14
NEWSLETTER 003

BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

U okviru kompanije Božić i sinovi, juna 2006. godine osnovan je BiS Reciklažni centar, bazirajući se na iskustvima evropskih reciklažnih centara. BiS Reciklažni centar sertifikovan je i priznat od nadležnih institucija u Srbiji za reciklažu elektronskog i električnog otpada, i pruža kompletne usluge kompanijama, organizacijama i fizičkim licima koji žele da na pravilan način odlože rashodovanu elektronsku i električnu opremu i fluorescentne cevi i sijalice.

Citation preview

Page 1: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

NEWSLETTER 003

Page 2: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

JESEN3

Od ovog meseca i Srbija ima sistem za reciklažu svih vrsta sijalica. BiS Reciklažni centar je pustio u pogon savremeni sistem marke «BALCAN» koji tretira sijalice svih veličina i namena. BiS Reciklažni centar kontinuirano proširuje svoje usluge i spremno dočekuje doslednu primenu Zakona o upravljanu otpadom. Na taj način izlazi u susret zahtevima svojih klijenata istovremeno se trudeći da se lista zadovoljnih poslovnih saradnika sve više proširuje. Kako kompanije koje drže do očuvanja čovekove okoline i svog društveno – odgovornog poslovanja traže kompletnu uslugu, odnosno reciklažnog operatera koji može da zbrinjava sve vrste otpada koje generišu, BiS Reciklažni centar je investirao u postavljanje sistema za reciklažu svih vrsta sijalica. Odabrana je tehnologija koja je i sama po sebi ekološka. Za optimalni rad je dovoljna jedna osoba, a ušteda energije je i do 75 odsto. Novi sistem će biti predstavljen na predstojećem EcoFair-u, na Beogradskom sajmu, u Hali 1, od 12. do 14. oktobra. Ekonomski eksperti tvrde da je jedna država utoliko bogatija, ukoliko više otpada reciklira, odnosno ukoliko ostaje što manje nerecikliranog otpada. Tome treba da teži i Srbija. BiS Reciklažni centar ima kapacitete i može da reciklara od jutra - do čistog sutra.

OD SADA I U SRBIJI: RECIKLAŽA SVIH VRSTA SIJALICA

Totalna reciklaža svih vrsta sijalica

Page 3: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

BESPLATNA EKO LINIJA 0800 333 033

PRIZNANJAPRIZNANJA

JESEN3

Kompanija Mass Media International je i ove godine dodelila, sada već tradicionalnu nagradu “Biznis partner 2011” najuspešnijim srpskim �rmama.

Gospodin Milivoje Radovanović, generalni direktor Kompanije Mass Media International d.o.o. je na nedavmo upriličenom prigodnom susretu, uručio statuetu i povelju “Biznis partner 2011” ovogodišnjim laureatima - generalnom direktoru Kompanije “Božić i sinovi”, gospodinu Nikoli Egiću.

- Ova prestižna nagrada obavezuje na još bolji rad, rekli su u Kompaniji “Božić i sinovi” ističući izuzetnu predusretljivost i ljubaznost rukovodstva Kompanije Mass Media International iz koje su, mimo utvrđene procedure, došli u posetu nagrađenima, s obzirom da su predstavnici Komanije “Božić i sinovi” bili objektivno sprečeni da prisustvuju svečanoj dodeli koja je organizovana jula ove godine u Hotelu Interkontinental.

Na fotogra�ji su gospoda Milivoje Radovanović, gen. direktor Mass Media International i Nikola Egić, gen. direktor kompanije “Božić i sinovi”.

“BOŽIĆ I SINOVI” - BIZNIS PARTNERI ZA 2011.

Page 4: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

NOVO U NAŠOJ PONUDINOVO U NAŠOJ PONUDI

JESEN3

PRVI SISTEM ZA DEGASIFIKACIJU I RECIKLAŽURASHLADNIH UREĐAJA U SRBIJI

BiS Reciklažni centar je, prateći svetske trendove reciklaže, nabavio prvi sistem za degasi�kaciju i reciklazu frizidera i rashladnih uređaja u Srbiji.

