pozitivan ambijent za

razvoj malih i srednjih preduzeća, te stvoriti uslove za privlačenje investicija, s ciljem poboljšanja

sposobnosti privrede HNK da odgovori potrebama tržišta.

Da bi se uspostavila samoodrživa ekonomija potrebno je značajno povećati ekonomsku aktivnost

putem uspostave i jačanja infrastrukture za podršku razvoja poslovanja, te na taj način unaprijediti

konkurentnost malih i srednjih preduzeća i time generisati ekonomski rast i rast zaposlenosti u HNK.

U cilju poboljšanja postojećeg stanja u privredi, Ministarstvo privrede HNK će i ubuduće nastaviti

insistirati na realizaciji projekta poticaja, shodno Zakonu o poticaju razvoja male privrede i zaštiti

tradicionalnih djelatnosti (obrta) na području HNK („Službene novine HNK“, broj: 4/10, 1/13),

Programu razvoja malog privrede HNK za period 2016.-2020. g. („Službene novine HNK“, broj:3/16),

kao i Godišnjim planovima provođenja Programa razvoja male privrede HNK i Strategije razvoja

malog i srednjeg preduzetništva HNK za period 2012.- 2020.godine.

Realizacija navedenih planova zavisit će od raspoloživih sredstava poticaja koja budu osigurana od

strane Vlade Kantona.


4. OSNOVNI POKAZATELJI FISKALNE POLITIKE

Osnovni zadatak fiskalne politike je adekvatna analiza i izrada fiskalnih propisa i dosljedna primjena

istih sa ciljem prikupljanja novca u državnu blagajnu i trošenja istog, a sastoji se iz porezne politike i

politike javnih rashoda. Mjere fiskalne politike su: javni radovi, projekti javnog zapošljavanja,

promjene poreznih stopa, automatski stabilizatori - automatska promjena poreznih prihoda i transferna

plaćanja.

Hercegovačko-neretvanski kanton kao niži nivo vlasti rijetko može direktno koristiti mjere fiskalne

politike u poboljšanju ukupnog fiskalnog stanja samog kantona. Najčešće se to događa indirektno, od

viših nivoa vlasti ka nižim.

Programom rada Vlade, planiran je rad na fiskalnoj stabilnosti i održivosti javnih finansija kao

nastavak aktivnosti iz 2016. godine, pri čemu će se dodatno insistirati na povećanoj fiskalnoj

odgovornosti i transparentnosti trošenja javnog novca. Vlada će posebnu pažnju posvetiti jačanju

strateškog planiranja, poboljšanju budžetskog planiranja, smanjenju rashoda javne uprave, kontroli

rashoda te razvitku sistema javne nabave, čime će biti postignut veći nivo efikasnosti, transparentnosti i

pravednosti u potrošnji javnih sredstava.

Programom rada Vlade je planirana i uspostava efikasne javne uprave usmjerene na korisnike,

razvitak ljudskih potencijala za efikasnu javnu upravu te omogućavanje kvalitetne i informatizirane

javne usluge (e-Vlada) za korisnike. Ovo podrazumijeva - kako stvaranje kantonalnog zakonodavnog

okvira u vezi s procesom reforme javne uprave - tako i analizu poslovnih procesa, njihovo

pojednostavljivanje, optimiziranje i standardiziranje, te konačno informatiziranje javne uprave. Vlada

planira jačanje kapaciteta, te stvaranje uslova za kvalitetno apliciranje projekata i korištenje sredstava

iz IPA fondova, posebno u oblastima zapošljavanja, obrazovanja, preduzetništva, zaštite okoliša,

turizma i poljoprivrede. Vlada će sve svoje administrativne kapacitete usmjeriti na pripremu i provedbu

projekata, kako bi svaki raspoloživi euro iz europskih fondova iskoristila za brz i efikasan razvitak

Kantona.

U sklopu Akcijskog plana Vlade HNK, za realizovanje Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu

za razdoblje 2015.-2018., u narednom razdoblju je planirano donošenje Zakona o izmjenama i

dopunama Zakona o fondu za zaštitu okoliša HNK, sa ciljem kontrole i nadzora potrošnje javnih

sredstava.

