7/24/2019 BOSANSKA KAHVA
1/4
BOSANSKA KAHVA
Usred rijei kahva moramo izgovoriti aspiracijski glas (h) i tu
nam zatrepti dah.Kahva je izvorno arapska rije koju su Bonjaci
prigrlili u cjelini, dok su jezapadnoeuropski jezikoslovci, ili
nakrnjili izbacivi glas (h), ili su za etimologijomposegnuli u
pradomovinu kahve, u abesinsku pokrajinu Kaa, a onda jeortogra!ski
iskomplicirali (coee, engl., Ka"e, njem.). #, upravo taj glas (h)
mamigovorniku dah i doarava hlapivu aromu ovoga halal pi$a.
U %ivotu Bonjaka i Bosne u cjelini kahva ima svoju nezamjenjivu
ulogu. #ko jebosanski lonac nacionalno jelo, bosanska kahva je
nacionalno pi$e. &tolje$ima suBonjaci stvarali kult kahve
usavravaju$i mljevenje, peenje (kuhanje), slu%enje ipijenje kahve
do najsuptilnijih detalja. Kahva je postala integralni dio svih
drugih
obiaja, ali i samoj sebi svojstven obiaj. 'ato o kahvi nije
mogu$e voditiracionalan razgovor lien emocija.
anas nam kahva u Bosnu dolazi iz cijelog svijeta, mo%da najvie
iz atinske#merike (Brazil) gdje se gaje raznolike sorte i gdje
kahva ini znaajnu stavku unacionalnoj ekonomiji. *a ipak, kako je u
Bosnu prva kahva stigla s dolaskom+smanlija, vrlo je mogu$e da je
bila a!rikog (#besinija), ili jo prije #zijskogporijekla poznata
kao moka (mocca) po arapskoj luci -ocha na ulazu u rvenomore.
/ajila se, kao i danas, u 0emenu odakle se transportirala i stizala
u Bosnudo naih pradjedova i pranena koji su pripremu i pijenje
razvili do osebujnogkulta.
*rije nae Bosne kahva je ve$ sredinom 12. stolje$a osvojila
zemlje Bliskog ialekog istoka, a u srednjovjekovnoj 3urskoj
sastajanje oko kahve ugrozilo je dotada ustaljeni drutveni %ivot
d%emata, pa je sultan &elim 44 poveo, a sultan -urat45 nastavio
godine 1266. borbu protiv opasnog konkurenta. -e7utim, ovanevolja s
+rijenta ubrzo je zahvatila 8uropu gdje niu luksuzne kahvane, ali
ika9$i u kojim je obian svijet mogao u%ivati u ovom arobnom
napitku. olazi dopovremenih zabrana, ali i hvalospjeva poznatih
pjesnika (Ka"ekantate poznatogskladatelja 0. &. Bacha posve$ena
je kahvi).
Priprema
*riprema kahve poinje pr%enjem i mljevenjem, a tek se onda pee
(kuha). anasse smatra da samo mjeavine vie sorti kahve mogu dati
optimalnu aromu, pasvaki proizvoda ima svoju tajnu mijeanja u
odre7enim omjerima. Umjerensadr%aj ko!eina kao i zanosnu aromu daju
najbolje mjeavine. 'a ukus Bonjakakahva mora ostati aik (svijetla)
jer samo tako zadr%ava tra%enu boju i aromu. Uku$u gdje se kahva
redovno prepr%i kahvopije nerado svra$aju, a doma$ina idoma$icu
smatraju osobama kojima nedostaje ukusa. 3akve susre$emo obino
naselu, dok ih u urbanim sredinama skoro nema. 3ome uvelike
pridonosi siromatvosela. Bonjak s tradicionalno istananim okusom
priznaje samo jedan nainpripravljanja, a to je peenje prave
bosanske, u 8uropi poznate kao turske, kahve:obro samljevena i taze
(svje%e) aik popr%ena kahva zaspe se u ve$ malozagrijanu d%ezvu.