Nastavljajući dobru praksu zemalja EU i u susret usklađivanju sa EU normativima, opredelili smo se da proširimo paletu svojih usluga i omogućimo građanima i privredi pravilno i legalno zbrinjavanje ove vrste opasnog otpada za koju do sada nije bilo resenja.

Zakon o upravljanju otpadom članom 50 (Sl. glasnik br. 36/09), nalaže da se otpadni elektronski i električni uređaji moraju odvojeno sakupljati radi njihovog tretmana. Takođe, sve tečnosti iz EE uređaja moraju biti odvojene i tretirane na propisani način. Shodno tome, vlasnik ovih uređaja dužan je da svoj otpad preda licu koje ima dozvolu za sakupljanje, tretman i odlaganje ove vrste otpada, dobijenu od Ministarstva životne sredine i prostornog

planiranja. Lice koje je dobilo dozvolu od nadležnog Ministarstva ima obavezu da vodi i čuva evidenciju o količini koja je sakupljena, tretirana ili odložena i da podatke o tome dostavlja nadležnom državnom organu. Sistem za degasi�kaciju i reciklažu rashladnih uređaja omogućava da na pravilan i legalan način vršimo bezbedno izdvajanje opasnih materija koji se nalaze u rashladnim uređajima, odnosno separaciju freona i ulja radi obezbeđivanja njihovim pravilnim upravljanjem. Ako se vodi računa o vrsti freona koji se izdvaja i skladišti (iste vrste freona u iste posude), moguća je njihova ponovna upotreba u servisima rashladnih uređaja. Ulja koja se izdvajaju iz rashladnih uređaja mogu se koristiti kao energenti za grejanje.

Ukoliko ćelite da na reciklažu predate rashodovane rashladne uređaje, frižidere, zamrzivače, klima uređaje… - javite se na tel: 013 618 064. Osobe za kontakt: Biljana i Olga.

Page 5: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

INTERVJU: INTERVJU:

JESEN3

N. Belić: Kada ste počeli sa prikupljanjem ove vrste otpada i koliko ste do sada okvirno starih uređaja sakupili? G. Vlajić: Sa sakupljanjem električnog i elektronskog, pa tako i računarskog otpada (EEO) BiS Reciklažni centar je počeo 2006. godine i do sada je sakupljeno više od četiri hiljade tona. N. Belić: Da li ste zadovoljni odzivom sugrađana i na koji način se trudite da podstaknete vlasnike električnog otpada da sarađuju sa vašom kompanijom? G. Vlajić: Kada je reč o �zičkim licima, da bismo ih podstakli na pravilno zbrinjavanje EEO, organizujemo akcije (”Otpad donesi, poklon odnesi”, ”Velika dela mog malog sela”, ”Dani ekološkog opismenjavanja”...) kojom prilikom svaki donosilac otpada dobija simboličan poklon, kao nagradu za svoje odgovorno ekološko ponašanje. Pokloni su simbolični, a akcije organizujemo u saradnji sa kompanijama koje te akcije iskoriste i za promociju svoje robe ili

usluga. Tako je prilikom majske akcije naš partner u akciji bila Kompanija ”Đak” koja je svakom donosiocu poklonila sportske čarape, a oni kojima je toga dan bio rođendan – dobili su sportsku torbicu; drugom rpilikom donator je bio JKP ”Zelenilo” koji je donosiocima uručivao sadnicu i saksijsko cveće. Imajući u vidu da još uvek ne postoje namenski kontejneri za odlaganje EEO, �zička lica zaslužuju svaku pohvalu kada je reč o odzivu na naše akcije. Očigledno da ekološka odgovornost građana prevazilazi nivo odgovornosti onih koji bi trebalo ovaj problem sistemski i trajno da reše. To je razlog što smo ušli u realizaciju sopstvenih kontejnera za odlaganje EEO, tako da ih postavljamo na lokacijama gde organizujemo i akcije. N. Belić: Koliko je Srbija u reciklaži ove vrste otpada daleko u odnosu na ostatak Evrope i da li bi u narednih nekoliko godina statistika što se tiče naše zemlje mogla

