Blokovska Spika

blokovskaspika Kad je Donji grad bio mlad

Zadivio me ambijentalni arm donjogradskih dvorita razgovor s Carles Blasco Bayotom, generalnim direktorom agencije ProEixample iz Barcelone

Blok Mosor

Mi stanari nismo svjesni svoje snage razgovor s Helgom Jureti, stanarkom Tukanove ulice

Biramo najljepe dvorite

broj 12011.

izdavai:Analog & Platforma 9,81

2 2011. Blokovska spika #1

Uvod

l Donji grad je nastao na poljoprivrednom zemljitu koje se protezalo od starog kraljevskog grada na brijegu do naplavne ravni rijeke Save. Pomisao da bi se ovdje mogao razviti novi grad tadanjim je Zagrepanima zvuala jednako nevjerojatno poput mogunosti putovanja na Mjesec. Ovu slikovitu dolinu pod brijegom uglavnom su promatrali s gradskih zidina ili kupovali njezine plodove na trnici Dolac. Nakon to se 60-ih godina 19. stoljea dolinom ispod Gradeca i Kaptola provezla eljeznica, poeo je nastajati novi grad

P itate li se zato tramvaji kroz centar grada putuju sporo? Zato u centru nema mjesta za parkiranje? Mue li i vas praktini problemi poput popravka dotrajalog krova ili malog broja mjesta u djejim vrtiima i jaslicama? Pitate li se zato se mora zatvoriti O Ivan Gunduli? Imate li svoje miljenje o Vara-vskoj i takornjacima? Brinete li o drugim pitanjima dobrog ivota u Donjem gradu?

Mislite li da bi vas se uope trebalo pitati za miljenje...

Ukljuite se u Blokovsku spiku!Postavljajte pitanja. Razmiljajte na

glas. Budite kritini i konstruktivni. Recite to elite ili ne elite. Predlaite rjeenja. Ponite komunicirati sa svojim susjedima, ali i s onima koji u Donji grad dolaze zbog posla ili zabave. Komunicirajte takoer i s politiarima i graevinskim investitorima. Zapravo, sa svima s kojima dijelite ivot u Donjem gradu.Impressum

uredniki tim: Luciano Basauri, Dafne Berc, Ivan Ivkovi, Lana Lovreni, Marko Sananin

suradnici: Jana Dabac, Sonja Lebo, Zlatko Pletili, Tina Rumenovi, Antun Sevek

lektura: Ivan Ivkovi

korektura: Dafne Berc

dizajn: Ruta

fotografija: Sandro Lendler, Jana Dabac, Luciano Basauri, Dafne Berc, Damir ii, Arhiv Too Dabac

tisak: Tiskara Zagreb

arhivske fotografije: Muzej Grada Zagreba

povijesni prikazi i nacrti: Muzej Grada Zagreba, Urbanistiki zavod Grada Zagreba, Grad Zagreb Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Arhiva ProEixample Barcelona, Analog, Platforma 9,81

potpora: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva Ministarstvo kulture RH

Grad Zagreb Gradski ured za kulturu, obrazovanje i port

Sadraj

Prostorna ideja Donjeg grada nastala je davno prije roenja svih nas, a dobar dio stanovnika je doao ivjeti u Donji grad kad je on ve bio izgraen. To je jedan od glavnih razloga zato smo nedovoljno svjesni njegovog mukotrpnog nastanaka i najee ne znamo procijeniti sve ono dobro ili loe to danas postoji. Zato smo i esto zbunjeni krivim predodbama ili obeshrabreni nemogunou da se ita uini.

Unato brojnim problemima, Donji je grad sauvao svoju socijalnu i ekonomsku ivost. U njemu ive stanovnici najrazliitijih drutvenih skupina te se odvija iva kulturna i ekonomska razmjena. Njegov nam primjer pokazuje da je grad ivi organizam koji se razvija i mijenja unutar odrivog okvira. Donji je grad dokaz da je ideja bloka zgrada koje dijele poluprivatni prostor unutranjeg dvorita i dalje jedan od najkvalitetnijih naina ivota u velikom gradu. Njegovi blokovi svoje stanare ue strpljivom suivotu koji je uvijek vaniji od potreba pojedinaca. Donji grad je za

l Trg rtava faizma, popularno zvan Damija, jedna od kljunih toaka blokovske matrice 19. stoljea

Razgovarajmo o Donjem gradu

Nema kvalitetnog razvoja grada bez aktivnog sudjelovanja graana

4 Kad je Donji grad bio mlad7 Donjogradski promet8 Kako je nastala moderna

Barcelona9 Zadivio me ambijentalni arm

donjogradskih dvorita razgovor s Carles Blasco Bayotom, generalnim direktorom agencije ProEixample iz Barcelone

12 Donjogradska blokovska dvorita13 Blok Mosor15 Mi stanari nismo svjesni svoje

snage razgovor s Helgom Jureti, stanarkom Tukanove ulice

16 Drutveni centar Kino Mosor18 Kovinopojasarski obrt Havel19 Biramo najljepe dvorite19 Promjenjivo lice grada19 Urbana pedagogija u osnovnoj

koli

Blokovska spika #1 2011. 3

Uvod

l Neizgrae na ledi-na dana-njeg Trga rtava faizma, 20-te 20. stoljea

pravo velika kola urbane kulture u najirem moguem smislu.

Posljednjih je godina Donji grad postao poprite sukoba i pregovaranja najrazliitijih interesa. Povod takvom stanju pritisak je trita nekretnina na vrijedna zemljita. Taj je pritisak pokrenuo bujicu najrazliitijih oblika javne kritike koja dolazi podjednako od strane strunjaka, angairanih stanara i aktivista, kulturnih djelatnika i politiara, kojima se suprostavljaju drugi strunjaci, politiari i graevinski investitori.

Meutim, pravi razlog krize treba traiti u nepripremljenosti Zagreba da se suoi s prostornim posljedicama svoje ekspanzije, ekonomske i kulturne tranzicije i demografskih promjena. Upravo zbog svoje centralne pozicije, Donji grad je u takvoj situaciji najjae izloen pritiscima. Nedostatak njegove razvojne vizije i strategije uskoro bi mogao natetiti svima koji u njemu ive ili rade.

Blokovska spika je prije svega medij za razgovor o Donjem gradu.

Vjerujemo da je za krizu Donjeg grada djelomino odgovorna i utljiva veina graana koja ne shvaa znaaj vlastitog sudjelovanja u raspravi o urbanim politikama. Zbog tog smo odluili pokrenuti ovaj medij i poboljati opu informiranost o problematici prostora i njegovog razvoja, otvoriti javni prostor razmjene ideja i pokazati vam na koji su nain i pod kojim uvjetima uspjeni modeli urbane obnove mogui. Bez aktivnog sudjelovanja svakog pojedinog graanina teko e se ostvariti dugorono kvalitetan urbani razvoj.

Uredniki tim

l Detalj Regulatorne osnove Zagreba iz 1865. godine (preuzeto iz Kneevi Snjeka, Zagreb u sreditu, BARBAT, Zagreb 2003., str. 185): vidljiva je planirana blokovska matrica Donjeg grada na poljoprivrednom zemljitu podno Gradeca i Kaptola, glavni eljezniki kolodvor te savska luka juno od Donjeg grada


D onji grad je nastao na poljoprivrednom zemljitu koje se protezalo od sta

rog kraljevskog grada na brijegu do naplavne ravni rijeke Save. Pomisao da bi se ovdje mogao razviti novi grad tadanjim je Zagrepanima zvuala jednako nevjerojatno po

put mogunosti putovanja na Mjesec. Ovu slikovitu dolinu pod brijegom uglavnom su promatrali s gradskih zidina ili kupovali njezine plodove na trnici.

Ipak, uslijed ubrzanog doseljavanja stanovnitva i smionih vizija koje su tadanje drutvene elite namijenile Zagrebu, u godinama koje su slijedile odvila se transformacija grada s kojom se moe mjeriti jedino ona stotinjak godina kasnije u Novom Zagrebu.

Sve je poelo 60ih godina 19. stoljea, kada su gradski oci vodili ustre pregovore s prijestolnicama u Beu i Budimpeti oko trase budue eljeznice. Prema prvobitnoj namjeri vladara eljezniki je put trebao zaobii Zagreb, to bi uvelike usporilo njegov razvoj. Ali, nakon to se ipak

Donji graD

uspio izboriti za povoljniju trasu, grad je ubrzo postao vano eljezniko vorite. Budui da je industrijalizacija netom zapoela 1863. izgraena je prva plinara u narednim je godinama Zagreb postao vano industrijsko sredite. Masovno doseljavanje radnog stanovnitva rezultiralo je velikim pritiskom na prostor neposredno ispod Kaptola i Gradeca. Donji se grad poeo uurbano izgraivati, bez nunog urbanistikog plana koji bi regulirao njegov rast.

Prvi regulacijski plan

iz 1865., koji je trebao regulirati prostor izmeu povijesnog grada na brijegu i nove pruge, bio je zagrebaka verzija planova koji su se izraivali diljem tadanje Europe, gdje su se gradovi susretali s naglom potrebom irenja izvan svojih srednjovjekovnih jezgri. Budui da nije bio odobren iz Budimpete, ovaj plan nikad nije postao normativni dokument, pa se izgradnja grada odvijala uz stalne improvizacije gradskih arhitekata i urbanista, kao i promjene i prilagodbe uvjetima na terenu.

Kad je Donji grad bio mlad

l Gravura Donjeg grada s poetka 20. stoljea

Glavni cilj regulacije Donjeg grada bio je pojaanje postojeih komunikacijskih koridora i uvoenje novih. Ovo je rezultiralo formiranjem gradskih blokova nepravilne veliine i oblika

Sve je poelo 60-ih godina 19. stoljea, kada su gradski oci vodili ustre pregovore s prijestol nica-ma u Beu i Budimpeti oko trase budue eljeznice

l Situacija jednog dijela Zagreba 1882. godine - zeleno obojen prostor na m i-je njen trgovima-perivojima. (preuzeto iz Kneevi Snjeka, Zagrebaka zelena potkova, kolska knjiga, Zagreb 1996., str. 83)


Donji grad

Glavni cilj regulacije Donjeg grada bio je pojaanje postojeih komunikacijskih koridora i uvoenje novih. Ovo je rezultiralo formiranjem gradskih blokova nepravilne veliine i oblika. Svaki blok ima jasno formiran obod, ali uva gotovo netaknutu poljoprivrednu parcelaciju u svojoj unutranjosti. Unutarnje parcele nisu nikad bile usklaene s perimetrima blokova jer nikad nije postojala prava autonomija politike volje niti je bilo dovoljno sredstava da se ovo proturjeje uzme u obzir i zanu mehanizmi njegovog rjeavanja. S vremenom su se unutranje parcele proguivale izgradnjom razliite namjene. Unutar donjogradskih blokova i danas nalazimo skladita i radionice, naputene industrijske hale, kao i prostore u kojima se stanuje ispod svakog higijenskog standarda.