U narednom razdoblju planirano je donošenje Programa javnih investicija po prvi put na nivou

Kantona, sa ciljem objedinjavanja i efikasnijeg planiranja investicija u javnom sektoru HNK-a. Svrha

donošenja Programa javnih investicija (u daljem tekstu: PJI) Hercegovačko-neretvanskog kantona je da

posluži Vladi HNK kao osnov za bolje planiranje i upravljanje sredstvima razvoja. Projekti uključeni u

PJI stavljaju se u funkciju ostvarivanja sektorskih politika i strateških ciljeva koje utvrđuje Vlada HNK.

PJI omogućava i bolji pristup stranim izvorima finansiranja, s obzirom da raspoloživa budžetska

sredstva nisu uvijek dovoljna za višegodišnje finansiranje projekata. Jedan od razloga izrade PJI je

umanjivanje ad hoc odlučivanja o investicijama, odbijanje investitora, neprihvaćanje od strane šire

zajednice, odbijanje investitora i kreditora zbog dugotraje pripreme i isporuke investicijskih projekata,

prekidanje projekata koji su u realizaciji zbog promjene vlasti, i slično. Ti projekti predstavljaju

ulaganja u razvoj Kantona. Na 80. sjednici Vlade Federacije BiH (U Mostaru, 1.12.2016. godine)

Federalna vlada je usvojila Program javnih investicija (PJI) Federacije BiH za razdoblje od 2017. do

2019. godine i zadužila sva nadležna federalna ministarstva da, na zahtjev za kandidovanje

kantonalnog, gradskog ili općinskog projekta za ovaj program, procijene njegov uticaj na budžet FBiH

i usaglašenost sa strategijskim dokumentima sektora, da utvrde je li od interesa za FBiH, te da se


izjasne da li je takav projekat podoban za uključivanje u Program javnih investicija FBiH. Vlada FBiH

planira u 2017. godini pokrenuti postupak izdavanja garancija u iznosu do 2.125,97 miliona KM, te uz

to pokrenuti postupak ugovaranja kreditnih sredstava do 101,316 miliona KM za finansiranje

kandidovanih PJI. Također će pokrenuti postupak ugovaranja kreditnih sredstava 100 miliona KM za

finansiranje kandidovanih projekata uvrštenih u usvojene kantonalne programe javnih investicija

2017.-2019. godina. Federalno ministarstvo finansija je zaduženo da PJI, sa popisom prioritetnih

programa i projekata u FBiH, dostavi Ministarstvu finansija i trezora BiH radi pripreme Programa

javnih investicija na nivou BiH, kao i da PJI FBiH 2017.-2019. godina objavi na svojoj internetskoj

stranici. PJI Federacije 2017.-2019. godina sadrži podatke o ukupno 80 projekata ukupne vrijednosti

svih projekata 12.909,25 miliona KM, od čega se 9.135,19 miliona KM odnosi na 40 kandidovanih i

3.774,06 miliona KM na isto toliko projekata u implementaciji. Planirano je da će od 2017. do 2019.

godine na projekte u implementaciji biti utrošeno ukupno 2.321,12 miliona KM. Program ruralnog

razvoja FBiH za razdoblje 2016.-2020. godina uključen je u PJI FBiH jer je od izuzetnog značaja i

kvalitetno pripremljen. Kako u 2016. godini nisu realizirane aktivnosti planirane u PJI za razdoblje

2016.-2018. godina, za projekte izgradnja bloka 7-450 MW Termoelektrane Tuzla i Termoelektrana

Banovići, Blok 1-350 MW, Vlada Federacije BiH planira pokrenuti postupak izdavanja garancija u

2017. godini. Najveća ukupna vrijednost projekata je u sektoru transporta i skladištenja u ukupnom

iznosu od 1.979,22 miliona KM, od čega se 1.732,78 miliona KM odnosi na cestovni, a 246,44 miliona

KM na željeznički transport. Najveća ulaganja u razdoblju 2017.-2019. planirana su u cestovnom

transportu i iznose 1.251,14 miliona KM, te u proizvodnji i snabdijevanju energijom s planiranim

ulaganjem od 704,42 miliona KM.