da se poboljša? G. Vlajić: Na žalost, prilično daleko. Odredbama EU, predviđeno je da se reciklira 4 kg EEO po stanovniku. U Srbiji se u ovom trenutku reciklira 400 grama! Statistika će moći da se poboljša samo ukoliko kompetentno Ministarstvo i Fond redovno ispunjavaju svoje �nansijske obaveze prema reciklerima Srbije a u skladu sa dogovorom učinjenim neposredno pre uvođenja naplate ekološke takse na svaki kupljeni električni i elektronski uređaj. Takođe, neophodno je i sistemski rešiti odlaganje ove vrste otpada u odgovarajuće kontejnere koje treba što pre postaviti, jer se više od 75 odsto ove vrste otpada nalazi upravo kod �zičkih lica, u šupama, podrumima, na tavanima... N. Belić: Koliko se procenata ovog otpada danas reciklira u našoj zemlji, a koliki je prosek u Evropskoj uniji? G. Vlajić: Prosek varira, ali uvek na našu štetu. U Švajcarskoj se, recimo, reciklira više od 80 odsto stakla, u Švedskoj je reciklađa EEO dostigla 10 kilograma po stanovniku godišnje... Srbija još uvek nema ni tačno i ѕmerene količine otpada, jer manje od četvrtine od ukupnog broja javno komunalnih preduzeća nema ni – kolsku vagu!

SRPSKOJ RECIKLAŽNOJ IDUSTRIJI NEOPHDNA PODRŠKA DRŽAVE

Reč ima – Gordana Vlajić, director marketinga BiS Reciklažnog centra (za “Politiku”)

Page 6: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

EkologijARTEkologijART

JESEN3

“Da bi budućnost bila svetla, nije dovoljna metla”, naziv je veoma originalne izložbe koju je inicirala pančevačka Nevladina organizacija “Eco Green Team”, a koja se mogla videti od 8. do 11. septembra u Holu zgrade opštine grada Pančeva. Realizaciju izložbe je pomagao “BiS Reciklažni centar”, �rma koja se bavi reciklažom elektronskog, električnog i računarskog otpada i koja za sve godine svoga poslovanja odvaja komade očuvanijih rashodavanih uređaja sa idejom da ih sakupi na jednom mestu i da Pančevo bude prvi grad koji će imati Muzej električnog i računarskog otpada. Ova izložba imala je za cilj da edukuje i upozori. Mada od postojanja takozvanih magnetofona “trakaša” nije prošlo više od dvadesetak godina, danas se deca iznenađuju kako izgledaju te “starudije”. Ovaj reciklažni centar koji se nalazi na samom ulasku u Omoljicu, veoma često posećuju učenici škola iz cele Srbije, kako bi se đaci upoznali sa procesom reciklaže. Prema rečima Vanje Radenković, PR Asistenta BiS Reciklažnog centra, reakcije dece su i inicirale ideju o otvaranju Muzeja. – Najbrži rast danas beleži računarski, električni otpad, objašnjava Vanja, ne vise iz razloga što se takvi uređaji kvare, već zato što tehnologija brzo napreduje i što nove generacije žele savremenije, moćnije i lepše dizajnirane mobilne telephone, računare, monitore. Otuda želimo da javno mnjenje podsetimo na stare modele koje svakodnevno bacamo i na nužnost reciklaže. Firma BiS Reciklažni centar se trudi da na što vise mesta postavi namenske kontejnere kako se ova vrsta otpada ne bi bacala na komunalnu deponiju ili, daleko bilo, u Tamiš. Samo pravilnim odlaganjem ove vrtse otpada obezbeđujemo kontinuirani process reciklaže. Jer ako ne recikliramo opustošićemo prirodne resurse, a to svakako nije budućnost koju želimo našoj deci i našoj planeti, rekla je Radenkovićeva. Uz malo dobre volje gradskih vlasti, otvaranje prvog Muzeja električnog i elektronskog otpada moglo bi se realizovati do sredine 2012. godine.

DA BI BUDUĆNOST BILA SVETLA, NIJE DOVOLJNA - METLA

Page 7: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

VELIKO SPREMANJE SRBIJE

JESEN3

Novi televizijski serijal:RECYCLING BIN – EKO GERILA

Neshvatljivu prazninu srpskih medija, kada je u pitanju ekološko vaspitanje i informisanje, popuniće serijal pod nazivom «Recycling Bin – Eko gerila». Seriju je osmislio Goran Redžepi, autor serijala o ekstremnim sportovima koji je pune tri godine zauzimao poziciju najgledanijeg. Ovo novo autorsko ostvarenje Gorana Redžepija potvrdiće njegovu angažovanost i kreativnost.