Jedan od istaknutih urbanista zaposlenih u gradskoj administraciji bio je Milan Lenuci. Iako je po struci bio geodet njegove urbanistike zamisli uzimale su u obzir

kontekst i vidovito predvidjele prostorni razvoj koji e stanovnici Donjeg grada doivjeti mnogo kasnije. Lenuci je zapravo bio veliki strateg i urbanistiki improvizator koji je od div lje rastueg grada nastojao stvoriti skladnu cjelinu. Prostorni potez od Hrvatskog narodnog kazalita prema Botanikom vrtu, od Botanikog vrta do eljeznikog kolodvora pa do Zrinjevca Zelena ili Lenucijeva potkova nastao je zahvaljujui Lenucijevoj umijenosti da se odupre pritscima pekulanata zemljitem koji su eljeli izgraditi taj prostor po vlastitim idejama. To mu je uspjelo organiziranjem razliitih javnih kulturnih manifestacija koje su se odvijale u privremenim graevinama na tom potezu. Na mjestu

buduih institucionalnih graevina poput dananjeg kazalita i drugih kulturnih institucija prvobitno su se nalazili atori i drveni paviljoni za kazaline priredbe i sajmove ili igralita za tenis i nogomet koja bi zimi postajala klizalita. Na taj je nain dolo do kulturnog prisvajanja ovih prostora koji su u svijesti Zagrepana zauvijek zabiljeeni kao javni. Prva znaajna graevina na Zelenoj potkovi bila je palaa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zavrena 1880. godine na njezinom istonom kraku dananjem Zrinjevcu. Budui da je Zelena potkova svoj plan na papiru dobila tek 1887. nakon to je bila gotovo dovrena, uspjeh za njezinu realizaciju treba uvelike pripisati Milanu

Lenuciju. Naalost, neke od njegovih ideja za daljnji razvoj Zagreba nisu prihvaene poput regulacijskog plana iz 1907. u kojem predlae pomicanje eljeznike pruge prema Savi kako bi se omoguilo irenje grada na jug. Zbog toga je Trnje ostalo ne samo odsjeeno od grada, ve je i do danas najstarije zagrebako divlje naselje.

Novi grad je elektrificiran 1907. (5. studenog prvi put je upaljena elektrina javna rasvjeta), gradom je poeo voziti tramvaj, a do 1914. postao je jednim od najvanijih industrijskih sredita u regiji. Poetkom 20. stoljea Zagreb je imao jednu od najveih stopa nataliteta u Europi. Donji grad je tada imao 60.000 stanovnika. No, unutranjost donjogradskih blokova nije se razvijala. Do kraja 19. stoljea nastao je veliki nesrazmjer izmeu srednjovjekovne unutranjosti bloka i njegove ureene uline fasade. Ovo stanje je do danas ostalo nepromijenjeno i predstavlja veliku prepreku za provedbu jedinstvenih intervencija u

l Visoka urbana gustoa bloka Smiiklasova Marti eva Bauerova Vlaka krajem prolog stoljea

Na mjestu solidnih graevina poput dananjeg Hrvatskog narodnog kazalita i drugih kulturnih institucija prvobitno su se nalazili atori i drveni paviljoni za kazaline priredbe i sajmove ili igralita za tenis i nogomet koja bi zimi postajala klizalita l Na dananjoj lokaciji HNK bilo je sajmite s privremenim

objektima

l 1908. Tenis igralita na mjestu Botanikog vrta. Tenis je bio esta razbibriga zagrebakih dama

l 1908. Klizalite na mjestu dananje Poliklinike za reumatske bolesti

l 1897. Nogometno igralite na dananjem Mauranievom trgu ljeti

l 1897. Klizalite na dananjem Mauranievom trgu zimi


Donji grad

unutranjosti bloka zbog sloenih vlasnikih pitanja. ak je i socijalistika gradska uprava nakon II svjetskog rata, usprkos mehanizmima nacionalizacije i izvlatenja, odustala od tako zahtjevnog problema. Godine 1974. izraen je plan za gradski centar, koji je osim Donjeg grada obuhvaao i prostor Trnja. Ve se tada plan susreo s problemom ureenja dvorita i pronalaenja njihove funkcije, a uoeni su i prometni problemi koji su do danas postali vrlo akutni. Naalost, iako doneen, plan je primjenjivan sporadino, a svi glavni problemi ostali su do danas. Krajem 80ih ponovo se aktualizirala ideja sveobu

hvatnog plana za Donji Grad. Tako 1989. Urbanistiki zavod Grada Zagreba izrauje dokument koji je ispravno dijagnosticirao veinu problema i predlagao mehanizme obnove. Plan nije nikad doneen, a ovaj vrijedan prostor ni danas nema viziju razvoja niti instrumente urbanistike regulative.

Unato svemu tome, promjene su se dogaale. Donji se grad nastavio izgraivati uglavnom u svom istonom dijelu gdje su blokovi bili nedovreni. Tijekom 50ih i 60ih godina izgraeni su novi sadraji koji su uglavnom potivali postojeu regulaciju ili interpretirali blok u skladu

sa suvremenom arhitekturom tog vremena. Veina zagrebake industrije iz takozvane prve faze selila se na lokacije uz prugu ili na itnjak. Tako je industrija, poput tvornice koe Almeria, elektrinih kablova Elka ili tvornice ulja Zvijezda, svoja zemljita prepustila novim sadrajima, iako su neke od tih industrijskih graevina jo uvijek na svom mjestu. Budui da su zatiene kao spomenici kulture, novi su se vlasnici suoili s proble

mom njihove zahtjevne i skupe obnove. Iz tog razloga mnoge bive tvornice stoje prazne i propadaju najvredniji su primjeri tvornice Arko (tvornica alkoholnih pia Badel) i Penkala (Nada Dimi).

Posljednjih se godina rekonstruirao jedan od sredinjih donjogradskih blokova onog na Predovievom ili Cvjetnom trgu. Radi se o projektu koji je otvorio oi mnogim Zagrepanima da se Donji Grad ne moe razvijati

bez razvojne vizije i vlastitog urbanistikog plana.

Donji grad ima 168 blokova u kojima ivi otprilike 45.000 stanovnika, a dnevno njime cirkulira gotovo milijun. To je prostor vrlo intenzivne socijalne i gospodarske razmjene te bi stoga trebao biti u procesu stalnog razvoja i promjene. Pritisak trita nekretnina, neureena unutranja dvorita ili nedovreni blokovi na rubovima povijesne cjeline dovoljan su razlog za razmiljanje o obnovi i dogradnji. Kao da se ponovo, 150 godina nakon dalekovidnog Milana Lenucija, nalazimo pred pitanjem: Moe li Donji grad ponovo postati nov?

l Milan Lenuci (1849. 1924.) Milan Lenuci roen je 1849. u Karlovcu. U

Zagrebu je zavrio realnu gimnaziju, a diplomirao je u Grazu na Visokoj tehnikoj koli. Godine 1874. zapoljava se u Gradskom pogl a-var stvu u Zagrebu, 1878. postaje upravitelj gradskog vodovoda. Gradskim inenjerom imenovan je 1882. da bi 1891. postao ravnateljem Gradskog graevnog ureda. Njegovo djelovanje moemo podijeliti u dva razdoblje. Prvo je od 1874. do 1891. godine u kojem radi na brojnim gradskim projektima irokog spektra - od inenjerstva do arhitek-ture, pri emu mu pomae njegovo politehniko obrazovanje. Drugo razdoblje njegova rada traje od 1891. do 1912. godine, a odnosi se na njegovo ukupno prostorno i urbano planiranje Zagreba. U ovom periodu oblikovan je prostor Zelene potkove (prostor poveza nih gradskih perivoja) te su nastali projekti ureenja Kaptola, Dolca i Trga bana Josipa Jelaia. Ovi projekti osmiljeni su u duhu historicistikog urbanizma. Izmeu 1905. i 1909. radi na urbanizaciji istonog dijela grada do Maksimira te naputa ortogonalni raster ulica. Za nova podruja grada uvodi i motiv avenije, poput ulica Medveak, Zelengaj, Miramarska cesta. Godine 1097. izrauje Generalnu urbanu osnovu Zagreba koja pred stavlja sintezu njegovog urbanistikog planira nja i vienja Zagreba. U tom planu prugu pre mije ta izvan sredita grada, osmiljava iroki prsten prometnica, luku i industrijsku zonu grada seli na istok. Iako veina njegovih zamisli i projekata nije do kraja ili uope izvedena, on je svakako postavio temelje urbanog razvoja Zagreba u 20. stoljeu. Osim urbaniz mom, bavio se i novinarstvom te suraivao u Vijestima inenjera i arhitekata. Milan Lenuci umro je u Zagrebu 16. studenoga 1924.

Do kraja 19. stoljea nastao je veliki nesrazmjer izmeu neregulirane srednjo vjekovne unutranjosti bloka i njegove ureene uline fasade

l Nacrt ureenja zapadnog perivoja Zelene potkove, Milan Lenuci 1906. (preuzeto iz Kneevi Snjeka, Zagrebaka zelena potkova, kolska knjiga, Zagreb 1996., str. 222)

Donji grad danas nema jasnu viziju razvoja, uz upitne instrumente urbanistike regulative


P romet je moda i najvidljiviji problem Donjeg grada. Promet, kako u kretanju tako i u mirovanju, u posljednje je vrijeme gorua tema mnogih rasprava u javnom ivotu Zagreba. Dok se jedni zalau za izgradnju dodatnih garaa tvrdei da prema broju automobila Donjem gradu nedostaje 25.000 parkirnih mjesta, drugi se tome otro suprotstavljaju. Graani ispravno zakljuuju da e izgradnja javnih garaa u centru grada privui vie automobila i pridonijeti dodatnim prometnim guvama. Ipak, kad ih se pojedinano pita, svi bi eljeli imati rijeeno parkirno mjesto u neposrednoj blizini svog stana ili mjesta koje posjeuju u slobodno vrijeme. U osnovi, javne garae uvijek primarno rjeavaju pitanje dnevnih migranata u grad, a ne njegovih stanara. Svi pokuaji izgradnje privatnih garaa iskljuivo za stanare su propali, jer dosad za to nije pronaen prihvatljiv financijski model.

Danas se u irem obuhvatu Donjeg grada nalazi preko 2.000 parkirnih mjesta po raznim garaama. Dosad se govorilo o garaama ispod srednjokolskog igralita u Klaievoj, na Trgu Franje Tumana, na Britancu te o manjim garaama u Gajevoj, Preradovievoj i kod gimnazija u Krianievoj ulici. Ona koja je dosad podigla najvie praine na Trgu marala Tita ostala je samo na papiru.

Donji grad

Donjogradski prometGraani su uglavnom manje upozna

ti s injenicom da je tranzitni cestovni promet glavni razlog prometnih guvi, zagaenja zraka i buke. Tonije reeno, govorimo o prometu koji Donji grad koristi kao spojnicu izmeu razliitih odredita; prisjetite se samo koliko ste puta koristili Zeleni val da bi stigli do Trenjevke ili Maksimira? Taj problem najbolje se moe rijeiti promjenom prometne regulacije i izgradnjom zaobilaznih prometnih vorita, s ciljem preusmjerenja prometnih trasa. Prije nekoliko godina izraena je kvalitetna prometna studija koncipirana na prstenastoj distribuciji prometa. Iako je to dosad daleko najrazumnije izraeno

rjeenje za zagrebaki promet, ono i dalje nailazi na prevelik otpor.

Postoje i druge mogunosti. Jedna od njih je definitivno bolje koritenje javnog prijevoza. Idealan bi omjer koritenja privatnog i javnog prijevoza trebao

biti 70:30 u korist javnog. Naalost, u nae se tramvaje jo uvijek ne moemo potpuno pouzdati. Drugo rjeenje je koritenje bicikla, no sustav biciklistikih staza jo uvijek nije dovoljno razvijen, iako bi za donjogradsku ravnicu bio idealan. Zbog toga je pjeaenje, naroito za vrijeme prometnih guvi, i dalje najkomotniji, a ponekad i najbri, nain prometovanja na kraim udaljenostima od Kvatria do Britanca.

