2
Misija OSCE-a u BiH radi na jačanju praksi zasnovanih na ljudskim pravima i suzbijanju diskriminacije kroz partnerstvo sa državnim zakonodavnim i vladinim institucijama, pravosuđem, Institucijom ombudsmana/ombudsmena za ljudska prava, predstavnicima nacionalnih manjina i organizacijama civilnog društva. Borba protiv diskriminacije Bosna i Hercegovina je potpisnica Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (Evropska konvencija) i drugih međunarodnih ugovora o zaštiti ljudskih prava i zabrani diskriminacije. U složenom ustavnom sistemu BiH, odredbe Evropske konvencije i njenih protokola imaju prednost nad svim domaćim zakonima. Nadalje, međunarodni standardi se direktno primjenjuju u pravnom sistemu BiH. Bosna i Hercegovina je ratificirala Protokol br. 12 Evropske konvencije, proširujući državnu obavezu da zabrani diskriminaciju u uživanju bilo kojeg prava, uključujući i kroz domaće zakonodavstvo. Bosna i Hercegovina je nakon toga postala prva zemlja za koju je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) utvrdio da krši ovaj protokol, u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH. Sud je u svojoj presudi u korist Sejdića i Fincija zamjerio ustavnu neprihvatljivost podnositelja zahtjeva za kandidiranje za izbor u Dom naroda BiH ili Predsjedništvo BiH zbog činjenice da nisu pripadali nijednom od konstitutivnih naroda BiH. Pored toga, obaveza vlasti i građana da poštuju ljudska prava i nediskriminaciju ugrađena je u opredjeljenost sadržanu u Ustavu BiH, entitetskim ustavima, Statutu Brčko Distrikta BiH (Brčko distrikt), ustavima deset kantona Federacije BiH (FBiH) i Zakonu o zabrani diskriminacije. Diskriminacija u BiH Postoji mnogo slučajeva socijalne diskriminacije koji pružaju ozbiljan razlog za zabrinutost u BiH. Naprimjer, segregacija na etničkoj osnovi prisutna je u obrazovnom sistemu. Praksa „dvije škole pod jednim krovom“ fizički razdvaja djecu na osnovu etničke pripadnosti, a svaka grupa se podučava po posebnim nastavnim planovima i programima. Romi su žrtve sve jače socijalne isključenosti i diskriminacije, posebno vidljive u zapošljavanju, obrazovanju, stambenom zbrinjavanju i pristupu zdravstvenim uslugama.

Borba protiv diskriminacije - OSCEBosna i Hercegovina je nakon toga postala prva zemlja za koju je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) utvrdio da krši ovaj protokol, u slučaju

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Misija OSCE-a u BiH radi na jačanju praksi zasnovanih na ljudskim pravima i suzbijanju diskriminacije kroz partnerstvo sa državnim zakonodavnim i vladinim institucijama, pravosuđem, Institucijom ombudsmana/ombudsmena za ljudska prava, predstavnicima nacionalnih manjina i organizacijama civilnog društva.

    Borba protiv diskriminacije

    Bosna i Hercegovina je potpisnica Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (Evropska konvencija) i drugih međunarodnih ugovora o zaštiti ljudskih prava i zabrani diskriminacije.

    U složenom ustavnom sistemu BiH, odredbe Evropske konvencije i njenih protokola imaju prednost nad svim domaćim zakonima. Nadalje, međunarodni standardi se direktno primjenjuju u pravnom sistemu BiH.

    Bosna i Hercegovina je ratificirala Protokol br. 12 Evropske konvencije, proširujući državnu obavezu da zabrani diskriminaciju u uživanju bilo kojeg prava, uključujući i kroz domaće zakonodavstvo.

    Bosna i Hercegovina je nakon toga postala prva zemlja za koju je Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) utvrdio da krši ovaj protokol, u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH.

    Sud je u svojoj presudi u korist Sejdića i Fincija zamjerio ustavnu neprihvatljivost podnositelja zahtjeva za kandidiranje za izbor u Dom naroda BiH ili Predsjedništvo BiH zbog činjenice da nisu pripadali nijednom od konstitutivnih naroda BiH.

    Pored toga, obaveza vlasti i građana da poštuju ljudska prava i nediskriminaciju ugrađena je u opredjeljenost sadržanu u Ustavu BiH, entitetskim ustavima, Statutu Brčko Distrikta BiH (Brčko

    distrikt), ustavima deset kantona Federacije BiH (FBiH) i Zakonu o zabrani diskriminacije.

    Diskriminacija u BiH

    Postoji mnogo slučajeva socijalne diskriminacije koji pružaju ozbiljan razlog za zabrinutost u BiH. Naprimjer, segregacija na etničkoj osnovi prisutna je u obrazovnom sistemu. Praksa „dvije škole pod jednim krovom“ fizički razdvaja djecu na osnovu etničke pripadnosti, a svaka grupa se podučava po posebnim nastavnim planovima i programima. Romi su žrtve sve jače socijalne isključenosti i diskriminacije, posebno vidljive u zapošljavanju, obrazovanju, stambenom zbrinjavanju i pristupu zdravstvenim uslugama.