Prema rečima autora, cilj ovaj televizijski projekat je usmeren prema svim uzrastima. Serijal ima zadatak da putem edukativno - zabavnog sadržaja ukaže na značaj zaštite čovekove sredine i ekologije i da ispriča sugestivnu i istinitu priču o uticaju reciklaže u očuvanju naše planete i života na njoj. U epizodama koje ćemo gledati do 2012. godine, biće reči o značaju obnovljivih izvora energije, o održivom razvoju, ali i konkretnih saveta građanima na temu ličnog doprinosa kao ključnog faktora u sprečavanju daljeg zagadjenja životne sredine.

Serijal će obuhvatiti dvanaest epizoda u trajanju od 25 minuta i novogodišnji specijal u trajanju od 60 minuta koji će na efektan i moderan način promovisati ovu tematiku.

Učešćem u ovom serijalu „BiS Reciklažni centar» će promovisati teme koje se tiču pravilnog zbrinjavanja električnog, elektronskog i računarskog otpada, društvene i korporativne odgovornosti i sl. Jedan od načina a�rmacije nužnosti reciklaže je i svojevrstan spot koji je BiS Reciklažni centar �nansirao sa željom da ukaže na trajne vrednosti. U kratkom muzičkom �lmu, čuvenu ariju «Habanera» iz opere «Karmen» Žorža Bizea, peva prvakinja beogradske Opere, Aleksandra Angelov, ali okružena scenogra�jom koja aludira na ekološku katastrofu ukoliko o planeti ne počnemo da brinemo upravo kao o trajnoj vrednosti.

Page 8: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

JESEN3

BIS ZA...BIS ZA...

U četvrtak, 15. septembra, povodom Međunarodnog dana “Očistimo svet”, na Trgu republike u Beogradu, u prisustvu predstavnika Nemačke ambasade i gradskih zvaničnika, počela je akcija “RECIKLIRAM – DAKLE POSTOJIM”, koju je iniciralo Nemačko privredno udruženje u Beogradu uz tehničku podršku “BiS Reciklažnog centra” iz Pančeva.

Tačno u simboličnih pet minuta do 12 sati, u tri namenska kontejnera, svoj elektronski, električni i računarski otpad, odložili su predstavnici �rmi učesnica ove akcije koje su inače i članovi Nemačkog privrednog udruženja u Beogradu, a to su kompanije HORMAN, MOPEX, VB Leasing, EOS Matrix, ATRIUM Consalting, MILŠPED, KNAUF Insulation, VALMAN, FARMALOGIST, VIP Mobile, GIZ i GRAH Automotive. Na ovaj način, demonstrirano je pravilno zbrinjavanje ove vrste otpada. Rashodovane električne uređaje doneli su i učenici Nemačke škole i učenici Internacionalne škole, a program je učinio atraktivnijim nastup Gerilskog đubrofonijskog orkestra beogradskog “Gete Instituta”. Akciju su podržali i Nemačka ambasada u Srbiji, volonteri Kancelarije za mlade u Beogradu, JKP “Gradska čistoća” iz Beograda, Opština “Stari grad”, Gradski sekretarijat za saobraćaj, Gradski sekretarijat za zaštitu životne sredine i MUP.

U inicijalnom dopisu koje je Nemačko privredno udruženje uputilo svojim članicama pozivajući ih da se priključe ovoj akciji, stoji: - Imamo stare mobilne telefone, štampače, računare i monitore koji kod kuće i po �rmama skupljaju prašinu i ne znamo šta bismo sa tim otpadom. Elektronski otpad u Srbiji često završi u prirodi po divljim deponijama. U Nemačkoj je reciklaža postala važna grana privrede: svih 85 % EE otpada ponovo se koristi. Zaštita prirode je nemački brend! U Srbiji se, radi poređenja, svega 5 – 6 % bačenog EE otpada ekološki uklanja. Mi želimo da doprinesemo da se to promeni.

