BODOVANJE USPOREDNOG ESEJA

A ČITANJE I RAZUMIJEVANJE TEKSTA 20 bodova

A1 navedena obilježja koja povezuju priložene tekstove, odnosno ona po kojima se razlikuju 2 2 boda

- ponuđenim tekstovima zajednička je ljubavna tema i temeljni motiv – motiv ženske kose- pristupnik treba smjestiti pjesme u književna razdoblja, odrediti trajanje razdoblja: Šiško Menčetić, petrarkist, renesansni pjesnik, 15./16. st.- A. G. Matoš, hrvatska moderna, impresionizam, simbolizam (nešto od toga), odrediti početak i kraj, objasniti moguć izbor, (dovoljna je samo jedna godina), zbog čega ili 1891./ 1892./ 1895., zbog čega 1914./1916.- A. B. Šimić, ekspresionizam, napisati ili cjelokupno trajanje ekspresionizma od 1914.-1929. ili navesti zbirku Preobraženja, 1920. god.

2 boda – ako pristupnik ima većinu očekivanih podataka1 bod – uočava temu i temeljni motiv, ali ne smješta književnike u kontekst hrvatske književnosti0 bodova – gotovo ništa od navedenoga ili je pogrješno

A2 prepoznati ključni sadržajni podatci i struktura 3 4 boda

- u Menčetićevoj pjesmi prepoznaje već iz samog naslova temu ljubavi na prvi pogled, povezuje da je isti autor parafrazirao 61. Petrarkin sonet koji blagoslivlja upravo trenutak kad je lirski subjekt ugledao Lauru za kojom će poslije patiti čitav život- strofa – dvostih, stih – dvostruko rimovani dvanaesterac- kod Matoša uočava bol zbog smrti voljene žene i utjehu koju mu daje njezina kosa doživljavajući smrt samo snom- kult čiste forme – najsavršeniji oblik je sonet, uočiti kompoziciju soneta- A. B. Šimić daje doživljaj tjelesne ljubavi, nažalost ne obostrane i trajne, ta razdrtost lirskog subjekta zbog te neizvjesnosti, njegov prigušeni krik, naglašen je uporabom slobodnog stiha

4 boda – pristupnik navodi sve elemente3 boda – ako nedostaje jedan element2 boda – ako nedostaju dva elementa1 bod – ako nedostaju tri elementa0 bodova – nema gotovo ništa od navedenoga

A3 opisana problematizacija prema smjernicama tekstova 3 6 bodova- pristupnik uočava snažan dojam koji je vila ostavila na pjesnika slažući kraj otvorenog prozora svoju jutarnju frizuru; povezanost motiva iz krajolika s buđenjem njegove zaljubljenosti, naglašenost raspoloženja i osjećaja te nagla promjena raspoloženja uvjetovana njezinim odlaskom; petrarkistički motivi zlatne kose, bijelog grla dani svježe i uvjerljivo- i Matoševo nagomilavanje osjećaja, ali ti su osjećaji najstrašniji mogući koje čovjek može doživjeti, to su oni uzrokovani smrću voljene osobe, gradacija od tuge, zapanjenosti, očajanja, slijepe strave; personifikacija kose koja govori i tješi ga, objasniti eufemizam (smrt = san), oksimoron „smrti krasne“- ritmotvorni elementi u sonetu, osim rime, broja slogova u stihu, jesu i elipsa (objasniti), ponavljanje dijela stiha …“ u dvorani kobnoj“, inverzija, zvučne figure, npr. aliteracija i često ponavljane suglasnika s „u slijepoj stravi i u strasti muke“, nijemi vrisak?- u pjesmi Ljubav potrebno je argumentirati doživljaj težine i straha zbog budućnosti ove ljubavi („teška krila“, „teške kose“); uočiti kolorističke kontraste parova tako čestih u Šimićevoj poeziji – žuta boja svjetlosti, radosti i života, plava boja metafizičkog svijeta, neba, beskonačnosti, asocijacija na stvaralaštvo Van Goga; crna boja noći i smrti, bijela boja „teških krila (anđeoskih?), govor boje i zvuka, onomatopeje, taktilni motivi koji isto naglašavaju egzistencijalni motiv tjeskobe- motiv njezine kose koja traži slobodu i nesputanost ikakvom vezom- unutrašnja dinamika naglašena je čestom uporabom glagola, dojam ekspresionističkog krika- uočiti ekonomičnost izraza, izostavljanje interpunkcije, u slobodnom stihu ulogu rime i ritma, pa tako i u ovoj pjesmi, preuzimaju onomatopeja, anafore, ponavljanja, asonance, aliteracije te grafički oblik pjesme, argumentirati tekstom

6 bodova – pristupnik problematizira velik dio ponuđenih teza, uočava kako pjesnici na temelju istog motiva u različitim stilskim razdobljima ostvaruju, i prema raspoloženju i prema strukturi pjesme, različita umjetnička djela; dobro interpretira i razumije pjesme i na sadržajnom i na formalnim planu, razumije jezik pjesme, stilske figure…5 bodova – nedostaje jedan bitni element, možda jedno pogrješno razumijevanje pjesme