Graani su uglavnom manje upoznati s injenicom da je tranzitni cestovni promet glavni razlog prometnih guvi, zagaenja zraka i buke

l Zakrenost automobilima: karakteristina slika glavnih ulica, ujedno i borba za javni prostor

l Mnoga dvorita slue kao parkiralita

l Pogled na Splavnicu 1930ih: trnica Dolac od svog je poetka bila mjesto susreta graana

l Nekadanji Trg burze (Trg hrvatskih velikana) poetkom 20-og stoljea

l Prije izgradnje Dolca trnica je bila smjetena nasred Jelai placa

l Mjeavina urbanih i ruralnih elemenata bila je dio donjogradske svakodnevnice dananja erjavieva ulica

l Jutarnja guva u Gajevoj ulici


P ovijest barcelonskog Eixamplea, jednog od najcjelovitijih primjera velikih urbanih proirenja 19. stoljea, poinje 1860. godine. Tad je iz Madrida stigla uredba da se ininjeru Ildefonsu Cerdi povjeri izrada plana proirenja grada. Ignorirajui katalonske vlasti koje su ve bile odabrale lokalnog arhitekta za izradu plana, madridski vladari jo su jednom nametnuli svoj autoritet katalonskoj prijestolnici, a Barcelona je dobila urbanistiki plan koji je bio toliko ispred svog vremena da je ispoetka bio uglavnom osporavan i ismijavan.

Do sredine 19. stoljea teritorij koji se danas naziva srednjovjekovnom Barcelonom bio je okruen praznim livadama i movarama. Odluka o proirenju grada (eixample doslovno znai proirenje) nala je svoj prostorni oblik u progresivnim idejama Cerde koji je u to vrijeme bio opsjednut organizacijom prometa i tehnikim pronalascima. Tako je osmislio potpuno novi grad i su

Kako je nastala moderna Barcelonastave pomou kojih je taj grad trebao funkcionirati. Od uvoenja javnog prijevoza i sustava kanalizacije do modela koritenja zemljita, plan je predstavljao veliki ok za stanovnike tadanjeg srednjovjekovnog grada s uskim ulicama i stanovanjem ispod svakog higijenskog standarda.

Plan koji je Cerd predlagao bio je temeljen na kvadratinom rasteru ulica irine 20 metara. Blokovi stranica duljine 113 metara bili su osnovne jedinice plana, a na uglovima su bili dijagonalno odrezani da bi se osiguralo osunanje i protonost prometa.

Nisu svi blokovi trebali biti izgraeni, ve su se u nekima trebali urediti parkovi koji bi svojim ambijentima udovoljili potrebama stanovnika modernog grada.

Naalost, plan je samo djelomino realiziran prema zamislima svog tvorca. S vremenom su planovi za izgradnju avenija, trgova i parkova naputani. pekulanti zemljitem preuzeli su inicijativu pa se Barcelona 100 godina nakon plana nala na rubu ekoloke odri

vosti. Neka dvorita bila su do te mjere zaguena prigradnjama, industrijom i neadekvatnim sadrajima da su stanovnici bili osueni na vrlo male povrine za odmor i rekreaciju. O drutvenim sadrajima poput kulturnih centara, domova umirovljenika ili djejih vrtia da i ne govorimo. Socijalna odrivost, demografija i ekonomska vitalnost postali su ozbiljno ugroeni. Sve je manje ljudi htjelo stanovati u tom dijelu grada.

Zbog toga je Gradsko vijee Barcelone pokrenulo niz inicijativa kojima se trebao obrnuti proces starenja stanovnitva u Eixampleu. Aktivnosti kojima je cilj bio poticanje stanovanja i jaanje socijalne strukture inicirane su Dekretom o rehabilitaciji i rekonstrukciji Eixamplea iz 1986. godine. Sredinom 90ih godina 20. stoljea na snagu je stavljen Plan revitalizacije Eixamplea. Provoenje ovog plana povjereno je za tu svrhu osnovanoj agenciji ProEixample. Od tada do danas uinjeno je mnogo.

Barcelona je dobila urbanistiki plan koji je bio toliko ispred svog vremena da je ispoetka bio uglavnom osporavan i ismijavan

barcelona

l Pogled iz zraka na Barcelonsku etvrt Eixample

l Cerdin plan proirenja Barcelone blokovskom izgradnjom 1860. godine


Barcelona

l Budui da ste ravnatelj ProEixample-a od nje-govih poetaka, moe-te li nam opisati prve godine rada vae agen-cije? Koliko je teko bi-lo zapoeti s organiza-cijom ovakvog tipa?Carles Blasco Bayot:

Gradsko vijee Barcelone pokrenulo je tada niz inicijativa kojima se trebao obrnuti proces populacijskog starenja u etvrti Eixample. Kao i u drugim gradskim sreditima diljem Europe, taj je proces ubrzano postajao veliki problem i u Barceloni. Aktivnosti s ciljem poticanja stanovanja i jaanja socijalne strukture inicirane su Dekretom o rehabilitaciji i rekonstrukciji Eixamplea (blokovske strukture grada Barcelone) iz 1986. te njegovim izmjenama i dopunama iz 1994. Takoer je izraen i etverogodinji Komunalni plan (1996. 1999.).

ProEixample je zapravo osnovan kao nastavak tih aktivnosti i kao operativni mehanizam tih planskih dokumenata. U suradnji s Gradskom skuptinom i etvrti Eixample predloili smo revitalizacijski plan, koji se temeljio na slijedeim prioritetima: ubrzanje procesa obnove unutranjih dvorita blokova zgrada, izgradnja mree osnovnih komunalnih objekata, poboljanje kvalitete zgrada i kua, remodeliranje glavnih gradskih osi, postavljanje telekomunikacijske mree te uvoenje ekonomskih poticaja privrednim aktivnostima. Bilo je relativno lako osnovati ovakav tip kompanije. U osnovi nam je bila potrebna politika volja, koju je slijedila financijska podrka.

l Agencija je nastala kroz model javno-priva-tnog partnerstva. Ka-kva je njena vlasnika struktura? Kako izgle-da proces donoenja odluka?CBB: Odluku o osniva

nju ProEixamplea donijela je Gradska skuptina 1996. Na poetku je to bilo poduzee potpuno u vlasnitvu lokalne uprave. Godinu dana kasnije doputen je ulazak korporativnog sektora i manjih dioniara u strukuru dionica. Danas je 62,1% dionica i dalje u vlasnitvu grada, dok je ostalih 37,9% u vlasnitvu raznih organizacija i privatnih tvrtki. Kapital privatnog sektora je raspodijeljen na slijedei nain: 23,8% u vlasnitvu financijskih institucija, 7,9% graevinskih tvrtki, 6,0% sektora uslunih djelatnosti, 0,2% udruga malih trgovaca.

ProEixample je trgovako drutvo, tonije reeno javno trgovako drutvo. Po pravnoj logici, upravljaka tijela ovog tipa drutva su Upravni odbor i Generalna skuptina, na kojoj se donose sve vee strateke odluke.

l Prije vaeg angamana na blokovskoj strukturi, vrlo uspjeno ste radili na revitalizaciji povije-sne etvrti Raval. Ui-nili ste mnogo za po-boljanje kvalitete i-vota u tom zaputenom kvartu. Kako vam je to iskustvo pomoglo u sa-danjem poslu?CBB: Revitalizacija

nekog podruja je vano iskustvo, iako je taj posao uvijek vrlo specifian. Samo neka iskustva su prenosiva. Tono je da je moj izvorni rad zapoeo u Ravalu, ali sam takoer pro

veo nekoliko godina na kompletnom remodeliranju nekoliko prigradskih kvartova izgraenih tijekom Francove vladavine. Bilo je podruja s kuama u kojima se ivjelo na rubu standarda, kao i etvrti s vrlo ozbiljnim socijalnim patologijama. Oduvijek sam tvrdio kako postoji uredski menadment i terenski menadment prostora, a potrebno je poznavati oba da bi se uspjelo.

l Dio aktivnosti koje pro-vodi vaa tvrtka je plan revitalizacije koji uklju-uje kupovanje priva-tnih posjeda. Koji su najtei problemi pri prenamjeni privatnog u javno zemljite? Jesu li tei oni pravne ili oni fi-nancijske prirode?CBB: Teko je genera

lizirati. Svaka operacija koju smo izveli pria je za sebe, provedena u posebnim uvjetima i s posebnim problemima. Zbog toga se za svaku akciju provodi posebna studija. U tom smislu, postoje operacije koje za sobom donose pravne probleme zbog kompleksnosti raspodjele vlasnitva, dok su druge sasvim jednostavne u tom pogledu, ali komplicirane po pitanju financiranja ili drugih moguih problema.

esto smo prisiljeni paljivo ekati trenutak za kupnju. Razlozi nikad nisu samo financijske, ve i strateke prirode. Uvijek imamo dobar pregled blokovske strukture u cjelini. Svojevrsna urbana dijagnostika koja se redovito provodi moe biti od pomoi. Pratimo tendencije i znamo kakve se investicije planiraju te imamo kratkoroni i dugoroni plan. Odluujemo se za kupnju tek kad

nam se poklopi veina parametara.

l Kako gradska javnost i stanari blokova reagi-raju na vae aktivno-sti? Da li je bilo socijal-nih otpora vaim plano-vima renovacije?CBB: Generalno govo

rei, operacije koje provodi ProEixample su stavljene u pogon kako bi stvorile nove zelene povrine za javnu upotrebu, kao i druge komunalne objekte za stanare. Izgraeni objekti donose dodatnu kvalitetu ivota za stanovnike Eixamplea te stoga nema nikakvog javnog otpora.