Reciklaža podstiče privredu, otvaraju se nova radna mesta i priroda se čuva. Da bi se Srbija modernizovala i da bi se korak po korak približila evropskim standardima o ovoj temi mora konstantno da se razmišlja. Nemačko privredno udruženje u Beogradu, iz tog razloga, u saradnji sa preduzećem i našom članicom „Božić i sinovi“ ( www.it-recycling.biz ), prvim preduzećem za reciklažu u Srbiji, podržava inicijativu o stalnoj reciklaži.

Nemačko privredno udruženjeRECIKLIRAM - DAKLE POSTOJIM.

Page 9: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

JESEN3

Najbrži rast na svetu danas beleži – računarski OTPAD. Ta hiperproduktivnost ove vrste otpada iznosi više od 5 % po stanovniku godišnje. Tako da za redovno i pravilno zbrinjavanje računarskog otpada nije «pet do 12» već je «ponoć davno prošla». Računari, monitori, tastature, “miševi”, skeneri… - sve to spade u računarski otpad. Danas se računari više ne rashoduju jer su se “pokvarii”, već zato što su korisnicima potrebni tehnološki napredniji modeli ili jednostavno – lepši i moderniji. Ali, računarski otpad sadrži i komponente koje spadaju u tzv. OPASAN otpad. To su štampane elektronske ploče, monitori sa katodnim cevima (CRT monitori) ili panelom od tecnih kristala (LCD ili TFT monitori), baterije, hard diskovi itd. Svi ovi delovi sadrže supstance koje mogu ugroziti životnu sredinu. Uglavnom su to teški metali: živa, kadmijum i hrom, arsen, azbest, nikl i sl. CRT ekrani, takođe, sadrže veoma štetne materije koje su štetne po zdravlje ljudi. U jedan računar se danas ugrađuje i do 1.000 različitih materijala. Samo jedan kompjuterski čip sadrži više od 350 različitih materijala, od kojih veliki broj ima toksično dejstvo. Otuda je neophodno ovu vrstu otpada odlagati na pravilan način. “BiS Reciklažni centar” omogućava više načina:

- pravna lica mogu kontaktirati “BiS Reciklažni centar” putem besplatne telefonske eko-linije: 0800 – 333 – 033, pozivom Centrale na broj: 013 618 064 ili putem e-maila: o�[email protected]. Nakon što se zajednički utvrdi odgovarajući datum, serti�kovano transportno vozilo BiS Reciklažnog centra dolazi i preuzima otpad;

- takođe, ova vrsta otpada se može odložiti i u namenske kontejnere koje je BiS Reciklažni centar postavio u tržnim centrima Merkur (Karaburma i Bežanijska kosa) i Shopping centar UŠĆE;

- na zahtev klijenta, dve vrste kontejnera za pravilno zbrinjavanje računarskog, odnosno električnog i elektronskog otpada – ustupamo na uslugu klijentu; ove kontejnere nudimo u dve veličine (plastični – manji; 100 x 90 x 90 cm i metalni – veći: 400 x 190 x 180 cm) u zavisnosti da li klijent želi da ih postavi u zatvoreni ili otvoreni prostor;

- naje�kasniji način su naše PR akcije koje organizujemo za klijente koji svojim društveno – odgovornim poslovanjem ujedno čuvaju životnu sredinu (pravilnim zbrinjavanjem računarskog otpada), ali i promovišu svoj proizvod ili uslugu. BiS Reciklažni centar pruža kompletnu tehničku podršku i logistiku, a klijent de�niše promotivni cilj.

BiS Reciklažni centar svoje usluge prilagođava klijentu i otuda njihovu referens listu čini više od sedam stotina respektabilnih pravnih lica, domaćih i ino �rmi, institucija, ambasada, banaka... koje posluju u Srbiji.

ZAŠTO JE ZBRINJAVANJE RAČUNARSKOG OTPADA – PRIORITET?