4 boda – pristupnik se dobro snalazi u interpretaciji poezije, ali nedovoljno obrazlaže neke dijelove, stilske figure (elipsa, oksimoron…)3 boda – pristupnik piše o ponuđenome, ali ne pokazuje da pjesme razumije u kontekstu razdoblja, on, zapravo, prepričava pjesme uz poneku stilsku figuru2 boda – piše o svemu ponuđenome, ali površno, svi podaci i zaključci nisu točni1 bod – samo šturo dotiče očekivano, ništa ne objašnjava, površno interpretira pjesme0 bodova – nema ništa od navedenoga ili je sve pogrješno

A4 navedene tvrdnje potkrijepljene citatom/ parafrazom 3 4 boda4 boda – većinu tvrdnji potkrjepljuje citatom ili parafrazom, 4 i više3 boda – 3 tvrdnje potkrjepljuje citatom ili parafrazom2 boda – 2 tvrdnje …1 bod – 1 tvrdnja…0 bodova – tvrdnje nisu potkrijepljene

A5 pokazano razumijevanje teksta 3 4 boda- pristupnik mora uočiti kulturološku važnost Menčetićeve pjesme koja je u to vrijeme bila uz bok talijanskoj petrarkističkoj renesansnoj književnosti, ali i originalnost koju pjesnik unosi u česte petrarkističke motive- znati da su Matoš i Šimić ponajvažniji predstavnici svojih stilskih razdoblja, razumjeti njihovu poeziju i cijelo stilsko razdoblje- očekuju se i drugačiji različiti odgovori, ali svaki mora biti argumentiran , smisleno povezan i utemeljen na polaznim tekstovima- pristupnik može iznositi i svoj osobni stav primjeren i prikladan ovakvim tekstovima

4 boda – jasno i točno pokazuje razumijevanje tekstova3 boda – uglavnom dobro razumije tekstove2 boda – djelomično razumije tekstove1 bod – površno razumije tekst0 bodova – uopće ne razumije tekst

B PISMENO IZRAŽAVANJE 6 bodovaB1 - sadržajno oblikovanje teksta u tri dijela (uvod, razrada, zaključak) 1 1 bod - jasno oblikovane misli u rečenice (1 bod ako ima pokoja nelogičnost, 0 bodova ako ima više nelogičnih rečenica) 2 bodaB2 - prikladno duge i složene rečenice, smisleno povezane (1 bod ako su rečenice djelomično preduge ili prekratke, 2 boda ako su dijelom nepovezane ili s nepotrebnim ponavljanjima; 0 bodova – rečenice nepovezane u većem dijelu teksta) 4B3 - prikladan stil teksta (esejistički, ne razgovorni) 1 1 bod

C UPORABA HRVATSKOGA JEZIKA 14 bodova

C1 Jasno i točno oblikovane rečenice i spojevi riječi 3 4 bodaa) prikladni spojevi riječi (nedopustive pogrješke – lagati nekoga, oko stotinjak, roman od Dostojevskog…),točno 2 boda napisani spojevi (1 bod – uglavnom točno napisani spojevi riječi, 0 bodova – više od pet pogrješaka)b) red riječi, zanaglasnice, uporaba veznika, gramatički točne rečenice (1 bod – uglavnom točno oblikovane 2 boda rečenice, dopuštene 3-4 manje pogrješke; 0 bodova – više od 5 manjih pogrješaka)

C2 Pravopisna točnost 4 5 bodovaa) interpunkcija, navodnici, kratice, veliko/ malo slovo (1 bod – uglavnom točna interpunkcija, 2 boda dozvoljena 1 veća ili 3 – 5 manjih pogrješaka; 0 bodova – 2 ili više većih ili mnogo malih pogrešaka)b) sastavljeno i rastavljeno pisanje, pisanje stranih riječi, imena, ije/je, č/ć, dž/đ, negacija… 3 boda (2 boda – uglavnom točno napisan tekst, do 5 manjih pogrješaka; 1 bod – djelomično točno napisan tekst, 2 ili više većih pogrešaka, više od 5 manjih)

C3 Gramatička točnost 2 5 bodovaa) oblici riječi (sprezanje, sklonidba, komparacija; aorist, infinitiv, futur 1…) 3 boda

(2 boda – uglavnom točno napisan tekst, dopuštena 1 veća ili 3 – 5 manjih pogrešaka; 1 bod – djelomično točno napisan tekst, 2 ili više većih pogrešaka, više od 5 manjih)

b) prikladni izrazi i prikladna značenja 2 boda- pristupnik treba koristiti domaće, birane riječi, bez nepotrebnih tuđica, posebno anglizama, točna uporaba riječi s obzirom na osnovno i preneseno značenje, do dvije pogrješke u rjeđim riječima (1 bod – uglavnom prikladni izrazi i značenja, 3-4 pogrješke)

c4 1