Urednik Muamer Spahic

Recenzenti Nadija Hadiimehmedagic

Dervisa Skalonja

nnstracija na naslovnoj strani: Motiv sa steeka

eIP ~ Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

57 (075.2)

BASH:' Mehmed Biologija: za V razredosnovne skole / Mehmed Basic. - 3. dopunjeno izd. - Zenica: Vrijeme, 2001. + 155 str. : ilustr. ; 24 em

ISBN 9958-9739 8-7

COBISS/BiH - ID 9668358

Ministarstvo obrazovanja, nauke kulturc i sporta Fedcracije BiH rjcsenjem broj 03-38-9-3459/00 od 18.7.2000. godine, odobrilo je ovaj udzbenik za upotrebu U osnovnim skolama.

MEHMED BASIC

BIOLOGIJA ZA 5. RAZRED OSNOVNE SKOLE

IV IZDANJE

Zenica,2002.

,

KAKO SE KORlSTITI UDZBENIKOM

Dragi ucenici, u ovomrazredu izueavat eete novi predmetBIOLOGlJU. Ovaj udZbenik 6e yam olakSati da savladate predvideno gradivo. To ee biti vaSa radoa kujiga. Iznje eete utiti na casovima biologije i pripremati se kod kuee. Gradivo iz biologije nije yam u svemu novo. 0 biljkama ste neSto samali u dosadaSnjern skolovanju izueavajuei predmet - PRIRODD. Nastojte da najveei dio gradiva savladate na casovima biologije uz porno6 nastavnika,jer ee Yam on dati potrebna objaSnjenja i uputstva za samostalan rad u Skoli i kodkuee.

U oVorn udZbeniku gradivo iz biologije podijeljeno je na cetiri cjeline: 1. UVOD 2. GRAnA I FUNKCIJA BILJAKA 3. BIOSISTEMATIKA BILJAKA 4. ZNACAJ BILJAKA ZA PRIRODU I COVJEKA

Svaka od navedenili cjelina podijeljena je na teme, dok su terne sa~tavljene iz nastavnili sadrZaja ili nastavnili jediniea

Nastavni sadrZaji u udZbeniku obradeni su tako, da sadrZaj uvijek pocinje dijelorn pod nazivQrn PRIPREMA u kojoj su postavljeni odredeni zadaci koje treba darealizujete:

-&: ponovite ranije nauceno znanje i vjestine, - da na cas donesete prirodoi materijal (biljke i njibove dijelove), - da sarnostalno posmatrate predrnete i pojave u prirodi i kod kuee, - da provedete eksperirnente i da procitate iz naucno-populame literature 0 izucavanim

sadrZajima Tako cete samostalno sticati "zaradivati" znanje i vjestine. PoslijePRIPREME slijedi OSNOVNO GRADIVO iii osnovni tekst sadrZaja. U tekstu

eete se sresti s novirn izrazima ili pojrnovima koji su uvijek odStampani masnim slovirna, pa su u tekstu uocljivi. Posebnu pamju, kod ucenja, obratite na ilustracije jer su i one izvor znanja i vjestina (slike, tabele, sheme, grafikoni). Naprimjer, na slici su predstavljeni oblici korijena. Ti oblici nisu opisani rijecima pa zato njihovu gradu mozete nauciti pomoeu slike. Ako ne inate uociti pornoeu ilustracija, zamolite nastavnika da vas pouci o koristenju ilustracija u sticanju znanja i vjestina.

U toku savladivanja gradiva predvideni su SAMOSTALNI RADOVI. Uz taj praktiean rad predviden je: cilj rada, vrijeme za izvodenje rada, potreban pribor i materijal za izvodenje rada, postupak izvodenja rada, zapa'lanja u toku rada i samostaIni zakljucci koje eete vi fonnulisati.

Nakraju svakog nastavnog sadrZ'\ia dat je zakljucak iIi NAJvAZNIJE GRADIVO;

5

a potom slijede PITANJA I ZADACI. Pitanjima cete provjeriti usvojenost gradiv~: Zadaci ce yam omogueiti da kod kuee istrafujete prirodne predmete 1 pOJa:e konstecl se posmatranjem, eksperimentom i citanjem knjiga, da prikupljate bioloski matenJall

daod njega pravite zbirke. ...., ,.., ... Sadriaj ovogudZbenikanalazi senazadnJlffistramcamal on ce varnpomoClu onJ entacIJ 1

da lakse pronadete sadrZaj udZbenika. Uz udZbenik trebate imati RADNU SVESKU bez linija ukojoj cete biljeziti zadatke

sa casova i zapazanja 0 provedenim sarnostalnim radovima. Radna sveska treba biti vrlo

uredna. Istraiivanja predmeta i pojava zivog svijeta uzbudIjiv je rad. Zato su potrebni maSta,

strpljivost, ali i veliko znanje, Koristeei ovaj udZbenik, bilo na casu, iii ~amostalno, na dobrom ste putu da obogatite svoje znanje i spoznate kako se izgradlvala znanost­

biologija.

Zelimo varn puno uspjeha u radu AUTOR

6

UVOD

BIOLOGIJA - ZNANOST 0 ZIVOTU I ZIVIM BIeIMA

Priprema ], Sjeti se staje priroda? 2. Sta Cini nezivu, a ita iivu prirodu? 3. Po cemu se raz/ikuju iiva biea ad neiive prirade?

Ziva bica su nosioci veoma znacajne pojave na planeti Zemlji koja se zove zivot. Znanostkoja proucava pojave zivota i ziva biea naziva se biologija. Naziv biologije potiee od dvije griSke rijeei: bio-zivot, logos-znanost, ucenje.

Podjela biologije prema predmetu i problemu proucavanja

Predmet izuCavanja biologijemogu biti sarno biljke, ili sarno zivotinje, iii sarno covjek. Zato se biologija prema predmetu dijeli na niz posebnib bioloskih znanost.

Biljke prouCava botanika (grcki, botane-biljks, trav", zelje), Zivotinje zoologija (grcki, zoon-Zivotinja), a covjekov organizarn proucava antropoiogija (grcki, antropos-covjek) iii znanost 0 covjeku.

U veeim gradovima svijeta, pa i kod nas, podigouti su botanicki vrtovi (7, I). Njihova ulogaje uzgajanje rijetkih i ugrozenih vrsta.

Slicnu ulogu imaju i zooloski vrtovi (7.2),

7,2, ZOOLQSKI VRT

7

Znanstvenike koji izucavaju biljke zovemo botanicarima, zoolozi su znanstveniei koji izncavajuzivotinje, dok antropoiozi izncavaju organizam covjeka i njegove uloge.

Prema problemu proucavanja, biologija se dijeli na niz bioloskih diseipiina zavisno od toga sta proucava, koji problem kod biljaka, zivotinja iii covjeka. Naveseemo neke odnjih:

- morfologija (grcki, morpha-oblik) proucava oblik, spoljasnju i uuutrasnju gradu organizma,

- fiziologija proucava uloge organa i organizma kao cjeline, - sistematika grupise Ziva biea u manje iIi veee grupe prema srodnosti i porijeklu, - ekolologija proucava odnos organizma iii grupeorganizarna prema spoljasnjoj

sredini i odnose organizama medu sobom,

8

- genetika proucava zakone nasljedivanja i promjenjivosti zivih biea i

BIOLOGIJA

FIZlOLOGIJA MORFOLOGIJA

8.1 PODJELA BIOLOGIJE PREMA PREDMETU I PROBLEMU PROUCAVANJA

- evolucija proucava razvoj zivog svijeta na Zemlji od njegova nastankado danas (sLbr. 8.1).

Zasto se izucava biologija

Covjekje dio prirode. Njegov bioloski i kultumi opstanakvezanje za izvore (bogatstva) prirode, kako neZive (rude; minerali i dr.), tako i Zive prirode (biljke i Zivotinje). Svoja znanja i iskustva vezana Za prirodu, covjek je kroz historiju sabirao i uveeavao. Zabvaljuju6i tome, onje ruijenjao i razvijao svoju okolirrui say ZivotnaZernlji.

Hrana je oduvijek bilajedna od najznacajnijih Ijudskih potreba. Znanja iz biologije u mnogome su doprinijela pove6anoj proizvodnji brane. Nekada je covjek koristio za ishranu sarno on~ sto je nalazio u prirodi. Danas covjek koristi i uzgojene - kultivirane biljke kao svjeze voce i povr6e, iii kao

industrijski pripremljena i konzervirana jela. Treba znati da Ijudi posebno brinu da proizvedu zdravu i nezagadenu hranu

Znanja iz biologije pomafu covjeku i u ocuvanju njegovog zdravlja, suzbijanju i lijecenju bolesti. Mnoge biljke su Ijekovitepa se koriste za spravljanje lijekova. Zbog toga je potrebno dobro poznavati te biljke.

Biljke cO\jek koristi izadrugepotrebe. Na prm,jer, ad lana, konoplje i maka proizvodi raznovrsna vlakua, a od njih tkanine za odjeeu. Sumsko drvo mu sImi za 9.1. RASADNJK SADN1CA

ogrijev, gradevinski materijaL za i.:z;gldu gradevina, SUMSKOG DRVETA

nm~jestaj~, pro!zvodnju papira. Covjek planski iskoristava sumska bogatstva Nakon sJeee drveea duzan Je da zasadi odredeuu povrsinu mladinl sadnieama. Za uzgoj sadniea slme rasadnici sumskog drveea i siblja (sLbr. 9.1).

.' U slucaju p:rr~dnihkatastrofa kao sto su suse, poplave, zemljotresi i ratua pustosenja, ZIVl sVIJet pruza eovJeku mogu6nost da prezivi. Ali, da bi se biljke iz slobodne prirode mogle konstl!l kao brane i lijekovi, opet je nuzno poznavanje tih biljaka. Raznim ~vnostl:na covJek ugrozava iivotuu sredinu. Otrovne tvad, kao s!o su gasovi i situe ces~ee p~me kOJe se ernituju iz fabrickih dimnjaka i automobilskih motam, stetuo djeluju na Zlva blea. ZnanJa lZ blOlogije, takoder, dopriuose zastiti i uuapredivanju Zivotue sredine.

NAJVAZNIJE GRADIVO tIJ Biologija je znanost 0 zivotu i zivim biCima. " Podjela bio:~gije prema predmetu proucavanja: botanika, zoologija,

antropologga.

tIJ ~odjela ~iologije prema problemu izucavanja: morfologiia, fiziologija, slstematika, ekologija, genetika, evolucija.

tIJ Znacaj bioioskog znanja: u proizvodnji hrane, ocuvanju zdravlja, proizvodnia lijekova, papira i dr.

9

POVEZANOST I OVISNOST ZIVE I NEZIVE PRlRODE I ZAJEDNICKE OSOBINE ZIVIH BICA

Priprema i.Sta je priroda i kako se dijeJi priroda? 2.Sta tini neZivu prirodu? 3.Sta tini iivu prirodu? 4.Posmatrajte hrast i vjevericu i utvrdite sta zajednicko posjeduju?

Prirodu cine materijalna tijelakoja nisu nastaladjelatnoscu eovjekai to tijela neZive i Zive prirode.NeZivu prirodu cine: voda, zrak, zernljiste, stijeue, planete. Zivu priroducirie: biljke, Zivotinje i eovjek. Biljke, Zivotinje i eovjek su materijalna tije\a Zive prirode, koja se medusobno razlikuju svojim posebnim osobinama. Njihova grada sadrZi sliene hemijske sastojke koji grade neZivu prirodu. Hemijske elemente kao sto su: bidrogen, oksigen, nitrogen, karbon, fosfor, sumpori druge, biljke uzimaju iz spoljaSnje sredine i iznjih izgraduju svoje sops(veno tijelo. Iste ove elemente unose u sebe i zivotinjski organizmi braneei se biljnom branom. Sva bica iivot zavrsavaju smreu. Njihove lesine se raspadaju i razlafu opet do najprostijih sastojaka koji se vraeaju u neZivu prirodu. Dakle, isti elementi ulaze u sastav nezive i zive prirode i stalno kruze od nezive ka zivoj prirodi i obratno. Ovo kr"zenje materije., medusobno nerazdvojno, povezuje ziva bica i nezivu prirodu i one

zavise jedna od druge. Zavisnost zivih biea od nezive prirode ogleda se na svakom koraku u prirodi. Na

10

10.1. MEDUSOBKA POVEZANOST ZIVlH BleA PREKO LA-NCA ISHRANE

primjer, hrast u sumi ne bi se mogao odrzati bez dovoljno svjetlosti i toplote Ciju energiju koristi, bez oksigena i karbondioksida u okolnom vazduhu, bez vode i mineralnih soli iz zemljista, na kome raste. To su njegovi uvjeti Zivota, koje mu pruza neziva priroda. I svako drugo zivo biee ovisi od spoljasnjih uslova pod kojima zivi. Banana, tropska biljka, ne bi mogla uspijevati u hladnim, sjevemim oblastima jer joj je potrebna temperatura toplijih krajeva. Potoena pastrva ne moze zivjeti u toplim staja6im vodama,jer je prilagodena na svjefu vodu planinskih potokakoja je bogata oksigenom (kiseonikom).

Medusobna povezanostZivih bicanajoeitije se ispoljava unjihovoj ishrani. Zivotinje biljojedi ovisne su od biljaka, iivotinje mesojedi od iivotinja biljojeda, dok covjek ovisi i od biljaka i Zivotinja,jer je on svastojed (sl.br. 10.1).

Postoji i obmut uticaj, 1j Ziva bi6a djeluju na neZivu prirodui aktivno je mijenjaju. U sumije manje svjetlo nego vannje,jer gusto sklopljene krune drveea propustaju samo malu kolicinu svjetlosti u unutrasnjost sume. Preko Ijeta zrak u snmije svjeZiji, bogatiji vlagom i manjepokretannego na otvorenom polju. TIo na kome raste suma, izmijenjeno je pod njenim djejstvom. Na sumskom tlu neprekidno se gomila sloj sumske stelje (opalo IiSce i grancicei lesineuginulihzivotinja). Ovaj materijalrazgradlUu bakterije, gljive i drugi organizmi koji zive u tlu i tako stvaraju snmsko tlo bogato raspadnutim organskim materijama, zvano sumski humus (sl.br. 11.1).

Zivotinje, takoder, utieu na neZivu prirodu. N a primjer, dabrovi grade6i svoje nastambe stvaraju jezera mijenjaju6i tako izgled prirode.

Covjekmijenja sredinu ukojoj Zivi snafuije i trajnije nego bilo koje drugo zivo biee. Samo za posljednjih desetak stolje¢a,onje izmijenio lice Evrope. Na mjesto prostranih suma nastala su obradiva polja, velika Ijudska naselja povezana su spletom saobraeajnica, uredeni su rijeCni tokovi. Takoder su isuSene mnoge baruStine, na drugim mjestima izgradena su vjestaeka jezera Cija snaga se koristi za proizvodnju eleketricne energije.

Dakle Ziva ineZiva priroda uzajamno djeluju jednalJ!' drugui ovisne su jedna 0 drugoj, tako da grade neraskidivo jedinstvo.

i (

Zajednicke osobine Zivih bica

Sva ziva bi6a, pa i brast i vjereverica, prestavljaju organizovana prirodna tijela, oni su organizmi iIi jediHke. Organizovanost zivih bi6a ogleda se prije svega u posebno slozenoj gradi kakva / se ne srece kod tijela neZive prirode. !

Sva ziva bica gradena su od 6elija!stanica.\ Nasuprot tijelima nezive prirode, sva Ziva bica rastu, ':, hrane se, disu, razmnozavaju se i razvijaju. Razmnozavanjem organizmi proizvode sebi sliene potomke, pri cemu stalno nastaju nove jedinke­potomci eime se obezbjeduje neprekidnost zivota na Zernlji.

Rastenjern rnlade jedinkepostaju sve veCe i slienije roditeljima. Iz sitnog oplodenogjajeta sisararazvija, se krupni organizam. lz male proklijale sjemenkeil]iKRijiE:;~;~;; U PRIRODI)

izraste ogromni brast. Kako brast postaje veei, na njemu nastaju i druge promjene. Uporedo s rastom (poveeanjem tijela) odvija se i razvoj zivih biea, D. nastaju novi organi iii se postojeeijace razvijaju.

12

Ziva bi6a u toku svogzivota se mijenjaju i prilagodavaju uslovima spolj"snje sredine

P ..... · .. Nv .••.•.•.••..•..• * .... {t ...... \ ............. . ~J. " ..

J

teliska g"fIa~

~ \--_1II_le-

mot ...----

lSi ...... !llllllliaaie

12.1. ZAlEDNICKE OSOBlNE ZIVIH BICA I RAZLlKE IZMEDU BlLJAKA I ZIVOTINJA

NAJVAZNIJE GRADIVO " Priroda je sve !ito nos okruzuje aiflije nastalo ljudskom djelatnoscu. " Prirodu i'ini zivi i nezivi dio sa svojim materijalnim tijelima. " Povezanosl zive j nezive prirode ogleda se u staEnom knitenju tvarl izmeilu

zive i nezive prirode i obratno. II Zajednii'ke osobine z;vih biea su: eelijska grail a, ishrana, rast,

razmnozavanje, osjetljivost, prilagoilavanje i mijenjanje.

fPJ:rANJA:

1. Staje priroda i kako je dijelimo? 2. Objasnite kruZenje!vari u prirodi! 3. Sta su uslovizivota? 4. Koje su osobiue zivih bica?

j 1

I 1 j :] I

PROUCAVANJE ZIVIH mCA I POJAVA ZIVOTA

Do naucnih istiua (znanja) tesko se dolazi, a posebno kada se istrafuju pojave Zivota. U istraZivanju pojavanaucniknajprije postav)ja problem iii pitanje na koje ne moze dati odgovor. Zatim uspostavlja hipotezu (pretpostavku) moguceg uzroka date pojave. Da bi pretpostavku provjerio, naucnik se sluii posmatranjem, eksperimentom, obavjestavanjem iz knjiga i od )judi koji su se bavili tim problemom. Na kraju rada naucnik je u stanju da potvrdi ili odbaci kao netacnu postavljenu hipotezu (sl.br. 13.1).

Za upoznavanje i odredivanje Zivih biea i pojava zivota potreban je raznovrstan pribor i materijal. Na slici 14.1 i 14.2.

Prikazan je laboratorijski pribor i materijal koji je neophodan za posmatranje i izvodenje eksperimenata. Tako eo8, naprimjer, skalpel, makaze i anatomsku iglu koristiti kad budd proucavao/la unutr"snju gradu organizma. Pincetu ces koristiti za pridrzavanje nekog dijela organizma, kapaljku/pipetu za uzimanje i stavljanje kapi teenosti na predmetno staklo.

Upoznavanje pribora za povecauje predmeta

Neki organizmi iii njihovi dijelovi su veoma sitni i ne mogu se vidjeti golim okom. Organizme i njihove dijelove koje posmatramo nazivamo predmeti ili objekti. Da bi se oni mogli vidjeti potrebno je uve6ati njihove likove. To se postiie lUPOID i mikroskopom (sl.br. 15.1.).

Lupa je prosti pribor za uvelicavanje. Glavni dio lupe je staklo za uvelicavanje.

~ ~

i.Problem ~ problemski zadalak

2. lnformi,~anje 0

problemu - citam - sluSam - pftam

3. Posiavljam !tipotezu - nagailam

4. Provjeram hipotezu - ogledom

5. Potvrdujem hipotezu Heureka, problem je rijden. Rezultat potvrduje hipotezu

13.1. KAKO RJESAVAMO PROBLEM U NASTAVI BIOLOGlJE .~

13

14,LPRIBOR KOl! SE UPOTREBLJAVA U BlOW5KOM KABJNETU

14.2. PRIBOR ZA DISEKCIJU

Ono se sastoji od dvojno ispupeenog stakla koje je uramljeno u metalni iii plastieni

okvir s drskom. Rucnom lupom mogu se uvecati predmeti od 2 do 25 puta. Ako zelis posmatrati

predmet pomocu lupe, lupu uzmi u lijevu ruku i pribliZije sto vise predmetulobjektu da bi sto jasnije vidiofla njegove obrise. Ako su predmeti suviSe sitoi potrebanje mikroskop (grcki, mikros-malen, skopein-gledati). U skoli se koriste svjetlosni mikroskopi koji mogu uvecati predmete od 250 do 25000 puta.

Grana mikroskopa

Mikroskop ima vise dijelova. Glavni dijelO\~ mikroskopa su staldene leee/sociva za uvelicavanje smjestene u supljoj metalnoj cijevi zvanoj tnbus. Na donjem dijelu tnbusa moze biti smjesteno jedno iii vise leea zvanih objektiv (latinski, objektnm-predme1J objekat).Tubus je zakacen zametalni stativ koji je zglobno spojen sa postoljem (stopom)

mikroskopa. Pomocu velikog i maIog vijkalzavrtnja, tnbus mozemo spuStati prema dolje i podizati

prema gore. Ispod objektiva nalazi se predmetni stocic na koji se stavlja predmet koji se posmatra. Na stativuje postavljeno ogledalo koje sluii za sakupljanje dnevne ili vjestacke svjetlosti. Iznad ogledala nalazi se blenda i kondenzator. Blenda sluZi za reguliranje propustanja svjetlosti prema predmetn,dok kondenzator sluii za pojaeavanje

svjetlosti.

Pripremanje objekata za posmatranje

Oni bioloski objekti koji nisu prozimi, prije nego sto se stave pod mikroskop, moraju se posebnom obradom pripremiti za posmatranje. Na primjer, ako zelimo posmatrati

14

:,i ~I

II \1

I , !

1 1

pokozicu lozice (tradeskancije) ostrim Ziletom s donje strane lisla moramo skinuti prozirni djelic. Ovaj prozirni djelic pokozice lozice nazivamo preparat. Preparat se stavlja u kap vode nanesene pipetom na predmetoo staklo i pokriva se pokrovnim staklom. Ovi preparati se moguodmahposmatrati(sl.br.15.1). Za razliku od ovakvih privtemenih preparata, trajni preparati (sl.br. 16.2.) su suhi i oni se vise puta mogu koristiti. Njihova izrada je vrlo slozena, pa se u skoli koriste gotovi trajni preparati. Da bi se pojedini dijelovi preparata bolje vidjeIi, koriste se odredene hoje koje neke dijelove staniea oboje u plavo, crveno iii druguboju.

Rnkovanje mikroskopom

-===== :t:u~b:~~us r vijak

"rJ)ost,olje (stopa)

15.1. SVlETWSNI MIKROSKOP

. Mirkroskopiranj,:m nazivamo posmatranje raznih o&jekata pomoou mikroskopa. Da b!. se moglo ~sPJesno !zvest! ovo posmatranje potrebno je ovladati tehnikom m!kroskoprranJa, sto ce biti cilj sljedeceg samostalnog rada.

15.2. POSMATRANlE OBJEKTA.' a) GOLlM OKOM, b) LUPOM. c) MIKROSKOPOM

15

Cilj: Upoznajemo tehniku mikroskopiranja. Pribor i materijal: mikroskop, predrnetno staklo, pokrovno staklo, pipeta, pineeta, anatomska igla, gotov preparat, voda, jelenska koiiea ili flanelska krpiea. Postupak:

- Jelenskom koiieom ili flanelskom krpicom ocistite okular, objektiv i ogledalo mikroskopa.

- Mikroskop stavite na sto, tako da njegov driac bude varna okrenut, vodeci racuna takoder da suncevi zraci ne padaju direktno na ogledalo mikroskopa.

- Gledajte kroz okular i pokreCite ogledalo dok ne dobijete ravnomjemo osvijetljenkrug u vidnom polju.

MIKROPPREPARATA _ Podignite tubus mikroskopa, okreeuei veliki vijak premasebi.

-Postavite preparat na predmetni stoCie mikroskopa. Preparat mora lezati taeno iznad olVora stoCiea.

-Narnjestite najmanji objektiv (najmanje poveeanje). - Spustite oprezno tubus pom06u velikog vijka

okre6uCi ga od sebe do visine 6-7 mm iznad preparata. Gledajte sa strane da objektiv udarivsi ne polomi

16.2. TRAJNIPREPARAT pokrovno staklo. Oprez! - Pogledajte kroz okular i okrenite polagano veliki'

vijak prema sebi i slika predrneta 6e se pojaviti u vidnom polju. - Sliku izostrite laganim pomjeranjem malogvijka. _ Ako ±elite zm:nijeniti objektiv, paZljivo okreCite postolje na kome se nalaze objektivi.

Objektiv je u dobrom polozaju kad se cuje slab zvuk U±ljebljenja (skljoeanje).

16

Prilikom ertanja obratite pafuju na slijedece: -Pri ertanjukoristite dobro zasiljenu olovku (grafituu-mebku). _ Pocmte sa ertanjem onog mjesta na preparatu koje je bitno. _ Crtajte isjeeak slike sasvim originalno~. da ertez odraZava one sto vidite. - Crtajte uvecano i pregledno bez velikog brisanja. - Stalno uporedujte svoj ertez sa slikom predrneta u vidnom polju mikroskopa. - Opisite ertez (obiljezite) tacno i uredno.

NAJVAZNIJE GRAD/VO

II Za istrazivanje predmeta, pojava i procesa zivota koristi se raznovrstan pribor, materijal i hemikalije.

II Lupa i mikroskop su pribori za uveeavanje objekata koji se ne mogu vidjeti golim okom.

II Najvazniji dijelovi mikroskopa su: objektiv, okular, kondenzator, ogledalo tubus, vijci za grubo i fino podesavanje tubusa, drzai'ilstativ, postolje. ' II Prilikom mikroskopiranja koriste se privremeni i trajni preparati, koji se nalaze u vodi iii nekoj drugoj tekucini izmeilu predmetnog i pokrovnog stakia (ba/zam, glicerin).

PITANJA

1. Koje objekte 6es posmatrati lupom, a koje mikroskopom? 2. Koje metode naucnikkoristi za provjeravanje svoje hipoteze u istraZivanju

po java Zivota? 3. ZaSto se pristupa pravljenju mikroppreparata? 4. ?asto koristimo boje kod izrade preparata? 5. Sta je mikroskopiranje?

17

GRADA I FUNKCIJA BILJAKA

BILJKA CVJETNICA

Paradajz, krompir, sljivu injima sliene biljke nazivamo C\jetnicamajerposjeduju cvijet.

Cilj: Upoznajmo gradu biljke evjetniee .. ., Pribor i materijal: lupa, sestar, ravnalo, bdJke eVJetmee

s biljnirn organirna (korijen, stabljika, list, eVIJet, plod): rusomaca, hajducka trava, snneokret ili bilo kOla druga

evjetniea. Biljke drZite u posudi s vodom da ne bl uvehnule.

Postupak .. ' " _ N acrtajte biljku koju ste domJeh na cas. .. _ Oznaeite na svom crteZu osnovne diJelove bllJke. Neka

yam u tome pomogne ertez u udZbeniku (s~br. 18.1) _ N acrtajte listove na biljei te utvrdite i oznaClte kOJI Je

raspored listova na stablu zastnplje~ (sl.br.18.2). . _ Izmjerite u milirnetrima rastojRnJe ;zmedu"listova I te

podatke unesite na ertez. Posluzlte se sestarom I

ravnalom. . . _ Naertajte sto vjemije oblike listova i uporedlte Ih sa

oblieima listova na slici 47.2. u udZbeniku.