Naravno da smo u poetku nailazili na sumnju

graana. Takoer je bilo razliitih oblika otpora onih stanara koji su osjeali da e neto izgubiti projektima obnove. Ljudi se esto opiru promjenama, bez obzira jesu li one dobre ili loe. Na kraju dana zajednika dobit svih graana uvijek je vanija od pojedinanih dobiti ili gubitaka. Ako je grad zajednica, onda je logika zajednikog interesa najvanija.

l U Barceloni su na snazi jasna i vrlo jednostav-na urbana pravila. Osnova Generalnog ur-banistikog plana nije se mijenjala 40 godina. Kako postojei pravni okvir pomae vaem poslu? Ograniava li ga na bilo koji nain? Je-ste imali ikakvog utje-caja na izradu Gradske prostorno-planske regulative? CBB: Prema urbani

stikoj regulativi koja je trenutno na snazi za podruje blokova nije mogue graditi vie od jedne i pol ukupne izgradive povrine. Treba znati da je blokovska strukura prilino dovrena pa je gustoa definirana otprije. Zamjenske graevine moraju potovati visinu postojeih i u pravilu nema veih odstupanja. Ta je odredba bila od velike pomoi kod dogovaranja uvjeta s vlasnicima i graevinarima oko obnove blokova. ProEixample je bio ukljuen u donoenje promjena Generalnog urbanistikog plana, to je bez dvojbe imalo direk

Zadivio me ambijentalni arm donjogradskih dvorita!Intervju s Carlesom Blasco Bayotom

Carles Blasco BayotC arles Blasco Bayot je urbanist koji je diplomirao na ESADE Business School, Universitat Politcnica de Catalunya. itav radni vijek radi na podruju Barcelone i Katalonije. Trenutno obavlja funkciju generalnog direktora kompanije ProEixample, zaduene za ureivanje gradske etvrti Eixample, u Barceloni. Prije toga bio je direktor i urbanistiki djelatnik u nekoliko drugih agencija slinog tipa.

razgovaraliIvan Ivkovi i

Marko Sananin

Bilo je relativno lako osnovati ovakav tip kompanije. U osnovi nam je bila potrebna politika volja, koju je slijedila financijska podrka

l Carles Blasco Bayot i Carmen Marzo, direktorica odsjeka za planiranje ProEixample, objanjavaju nain rada ProEixample-a u uredu u Barceloni

Da bi se uspjelo potrebno je poznavati uredski i terenski menadment prostora

tni uinak kod lakoe provedbe naeg posla.

l ProEixample se ta-koer bavi i redistribu-cijom komunalnih obje-kata i organizacijom prostora za graenje novih objekata. Kako odreujete gradske po-trebe? Vrite li neke vr-ste anketnog sociolo-kog istraivanja ili do-bivate podatke od gradskih ureda i slubi?CBB: Podruje blokova

ima populaciju od preko 266.000 stanovnika i povrinu od 7,5 km2. Ovo podruje je podijeljeno na 6 oblasti (Sagrada Fam lia, Fort Pienc, Dreta de lEixample, Sant Antoni,

Nova Esquerra de lEixam ple i Antigua Esquerra de lEixample), koje su sve podjednake veliine i slinog broja stanovnika. Cilj Gradskog vijea je opremiti sve te oblasti javnim objektima. U tom smislu, svaka od tih oblasti mora izmeu ostalog imati i knjinicu, centar za socijalnu skrb i drutveni centar. Uzevi to u obzir, potreba za gradnjom u svakoj je oblasti determinirana injenicom postoje li ti objekti ve ili ne. To su osnovni standardi. Naravno da se esto radi i o sadrajima koji djelomino ili potpuno nadrastaju potrebe tih etvrti, ali to se onda radi s drugim gradskim tijelima ili privatnim investitorima, ovisno o prirodi projekta.

l Kako se financira vaa tvrtka? Na koji nain ostvarujete odrivost?CBB: ProEixample se

financira iz gradskog prorauna i to je na najvaniji izvor prihoda. Ostatak novca dolazi od pruanja usluga i prodaje gradske imovine na podruju naeg djelovanja.

Drugim rijeima, mi prodajemo i kupujemo nekretnine s ciljem ostvarivanja naeg stratekog interesa, koji je poboljanje ukupne komunalne infrastrukture. Prije nego li se odluimo za pokretanje nekog projekta, izraujemo studiju socijalne odrivosti i ekonomske isplativosti. Tek onda pokreemo projekt koji je esto javnoprivatnog karaktera.

nastavak na str. 11


Barcelona

l Jardins de Sebasti Gasch: Komunalni vrt s djejim igralitem ujedno je i javni pjeaki prolaz kroz blok koji povezuje dvije paralelne ulice

l Jardins de la Torre de les Aigues (u prijevodu Vrtovi vodotornja): Prva unutranjost bloka obnovljena u Bar-ce loni na inicijativu Udruenja vlasnika vodotornja. U dvo-ritu je sauvan cigleni vodotoranj izgraen 1867. koji danas vodom snabdijeva mali bazen. Tijekom ljetnih mjeseci dvorite postaje urbana plaa sa svlaionicama i tuevima

l Jardins de Jaume Perich: Mjesto nekadanje tvornice tekstila danas je komunalni vrt s javnim djejim igralitem te igralitem kole koja se nalazi u bloku

l Prije i poslije revitalizacije: Zaputena industrijska dvorita prenamijenjena u komunalne vrtove

Na kraju dana zajednika dobit svih graana uvijek je vanija od pojedinanih dobiti ili gubitaka. Ako je grad zajednica, onda je logika zajednikog interesa najvanija

l Cilj plana revitalizacije: otvoriti unutranjost jednog od svakih devet blokova javnosti i osigurati stanovnicima zeleni prostor i drutvene sadraje na manje od 200 m od njihovog doma


agencije ProEixample iz Barcelone pokazao je kako njegov grad rjeava probleme revitalizacije blokova. Dan kasnije smo s gostom iz Barcelone diskutirali o mogunostima primjene njihovih iskustava u Zagrebu. Razgovaralo se o strategijama obnove, nainu koritenja dvorita, iskustvima lokalne zajednice te mogunostima financiranja. U razgovoru su sudjelovali zagrebani strunjaci i predstavnici graanskih inicijativa: Zoran Hebar (Urbanistiki zavod Grada Zagreba); Jadranka Veseli Bruvo (Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba); Vera Petrinjak imek (nezavisna predstavnica u Gradskoj skuptini Grada Zagreba); Teodor Celakoski (Pravo na grad, Zagreb); Aleksandar Laszlo (strunjak za povijesni razvoj Donjeg grada); Borislav Doklesti (nezavisni strunjak za urbanizam); Tomislav Perovi (strunjak za nekretnine, Colliers International Zagreb); Marjan Oljica (predsjednik gradske etvrti Donji grad) te predstavnici suvlasnika i stanara donjogradskih blokova susjedstva Donji grad.

ProEixampleA gencija ProEixample osnovana je 1996. kao javno-privatno partnerstvo. Njena je vanost upravo u tome to je od poetka imala veliku potporu javnih i i privatnih institucija. Strateki ciljevi tvrtke proizali su iz plana revitalizacije blokova za poboljanje kvalitete ivota i stanovanja, zadravanje ekonomske vitalnosti i socijalne odrivosti urbane strukture. Iako se jako pazi da tvrtka posluje bez gubitaka, osnovni smisao postojanja ProEixample-a je briga za graane i njihove potrebe u etvrti Eixample.

Ciljevi plana revitalizacije koji provodi ProEixample su otvoriti unutranjost jednog od svakih devet blokova javnosti te tako osigurati svim stanovnicima zeleni prostor i drutvene sadraje na manje od 200 m udaljenosti od njihovog doma.

Plan revitalizacije provodi se kroz: renovaciju i regeneraciju ulica i javnih prostora te

implementaciju sadraja za provoenje slobodnog vremena

otkup ili ostvarivanje prava na koritenje unutranjosti blokova za javne sadraje i zelenilo

promociju Eixample-a kao trgovakog, poslovnog, kulturnog, turistikog i rekreacijskog centra

podrku i promidbu stambenih inicijativaIako je u prvih par godina nailazila na organizacijske i ine

potekoe u svom radu, agencija ProEixample uspjela je u 14 godina svog rada obnoviti ak 50 blokova etvrti Eixample. Prve godine (1996.) obnovljeno je 26.000 kvadratnih metara prostora, dok projekcije za 2010. govore da bi moglo se obnoviti ak 100.000 kvadratnih metara.

l Utjeu li drugi dioniari vae tvrtke na vae od-luke? Kakav je utjecaj malih obrtnika i trgova-ca koji su zastupljeni u malom postotku, ali iz-uzetno bitni za urbani karakter blokova?CBB: Privatne korpo

racije uglavnom banke imaju malog utjecaja na nae strune kriterije jer se oni rijetko dovode u pitanje. Radi se o urbanim standardima, a strateko usmjerenje korporacije ionako svi dijelimo. Ako se radi o projektima od privatnog interesa, onda se oni uvijek pregovaraju u relaciji s javnim interesom. Da se razumijemo, i prosperitet privatnih tvrtki i pozitivna investicijska klima u jednom gradu su takoer od javnog interesa, ali sve uvijek treba imati pravu mjeru.

Mali obrtnici i trgovci su od izuzetno vani za urbanu svakodnevnicu blokova. Oni uvaju socijalnu i programsku heterogenost i jako su dobar indikator urbane vitalnosti. I tu su pravila vrlo jednostavna. Prazan lokal, bez obzira to je u privatnom vlasnitvu, predstavlja neizravnu financijsku tetu za mikrookoli. Zastupljenost malih dioniara u Skuptini tvrtke je vana, jer se samo uz sinergijski uinak moe na svim razinama postii dobar rezultat.

l Kako potiete i odra-vate graansko sudje-lovanje u donoenju od-luka? Odravaju li se javne rasprave prije va-ih intervencija? Kada je intervencija dovre-na, prikupljate li milje-nja populacije koja je zahvaena nekom pro-mjenom u prostoru? CBB: Civilnu partici

paju smatramo kljunim

Barcelona

aspektom svakog naeg projekta. Odreeni tip akcija podrazumijeva specifian proces sudjelovanja zbog njihove strateke vanosti za Barcelonu, koja je kompleksnija. Tu se pojavljuju i drugi sudionici poput investitora ili banaka. Meritum nezavisnih strunjaka mora biti arbitar u pregovaranju ovih esto suprotstavljenih interesa. Sjeam se jednog projekta u etvrti Raval gdje smo se na poetku susreli s velikim pritiscima od strane investitora s jedne strane, kao i od udruga graana i ujedinjenih radnikih klubova s druge. Pregovaranje je trajalo dvije godine prije nego se zapoelo s gradnjom. Projekt je mijenjan etiri puta.

kolski je postupak odrati sastanke sa stanarima, predstavnicima stanara i drugim tijelima na koje utjee odreeni prijedlog, kako bi mogli i oni sudjelovati u projektu. to se tie prikupljanja javnog mnijenja, ne postoji sistem po kojem se sustavno skupljaju takve reakcije. Dodue, uvijek postoje razliiti kanali, prije svega putem Interneta, preko kojeg stanari mogu uputiti svoje komentare, miljenja ili prijedloge.

l Zadaje li vam glavobo-lju problem parkiranja?CBB: Gradsko vijee

je postavilo zasebne propise o prometu, takozvana pravila o mobilnosti, kojima se i cirkulacija privatnih vozila eli uiniti kompatibilnom s tipom prometa koji je odriv, efikasan, ekoloki prihvatljiv i potuje potrebe mikroprometne lokacije. Ova su pravila izraena s ciljem uvoenja racionalnog koritenja ulica, zbog ega je prije

nekoliko godina uvedena svekolika regulacija ulinog parkiranja. Ona podrazumijeva razlikovanje plavih zona, u kojima se plaa parking po jedinici vremena, i zelenih zona, koje su rezervirane samo za stanare i vlasnike trgovina. Ta se mjesta takoer naplauju, iako je njihova cijena daleko nia od one u plavim zonama. Osim toga, na uglovima blokova postoje takoer i mjesta posebno namijenjena za dostavi, utovaru i istovaru robe.

Postoji i mrea parkirnih mjesta u vlasnitvu grada, koja se protee kroz cijeli grad, a njome se slue stanari i oni koji putuju kroz Barcelonu po modelu svakodnevnih migracija.