Kljualom vodom (ukropom) iz erbetnjaka se zatim zalije (ali
7/24/2019 BOSANSKA KAHVA
3/4
mlijekom. r%e$i 9nd%an u jednoj, a kocku e$era u drugoj ruci,
grickaju$i je izaljevaju$i gutljajima gorke kahve. -usa9ra ili
doma$eg namjernika obiavalo seodmah ponuditi taze peenom kahvom bez
pitanja, jer je kahva bila razmjernovrlo skupa, pa je svako u bilo
koje doba bio horan za 9nd%an=dva kahve. *oslovisu se obavezno
utanaivali uz kahvu i prijateljski razgovor. ?ijetko se odmah
spominjao posao, nego se u%ivalo u eglenu s izgledima da $e se
ugovoriti i dobarposao. Kroz taj naizgled beskonani eglen svaka je
strana nastojala procijenitisvoga sugovornika, njegovo stanje i
karakter, te zakljuiti o smislu ili besmisluzakljuivanja posla. ;a
svim proslavama (mevludima, hatmama, sunetlucima idrugim
blagdanskim sohbetima), (sjedeljkama, sijelima) pekla se i
poslu%ivala i
jaka i tanka kahva, ovisno o %eljama i ukusima gostiju, pa
ponekad i o njihovomugledu i utjecaju. ind%ane s kahvom dijelio je
obino momak ili djevojka iz ku$e.r%e$i lijevom rukom veliku tablu s
punim 9nd%anima, a drugu ruku polo%enu nasrce, poinjao je dijeliti
s desne strane onim to sjede na se$iji (dugi uski otomans minderom
i tvrdim jastucima na koje se moglo nasloniti, a pru%ao se du%
zida) azatim mladima koji su se raskomotili na bosanskom $ilimu
%ivih boja i s dobro
poznatim bosanskim arama. Bilo je jo bezbroj prigoda u kojima se
obaveznopila kahva. *o ariji brojne kahve (kavane, ka!ane) bile su
u odre7eno doba danaili no$i pune, iskljuivo mukih gostiju, a %amor
uz sporadino srkanje, kao i miriskahve i topiina prostorija inili
su ozraje kahve neodoljivo privlanim.
*rostorno je bosanska kahva bila relativno mala prostorija u
vrhu koje je biosmjeten kahveod%ak (ili kahved%ak) s goru$om vatrom
u bosanskom poretu ili(nekoj vrsti kamina), pred kojim je sjedio
kahved%ija okru%en d%ezvicama,tablama i 9nd%anima, spretno i brzo
peku$i kahve i dijele$i ih, ponekad inestrpljivim, gostima. #ko ste
kad zavirili u jednu od tih bosanskih kahvica, moraliste
primijetiti kako je poneki gost punim dlanom obgrlio svoj 9nd%an s
kahvom,
kao da na neki nain u%iva u toplini ove alice bez drka (kako
neki jaband%ija,doavi u Bosnu s udenjem uskliknu). 'ato pravi
meraklija (koji zna u%ivati)radije pije iz 9nd%ana bar radi tog
prisnog dodira s jo vru$om kahvom u njemu.#ko vas prijatelj ili
jednostavno poznanik pozove na kahvu, bilo u ariji ili
svojojvlastitoj ku$i, nemojte nipoto poziv lahkomisleno odbiti, jer
biste ga mogliozbiljno uvrijediti. +n vas ne zove da bi vas
jednostavno poastio, nego radi togato je %eljan s vama razgovora,
%eli vam se mo%da izjadati, pitati za savjet ili utivae miljenje,
ili jednostavno %eli s vama eglenisati (slobodno razgovarati osvemu
i svaemu bez straha da $ete ga ograniavati). #ko u tom asu
nistenikako u mogu$nosti prihvatiti poziv, morate navesti debele
razloge i povestirauna da to ispravite s tim to $ete tog prijatelja
to prije pozvati na kahvu s
istom namjerom. *ravi Bonjak u ta vremena, koja imamo na umu dok
ovopiemo, bio je krajnje obrazli, obziran i pa%ljiv postuju$i i
znanog i neznanog,stalno paze$i da se nekome ne zahateri, svojim
postupkom ne zamjeri. ;a nauveliku %alost, taj je vakat i ta
vremena su odavno za nama. *a ipak, ostala je inada u boljeC