Page 10: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

IZDVAJAMOIZDVAJAMO

JESEN3

Polazeći od činjenice koliko je ozonski omotač neophodan za život na Zemlji, celokupna svetska javnost je 16. septembra obeležila Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Ozonski sloj se proteže od 15 do 50-og kilometra visine, ali je najkoncentrisaniji između 20-og i 25-og kilometra i iznosi samo 0.001 odsto vazduha (10 ppm). Molekul ozona se sastoji iz tri atoma kiseonika (O3) i, dok njegovo prisustvo u troposferi (0-10 km) predstavlja problem, u stratosferi (10-50 km) je neophodan za održavanje zdravlja i života na Zemlji. Prizemni (troposferski) ozon, najčešće je sastavni deo gradskog smoga i izaziva probleme disajnih organa kod ljudi i oštećenja na biljkama. Količina ozona u troposferi povećala se u poslednjih 50 godina čak dva puta, a samo tokom protekle decenije za deset odsto.

Ozonski omotač najčešće uništavamo ispuštajući hemikalije koje sadrže hlor i brom, koji zatim učestvuju u složenim hemijskim reakcijama koje neminovno vode ka uništenju ozonskog omotača. Na stanjivanje ozonskog omotača utiču mnogi činioci (vulkani, nuklearne eksplozije i dr.), ali je ključni činilac nepovoljno delovanje hloro�uorougljenika (CFC), koji služe kao sredstvo za hlađenje u hladnjacima i klima uređajima. Niske temperature pojačavaju nepovoljno delovanje CFC, pa ozonski sloj u područjima najnižih temperatura potpuno nestaje, odnosno u njemu nastaje rupa. Ozonska rupa s lakoćom nastaje u području Južnog pola, a značajno stanjenje ozonskog omotača događa se iznad šireg

područja Severnog pola pa je zbog takvog stanjenja u Kanadi UV zračenje zimi skoro jednako jako kao i leti. Ako se ne prestane sa upotrebom CFC i sagorevanja fosilnih goriva, izračunato je da će za samo tri decenije prosečna temperatura na površini Zemlje porasti za 4,5 stepena, što će, uz efekat staklene bašte, lančano dovesti do delimičnog otapanja polova, podizanja nivoa mora za jedan metar i potapanja 11,5 odsto svetskog kopna. Ozonski omotač zaustavlja većinu štetnih sunčevih UV-B zraka, a potpuno nas štiti i od smrtonosnog UV-C zračenja. Ultraljubičasto zračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje zbog svojih genotoksičnih, mutagenih, kancerogenih i imunotoksičnih svojstava. Česta i duža izloženost povećanom UV-B zračenju svakom živom biću bitno smanjuje imunitet na brojne bolesti, uključujući i rak, malariju, herpes, alergije i neke zarazne bolesti. Treba naglasiti da imunološki sistem nikako ne zavisi od boje kože, jer su i tamnoputi i svetloputi ljudi u jednakoj opasnosti od UV-B zračenja! Koža i oči su organi na ljudskom telu koji su najčešće izloženi UV zračenju i zato se najveća pažnja posvećuje njihovoj zaštiti. Nekome se može učiniti da su oblaci pravilna zaštita od UV zračenja, ali to je puka predrasuda s obzirom na to da propuštaju čak 80 odsto zračenja. Otuda ne treba da čudi da je učestalost raka kože, unazad pedeset godina, povećana za čak 900 procenata! Naučnici procenjuju da svako oštećenje ozonskog omotača za jedan procenat donosi dva do tri procenta povećanja učestalosti raka kože.

Nenad Marković

RECIKLAŽA RASHLADNIH UREĐAJA ČUVA OZONSKI OMOTAČ

Page 11: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

JESEN3

SPREMANJE SRBIJE – Akcija “VELIKA DELA MOG MALOG SELA”SPREMANJE SRBIJE – Akcija “VELIKA DELA MOG MALOG SELA”

U ponedeljak, 15. avgusta, u Omoljici je počela akcija “Velika dela mog malog sela” koja će se tokom narednih godinu dana realizovati po selima Srbije sa ciljem pravilnog zbrinjavanja elektronskog, električnog i računarskog otpada. Inicijator akcije – NVO “Eco Green Team” želi da upravo Omoljica, mesto u kojem se nalaze poslovne prostorije i pogoni BiS Reciklažnog centra, postane primer ostalim selima Srbije. Omoljčani su pokazali izuzetnu ekološku angažovanost, tako da je za sedam dana trajanja akcije skupljeno 10.180 kilograma ovog otpada.