Uspostava Registra parafiskalnih nameta, također je planirana u narednom periodu. Prema

dosadašnjim procjenama, privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini (pored poreza) opterećuje preko

300 parafiskalnih odnosno neporeznih nameta. Osnovni uzrok navedenog stanja je nepostojanje

zadovoljavajuće ekonomske politike koja bi onemogućila uvođenje parafiskalnih nameta na različitim

nivoima vlasti, kao i od strane različitih državnih institucija. Ne postoje precizni podaci o ovim

nametima. Da bi preduzeće nesmetano obavljalo djelatnost nužno je da se pridržava preko 20 zakona

vezanih za plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih dažbina i oko 30 zakona kojima su, ako ih se ne

pridržava, predviđene kaznene odredbe. Također, preduzeće je dužno u toku godine predati preko 150

raznih prijava i obrazaca. Jedno malo preduzeće, koje broji 20 zaposlenih i ostvari prihod od 1,5

miliona KM godišnje, za plaće izdvaja u prosjeku 230.000 KM, a po osnovu raznih administrativnih

taksi, komunalnih usluga i drugih obaveza mora izdvojiti 160.000 KM. U kantonima je situacija još

složenija, jer su nameti privrednicima u kantonima još veći, a svaka kanton ima svoje propise. S

obzirom da su problemi i opterećenja privrede identificirani, nameće se pitanje – na koji način se

problemi, odnosno preveliko opterećenje privrede u BiH može riješiti? Jedan od mogućih načina jeste

izrada sveobuhvatnog registra parafiskalnih nameta u BiH, kako bi se na taj način došlo do smanjenja

određenih parafiskalnih nameta ili eventualno do njihovog potpunog ukidanja. Upostava registra

parafiskalnih nameta je prvi korak koji može dovesti do trajnog smanjenja broja istih ili iznosa nameta.

Na tom polju, 6.4.2017. u Mostaru, je službeno objavljen početak dvije kampanje u sklopu projekta

„Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta“. Riječ je o kampanjama zagovaranja uspostave

registra parafiskalnih nameta i zagovaranja za ubrzanje procesa registracije poslovanja koje su

finansirane od strane Američke agencije za međunarodni razvoj–USAID. Budući da je za registraciju

poslovnog subjekta u Federaciji BiH potrebno 12 dokumenata i u prosjeku 65 dana ovaj problem

predstavlja suštinski problem poslovnog okruženja u BiH. Jedna od mjera zadržavanja mladih, ali i

privlačenja investitora je analiza i ukidanje nepotrebnih parafiskalnih nameta i naknada. Nepostojanje

kontrole utroška sredstava prikupljenih po osnovu parafiskalnih nameta predstavlja ozbiljan problem

privrednim subjektima koji ih plaćaju. Veliki problem predstavljaju nedosljedne implementacije

zakonske regulative, te različite prakse u postepenu sudova pri čemu je proces neujednačen. Svi

parafiskalni nameti imaju svoju namjenu, ali teško je utvrditi kako se ta sredstva troše te je zbog


neusklađenosti broja i vrsta parafiskalnih nameta na različitim nivoima vlasti bilo neophodno načiniti

sveobuhvatnu mapu, a na osnovu nje i plan za smanjenje, ukidanje ili preraspodjelu tih nameta. S druge

strane ako analiza pokaže da neki od nameta u potpunosti ispunjava svrhu svog postojanja, onda taj

namet treba i podržati. Registar će pokazati i jako velike razlike u pristupu istih nivoa vlasti počevši od

različitih naziva pa do različitih načina obračuna za iste stvari. A da bi se utvrdilo jesu li potrebni ili

nisu, potrebna je i analiza utroška sredstava prikupljenih kroz parafiskalne namete. Ukidanjem ili

smanjenjem se svakako može doprinijeti boljem poslovnom okruženju, međutim napominjemo da

svrha registra nije ukidanje nameta nego postavljanje kvalitetne osnove za analize koje će pokazati koji

namete treba podržati, a koji nemaju smisla. Pored toga, registar može dati dodatne informacije onima

koji donose odluke jer putem registra mogu provjeriti kako to rade drugi (druge općine, gradovi i

kantona) pa možda smanjenjem ili ukidanjem nameta stimulirati poslovno okruženje u svojoj općini ili

kantonu.