NAIZMJENICAN NASPRMlAN PRSLJENAST

18.2. RASPORED LISTOVA NA STABLU .

18

18.1. BILJKA CVJETNICA 1 NJEN1 B1LJN1 ORGAN1

Clanak

koll·nca

18.3. CLANK9V1TO STABW

'1 :~

~ 11

II ]

I

1

I I I

- Uporedite gomju i donju strauu !ista i ustanovite da li postoje razlike. Ako postoje upisite ih. PosluZite se pri tome i lupom.

-Na osnovu slike br. I 8.3. iz udzbenika utvrdite koliko imakoljenaea i clanaka na stabljiei biljke koju posmatrate.

-Pomocu lupe razgledajte evijet biljke. Ako se na vrhu biljke naJazi vise evjetova na zajednickoj drSei ondaje to cvat. U stanovite koliko u evijetu ima lapova, latiea, praSnika i tuckova.

-Nacrtajte i sto vjemije opiSite evijet posmatraue biljke. -Ako se na biljcina1aze plodovi, odredite da li su to suSni iii sOCni plodovi,jednosjemeni

ili visesjemeni. PIodove i sjemenke paZljivo razgledajte lupom. Obratite pamju na pominu sjemenke da lije glatka, hrapava iIi irna kukiee na povrsini.

- Opisite korijen biljke koju posmatrate. Ustanovite na osnovu erteza 33.1 u svom udZbenika da li postnje glavni i sporedni kOljenovi.

- Raspitajte se zasto covjek koristi biljku koju posmatrate. -Osusite jedan primjerak posmatrane biljke pom06u novinskog papira. -Presovanu biljkuzalijepite "selotejpom" na tvrdi papir, obiljeZite organe biljke, ime,

naueno i narodno, posmatrane biljke, mjesto gdje je nadena i zasto sekoristi.

POSMATRANJE CELIJA POKOZICE CRNOG LUKA

Priprema 1. Posmatrajte sobno ukrasno bilje: fikus, pelargoniju (muskat), mindusicu,

ajricku ljubiCicu i utvrdite sto imje u gradi zajedniCko!

Izueavanjem grade biljaka bez upotrebe mikroskopamogli su se upoznati sarno vanjski kmpniji dijeIovi grade. Mikroskop je omoguCio da se sagleda od cegaje gradenlist, a i drugi biljni organi i njihova unutrasnja grada. Za pocetno upoznavanje nnutraSnje grade biljaka upotrijebit cemo list lukovice cmog luka. Opisat cemo citav postupak izrade mikropreparata i tehnike mikroskopiranja.

Cilj: Upoznajmo tehniku izrade privremenog preparata i tehnike mikroskopiranja. Pribor i materijal: lukovica cmog luka, noz, tilet, pineeta, pipeta, predmetno i pokrovno

staklo, crveno mastilo. Postupak

-Nozem rasijecite lukovieu cmog luka (1).

19

_ Sa jedne polutke lukoviee izdvojite jedan socru list (2). _ Ostrim ziletom s unutrasnje strane tog lista napravite

vise kvadrati6a na tankoj pokoZiei !ista (2). _ Pomocu pineete jedan kvadrati6 pnkoZiee stavite u kap

vodekojustepipetomkanulinapredmetno staklo (3,4). _ Iglom i pineetom rasirite pokozieu tako da ona

ravnomjemo nalijeZe na predmetno staklo. _ Komadi6 pokozice na predmetnom stakIu pokrijte

pokrovnim stakom (5,6). _ Posmatrajte priredeni preparat pod manjim, a zatim pod

ve6im uve6anjemmikroskopa(sl.br. 20.1) _ Naertaj!e sto vidite u vidnom polju mikroskopa. _ Sa strane pokrovnog stakla na predmetno staklo dodajte

malo ervenog mastila. _ Posmatrajte preparat pod velikim uve6anjem. _ Uporedite neobojenu i obojenu sliku. _ Posmatrajte preparat pod ve1ikim uvecanjem. - Kakva je uloga bojenja?

ZADATAK 1. Upnredite svoj crteZee!ijascrtefum6e!ijeizudZbenika

(sl.br. 20.2) i obiljeZite dijelove celije: 6elijski zid, celijsku opnu, eitopJazmu,jedro i vakuole.

20

BILJNA CELIJAISTANICA Priprema: I. Oljustite plod pomorandZe i izdvoji~e jednu krisku. Pazljivo skinite opnu sa kriske. Sta zapazate u unutrasnjosti? 8ta predstavljaju medusobno spojeni mjehovi ispunjeni sokom?

2. Nabavite prozimu plasticnu kutijieu (npr.za ukrasni prsten) velicine lOx6xl em. Napunite vodnm malu plastifuu vreCicuza caj koja pristaje uz kutijieu. Stavite zatim u vreCieumalu ervenu kuglieu od plastelina, manje zelene kugJiee od plastelina, zatvorite vreci~_u i urnetnite j_~ u

20.i.PRIPREMA PRlVREMENOG PREPARATA CELIJA POKORlCE CRNOG

LUKA

20.2. BlLlNA CELIJAJSTANICA

·21.1. MODEL CELIJE

kutijicn. PoloZite plastifuu kutijieu na staklo grafoskopa, projieirajte i opisite dobijenu sliku ! (sI.21.1.)

Otkrice celijel stanice Prvu napravu slicnu danasnjem mikroskopu

napravio je l673.holandski opticar Anton van Leeuvenhoek (Antorti van Levenhuk). Ta naprava poveeavala .Ie predmete i do 270 puta. Daljim usavrsavanjem te naprave nastali su savremeni svjetlosni mikroskopi koji povecavaju predmete do

L';;;;':;:;;;;;::;~~~:.J 2500 puta. Pronalazak mikroskopa omoguCio je 21.2. M1KROSKOP KOJIM JE

ROBERTHUKPOSMATRAOCELIJE engleskom naucniku Robertu Hooke (1635-1703) PLUTA (Robert Huk) da zapazi na presjeku plute odvojene

komorice naliknapce/inje sace (21. 2). ove komorice nazvali su kosnije celija/stanica (21. 3)

Oblik i velicina celije Bitjne eeIije su razlicitog oblika(21. 4).

Posmatranjem mjesaka socnog dijela pomorandZe ustanovili ste da te eelije imaju odreden oblik, duZinu, sirinu i visinu. To znaci, da su celije trodimenzionalne(modelcelije). Celije su najces6e mikroskopskih velicina tj. mogu se vidjeti sarno pomocu mikroskopa (21.5). Ali postoje biljne celije koje se mogu vidjeti i golim okom, kao sto su

21.3. CELIJE PLUTA KOJE JE VIDIO mjeskolike celije narandZe iii vlakua lana i konoplje. ROBERT HUK Biljne celije imaju slozenu gradn (21. 6.)

Gradu biljne celije dobra ste upoznali i na primjeru izrade modela celije i rrtikroskopski posmatrane celije pokoZiee luka. Svaka celija sastoji se od zitko tekuce osnovne tvari -celije, celijske citoplazme omedene tankom elasticnom opnom-celijskom membranom. Unutar 6elijske citoplazme nalazi se 6elijsko jedrol

L _______ ~!!:!.__.I jezgro. Biljne celije okruZene su stabihtim eelulozrtim 21.3. RAZLICITIOELlel

BILlNlH CELIJA celijskim zidomlstjenkom. Gradu celije pokoZice luku mOZete uporediti s plasticnom kutijicom (22. 1). Popu! plasticne kutijice i 6eJija je prostrana tvorevina. Slieno

kao sto stijenke plasticne kutije okruZuju sadrZaj modela tako i stanicna stijenka! zid

21

okruZuie celiisku mernbranu, celiisku citoplazmu, ceJijsko jedro i druge uldjucke. Naucnici su ustanovili daje jedro celije vrlo slozene grade. U jedru celije nalaze se posebne koncaste tvorevine koje se nazivaju hromosomi (greki, bromos=boja, soma=tijelo). Hromosomi imaju vamu ulogu u razmnoZavanju celije i nasljedivanju osobina Celije. BezjedraCelija brzo ugiba U citoplazmi biljnih Celija na1aze se mala loptasta ~elaSca-p1astidi. U Celijama

22.1. raznih organa njihov broj je raznolik. Npr. u svakoj celiji lista nalazi se 20 -100 plastida. Razlikujemo zelene, mte, narandZaste, crvene i bezbojne plastide. Od boje plastida ovisna je i boja biljaka. Zahvaljujuci zelenim plastidima-hloroplastima, u listovima biljaka i drugim zelenim dijelovima odigrava se vaZan proces izgradnje hrane. Kodmladih biljnih celija najve6i clio zapremine zauzimaju vakuole. One nisu prazne, vee su ispunjene biljnim sokom. Ovog soka ima puno u vakuolama celija zrelih plodova(mjeSkolike celije pomorandZe). Celijski sok cini voda, mineralne soli, seceri,organske kiseline i dr. U celijskom soku pomorand7~, rastvorena jeu vodi limunskakiselina i C vitamin. Pored toga u eelijskom sokunalaze se, takoder, nizlieite boje koje daju boju pojedinim biljnim organima, kao npr. crvenu boju laticama cvijeta iIi korijenu cvelde. Postoji stalna razmjena tvari izmedu celije i spoljne sredine. Rastvorene tvari koje se nalaze izvan celije prolaze kroz pore celijskog zida i celijske opne i ulaze u citoplazmu. Ove tvari stupaju u pf<lmet tvari u eeliji, pa!re'djelimieno . koriste za odvijanje iivotuih procesa.

Dioba bUjne celije

U toku zivota biljne ceIije rastu i dijele se. Dijeljenje celije je slozeno i protice kroz cetiri faze(22. 2). Na poeetku diobe biljne celije dolazi do uvecanja celijskogjedra i u njemu do pojave vidljivih, aspiralnih i koncastih tvorevina bromosoma. Kasnije se bromosomi ispruiaju. Potom dolazi do podvostrucavanja kada bromosomi postaju kraCi, deblji i vidljiviji. Ova faza diobenaziva sc pripremua faza(a). U narednoj fazi dijeljenja hromosoma(b), bromosomi se poredaju oko srediSta( ekvatora-celiju mozerno uporediti saZemljom) celije i podijele se uzdliZno. lzmedu polovacelije stvaraju seniti diobenog vretena od guscih citoplazmaticnih niti. Svaka nit zakaCi polovinu hromosoma i skraCivanjem vuee tu polovicu hromosomaprema polovima. Ovu fazu nauCnici sunazvali faza putovanja (c). Nakraju ovog <<plesID> hromosomadolazi do fate ponovne izgradnje celije( d). U isto vrijeme podijeli se i citoplazma. Od jedne celije «majke» nastale su dvije celije <<kceru> sa istim brojem hromosoma, kao i eelija <<majkID> ..

22

1;.· .. -i , 1

NAJVAZNIJE GRADIVO • Sve biljke imaju celijsku grailu. • Celiju je otkrio Robert Huk u XII

stoljeeu.

• Veeina celija moze se vidjeti samo pod mikroskopom.

• Dijelovi biljne celije su : celijski zid, celijska opna. celijska citoplazma, celijsko jedro, plastidi, vakuola, hromosomi jedra i dr.

• Odvija se stalan promet Ivari izmeilu celije i sredine, te promet tvari u citoplazmi.

• Biljne celije se umnozavaju diobom. To je slozen proces.

1.!5-0ji suosnovni dijelovi biljne Celije? 2. Stasuhromosomi? 3. Stanazivamo prometom tvari biljne Celije? 4. NavediteCetiri fuzeudiobicelije! 5. Stasuplastidi celije?

1. SPIRILlZACIJA HROMOSOMA

2. UDVAJANJE HROMOSOMA

3. RAZ1LAiENJE HROMOSOMA

PREMA POLOVIMA

CELIJE

4. FORMlRANJE

NOVIH CELIJA

23.1. FAZE DIOBE BIlJNE CELIJE

23

OD CELDE DO ORGANIZMA

Tijelabiljaka maze biti gradeno izjedne iii vise 6elija. Biljni organizmi gradeni iz jedne ceJije/staniee zovn se jednocelijski iIi jednostanieni organizmi. Ovi orgaoizmi nemaju !kiva ni orgaoa. Sve zivotne radnje obavljaju se narazinijedne celije i njenih dijelova. Jednocelijski organizmi medu biljkama SUI bakterije, alge i gljive (sl.br.24.l)

Medulim, vecina biljaka gradenaje iz vise celija, !kiva i organa, pa se ovi biljni organizmi zovn visecelijski ili visestanieni organizmi (sl.br.24.2)

Priprema . 1. Donesite na sljedeCi cas O/gane nekih biljaka (korljen, stablo, list, cviiet, plod i

sjemenku). 2. Izradite model tkiva, taka sto eete viSe modela eellja napravljenih od kutija sibica

povezati "selotejpom". Za pomoc u radu karistite sliku iz udibenika 25.2.

Kadaste poSllllltrali mikroskopom pokoZicu cmog lukazapazili stedase sastoji odmnoStva medusobno sraslih 6elija Ove 6elije su slienog oblika, velicine i nruyusliene uloge.

Slicnu gradu ima i pokoriea loziee u .sto se mozete uvjeriti ako je posmatrate pod mikroskopom.

24

;\

I '1 j I

I I ! I I I I

I

I I

I

I I I j

:!>l Cilj: Upoznajmo gradu tkivaloziee .. ' Pribor i materijal: donja pokoricalista lozice, mikroskop, predmetno staklo, pokrovno

staklo, pineeta, pipeta, voda, zilet i skalpel.

Postupak . . - Pomocu ostrog zileta iii skalpela skinite tanku pokoricu/pokoZICU sa don]e straoe

lista lozice (sl.br. 25.2a.) - Pineetom taj djelic stavite u kap vode koju sle pipetom

kaouli na predmetno staklo . - Pokrijle djelic pokoriee pokrovnim staldom. - Posmatrajte preparat pod malim povecaojem, a zatim pod

velikim poveeanjem. - Nacrtajte sta ste zapazili u vidnom polju mikroskopa

ZapaZanja I. 1z cega je gradeno tkivo pokorice lista lozice? 2. Na sta vas podsjeca izgled tkiva pokoriee lista 10'~ice? 25.l. MIKROSKOPSKA

3. Izvrsite uporedenje crteZa pokoriee listaluka i lozice (sl.bJWll;;1):ELJJE POKOZlCE '-' radn kul LOZlCE Svoje zakljucke pregledno uplslte u u sves . 1. eelije zatvaraCice ~Iome

Tkivo

2'5.2. MODEL TKiVA

2. stoma - ustaSca

Mikroskopiranjem pokoziee emog luka i loziee zapazili stemnogo sliCnih 6elijakoje izgradUju pokozicu. Te celije imaju mnogo zajednickih osobina: slienog su oblika. veliCine, medusobno su tijesno povezaoe i imaju

L_.'i,,~=~=====::::J zastitnu ulogu. One 25.2a. SKIDANJE POKORICE

USTA LOZICE Z4 MIKROSKOPlRANJE

. predslavljaju zastitno tkivo. ZnaC~ tkivo je skup

25

celija slicnih po obIiku, gradi i ulozi. U unutraSnjosti lista, stabla i korijena imamedusobno povezanih 6elija u obliku cijevi koje provode vodu s rastvorenim mineralnim materijarna i organske tvari. To su provodna tkiva. Unutar samog lista nalaze se celije s mnogo zrnaca bloroplasta u oblik:u palisada (ograde s tarabarna), ili s malo Woroplasta u oblik:u spuzl'e. Ptve celije grade palisadno, a druge sunderasto tkivo ili tkivo za provjetravanje. U gradi biljaka susre6eroo i tkivakoja daju cvrstoCu i WVli se mehanicka tkiva.

Organi sn gradeni ad tkiva

List lozice graden je od raz!icitih tkiva: pokorienog, provo<ioog, pa1isadnog, stmderastog i mehanickogtkiva Sva ta tkiva su medusobno povezana izajednicki ueestvuju U obavljanju odredenih funkcija lista. Dalde, skup tkiva izgraduje organ (sl.br. 26.1). U ovomslueajuto je list Organi biljkecvjetniee, ,---;;-;-----, koju ste ranije upozua1i, suo korijen, stablo, list, cvijet, plod i sjemenka.

Organizam Tijelo biljke cvjelnice, kako yam jepozoato, izgradeno je

iz vise organa lako svaki od tih organa ima posebnu ulogu, svi organi cine jednu cjelinu koju nazivamo organizam.

26

NAJVAiNIJE GRADIVO " Na osnovu broja celija koje grade biljni organizam, oni se dijele na jednocelijske i viseeelijske. tI Tkvivo je skup celija istog oblika graae i funkcije #I Organ se sastoji od meilusobno povezanih '-'-_.,-_:":":-:->-=~ razlicitih tkiva s jednom ili viSe funkcija. 26.1. OD DO ORGANIZMA

#I Organizam sacinjava vise meausobno povezanih organa koji cine jednu cjelinu.

PITANJA 1. U cemu se ogleda razlika izmeifujednocelijskih i viseeelijskih organizama? 2. Sta su lkiva, asia organi? 3. Navedi!e organe biljke cvjetnice! 4. Navedite neka biljna tkiva!

GRADA SJEMENKE

Hiljke koje imaju cvijetrazvijajuse iz sjemenke. Sjemenkaje organ zarasprostiranje biljaka cvjetnica. Ona sadrZi privremeno mirujuCu kiicu i hranjivo tkivo neophodno za razvice !dice u mladu biljku kad se za to stvore povoljni uslovi.

:fA ~~!!!! Cilj7 grndtesjemenkegrahaizmakullcuruza Priborimaterijal: lupa, skalpel, pinceta, igla, stakleneease, sjemeake grahaizmakukmuza.

Postnpak - Sjemenke graha i zrna kukuruza ostavite u casama s vodom oko 24 casa. - Sa sjemenke graha pomocu pineete i igle skinite tanku pokozicu koja obavija

sjemenku. - To pokusajte uciniti i sa pokozieom koja obavija zrno kukuruza. Kakvu razliku uOCavate? - Rastavite oljtiStenu sjemenku graba na dvije polutke. Nacrtajte ih i obiljeZite pojedine

dijelove prema slid 27.1. - PomoCu lupe rnzgledajtema1i blijedi "izraStaj" koji se nalazi na jednoj polutki sjemenke. To su . kliee: korijenak, stabalce, pupoljci.

- Skalpelom iii Ziletomrnzgledajte unutraS'1iu gradu zma Nacrtajte Sto ste zapaziJi i uporedite sa slikom br.28.1.

- Lupom paZijivo rnzgledajte unntraSnju graduzma. Nacrtajte Sto ste zapaziJi i uporedite sa slikom 28.1.

ZADACI 1. Naertajte u biljeZnici i popunite donju uporednu

tabelu grade sjemenke graha i zma kukuruza:

DIJELOVI SJEMENKEGRAHA ZRNAKUKURUZA sjemcnjaca supke korijenak stabalce pupoljcic

2. Kakve sle razlike u gradi u06ili na osnovu uporedne tabele grade sjemenki graha i zrna kuJkuruza. ZapaZanja ubiljezite u svoju radnu svesku.

27

ProucavajuCi gradu sjemenke graha/pasulja zapaziolla si ,.."~=..,, da ona ima bubreZast oblik. U udubljenom dijelu sjemenke graha postoji oziljak, koji se naziva pupak. Pored pupka nalazi se mali olvor koji omogueava da u sjemenku ode voda s mineralnim Ivarima Zato je sjemenkakoju si drzaolla u vodi povecala svoju zapreminu. Ova po java primanja vode i pov:,eanja zapremine sjemenke naziva se bubreuje.

Cvrsti spolja.snji omotac sjemenke naziva se sjemenjaca/ lupiua. Ona ima zastitnu ulogu. Ispod sjemenjaee nalazi se kliea koju cine dvije bjeIicaste polutke. To sn klieini listiei -supke iIikotiledoni u kojima se nalazi rezervnahrana za kIielL Izmedu supki nalaze se ostali dijelovi klice: kOrijenak, '---2"'8-.1":::. G'-RA~D~c4-Z-R-N.~A~'-" /

slabalee i pupoljcic (sLbr. 27.1). JEDNOSUPN1CE (KUKURUZ)

" ~iljk~ koje i:naju klien sastavljenu iz dvije supke iIi kotilodonanazivaju se dvosupuice iII d,kotile (latmski, di-dva, kotilodon-kliein listie, supka). NajveCi broj biljaka pripada OVO] grupl.

Zmo kukuruza razlikuje se od sjemenke grahajer ima klieu s jednim klieinim listieem iIi supkom. Supka je mala i ne sadrii rezervnu hranu. Rezervne Ivari kod zma kukuruza nalaze se izvan kliee.

Biljke kod kojih klica ima same jedou supku ili kotiledon nazivaju se jednosupnice ili monokotile (latinski, mono-jedan, kotiledon-klieinlistie, supka). Porodkukuruza takvu gradu kliee imaju i ostaIe Zitirriee: pseniea, zob, raZ,jecam, riZa i dr.

Hemijski sastav i znacaj sjemenki

Eksperimentima se moze dokazati da sjemenke sadrze neorganske i organske Ivari. Od neorganskih Ivari. sjemenka sadrZi vodu i rnineralne soli. Poznalo yam je da modu organske Ivan spada]u: skrob, seeer, bjelancevine, masti i uIja. Organske Ivari mogu sagoIJelI, dokneorganske Ivari nisu sagorljive i daju pepeo.

Skroba ima dosta u zrnima zitariea. Kod zrna pseniee bjelancevine se nalaze u spremiSnom tkivu ispod sjemenjaee. Pri

nIljevenju i prosijavanju sjemenjaea se odbacuje u vido mekinja, a za hljeb se koristi sarno sIa:0~ (bijelo brasno). Ukoliko se brasno prosijava ljedim sitom, bjelancevine prolaze i mlJesaJu se sa skrobom (cmo brasno). Stogaje samo po sebijasno da je emi hljeb bogatiji bjelancevinama, sto znaei i kvalitetniji za Ijudsku ishranu. Bjelancevina ima dosta u sjemenkama graha, gra.ska, Ieee. Iz sjemenki nekih biljaka dobivaju se ulja koja se koriste u ishrani, ali isto tako i u tehnicke svrhe. Sjemenkell,ilnogih biIjaka koriste se

28

1 I

I

u proizvodoji lijekova i drngih proizvoda farmaceutske industrije. Posto razlicite sjemenke sadrZe razne kolicine organskih Ivari, potrebno je voditi

racuna da nasa hrana bude storaznovrsnija.

NAJVAZNIJE GRAD/VO

GRADA SJEMENKE GRAHA

I " SJEMENJACA

I DVA KORlJENAK STABALCE

GRADAZRNA KUKURUZA

I

PUPOLJCIC JEI~AN KOTILEDONA KOTILEDON

SASTAV SJEMENKE

I I VdDA MINERALNE ORGANSKE

I SKROB

PITANJA .

T~TVARl

ULJE MASTI BJELAN~EV

1. Kakvaje razlika izmedujednosupniea i dvosupniea? 2. Koji su osnovni dijefovi sjemenke? 3. Iz kojih biljaka se dobija ulje? 4. Zasto je erni hljeblkruh hranljiviji od bijelog 5. Kaka se dobija erni kruh?

ZADACI 1. Sakupite razne sjemenke i od njih, stavljajnei ih u plasticne vreCiee, izradite malu

zbirku.

KLIJANJE SJEMENKE

Priprema eksperimentaiopita 1. Na kuhinjskoj vagi izvazite 100 grama sjemenki graha. a zatim driite 24 sata

u vodi. Poslije ga izvadite, osusite i ponovo izvaiite. Utvrdite razliku u teiini i

29

objasnite zbog cega je nastala. 2. Sedmieu dana prije ('asa biologije postavite ovqj

eksperiment: Odbrojte 100 sjemenki graha iii zrna iitarice i stavite ih na plasticnu taenu na koju ste prije stavili tanak sloj vlaine vate. Pokrijte taenu poklopeem kako biste odriali vlaznost. Sve ostavite na toplom mjestu. Ako imate Petrijevu iioiju iskoristite je umjesto taene(s1.br. 30.1) ".1111,,_,,~,;,;,

3. Utvrdite koji su uslovi potrebni za klijanje sjemenke

Postupak - U plastifuu caSu I stavite suhu vatu i na nju sjemenke

graha. -U plastifuu casu II stavite sjemenke graha i preko njih

nalijte sloj prokubale vade, ali prethodno ohladene. -U plastifuu CaSu III stavite vlaZnu vatuinanju sjemenke

grahai drZite plastifuu CaSu u drugoj vefuj CaSi obloZenoj ledom, iii je jos balje casu sa sjemenkama drZati u zamrzivaeu(s1.br.30.2).

- U plasticnu caSu IV (koja predstavlja kontrolni eksperiment)' stavite sjemenke grahana VlaZtlU vatu i na toplo mjesto.

ZADACI 1. U donju tabelu upisite koji uslovi nisu bili

obezbijedeni zaklijanje sjemenki graba u I, II i III casi?

2. Zasto su sjemenkeklijale u IV casi?

Naertajte u biljeZnici i popunite tabelu

30.1.0GLED.KLlJANJE SJEMENKI

30.2 OGLED KOJ1M SE DOKAZUJU POTREBN1 USLOV1

KLJJANJA

Plasticna casa Nije bio obezbijeden uslov za klijanje

I

II III IV

30

'J

1

i.'. 1' •. ' ...

•

• ,

I I

I 11

I j

1

Potrebni uslovi za razvoj blljke

Eksperimenli koje ste postavili pokazali su da sjemenke nisu k1ijale u I, II, III caSi jer nije bilo: viage (I caSa), kiseonika (II casal jer se on izgubio kuhanjem, toplote (III ~aSa) jer je stavljena uzamrzivac. Sjemenke su sarno proklijale u IV caSi jer su bili obezbijedeni uslovi za klijanje: viaga, oksigen (kiseonik) i topiota. Ako jedan od ovih neophodnih uslova nedostaje, sjemenke neee k1ijati. To su ustvari osnovni uslovi klijanja. Porednavedenih uslova spoljaSnje sredine,neophodni su i drugi uslovi. Da bi mogla da k1ija sjemenka ne smije biti ostecena g. mora imatiklicu sasvim dijelovima. Sjemenka, pored toga, mora bili zdrava i zrela da bi imala moguenost klijavostf. Klijavost je osobina sjemenki da u povoljnim usiovima razviju klicu iii da proklijaju (s1.br. 31.1 i 31.2).