Akciji se pridružio i Minja Subota, naš poznati umetnik omiljen od svih generacija. Sa zadovoljstvom se odazvao pozivu

da poseti Omoljicu i da na originalan način a�rmiše ekološke standarde, pa je preobučen u zaštitni kombinezon “BiS

Reciklažnog sela” obišao nekoliko omoljičkih domaćinstava i na (prijatno!) iznenađenje domaćina izvršio svojevrsnu

“inspekciju” o odlaganju ove vrste otpada. Omoljčani su ga sačekali spremni sa pripremljenim elektronskim i

električnim otpadom za reciklažu koji preuzima BiS Reciklažni centar, �rma koja je tehnička podrška ovoj akciji. U

društvu volontera, dece iz omoljičke O.Š. “Dositej Obradović” i folklornog KUD-a “Žisel”, Omoljčani su akciju doživeli

izuzetno ozbiljno i takmičarski.

Deca su se pridružila Minji Suboti i obilazeći Omoljicu, pozvali meštane da očiste svoje tavane, podrume, ajnfore… od

rashodovanih frižidera, šporeta, zamrzivača, ventilator, televizora, tračunara… BiS Reciklažni centar, dvostruki dobitnik

nacionalne nagrade za društveno-odgovorno poslovanje, otkupom ovog otpada obezbedio je dve mobilne školske

table za Osnovnu školu i deo neophodnih �nansijskih sredstava za kupovinu nošnji za KUD “Žisel”. Takođe, najažurniji

sakupljač otpada, Milorad Janković iz Pančeva koji je sam sakupio i doneo vise od hiljadu kilograma - dobio je bicikl, a

troje srećnih dobitnika, izvučenih na završnoj svečanosti – po mobilni telefon.

Inače, ovu akciju zajednički su realizovali: NVO Eco Green Team iz Pančeva, BiS Reciklažni centar koji posluje u okviru Kompanije “Božić i sinovi”, Dom kulture Omoljica, Mesna zajednica Omoljica, JKP Omoljica, OŠ Dositej Obradović, KUD Žisel i crkvena opština Omoljica, a sa podrškom Ministarstva životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja. Naredna akcija počinje 5. oktobra u Starčevu, a potom će se novembra čistiti Fruška Gora.

MINJA SUBOTA – GOST AKCIJE

Page 12: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

JESEN3

Reciklažom do inkubatora za porodilištaHumanitarna akcija ProCredit banke i "BiS Reciklažnog centra"

Povodom Svetskog dana zaštite staništa, ProCredit banka i "BiS Reciklažni centar" pokrenuli su akciju pod nazivom "Za zdraviju prirodu u našem komšiluku", posvećenu reciklaži elektronskog otpada, kao i daljoj edukaciji i unapređenju svesti građana i preduzeća o važnosti odgovornog upravljanja elektronskim otpadom.

U okviru ove akcije, koja će trajati od 6. do 16. oktobra, ProCredit banka je ispred svoje Centrale, u Ulici Milutina Milankovića 17 na Novom Beogradu, postavila namenski kontejner, u koji će svi građani i preduzeća moći da odlože svoje stare i neispravne elektronske uređaje, računarsku opremu, kao i ostale aparate koji im

više nisu potrebni.

Sa namerom da čitava akcija, pored svog ekološkog karaktera, dobije i snažnu humanitarnu notu, ProCredit banka je odlučila da za svaki kilogram elektronskog otpada koji građani i preduzeća donesu i odlože u namenski reciklažni kontejner, izdvojiti i uplatiti po jedan evro u Humanitarni fond B92 i nameniti kupovini inkubatora za porodilišta u Srbiji.

Takođe, za sve građane koji se priključe akciji "Za zdraviju prirodu u našem komšiluku", ProCredit banka je pripremila vredan poklon - šest meseca besplatnog

korišćenja usluge mobilnog bankarstva ProCredit banke.