Nuno je dodati kako su sve stvari vezane uz promet produetak gradskih prometnih politika kojima se potiu poboljanja javnog prijevoza i razvoj alternativnog naina prijevoza poput bicikla. Primjetili ste takozvana komunalna parkiralita za bicikle, gdje oni koji ne posjeduju bicikl mogu jeftino doi do prometala te ga nakon upotrebe parkirati na najbliem parkiralitu. To je projekt koji je napravljen na principu javnoprivatnog partnerstva. Bazira se na konceptu inteligentnog intermodalnog prometa, jer bicikl je idealan za premoivanje kraih distanci izmeu drugih vrsta prijevoza te koncept dijeljenja zajednikih resursa. O smanjenju staklenikih plinova da i ne govorim.

l Ulaganja u Barcelonu su oito velika. Ovaj tip intervencija ini ivot u gradu skupljim. Kako odrati socijalnu hete-rogenost koja je nuna za vitalnost grada? CBB: Jasno mi je gdje

cilja vae pitanje pitanje. Ono ima dva lica kojih smo mi u potpunosti svjesni. Najprije treba rei da investicije koje provodi ProEixample, bile one socijalne slube, djeji vrtii, knjinice, zdravstveni centri, drutveni centri ili neto drugo, ele pojaati socijalnu koheziju. Samim tim je socijalna razliitost jedan od ciljeva koji se eli postii izgradnjom svih ovih sadraja.

S druge strane, grad treba prihodovati da bi mogao toliko investirati. Utoliko su cijene usluga

ili nekretnina u nekim drugim dijelovima grada izuzetno visoke. Gradska ekonomija u cjelini ne smije biti na gubitku. Poboljanje kvalitete ivota u nekim etvrtima nuno donosi mikroekonomske promjene, ali se paljivo uva socijalna ravnotea. Tijekom obnove i rekonstrukcije etvrti Raval itekako su bile prisutne spomenute dileme. U poetku se ideji da se suvremena arhitektura i prestini javni objekti grade u Ravalu pokuavalo kontraargumentirati da e to proizvesti val gentrifikacije. Naa je ideja bila upravo suprotna i polazila je od pitanja: zato bi se nove lijepe zgrade morale graditi samo u novim i bogatim kvartovima? Obnova Ravala zapravo jo uvijek traje. Ali nije li uvijek tako grad zauvijek ostaje nedovren.

Vae se pitanje djelomino odnosi i na cijenu ivota u Barceloni koju je donio globalni imid grada kao turistike destinacije. injenica da je Barcelona skuplja od Madrida govori tome u prilog. Smatram da je Barcelona i dalje ugodan grad za ivot koji je sauvao otvorenost prema svim socijalnim i kulturnim skupinama.

l Biste li preporuili mo-del ProEixample-a i drugim gradovima koji ekaju s obnovom povi-jesnih centara? Je li te-ko voditi ovaj tip agencije?CBB: vrsto vjerujem

da je model mjeovitog poduzea kao to je ProEixample lako prenosiv i u druge gradove. Najvanija je uspostava privatnojavnog partnerstva.

Da bi se stvorila tvrtka poput ProEixamplea, model mora biti dovoljno atraktivan za razliite kompanije koje se ukljuuju svojim investicijama, kao dioniari i promotori, a izvana kao investitori u strateka podruja od njihova interesa. Voenje nije komplicirano, ali trai vrlo ozbiljan rad. Mi smo u prvih nekoliko godina naeg rada realizirali jako malo projekata. Sad stvari idu puno bre. Jako je vana podrka javnosti i transparentno provoenje odluka.

l to ste vidjeli tijekom Vaeg posjeta Zagre-bu? Struktura Donjeg grada ima mnotvo po-tencijala, ali unato to-me postoje mnoge pre-preke urbanistike i institucionalne. to bi-ste prvo uinili?CBB: Mjesta koja sam

posjetio imaju veliki potencijal za preobrazbu. Posebno me zadivio am

Mali obrtnici i trgovci su izuzet no vani za urbanu svakodnev nicu blokova. Oni uvaju socijalnu i programsku heterogenost i jako su dobar indikator urbane vitalnosti

Brojni kolni ulazi u zagrebaka dvorita tehnika su prednost. U Barceloni smo se esto morali

boriti s njihovim nedostatkom

Blokovska spika 1U studenom prole godine odrana je prva Blokovska spika uivo. U Drutvenom centru Kino Mosor Carles Blasco Bayot, generalni direktor

bijentalni arm dvorita. Naravno, dosta je tog u loem stanju i zahtijeva ozbiljnu obnovu. Potencijal za pjeake prolaze i zelene povrine unutar blokova je izuzetan. Vi u Zagrebu imate jednu tehniku prednost s kojom smo se mi u Barceloni morali esto boriti, a to su brojni kolni ulazi u dvorita. To bitno olakava projekte poput garaa ili izgradnje komunalnih ili trgovakih sadraja. Gustoa zagrebakog Donjeg grada je neto manja od nae u Eixampleu, to je takoer tehnika prednost.

Prvi korak bio bi slian onom koji je napravljen u Barceloni poticanje rasprava i odluke o promjenama doneene javnim koncenzusom. Tad je kljuno postaviti nekoliko osnovnih lista prioriteta koji slue kao pokreta buduih intrevencija, a moraju doi kako iz javnog, tako i iz privatnog sektora.

Vano je ukljuiti sve lokalne institucije, poput Gradske skuptine, ureda i slubi. Socijalni partneri i strunjaci trebaju takoer biti ukljueni.


D onjogradska blokovska dvorita zasigurno su prostor neiskoritenog potencijala. Najvei problem nije u njihovoj zaputenosti ili injenici da ih, usprkos njihovim zamjetnim ambijentalnim kvalitetama, graani nedovoljno koriste. Problem je u tome to Zagrepani nedovoljno razumiju prirodu njihova nastanka. Tako u zadnje vrijeme ujemo vrlo upitne izjave poput one da je unutranjost bloka jav

Donji grad

Donjogradska dvorita

Sloena vlasnika pitanja predstavljaju veliku prepreku za provedbu jedinstvenih intervencija u unutranjosti bloka

ni prostor ili da se unutranjost bloka moe tretirati na slobodnu volju onih koji posjeduju zemljite. Ni jedna od ovih tvrdnji nije do kraja tona.

Unutranjost blokova nije se naalost razvijala usporedno s njihovim izgraenim obodom. Do kraja 19. stoljea nastao je oit nesrazmjer izmeu srednjovjekovne unutranjosti bloka i njegovog ureenog ulinog proelja. Dok su po obodu bloka nicale moderne viekatnice, unutranjost je jo uvijek imala poljoprivrednu podjelu zemljita.

Ovo stanje je do danas ostalo nepromijenjeno. Sloena vlasnika pitanja predstavljaju veliku prepreku za provedbu jedinstvenih intervencija u unutranjosti bloka.

U unutranjosti donjogradskih blokova jo uvijek moemo pronai ostatke Zagreba 19. stoljea: drvene potleuice i kuice u cvijeu, zanatske radionice i naputenu industriju, zatiene spomenike kulture, privatne vonjake i vrtove.

l Terasa kafia u bloku Baruna Trenka Trg kralja Tomislava Mihanovieva Gajeva l Unutarnja ulica u dvoritu bloka Ilica Medulieva Deelieva Kaieva

l Srednjovjekovni ambijent dvorita bloka Ilica Medulieva Deelieva Kaieva l Relativno est sluaj zajednikog unutranjeg vrta u veoj ili manjoj mjeri odravanog od stanara

l Ureeno dvorite bloka kao idealno mjesto za dokolicu i druenje:

igralite djejeg vrtia u blo-ku orieva Palmo tieva Boko vie va Petrinjska


blok mosor

Povijest

B lokom Mosor nazvali smo prsten zgrada koje dijele zajedniko dvorite u kojem se nalazi nekadanje Kino Mosor, danas privremeni Drutveni centar. Blok je omeen Martievom ulicom sa sjevera, Makanevom s istoka, Zvonimirovom s juga i Tukanovom sa zapada. Smjeten je na samom istonom rubu Donjeg grada te je veim dijelom izgraen 30ih godina 20. stoljea (posebno njegova zapadna i juna strana). U poetku je bio otvoren prema sjeveru i istoku, dok je Makaneva ulica svoj dananji profil dobila tek kasnije. Do izgradnje stambenih zgrada u Makanevoj, prostor blokovskog dvorita se pretapao s okunicama dvokatnica za namjetenike eljeznice u Heinzelovoj i bio svojevrsna mjeavina cvijetnjaka i vrta. U arhivima i nalazima povjesniara stoji da je u vrijeme izgradnje blok bio naseljen idovskim obiteljima nieg srednjeg sloja koje su od

selile do kraja II svjetskog rata. Kako tada nije bilo mnogo automobila, brojne garae, danas natiskane u prostoru unutranjeg dvorita, nicale su kao spontani odgovor na potrebe stanovnika. Tijekom tog perioda u unutranjosti bloka niknula je ak i stambena prizemnica s pristupom iz Makaneve, u kojoj i danas ivi jedna obitelj.

Velike promjene u ovom bloku danas su prilino ograniene, pri emu glavnu ulogu igraju vlasnika struktura i urbana pravila. Prema podacima iz katastra veina parcela unutranjeg dvorita pripada Gradu Zagrebu, dok su stanovi u zgradama vlasnitvo stanara. Za utvrivanje legalnosti garaa u dvoritu valjalo bi provjeriti zemljine knjige. Iako pojedinane zgrade u bloku nisu zatiene kao kulturno nasljee, blok je dio zatiene urbane cjeline Donjeg grada. Prema Generalnom urbanistikom planu koji je na snazi, sve to se u bloku gradi i/ili preureuje podlijee

pravilima zatite, ureenja i dogradnje u povijesnim graditeljskim cjelinama. Mogue je obnavljati i rekonstruirati postojee uline zgrade ili graditi nove na mjestima starih, ali je nuno uvati prosjenu visinu izgradnje u bloku. Ukupna povrina izgradnje ne smije vie od etiri i pol puta premaivati povrinu parcele na kojoj se graevina gradi. Zgrade na ulici smiju maksimalno iskoritavati 60%, na uglovima 80%, dok dvorina zgrada moe koristiti tek 30% povrine svoje parcele. No, ova se pravila odnose na mjeovitu namjenu, dok bi se parcela Kina Mosor, ukoliko bi se zadrala njena postojea drutvena namjena, mogla izgraditi ak i do 80%. Od inicijativa za ureenje dvorinog prostora, zanimljiva je ideja o objedinjavanju ogradama odvojenih parcela i ureenju polujavne rekreativne povrine minimalnim sredstvima za koju se zalae skupina stanara.

l Kino Mosor bilo je donedavno zaputeno i prazno

l Ugao Zvonimirova Tukanova l Dvorite bloka l Drvored u Tukanovoj ulici


Blok Mosor

njeg grada, a kao najzanimljivije odgovore izdvojili smo tri razliite tablice usporedivih sadraja.

Zeleni kvart i neu-reeni blok

Jedno od pitanja bilo je koliko su stanari zadovoljni s ureenjem zelenih povrina na podruju bloka, a koliko na podruju itavog kvarta (istonog dijela Donjeg grada). ak je 39 ispitanika (78%) ocijenilo kvalitetu i ureenost zelenih povrina u kvartu kao zadovoljavajuu, emu sasvim sigurno doprinosi smjetaj Bloka Mosor neposredno uz javni park. S blokom je stvar drugaija, te je ak 30 ispitanika (60%) ocijenilo kvalitetu i ureenje zelenih povrina u bloku kao nezdovoljavajue ili ak potpuno nezadovoljavajue. Samo je 15 ispitanika (30%) zadovoljno s ureenjem bloka. To ide u prilog tezi da je potrebno hitno osmiljavanje unutranjosti ovog, kao i mnogih drugih blokova, kako bi se stanje promijenilo na zadovoljstvo sviju, a naroito stanara.