Procenat proklijalih sjemenki iii zma (zadatak pod brojem 2) odredit eeteprema sljedeeoj formuli?

bra} proklijalih sjemenki x 100 %=-=:.:::.====:....:..,.....:..,.---­bra} sjemenki u klijalistu

Ako je proklijalo 80 sjemenki, procenat k1ijavosti bi mogli ovako izracunati:

80 x 100 80%

100

Obicno se smatra da je klijavost sjemena dobra ako procenat bude oko 80%. Podatke 0 k1ijavosti upisite u tab.39. koju cete nacrtati u biljeZnicu

Vrsta Klijavost sjemena po danima

zrna 1 2 3 4 5 6 7 I 8 9 10

Psenica

Kukuruz i Zob (ovas)

KLIJAVOSTSJEMENA PODANIMA U%

31.1. KLlJANJE SJEMENKE GRAHA

312 KLlJANJE KUKURUZA

Ukupno Isklijala

zrna u %

31

v P?slije odredivanja klijavosti sjemena one se pomo6u strojeva cisti. Odstranjuju se ostecene sJemenke 1 sJemenke korovskih biljaka. Da bi iznikle biljke bile zasti6ene od raznihbolesti; sje~enke i:.:rna zitatica se zaprasuju odredenim srcdstvima. Za sjetvuje naJbo~e kuplti pTOVJereno sJeme u poljoprivrednim apotekama Ovom sjemenu je ispitana klijavost i izvrSeno zapraSivanje.

NAJVAZNIJE GRADIVO

USLOVI KLIJANJA

I VODA

I I OKSIGEN TOPLOTA

I KLlJAVOST

PRIPREMA SJEMENA ZA SJETVU

I I CISCENJE ODREDIVANJE

KLlJAVOSTI

l'.lTANJA 1. Koji su uslovi neophodni za klijanje?

I ZAPRASIVANJE

2. Zasto sjemenke truhnu u vodi iii za vrijeme poplava? 3. Sta je klijanje, a sta klijavost sjemenki?

ZADACI . I. Bocicu s uskim grlom napunite suhim graSkom, a zatim vodom i ostavite na toplom

mJes!u. Opisite sto ste zapazili? 2. Proucite slikuklijanje grabai zmakukuruza. Utvrilite razlike koje postoje?

KORlJEN

l'riprema 1. U vecu plasticnu casu so strugotinom iii pijeskom stavile nekoliko sjemenki

graha. To sve driile na toplom mjestu i redovno zalijevajte. Kad se razviju mlade bilike s listovima, a to je poslije 10 dana, izvadite pailjivo jednu biljCicu i posmatrajte joj korijen i ,yegove dijelove.

2. Donesite na cas korijenove mrkve, repe, kukuruza iii neke druge trove. zatim nekog zbuna i brsliana.

32

I ! !

1 I

Grada korijena

Cilj: upoznajemo spoljasnju gradu korijena

Postupak _ Na osnovu slike 33.1, nakorijenu grabakoji ste odgojili

kod ku<\e, pronadite glavni i boene korjenove. _ Razgledajte njihov oblik i poloZaj. _ Posmatrajuci nacrtajte korijen u svoju svesku. _ Uporedite pojedinacne oblike korijenakoje ste donijeli

lla cas iz prirode sa korijenima prikazanim na slici

br.34.11 _ Uradite crteze korjenova razlicitih biljaka u svojoj

radpoj svesci. Napisite imena biljaka od kojih poticu i nazivvrste oblika njihovog korijena

Korijen vecine biljaka razvija se i raste u zemljistu. Na njemu nema listova pa se po tom razlikuje od stabla. Osnovna mu je uloga da pricvrsti biljku za tlo/zemljiste i da iz ujega upija vodu s rastvorenim mineralnim tvarima. Voda i mineralne tvari provode se dalje prema stablu i listovima.

Kodnajveceg brojabiljaka izklieinog korijenka razvija se pravi korijen. Na korijenu razlikujemo glavni korijen koji raste dublje u tlo, a sa njegove strane razvijaju se boeni korijenovi (sl.br. 33.1). Glavni kotijen s bOCnim korijenovima cini korijenov

sistem.

33.2 OBLICJ KORJ./ENA

Ako iscupamobiljku s korijenovima iz tla vidjecemo da se na nekim dijelovima korijena nalaze cestice !la. Na tim mjestima korijena nalaze so korijenove dlaCice. Na vd1l1korijena nalazi se vegetativna kupa Cije se colije neprestano dijele pa tako korijen raste u duzinu. Ispod kupe je korijenska kapa sastavljena od cvrs6ih 6elija koje stite

vrhkorijena (sl.bI. 34.1). U nnutrasnjosti korijena nalazi se provodno tkivo koje upijenu vodu s rastvorenim

mineralnim tvarima provodi prema stablu (sl. bI. 34.1)

33

Rast korijena

iI~ Cilj: upoznajemo zonu rasta

korijena. Pribor i materijal: plasticna

casa, veca staklena casa, veta staklena tegla iii stakleno zvono, sjemenke graha, ravnalo, cmi tuS '--__ i perce. 34.1. CRTEZ GRADE KORlJENA NA OSNOVU

Postupak POSMATRANJA POMOCU MIKROSKOPA

- U vecu plasticnu casu sa strugotinom stavite 5 sjemenki ,---------, graha i to sve drZite na toplom mjestu i redovito zalijevajte.

- Kad serazvijUkorijenovi duiioe 2 do 4 ern izvadite jedan korijen.

- PomoCu ravnala i pera na korijenu nanesite crnim tosem podioke ad 1 mrn. I

- Sjemenku s obiljezenim korijenom stavite na gazukoja se nalazi iznad case s vodom.

- caSu sa sjemenkom i korijenom pokrijte vecom teglom iii staklenim zvonom (sl.br. 34.2). Ostavite ogled oko 24 sata. '---3-4-. .1-. O-G-,L-E-V-.. -P-Rl-P-'RE-.M,-A-'

- Posmatrajte rast korijena i uporedujte sa slikom br. 34.3.! KLIJANJA KORlJENA RADI

- Utvrdite gdje se nalazi zona rasta korijena. ISPITIVANJA ZONE RASTA

Korijen raste iz stabla i lista

Korijenkoji nastaje iz stabla iii listanaziva se adventivni korijen. Sposobnost biljaka darazvijaju adventivno korijenje covjek je iskoristio u uzgoju zitarica npr. kukuruza. Okopavanjemkukuruza iz stabla nastaje mnostvo adventivnili korijenova koji biljku snabdjevaju vecom kolicioom vode i mioeralnih soli. Vrtiari koriste ovu pojavu da ukrasno bilje razmnoze listoID. List se zarete oka provodne file i stavi na vlaZan pijesak. Tako i vi mozete razmnoziti, na primjer, begoniju i dr.

34

34.3. NA OSNOVU SLIKE USTANOVITE KOJI SE DIO VRHA KORIJENA NAJVISE

IZDUZIO

I j

/

Preobrazbe korijena

Osim uCvrScivanja biljke i upijanja vade s mioeralnim tvarima, korijen moze da obavlja i neke druge uloge. Pri tome mu se mijenja - preobrazava i oblik i grada.

Kod nekih biljaka korijen sluZi za smjestaj rezervne brane. Takav je slueaj kod mrkve, repe i persuna. Kod georgine i lediojaka u bocnim korijenovima se gomila rezervna brana, pa se oni preobraZavaju u korijenske krtole. Kodnekih biljaka tropskih krajeva korijenovi su preobraieni u vazdusno korijenje kao kod filadendrona na primjer. ,

NAJVAiNIJE GRAD/VO

I GLAVNI KORIJEN

I GRANAT

DIJELOVI KORlJENA !

BO~NI KORIkNSKE KORIJEN DLACICE

OBLICI fORIJENA

I ! ZILICAST VRETENAST

RAST KORIJENA !

I KORIJENSKA

KAPA

I REPAST

I ZONA RASTA

- I SILA

ZEMLJINE

PITANJA

TEZE PREOBRAZBE KORIJENA

I REZERVOARI

HRANE KORIJENSKE

KRTOLE VAZD~SNI KORIJEN

L Kako se naziva korijen koji se razvija iz korijenka klice? 2. Iz kojih biljnih organa se razvijaju adventivni kOljenovi? 3. Sto cirri korijenov sistem biljke? 4. U Cemu je raz1ika izmedu glavnog gnl11atog korijena i Zilicastog korijena jedne trdve? 5. Koju ulogu imaju adventivni korijeni?

ZADATAK Oko centralnog rebra Ii.sta begonije ziletom nacinite vise rezova. List postavite na

vlaZan pijesak u plasticnu casu. Casupokrijte papirom. Posmatrajte sto ce se dogoditi?

35

UPlJANJE I PROVODENJE VODE S MINERALNIM TVARIMA

Unutrasnja gradakorijena omogucava da korijen upija i provodi vodu s mineralnim tvarirna u pravcu stabla i lista.

36

Priprema - U dvije menzure iii uie boce ad 0,5 I nalijle vade

do jedne polovine - Uzmite dvije biijCice graha koje sle ranije

odgojili i njihove korijene operile pod mlazom vade.

- U prvu menzuru iii bocu slavite biijCicu graha taka da su joj korijenske dlaCice potopijene u vadi. Iznad vade dolijte 1 em jestivog uija. Kao lakSe uije ce plivali na povrsini i onemoguCiti ce 36J OGLED, ULOGA

isparavanje vode. KORI.1ENSKIH DLACICA

- U drugu menzuru iii bocu stavite drugu biijCicu i dolijte s!oj jestivog uija u koliCini ad 5 cm taka do su korijenske dloCice u sloju uijo.

- Da bi bi1jCice staja!e uspravno, poduprite ih sa dvije palovice plutnog zapusaca.

- Menzure iii bace s biijCicama ostavite no svijetlom mjestu (sl.br. 36.1)

- Komadic kristala obCijene soli (p!ava galiea) iii nekoliko kapi tinte spustite paiijivo u casu s vodom.

- U toku narednog dana utvrdite i opisite sto se dogodilo s kristalom soli adnosna tintom? (8l.br. 36.2)

- Od komadica ovcijeg crijeva iii celofana napravite kesicu, pa 36.2. DIFUZIJA

je napunite gusCim rastvorom secera. - Kesicu cvrsto koncem priveiite uz plasticnu cjevCicu za varni sok. - Sve to stavite u casu vode kaju ste prethadna abojili crvenom iii plovam tintam. - Pas!ije nekalika casova provjerite sta Se dogodilo u C;jevCici vocnog soka. - Poku§ajte objasniti nastalu pojavu (sLbr. 37.1) Kao sto smo naprijed utvrdili, voda je jedau od neophodnih uvjeta zivota biljaka.

1 I 1 1

t j I

1

I .1

1

1

I I

'I 'I i I 1

Zato je potrebno u slucaju suse zaljevati ukrasno cvijece, povrce i drugeusjeve. .

Suhozernne biljke vodu s mineralnim tvarirna upijaju iz zemljista korijenovim sistemom. To su nam potvrdili rezultati eksperimenta u pripremi (sl.br. 36.1)

Drugim eksperimentom u pripremi dokazali smo da biljka iz spoljru,'uje sredine upija vodu s mineralnim tvarima sarno pomocu celija pokoriee/pokoziee korijena i korijenskih dlacka.

Eksperimentima u pripremi upoznali ste se sa dvije pojave znacajne za upijanje vode s mineralnim solima iz zemljista putem korijenskih dlaCica. To su difuzija i osmoza.

Kad ste spustili kristal obojene soli u casu s vodom, boja se 37.1 PROCES

postepeno sirila od mjesta kristala, dok voda u casi nije OSMOZE·

bila obojena do vrha case. Pojava poznata pod nazivom difuzija (latinski, difundere-kretanje) dovela je do tog sirenja boje.

Kad obojen kristal padne u vodu u casi on se pocne rastvarati. Njegove vanjske cestiee (kristali su gradeni od cestica) se odkidaju i slobodno se krecu u vodi prema_ manjoj koneentraciji cestica okolne vode u casi. Dakle, difuzija je pojava kretanja cestica iz mjesta vece koneentratije prema podrucju manje koneentracije (36.2). L:-:----::-=:="""!=::::::..~~~

Osmozu mozemo shvatiti kao naroCiti tip difuzije koja 37.2. KRETANJE CESTICA ZA

se odvija preko polupropusne opne. VRIJEME OSMOZE

Tanka celijska opna korijenskih dlaCica predstavlja polupropustljivu opnu (reklo bi se ona "bira" tvari koje ce propustiti).

Posto je eitoplazma celija korijenskih dlaciea gusca (vece koneentracije) od koncentracije okolne sredine (vode s rastvorenim minera1nim tvarima) dob ce do upijanja vode s mineralnim tvarirna. Prodiranje Ijooetecnosti prema gus60j kroz polupropustljivu opnu naziva se osmoza. Ova pojava objasnjava se i time sto su cestice vode manje i mogu da produ kroz otvore opne erijeva (sl.br. 37.1,2).

Osmoza moZe vrsiti pritisak na zidove celije i taj se pritisak naziva osmotski pritisak (sl.br.37.1).

Prema tome korijenske dlacice upijaju vodu s mineralnim tvarima osmotskim p~tem; Jz korijenske dlaeice voda s mineralnim tvarima prelazi u susjedne celije, iz ovih u sliJedeCe 1 taka sve do provodnih ejevCica u sredisnjem dijelu korijena (sLbY. 38.1). Takoder, konjenskl pntJsak (sl.br.43.2) svojom snagom utice na kretanje vode u biljci.

37

PlIANJA 1. Kojim pojavama mozemo objasniti

upijanje vode s mineralnim tvarima korijenskim d1aeicama?

2. Sto je difuzija, a sto osmoza? 3. Raspitajte se kod roditelja iii

cvjecara stacme da bi im sobne biljke bolje rasle i obilnije cvjetale?

38.1. PRES.1EKKORJ.1ENA UZONl UPIJANJA VODE

IZDANAK

U biljakakao sto su brast, lijeska i ledinjak iz zemlje raste stabljika iii stablo, na kojima su listovi i cvjetovi. To su nadzemni dijelovi biljke (38.2), koje oznacavamo kao iZiianak: Stablo je organ biljaka stabljaSica. Ono moze biti razlieitib oblika i velicma. Stablo nekih biljaka nije dme od 1-2 mm, dok stable drugih biljaka raste i preko 100 metara i ima debljinu od nekoliko metara. Stabla americkog kvrgavog boramogn dozhjeti starost i do 5000 godina. Hrast u Rankovicima kod Novog Travoika dozivio je starost od 1200 godina.

Priprema:

38

I. Donesite na Cas granCice s pupovima raznog drveca, sibova zbuna i zeljaste izdanke, npr. cvjetnica.

2. Na granCici divljeg kestena iii nekog drugog drveta odredite poloZaj tjemenih i boCnih pupoljaka.

3. Rastavite jedan pup divljeg kestena. Opisite rtiegovu gradu.

4. Uporedite pupove raznog drveca na osnovu velieme i oblika. Koje f'dzlike uocavate? Vee kf'djem ljeta i poeetkom jeseni na ovogodisnjim izdancima drvenastih biljaka razvijaju se pupoljci. Jedni pupovi nastaju u pazuhu listova tj. boeno, adrugi na vrhu izdanka, tako da se prema polozaju razlikuju boeni i gemeni pupoljci. Pup je ustvari nerazvijeni izdanak obavijen zastitnim ljuspastim listiCima (39.1).

38.2.IZDANAK

Spoljasrtii listiCi pupoljka su Ijuspasti, kozasti a mogu biti prevllceni i smoloID. Unutrasnji IjstiCi pupoljka su izrazito d1akavi. I spoljaSnji i uuutraSnji listiCi stite pupoljak od Wadnoce i raznih povreda. U sredini pupoljka je bjelieasti kapasti izrastaj, nazvan vegetaciona kupa. Ona je gmdena od celija koje se staIno dijele i tako se razvija novi izdanak. Tako i stablo raste putem razmnozavanja eelija tjemenih pupoljaka. U proljeee pup poeinje da se razvija. Listiei pupa pocmju da se razmicu, pup se b.dufujeJrnijenja boju. Iznovih pupova se razvijaju

listovi, a iz nekih cvije!. 1z lisnih pupova se razvija 39.1. RASPORED PUPOVA-T.1EMENl

list, a iz cvjetnih pupova se razvija cvijet(39.2). 1 BOCNl PUP

Stablo veiSine biljaka raste iznad tla i naziva se nadzenmo stablo. Nadzernno stable nekih biljaka ci!;lvog zivota ostaje soCno i zeleno, dok kod drugih biljaka ono oevrsne i odrveni. Prve biljke zovu se zeijaste a druge drvenaste. Stablo drvenastih biljaka sastoji se ()d izdanka i emi glavnu noseeu osovmu zvanu deblo. Od glavne osovine razvijaju se boeni izdanci razliCite velieme. To su grane. Naein grananja, pravac grananja odreduju oblik krune drveta. U zavisnosti ad ndcina grananja i visine stabla gdje poCinje grananje drvenaste Iiiljke imaju oblike kao sto su : drvo, sib i grm (40.1). Drvo je drvenasti izdanak koji se grana visoko iznad tlil. Sibom nazivamo drvenasti, nadzemni izdanak, koji se odruah iznad tla. Takav oblik izdanka imaju, npr.lijeska, divlja ruZa i dr.

. 39.2 Grmje nadzemni drvenasti izdanak Cije grananje po~inJe na metar RASPORED

iznad zemlje. U obliku zbuua mstu, npr. drijen, glog, zohva i dr. PUPOVA

Zeljasti izdanci su socni i mekani. Nalazimo ih kod cvjetnica (npr. 2) ~~5s:£VI ledinjak). Stabljike paviti, lubenice, tikve, brsljana i nekih drugih biljaka ' . nemaju cvrste izdanke, pa se perrju 0 druge predmete iii puze po podlozi. Biljke sa ovakvim izdancima nazivaju se Iljane iii puzavice.

39

40.1 NADZEMNIIZDANa I) DRVO (HRASTA); 2) SIB (llJESKA), 3) ZEUASTI (UDlNJAK)

Podzemni Wanei

Podzemna stabla svojim oblikom lice na korijene, Ovi izdanei razlikuju se od nadzemnih izdanaka sto imaju ljuspasto izakrZljalo i bezbojno lisce u Cijim pazuhima se nalaze pupovi. Takva su stabla: krtola iIi gomolj, lukovica i podauak. Krtola je zadebljalo podzemno stablo u kome je nagomilana rezervna hrana. Na krtoli se uoeavaju oZiljci Iistova u eijim pazuhima su smjestena 2-3 pupakoji se nazivaju okca, upr. krompir( 40. 2). Lukoviea ima kratko stablo od koga nanize rastu korijeni. Oko pupa smjesteni su soeni, ljuspasti i bezbojni listovi, Oni u sebi sadrze rezervnu hranu, npr. Ijiljan, emi i bijeli luk i dr, (40.3). Podanak suzadebljala granata podzemna stabla. Na vrhu svakog izdanka smjesteni su gusto zbijeni, kofusti listovi npr. perunika, slatka paprat, trska, rogoz i dr, (40.4)

Preobrazaj stabla

Nadzemni dijelovi stabla, kao sto su izdanei mogu da promijene obliki gradu i da dobijunovu ulogu, Takva promjena zove se preobrazaj. Izdanei divlje kruske, gloga, tmjine i dr, preobraZavaju se u tTn, dok se izdanci vinove loze preobraiavaju u rasljike koje se prihvataju za neki cvrsti oslonae (41. 1). Biljke susnih predjela, kao lito je kaktus imaju

40

40.2. GOMOU (KRTOLA) KROMPIRA

403. LUKAVICA CRNOG LUKA

PERUII,'lKE

'J','."

; , , 1 ; , 1

I

I .1

f I ~

~ i1

preobraieno stablo u rezervoar za vodu i izgradnju hrane.

Rast izdanka u tami 4U.

STABLA: RASUIKE VINOVE

Uzmite kartonsku kutiju i napravite prozorcic sa strane. r-L~O:Z~_E~_~~~~ U saksiju, iii plasticnu casu zasijte sjemenke zobi. DrZite pripremJjen ogled na svjetIu duevIlom iii vjeslackom 7 dana sl. br. (41. 2)

Zapaianja: L Utvrdite sto se dogodilo sa sjemenkama zobi? 2. Kuda su se nageli klijanei zobi i zasto?

d OSVJ.fETIJENA STRANA

Iz anei biljaka brze rastu u tami nego na svjetlu. Ako u BRZE RASTE

podrurnu zaboravite krompir, njegovi izdanci biee visoki i blijede boje. Sobne biljke koje duze stoje u prozoru povijaju se preme svjetlu. Dzrok ovim pojavama je odsustvo svjetla. Pri smanjenoj koliCini svjetla (podrum, dnevna soba) u biljkama se stavara manja kolicinajednog biljnog hormona-auksina, Cvijeee se naginje prema prozoru jer se na manje osvjetljenoj strani izdattka cvije6a stvara vise auksina koji utice na bIZ; rast neos,jetljene strane izdanka.

NAJVAZNIJE GRAD/VO

ZELJASTI

DRVO

I l'iADZEMl\I

I DRYENASTI ,

IZDANAK

SIB GRM LLTA:'IA

PUPOVI

TJE:\1El'oiI BOCNI LISNI

PODZEM~I

KRTOLA I,UKOVICA PODANAK

CYI,JETNI

41

PITANJA .

1. Kakva je razlika izmedu izdanka i stabla? 2. Navedite poznate drvene nadzemne

izdanke? 3. Staje auksin i kakvaje njegova uloga?

GRABAIULOGASTABLAI STABLJIKE

42.1. GRADA VISEGODlSNJEG STABLA

;;0;:-,,-- Kambium

42.2. RASPORED PROVODNlH SUDOVA I SUDOVA ZA ORGANSKE TVARI filA

POPRECNOM PRESJEKU

42

STABLA a) jednosupnice b) dvosupnice

42.3. CRTEZPRESJEKA TROGODlSNJEG STABLA

Priprema

Cilj: upoznajmo gradu stabla zohve Pribor: 1. ostar noz 2. radna sveska 3. olovke u boji

Materijal: I. mlado stablo zohve, breze, kruske i dr.

Postupak: Posmatrajte grancicu zohve. - N apravite poprecni presjek grancice ostrim nozem. - Nacrtajte, sluzeei se bojicama, poprecni presjek.

- Utvrdite da li se dijelovi stabla razlikuju po boji i cvrstoCi? - Slozite ponovo stable iz dijelova,

U radnoj svesci, koristeci se slikom, napisite: a) gdje se nalazi kora i kakve je boje? b) gdje se nalazi drvo i koje je boje? c) gdje je smjestena sci stabla i kojom bojomje predstavljena?

1 1

J

I ~ ·1··•.·

• 1 .

!I ~ .• 1 )

Grada visegodisnjih stabala je slozena.

Posmatranjem poprecnog i uzduZnog presjeka stabla zohve ili svjeze odsjecenog panja, zapazit cemo da stable ima slozenu gradu. Na poprecnom presjekn grancice ill panja jasno se uocavaju tri sloja. Spoljasnji, tanji sloj zove se kora i sredisni, deblji sloj koji se zove drvo. U centru stabla nalazi se sci stabla. Od sm premakori polazemehki srini zraci. Drvo se najlakSe cijepa po ovimzracima. To znaju drvosjeee. Ako noktom zaokruZite korn po drvetu osjeticete pod prstima vlaZrrost i ljigavost koja potice od sokova koji se iz lista provode korom. Izmedu kore i drvetanalazi se prstenasti sloj koji se naziva kambij (42. 3) U drvenoj masi stabla nalaze se sudovi u vidu cjevCicaza provodenje vode s mineralnim solima(sirina cjevCica iznosi sarno 1/3 mm.) (42. 2). U stablu biljaka dvosupnica Gorgovana, lipe, zohve) sudovi za provodenje vode i organskih tvari rasporedeni su pravilno u vidu prstena, a kod biljaka jednosupnica ( zitarice i drugihbiljska)sudovisurasporedenibezodredenogreda(42.2).Kambijumimaznaeajnu ulogu u debljanju stabla, pa kambijum nazivamo graditeljem novih tkiva. Dijeljenjem celijakambijuma prema unutrasnjosti stablanastaju novi dijelovi drveta. U toknjedne godine stvori se jedna zona drvene mase koja se naziva god (42.3). Kambijum, lakoder, prema vani tvori dijeljenjem nove dijelove kore sa sitastim cijevima za provodenje sokova. Po godisnjim prstenovima na odsjecenom panju, ka,o po kompasu mozemo odrediti strane svijeta. Godovi su siri sajmne, a uzi sa sjeveme strane panja( 43. 2). Prema godisnjim prstenovimamoze se odrediti i staros! drveca (42. 3).

UI~ge stabla

Stablo, kao organ biljke, ima vise uloga. Ono povezuje korijen i list biIjke. Drvenim dijelom stabla provodi se voda s mineralnim tvarima prema!istu.cvijetu ploda, a od lista korom stabla provode se organske tvari nastale u listu. (45. 1). Stablo maze i da se preobrazi, pa da ima i drngaciju ulogu. Pored toga, stablo moze da se koristi i u razmnozavanju biJjaka .

Cilj: upoznajemo kojimdijelom stable upija vodu s mineralnim tvarima. Pribor: 1. cetiri vece case iIi menzure, 2. noz. Materijal: 1. tri grancice topole s

liscem 2. dva izdanka persuna iii dva cvjetna izdanka s bijelim cvijetom:

43

1. Eksperiment

Postnpak: Svjeze odrezan izdanak persuna iii narcisa s bijelim cvijetom potopite u casu vode koju ste obojili crvenom tintom (44.1).

Zapaianja: Kakve promjene zapaiate na izdanku i cvijetn. Objasnite!

2. Eksperiment

Postnpak

44.1. OGLED KG.!IM SEDOKAZUJE

UZIMANJE VODE OD STRANE BILJKE

U tri veee case iIi menzure stavite tri grancice topole U prvu casu stavite !,'fancicu topole s drvetom i korom. U dlllgu caSu stavite grancicu lopole kojoj ste ogulili koru. U treeu casu stavite grancicu topole kojoj ste ostranili drveni dio. Ulijte u sve case istu koliCinu vode (44.2). Ostavite eksperiment 24 sata i zabilje±ite zapaianja. 442. DOKAZ/VAlv'JE KOJIM DIJELOM STABLO

UZIMA VODU

Zapaianja 1. U kojoj casi su uvehli listovi i zasto? 2. Kojim dijelom stabla se provodi voda?

ZakljuCci l. 2.

Cilj: istrazujemo koje sile utieu na kretanje vode u biljci

Fribor: 1. plasticna iii staklena cijev dmine 20-25 cm. 2. gumena eijev 3. casa4. noz. Materijal: 1. pel:rrgonija iii odrastao grah star 3-4 sedmice 2. Voda.