Kontinuisano će se raditi na Inicijativi za izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih

prihoda F BiH. Od 2006. godine kada je na snagu stupio Zakon o pripadnosti javnih prihoda u

Federaciji BiH, pa do danas, po izračunima, Hercegovačko-neretvanski kanton, pri raspodjeli prihoda

po postojećim kriterijima raspodjele, je imao manje prihoda u iznosu cijelog jednog godišnjeg budžeta,

odnosno oko 20 mil. KM godišnje. Postojeći model, prema izračunima Ministarstva finansija HNK,

prihodi kantona godišnje su manje oko 20 miliona KM. Dosadašnji model se mora izmijeniti jer je on,

kada je u pitanju naš kanton, u buduće neodrživ. Neprihvatljiva je i raspodjela dobiti javnih preduzeća

i banaka s područja Kantona, servisiranje vanjskoga duga, ali i fiskalna odgovornost drugih nivoa

vlasti. Vlada HNK-a predložila je izmjene kriterija pri raspodjeli javnih prihoda po ugledu na federalne

države kao što su Švicarska ili Belgija, što bi u konačnici trebalo rezultovati većim prilivom sredstava u

kantonalne budžete. Prije svega, trebali bi se fokusirati na broj stanovnika i dijelom na površinu

kantona, a dva kriterija koja se odnose na broj djece u osnovnim i srednjim školama, kao kriterij koji se

gotovo nigdje u svijetu ne primjenjuje, trebalo bi ukinuti. Također bi se potpuno trebali ukinuti i

povlašteni koeficijenti koji se sada koriste, a zbog kojih dva kantona (Sarajevski i Bosansko-podrinjski)

dobivaju više od 2000 KM poreznih prihoda po glavi stanovnika, dok ostalih osam dobivaju manje od

800 KM po glavi stanovnika. U slučaju da se uvaže spomenuti prijedlozi, kantonalni budžet raspolagao

bi sa dodatnom količinom novca koji bi bio usmjerene na zdravstvo, obrazovanje, poticaje u

poljoprivredi i turizmu te za socijalne programe. Vlada HNK je provođenjem zacrtanih mjera i

aktivnosti stabilizirala stanje u kantonalnom budžetu, u tekućoj fiskalnoj godini redovno se servisiraju

sve obaveze prema budžetskim korisnicima, s izuzetkom sudskih presuda koje već godinama

opterećuju finansije HNK-a. Također će se kontinuisano raditi na unaprjeđenju kontrole i nadzor

potrošnje vanbudžetskih fondova i javnih preduzeća sa ciljem kontrole i nadzora javnih sredstava i

pojednostavljenje procedura.

Do 2018. godine planira se implementacija i dosljedna primjena sistema FUK-a (finansijsko

upravljanje i kontrola). Finansijsko upravljanje i kontrola je sveobuhvatan sistem unutrašnjih kontrola u

upravljanju javnim sredstvima, što podrazumijeva razvoj sistema upravljanja i kontrole koji su u

funkciji praćenja ne samo koliko se troši, nego za što i kako se troše budžetska sredstva.

Uspostavljanjem ovog sistema stvoriti će se uvjeti da se budžetska sredstva koriste pravilno,

ekonomično, učinkovito (efikasno) i efektivno.

http://www.mi2.ba/zakon-o-pripadnosti-javnih-prihoda/

http://www.mi2.ba/belgija/

http://www.mi2.ba/obrazovanje/


5. PROCJENA PRIHODA ZA PERIOD 2018.-2020. GODINA

Ministarstvo se prilikom projekcija prihoda od indirektnih i direktnih poreza (poreza na dobit i

poreza na dohodak), za sljedeću budžetsku godinu i naredne dvije godine, isključivo oslanjalo na

dostavljene projekcije prihoda od indirektnih i direktnih poreza od strane Federalnog Ministarstva

finansija (FMF-dopis br: 05-14-2-3459/17 od 11.05.2017. god.).

Pri projekciji ostalih prihoda, Ministarstvo je koristilo podatke o makroekonomskim pokazateljima;

izvršenju prihoda u 2016. godini, kao i ostvarenja istih za razdoblje I-IV tekuće godine.