Parking kao rak ra-na Donjeg grada

Kako je problem prometa zauzeo jedno od sredinjih mjesta u javnom prostoru i raspravama, ukljuili smo ga i u ovaj anketni upitnik. Ispunjavajui anketu, ukoliko su mislili da ne postoje prometni problemi u kvartu, ispitanici su mogli ne zaokruiti niti jedan odgovor, a najvie su mogli zaokruiti dva. Svih je 50 ispitanika zaokruilo barem jedan od

Prizemlja bloka aktivna su iskljuivo uzdu Zvonimirove ulice, na strani s koje se ulazi u kino. Na uglu Tukanove i Zvonimirove nalazila se legendarna Hurmetova slastiarnica u kojoj se dugo vremena mogla naruiti klasina socijalistika limunada iz automata sa ampitama. Hurmet Mehmedovi se u Zvonimirovu doselio 1948., a njegov je slastiarski obrt radio neprekidno do sredine 90ih. Nekoliko je godina prostor bio zatvoren, no nedavno je ponovo otvoren kao kebabdinica. Nedaleko, na broju 63, stisnuli su se trgovina tkaninama Izabella, agencija za nekretnine Hegenauer nekadanji fotografski atelier Emila Gartnera te prostor Kina Mosor. Do kina je prazan lokal u kojem je donedavno radila trgovina odjeom. Protekle jeseni je zatvorena zbog nerijeenih vlasnikih odnosa.

Obrtnici i trgovci iji su lokali nanizani uz Zvonimirovu kau da parkirani automobili zaklanjaju pogled i smetaju

optimalnom koritenju plonika; tvrde da se njihovi lokali jedva vide iz auta ili tramvaja. Zvonimirova je oduvijek bila slijepo crijevo za obrte, naroito ovaj istoni dio nakon ubieve. izjavila je vlasnica jednog od frizeraja. Iako je ovaj dio grada preteno stambene namjene i manjeg urbanog intenziteta od strogog centra, mogao bi se znatno oivjeti uklanjanjem dijela ulinog parkiranja i proirenjem prostora za pjeake.

govor, dok je njih 25 (50%) zaokruilo dva. Promet su problematinim ocijenila ak 32 ispitanika (64%), dok njih 14 (28%) misli da su problemi nedostatak biciklistikih staza i prometne guve. Takoer je zanimljivo da je samo jedan ispitanik ocijenio loe stanje prometnica znaajnim prometnim problemom Donjeg grada. Rezultati su indikator da postoji nerijeen problem parkiranja za stanare, ali i za one koji automobilom dolaze u Donji grad.

Kulturno-drutvena zaputenost istonog dijela Donjeg grada

Po istom modelu kao i za prometne probleme, pitali smo stanare to misle o ponudi kulturnih i drutvenih sadraja u dotinom dijelu grada. Takoer je svih 50 ispitanika zaokruilo barem jedan odgovor, dok je njih 19 (38%) zaokruilo i drugi. Najvie stanara, njih 18 (36%), misli da je u ovom dijelu grada potreban drutveni centar, a najmanje, njih 9 (18%), misli da nedostaje klub za mlade. Kao i u ostatku Donjeg grada, tako i u Bloku Mosor, boravi preteno starija populacija graana, to djelomino objanjava ovakve postotke. Ipak, zauuje injenica da je najvie ispitanika odabralo drutveni centar, poto je drutveni centar jedini sadraj koji u njihovom bloku postoji. Teko je rei zbog ega, ali ini se da dobar dio stanara nije nikada postao u potpunosti svjestan njegovog postojanja.

T ijekom proljetnih mjeseci 2010. godine u Bloku Mosor provedeno je anketno istraivanje meu stanarima kao dio studije projekta Blokiranje. Projekt Blokiranje zajednika je inicijativa udruga Analog i Platforma 9,81 koja se prvenstveno bavi istraivanjem stanja zagrebakih blokova te ispitivanjem mogunosti njihove revitalizacije stratekim dodavanjem javnih i polujavnih sadraja. Cilj projekta je istraiti kako obnova donjogradskih blokova moe odgovoriti na hitnu potrebu za poveanjem kvalitete urbanog ivota. Sva prikupljena saznanja (ukljuujui i rezultate ankete) namijenjena su irokoj javnosti koja putem javnih formata tek treba artikulirati svoje miljenje o ovoj problematici ne bi li se pokrenule nove inicijative. Posebno ciljana skupina u tom smislu su tzv. statini stanovnici oni iji je ukupni ivotni okoli vezan iskljuivo za Donji grad (kolska djeca i umirovljenici). Dotino se anketno istraivanje ograniilo samo na stanovnike Bloka Mosor, omeenog ulicama Makaneva Zvonimirova Tukanova Martieva. Za potrebe istraivanja koritena je metoda sluajnog uzorka meu stanarima, a anketirano je otprilike 6% ukupne stanarske populacije, tj. ispunjeno 50 anketnih upitnika. Anketni se sadraj doticao razliitih pitanja vezanih uz kvalitetu ivota u istonom dijelu Do

l Tablica 1. Usporedba ocjena stanara za kvalitetu i koliinu ureenih zelenih povrina u bloku i kvartu: 1 potpuno nezadovoljavajua, 2 nezadovoljavajua, 3 ni zadovoljavajua ni nezadovoljavajua, 4 zadovoljavajua, 5 potpuno zadovoljavajua

l Tablica 2. Usporedba ocjena stanara za kvalitetu i koliinu rekreacijskih i kulturno-zabavnih sadraja: 1 potpuno nezadovoljavajua, 2 nezadovoljavajua, 3 ni zadovoljavajua ni nezadovoljavajua, 4 zadovoljavajua, 5 potpuno zadovoljavajua

l Tablica 3. Odgovori stanara na pitanja o najveim prometnim problemima kvarta; mogue je bilo zaokruiti dva odgovora

blok

kvart

rekreacija

kultura i zabava

1 2 3 4 5

1 2 3 4 5

nedostatak parkirnog prostora

nedostatak biciklistike staze

prometne guve

loe stanje prometnica

premalo prostora na ploniku

prostor za invalide

Stanovnici

l Ulazni prostor kina

l Balkon kina

l Dvorite kina


Blok Mosor

toga nadam da se jedan udesan poduhvat u naoj blizini, poput Drutvenog centra Kino Mosor nee ugasiti zbog nedostatka razumijevanja njegove vanosti i sredstava. Osim toga, dojam je da se sve manje pazi na estetiku javnog prostora i na koliinu zelenih povrina, a ne smijemo zaboraviti da je i to ono to nam u svakodnevnici hrani duu.

l Koliko su meuljudski odnosi bitni? Ima li so-cijalnih interakcija meu stanarima?Uz sve ostale faktore

vano je spomenuti da kvalitetu ivota odreuju i meusobni odnosi, odnosno zajednitvo i solidarnost stanara. Mislim da taj dio prie ovdje dobrim dijelom nedostaje i kada veliki broj ljudi u kvartu ne bi imao kune ljubimce (konkrento pse), ne bismo se meusobno upoznavali, a ni druili. Otuenost ljudi je postala posvuda veliki problem, a eto, ni na kvart nije ostao poteen tog trenda. Takoer ne vidim da se kvaliteta ivota s vremenom sustavno poboljava, emu bi svakako trebalo teiti. Naalost, to je usko povezano sa sveukupnim (kako materijalnim tako i duhovnim) stanjem u naem drutvu i nerijetko niskom razinom svijesti, informiranosti i inicijative za poticanje promjena od strane samih graana.

l ale li se graani na ne-to posebno? to misli-te da je najpotrebnije, a ega nema u ovom dije-lu grada?Nedostaje puno toga,

najvjerojatnije se neu svega sjetiti. Djelomino sam na to odgovorila u svom odgovoru na prethodno pitanje, ali gorui je problem svakako nedostatak parkirnog prostora, nadalje nedostatak kulturnih i drutvenih sadraja, zatim loa infrastruktura, nelogini prometni smjerovi i guve u prometu, visoki trokovi ivota, nedostatak sadraja za mlade ljude te brigu o starijim osobama kojih u naem kvartu ima mnogo. Ono to nas sve ljuti, rastuuje i mui je izgled novoureenog Kvatria. Potpuni promaaj. U ali ga zovemo mrtvanica s elementima turbo folka. Velika veina ljudi slona je u tome da bi ga trebalo temeljito preurediti vodei rauna o tome da na njemu bude puno vie zelenila, po mogunosti cvijea, te da se vrati njegov srednjoeuropski starinski tih.

Helga Jureti

Mi stanari nismo svjesni svoje snage

l Koliko su stanari aktiv-ni u svojim zahtjevima? Koje su najee teme na skupovima stanara?Postoji relativno mali

broj stanara koji je aktivan u svojim zahtjevima, iako je nezadovoljstvo prisutno. Problem je to su ljudi prije svega zaokupljeni preivljavanjem i samima sobom, nesvjesni vanosti i vrijednosti zajednitva, a s druge strane potpuno pogreno misle da nita bitno ne mogu promijeniti. Jedna osoba ne moe puno uiniti, ali zajedno...

l Kakva je komunikacija izmeu razliitih pred-stavnika stanara?Koliko ja znam gotovo

nepostojea.

l Koliko zahtjevi stanara imaju utjecaja na grad-ske politike? Postoje li procedure ili se improvizira?Mi stanari bi mogli

imati ogroman utjecaj na gradske politike, meu

tim nismo te svoje snage i moi gotovo uope nisu svjesni, niti je svi zajedno u dovoljnoj mjeri, na vlastitu tetu, aktivno i konstruktivno koristimo.

l Da li biste rekli da su stanari nedovoljno ak-tivni? Zato? Koje je bi-lo vae iskustvo orga-niziranja sastanaka stanara etvrti? Je li danas lako potaknuti ljude na aktiviranje?Pokuala sam pota

knuti stanare da se aktivno ukljue u rjeavanje goruih problema u kvartu organiziranjem sastanaka na kojima bi se ljudi informirali i iznosili svoje probleme kako bismo ih kasnije svi zajedno, u suradnji s gradskim vlastima, uinkovitije rjeavali. Meutim, osim na prvom sastanku, kada je odaziv bio iznimno velik, zainteresiranost je postala vrlo mala. Takoer, jedna odreena grupa ljudi, koja je izrazila oduevljenje tom idejom i elju za

aktivnim sudjelovanjem, nije uspjela iznai vremena kad se jednom trebalo krenuti s konkretnim aktivnostima. Vrlo je teko potaknuti ljude na aktiviranje jer u zajednikim projektima ne prepoznaju vlastiti interes i kao to sam prije ve spomenula ne vjeruju da ita mogu promijeniti. Time, dakako, djeluju u korist svoje tete.

l Prije dvije godine po-krenuli ste inicijativu ureenja parka u va-em dvoritu kako je tekla akcija? Koji su re-zultati za sada?Pokuali smo potaknu

ti stanare naeg bloka na ureenje parka unutar samog bloka. Informirali smo ih o toj ideji te traili njihovu povratnu informaciju. Manji dio stanara prepoznao je to kao odlian projekt koji bi pridonio kvaliteti naeg ivljenja i poveao cijenu naih nekretnina, no vei dio stanara bio je a priori protiv bilo kakve promjene i zbog toga je ta inicijativa za sada stala.

l Kako ocjenjujete rad vi-jenika Vijea Donji grad?Najprije moram rei

da ne znam dovoljno o njihovom radu da bih mogla iznositi neke argumentirane ocjene. Ono to mogu rei je da oni sigurno u zadanim politikim okvirima rade najbolje to znaju, odnosno ono to moraju kao izvritelji odreene politike. Kad je sustav u kojem djelujete u svojoj biti disfunkcionalan, nedovoljno organiziran i netransparentan, to utjee i na efikasnost i efektivnost svakog pojedinog dijela tog sustava. Trenutni sustav upravljanja gradom trebalo bi iz temelja preispitati i iz korijena promijeniti da bi postao ono to treba biti servis u slubi samih graana i njihovih potreba. Decentralizacija vlasti u gradu je samo farsa i potrebno je provesti stvarnu decentralizaciju, tako da i u praktinom smislu sami stanari pojedinog kvarta konano dobiju mogunost donoenja odluka o prioritetima i projektima u vlastitom kvartu i raspolaganja sredstvima kojima se te odluke onda mogu i provesti.

l Kako ocjenjujete kvali-tetu ivota u Zagrebu?