44

-

45.1. RASPORED PROVODNIJI SUDOVA ZA VODU I ORGANSKE TVARJ NA UZDUZNOM PRES.JEKU STABLA 1

ULGCA KA.MBIUMA U RASTENJU DR VETA U SIRINU

Postnpak: Ostrim nozem otkinite popreeno stabljiku

pelargonije, tako da iznad tla ostane 2-3 em izdanka. Na izdanak (pani) navucite gumenu cjevcieuduZine 3 cm. U gumenucijevcicu nalijte malo vode i flomasterom na cijevi zabiljezite visinu nivoa vade. U gumenu cijev utalmite staklenu ili plasticnu cijev 20-25 em savijenu u vidu koljena. U tlo saksije ugurajte drveni koeie i uz njega zavezite staklenu cijev. Dobro zalijte tlo u saksiji i sacekajte kratko vrijeme (45.2).

Posmatrajte stubae vodeu eijevi. Objasnite otkud voda u cijevi. Kapilamomost kao snaga koja podiZe vodu u stablu U staklenu kadicu iIi veeu staklenu casu s vodom koju ste obojili s nekoliko kapi plavogmaqtila stavite 3 plastitne cjeveice za sok razlicitih promjera (45.3). U kojoj cjevCicije najvisi stnbac vode.

Objasnite pojavu ! Izvode6i ove eksperimente saznali smo da se

voda s mineralnim tvarima provodi drvenastim dijelom stabla, a da na kreta.nje vode u cjevcicama drveta utice korjenov pritisak i kapilamost (45.1) .

45.2. KORIJLiVOV PRITISAK

45.3.KAPILARNOST

45

NAJVAZNIJE GRADIVO

GRADASTABLA

KORA DRVO SRi; SRZNIZRACI

PREOBRAZAJ STABLA

I I RASLJIKE REZERVOARI VODE REZERVNA HRANA

I LISCE

SILE KOJE DJELUJU NA PODIZANJE VODE

KORUENOV PRITISAK KAPILARNOST

PITANJA

1. Koji su osnovni dijelovi u gratli visegodisnjeg stabla? 2. Kaleva je uloga kambrijuma? 3. Kojim se dijelom provodi voda, a kojim sokovi? 4. Navedite neke prim jere preobrazbe stabla? 5. Koje sile pokrecu vodu u biijci?

LIST

List je organ biljaka stablasica i najcesce je zelene boje. Medutim, ima listova koji nisu zelene boje (sjetite se klicnih lisova, Iistova lukovice luka i listova pupoljaka). Listovi su ogranicenog rastenja. Rijetke su biljke Ciji listovi rastu neprekidno. Lisee palmi moze

'--___ -'-_-'-__ ---' doseCi duzmu do 20 metara.

46

45.1. DIJELOVI LlSTA

Priprema 1. U gradSkom parku, iii oblii:njoj sumi, iii na livadi posmatrajte kalevog su

1\

I !

oblika listovi razlicitih biijaka i koje dijelave imaju? Posmatrajte listove ukrasnih biljaka u svome domu. Donesite listove nekih biljaka na cas.