Na osnovu navedenog projekcija ukupnih prihoda za 2018.godinu iznosi 198.425.300,00 KM, što je

0.9% ili oko 1,9 mil. KM više u odnosu na Budžet za 2017.godinu. U 2019.godini iznos prihoda po

ovim projekcijama bi mogao iznositi 209.033.300,00 KM, a u 2020.godini 220.306.300,00 KM.

Ukupni prihodi kantona za period 2016.-2020.god. po vrstama navedeni su u sljedećoj tabeli:

Tabela br.13.

Vrsta prihoda Ostvareno

2016. g.

Budžet za

2017. g.

Projekcija za

2018. g.

Projekcija za

2019. g.

Projekcija za

2020. g.

UKUPNI

PRIHODI I

PRIMICI

196,219,911.04 196,573,310.00 198,425,300.00 209,033,300.00 220,306,300.00

Porezni prihodi 154,832,121.56 152,734,510.00 158,305,200.00 168,913,200.00 180,186,200.00

Prihodi od

indirektnih poreza 110,544,666.09 106,780,000.00 109,773,000.00 119,707,000.00 130,244,000.00

Prihodi od

poreza na dobit 20,866,655.46 21,504,550.00 23,770,000.00 24,100,000.00 24,460,000.00

Prihodi od

poreza na

dohodak

23,369,036.25 24,360,000.00 24,710,000.00 25,054,000.00 25,430,000.00

Prihodi od

poreza na

imovinu i ostali

porezi

51,763.75 89,960.00 52,200.00 52,200.00 52,200.00

Neporezni

prihodi 32,303,568.33 34,694,800.00 30,828,100.00 30,828,100.00 30,828,100.00

Naknade i takse 20,175,440.16 20,639,200.00 17,950,400.00 17,950,400.00 17,950,400.00

Neporezni prihodi 10,145,895.66 11,761,600.00 10,777,700.00 10,777,700.00 10,777,700.00

Novčane kazne 1,982,232.51 2,294,000.00 2,100,000.00 2,100,000.00 2,100,000.00

Namjenski

prihodi 9,084,221.16 9,144,000.00 9,292,000.00 9,292,000.00 9,292,000.00

Primici 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00


Grafički prikaz prihoda HNK za razdoblje 2016.-2020. godina

5.1. Prihodi od indirektnih poreza

Projekciju ovih prihoda, kako je već istaknuto, Ministarstvo, je u cijelosti preuzelo od

Federalnog Ministarstva finansija (FMF). Prihodi od indirektnih poreza, kao i zaostale uplate, za 2018.

godinu projicirani su u iznosu od 109,7 mil. KM, što je povećanje oko 2,9 mil. KM ili 2,8% u odnosu

na budžet za 2017. godinu, ili smanjenje od 0,7 mil. KM ili 0,7% u odnosu na izvršenje istih u 2016.

godini. Projekcije ovih prihoda za 2019. godinu su u iznosu od 119,70 mil. KM, a za 2020. godinu

130,24 mil. KM. Prema navodima FMF, projekcije prihoda od indirektnih poreza rađene su u skladu sa

planom prihoda od indirektnih poreza na Jedinstvenom računu, prema osnovnom scenariju, preuzetom

od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO (OMA), u aprilu 2017. godine, a temelji se na

povijesnom trendu naplate prihoda i predviđenim makrekonomskim pokazateljima u navedenom

periodu.

5.2. Prihodi od poreza na dobit

Prihodi od poreza na dobit preduzeća, projicirani su na osnovu dostavljenih projekcija prihoda

od strane FMF. Izmjenom zakonskih rješenja u ovoj oblasti dovelo je do povećanja prihoda po ovom

osnovu. Za 2018. godinu projicirani su zajedno sa zaostalim uplatama poreza u iznosu oko 23,77 mil.

KM, što je oko 2,26 mil. KM ili 10,4% više nego što je planirano u 2017. U 2019. godini projicirani su

u iznosu od 24,10 mil. KM, a u 2020. godini iznos ovih prihoda bi mogao biti oko 24,46 mil. KM .


5.3. Prihodi od poreza na dohodak

Prihodi od poreza na dohodak, također, su projicirani za naredne tri godine na osnovu

dostavljenih projekcija od strane FMF. Za 2018. godinu projicirani su u iznosu oko 24,71 mil. KM, što

je oko 0,3 mil. KM ili oko 1,3% više nego u budžetu za 2017. godinu. Iznosi ovih prihoda u 2019.

godini bi mogli iznositi oko 25,05 mil. KM, a u 2020. godini oko 25,43 mil.KM. Projekcija ovih

prihoda rađena je na osnovu postojećih poreznih politika, odnosno eventualne izmjene istih nisu

uključene.