  • Tel: +387 33 952 100Fax: +387 33 442 [email protected]/bih

    Misija OSCE u Bosni i HercegoviniFra Anđela Zvizdovića 1, UNITIC Toranj A71000 SarajevoBosna i Hercegovina

    Pratite Misiju OSCE-a u BiH

    Romska zajednica često je izložena diskriminacijskim incidentima putem govora mržnje i drugih zločina iz mržnje, uključujući verbalne ili fizičke napade, upotrebu pogrdnih izraza ili uvreda i negativnih stereotipa. Nadalje, romske žene i djeca žrtve su višestruke diskriminacije i, kao rezultat toga, romska djeca imaju nisku stopu upisa u srednje škole i na univerzitete, zajedno s visokom stopom procenta djece koja napuštaju školu.

    Žene u BiH suočavaju se sa stalnom marginalizacijom, pa i u politici, gdje su nedovoljno zastupljene zbog mnoštva razloga, uključujući i zbog rodnih stereotipa. Žene se takođe suočavaju sa nejednakim pristupom tržištu rada, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti. Pored toga, žene su mnogo češće izložene nasilju i iskorištavanju nego muškarci.

    Povratnička populacija i dalje se suočava s poteškoćama u pristupu pravima vezanim za tržište rada, socijalna davanja i zdravstvenu zaštitu. Diskriminacija na temelju seksualne orijentacije ili identiteta ozbiljan je problem, uključujući u zapošljavanju, obrazovanju, stambenom

    zbrinjavanju i pristupu zdravstvenoj zaštiti, što često dovodi do govora mržnje, pa čak i nasilja. Procesuiranje zločina iz mržnje kao i govora mržnje i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, jer su prijavljeni napadi na osnovu seksualne orijentacije ili identiteta žrtava često nedovoljno istraženi.

    Osobe s invaliditetom suočavaju se sa diskriminacijom u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti i zdravstvenoj zaštiti. Neprimjenjivanje relevantnih propisa doprinosi isključenju djece i mladih s invaliditetom iz obrazovnog sistema. Organizacije civilnog društva u BiH smatraju da većina javnih zgrada i institucija, kao i infrastruktura javnog prevoza, nisu pristupačni osobama s invaliditetom.

    Podrška institucionalnim mehanizmima

    Misija podržava relevantne institucije BiH u borbi protiv diskriminacije, a to su Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH i pravosuđe, s dodatnim fokusom na organizacije civilnog društva, univerzitete i opću javnost.

    U saradnji s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH i pravosuđem, Misija analizira antidiskriminacijsku sudsku praksu u BiH i izrađuje izvještaje poput Analize sudskog odgovora na izazove diskriminacije u Bosni i

    2Hercegovini .

    Zajedno sa entitetskim centrima za obuku sudija i tužitelja u BiH, Misija povećava kapacitete pravosudnih i pravnih

    3stručnjaka kroz konferencije , obuke i radionice usmjerene na analizu sudske prakse u slučajevima diskriminacije u BiH.

    Misija ima za cilj povećati vidljivost antidiskriminacijskih tema na univerzitetima u BiH, organiziranjem simulacija suđenja i pružanjem podrške ljetnim školama i studentskim raspravama o temama o ljudskim pravima.

    Misija takođe pruža obuke o senzibilizaciji za stereotipe /diskriminaciju i realizira kampanje za podizanje svijesti za javne službenike i širu javnost o potrebama ljudi u situacijama ranjivosti, poput Roma, uključujući dizajniranje, štampanje i distribuciju promotivnih materijala, kao što je multimedijalni projekat Romi

    4na marginama , i promocija kampanja putem društvenih mreža.

    Rad Misije u ovoj oblasti u velikoj se mjeri temelji na preporukama iz javnog izvještaja Misije „Procjena rada institucija Bosne i Hercegovine

    5u borbi protiv diskriminacije“ , te na rezultatima istraživanja Misije „Diskriminacija u Bosni i Hercegovini - Percepcije,

    6stavovi i iskustva javnosti“ .

    1 Dostupno na https://www.osce.org/bs/mission-to-bosnia-and-herzegovina/378835?download=true.

    2 Dostupno na https://www.osce.org/mission-to-bosnia-and-herzegovina/400544.

    3 Vidjeti https://www.osce.org/mission-to-bosnia-and-herzegovina/420146.

    4 Vidjeti https://www.osce.org/mission-to-bosnia-and-herzegovina/406001.

    5 Dostupno na https://www.osce.org/bs/mission-to-bosnia-and-herzegovina/414674.

    6 Dostupno na https://www.osce.org/bs/mission-to-bosnia-and-herzegovina/448855.

    Zakon o zabrani 1diskriminacije (ZZD) usvojila

    je Parlamentarna skupština BiH 2009. godine i dopunjen je 2016. godine. Cilj zakona je jačanje mehanizama BiH namijenjenih za borbu protiv diskriminacije, posebno osoba iz ranjivih socijalnih kategorija.

    Međutim, uprkos postojanju ovako čvrstog zakonodavnog okvira i nastojanjima mnogih aktera da poboljšaju kapacitete ovih mehanizama, u BiH i dalje postoji diskriminacija.