Kad bi u potpunosti htjela odgovoriti na ovo pitanje bio bi to jedan vrlo opsean odgovor. Pokuat u ipak biti kratka. Postoji doista veliki broj faktora koji utjeu na kvalitetu ivota, za koju su ipak prvenstveno odgovorni sami stanovnici bloka ili kvarta. Pretpostavljam da se pitanje ne odnosi na taj osobni aspekt nego na kvalitetu ivota po pitanju urbanih sadraja i sl. O tome mogu govoriti samo iz vlastite perspektive.

Ja vam jako volim Zagreb! Uivam u njegovom srednjoeuropskom tihu, parkovima i arhitekturi te zbog toga najvie volim upravo potez od strogog centra do Maksimira.

l to najvie volite kod vaeg ivota u gradu? A to u kvartu?Volim ivjeti u centru

grada, a ipak u neposrednoj blizini zelenila. To mi omoguuje povezanost gradskim prijevozom sa svim dijelovima grada, ali i mogunost pjeice odetati do glavnog trga, do kojeg etnja traje samo desetak minuta. Osim toga, smatram da bi vie graana trebalo prakticirati vonju bicklom, koju osobno preferiram, iako je stanje s biciklistikim stazama ravno katastrofi. ivot u ovom kvartu takoer donosi neposrednu blizinu svih sadraja koji omoguuju ugodan ivot: trnicu, prodavaonice i kioske koji rade i do kasno naveer, knjinice, kole, vrtie, ugostiteljske objekte, park... sve to ovdje u kvartu imamo nadohvat ruke, to znaajno doprinosi kvaliteti ivota.

S druge strane, kulturnih i urbanih sadraja u naem kvartu nekako nedostaje. Upravo se zbog

Ja vam jako volim Zagreb! Uivam u njegovom srednjoeuropskom tihu, parkovima i arhitekturi

Vrlo je teko potaknuti ljude na aktiviranje, jer u zajed-nikim projektima ne prepoz-naju vlastiti interes

Kvalitetu ivota odreuju i meusobni odnosi, odnosno zajednitvo i solidarnost stanara


Blok Mosor

D rutveni centar Kino Mosor pokrenut je 2008. godine na inicijativu Platforme 9,81 neprofitnog Instituta za istraivanja u arhitekturi, kao suradnja s Gradom Zagrebom Vijeem gradske etvrti Donji grad, Osnovnom kolom Silvije Strahimir Kranjevi, udrugom Pravo na kvart te drugim graanskim inicijativama koje se razvijaju na razini gradske etvrti Donji Grad. U meuvremenu je procesom denacionalizacije prostor vraen u privatno vlasnitvo Andrei Balen, unuci njegovih nekadanjih vlasnika. Iako u privatnom vlasnitvu, do kraja 2010. zadrao je funkciju drutvenog centra.

U periodu od svoga osnivanja do danas, Centar je postao platforma za ostvarivanje temeljnih ljudskih prava,

Drutveni centar Kino Mosorvrijednosti civilnog drutva i graanske solidarnosti u etvrti Donji grad. Smisao postojanja ovog tipa drutvenog centra je ostvariti programe i projekte drutvene tematike i kulturnog izraavanja te pruati usluge namijenjene podizanju kvalitete drutvene svakodnevnice etvrti Donji grad.

Jedna od posebnosti ovog modela organizacije je mogunost da graani lokalne zajednice svojom proaktivnou u realizaciji i predlaganju programa sami kreiraju kulturnu politiku Centra.

Aktivnosti koje se odvijaju u Drutvenom centru Kino Mosor u osnovi su podijeljene u dvije kategorije: programe samog centra i programe drugih udruga ili organizacija kojima centar slui kao platforma i podrka.

Programi Centra osmiljeni su i provode se za graane i graanke svih

uzrasta i socijalnog statusa, pa tako postoje sadraji za djecu, mlade, graanstvo srednje i tree ivotne dobi.

Budunost Centra je naalost neizvjesna. Zbog nedostatka financijske i druge potpore gradskih i dravnih institucija, nije sasvim sigurno hoe li Kino Mosor nastaviti svoj rad kao drutveni centar i u 2011. godini. Ukoliko se ne pronae model odravanja i upravljanja koji je s jedne strane dugorono odriv, a u kojem i sadanja vlasnica ima barem minimalnu korist, Centar e se jednostavno ugasiti, a prostor kina postati jo jedan u izobilju naputenih prostora Zvonimirove ulice.

l Tijekom 2009. i 2010. u prostoru kina odrano je vie javnih formata o prostornom razvoju Donjeg grada

l Ured Platforme 9.81 l Kazalina predstava l Penzi plac dnevni boravak za umirovljenike


30ima. Autor interijera jedan je od najvanijih protagonista moderne arhitektonske misli Ernest Weissman, koji je projekt napravio netom nakon zavretka studija.

Potomci Martina Balena pokrenuli su postupak za povratak imovine njihovog djeda te im je ona vraena u sijenju 2010. godine. Odluka hoe li Kino Union Mosor i dalje proizvoditi drutvenost i kulturu ostavljena je unucima.

K ino Mosor, tadanje Kino Union, izgraeno je zajedno sa stambenom trokatnicom sredinom 30ih godina prolog stoljea. U povijesnom arhivu spominje se prvi put 1935., godine kada je Martin Balen investirao u projekt te podnio zahtjev za gradnju tadanjem XVI Gradskom graevnom odsjeku. Glavni projekt trokatnice i kina izradilo je graevno poduzee Franjo Pera, a za nadzornog inenjera ovlaten je arhitekt Vladimir Auer. Izgradnja kombinirane funkcije, najamnih stanova za brojnu srednju graansku klasu koja se tih godina naveliko doseljavala u Zagreb te kino dvorane kao dokaza stupnja razvoja i kulturnih stremljenja tadanjeg Zagreba, govori o osvijetenosti graanske klase odakle je dolazila veina donjograd

Blok Mosor

B lok Mosor vrlo je realistino opisan u jednom od novih urbanih krimia, naslova Mirna ulica, drvored. Istona strana bloka posluila je kao poprite radnje, a spisateljica Nada Gai, u ovom intrigantom uratku, pie o stanarima, njihovim strastima i strahovima te specifinoj tugaljivoj atmosferi koja istoni dio Donjega grada obuzme ljeti, kad grad opusti. Jednom smo prilikom popili kavu s Nadom Gai, koja je inae naa nevidljiva susjeda jer ivi u blizini. Kae da je jako ljubomorna na svoje vrijeme, da uvijek ima puno posla i da je na sastanak pristala iz puke radoznalosti. Mirna ulica je zapravo Makaneva. Sve su to doista stvarni ljudi i njihove ivotne prie. Samo sam malo retuirala i smislila krimi koji bi se zapravo mogao vrlo lako dogoditi. priznala je spisateljica. Za vrijeme razgovora pala nam je na pamet ideja da bi po predloku romana mogla nastati prava kvartovska predstava koja bi se premijerno izvodila na daskama Kina Mosor.

Evo kako Nada Gai opisuje jedan ljetni pljusak :

l Mirna ulica, drvored (Algoritam, Zagreb 2007.) ulomak iz romana

skih investitora. Premda je svjetska ekonomska kriza uvelike zahvaala ovaj dio Europe, odluka obitelji Balen da pored isplativih najamnih stanova ulae i u izgradnju kina, bio je rizik u kojeg se ulo svjesno. Kina su tada u Zagrebu bila novost, a kulturna publika bila je eljna zabave. Kina su irila ideju urbane razonode pa je ulaganje u izgradnju kina bilo podjednako ulaganje u poetke industrije zabave kao i u dodanu vrijednost koja se nikada nije mogla potpuno isplatiti.

Nakon II svjetskog rata, zakonom o nacionalizaciji, kino je postalo dravnom imovinom te je ime promijenjeno u Kino Mosor. Dravno poduzee Kinematografi Zagreb koristilo je prostor do 1996. godine. Veina graana Zagreba sjea se kina iz perioda socijalistike Hrvatske, premda se interijer nije mnogo mijenjao jo od njegove izgradnje u

Toga kasnog poslijepodneva, u nedjelju 26. kolovoza 2003. godine, kvart oko Kvatria mirovao je kao na smrt prebijeno tijelo starca i ekao da se obistini prognoza koja je za no od nedje-lje na ponedjeljak predviala naglu promjenu vremena, prodor vee koliine vlanog zraka, uz osjetan pad temperature. Zapravo je ekao da ga zahvati pljusak koji ga je popodne mimoiao.

Nisko ciklonalno polje nad Mediteranom neto je obeavalo. I ulica mu je vjerovala.

Kia koja je kratko pljusnula popodne, dok se pijani Fedor sklanjao u Oktogonu, u noi s nedjelje na ponedjeljak udarila je svom estinom. Prvo su tukle teke kapi i odmah hlapjele na ploniku, onda se od Sljemena navuklo i smrailo, tako da je svima ve bilo jasno kako ovo nije jedna od prijeteih i lanih ljetnih naoblaka, nego predigra strane oluje. Oko deset naveer protravali su rijetki prolaznici i kikotali se kao da ih kapi kakljaju, susjedi su razdragano otvarali prozore, no u pola jedanaest ve su ih panino zatvarali; negdje se zauo smijeh, a negdje se sasulo prozorsko staklo. Netko je runo opsovao. Onda su zaumjele kronje i po krovovima su zabubnjale kuglice leda veliine oraha. Olujni vjetar udario je raspomamljenom silinom, slomio se stari bagrem s dvorine strane, zvuk polomljenih grana dok su padale po tronim balkonima, bio je zastraujui. Na ulici vie nije bilo ive due. Za pola sata pala je neviena koliina vode i bujica je iz Martieve krenula ulicom kao gladna anakonda, da prodre crkvu na Zvonimirovoj. Naplavljene najlonske vreice smea sprjeavale su odljev u kanale i vodena se masa halapljivo hranila.

Nestalo je struje u itavu kvartu. Televizori su se pogasili, susjedi su sluali tabananje bosih stopala onih iznad sebe koji su traili svijee. Sijevanje nije prodiralo kroz rolete i zavjese, vani je bila nekakva smea no, strahovito je grmjelo, asfalt je povremeno osvjetljavan dugim, vodoravnim munjama koje su ulicu obojile bijelim, kao da lei pod monim reflektorima stadiona.

Zatija su trajala kratko, znatieljne su ih oi koristile kako bi hitro pogledale kroz prozor, a zatim plaljivo ustuknule.