2. Donesite granCice s Zistovima divijeg kestena, topole, kukuruza.

3. Pronadite list koji je istruhno, ! p,'sI1lOtrajte ga lupom i nacrtajte list

47.1. NERVATURA LIST A: I) MREZASTA (HRAST); 2) kako izgleda! PARALELNA (KUKURUZ); 3) LUCNA BOKVICA

~~~~~47~.2;.~RA~ZN~I~O~B~Ll~C~17U~S=U~~~~ Postupak

Dijelovi Iista

Cilj: upoznajemo dijelove lista. Pribor i materijal: lupa, Iistovi raznih biljaka.

-Uzmite jedan listi nanjemu pomoeuslike br. 46.1. utvrditenjegove osnovnedijelove. -Posmatrajte lisnu plojku i utvrdite ima Ii razlike izmedu njezine gomje i donje straue. - Uporedite kako su rasporedene lisne zice (nervi) lista hrasta, kukuruza i bokvice

(trputca). Koristite se slikom br. 47.1. - Medu donijetim listovima pronadite slicne po obliku koristeei se slikom br. 47.2. PosrnatrajuCi listsljive, 1opole,jorgovanai dmgih biljaka uoCili ste daimaju jedan prosireni

dio koji se naziva lisna plojka, zatim smeni dio, Iisna drikafpeteljka i Iisna osnova. Svaki dio Iista ima odredenu ulogu. Lisnom osnovom, listje pricvrilcen za granCicu, lisna drSkanosi lisnu plojku i izlaZe je svjetlosti, dok lisna plojka prima SUllCevu svjetlosti obavlja forosmtezu.

Medutim, ima listovakoji nemaju Iisnu drSku. Za stabljiku su pricvrsceni osnovom lisne plojke. To su sjedeci Iistovi. Takve listove ima kukuruz, psenica i druge trave.

Glavni dio lista je lisna plojka. Gomji dio lisne plojke koji je okreuut prema svjetlosti naziva se lice, a donji nalicje.

Kad paZljivo razgledate list vidite mnostvo sitnijih i debljih Zilica. To sulisni nervi. Svi lisni nervi jednog Iistacme nervaturu lista. Lisni nervi provodevodu s mmeralnim tvarima. Raspored lisnih neravakod biJjaka jednosupnica i dvosupnica nije isti. Mrezastu i lucnn nervaturn imaju biljke dvosupnice, aparaleInu biljke jednosupnice (sLbr. 47.1.).

Listovi sljive, topole, obraznju na lisnoj drscijednu lisnu plojku. Takvi Iis10vi se

47

r---""1i~;;;;;;-;;;;~;;;;-1 zovu prosti listovi. Kad se na jednoj lisnoj dISci obrazuje vise !isnih plojki,Iist nazivamo slozenim (sl.br. 48.1).

Preobrazaj Iistova

Listovi mogu biti prilagodeni i nekoj drugoj funkciji, I osim ishrane biljke i tadamijel!iaju svoj oblik i gradu,

'--4-8-]-. "'SL"O:::Z"'E"NI"U"-Sl'-o-v-r-. - odnosno preobrazavaju se. Kod graska su listovi DIVLJI KEsmv, BAGREM. preobraZeniu vitice(sl.br. 48.2)

KUKAVICrCA RANA Druge biljke kaotrJ!iina, glog, divljakillSkaimaju Iistove i preobraiene u bodlje. Kodkaktusa one imaju zastituu nlogu (sl.br. 48.3). Kotiledoni graha nisu nista drugo nego preobraZeni IiSlDvi. Najeudnije su preobraZeni lislDvi biljaka koje hvatl\iu kukce. U naSoj domovini imanekoliko takvih biljaka RosikahvatakukcepomoeuljepljivihdlaCica(sl.br. 49.1). Listovi biIjke mjesinarke, koja Zivi u vodi bara preobraZeni su u klopke iIi mje.sinice koje sMe zahvatal!ie i "varenje" kukaca. Posebnim sokovirna mjesinarka razgraduje tijela ulovljenih kukaca i tako dolazi, slieno Zivotinjarna, do nitrogenih tvari (sl.br. 49.2)

48.2. VITICE KOD GRASKA

LISTOVI SU PREOBRAZENIU

BODLJE

Opadanje listova (listopad)

U jesen veeina drvenastih biliakanaSegpodneblja odbacuje lisce. · Ono prvo pocinje da mijenja boju, iuti i onda opada. Opadanje lis"" · je posebna prilagodenost biljaka na niske temperature. U drugim • predjelimaZemlje, gdje su dugi periodi suSe, biljke takoder odbacuju lisce i time se stite od isparavanja vode. Sve ove biIjke se nazivaju

· Iistopadne. Bor,jela, smrea i druge (i=ev arisa), IiS6e ne odbacuju tukomzime.

Lisce opada zbog zacepljenosti sudova za provodenje vode s mineralirna u osnovu lista. Time se prekida veza izmedu stabla i !ista (sl.br. 49.3). Na mjestu gdje se nalazio Iistostaje Iisnl oZiljak (sl.br. 49.3).

Znacaj Iista za Zivotinje i covjeka Listovi mnogih biljaka sadrZe hranljive, ljekovite i vitaminozne tvari koje covjek

koristi u isbrani i Iijecenjn, kao i isbrani zivotinja. Lisce ze\jastib biljaka (sijeno i Iisnik)

48

I i1

koristi se kao s'ljeia iIi suha stoi'na brana. Poznate su yam neke biljke Cije lisce co'ljek koristi u ishrani

kao lisee lukova, lisCe Spinatakoje je bogato vitaminima i ieljezom. Lisee nekih biljaka sadrZirnirisne!vari (nana, Zalfija, majcinadll~ica) pa se koristi kao Ijekovite biljke. Listovi drugih biljaka sadrie vitamine (jagorcevina sadrii tri puta vise C vitamina od zelene paprike, aatlajski!uk, takoder, tri pula viSe C vitamina od "uvaZenog" lirnuna). Iz liS6amnogih biljaka industrijski se dobivaju koncentrati bogati vitaminima, a i narkotici.

NAJVAZNIJE GRADlVO

D1JEWVILISTA rl ------1-1------1

LISNA LISNA DRSKA LISNA OSNOVA (PETELJKA) PLOJKA

VRSTELISTOVA

r ----.ll----j L PROST SLOZEN

LIST LIST

I PARALELNA

NERVATURALISTA

1 MREZASTA

PREOBRAZ&"1L1STOVI

I LUCNA

I

BODLJEfTRNJE (KAKTUS,DlVUA

I I I

PJ'IJ4]VJA

1. Sta je list?

VlTICE KLIClNl LISm:I KLOPKE (GRASAK) (KOTILEDONl) (MJESINARKE)

2. Kakva je razlika izmedu prostog i slozenog lista?

3. Kakvaje nervatura listakod biIjaka jedoosupruca?

49.1. ROSULJA

4. Kakvu ulogu imalistkodkukcojednih biljaka? 5. Zasto lisce opada?

49.3. ODVAJANJE LISTA OD STABLA VRSJ SE POSTUPNO

49

•

ZADACI 1. N apravite herbarsku zbirku raznih oblika listova. Listove osusite izmedu !istova

novinske hartije pod pritiskom nekog tezeg predmeta. Suh novinski papir mijenjajte svaki dan, sve dok se listovi potpuno osuse.

UNUTRASNJA GRADA LISIA

Priprema 1.Donesite u skolu svjeie zelene listove oleandra, bokvice, zovine srake iii

stiropora. Pogledajte gradu pokoiice lozice na slici 25.2!

Cilj: upoznajemo unutrasnju gradu lista. Pribor i materijal: stiropor, tilet, pineela, mikroskop, predmetno staklo, pokrovno

staklo, pipeta.

50

Postupak - Uzmite list oleandra iii bokviee i utakoite ga u zarez stiropora iii zovine srcike

(sl.br.50.1) - Stisnite paleem i kaziprstom lijeve ruke list u proejepu stiropora.

50.1. PRIPREMA PREPARATA ZA POSMATRANJE UNUTRASNJE GRADE LISTA 50.2. PRESJEK GRADE LISTA

~ OStrim ziIetomnacinitenekoliko sto tanjih poprecnih presjeka !iSla (sl.br.50.2) - Presjek stavite u kap vode sto ste kanuli pipetom na predmetno staklo i pokrijte ih

pokrovnim staklom. - Posmatrajte presjek lista pod malim, a zatim velikim uvelicanjem. - Uporedite mikroskopsku sliku presjeka sa slikom u udZbeniku i pronadite oznacene

dijelove.

- Sa naIicja lista skinite donju pokoZieu lista. - To cete lahko uciniti ako savijete list bokviee

oko kaziprsta Iijeve ruke i pridrzite ga palcem i srednjim prstom (51.1).

-Nalicje lisla malopopreeno zasijecite ziIetom. - Pineetom uhvatite kraj i poYUeite; - Skinuti komadic pokoZiee Slavite u kap vode

na predmetno staklo. -Posmatrajte i naertajte izgled celija donje

pokoriee. - Obratite pafujuna ceIije koje lice na ustasea. - Gledajte ih pod veeim uvelicanjem.

Sta zapazate? Posmatranjem lista pod

)

m~k:?skopom .::idi se da je list s liea i nalicja 51.1 SKlDANJE POKOZICE

zastleen pokonemm tkivom (1,4), sastavljenim od jednog sloj",! celija koje imaju plocast izgled. Na pokorici lista, s nalicja, nalaze se po dvije celije zatvaraciee obieno pasuljasto,g oblika, koje izmedu sebe grade otvor. To su stome (latinski, swma-ustasea) iii puei (5).Zatvflr""i~5'moguda uvecaju iii smanjuju o~2rstoU1e: Stome omogucavaju jJrolazak gasovitih IVaii iz spoljasnje srearneu unutrasnjost lista iIi da ispustaju vodu u spoljasnju sredmu.

ISj:lOd pokoriee nalazese dvije vrste tkiva. Prema lieulista je palisadno tkivo (2) a prema nalicju - simi"lerasto/spuZvasto tkivo (3). Palisadno !kivo Cini dugacke celije

slicno ogradi (palisad-ograda). One su vrlo bogate hloroplastima. U nekim

51.2. UNUTRASNJA GRADA LlSTA

listovima ovo tkivo je sastavljeno iz viiie slojeva. Hloroplasti su sitne tjelasea u kojima se nalazi zeleni pigment hlorom, a pored njega i narandZasti karotin i futi ksatom. U ovim tjelascima se odvija proees fotosinteze. Celije su pravilnog oblika. Izmedu celija sunderastog tkiva se nalaze meducelijski prastori slicno supljinama sundera. SadrZe manje hloroplasta od celija palisadnog tkiva. Meducelijski prostori slme za provodenje vazduha i vodene pare kroz list. Ovi meducelijski prostori Sli u vezi sa stomama. (s1. 51.2.)

Osim palisadnog i sunderastog !kiva nalaze s~ provodni snopici sastavljeni od sudova za provooenje vode s rastvorenim mineralnim tvarima i sudova koji

51

provode biljni sok. To su !isni nervi . Voda s rastvorenim mineralnim tvarima iz stabla ulazi u provodne snopice drske !isla, a

iz nje u lisne nerve koji se granaju u sve sitnije cjevCice po palisadnom isunderastom tlcivu plojke. Biljni sok nastao u hloroplastima suprotnim praveem se provodi lisnim nervima kroz drSkn lista a odatle ka stablu i korijenu.

Nedavno je utvrdeno da i pokoricne celije !ista mogu da upijaju rastvorene tvari u vodi. Tako se skracuje kretanje mineralnih soli. Na ovaj nacin u poljprivredi se vrsi dopunska isbrana biljaka.

Kroz otvore stoma u meducelijske prostore lista ulazi vazduh bogat karbondioksidom neophodan za izgtadnju brane.

NAJVAZNIJE GRADIVO

52

I GORNJA

POKORICA

I

UNUTRASNJA GRADA

I PALISADNI

SLOJ

I

I SPUZ~ASTI

SLOJ

I

I DONJA

POKORICA

I ZASTITA HLOROPLASTI PROVJETRAVANJE STOME

I FOTOSINTEZA

PITANJA

I ULAZAK,IZLAZAK

GASOVA

I. Kako su gtadene celije palisadnog tkiva, a kako sunderastog tkiva? 2. Kakvajeulogastoma? 3. Ako se potpuno zatvore stome, sto ce se dogoditi? 4. Gdje u listu ulazi voda s mineralnim tvarima, a gdje gasovi? 5. Staje dopunska isbrana?

'~.: ... I .~

FOTOSINTEZA

Jedino su biljke na naSoj planeti sposobne da izgtaduju organskn branu. One to postiZu putem proeesa fotosinteze (gtcki, foton-svjetlost, sintezis-izgtadivanje).

Priprema I. Ponovite 0 unutraSnjoj gladi !ista 2. Donesite na cas biologije: svjeze listove biljaka, malo stirke, psenicnog brasna i

manji krompir. 3. Donesite nekn biljkn koja je bila ispod kamena iIi drveta.

Dobivanje blorofila

~. ~ III II'! ~ illl Cilj: upoznajemo postupak dobijanjahlo:rotila. Pribor i materijal: svjezi listovi, stalak s eprnvetama, makaze, poreulanski avan

(tarionik), kremeni pijesak, alkoho!. Postupak - Sitoo makazama izrente listove zelene biljke. -Listove tuckom zgnjeCite u avanu u koji ste dodali nesto kvarcnog pijeska. - Izgnjecenoj masi dodajte malo alkohola dok se rastvor ne oboji tanmo zeleno. - Odlijte zeleni rastvoru eprnvetu i posmatrajte ga prema svjetlosti. - Pogledajte kroz otvor eprnvete. - Kakvu boju ima hlorofil?

ZakljuCak

Kako se dokazuje skrob

upozoaJemo Po,;tuI,akdolcaz.ivaJ1iaskfloba U UlaUl.

Pribor i materijal: skrob (stirak), psenieno braSno, krompir,jodna tinktura, stalak s eprnvetama.

Postupak - U eprnvetu stavite malo skroba (stirka). - Dodajte malo vode i dobro promu6kajte. - Rastvor skroba u eprnveti dodajte nekoliko kapi jodne tinkture.

53

,.

- Opisite promjene rastvora koje ste uocili. -To isto ponovite s psenicnim brasnom. -Sla zakIjucujete uporei!ivanjem rastvora? - Presijecite krtolu krompira i na presjecenu povri3inu -dodajte nekoliko kapi rastvora joda. -Sla ste time dokazali? - Sva zapaianja unesite u radnu sveku.

Cilj: upoznajemo proizvode fotosmteze Pnooti materijal: plastienakada, stakleni lijevak, epruveta,

drvce sibice, treska od drveta, soda bikarbona, sijalica (150 W), vodene biljke (vodeni Ijutie)

Postupak - Odsjecene izdanke vodenog Ijutiea staviti u staklenu iIi

plasticnukadu i pokrijte staklenim lijevkom. -Vodu u kadi obogatite karbon-dioksidom, dopunjavanjem

malo sode bikarbone. - Na lijevak nataknuti epruvetu punu vode, pazeCi da u

epruvetu ne ude vazdub. -Pripremljen ogled clonte na prozoru dnevnoj svjetlosti iii

svjetlosti sijalice. - iSta primjeeujete da se izdvaja iz biljke i potiskuje vodu u

epruveti prema niZe. -Kada se u epruveti nakupi gasa, zaeepite prstom epruvetu

dok se jos nalazi pod vodom i naglo okrenite epruvetu. - Sibicu koja tinja unesite u epruvetu (sl.br. 54.1) - Zab!ljetite sta se dogodilo.

Uslovi potrebni za odvijanje procesa fotosinteze

Izgradnja organskih tvari u listu ovisi od nekoliko vainih uslova. Prvo u listu je neophodno prisustvo ze1enog pigmenta hlorofila. Ali hlorofil je ovisan 0 svjetlosti, posebno crvenoj. Sjetite se kako je izgledala biljka pod kamenom, kojoj nedostaje svjetlost. Bez svjetlosti biljke su izduiene sazakrZljaJim liseem

54

54.1. DOKAZ DA SE PRJ FOTOSINTEZI

OSLOBADA OKSIGEN

Drugo, potrebnaje voda sa rastvorenim mineralnim tvarima koja mora dospjeti do palisadnog tkiva, odnosno hloroplasta;

Treee, iz vazdubakroz stome mora dospjeti karbon-dioksid; Cetvrto, neophodnaje sunoeva svjetlost koju upijahlorofil (sl.br. 55.1)

55.1. PROCES FOTOSINTEZE (SHEMA)

Proces fotosinteze

Proces fotosmteze je Veoma sloten, te ni do danas nisu poznati svi njegovi detalji. Proces fotosmteze moze se shematski predstaviti ovako: i

Dokazali smo da se u procesu fotosinteze oslobada oksigen. Da u ovom procesu nastaje organska tvar skrob, moze se dok§Z<lti oviJYtogledom:

Saksiju sa muskatlom drZite jedan dan u mraku, a zatim nekoliko listova prekrijte a1uminijumskom folijom i oitavu biljku izlonle svjellosti. Poslije nekoliko casova otkinite

~ listove pokrivene folijom, kao i nekoliko listova koji su bili na svjetlosli. Ove lislove stavljamo u alkohol dok se iz njih ne oslobodi hlorofil. Zatim se lislovi opel'll u vodi i slave u rastvor joda. Listovi koji su hili na svjetlosti dobili su modru boju, a Iislovi koji su bili pokriveni folijom, odnosno umraku, uopee nisu promijenili boju (sl.br. 56.1).

55

veda alkehel

56.1. DOKAZ DA SE PRJ FOTOSlNTEZI STVARA SKROB

Znacaj fotosinteze

Eksperimentima smo dokazaIi da u procesu fotosiuteze nastaju organske tvari. U organs kim tvarima vezana je energija Sunca. Jedino ,m zelene biljke u stanju da na naSoj planeti procesom fotosinteze, stvaraju organske tvari iz neorganskih tvari - vode s rastvorenim mineralnim tvarimai karbon-dioksida. Zato biljke nazivamo autotrofima (grcki, autos-sam, tropheiu-hraniti se) iii proizvodacima organske hrane. Organizmi

56.2. ZNACAJ FOTOSINTEZE

56

koji nisu u startiu da stvaraju tuhranu i ovise 0 autotrofnim biljkama, nazivaju se heterotrofi (grcki, heteros-drugi, razIiCit, trophcin-hrauiti se). To su fivotinje, bakterije, gljive i co'Ciek.

Vezana euergija SUllca nalazi se takoder u naslagama uglja, nafti, zemnom gasu. U procesufotosinteze oslobada se oksigenkoji se trosi u procesima disanja biljaka, Zivotinja icovjeka.

Medutim, zelene biljke u procesu fotosinteze oslobadaju neograuiceno oksigen koji se tako stalno nadoknaduje. U vazduhu se nalazi u stalnoj kolicini od oko 21 %. Isto tako, biljke koriste karbon-dioksid koji nastaje u procesima disanja svih Zivih bi6a. ZahvaljujuCi procesima fotosinteze i disanja u prirodi neprestano kruZe oksigen ikamon-dioksid.

NAJVAiNIJE GRAD/VO

USLOVI POTREBNI ZA PROCES FOTOSINTEZE

VODAS RASTVORENIM MINERALNIM

TVARJMA

KARBON­DIOKSID

I

HLOROPLAST

I SVJETLOSNA

ENERGIJA

TVARI KOJE NASTAJU U PROCESU FOTOSINTEZE

ORGANSKE TVARI (SECER, SKROB)

I

OKSlGEN

PODJELA ORGANIZAMA U ODNOSU NA NACIN ISHRANE

AUTOTROFI­PROIZVODACI

I I

HETEROTROFI­POTROSACI

1. Zasto se biljke smatraju izvorom oksigena u ptirodi? 2. Staje fotosinteza? 3. ZaSto biljke zoverno autotrofima? 4. Kakav znacaj za prir(ldu, fivotinje i covjeka una fotosinteza?

57

DISANJE BlLJAKA

Saznao si da je disanje jedno od zajednickih osobina zivih biea. Pri disanju se oksigen trosi, a oslobada se voda, karbon-dioksid i energija. To je snprotan proces procesu fotosinteze. Fotosintezom se izgradujn tvari i trogi energija a disanjem se razgraduju, i energija osIobada. Medutim, iako su to suprotni procesi, bez njibovogjedinstva nema :livota. Disanje se obavlja u svakoj :livoj eeIiji, !kivu i citavom organizmu. Ono traje neprekidno sve do smrti organizma.

Priprema I. Navedite koji su usIovi neophodni za kIijanje sjemenke? 2. Izvedite ovaj eksperiment: - U casu naspite bistre tecnosti koja se nalazi iznad kreta (/cree prethodno razmutite

u vodi i pustite da se talog slegne). - Kroz bistru tdnost duhajte vazduh iz pluca kroz plasticnu cjevCicu za sok. - Sta primjecujete u cast?

Svi Zivi dijelovi biljke koriste oksigen.

Cilj: upoznajmo usIove potrebne zadisanje i osIobadanje topIote. Pribor i materijal: tegIice iii bocice, termometar, zica, prokIijaIe sjemenke graha i

psenice~ trescica, svijeca.

58.1. DOKAZ DA BlUKA U TOKU DlSANJA KORlSTI

OKSIGEN (KlSIK)

58

PostupakI Jednn bocicn napnnite do poIovine prokIijaIim

sjemenkama graha. - Drngn boCicn napnnite do poloville suhim sjemenkama graha. \

- Obje bocice hermelicki zatvorite zapugacima (sl.br.58.1). - Sljedeceg dana nnesite u obje boCiee linjajnce tregCice iii zapaljene svijece zakacene na :lici.

ZapaZalija - Sta se dogodilo sa tinjajueom trescicom u prvoj i sta u drngoj boCici? - Koji gas sjemenke graha koristeu disanju?

PostupakII - Uzmite dvije termos-boce iii vete me tegIe. - Prvu boCicu.napunite do jedne cetvrtine zrnirna psenice koja su prethodno stajala

nekoliko sali u vodi. -Drngu boCieunapunite do jedneeetvrtine prokuhaJirn ztnima

psenice kojima je kuhanjem unistena moe kIijanja. - Obje bocice zacepite hermeticki zapusacima kroz koje su

proYUcerti tennometri (sI.br. 59.1). ZapaZalija - U kojoj boCici ste zapaziJi promjcne temperature? -Sta je uticalo na promjenu temperature u prvoj bocici? - (Ove eksperimente postavite u kabinetu biologije 24 sata

ranije od izvodenja zakIjucaka).

Uslovi neopbodni za disanje

Jedan od osnovnib uslova za disanje biljaka je da u vazduhu

59.1 PRILIKOM . DlSANJA OSLOBADA

SE TOPLOTA

ima dovoljno dostupnog oksigena. Suhozenme biljke koriste slobodan oksigen iz atrnosfere, a vodene biljke rastvoren u vodi. Neke rtiZe biljke kao bakterije, mogu da :live u sredirti bez oksigena.

Drngi uslov za odvijanje procesa disanja biljaka je prisustvo organskib tvari, kao 8ta su sceeri, ulja, masti i dr. U lim Qrganskim tvatima nalazi se pohranjena snnceva energija u procesu fotosinteze.

. Istakli smo naprijed, da se pri procesu disanjaoslobada karbon-dioksid, voda i toplota. Proees disanja moze se pojednostavljeno predstaviti ovako:

DakIe, disanje je proces razgradnje slozenib orgauskih tvari biljke na prosteneorganske tvari liZ oslobadanje energije u svim dijelovima. Energiju u vidn toplote organizam otpuiita u spoljafuju sredinu, a oslobodeni drngi vid energije kori,ti se za odrZavanje Zivota. Disanjem se troSi oksigen. Prvim eksperimentom samostalnogradadokazali ste da proklijale sjemenke graha trnSe oksigen jersetinjajuCa treSCica ugasila u flaSici s proklijaIimsjemenkama Proklijale sjemenke koriste viSe oksigena od sjemenki u mimvanju. Umjesto sjemenki grabamogii ste staviti i cvjetove iii plodovepri Cemu biste dobili iste rezu1tate.

Disanjem se. oslobada karbon-dioksid.lsklijale sjemenke graha stavite u teglu i ostavite na toplom i mracnom mjestu. Poslije nekoliko sali ulijete u teglu bistarrastvor krecne vode. Ona 6e se zamutiti. Pomocu krecne vode dokazuje se prisustvo karbon".

59

dioksida. U nal<em izdahnutom vazdubu ima karbon-dioksida. Zato se zamutilakreiSna voda ksd sma u nju dubnuli vazdub (sl.br. 59.1)

Disanjem se osiobada voda. Ako se korijen mrkve stavi u najlonsku kesicu koja je zavezana, poslije izvjesnog vremena zapazit cete da se na zidovima kese ubvatila maglica i kapi vode. Ova voda potice od disanja kOljenovamrkve.

Disanjem se oslobada toplota. Drugim eksperimentom 60.1. OSLOBADANJE samostaluog rada utvrdili ste da se disanjem oslobada toplota. KARBON-DlOKSIDA To se ocitovalo u promjeni visme Zivinog stuba u termomelru.

U sljedecoj tabeli uporedeni su procesi disanja i fotosmteze. Moze sevidjeti i zakljuCiti da se radi 0 dva suprotoa ali ijedinstvena procesa bez kojihje zivot nemoguc.

FOTOSINTEZA DISANJE

Proces se odvija sarno u celijama hlorofilom Proces se odvija u svim celijama

Proces se odvija sarno na svjetlosti Proces se odvija neprekidno • danju i noeu

Pri procesu se trose karbon-dioksid i voda, a Pri procesu se troili oksigen, a oslobada se oksigen oslobadaju se voda i karbon-dioksid

U procesu se izgraduju organske tvari U procesu se razlafu organske tvari

U procesu se vezuje L'tlergije U procesu se oslobada energija

Znacaj disanja

Disanje je veoma znacajan proces u zivotn biljaka. Pri ovom procesu oslobada se energije neopbodna za aktivnOS! 6elija !kiva, organa i organizma u cjelini. Zahvaljujuci !oj oslobodcnoj energiji moguCi su procesi i pojave zivota biljke: klijanje, rastenje, cvjetanje, razmnozavanje i prome! tvari.

60

NAJVAZNIJE GRADIVO

USLOVI NEOPI-IODNI ZA DISANJE

SECER I DRVOE ORGANSKE TVARI OKSIGEN

TVARI KOJE NASTAJU DISANJEJ'vf

VODA SA RASTVQRENIM MTNERALNTM TVARIMA

I

KA,RBON-DIOKSID

I!ITANJA

1. Sta je disanje? 2. Sta se dogada s organskim tvarima u procesu disanja? 3. Koji su proizvodi disanja? 4. U cemu je znacaj disanja? 5. ZaS!o moevarno tlo moramo uciniti rahlim?

TRANSPIRACIJA

Saznali sle da vod.a s mineralnim tvarima simi biljci u procesu fotosmteze. Voda dnspijeva preko korijena i stabla u!isti ulazi u svaku celijulista Ali, isto takovoda izlaziiz6elija umeduprostore sunderastog !kiva, ruyceSCe u vidu vodenepare preko stoma odlazi vam. l'riprema

Cilj: istaiujemo odavanje vade iz biljke Pribar: 1. dvije case 2. karton 3. makaze

Materijal: 1. list tapole 2. vazelin 3. Voda I eksperiment

Postupak: Napunite do 2/3 staklenu caSu vodom. Makazama izreiite ad kartana figuru kvadrata i u sredini k-vadrata izbusite rupu. caSu napunjenu vodom pala-ijte kvadratom ad kartana. Provucite pailjivo kroz rnpicu u kartonu pellju lista tapole. Rupieu aka peteljke namaiite vazelinom. Drugu izvrnutu caSu postavita na kartan. Taka prireden eksperiment astavite s vanjske strane prozara (61. 2).

Zapazanjo: 1. Sto primjecujete no zidovima izvrllute case? 2. Otkud palieu kapljiee vade?

II eksperiment Pastupak: Uzmite dvije granCiee topale iste veliCine is istim

brojem listova (zimi moiele iwristiti granCiee tise) (62. 2). GranCiee patopite u dvije staklene menzure iii uie tegle s istom iwliCinom vade. Nalicje listova jedne granCice premazite vazelinom iii maslaeem. Preko vadene povrsine nalijte u ob}e menzure tanak sIa} jestivog uija (61. 3). Ostavite eksperiment 2 dana na vanjsku stranu prozora.

61.1. lSPUSTANJE VODE PUTEM

LlSTA

61.2. OGLEDoDOKAZ ODVAJANJA VODE

61.3. ISTRAZIVA.NJE POJAVE ODVAJANJA

VODE

61

Zapafanja 1. U kojem cilindruje niii nivo vade? Objasnitei

Zakljucak 1.

Voda je neophodna (var za sve zivotne procese u biljci. U slucaju dll biljka doZe vremena ostane bez vode, ona ubrzo ugine. Listovi biljke vehnu, suse se, a kasnije se susi citava biljka.

Sarno jedna stabljika kukuruza utrosi za pe­riod od aprila do olctobra mjeseca oko 200 litara vode. Medutim, stablo bukve, koje je raslo usamljeno, ispusta u atmosferu za 24 sata oko 100 litara vode. Voda neprekidno odlazi kroz stome u atmosferu n vidu vodene pare. U

62.1. VELICINA OTVORA STOME 1£ izvjesnim vremenskim periodima smanjuju se PROMJEN.TlVA otvori stoma, a time se smanjuje odvajanje vode

1j. transpiracija. Proces odavanja vode u vidu vodene pare preko listova naziva se transpiracije.

Drugi uslov je pravilno funkcioniranje celijazatvaraeicakoje zatvarajuotvore stoma (sl.br. 62.1). Ukoliko je dnevna temperatura visoka, smanjuju se otvori stoma, a time se umanjuje isparavanje vode. Pored stoma na kolicinu isparene vode uljeee i cjelokupna grada lista. U toku izvodenja ogleda s grancicarna jorgovana i tise sigrmo ste zapazili da je tmnspiracija manja kod tise. Njenp lisce je iglicastoi manje povrSine. Na ovaj naein cetinarsko drvece je prilagodeno manjem ispuStanju vade. Dakle, na jaeinu transpiracije utice i sarna grada lisla.

62

Biljke koje rastu u sliSnim krajevima imaju posebno gradene listove. Na povrsini lista se nalaze mnogobrojne dlaCice koje uticu na smanjivanje transpiracije. Kod nekih biljaka listovi su debeli, a kad kaktusa su preobra::ieni u bodlje. Ovako se biljke suhih stanista brane od pretjeranog gubitka vode kojom inace oskudijevaju.

Vjetar takoder ima uticaja na transpiraciju. On odnosi zasicenu vadenu paru s lisne pomine,

62.2. POTETOMETAR - APARAT ZA tako da nove cestice vodene pare mogu hlapiti. MJERENJE TRANSPlRAClJE Da se transpiracija obavlja preko stoma,

odnosno listova dokazali ste eksperimentom I i 2 u pripremi. Kako se transpiracija odvija preko listova, moguce je dok;.azati l'0mocu uredajakojeg

i sami mozete prirediti. Taj uredaj zove se potetometar (sl.br. 622). Pogledajle sliku. Potetometar s granCicom sa listovimana svjetlosti pokazuje i najmanju kolicinu odale vade preko listova To mOZete posmatrati na horizontalnoj cjevCici koja je izdijeljena na podioke kako bi se lakse vrsilo oCitavanje isparene vode.

U10ga transpiracije Transpiracija omogu6ava podizanje vade kroz biljku i to u suprotnom smjeru ad djejstva

zemljine teze. Ona kao pumpa za vodu, zdruZeno skorijenovim pritiskom i silama kapilarnosti, neprekidno uslovljava kretanje vode na velike visine (kod marnutovaca i do 150m).

Transpiracijom se biljka rashladuje, 1j. sniZava se njena temperatura i na taj nacin se stiti biljkaodsuviSnog zagrijavanja

NAJVAZNIJE GRADIVO

TRANSPIRACIJAJE PROCES ODVAJANJA VODE PREKO LlSTOVA U OBLIKU VODENE PARE

VODAlZTLA

DlZANJE VODE S MLNERALIMA

UBILJCI

FUNKCIONISANJE STOMA

ZNACAJ TRANSPIRACUE

I

I MALA

ZASICENOST ZRAKA VODOM

RASHLAElIVANJE . BIUKE

RITANJA d

1. U cemu je Zllaeaj transpiracije? 2. Kako se biljka stiti ad suvisne transpiracije? 3. Zasta se u Ijetnim danima poljoprivredne kulture navodnjavaju?

ZADACI I. Izradite potetometar na osnovu slike 62.2.

63

CVIJET I CVAT

Cvijet je organ razmnozavanja biljaka

U proljeee, pa do ka~ne jeseni n Sumama, poljima, vrtovima, parkovima cvjetllinrnzliCite biljke. Cim se otopi snijeg u Sumi poeinju da se stvaraju bijeIi, plavi, Zliti i ljubiCasti cvijetovi biljaka proljetnica-\jesnika proljeea. U naiiim vrtovima i parkovima pocinju cvijetati mirisni narcisi, zumbuli, pa onda i vocke( 64. I).

Svi ti razno1iki c\jetovi ra7Jikuju se po obliku, izgledu, veIicini. Medutim, ako pailjivo razmotrite njihovu gradu naCi cete dosta slicnih osobina n njihovoj gradi.