- ProCredit banka je apsolutno svesna činjenice da su odgovoran tretman i reciklaža elektronskog otpada u današnje vreme izuzetno važni, naročito imajući u vidu činjenicu da elektronski otpad spada u grupu otpada koja danas beleži najveći godišnji rast u Srbiji, i to od preko pet odsto po stanovniku. Izuzetno mi je drago što ćemo ovom akcijom uspeti da povežemo dve veoma važne stvari, podršku Humanitarnoj akciji Fonda B92 "Borba za bebe" i našu inicijativu posvećenu unapređenju zaštite životne sredine. Takođe, verujem da ćemo na ovaj način podstaći veliki broj sugrađana da recikliraju elektronske uređaje koji im nisu potrebni, ali i da uz našu podršku doniraju nabavku inkubatora za porodilišta u Srbiji – istakao je član Izvršnog odbora ProCredit banke Igor Anić, na današnjoj konferenciji za novinare, održane povodom početka akcije "Za zdraviju prirodu u našem komšiluku".

Za sve građane koji se priključe akciji "Za zdraviju prirodu u našem komšiluku", ProCredit banka je pripremila vredan poklon – šest meseca besplatnog korišćenja svoje usluge mobilnog bankarstva.

Page 13: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

JESEN3

BiS u medijimaBiS u medijimaeKapija

Novi sistem za reciklažu sijalica i �uorescentnih cevi - "BiS Reciklažni centar" na Međunarodnom sajmu ekologije od 12. do 14 oktobra u Beogradu

"BiS Reciklažni centar" će na predstojećem 8. Međunarodnom sajmu zaštite životne sredine u Beogradu predstaviti novi sistem za reciklažu svih vrsta sijalica i �uorescentnih cevi.

Nabavkom "Balcan total lamp recycling system", najsavremenijeg sistema za reciklažu svih vrsta sijalica i �uorescentnih cevi, "BiS Reciklažni centar" ostaje najopremljeniji reciklažni operater u Srbiji. Ovaj reciklažni centar je pre dve godine, takođe prvi u državi, nabavio system za degasi�kaciju i reciklažu rashladnih uređaja, kao i sistem za reciklažu �uo cevi, saopšteno je iz "BiS"-a.

Page 14: BiS Reciklažni centar - Čuvajmo Srbiju - Newsletter br3

BiS Reciklažni centar je prvo srpsko preduzeće koje se orijentisalo na: • reciklažu računara • reciklažu elektronskog otpada, rashladnih uređaja, fluorescentnih cevi i sijalica • preuzimanje, transport i legalno skladištenje EE otpada, fluorescentnih cevi i sijalica • fizičko uništavanje poslovne dokumentacije • brisanje poverljivih podataka sa medija • prodaju sekundarnih sirovina • izvoz nereciklabilnog elektronskog i električnog otpada • refabrikovanje • konsalting u oblasti upravljanja otpadom • bezbedan transport opasnog otpada i to od utovara na lokaciji Klijenta do istovara u

Reciklažnom centru (bez nadoknade za vozilo do 1,5 tone nosivosti za Beograd I okolinu) Tradicija, iskustvo, kvalitet i profesionalna odgovornost rezultovali su:

a. Poslovnim prostorom od 10.000 kvadratnih metara (prilazni putevi, parkinzi, kolska vaga, skladišta, prostor za reciklažu, kancelarije…)

b. Saradnjom sa više od 700 klijenata, respektabilnih srpskih institucija, kompanija, ino firmi, ambasada…

c. Članstvom u američkoj Privrednoj komori AmCham, u Nemačkom privrednom uduženju u Srbiji, u Udruženju britanskih reciklera, članstvom Globalnog dogovora UN za Srbiju, u Odboru za ekologiju u PKS, u Savetu reciklera u PKS i u Savetu PKS za društveno – odgovorno poslovanje

d. izborom za ovlašćenog partnera u kampanji zaštite autorskih prava u Srbiji u akciji uništavanja nelicenciranih CD medija sa Ministarstvom trgovine i usluga

e. izborom za jedinog autorizovanog Microsoft refabrikanta u okruženju (reciklaža rashodovanih računara, ugradnja softvera i donacija tako refabrikovanih računara)

f. dvostrukom prestižnom nacionalnom nagradom za Društveno odgovorno poslovanje od strane PKS

Dolazimo po EE otpad, utovarujemo, odvozimo, recikliramo. Pozovite nas.

JESEN3