Na prijedlog Vlade HNK, Skupšina je sredinom 2016. godine, donijela Zakon o izmjenama

Zakona o pripadnosti javnih prihoda HNK, po osnovu poreza na dohodak. Povećanjem stope učešća

općina u prihodima od poreza na dohodak (39,01%) imalo je za cilj osigurati dodatna sredstva za

potrebe finansiranja prevoza učenika.

5.4. Prihodi od porez na imovinu i ostalih poreza

Porez na imovinu i ostali porezi, koji pripadaju kantonalnom budžetu projicirani su za 2018.

godinu u iznosu oko 57 hiljada KM i u narednim godinama nije mijenjan projicirani iznos. Projekcija

ovih prihoda osnovana je na postojećoj zakonskoj regulativi. Eventualna promjena iste, o čemu je

ranije bilo razmišljanja, pa čak i aktivnosti, u ovom slučaju, poreza na nepokretnost, učešće kantona bi

se znatno povećalo, a što bi rezultiralo i povećanje iznosa prihoda u korist budžeta kantona.

5.5. Naknade i takse

Ovi prihodi uključuju kantonalne administrativne, sudske, komunalne naknade i takse, te ostale

kantonalne naknade i takse po kantonalnim zakonima i propisima. Prihodi u 2018. godini projicirani su

u iznosu oko 17,95 mil. KM, kao i u 2019. i 2020. godini. Projekcija ovih prihoda rađena je na osnovu

ostvarenja za razdoblje I-IV tekuće godine i realne procjene rasta u naredne dvije godine.

5.6. Neporezni prihodi

U ovu skupinu prihoda spadaju prihodi od finansijske i nematerijalne imovine; prihodi od

dobivenih koncesija; donacije; neplanirane uplate i tekuće potpore kao i prihodi od pružanja javnih

usluga. Za 2018. godinu projicirani su u iznosu oko 10,77 mil. KM. Ovi prihodi su projicirani na

osnovu očekivane privredne aktivnosti kao i na osnovu dosadašnjih kretanja. U ovoj skupini prihoda,

planirane su i otplate rate glavnice kredita sa pripadajućim kamatama, dobivenih od Republike Koreje

i Saudijskog fonda za opremanje bolnica na području HNK, koje prema ugovoru, Zavod za zdravstveno

osiguranje HNK, uplaćuje na depozitni račun kantona, a Ministarstvo prosljeđuje kreditoru. Za naredne

dvije godine iznos ovih prihoda bi iznosio približno isto.

5.7. Novčane kazne

Na osnovu novčanih kazni u 2018. godini projiciran je iznos oko 2,10 mil. KM. Ovi prihodi bi i

u naredne dvije godine trebali zadržati približno isti nivo, projekcija je rađena na osnovu postojećih

zakonskih rješenja i kantonalnih propisa, kao i na osnovu ostvarenih prihoda za prva četiri mjeseca

tekuće godine.


5.8. Prihodi od posebnih naknada

Prihodi od posebnih naknada (namjenski prihodi) uključuju vodne naknade, naknade za ceste,

naknade za korištenje šuma i posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Projicirani su za

2018. godinu u iznosu oko 9,28 mil. KM. Ove naknade projicirane su na osnovu godišnjeg priliva

prihoda. Projekcija ovih prihoda rađena je na osnovu postojećih zakonskih rješenja, eventualne izmjene

nisu uključene .

Rizici ostvarenja projiciranih prihoda mogu biti odstepene od predviđenog ekonomskog rasta,

izmjene poreznih politika, povećan povrat PDV-a od predviđenog, odsustvo stabilnih koeficijenata

raspodjele i promjena nivoa zaduženosti kada je riječ o prihodima od indirektnih poreza, kao i različitih

ekonomskih kretanja u kantonu, izmjenama makroekonomskih pretpostavki, te razvoja drugih

nepredviđenih događaja kada se radi o prihodima od direktnih poreza i neporeznim prihodima.