Pripremal. Donesite na cas cvijet neke ukrasne biljke iz vaiieg stana iii ganabavite u c\jecari. 2. Ponovite gradivo 0 cvijetu iz prirode (IV razred)

Grana tresnje moze proc\jetati u vasem stanu vee u martu. Stavite Ii granu u posudu s vodom ubrzo Ce se otvoriti c\jetui pupovi iz kojih Ce se razviti cvijet. U prirodi na otvorenom temperatura potrebna za cvjetanje tresnje postiZe se tek kasnije. Tresnje na otvorenome cvjetaju krajem maja. Tad se iz daljine uOCava tresnja u cvijetu(heharu)zbog mnostva njeZnih bijelih cvjetova. Pojedini cvjetovi treSnje (64 .

. I) sastoje se od razliCitih dijelova. Na vrhu cvjetne drske nalazi se cvjetiste. Na rubu cvjetista nalazi se pet, uskll zelenih listica. To su lapovi, koji poput case prije cvjetanja okruZuju i zaiitiCuju unutraiinje dijelove cvijeta. Pet velikih bjeIieastihlatica tvore vjenCic cvijeta. Latice su najuoeljiviji dio cvijeta.

lza !atice prema unutraSnjosti cvijeta niZe se mnostvo prasnika. Svaki prasnik sastoji se od tanke niti i Zlickastog zadebljanja na gomjem dijelu praSnice. U praiinici se stvara fini c\jetni prah, peludna zrnca. Kada se pri toplom vrernenu praiinica otvon, oslobadaju se peludna

64

cvjetna loza

64.1. GRAfJA CVIJETA

65.1. VRSTECVJETOVA 65.2 DVODOMNA BILJKA

zmca. Posto su praiinici muski plodni dio, obiljezavamo ill znakom ct. U sredini cvijeta nalazi se jedan njegov dio koji liCi flasi a nazivamo ga tucak. To je zenski plodni dio i obiljeiavamo ga oznakom~. Zadebljani dio tuckakoji se nalazi u cvjetiStu ili blizunjega zove se pJodnik. lz plodnika kasnije nastaje socni plod tresnje. Gomji dio tucka ima stiZeni dio stubic(vrat) i na samom vrhu prosireni, neravni i ljepljivi dio zvarii Zig (njoSka) Plodnica cvijeta je gradena od jednog iIi vise plodnih listica. U njima se nalazi zmasto

i ~elasce iIi visenjih, koje se zove sjemeni zametak ukome senalazi jajna celija (64. I)

I Pri dnu plodnika, u cvjetistu nalaze se zlijezde mednice (nektarije) koje luce slatki, medeni sok, nektar, koji zbog prijatnog mirisa i okusa privlaei insekte ( peele).

RazIicitost grade cvjetova

Cvjetovi drngih biljaka, npr. mrtve koprive, gorusice, kamilice, mrkve gradeni su drngacije, ali u osnovi svoje grade imaju plodne listove-praiinike i tnckove (65. I). Ako cvijet ima sve, gore navedene dijelove, (kao cvijet tresnje), naziva se potpnn cvijet. Medutim, lala i visibaba imaju cvjetove Ciji su listiCi(1apovi) i !alice iste boje. Cvjetovi drveca i grmova (hrasta, lijeske i dr.) nemaju !atice u cvijetu, pa se takvi cvjetovi zovu nepotpuni cvjetovi.

CvijettreSilje jepotpun i dvospoJan cvijet jerposjeduje oba spola i praiinike i tnckove (obiljeiava seznakom"<l). Kod lijeske, topole i dr. biljaka, cvjetovi imaju same prasnike iii tuckove. Takvi cvjetovi nazivaju sejednospolnim ( ct, ~) (65. 2).

Na stabluJstabljici lijeske, kukuruza i dr. biljaka, prasnici i tuckovi nalaze se na jednoj biljci. Biljke kod kojih se prasnici i tuckovi nalaze u cvijetu nazivaju se

65

66.3. JEDNODOMNA BILlKA 66.4. RASCVJETALA votKA (KRUSKA)

jednodomnim (66.3). Kod vrbe- ive, topole, konoplje, hme\jai drugih biljaka prasniei se nalaze na jednoj, a luckovi na drugoj biljei. Takve biljke zovemo dvodomne (65.2).

Cvasti

U rano proljeee evjeta vrba-iva. Na jednoj biljcijavljaju se futonarandZasti evjetovi koji su sknpljeni, po nekoliko evjetova u evast-mace. Te evasti imaju sarno praSnike i zovu se muske mace. Na drugim biljkama opazit cete evjetove skupljene u evasti, maslinastozclene boje. Ove evasti imaju sarno luckove, pa ih zovemo zenske mace.

Cvast je sknp evjetova koji su smjesteni na zajednickoj cvjetnoj drSci. Cvasti mogu biti razliCitog oblika, pa su dobile i razlicite nazive. Kod mrkve evast liei na stit, pa se zove stit, kod suneokreta evast liei na glavieu, pa se zove giavica, lijeska ima evast­

resu, kod pseniee je klas, kod zobi je metlica.

66

NAJVAiNIJE GRADIVO

CVJETISTE

I

LAPOVI

GRADAPOTPUNOG CVlJETA

I

I PLODNI LISTOVI

I I I

LATICE PRASNIK TUCAK

r---LI ----'1 I I NIT

(VJENCIC) PRASNICA PLODNIK STUBIC

I MEDNICE

(NEKTARlJE)

J ZIG

1: .Sto je evijet? 2. Iz ~ojih dijelova se sastoji evije!? 3. Koji evijet nazivamo potpunim, a kOJ! nepotpunnn? 4. Sta su jednodomene, a sta dvodonme biljke? 5 Sto je evat?

ZADACI

Napravite modl'l eYijeta (npr. Ijiljana ili laIe). U izradi modela koristite raznobojni krep-papir i raznobojni plastelin. Model evijeta velieine 20-25 em poklonite bioloskom kabinelu skole.

67

GRADA CVlJETA

Pribor i materijal: cvjetovi sase i zeravca, pineeta, igla, lupa, filet, ljepilo papirno, emei karlon.

Problem: Da Iije cvijet sase slieno graden cvijetnzeravea? Pretpostavka (hipoteza): Vjerovatno u gradi ova dva evijeta postoji vise razlike nego

slieno;i:i. Put Jjesavanja problema RasClanjivanje evjetova Postnpak - lspitajte evjetove sase i zeravea. -Pineetorn paZljivo otkinite caSicne Iistiee (Iapove), nalijepite ih na papir i upisite broj

listiea udonjoj tabeli. -PaZljivo pineetorn otkinitekrunienelistiee (Iatiee), nalijepite ih na karlonski papiri

upisite njihov broj u donjoj tabeli. -Utvrdite da Ii su latiee medusobno srasle? -Pincetorn otkinite praSnike, nalijepite ih na papir i upisite njihov broj u donjoj tabeli. -lzdvojite tnckove, nalijepite ih na papir i upisite njihov broj u donjoj tabeli. - tiletom rasijecite plodnik tncka i izbrojite, uz pornoe lupe, broj sjemenih zametaka i

upisite njihov broj u svojoj biljeZnici prema donjoj tabeli.

DIJELOVI CVIJETA SASA

LAPOV!

LATICE

PRASN!C!

TUCKOVI

SJEMENl ZAMECI , Staje zajednieko u grad! eVJetova sase! zeravea? U eemu su razlike u gradi ova dva cvijeta? Samostalill zakljueci I. 2. Hipoteza je potvrdena DA NE

ZERAVAC

doprinosi postizanju veee raznolikosti medu biljkarna i boljih prinosa. Sjetite«e 68

OPRASIVANJE I OPLODNJA

Priprema I. Ponovite gradu evijeta! 2. Napravite skicu okoline. Na skiei obiljeZite vocnjake gdje

rastu tresnje. Upitajte vlasnike voenjaka iIi vrtova kakav je prosle godine bio urad treSnje. ZabiljeZite uzroke dobrog i loseg uroda. Postoji Ii veza izmedu uroda i blizine pcelinjaka ? Raspitajte se kako prskanje voca protiv stetnika utiee na urod?

Vjerovatno ste posrnatrali, kako za vrijeme suhog i toplog proljetnbg dana ¢eleprelije6u sa evijetana cvijet tresnje. Peclu privlace uocljive i mirisne latiee i slatki sok iz nektarija. Ako evjetne latiee skinerno, peele neee dolaziti na taj evijet.

Kad pecla sleti na cvijet, pillZa prema njegovoj unutraSnjosti duge riliee (0, 6 em) i sise slatki sok iz medniea. Nakon zadrZavanja odnekoliko sekundi napusta cvijet, pa posjeeuje drugi, treei evijet. Od skupljenog nektara peele prave l1!ed, a od peludnih zrnaca brauu za uzgoj mladih peela.

Ako paZljivo posmatrate peelu na cvijetu, vidjet 6ete da ona dotice prasnike svojim riliearna. Pri tome na njenorn dlakavorn tijelu ostaju prilijepljena mnoga peludna zrnea (70. 1). Ako takva, dok boravi na drugom cvijetn, dotakne

69.1.0PRAS!VANJE

Ijepljivi Zig tucka, peludna zrnca se zalijepe za l1iega. 69.2 VRSTE OPRASlVANJA:

Prenosenje peludnih zrnaea sa prasnika na zig tucka a) SAMOOPRAS!VANJE b) UKRSTENO

nazivamo oprasivanje. Ako ne dode do oprasivanjaneee biti OPRASlVANJE

ill plodova tresnje. To se dogada za vrijeme kiSnog, hladoog i vjetrovitog proljeea(69.1)

Vrsta oprasivanja

PostojedvanaCinaopraSivanjakod biljaka: ukrsteno oprasivanje (69.2.b) i samoopraSivanje (69. 2.a). Aka peludnazrnca s C\jetova jednog

69.3. AKO SE U CVlJETU

JAGORCEVINE NALAZE [ PRASNICI [

TUCKOVI. OPRAS[VANJE JE MOGUCE SAMO

IZMEDU RAZNlH CVJETOVA. OPIS[TE RAZLIKE U GRABI

CVJETOVA

69

stabla tresnje prenesu na zig tucka cvjetova drugog stabla, tada se dogodilo ukrsteno oprasivanje. Takvo oprasivanje dogada se kod vocaka i drugih cvjetnica. Kod nekih sorti povrca (grah, grasak i zitarica) to se dogada na drugi nacin. Plodovi lih biljaka razvijaju se onda kada peludna zrnca iii praSnice dospiju na zig tncka istog cvijeta. Tada govorimo 0 samooprasivanju. lJ prirodije ova pojava dosta Ijeda jer razvitak prasnika i tuckova he desava se u is10 vrijeme iii su prasnici i tuckovi nizliCito gradeni, kaokodjagorcevine (69. 3).

70.2. PRENOSENJE POLENOVOG PRAHA

POSREDSTVOM COVJEKA

70

Nacini opraSivanja

70.1. RAZLICITOST GRADE CVJETOVAI

PRILAGODENOSTI OPRRASIVANJU

Kada prasnici u cvijetu sazriju, otvaraju se prasnicke kesice i ogroman broj fuckastih peludnih zrnaca lebdi u zraku. Prenosioci peludija s cvijeta na cvijet mogu biti : zivotinje ( insekti : peele, bumbati, leptiri, sijenice), ptice (kolibri), sisati (sismisi), vjetar, voda i sam covjek. Cvjetovikoji se opraiiuju posredstvom insekata imaju razvijene i upad!jivo obojene latice koje jos i odasilju mirise. Postoji i odredena prilagodenost cvjetova oprasivanju insektima. Tako leptiri oprasuju cjevaste cvjetove u kojima nektar leziduboko i oni imaju rilicu dugacku 1,5 cm. Biljke, Cije se opraSivanje odvija putem vjetra, imaju neugledne cvjetove ciji prasnici stvaraju ogromne koliCine polena, a vrhovi tucka kod tih cvjetova su slobodni. Naprimjer, takve cvjetove ima dvodomna biljka lijeska. Kod cvjetnica koje zive u vodi morska trava) polen se prenosi vodom do ziga tucka. Covjek svjesno vrsi ukrsteno oprasivanje cvjetova biljaka kad zeli da dobije neku rodniju sortu voca. Postupakje s!jedeci : pincetom se otkidaju prasnici u cvijetu, a vrecicom se zaiiti6uju tuckovi. Kad tucak dozrije sa zeljenog cvijeta kistom se na tucak nanosi pelud. Na ovaj nacin covjekje dobio mnogo rodnih sorti voca, povrca i Zitarica (sI.70.2).

NAJVAiNlJE GRADIVO

OPRASIV~1\TJE I

PELUD ZIG TUCKA

VRSTE OPRASIVANJA

I UKRSTENO OPRASIVANJE

I SAMOOPRASIVANJE

PRENOSNICI PELUDI

I ZIVOTINJE

I VJETAR

1. Stanazivamo 0praSivanjem? 2. Koje vrste oprasivanja ste upoznali? 3. Na koje naeine se oprasuju biljke?

I VODA

I COVJEK

71

OPLODNJA JAJNE CELDE

Uzimajuci iz spoljaSnje sredine sve neophodnetvari za Zivot biljke, c;jetnice rastu, razvijaju se, c;jetaju i obrazuju plod sa sjemenkom. Da bi doslo do obrazovanja ploda potrebno je da se obavi opraSivanje~. polenov prah mora pasti na Zig tuCka.

Priprema 1. Ponovite graau tucka i prasnika. 2. 1zvedite ovaj eksperiment: na dno plasticne sire

posude postavite nekoliko slojeva jilter-papira i dobro ih nakvasite 30% rastvorom secera. Ostavite na toplom mjeslu. Rasprsile cetkicom po jiller-papiru palenav prah ukrasne biljke. Poslije Iri sola uzmile pomacu pincete malo tog palena i posmatrajte lupom iii pod mikroskapam. Zabiljeiite to crteiom (sl.hr. 73.1,73.2)

3. Danesite na cas biolagije sacne i suiine plodove. Polenov prah raznih c;jetnica ima oblik malih 10ptiCli s

mnogo neravnina i izraslina po obodu (sl.br. 73.3) sto omogu6ava da se zrna polena zadrie na zigu tucka Zig tucka je prosiren, neravan

73.1. KLIJALISTE POLENA

73.2. SLIKA POD MIKROSKOPOM

fROKLIJALOG POLENA U POLENOVU ClJEV

73.3.0BLICI POLENOVIH ZRNA

i ljepljiv od slatkog soka, sto takoder osigurava uspjesno opraSivanje. Polenovo zrnce dospije na Zig tuCka, zalijepi se za slatku !ernost i pocinje da bubri. Uskoro proklija u cjevcicu. Vrh cjevCice raste kroz stubi6 tucka sve dok ne stigne do sjemenog zametka (sl.br. 74.1). U sjemenom zametkuse nalazi zenskarasplodna6elija -jajna 6elija. SadrZina polenovog zrnca s dvije rasplodne celije se spuStakroz cijevijedna od njih spaja se sa jajnom celijom. Ovo spajanje polnih celija naziva se oplodnja. Ovakvo razmnozavanje oznaceno je kao polno.

73

Oplodena 6elija poCinje da se dijeli i tokorn vise uzastopnih dioba nastaje klica. Nakon oplodnje listiei cvjetoog ornotaca i prasnici se obieno smefuraju i opadaju. Plodnik se rnzvija i odnjega nastaje plod, a od sjemenog zametka sjernenka. Koliko u plodniku irna sjemenih zametaka toliko ee se razviti sjemenki.

Plod - grada, uloga i podjela

Poslije oplodnje iz plodnika se razvija plod. U gradi ploda cesto ucestvuju i drugi dijelovi cvijeta. U plodovima se nalazirezervna brana i sjernenka. Plod i sjernenke u njernu slme za rasijavanje, odnosno rasprostiranje biljaka. I pored razlika veeina plodova gradenaje iz istib dijelova: oplodnice i sjernenke(sl.br. 74.2).

Oplodnica raznib plodova rnoze biti suha i socna pa se plodovi dijele na soene i sllsne plodove s obzirom na broj sjemenki na jednosjernene i visesjemene. Susni plodovi se prema otvaranju oplodnice nadalje dijele na one koji pucaju (poeavee) i one cija se oplodnica ne otvara iii nepncavce (sl.br. 74.3).

Cilj: upoznajrno gradu ploda. Pribor i rnaterijal: plodovi razliCitib biljaka

(sljive, jabuke, paradajza, graba, javora, lipe, graha, kupusa, psenice, oraba), skalpel, lupa.

Postupak

74.1. OPLODNJA CVJElNICA

- Razvrstajte plodove koje ste donijeli na cas na: socne i suSne.

74.2. GRAflA PLODA

74

-Utvrdite medu stiSnirn plodovirnakoji pucaju, a koji ne pucaju?

- Otvorite plodove koji pucaju i utvrdite koliko irnaju sjemenki?

- Rasijecite skalpelorn socne plodove i utvrdite iz cega se sastoje i koliko sjernenki same.

\

" " _ ® o..h

rf>~ ~ROika (j @ 4uska ~ J}

Zmo Mahuna

_ ~ Koswmca Boba

£ @) .~ <ll .• Kostunica Saba

74.3. VRSTE PLODOVA

Rasprostiranje p!odova V . Osnovna uloga ploda je da zastiti sjemenku do zrenja ~ Ida ta s]emenka posIuZi za rasijavanje sto daije od majke biljke.

Sigurno ste vidjeli novoizgradeni put, nasip iIi kanal. U '\.,,,. prvo vrijeme nerna u njirna biljaka. Uskoro na ovirn ~ pOvrSinama niknu oove biljke. Biljke vidamo i na starim ~ zgradama, uolucirna,pukotinama, izmedukamenja Kako ~ su biljke dospjele na ta rnjesta? Dlakave plodove rnaslacka, vrbe, maka, brijesta i mnogib drugib biljaka vjetar raznosi na velike daijine. Mnogi plodovi se u padu vrte oko sredisnje osi i tako polaganije padaju, dok ib vjetar odnosi dalje .

Irna rnnogo plodova koji same branljive tvari pa ib zato rado jedu zivotinje. Prilikorn prolaska ploda kroz njibovo probavilo sjernenke ostaju sposobne za klijanje. S nesvarenom branorn sjemenke dospijevaju u tIo iii na drveee (sjemenke irnele koje jede drozd irnelas).

Zanirnljivisuplodovisaraznirnoblicimakukicaskojirna sepribvatajuzakrznoZivotinja iIinaSuodje6u (sl.hr. 75.2).

Neke biljke svojom aktivnoseu rasijavaju svoje plodove i sjernenke. Taj se nacin naziva samorasprosti­ranje. Divlji krastavac izbacuje sjemenke kao izkatapulta cirn se dodirne. Kikiriki zavlaci plodnik poslije oplodenja

u zernlju gdje plod sa sjernenkorn sazrijeva. Mahune nekih biljaka otvaraju se eksplozivno i odbacuju sjernenke na veliku udaijenost

Plodove rnoze i voda da rasprostire s otoka na otok (kokos, palma iii orasak).

75.1. RASPROSTlRANJE PLODOVA I SJEMENKl .

UPOREDBA S NAClNOM KRETANJA NEKIH

TEHNICKlH NAPRAVA

75.2. PLODOVI KOJE RAZNOSE ZIVOTINJE

Plodove kultiviranib biljaka eovjeknamjemo prenosi urazne krajeve i hotirnieoo i nehotice. Turnogu biti i sjemenke Stetnib korova. Prevozuirn sredstvirna s kontinenta na kontinent covjek je prenio neke pozeljne biljke.

75

Znacaj pJodova u ishrani Zivotinja i covjeka

U plodovima se nalaze rezervne tvari u obliku vocnog i groZdanog secera, ulja, bjelancevina, kiselina, vitamina neophodnih zarast i razvitakZivotinjsk:ih i ljudskih organizama. Oni se koriste kao svjeZi u ishraniaJi iindustriji, naroCito u izradi slatkih napitaka, spravljanju marmelada, dZemova,· kompota i dr. Od ploda zitariea (pseno-krupa) proizvode se kruh i druga peciva. lz suptropskih i tropskih krajeva stifu nam ukusni plodovi: mandarina, narandZa, limun, hurma, kahva, kakao, kokos, mango i avokado (sLbr. 76.1).

76.1. PLODOVI TROPSKlH KRAJEVA 1) MANGO;

2) AVOKADO

U vanrednim uslovima divlji plodovi mogu biti vaZan izvor branljivih tvari (plodovi: drijena, lijeske, mukinje, oskoruSe, nbizle, tmjine, maslinei dr.). Prilikom prikupljanjaplodova divljib biljaka treba paziti da se biljke ne ostecuju.

76

NAJVAZNIJE GRADIVO

I -I

UlSHJlANl LJUDI

I sotNI

I

VRSTE PLODOVA I

I JAIIUKA

I PUCAVCl

I

I su&m

I

lui MAHUNA LJUSKA

KASPROS11llANjE PLODOVA

I Uv011N}E SAMOllASPKOSTDtAN)1l VODA

ZNACAJ PLODOVA

I

I NBPIJCAVCl

I

K'<tWA

I toVJIIC

U 1NOUSTlUJ! U ISHRhNl ZIVOTINJA

VANlUIDNI USWVl

P/TANJA

1. lz eega se razvija plod, a iz cega sjemeuka? 2. Koji su osnovni gradevni dijelovi plada? 3. Kako se dijele plodovi na osnovuo plodniee? 4. Kako se rasprostiru plodovi? 5. Kakvo znaeenje za Zivotinje i covjeka imaju plodovi?

ZADACI

1. Od sakupljenih plodova izraditi lienu zbirku. 2. Lukovieelale i zumbulazasaditepoeetkom decembra u saksije s plodnomzemljom.

Cuvajte ih u toploj prostoriji i zalijevajte ib redovno. Pratite njihov razvoj do evjetanja. Pojave koje zapazite zabiljeZite u radnu biljeZnieu.

3. Modelirajte plodove tresnje i mahune koristeci se plastelinom II bojL

VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE

Pored razmnoZavanja sjemenom, kod mnogih biljaka u prirodnim uvjetima, kao i u poljoprivrednoj praksi eesto je i vegetativuo razmnoZavanje. Korijen, stablo i listzovemo imenom vegetativni organi biljke. Pored poznatih uloga tih organa, pomocu ovih organa biljke se mogu razmnoZavati.

Prlprema: 1. Razgovarajte s vocarom i napravite popis bi/jaka koje on vegetativno

razmnoiavaju. 2. Raspitajte se kod vocara kako se od divlje ruze moze dobiti pitoma ruiia lijepih

cvjetova.

U januaru odreZite 2 do 3 granCice topole iii vrbe doZine 30-50 em. GranCice potopite u toplu vodu. Teglu stavite uz radijator i preme prozoru. Posmatrajte otvaranjepupova i ozivljavanje granCiea. Zabiljezite svoja opaZanja. Mnoge biljke razmnozavaju se kOljenovim rezmcarna koje mogu bili duge od 15 do 25 em. Na tim reznicama, posadenim u plodno tlo, izniknuCe pupovi iz kojib ce se kasnije razviti nadzemni izdanei. KOljenovim re:znjcamarazmnoZavaju se vrtna malina,jllbUka, sipak, masliiCak i mnoge ukrasne biljke.

77

!

Zadebljali kOljenovi georgine i ledinjakakoriste se u njihovom razmnozavanju. Cesto oko korijena topole jablana, "ljive i drugih biljaka mozete vidjeti mlade izbojke izrasle iz korijena tih biljaka (72. 1).

Medutim, u poljoprivrednoj praksi (voearstvu, sumarstvu, vrtlarstvu)CeSCe se koristi vegetativno razmnoZavanjeizdankom

Kada ste izucavali izdanak, upozna\i ste podzernnastahlagomolj-krtolukrompira),lukavicu lale, podanak perunike. Izdjeljeni ovi organi na

7B.1. DJETELINA SE RAZMNOZAVA VRlJEZAMA

manje dijelovai posadeni u plodne tie daCe,nove biljke (Saznajte odroditeljakako se krompir razmnoZava) . Ako aSovomrasjeeetepodanakkorovske biljke pirevine iz svakog dije1a u tlu ee se razviti nova biljka. Vrlo je tes1w iii nemoguee iskOljeniti taj korov u oranieama

Djetelina,jagoda i ljubicica razmnoiavaju se izdancirna ZVanlln vrijere(78.1). VrijeZe su poloZeni nadzemni izdanciizkojillse mogu razviti nove biljke. Ako vrijeZe dohvati tlo na mjestu koljenaea s njene donje strane pojavit ee se korijen, a izuad t1a nova biljka.

Drvenaste, zbunaste i ukrasne zeljaste biljke razmnoiavaju se dijelovimanadzemnog stablazvanim rez.nice. Vegelativno razmnoZa­vru,je simko se primjenjujeu sumarstvu, voearstvu i vrtlarstvu.

Remicamastahlamogu serazmnoZavatitopola, VIba,cmaicrvena nbizla, ukrasne biljke (mus"katl (78. 2), georgina, fikus, bungeviljai dr.

78

78.3. VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE MAGROTlRANJEM

Rezniee su odsjeceni dijelovi nadzemnog stabla duZine 25 do 50 em. U proljece, prije nego sto se 78.2. REZNJCA

olvore pupovi ovakve kolceve zasadujemo u vlafuo tlo. Do jeseni ce se u tlu obrazovati adventivni korijeni. Kad odrastu do visine I m, zasadujemo ill na planirana mjesta.

Kod vinove loze koristi se poseban nacin vegetativnog razmnoiavanja-poIoZnicom (79. I). Odstablaseodvajajedoa izdanakkoji sepoluZi u zem1ju i zatrpa. Na tom mjesturazviee se adventivnikorijeni, a iznad tlanova biljka.

Radi brZeg oZivljavanja koriste se honnoni rasta . Kod maguolijesekori'itirnzmnoZavanjeizdancimakojiseneodvajaju odmatiene biljke (rnagiotiranje). Na grancici begonije, ispod clanka, zareze se kora ispod koje se stavlja si\ni kamencic.

Oko togmjesta stavljase polivinilska kesicasa vlaZnim tlom. Tlo se mora stalno odrZavati vlaZnim. Tekucina moZe zadrZavati i honnon rasta.

U voCarstvusekao vegetativninaCinrazrnnoZavanjakoristi kalemljenje. Kalem1jenjem sepostiZe prenosenje i oeuvanje dobrih osobina s jedne biljke i !ada dolazi do sjedinjavanja dobrih osobina te dvije biljke. Jedoaod tih biljaka, divlja biljka, sluZi kao podloga, ana nju se kalemi grancica pitome biljke cije se osobine Zele saeuvati. Kalem je dio nadzenmog stahla s 1isnim pup6m. Prilikom postupka kalemljenja treba voditi raenna da se dobro ''poje kora podloge i kalema. Postoje viSe postupakakalemljenja: okuliranjem, progepom i spajanjem (79.2).

Kalemljenje okuliranjem

Cilj: upoznajemo postupak kalemljenja. Vrijeme: 1 sat (vannastavni rad). Pribor: 1. ostar kalemarski not, 2. kalemarski vosak

3. plasticne trake iii rafija. Materijal: I. grancica s 1isnim pupom pitomeruZe 2. granCicadivljeruZe s

korijenom Postupak: Na 10 do 20 em iznad tla, izdanak divlje ruZe

79.2a. KALEMLJENJE SPAJANJEM I PROCJEPOM

Jl" 'IUO= '''L od sredine zareza dolje u duZini od 3 em. Zarez treba da irna izgled velikog S1amparskog slova T.

Tupom stranom kalemarskog noia, ispod zareza, odvojitekomda hi se napravilo mjesto za

79.2b. KALEMUENJE

OCENJEM

79

uvlacenje pupo!jka pitome ruZe, odnosno kalema. . Kalem sepriprema tako da uznjega ostaje dio kore koji nosimalo drvenog dijela Prilikom

odsijeeanja kalema treba voditi raeuna da zarezi budu 1 em iznad i 2 em ispod pupoljka Pupoljakuvuciteu zasjeCeni dio podloge, taka da citavom donjom povlliinom nalijeZe na

drvo podloge. Spoj kalema i podloge premaZite kalemarskim voskom i poveZite plastienom trakomilirafijomiznadili ispod pupoljka(74. 1).

Poznato je i vegetativuo razmnoZavanje listom kod ukrasnih biljaka begonije, limuna i drugjb biljaka Listtih biljakazareZe se oko srediSnjeg rebra i polon nalicjemna vlaZan pijesak pomijesan sa malo humusa Nazarezanim mjestima pojavi6e se adventivno korijenje i mlade biljCiee (74. 2).

UkrasnabilJ'kabriofilumrazrnnoZavasepupovimakojise obraznjunalis!u. Izpupovakoji padaju na vlafuotlorazvijaju semlade biljke (74. 3).

NAJVAZNIJE GRAD/VO

VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE I I

KORIJENOM IZDAl'.'KOM

I ~----------NADZEMNnM

MAGROTI~NJEM LIsioM '" q o ~

KALEMUENJEM

~I------------'I~-----------I

OCENJEM U PROCJEP SPAJANJEM

I I

PODZEMNIM

I

(OKULIRANJEM)

1. Sta je vegetativna razrnnazava'!ie 2. Navedite naCine vegetativnag razrnnaiavanja ? 3. Sta su :vrijeia, rezniea i paloiniea ? 4. Navedite primjere vegetativnog razmnozqvanja nadzemnim i podzemnim

stablima? 5. Sto je kalernljenje?

ZADACI 1. Priredite model postupka kalemljenja ocenjern karisteCi dvije granCiee bila

kag drveca iii grrnava.

80

BIOSISTEMATIKA BILJAKA

Nanka 0 grupisanjn biljaka prema srodnosti

Kada ste poceli kao dijete da spoznajete !ita su pas, macka, konj, orah, psenica, kukuruz, bor, to je bio za vas prvi susret sa biosistematikom. Nehoticno ste svrstavali pojedina ziva biea u istu grupu zato sta imaju neke zajednicke osobine, dok ste druga odvojili u drugugrupu,jernemaju slicnosti s prethodnom grupom.

Priprema 1. Navedite nekalika biijaka koje imaju cvijet iii evat slicne grade? 2. Navedite nekolika biljaka koje znate da imaju vise narodnih imena?

Bezgranienaje raznolikost prirode. Dok setate sumom, kraj bare, patoka, zooloslcim vrtom, gradslcim parkom, iIi posmatrate na filmu prostrane savane iii predjele dZungIe, mora vas 7.adiviti raznolikost oblika zive prirode.

Do danas je proueeno i imenovano oko 2 miIiona vrsta biIjakai zivotinja (oko 500.000 biljnih i oko 1.500.000 zivotinjskih vrsta).

Nije tesko shvatiti kako bi bilo mukotrpno izueavati ove razliCite i brojne oblikdivota bez odredenog sistemaklasifikacije iii svrstavanja. To bi bilo islO, kao na primjer, da se u neku biblioteku smjesta veliki broj kujiga bez ikakvog reda, iIi kako se drugacije kaze bez sistema klasifikacije.

Ako bismo utrosili 10 minuta za proueavanje svake od 2 ntiIiona poznatih vrsta, a danju radili bezodmora,trebalo bi narn 38 godinanapomog rada

Da bi se olaksalo izueavanje Zivog svijeta, nauenici su doW na ideju da najvise skupine biljaka i zivoitnja razvstavaju na ~e skupine na osnovu njihove srodnosti i slienosti grade. Razvrstavanjem zivog svijeta na sistematske skupine iii kalegorije bavi se biosistematika.

Prvi sistem nauene klasifikacije (svrstavanja) zivih bica razvio je svedski prirodnjak Karl Line (Carl Von Linne) (sl.br. 81.1) kojije zivio uxvrn stoIjeeu.

8U CARL VON LINNE (1707·1778)

81

Do Lineovog vremena niko nije poknsao nabrojiti sve poznate vrste zivih biea. Do tada sn mnogobrojna Ziva biea mOOusobno zamjenjivana Cesto sn jedna biljka ili Zivoitnja iniale nekoliko imena, iIi je nekoliko zivih bi6a imalo isto ime.

Line je ovaj problem razrijesio tako sta je svakom zivom bieu dao dvojno ima (na latinskom iii grckom jezikn) koje je postalo jednako vaZeCe u citavom svijetn. Stvoreuje tako sveobuhvatni (nniverzalni) jezik za sporazumijevanjem meau prirodnjaeima svijeta. Ovo Lineovo imeuovanj e poznato j e pod nazivom binarna nomenklatura (latinski, bi­dva, nomen-ime). Line je, na primjer, djetelini ervenoj dao ime Trifolim pratense, a domaeem psu Canis familiaris (cita se Kanis familiaris).

Grupisanje Zivog svijeta VISi se prema spoljamjem izgledu, slienosti grade, naeinu Zivota, razmnoZavanju, ponjeklu i srodnosti. Te grope srodnih organizama cine prirodne sknpine iii prirodni sistem organizama. Tako je pas slicniji mackinego zeeu, ali su pas, macka i zee slieniji mOOu sobom nego sa ribom. Pseniea i raZ imaju vise slienosti nego psenica i lala. Medutim, razlika izmOOu psenice, rali i lale je manja nego izmOOu pseniee, raZi i lale najednoj i paprati na drugoj strani. Pseniea, raZ i lala pripadaju biljkama evjetnieama, a paprati biljkamanCC',jetnieama.

Biosistematske kategorije su jedinice kIasifikacije

NajniZa biosistematska kategorija je vrsta. Na primjer vrstn cine sve jedinke ervene djeteline (sl.br. 82.1). Jedinke ervene djeteiine imaju slienosti u gradi tijela, nacinu Zivota,

82

razvicu i razmnozavanju, porijeklu i podrucju koje naseljavaju.