Do jutra se stialo. Prozori su pred zoru otvoreni. Izmrcvareni tromjesenim vruinama susjedi su spavali. Veina je strano hrkala. I to se na ulici ulo.

l Martin Balen sa suprugom ispred ulaza u kino 50-ih godina


Donji grad

Z nate li koji je prvi korak do prave turske kave? Jeste li primjetili simpa-tini izlog u Vlakoj s ba-krenim dezvama, opre-mom za kotlovinu i fino izraenim posuem od mjedi? Uete li u dvori-te, u dnu ete opaziti malenu po-tleuicu s natpisom radiona.

Kovinopojasarski obrt Havel slavi 60 godina otkako je djed August postavio svoju radionicu u poluzidanoj drvarnici u Vlakoj ulici 76. Uetao je 1951. u dvorite u kojem je radionicu ve imao ko

O brtnici i mali podzetnici! Svi vi koji svojim uslugama odrava-te kvalitetu ivota u centru grada.

Kovinopojasarski obrt Havel

Vi koji se teko nosite s recesijom, najezdom velikih igraa, opada-njem kulture urbane svakodnevni-ce i ivota na gradskim ulicama.

Vi ste trbuh Donjeg Grada.

U sljedeim brojevima Blokovske spike zapoet emo promotivnu kampanju namijenjenu odranju kulture malih obrta.

Ukljuite se u Blokovsku spiku!Ukljuite se u Blokovsku spiku!Preuzmite odgovornost za svoj ulice i dvorita!

tlar Petrak, poznat po svojim kotlovima za peenje rakije. Na dvorite su se naslanjale policijske konjunice, a poznati areni neboder u Laginjinoj jo nije zaklanjao juno sunce pa se iz dvorita moglo odetati prema ulici uz koju su rasle voke. Bio je to jo uvijek relativno neizgraen istoni dio Donjeg grada, iako je Vlaka oko Petrove crkve bila zanatlijski centar poratnog Zagreba. Kad je 1953. obrt registriran, u blizini je djelovalo barem tridesetak obrta, a jo ih je u 80ima bilo petnaestak. August se i danas, u svojoj 90oj godini ivota,

prilino dobro sjea svojih poetaka. Prekretnica se zbila 1963., kad se u radionici zaposlio njegov sin Branko koji je radnji dao novi polet i uspjeno je vodio sve donedavno, kada je kormilo preuzeo Brankov zet Draen Radotovi.

Radilo se svata; ovdje je nekad bilo zaposleno pet radnika. Od bakrenih elemenata za Radio Industriju Zagreb (popularni RIZ) do posuda za ispitivanja graevinskih materijala za potrebe Instituta Graevinarstva Hrvatske.

Naravno, graanima su predmeti koje danas mogu kupiti u trgovakim cen

trima itekako trebali. Radili su se rotilji, posude za kotlovinu, dezve i cijevi za plinsko grijanje. Radionica je bila na dobrom glasu. Mladi egrti zanatske kole 8. svibanj u Selskoj polagali su ovdje svoj obrtniki ispit.

Kovinopojasarski obrt Havel ove e godine doivjeti i etvrtu generaciju. Augustov praunuk upravo zavrava zanatsku koli i namjerava nastaviti obiteljski obrt.


Kao prvi primjer predstavljamo dvorite u Gundulievoj. Nabasali smo na njega sluajno jesenas, promatrajui urbanu opremu dvorita. Pristup ovom dvoritu je najee zatvoren, jer se radi o privatnom dvoritu stanara s broja 40. Nisu nas oarale samo ambijentalne kvalitete, poutjelo lie i opremljenost malim igra

Donji grad

Biramo Najljepe dvorite

I ako nam se ini kako sve uvijek ostaje isto, Do-nji se grad u posljednjih stotinu godina itekako promijenio. Promjene nisu uvijek bile u obliku novih graevina, ve su prostor mijenjali i rei-mi njegovog koritenja.Raskre na slici znatno se promijenilo otkako je

ukinut promet. Iako su sadraji okolnih lokala gotovo isti, pjeaka zona uinila je ovaj ugao jednim od najomiljenijih punktova zagrebake pice.

Pogaate li o kojem se donjogradskom uglu radi? ODGOVOR: Fotografija je snimljena jednog nedjeljnog popodneva u ranu jesen 1963. godine.

Ispred ljekarne, koja se i danas nalazi na uglu

Preradovieve i Tesline ulice, na pjeakom

prijelazu stoji skupina vojnika u nedjeljnom

izlasku. Na mjestu gdje se danas ispijaju duge

subotnje kave stoje automobili, jer promet iz

smjera Tesline ima prednost. Prepoznajete li

popularne marke automobila iz toga vremena? U

prvom su planu poljski Fiat i ruska Lada. Parkiran

je Opel. U pozadini se nazire Zastava popularni

Fio. Francuska itaonica i knjinica na istom su

mjestu kao i danas. Zelenilo Cvjetnog trga danas

nije tako bogato.

Pitalica Promjenjivo lice grada

litem za djecu. Ovo je jedno od rijetkih dvorita koje je ima paljivo uree nu, gotovo parkovnu povrinu. Zapravo se radi o dvije parcele koje su nekad bile odvojene zidom. Iako se u katastru i dalje vode kao odvojene estice, s vremenom je visoki zid koji ih je dijelio dobio tri velika otvora. Da stvar bude interesantnija, ovaj

projekt meususjedske solidarnosti dogodio se prije gotovo 80 godina kad su kue bile graene. Rezultat stoji i danas dva skladna unutranja dvorita spojena lukovima. Dananji stanari nastavljaju dobru tradiciju svojih prethodnika pa svoje dvorite iste i odravaju klupe i djeje igralite.

Z agrebaka dvorita su vrlo razno-lika po svo-me izgledu i namjeni. Ona su zapravo onakva koliko ih njihovi stanari smatraju svojima. esto su onakva kakvi su meu-sobni odnosi njihovih sta-nara. Ureeno dvorite esto prate uredna stubi-ta i harmonian odnos meu susjedima. Naje-e nije potrebno mnogo da se od zaputenog dvo-rita napravi ugodno mje-sto za boravak. Odluili smo fotografirati zagre-baka dvorita i pokrenuti natjecanje za izbor naj-ljepeg. Vrednovat e se izgled, urednost, opre-mljenost i inovativni nai-ni koritenja. U tijeku je odabir lanova irija koji e tijekom godine bodova-ti prijedloge te emo kra-jem 2011. godine izabrati pobjednika. U sljedeem emo broju objaviti kon-takt za vae prijedloge.

M jerilo Donjeg grada, organizacija njegovog prometa, kvaliteta zelenila i broj djejih igralita u njegovim blokovima izravno utjeu na odra-stanje u ovom kvartu. Prostorni oko-li u kojem se razvijaju nai najmlai sugraani pod-jednako je bitan za razvoj njihovih mentalnih i dru-tvenih sposobnosti. Da bi jednog dana u svom okoliu mogli djelovati kao odgovorni graani, vano ih je obra-zovati o ovoj problematici.

Upravo s tim ciljem osmiljena je radionica Urbane pedagogije za uenike Osnovne kole Silvije Strahimir Kranjevi. Uenike sedmih i osmih razreda podua-valo se o pitanjima prostornog razvoja grada i gradskog upravljanja, osnovama arhitekture i urbanizma, uz tu-maenje dananjih gradskih problema i mehanizama za njihovo rjeavanje. Uenicima se pokualo predoi-ti strukture koje tvore njihov grad i njime upravljaju te ih upoznati s univerzalnim vrijednostima koje donosi ivot u gradu, kako bi u budunosti mogli postati aktiv-ni akteri pozitivne promjene i ouvanja zagrebakog Donjeg grada.

Radionica Urbane pedagogije odrana je tijekom 12 nastavnih sati ljetnog polugodita 2009./2010. kolske godine. Nastavni program pratila su i Skripta u kojima su predmetni pojmovi bili dodatno razjanjeni i proi-reni. Plan i program razvijen je u suradnji sa zaintere-siranim nastavnim osobljem kole, koje je pomoglo do-datno ga prilagoditi potrebama i mogunostima uenika.

Prvi dio nastave bio je teorijske prirode. S uenici-ma se kroz voenu diskusiju razgovaralo o gradu, nje-govim javnim i privatnim prostorima, graevinama i mjestima. Obraene su teme razvoja grada i gradskog prostora kroz njegovu povijest, pregled gradskih pu-nina i praznina te njihovih funkcija, razlike izmeu javnog i privatnog, funkcije javnih zgrada i prostora. Bavilo se pitanjima funkcioniranja komunalnih grad-skih slubi opskrbom energentima, odvozom i zbri-njavanjem otpada te zatitom voda. Svaku navedenu temu uenici su morali sami istraiti, pripremiti Po-wer point prezentaciju za cijeli razred te je protumai-ti. Teme su dodatno razjanjavane na primjeru Zagre-ba, a posebno na uzorku Donjeg grada.

Kako bi uenici lake razumjeli to je donjogradski blok glavna urbanistika forma Donjega grada, uve-dena je slijedea definicija:

Zagrebaki donjogradski blok je jedinica gradske strukture Donjeg grada koju ini sklop zgrada mjeovi-te namjene, prstenasto povezanih u zatvorenu cjelinu. Prsten zgrada zatvara manje ili vee unutranje dvori-te, dok su zgrade svojim glavnim proeljima okrenute prema ulici. Opseg i naziv bloka odreuje se upravo uli-cama koje ga okruuju (na primjer blok Zvonimirova-Makaneva-Martieva-Tukanova). Unutranja dvori-ta meusobno se razlikuju veliinom, ispunom i kvali-tetom te ispune (dok su neka potpuno zaputena, u ne-kima su ureeni javni sadraji poput parka, vrtia, igra-lita, kola i sl.).

Drugi dio nastave posveen je kreativnom izraava-nju, pri emu su uenici podijeljeni u grupe. Svaka je grupa dobila zadatak izraditi model donjogradskog blo-ka od papira te bojama odrediti funkcije i sadraje u njegovim zgradama i unutranjosti. Blokovi su bili pre-puni raznih sadraja, a njihova dvorita ispunjena par-kovima, kolama i vrtiima. Pazilo se i na to da svaki blok ima dovoljan broj parkiralinih mjesta.

Zavrni zadatak bio je zajedniki napraviti jedin-stvenu maketu zamiljenog idealnog kvarta. Na podlozi su iscrtane ulice i definirana polja za izgradnju koja su uenici trebali ispuniti graevinama od glinamola. Pri-je poetka rada uenici su odredili koje zgrade i povri-ne javnih funkcija ele u svom kvartu. Odluili su se za trg, veliki park, disko klub, muzej, kazalite i crkvu. Kvart je osim stambenog fonda imao i svoj poslovni centar s visokim neboderima. Osim toga, kvartu su da-na i specifina obiljeja koja bi ga uinila i turistiki za-nimljivim (veliki trijumfalni luk, javne skulpture i sl.).

Kraj nastavnog programa obiljeen je izlobom ue-nikih radova u Drutvenom centru Kino Mosor te podjelom diploma malih urbanista uenicima koji su sudjelovali u programu.

l Nastavu je vodila Lana Lovreni iz Instituta za istraivanja u arhitekturi Platforma 9,81.

Urbana pedagogija u osnovnoj koli

blokovskaspika

Documents

Blokovska Spika