Eventualne izmjene politika u području indirektnih poreza, npr. u smislu diferenciranih stopa PDV-a i

trošarina, kao i u području direktnih poreza (izmjena Zakona o dohotku i Zakona o doprinosima) mogu

također imati uticaj na projicirane ukupne prihode.

6. PREGLED OBAVEZA PO OSNOVU UNUTRAŠNJEG I VANJSKOG DUGA I IZDANIH

GARANCIJA U HNK

Stanje i projekcija javnog duga su od izuzetne važnosti za kreiranje fiskalnih i razvojnih politika. Da bi

se održala stabilnost fiskalnog sistema i osigurao osnov za razvojne inicijative, zaduživanje treba biti

na realnim i održivim osnovama. Jače upravljanje javnim dugom nameće potrebu implementiranja

novog IT sistema za upravljanje dugom u FBiH, kao i u kantonima. Također, nameće se potreba za

donošenjem pravilnika o obavezi izvještavanja o stanju duga javnih preduzeća, vanbudžetskih fondova,

agencija i drugih subjekata koji trenutno ne izvještavaju o tome.

6.1. Podaci o obavezama na osnovu unutrašnjeg duga

Struktura obaveza utvrđenih Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga HNK,

koje su nastale u ranijem razdoblju od 01.01.1997. do 31.12.2004. godine, na dan 31.12.2016. godine

je:

Obaveze za doprinose MIO/PIO 1.146.407,62 KM,

Obaveze prema radnicima (plaće i topli obrok) 317.860,21 KM,

Obaveze za beneficirani staž MUP-a 1.147.592,59 KM,

Obaveze za poreze i doprinose 3.732.625,24 KM,

Obaveze za pozajmicu F BiH 1.500.000,00 KM.

Ukupne obaveze po Zakonu o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga HNK sa 31.12.2016.

godine iznosi 7.844.485,66 KM.

Ukupne neizmirene obaveze po osnovu sudskih presuda iz radnog odnosa, sa 31.03.2017.godine, koje

se evidentiraju u pomoćnoj evidenciji (vanbilansno) iznose oko 21,65 mil. KM. Prema Izvještaju o

finansijskoj reviziji Budžeta HNK za 2015.godinu, preporuka Ureda za reviziju institucija u FBiH, je

„dospjele obaveze po izvršnim sudskim rješenjima knjigovodstveno evidentirati u bilansnoj evidenciji,

u skladu sa članom 76. Zakona o budžetima u FBiH, članom 16. Uredbe o računovodstvu budžeta u


FBiH i članom 35. Pravilnika o knjigovodstvu budžeta u FBiH, prema kojim se rashodi i izdaci

priznaju na osnovu nastanka obaveze u izvještajnom razdoblju na koji se odnose, odnosno u kojem je

obaveza za plaćanje nastala”.

U finansijskom dijelu evidentirani su samo iznosi glavnice, dok iznos troškova parničnih postupaka i

kamata obračunavaju se na dan isplate, tako da ne postoji evidencija koliko iznose obaveze po ovom

osnovu na dnevnom nivou. Ovakav način evidentiranja obaveza onemogućava adekvatno planiranje

sredstava za izmirenje istih.

6.2. Podaci o obavezama na osnovu vanjskog duga

Obaveze na osnovu vanjskog duga utvrđene su Ugovorima o kreditima gdje se Hercegovačko-

neretvanski kanton obavezuje izmiriti obaveze po dospjelim kreditima.

Struktura obaveza po kreditima je:

OPEC-kredit - stanje duga sa 31.12.2016. godine sa pripadajućom kamatom iznosi

1.533.186,99 KM. Servis duga sa kamatom u 2017. godini je 533.681,7 KM, u 2018. godini

512.312,00 KM, i u 2019. godini iznosi 490.943,00 KM i sa 31.12.2019. godine ovaj kredit će

biti isplaćen.

Saudijski fond - stanje duga sa 31.12.2016. godine sa pripadajućom kamatom iznosi 194.296,96

KM. Servis duga sa kamatom u 2017. godini je 40.900,00 KM, u 2018. godini 39.827,00 KM ,

u 2019. godini 38.752,00 KM i u 2020. godini iznosi 37.678,00 KM.