Prema tome obiljeZja vrste su ova: a) vrstaje gropa jedinki; b) jedinke jedne vrste sliene su meau sobom (gradom, funkeijama i dr.); e) jedinke jedne vrste ukrstaju se mOOu sobom; d) jedinke jedne vrste imaju zajednicko porijeklo, i ukrstaju se mOOu sobom i daju plodno potomstvo i; e) jedinke jedne vrstenaseljavaju odreaeno podrueje.

Vise jedinki jedne vrste cine populaciju (sl.br. 83.1). Vrsta je dakle, sknp populacijakojenaseljavaju odrOOeno podrueje, medu sohom su sliene, ukrStaju se i daju plodno potomstvo.

82.1 VRSTA· CRVENA Visa biosistematska kategorija od vrste je rod. Rod DJETELINA cini viSe mOOusobno slicnih i srodnih vrsta, a rijetko rod

Cini samo jedna vrsta. Crvenoj djetelini srodne su vrste brdska djetelina i bijela puzaca. Ove vrste djeteline cine rod djetelina. Rodovi: djetelina zvjezdan i bagrem koji posjeduju dosta zajednickih osobina cine porodieu \eptirujaca. Vise slicnih porodiea Cine red, dok vise srodnih redova cine razred iii kIasu. Srodne kIase cine pododjeljak (potkolo kod Zivotinja), a pododj eljei cine odje\jke (iii kola). Najvisa biosistematska kategorija je earstvo (sl.br. 83.2 i 83.3). Klasifikaeijski sistemzivih

odjeljak

razred

red

porodica

rod

vrsta

83.1. POPULAClJA CRVENE DJETELINE

vrsta rod

porodica red

razred

odjeljak

83.2. OSNOVNE SISTEMATSKE KATEGORIJE 83.3. ODNOS] BIOSISTEMATSKIH KATEGORIJA

CARSTVO

ODlELJAK (KOLO)

PODODJELJAK

RAZRED

RED

PORODICA

ROD

VRSTA

BILJNO

CVJETNICE

SKRlVENO SJEMENICE

DVOSUPNlCE

MAHUNARKE

LEPTIRANJACE

DJETELINA

CRVENA

biea mozemo zamisliti kao piramidu. U njenoj osnovi nalaze se stotine i hiljade vrsta, dok su na vrhu piramide-carstva. Iduei od osnoviee ka vrhu piramide sve je manji broj sistematskih kategorija. Svaka prethodna skupina ukljucena je u narednu koja je njoj nadredeua

83

84

NAJVAZNIJE GRADIVO • Nauka koja grupise (klasijikuje) ziva biea prema slicnosti i srodstvu u odreaene biosistematske kategorije naziva se biosistematika. • Osnovne biosistematske jedinice iii kategorije su: vrsta, rod, parodica, red, razred, pododjeljak, odjeljak i carstvo. • Svedski prirodnjak Karl Line je osnivac biosistematike kao grane biologije. On je u biosistematiku uveo binarnu nomenklaturu, y. imenovanje svake vrste njenim imenom i imenom roda kojem pripada. • Ova imena su data na latinskom iii grckom jeZiku.

1. Sta proueava biosistematika iii klasifikacija? 2. Kojije naucnik prvi razvio sistem klasifikacije zivih biea? 3. Kako je Line imenovao pojedinu vrstu zivih bica 4. Staje vrsta, a sta populacija? 5. Na osnovu cega se provodi klasiflkacija zivih bica.

PRIRODNI SISTEM BILJAKA

Zivi svijet se, na osnovu stepena slozenosti grade celija organizama i medusobnog srodstva, moze svrstati u sljedeee dvije skupine:

1. Organizme cije celije ne posjeduju ob1ikovano jedro. Oni se oZllaeavaju kao PROKARIOTI (greki, pro-prije, karion-jedro). Tu spadaju bakterije i modroze1ene alge.

2. Organizme Cije celije imaju prava jedra te se stoga oznacavaju kao EUKARIOTI (greki, eu-pravo, karion-jedro). Tu spadaju: a1ge, gljive, 1isajevi, mabovine, papratujaee i sjemenjaee. U prirodi postoje takoder ob1ici koji nemaju celijsku gradu, a tn spadaju virusi s kojima cemo se prvo upoznati.

VIRUSI

Priprema 1. Ponovite zajednicke osobine zivih biea i

graau celije. 2. SaCinite, uz pomoc roditelja iii zdravstvenih

radnika, spisak bolesti koje izazivaju virusi. 3. Donesite na cas biolagije satirane listove

povrca.g

,

85.2 RAZLlcm OBLle1 VlRUSA

Na graluFi zivog i neZivog

85.1. ELEKTRONSKl Postoji velika grupa MIKROSKOP (UVECAVA

ob1ika koji nemaju PREDMETE I DO MILlON

celijsku gradu i PUTA

oznaeavaju se kao virusi (latinski, virus-otrov). VIrusi pod svjetlosnim mikroskopom se ne mogu vidjeti. Velieina virusa je u rasponu od 10 do 250 nanometara Gedan nanometar je milionitni dio mi1imetra) pa se zato jedino mogu vidjeti i proueavati pomocu elektronskog mikroskopa (sl.br. 85.1).

Oblikvirusamoze biti razlieiti (sl.br. 85.2). Virusi se sastoje od nukleinske kiseline koja ima

85

nukleinsl<a klselina

l~~~ omotac

1 2 J 3

86.1. VIRUS MOZAICNE BOLESTI DUHANA: I) LIST DUHANA NAPADNUT VIRUSOM; 2) GRAflA VIRUSA; 3) KRISTAL VIRUSA

spiralan oblik i bjelancevinastoglproteinskog omotaeR (sl.br. 86.1). VIrus ne stvaraju sopstvenu energiju kao Ziva bi6a, vec je koriste od domacina u kojem parazitiraju. VIrusi lakoder stvaraju van celije kristale sto je osobina nezive prirode. Zato kaZemo da se virusi nalaze na granici zivota, pokazujuCi osobine zive i nezive prirode.

Druge osobine virusa kao sta su: rast, raznmoZavanje, prornjenljivost i prilagodavanje zivotnoj sredini, ukazuju na to da virusi ispoljavaju osobine Zivog svijeta.

Jedna od karakteristicnih osobina virusa je da rnogu da zive i da se razrnnozavaju same u celijarna drugih organizarna, stoga virusi predstavljaju unutarcelijske parazite.

Druga vama osobina virusa je njihova "izbirljivost" zivih biea, tkiva i organa koje napadaju i ukojirnaZive. Tako, na prirnjer, virus djeeije paralize pocinje tek da Zivi kad dospije u :liveane celije covjeka ili ziveane celije njernu srodnih eovjekolikih rnajrnuna. Nedavno suotkrivene forme jednostavnije ad virusa. To su viroidi. U svojoj gradi irnaju nukleinsku kiselinu i djelirnicno ornotae. Napadaju biljke eije su opne eelija osteeene.

Zavisno od toga koje organizrne napadaju virusi su grupisani u tri skupine: virusi kojinapadaju bakterije(bakteriofagi-Zderaci bakterija . (sl.br. 86.2), virusi koji napadaju bi/jke, virusi koji napadaju iivotinje i covjeka. Medutirn, nauenici i na druge naeine razvrstavaju viruse.

Virusi izazivaj u opasne zarazne bolesti

Parazitiranjern u celijama biljaka, Zivotinja i &wjeka, virusi izazivaju opake zarazne bolesti koje nazivamo viroze. Kod biljaka to je mozaicna bolest duhana (sl.br. 85.1), virusna oboljenja graha, paradajza, krornpira i drugih kultnra. Vuusi u eelijama lista razaraju hloroplaste, pa napadnuti dijelovi postaju rnjestimieno

-·86

86.2. GRAflA VIRUSA BAKTERJOFAGA

87.1. GRAflA VIRUSA HIV

87.2. AIDS· BOLESNIK

Q ( , • ~'\ ; )3

Q

bezbojni iii satirani, a prinosi kultnrasu umanjeni. MOOu virusnim bolestima Zivotinja poznate su;

slinavka, Sap, kuga i dr. Kod covjeka virusi izazivaju viroze: grip, djeciju paralizu, ospice, zauske, male boginje, upalu mozdanih opni i "kugu" 20. stoljeca AIDS ill SID-u.

171lZivaeoveopakebolestijevirusnazvanffiV (sl.br. 87.1). Izvor zaraze za covjekaje covjek koji je nosilac ovog virusa. HTV se rnoze nalaziti u krvi, spermi, vaginalnorn sekretn zene, rnlijeku dojilja, hiruskirn instrumentirna koji nisu

sterilizirani. Virus se najcesce prenosi polnirn kontaktorn rnuskarca i zene, rnuskarca i rnuskarca, zarazenorn krvlju, presadivanjem organa i tkiva., zaraZenim hiruSkirn instrumentima (igle, Sprice, klijesta i dr.). Djeca se zaraze preko rnlijekamajke iIi u toku porodaja. Bolest se javlja poslije zaraze u roku od 6 rnjeseci do 6 godina, pa i vise. Za sada ne postoji efIkasan lijek, tako da vise od 50% bolesnika urnire u prvojgodini bolesti (sUr. 87.2). Zapazen je nedostatak Olpomosti organizma i na druge bolesti.

Zastita covjeka i zivotinja od vimsa

Danas covjek vodi upomu borbu protiv virusa koji izazivaju teSke viroze. U toj borbi pronaSao je efikasna naein zaStite u vidu vakeina -mnrtvljenih i oslabljenih uzrocnika bolesti koji se unose U organizam kako bi ovaj postao olpomiji na zaraZavanje. Poznata je Sejbinova vakcina protiv djecije paralize. Natalost, vakcina protiv AIDS-a jos nije pronadena, a bolest se siri u svijetn u vidu epidemije.

Virusi koji napadaju bakterije (bakteriofag) mogu se iskoristiti za lijecenje bakterijskih bolesti kao, na prirnjer, srdobolje, trbuSnog tifusa, kolere i drugih bolesti. NapadajuCi te bakterije virusi ih unistavaju (sLbr. 87.3). Covjek koristi viruse i za izazivanje epidernija

87

(zarazavanja) kako bi suzbio preveliko mnozenje insekata (gubara) i glodara (miseve i zeceve).

ZnajuCi za veliku mogucnost zaraiavanja 'livih biea virusima i sirenje njihove zaraze, naZalost, covjek ihkoristi kao tzv. biolosko borbeno sredstvo (BBS). Bioloska borbena sredstva sn 'liva bica, njihovi otrovi (toksini) i prenosioci (vektori) 'livih biea i oprema za koristenjeBBS.

Prakticni, ekonomski i medicinski znacaj virusa i viroida moei ee se lakse sagledati kada nauCnici potpuno upoznaju njihovu prirodu.

NAJVAZNIJE GRADIVO II Virusi su jednostavni oblici zivota koji su jedino vidljivi pod elektronskim mirkroskopom. #I Virusi nemaju celijsku graau. #I Virusi su unutarcelijski paraziti. II Virusi posjeduju osobine zive i nezive prirode. II Virusi izazivaju bolesti-viroze. II Virusi se mogu iskoristiti u /ijecenju bakterijskih bolesd i u ratu kao opasno biolosko borbeno sredstvo. II Covjek korisd vakcinu kao efikasno sredstvo u borbi prodv viroza.

I. ZaStakaZeino da sn vinisi unutareelijski paraziti? 2. Kako se nazivaju bolesti koje izazivaju vinisi? 3. StajeAIDS? 4. Kako se covjekstiti od viroza? 5. StajeBBS?

Jedan ml vinisazecije kuge upotrijebljenkao BBS u vodi za pice mogao bi da usmrti 8.000.0001judi.

88

PROKARIOTI

Biljke koje pripadaju prokariotima -bakterije i modrezeJene alge - irruiju tijelo gradeno od jednoeelijske, nitaste iii kolonijalne steljke, pa se oznacavaju i kao steljnjace.

BAKTERIJE

Priprema 1. Sastavite spisak bakterijskih bolesti uz pomoc roditelja. 2. Raspitajte se sta izaziva balnu upa/u vasih krajnika. 3. ProCitajte tekst "Borci protiv mikroba" iz bioloske Citanke.

Grada bakterija

Upalu krajnika izazivaju biljni organizmi -bakterije. Bakterije su prisntne svuda oko nas: u vodi koju pijemo, u zraku koji udisemo, u brani koju jedemo.

Bakterije su najjednostavniji biljni organizmi. Ta jednostavnost ogleda se u gradi njihovog tijela (steljke) koju Cini jedna eelija. Njihova velicinamjeri se mikrometrom (mikrometar je hiljaditi dio milimetra). Celija bakterija je gradena od celijske opne koju stili eelijski zid i citoplazme. One nemaju formiranogjedfa, vee je jedrova tvar (nukieinska kiselina) razmjestena ucitoplazmi. U citoplazmi se nalaze vakuole (sl.br. 89.2). Neke bakterijena svom tijelu imaju biceve pomocu kojili se kreeu. Veeina bakterija sjedinjuje se u lance iIi grupice zvane kolonije (sl.br. 90.1).

89.1 STAPICASTA BAKTERIJA

89J GRADA BAKTERIJE (SHEMA)

U· nepovoljnim uslovima bakterije obrazuju spore, obavijajuCi se cvrslom opnom. Spore su bespolne ceIije obavijene debelom opnom koja ih stiti od visokih i niskih temperatnra i od suse.

Da bi se unistile spore bakterija u vodi i na predmetima treba iii zagrijati na temperatnri visoj od 100°C. Ovaj postupak unistavanja bakterija i njihovih spora naziva se sterilizacija.

89

DjeJimiena sterilizacijakoja se prunjenjuje, na prunjer, kod mlijeka, odvija se naneSta niZoj toploti i oznaCava se kao pasterizacija. Ovaj naziv potjece od poznatog francuskog hemicara i biologa LujaPastern.

Kad ucahurene spore bakterija dospije u povoljne uslove, iz njih ce se razviti nova bakterija. Spore se lahko raznose 'ljetrom, vodom i raznim predmetima.

Bakterije se takoder razmnozavaju bespolno -prostom diobom. Svaki 20 minuta u povoljnim uslovima odvija se prosta dioba bakterijske celije (sl.br. 90.2). Utvrdeno je da kod bakterija postoji polni nacin razmnoZavanja. Bakterije imaju raz!icite oblike, pa je prema tim oblieirna izmena i k1asifik:acija: na oktugle­koke, stapiCaste - bacile, lucne - spirili i uvijene -vibrioni (sl.br. 90.3).

Nacin zivota bakterija

UsloviZivota podkojirnZive bakterije surazliCiti. Neke ad njih rastu i razmnozavaju se liZ prisustvo oksigena, dok dmgima nije potrebanoksigen. Neke bakterije brane se mineralnim tvarima, dok se vecina bakterija brani

90.1. KOLONlJE BAKTERIJA

13:40

gotovim organskim tvarima. Organizmi koji uzimaju 90.2. BESPOLNO

organske tvari iz tijela uginulih bica nazivaju se RAZMNOZAVANJE BAKTERIJA

. saprofitima, dok se organizmi koji se hrane organskim tvarima Zivih organizamanazivaju parazitima. Medu bakterijama parazitimaimamnogo izazivaeazaraznih bolesti Te bakterije

90

.. " .... ,. ~ aLI' "'9',. It

okrugle

90.3. OBLlel BAKTERlJA

nazivaju se patogenim bakterijama. Bakterijeualazimouzemljistu. U 1 gr

lIa nalazi ih se stotine miliona. Kolicina bakterija u provjetrenim i nepro'ljetrenim prost"rijamaje razliCita. U uCionicama koje se ne provjetravaju poslije casova nalazi se 13 puta vise bakterija nego ako se izvrsi provjetravanje. Bakterijama ne odgovara sunceva s'ljellos!. Pod uticajem suncevih zraks mooge bakterije ugibaju poslije 3 sata.

Znacaj bakterija za prirodu i covjeka

U prirodi svakodnevno ugiba veliki broj Zivih biea, a njihove 1e8ine razaraju bakterije, pa zbog toga bakterije nazivamo razaracima. Bakterije razaraju uginuJa bie. do mineralnih tvari koje uzimaju biljke i na taj nacin ucestvuju u ktuZenju tvari u prirodi (sl.br. 91.1). Naucmci suizraCunali da bi za 10.000 godina, danije bakterija, sloj lesevanaZemlji bio debeo2m.

91J ULOGA BAKTERlJA U PRIRODI

mineralne tvar!

Bakterije izazivaju vrenja i truhljenja u prirodi. Covjek odavno koristi vrenje u proizvodnji Zivotuih namimica: sITCeta, sireva, maslaca, kiselog m1ijeka, kiselog kupusa i alkohola. Osim toga, koristi ih urazgrodnji izmeta u septickimjamama, za proizvodnju dubriva (komposta), pa u proizvodnji Iijekova (antibiotika streptomicina koji je dobijen iz bakterija zemljista), za pripremanje stocne brane - silaZe. Neke od bakterija :live u probavnim organima co'ljeka i neophodne su za varenje brane. Nepravilnom upotrebom antibiotika, mogu se unistiti ove korisne bakterije, Sto se negativno odraZava po zdravlje. U zelucu preZivara, mrava termitaZive bakterijekoje potpomafurazgradnju biljne brane.

U zemljistu, na korijenu mahunarki kao 8ta je djetelina, :live bakterije koje vefu nitro­gen (azot) iz vazduha. Tako na korijenima mahunarki nastaju azolni spojevi koji cine zemljiste plodnim. Ovo prirodno dubrenje tia naziva se "zeleno dubrivo" (Sl.br. 92.1).

91

92.2. PLODORED

Zato ratari koriste polodored. Uvijek iza djeteline siju psenicu (sl.br. 92.2).

92.1. KVRZICASTE nAKTERIJE

U odnosu na saprofitske, mnogo je poznatija uloga parazitskih bakterija koje izazivaju teska zarazna oboljenja cmrjeka, zivotinja i biljaka: tuberkulozu, tifus, guSobolju,

koleru, kugu, boginje, sifilis, kapavac, upalu grla, pluca; upalu krajnika (kod covjeka), bedrenicu, zli grc (kod Zivotinja), bakterijske bolesti vOCa, povrea i drugih kultura. Zbog velike sposobnosti zaraZavanja i sirenja bakterijske zaraze bakterije i njihove otrove (toksine) covjek naZalost koristi u ratuim uslovima kao opasno biolosko borbeno sredstvo ~~ . '. .

U novije vrijeme biotehnoloskim postupkom covjek iz bakterija vrlo jednostavno 1

jeftino dobiva hormoue (insulin, zatim hormon rasta).

92

NAJVAiNIJE GRADIVO II Bakterije su jednocelijske steljnace. One u gradi nemaju jedra. II Razmnozavanje se bespoino (diobom) i polnim putem. II Veeina bakterija su heterotrofni organizmi - saprojiti i paraziti. II U prirodi su bakterije znacajne kao razarac; idina, cime doprinose

kruzenju tvari. II Covjek koris!i bakterije u razne svrhe, nazalost i kao biolosko borbeno

"redstvo. " U dana.<nje vrijeme bakterije se koriste za preciscavanje voda.

I I I

1. Gdje zive bakterije? 2. ZaiitakaZemo da bakterije nemajunivo pravih celija? 3. Koje bakterije nazivamo saprofitima, a koje parazitima? 4. Sta se dogada s bakterijama kad se nadu u nepovoljnim uslovima? 5. Kakvajeuloga bakterija u prirodi? 6. Pronadite u enciklopediji iii drugim kujigama tekstove 0 LujuPasteru.

JESTE UZNALI?

- 250 mg kristalnog otrova bakterija botulinusa u mesnimkonzervama bilo bi dov,?ljno da urnsti Citavo covjecanstvo. Ovaj otrov je opasno BBS.

MODROZELENE ALGE

hranljive tvari Priprema I zid

1. Donesite na cas biologije prevlaleu s vlainog kamena koji se nalazi kra} puta. Prevlaku stavite u satno staklo s vodom.· Pipetom stavite kap teleuCine iz satnag staklo na predmetno staklo, pokrijle pokrovnicam i posmatrajte! Nacrta}te sta ste zapazili u

opna

vidnom polju mikroskopa.

Modrozelene alge

93.1. SHEMA GRAIlE CELIJE MODROZELENE ALGE

zive u kopnenim vodama i vodama mora. Neke naseljavaju vrlo hladna stanista (Antarktik) izdrZavajuci temperaturu od _83°C.

Stanice (celije) modrozelenih algi, kao i celije bakterija su prokariotske, tj. stanice koje nemaju fonniranogjedra. Vanjski sloj I\iihove stanicne citoplazme je obojen zbog prisustva hlorofila. Pored h1orofila tu je prisutan i modroplavi pigment od koga potice karakteristicna boja ovih algi. (sl.br. 93.1)

Neke od modrozelenih algi su jednostanicne. dmge 93.2. MODROZELENA kolonijalne i mtaste. Poznate modrozelene alge su: nostok (sl.br.

ALGA· NOSTOK

93

94.1. MODROZELENA

ALGA - ANABENA

93.2), anabena (sl.br. 94.2), oscillatoria, spirulina i dr. MOOu modrozelenim algama najbrojnije su autotrofne alge

koje uz pomo6 hlorofila i sunceve svjetlosti stvaraju hranu. Postoji izvjestan broj modrozelenih algi koje se brane i heterotrofno. Poznate su modrozelene alge koje mogu vezati slobodni dul/ik iz zraka cime doprinose plodnosti tla. Japanci, na primjer, na rizinim poljima naseljavaju ove alge Cijom se djelatnoseu poveeava kolicina soli nitrata u tlu koje pozitivuo utiou na rast biljaka.

Neke od ovih algi, kao spirulina, poznate su po velikoj kolicini proteina (u suhoj masi ove alge moze biti i do 70%). U neldm krajevima Afrike odavuo se zbog toga gaje i za isbranu koriste ove alge.

Modrozelene alge igraju veoma znacajnu ulogu u preciseavanju zagadenih voda jer se brane ,tetnim tvarimakoje su dospjele u vodu.

RazmnOZavanje modrozelenih algi odvija se diobom eelija. Kod ovih algi nije utvrden polni naCin razmnozavanja kao kod bakterija. Uljetnom periodu, kad temperatura vodenih stanista dostigne 30°C, modrozelene alge se namnoze izazivajuCi pojavu "cvjetanja vode". Tada ove alge masovno truhnu i tako osiromasuju vodu kiseonikom sta jeopasno po iivi svijet voda. Uz to se pojavljuju i stetni gasovi kao sumprovodonik (tnirise na pokvarena jaja).

94

NAJVAiNIJE GRADIVO • Modrozelene alge pripadaju grupi prokariotskih organizama, To su organizmi bez oformljenog jezgra. Njihova boja potice od hloroflla j

modrozelenog pigmenta. • To su autotrofne i heterotrofne alge. • RaW;nozavaju se diobom .tanica. • Njihovo tijelo graileno je odjedne celije, ili to mogu bin kolonije u vidunitL • H eterotrofne modrozelene alge mogu koristin slobodni dusik iz zraka i u tlu stvaran soli nitrala koje tlo cine plodnijim.

I. Zasta modrozelene alge pripadaju prokariotima? 2. Cime je ponekad izazvana pojava "cvjetanja vode"? 3. Kakav znacaj za prirodu i covjeka imaju modrozelene alge?

POSMATRANJE BAKTERIJA

Cilj: upoznavanje grade bakterijana uzgojnoj kulturi.

Pribor i materijal: veea tegla ili stakleno zvono, satno staklo, stakleni stapie, grijalica, tnikroskop, predmetno staklo, krtola krompira, metilensko plavilo.

Priprema kulture za uzgoj bakterija Postupak - Skuhajte nekoliko krompira, zgqiecite ih u kasu.

. - Malo kaSe stavite u satno staklo \Ii manju plastieou posudicu. - Pokrijte posurucu s kaSom vecom teglom iii staklenim zvonom. - Poslije nekoliko dana, staklenim stapieern dodirnite kasu namjestu gdje yarn se cini

da je najljeda. - Isperite stapie u nekoliko kapi vode iz friZidera (sliena je po sastavu destiliranoj vodi) - J ednu kap isprane vode stavite pomocu stapiea na predmetno staklo i pustite da se

osuSi. - Predite predrnetnim staklom preko plarnena grijalice_ da bi se kultura hakterija potpuno

ostiSila i ucvrstila za staklo. - Pomoeu staklenog stapiea na preparat stavite nekoliko kapi metilenskogplavila i

sacekajte nekoliko minuta. - Isperite preparat slabim mlazom vode da odatranite visak boje. - Pustite preparat da se osusi. - Pokrijte preparat pokrivnim staklom i posinatrajte kulturu bakterija pod velikim

poveeanjern. -Nacrtajte vjerodostojno ono sta vidite u vidnom poljumikroskopa.

Zapaianja Kakvog su oblika bakterije koje vidite u vidnom poljn i kojoj grupi bakterija pripadaju? ZaSta smo izvrSili bojenje preparata? Otkud poticu bakterije koje su se razvile na skrobnoj kaili?

Zakljueci:

95

EUKARIOTI

Biljke koje ne posje4uju pojedine organe: korijen, stablo i listnego im se tijelo sastoji od steljke oznacavaju se kao steijnjace. U tu skupinu spadaju: a\ge, gljive i Iisajevi.

ALOE

Priprema 1. Donesite na cas zelenu prevlaku koju ste ostrugali s plota iii drveea sa

sjeverne strane. 2. Ponovite gradivo 0 !istu i ulogu hloroplasta!

Aige su autotrofne steljujace

Aige zive u svim mogucim stanistima do kojih moze da dopre dovoljno svjetlosti. Mogu da oboje vjeCiti smjeg i ledna polovimaZemlje i da zive u izvorima vruce vode na temperaturi i do 85°C. Zive ukopnenim vodama i vodama mora, vlainim mjestima na stijenama, drvectl, ali i zemljistu. Jednocelijske alge lebde u gomjim slojevima stajaeih

96J ALOE - PROlZVODACI HRANE U STAJACIM VODAMA I VODAMA MORA

96

voda (bara) i voda jezera i mora cineCi plankton.

Zahvaljujuci hlorofilu u svojoj steljci, alge mogu iz vode s rastvorenim mineralnim tvarima i karbon-dioskida uz prisustvo hloroplasta i sunceve energije (s1.br. 96.1) da stvaraju organsku hranu. Zato se alge nazivaju proiz­vodacima hrane. Posebno maCajnu ulogu u planktonu stajaeih voda i voda mora imaju zelene i kremene alge. Pored stvaranja brane, ovaj biljm plankton mora je glavni proizvodac oksigena na Zemlji. Oko 70% oksigena potiee od biljnog planktona. Zato je

velika obaveza covjecanstva da stiti more od pretjeranog zagadivanja koje stetuo djeluje na plankton.

Graila stelj ke algi

Aigepripadaju grupi organizama koji posjeduju prave 6elije g. cije celije imaju oformljeno jedro. Steljka algi moze biti gradena od jedne 6elije, vise celija i kolonija celija (sl.br.97.1).

Alge se razmnoZavaju bespolno - prostom diohom i pomocu spora koje cesto nose biceve. Takoder se razmnozavaju i spolno p0ll106u polnih 6elija. U toku razvoja kod nekih algi se sll1jenjuju bespolno i polno razmnoZavanje (s1.br. 97.2) g. putell1smjene generacija.

Osnovuza klasifikaciju algi cine pigmenti Podjela algi na sistematske grupe izvrSena je na osnovu

pigmenata (obojemh tvari) koji se nalazi u steljei na: zeleiene, smede, crvene i kremene alge (zlatno-fute).

Zelime alge

Jedno6elijske zelene alge imaju prave celije s fonnirdIlim jedroll1 i zelenill1 pigmentoll1 - hlorofilom u steljci.

97.1. GRADA STELJK1.KOD ALGI: 1. JEDNOCELUSKA

STELJKA (KlSNA KUGLICA), 2. KOLONlJA

(VOLVOKS).3. VISECELIJSKA STELJKA

(SPIROGIRA)

-mf~

p::eli~_~

/'olno ,,"mnO,.,.n,. 1 bespolno razmnozavanje /

... f.i)-~

... li-.~-0- 00 -~ __ ~~t

bespolna generacija

97.2. SMJENA GENERAClJA KOD ALGE ULOTRIKS

97

Predstavnikjednocelijskih zelenih algije kisna kugJica (sLbr. 96.1) koju ste pronasli na vlaZnom plotu iIi stablu drveca okrenutom prema sjevemoj strani (mozete se orjentisati u prirodi prema mjestu ove alge na drvecu).

Ako malo prevlake stavite u vodu i posmatrate pod mikroskopom opazicete mala okruglasta ljelaSea zelene boje s jedrom u sredini i hloroplastom zelene boje.

Predstavnici visecelijskih algi suo ulotriks (sLbr. 97.2), spirogira, morska salata (sLbr. 98.1) i druge. Od kolonijalnih

algi upomacemo.

Smede alge

Ove alge imaju visecelijsku steljku i smedi pigment pored zelenog pigmenta - hlorofila. Stanovniei su priobalnog podrucja mora i srecu se ispod zone zivljeuja zelenih algi. Kod nekih algi sjevemih mora steljka moze doseci velike duzine, na primjer, laminarije. Predstavniei smedih algi u Jadranskom mom suo bratic (sJ.br. 98.2) i cistozira.

Crvene alge

Crvene alge, uglavnom, nalazimo u vodama mora. U visecelijskoj steljei pored zelenog pigmenta - hlorofila nalazi se i crveni pigment koji omogucava proees fotosinteze na dubinama ispod 70 m. One :live dublje ispod zone zivota

smedih algi (8J.br. 98.3).

Kremene alge

!maju jednocelijsku steljku u kojoj se pored hlorofila nalazi i zlatuo-futi pigment. U njihovom prometu tvari stvaraju se kapljiee ulja, a ne secer i skrob. Vazan su sastavni dio planktona voda mora (sJ.br. 99.1).

Kolonijalni bieari su preei visecelijskih algi Jednocelijske zelene alge smatraju se potomeima prvih zivih bica nastalih u

98.3. CRVENE ALGE

98

98.1. ZELENE ALGE­MORSKA SALATA

98.2. SMEBE ALGE -BRAeit

99.1 KREMENE ALOE ILl DIJATOMElE

vodi. Smatra se da su se neki bieari prilagooavajuci se kolonijalnom naeinu Zivou.: razvili u vise6elijske alge. Tako jekod volvoksa, koji ima 8 do 17.000 celija ukoloniji doslo do podjele rada celija: za kretanje bieaste celije, celije, celije s hlorofilom za stvaranje hrane, okmgle celije izunutrasnjosti tijela za razmnozavanje.

Alge su izvor hrane za covjeka buducnosti

Danas se u svijetu ulaiunapori da se iz algi mora proizvede jeftinahrana. U Japanu se od algi proizvodi brasno. Od ervenih algi dobiva se zelatinoma tvar agar, a od smeilih algi a1ginati. Ove tvari bez boje, mirisa i okusa upotrebljavaju se za ocvrscivanje podloga koje se koriste za uzgoj bakterija, za otezavanje tkanina, konzerviranje hrane, pravljenje kremova Gestivih i kozmetickih), za proizvodnju piva, sladoleda, boja, lijekova u obliku tableta i kapsula, emulzija za film, sintetiekog konea i kao hrana. Kremeni pijesak koji stvarajukremene alge sluZi za pravljenje eksploz-iva, dodaje sepastamaza zube, filterirna, eleklrienim osiguraeUna

NAJVAZNIJE GRADIVO " Alge ~u jednocelijske, kolonijalne i viseeelijske steljnjace. #I Alge su autotrofne biljke proizvodaCi hrane u stajaCim vodama. #I Alge se razmnoz6avaju bespolno -prostom diobom, poino -polnim celijama

j smjenom generacija. #I Alge zauzimaju znacajno mjesto u Zivotu covjeka.

PITANJA

1. Kako se naziva tijelo algi? 2. Kako je gradeno tijelo algi?

3. Sta predstavljaju alge u vodamamora, barama i jezerirna? 4. Zasto je potrebno stitit mora ad zagadivanja? 5. Zaiito covjekkoristi alge?

JESTELlZlNALI? . Kisna kugliea daje po hektam 25 puta veti prinos biljne ll1ll$e nego pseniea. Ona se

._ koristi u vasiollSkim brodovima za proizvodnju hrane.

99

POSMATRANJE ALGI

Cilj: proueavanje grade jednoeelijskih i viseeelijskih algi. Pribor i materijal: mikroskop, predmetno staklo,