Kredit po STAND BY aranžmanu MMF-a (III)- stanje duga sa 31.12.2016. godine sa

pripadajućom kamatom iznosi 1.600.676,79. Servis duga sa kamatom u 2017. godini je

1.600.676,79 KM i sa 31.12.2017. godine ovaj kredit će biti isplaćen.

UniCredit banka - stanje duga sa 31.12.2016. godine sa pripadajućom kamatom iznosi

12.672.760,00 KM. Servis sa kamatom u 2017. godini 3.410.894,76, u 2018. godini sa

kamatom i glavnicom 3.238.452,15 KM, u 2019. godini iznosi 3.066.443,55 KM i u 2020.

godini 2.893.408,22 KM i do 31.12.2020. ovaj kredit će biti isplaćen.

Kredit po STAND BY aranžmanu MMF-a (IV) -stanje duga na dan 31.12.2016. godine iznosi

3.375.000,00 KM. Servisiranje ovog duga počinje u 2017. godini sa iznosom od 421.875,00

KM, u 2018. godini iznos 1.687.500,00 KM i u 2019. godini 1.265.625,00 KM i sa 31.12.2019.

ovaj kredit je isplaćen.

Projekat energatske efikasnosti - stanje duga sa 31.12.2016. godine sa pripadajućom kamatom

iznosi 5.322.991,13 KM. Grace period iznosi do 3 godine.

Lizing MUP – stanje duga sa 31.12.2016. godine iznosi 1.999.716,00 KM. Servisiranje duga u

2017. godini iznosi 510.250,00 KM, u 2018. godini 707.096,00 KM, u 2019. godini 733.918,00

KM i u 2020. godini 582.425,00 KM.


6.3. Podaci o obavezama na osnovu izdanih garancija

Obaveze na osnovu izdanih garancija utvrđene su Ugovorom između kreditora i Zavoda

zdravstvenog osiguranja HNK za Projekat modernizacije bolnica u Hercegovačko-neretvanskom

kantonu. Po ovim ugovorima Zavod za zdravstveno osiguranje se obavezuje da će otplatiti u cijelosti

kredit u iznosima i uvjetima iz Ugovora, preko Budžeta HNK, a kanton se obavezuje uplaćene anuitete

u Budžetu HNK, doznačiti u Budžet FBiH.

Krediti za Modernizaciju bolnica su:

Kredit od Republike Koreje u iznosu od 18.179.222,97 KM. Rok otplate u dvije godišnje rate

do 20.04.2031. godine

Kredit Saudijskog fonda za razvoj u iznosu od 15.537.660,20 KM. Rok otplate u dvije godišnje

rate do 31.01.2034. godine.


ZAKLJUČAK

Na osnovu prezentovanih podataka, a prije svega zbog otežane mogućnosti usklađivanja

projekcija prihoda sa projekcijama rashoda u preliminarnom budžetu za 2018. godinu, kao i

nedovoljnog nivoa normativne uređenosti koja je u direktnoj vezi sa planiranjem rashodovnih pozicija

u Budžetu HNK, (Zakon o plaćama i naknadama; Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima i

dr.), od Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona se očekuje da sa dužnom pažnjom iste razmotri i da

u okviru svojih nadležnosti definiše okvirne, ili po mogućnosti, precizirane informacije u formi

obavezujućih zaključaka o:

Visini osnovice za obračun plaća korisnika Budžeta za 2018. godinu, pa samim tim i nivo

izdvajanja za spomenute svrhe u narednoj budžetskoj godini,

Visini naknada koje nemaju karakter plaća u prvom redu toplog obroka, regresa, kao i drugih

naknada definisanih važećom Uredbom,

Visini pojedinih materijalnih troškova korisnika Budžeta za 2018. godinu,

Prijemu novih djelatnika do kraja tekuće i za 2018. godinu,

Izmirenju obaveza po osnovu izvršnih sudskih presuda,

Finansiranju kapitalnih izdataka,

Kao i drugih aktivnosti Vlade koje bi imale za posljedicu izdvajanja iz Budžeta u narednoj

godini.

.

M i n i s t a r

dipl.ecc. Adnan Faladžić

Documents

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine …mfhnk.ba/uploads/tVlH1b.pdf · 2017. 9. 19. · Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020.g. Stranica 2