pokrovno staklo, igla za prepariranje, pincela, prevlaka s plota, zelena prevlaka iz akvarija,jodna tioktura.

I zadatak: upoznavanje grade kisne kuglice Postnpak - Malo zelene prevlake sa starog plota razmutite u vodi. - Jednu kap, pipetom, kanite na predmetno staklo. - Pokrijte kao pokrovnim staklom. - Ako zelite bolje vidjetijedro 6elije dodajte pipetnmjednu kap

jodnetinktnre. - ertajte sta vidite u vidnom polju mikroskopa.

Zadatak

3

-Uporedite sliku vidnog polja rnikroskopa sa crtezom i zapisiteu svojoj radnoj svesci kojim brojevima su oznaeeni: 6elijska opna, citoplazma,jedro i hloroplast.

n zadatak: upoznavanje grade spirogire Postnpak - Pincetorn uzmite nekoliko koncica alge spirogire iz zelene

prevlake akvarija. -PaZljivo izdvojite jedankonei6 i stavite ga na predmetno staklo

ukapvode. - Pokrijte konei6 pokrovnim stalkom. - Posmatrajte preparat pod rnikroskoporn pri pove6anju 56 puta (okular 7,

objektiv 8).

ZapaZauja - Iz eega se sastojeniti spirogire. - Zapisite u svojim radnim sveskama kojim brojevima su oznaceni: celijska opna,

citoplazma,jedro, hloroplast i vakuola na crteZu.

100

GLJIVE

Priprema 1. Donesi!e na cas hljeb iii limun s razvijenom p/ijesni. 2. Donesi!e na cas osusene iii konzervirane gljive. 3. Donesi!e na cas komadic hljeba i komadic pogace.

Grada steljke gljiva

Gljive su organizmi bez hlorofila. Njihovo tijelo moze biti gradeno od jedne iii vise celija. Posto nernaju hloroplasta, gljive ubrajamo u heterotrofne organizme. Kao i Zivotinje, one ne rnogu stvarati organsku hraou izvode i karbon-dioksida. One su saprofiti, jerpretefuo nve na uginulim bi6imai razaraju ih. Zato gljive i bakterije nazivamo razaracima koji polpomaZli kruZenje tvari u prirodi.

Gljive se razmnoZavaju bespolno - sporama i pupljenjem i polno - polnirn 6elijama.

KJasifIkacija gljiva

Zbog nv..a posebnih osobina sisternaticari novijeg =ena gljive izdvajaju iz biljnog carstva i uvrstavaju ihu zasebno carstvo. Stariji sistematieari pak, gljive uvrstavaju u biljnocarstvo i to uakupinu steljnjaea.

Gljive se razvrstavaju u nekoliko skupina prerna naeinu stvaranja spora na: plijesni iii bndi, mjesinarke i stapcare.

101.1. GRABA STELJKE GLAVICASTE Bum

Plijesnilbudi

Vamaje svirna poznata siva plijesan mukor (sLbr. 101.1). Ova gljiva eesto se pojavljuje u vidu sivkaste prevlake na hljebu, pekmezu i konjskom izmetn. Ako na sloj vlaZliog pijeska u plastienoj caSi stavite komad hljeba i pokrijete caSu sirom teglom, ostavite na toplom mjestn nekoliko dana, pojavice se siva prevlaka s cmim glavicama na nitirna. Pod mikroskopom mozete vidjeti da se steljka ove gljive zvana micelijum sastoji iz mnostvatankih bezbojnih niti zvanih h1fe.

Pljesni se razmnozavaju sporama koje se shraraju U

glavicama na vrhu niti - sporangijama.

101

Kad sazriju sporangije pucaju, a spore iznjih raznosi vjetar. Ako spora padne na pogodnu podlogu onaklija i iz nje se razvija mukor. Posta ne posjeduje hlorofil ona se bruni gotovirn organskim tvarima iz, na primjer, ljudskih namimica

Neke od plijesni zive u vodi. Njihovo rammozavanje i razviee protice sHcno algama sto ukazuje na njihov historijski put razvoja od algi. Zato se ove gljive nazivaju gljive algasice.

Mjesinarke

Ova gmpa gljiva irna plodonosna tijela u vidu mjesina u kojima se stvaraju spore (4 iH 8 sp~ra) (sl.br. 102.2). Najprostije mjesinarke su kvasci. Najpomatiji su vinski i pivski kvasci. To sujednoeelijske gljive koje zive u hranljivim rastvorima koji sadrze seeer. K vasci se razmnoZavaju bespoIno pupljenjem, tako sta se od eeIije majke odvoji mali pupoljak iz koga nastaje nova eeHja (sl.br. 102.1). Ove gljivice izazivaju vrenja, pri cemu se dobivaju vino i pivo, asluie i za pripremanje hljeba i dmgih vrsta peciva. KoristeCi pivski kvasac, pekari uspijevaju danam pripreme probavljiviji hljeb,jermjehuriCi karbon­dioskidakoji nastaju vrenjem, cine hljeb supljikavirni IakSe probavljivirn od stegnute pogaee.

Od posebnog macaja za covjeka je gljivca kistac (sl.br. 102.3), koja stvara antibiotskn tvarpenicilinkoji sprecava razmnozavanje i razvoj bakterija i koristi se u lijeeenju upalnih procesa pluCa, grla, krajnika, mokraenih puteva i gnojnib upala rana. PM anttbiotik dobio je engleski biolog Aleksandar Fleming (1928). Ova mjesinarka se razvija nakruhu, limunu i dmgom voeu i povreu u vidu zeleukastih prevlaka. Neke mjesinarke su jestive kao smrcak (s1. br. 103.1) i gomoljika. Mjesinarke ucestvuju u gradi steljke lisajeva.

Svakom od vas su pomate gljive pecurke koje rastu ua poljima i u sumi: rudujaca, vrganj, suneanica,

]02

102.1. P]VSKIKVASAC

102.2. GRADA PLODONOSNOG TlJELA - MJESINE

lOLl. KISTAC

103.1.lESTIVA GLJIVA­SMRCAK

103.2. JESTIVA GLJIVA-VRGANJ

blagva, lisicarka i dr. Kod pecurki steljkaje gradena od drSke i sesira/klobuka. Na mjestima u sumi gdje rastu gljive tlo je humusno i rahlo. U tIu se nalazi mnostvo bijelih niti zvanih hife koje cine micelij gljive. To je najvaZniji dio svake gljive. Sesir i drSkasu gradeni odhifa micelijuma. Na donjem dijelu sesira kodnekih pecurki nalaze se rupice, kao kod vrganja i ove pecurke se zovu rupicarke. Kod pecuraka, kao rudnjace, nalaze se s donje strane sesira listiei (lamele), pa se ove pecurke nazivaju listiearke. Spore se stvaraju na stapkama iIi drskama (po 4 spore) pa se zato ova skupina gljiva naziva stapcarka. DrSka i sesir gljiva s!apcara cine plodonosno tijelo.

U rupicama i listieirna plodonosnog tijela obrazuju se milioni situih sporakojeraznosi vjetar. Raznosenje spora VIse puievi i insekti, vjeverice i zecevi koji se hrane pecurkama. Spore gljiva su ueprobavljive u traktu vjeverice i zeca pa se izbacuju s izmetom vani. Kad spore padnu na vlafuo tlo one klijaju. Iz njih se razvijaju hife micelija koje grade plodonosno tijelo pecurke.

Neke pecurke su jestive kao: rujnica, vrganj (sLbr. 103.2), rudnjaea , blagva, lisicarka, dok su dmge vrlo otrovne: muhara (sl.br. 103 .3), pupavke (bijela i zelena), ludara, bljuvara i panterovka.

Treba izbjegavati pecurke s bijelim sesirom i listieirna, suknjicom na drski i kozastim bojkomjer su najceS6e otrovne. Zbog sigurnosti, gljive koje koristite u isbrani dobro je proknhati, jer se otrov raspada na visokoj temperaturi. Koristiteu ishrani one gljive koje ste dobro upomali. U tome yam mogu pomoei isknsni sakupljaCi i brojne knjige 0 gljiva s mnostvom ilustracija u boji.

Medu korijenovirna drveea i bifama gljiva uspostavlja se intimna veza. Celijebifa prodirumedneeIije korijena. Rife gljiva uzimaju vodu s rastvorenim mineralima iz tla i predaju je drvetu, a za nzvrat gljiva uzirna od drveta

organske tvari koje su nastale u . 103.3. OTROVNA GLJIVA - procesu fotosinteze. Ovakav, za

MUHARA oba organizma koristan zivot

103

nazi va se simbioza. Ova zajedniea gljiva i drveeanaziva semikoriza

Medu stapcarama ima mnogoparazitskih gljivakao sta su iitna hrda, garke i dr., koje umanjuju prinose poljoprivrednihkultura.

Znacaj gljiva za covjeka iprirodu 104.1. STAPCAR· RUDNJACA (POLJSKA PECURKA)­

RAZVICE RUDNJACE

Saprofitske gljive razlain organske tvari, cime razaraci doprinose kruienju tvari u prirodi. Hljeb, pivo, vino i razna peeiva pripremaju se uz pomoc kvasaca Jestive gljive \,sumsko meso") imaju veliku branljivu vrijednost i predstavljaju znacajne izvore brane u mirnodopskim i ratoim uslovima. Mnoge bolesti lijece se antibiotieima dobijenim iz gljiva.

Medutim, neke parazitske gljive mogu kod biljaka, kao krompira , zivotinja i covjeka izazvati oboljenja. Kod covjeka obole koza, nokti, kosa, pluca, bubrezi i jetra. Ako spore gljiva dospiju u pluca nastat ce oboljenje poznato pod imenom "farmerska bolest". Bolesti koje izazivaju gljive

zovu se 104.2. MIKORIZA

mikoze. Gljive koje izazivaju oboljenja covjeka, zivotinja i biljaka mogu se u ratu iskoristiti kao opasno biolosko borbeno sredstvo (BBS). Iz gljive-raZova glavniea dobiva se narkotik LSD.

Nastanak gljiva

Smatra se da gljive vode porijeklo od prastarib algi. Na to ukazuju pokretue zoospore s bicevima kod vodenih plijesni. Kod gljiva nalazimo oblike

104.3. GLJrVrCNO OBOLJENJE KROMPIRA koji pokaznju postepeni prijelaz ka kopnenom - GNJ1LENJE KROMPlRA

104

nacinu Zivota. Peronospora vinove loze, koja spada u plijesni, stvara pokretoe zoospore sarno u prisustvn vode. Kod glavicaste plijesni mukora, spore sazrijevaju sarno u prisustvn povecane vlainosti. Najizrazitiju neovisnost spora prema vodi pokazuju stapcare.

NAJVAZNIJE GRADIVO " Gljive su jednocelijske i visecelijske steljnjace. " Steljka gljiva gratlena je od hifa koje cine tijelo gljiva i/imicelijum. " Gljive nemaju hloroplaste, pa su zbog toga heterotrofi-saprofiti i paraziti. To su razaraCi uginulih organizama. " Razmnozavaju se bespolno - sporama i pupljenjem i paino - polnim celijama. " Gljive imaju vaznu ulogu u zivotu covjeka. Koriste se kao RRS.

fBl1'ANJA .

I. Sta je micelijum i od cega je graden? 2. Sta predstavlja plodonosno tijelo i koja znate plodonosna tijela? 3. Stajemikoriza? 4. Zasto sumari kod presadivanja sadniea preporucuju da se donese tIo iz sume sa

sadnieom? -5. Sta su mikoze?

POSMATRANJE GLJIVA

Cilj: mikroskopskim posmatranjem upoznajemo gradu gljiva. Pribor i materijal: plitke posude (plasticni tanjiri), veee tegle, stakleno zvono,

mikroskop, predmetoo i pokrovno stkalo, pineete, igla, stakleni stapic, plasticne caSe, parce Wjeba, parce genne, voda.

I zadatak: upomajmo gradu sive plijesni Postnpak - U plasticni tanjiric stavite komadic ovlaZenog Wjeba. - Pokrijte hljeb izvrnutom teglom iIi staklenim zvonom . - Sve ostavite na tamnom i toplom mjestu (l8-2S°C).

105

- Poslije tri dana opisite sivu bud kako izgleda. - Pineetom stavite malo prevlake s glavieama na predmetno staklo u kap vode. - Prekrijte prevlako pokrovnim staklom i posmatrajte pod mikroskopom pri uveeanju

56 puta (okular 7, objektiv 8). - Zatim posrnatrajte budpri uvecanju 300 puta.

106.1. PRIPRELvlA KULTURE GLAVICASTE

PLlJESNI . MUKORA

Zapafanja

106.2. MIKROSLIKA MUKORA . GRADA MUKORA I SPORANGlJE

- Pronadite tanke konCice-hife, zatirn erne glavice sporangije koje se nalaze nahifama zvanirn sporangionosci.

- Nacrtajte bud s sporangijarna i zapisitekojim brojevima na sl.br. 106.2 su obiljeZeni: hife, nosaei sporangija, sporangije i spore.

II zadatak: upoznajmo kvasceve gljivce Postupak - Stavite malo pekarskog kvasea (germe) u malo vode i izmutite gao - Staklenim stapicern kap bijelog rastvora prenesite na predmetno staklo. - Pokrijte preparat pokrovnim staklorn. - Posrnatrajte pri uvecanju 600 puta. - Naertajte gljiviee!

Zapafanja - Kakvog obIika su ceIije kvasea? - Sta prirnjecujete unutar celija? - Sta predstavljaju male izrasline na eeIiji? Zakljucke zabiljeZite u svoje radne sveske!

106

LISAJEVI

Priprema 1. Ponovite: Stale mikoriza i simbioza? 2. Donesile razne lisajeve na cas biologije. 3. Lisa} zdrobite i slavile ga u casu s prokuhalom vodom. 4. Casu pokrijte staklenom plocom i izloiileje svjetlosti. 5. Paslije tri dana utvrdite sta se nalazi u casi. Navlaien lisaj stavile na plavi

lakmus-papir. Sia ce se dogoditi s plavom bajom lakmusa?

Lisajevi su simbiotski organizmi

107.1. KORASTI LISA)· PLITICARA

Lisajevi zauzimaju najnegostoljubivije predjele. Oni dopiru na sjever ijug dalje nego bilo koja grupa zivih biea. Mogu darastu na stijenama i u postinjama, tundri, na mjestima jako izlozenim surreu, mrazu i vjetrovima. Mogusenaei u vodarnaAntartika, a u tundri sudominantni stanovnici.

Steljku lisajeva izgraduju autotrofne jedno6eIijske modrozelene i zelene aIge udruZene s heterotrofnim gljivama - rnjesinarkarna (sl.br. 107.2).

Gljiva svojom steljkom stiti algu i hifama micelija pribavlja joj vodu s mineralnim solima, a alga zahvaljuju6i hlorofilu stvara u procesu fotosinteze organsku hranu. Ovakav zajednicki iivot dva organizma koji imaju uzajamnu korist naziva se simbioza. Zahvaljujuei sirnbiotskom nacinu zivota, Iiilajevi mogu da podnesunepovoljne uslove: suSu, vrlo niske temperature i vjetrove. Dok biljke evjetnice uzimaju vodu korijenom iz till, lisajevi upiju vIagu povrsinom svoje steljke iz kise, rose i magle. To omogucava lisajevima da zive na goIim, neplodnim povrsinama: stijenama, kori drve6a, stakIu, u pustinjarna.

107.2. GRADA LISAJA (SHEMA)

107

RazmnoZavanje lisajeva je bespolno. Od steljke liSaja odvoji se nekoliko algi obavijenih nitima gljiva koje vjetar raznosi (8l.br. 107.2.b). Unutar steljke, gljive se razmnoZavaju sporama, a alge prostom diobom.

Glavne grnpe liSajeva

Lisajevi se dijele prema izgledu steljke ua tri skupine i to na: korastelkorase (sJ.br. 107.1) ciji je pred8tavnik pliticara; zbunasteizbuuase (sl.br. 108.2) cijijepredstavnik gorovez­

108.1.ISLANDSKI LISAJ

djedina brada, islandski lisaj (sl.br. 108.1) i dr. i listasteilistase (sl.br. 108.3) Ciji je predstavnik plueni lisaj i pasji lisaj.

Zbuoasti i listasti lisajevi zive u vlafnim predjelima, dok korasti preovladavaju u pustinjama.

Lisajevi su visestrnko znacajni

Lisajevi su poznati kao indikatori (pokazatelji) zagadenosti vazduha, pa se u tu svrhu i primjenjuju. Tamo gdje iroa liSajeva, bez ispitivanja zagadenosti, mogu se graditi stambene zone ugradovima. Na ~ievem u toku duge zime oni slliZe kao hranaZivotinjama tundre. Oni u svojoj steljki sadrze znacajne koliCine sccera, neophodne za tako snrove uslove u ;shrani zivotinja. Medutim, utvrdeno je da lisajevi upijaju velike kolicine radioaktivnih Ivari, pa stoga predstavljaju veliku opasnos! za irvase i druge zivotinje, a i ljude koji se hrane njihovimmesomi mlijekom. Islandski liiiaj i dauas se upotrebljava 7"" lijecenje plucnih bolesti. Od nekih lisajeva spravlja se parfem, lakmus-papir, antibiotici, alkohol i spirit. Nekada su se lisajevi koristili za bojenje tkanine (poznate skotske kiltove).

Za prirodu, liSajevi su znacajni kao pioniri u osvajanju negostoljubivih predjela. Svojom lisajnom kiselinom (Priprema 3) razaraju stijene nakojima se stvaraju cestice plodnog tla za razvoj drugih biljaka.

108

108.2. ZBUNASTI LISAJ -GOROVEZ (DlEDINA BRADA)

108.3. LISNATI LISAJ - PASJI LISAJ

NAJVAiNIJE GRADIVO

(I Lisajevi su graiJeni od algi i gljiva. Ova zajednica u kojoj oba clana imaju korist od udruzivanja naziva se simbioza. (I Lisajevi se razmnozavaju bespolno - dijelovima steljke koje vjetar raznosi na velike udaljenostL (I Lisajevi imaju prakticni znacaj u zivotu covjeka. Oni su indikatori zagadenog vazduha. (I Lisajevi su pioniri osvajanja negostoljubivih predjela.

PITANJi4

I. Gdje Zive lisajevi? 2. Sta omogucava lisajevima opstanak na negostoljubivim mjestima? 3. Kako se brane lisajevi? 4. Zaiito lisajeve nazivamo piouirima prirode? 5. Kakav znacaj imaju lisajevi u zivotu covjeka.

JESTELIZNALI?

Lisajevi sporo rastu (1 mm godisnje), pa se koriste u odredivanju starosti stijena.

109

STABLASICE

Biljke koje posjeduju biljne organe. Tu su mahovine, papratujace i sjemenjace (c\jetniee)

MAHOVINE

Priprema 1. Donesite no cas biologije razne vrste rnahovina. 2. Suhu mahovinu izvagajte, po je stavile polorn u teglu s vodom. Poslije

deset minulo izvagajte mahovinu. Sta ste zapazi1i?

Nacin zivota i grada mabovine

U jelovim i smreevim sumama, gdje vlada polumrak, pravo je earstvo zelenih mahovina. Njihov pokrov je vrlo mehak pa se ima osje6aj da se krecemo po mehkom Cilinm. U tom pokrovu se zadrZava velikakolicina vlage. Na taj nacin mahovine stite sumu od bujica i ispiranja tla. U jelovoj sumi najcesca mahovinaje zeleni vlasak iii buscojaca (sLbr. 110.1). Ta je mahovina vrlo prilagodljiva uslovima Zivota. Kada nastupi velika hladuoca iii susa vlasakprestaje rasti.

Vlasak ima do oko 30 em dugo stabalee s gustim 110.1. LlSNATA MAHOVINA·

uskim zelenim listiCima. Umjesto korijena, vlasak ima VLASAK (BUSENJACA)

blijede nitaste izrasline zvane rizoidi (sLbr. 11 0.2). Oni umjesto korijena upijaju vodu s mineralnim tvarima.

Zelene mahovine hrane se kao i ostale zelene biljke. Iz tla rizoidi upij'\iu vodu s rastvorenim tvarima. U zelenim Iisti6ima odvija se proees fotosinteze, pa mahovine pripadaju autotrofuim organizmima.

Na vrhu stabaleeta vlaska izraste sporogon koji se sastoji iz drske i cabnre iii sporangije. Cahura obieno ima valjkast oblik i poklopac koji se odvaja kad spore sazriju. Mahovine nemaju provodue hIe za vodu i hranljive tvarikao ni mehanicke celije. 110.2. GRAIlA LISNATE

Zato su one male rastom. MAIIOVINE VLASKA

110

I

~noiavanjemahovina

Ma~ovine se razmnozavaju bespolnim putem - pomocu spora i polnim putem­pomocu polnib celija. U razvojnom eiklusu mahoviua jeclan za drugim slijede ova dva proeesu: razmoZavanja.

Takav nacinrazmno711vanja poznat jepod imenom smjena generacija. Spora, kojanastajeu sporangiji, paduena vlamo tlo. Iznje se razvijakoncasta hiljcica

sliena steljei zelenih algi zvana proklicnica. Iz pupoljaka ove biljCice razvijaju se mlade biljke n,:ahovine koje na vrhovima nose zenske i muske polne organe karakteristicllog oblika. Zenski polni organ ima izgled hoce amuSki buzdovana. U polnim organima stvaraju se zenske celije - spermatozoidi. Oplodujom, ~. spajanjem muske i zenske polne ceIije nastaje zigot ili oplodenajajna 6elija. Iz zigota se nadalje razvijasporogon. Oploduja se vrSi ukapivode iIi rose. Bicastom sperrnatozoidu uvijekje potrebna voda za oploduju. Kod mah6vina jerazvijenija polna, od hespolne generacije. Polnu generaciju cine: mahovina sa organima, a bespolnu sporogon (sLbr. 11 1.1)

1ll.1. RAZVOJNI CIKLUS MAHOVlNE VLASKA

111

Podjela mahovina

Razlikuju se dvije grope mahovina: jednostavnije gradene - reznjevite; slozenije gradene - prave iIi lisnate mahovine.

Reinjevite mahovine iii jetrenjace 112.1. REZNJEVITE MAHOVTNE

Ove mahovine zive na vlaZrrim lI\jestima. Tijelo refujevitih mahovina je slienije steljci nizih biljaka, sto upucuje na zakljueak da mahovine vode porijeklo od steljnjaea. Njihovo tijelo nosi rizoide (sl.br.

112.1 ).

Prave Iisnate mahovine

ave mahovine imaju jasno diferencirane biIjne organe: stabalce i listie, dok ulogn korijena me rizoidi. Predstavnici ove grupe su: vlasak, viljuskara, (vodena mahovina), treselna mahovina (sl.br. 112.2).

ad tijela tresetnih mahovina, kroz veoma dugi period, nastao je ugalj treset koji moze da se koristi kao gorivo, za popravljanje glinovitog zemljiSta i uzgoj cvije6a

U listicima tresetne mahovine, pod mikroskopom, uocavaju se dvije vrste celija. Jedne su vr:lo male i sadrze hloroplaste dok su druge krupnije, lisene citoplazme i ispunjene vazduhom. Ovakve celije nalaze se i u stabalcu.

celije s

112,3. GRAUALISTA TRESETNE MAHOVINE

112

Zahvaljujuei ovakvoj gradi listiea stabalaca, ova mahovina moze vezati velike kolieine vode za dulti period (moze 112.2. TRESETNA

sadrzavati 20 - 25 puta MAHOVINA

vise od svoje tezine)(sl.br. 112.3).

Porijeklo mahovina

Mahovine imaju mnogo slienosti s algama, pa se pretpostavlja da vodeporijeklo od algi~ Teslicnosti se !

1\ 'I

ogledaju u razvoju, odnosno u smjeni generacija, pojavi bicastih sperrnatozoida slicnih zoosporamaalgi, vodi potrebnoj zaoplodnju, proklicnici slicnoj koncastim algama, steljd refujevitihmahovinaitd.

NAJVAZNIJE GRADIVO " Mahovine su vise biljke iii stablaSiee. " Na stabaleu imaju zelene listove. Nemaju korijen vet rizoide. • Dije/e se na reznjevite i lisante mahovine. II Razmnozavaju se bespolno - sporama i polno - po/nim celijama. " Razvoj proti!!e uz smjenu bespolne i polne generaeije.

I. Koje biljne organe imaju mahovine? 2. Sta predstavlja prokJicnica, a sta sporogon? 3. Kakav znacaj ima tresetnamahovina"

PAPRATNJACE

Priprema 1. Donesite na cas biologije Gitav" biljku paprati. Operite u vodi podzemni dio

- podanak s korijenirna. 2. U plasticnu casu stavite nekoliko slojeva vlainogji.lter-papira. Iglom

nastruiite malo smedeg praha so nalicja lista. Pokrijte sirom teglom.

Sta ce se razviti?

Nacin zivota i graila papratnjaca

Papratnjace su prve kopnene biljke koje posjeduju sva tri biljna organa: korijen, stablo i list (sl.br. 113.1).

Papratnjace lJaSih srnna su vise6elijske zeljaste biljke kojerastnna vlamim, sjenovitim i hrnnusnim rlimasrnne. Posebno mnogo papratnjaca Zivi u tropskim sumama. One ovdje cesce zive na drvecu nego na zemljistu. Svojom gradom papratnjace su prilagodene na

113.1. NAVALA SIT~OLlSTA

113

smanjenu kolicinu svjetlosti u sumi. VJaga u sumineophodna imje zarazmnozavanje.

Korijen paprati nije pravi, vee adventivni. On nastaje iz podzemnog stabla papratujaca - podanka. List je obieno perasto slozen i krupan kako bi zarobio one malo svjetlosti koja dopire kroz krosnje drveca. Napredak u razvoju papratujaeaogleda se u pojavikorijena i provodnib sudova u stablu (sl.br. 114.1). Korijenje papratujaeaje otrovno. Iz njib se nekad dobijao lijekza unistavanje parazitskib glista, na primjerpantljicare. sloien list

·Razmnozavanje i razvice papratujaca protice slieno

razmnazavanju i razvicu mahovina. U tolm ljeta, na nalicju lista papratujaca vide se smede

nakupine u vidu mjesinica u kojima spore sazrijevaju (Priprema 3). Ti organi nazivaju se sporangije. Kada podaMi<

sporangije sazriju pucaju i iznjih ispadaju spore koje vjetar i raznosi. Spora padne na vlatuo tlo. Klija i iz nje se razvija srcolika biljeica zvana protalija (predklica), koja je za lUI GRADA PAPRATI .

podlogu pricvrscena rizoidima kao steljka mahovina SLATKA

jetrenjaca. Na protaliji se razvijaju muski i zenski polni organi. U ovim organima razvijaju se

114.2. RAZVOJNI CIKLUS PAPRATl

114

muske poIne celije spermatozoidi i zenske polne celije - jaja. Oplodnja se vrsi uz prisustvo vode.lz oplodene jajne 6elije zigota razvija se mlada biljka papratujaca.

Kako vidimo i kod papratnjaca razmnozavanje se odvija: bespolno-sporama i polno-polnim celijama. Polna i bespolna generacija se smjenjuju u razvojnom eiklusu papratujaca (sl.br. 114.2). Bespolnageneracija koju cini biljka paprat j.ee je razvijena od polne, koju Cini srcolika biljcica protalija sa polnim organima i polnim 6elijama.

Podjela papratnjaca

Papratujaee su vrlo raznovrsna gmpa biljaka.

Postoji oko 10.000 vrsta papratujaea. One se dijele u tri skupine: - prave paprati gdje spadaju navala, bujad, vilina vias,

jelenak(sl.br.115.1), vodenapaprat(s1.br.115.2), - preCice iii crvotoCine Cijije prestavnik selaginela i - presliee iii rastavici Ciji je predstavnik poljska presliea

(sl.br.I15.3).

Papratnjace vode porijeklo od prastarih algi

115.1. JELENJI JEZIK Za objasnjenje postanka kopnenih biljaka narocito su

znacajne precice kao sta je selaginela (s1. br. 115.4) koje se smatraju prelaznim oblicima prema cvjetnicama.

115.2. VODENA PAPRAT

115.3. PRESLICE! BESPOLNA I

SPOLNA GENERAClJA

KIasice selaginele mozemo uporediti sa jednostavnim dvospolnim cvjetovima. ListiCi koji nose male sporangije sa sitnim sporama odgovaraju prasnicima i polenu, dok listiCi koji nose velike sporangije odgovaraju sjemenim zamecima s jajnom celijom. Zbog slicnosti u razmnozavanju, smatra se da su cvjetnice nastale ad izumrlih papratujaca slicnib preCicama.

Papratujace su najstarija grupa suhozemnib biljaka. Mnoge vrste drvenih papratujaca su izurnrle, a nekada su, u srednjem dobu Zemljine istorije (karbonu) cinile guste sume. RastaviCi tib suma rasli su i do 30 m u visinu, a preslice i do 1 m u sirinu. Danas su same poznati njibovi fosilni ostaci od kojih jenastao kameni ugalj.

Mahovine i papratujace vode porijeklo od algi, a na to nam ukazuju slicnosti u razvoju (uporedite razvoj ulotriksa, vlaska inavale). 115.5.

Prelazni oblik od algi prema stablasieama su PAPRATNJACE

izumrle papratujace pSilofite (grcki, psilon­ogoljen, fita-biljka). Za razvoj biljnog svijeta, takoder je bila znacajna grupa izurnrlih sjemenih paprati od koje vode porijekJo biljke sjemenjace.

NAJVAZNIJE GRADIVO

115.4. PRECICA • SELAOINELA

115.6. SJEMENE PAPRAT[

]15

NAJVAZNIJE GRADIVO • Papratnjace su suhozemne stablasice koje imaju adventivni korijell, zadebljalu podzemllu stabljiku - podanak, krupno perasto slozeno lisee. • Paprarnjace imaju provodlle We sta je uslovilo IIjihov krupan rast. • U razmllozavanju i razvieu papratlljaca zastupljeni su bespolno i pollio -razmnozavanje i smjella generacija.

1. Kako su gradene papramjace? 2. Gdje rastu papramjace? 3. Kako se razmnozavaju papramjace i koja generacijaje razvijenija? 4. Ukom organu se obrazujn spore kod papramjaca?

116

SJEMENJACE ILl CVJETNICE

Biljke koje pored korijena, stabla i !isla posjeduju i organe za razmnoiavanje, (cvijet, plod i sjemenku) nazivaju se sjemenjace iii cvjetnice.

GOLOSJEMENJACE

Priprema 1. Ponovite gradivo 0 sjemenom zametku, oprasivanju i oplodnji. 2. U ob/iinjem parku iii .§umi posmatrajte neke cetinarske vrste i donesite na

cas njihova lisce i sisarike.

117.1. CETINARSKA SUMA

3. Sisariku/Ceser bora iii smrce slavite oko sat vremena na toplo mjesto (uz pec iii radijatOl), a kasnije ga prenesite u casu s vodom. Utvrdite i zabiljeiite kakve su promjene nastale na ceseru i kakvog su znacaja ave promjene za rasijavanje sjemenki.

U staro doba zemljine historije, nesta prije pojavedzinovskih papramjaca pojavile su se medu papramjacama biljke sa sjemenkom. To su bile sjemene paprati. Sjemenka je biljni organ koji sadrzi klicu i hranjivo tkivo. U sjemenki je klica zasticena i moze da mimje dok ne nastupe povoljni uvjeti zarazvice !dice. Od sjemenih papramjaca prije 250 miliona godina nastale su golosjemeujace (sl.br. 117.1).

Osnovne odlike i nacin zivota golosjemenjaca

Biljke golosjemenjaee su iskljucivo drvenaste biljke Cija stabla stalno debljaju. Medu golosjemenjacama najbrojniji su cetinari. Listovi su im iglicasti iii ljuspasti i nazivaju se celine. Zavisno od vrste one traju 2 do 13 godina.

Odlike cetinara mozemo upoznati na primjeru crnog bora (sl.br. 118.1). Kao i kod drugih cetinara, tako se i kod bora organi zarazmnozavanje nalaze u cvijetu. Cvjetovi su jednopolni, dok su biljke, uglavnomjednodomne. Muski cvjetovi nalik su na cesere i

117

Cetine bora

118.1. CETINARI· BOR· GRANCICA S MUSKlM

CVJETOVIMA, ZENSKIM CVATlMA I SISARIKOM

.. "".,Polen,l;v< zma !

I

118.2. RAZVOJNI CIKLUS BORA

javljaju se u proljece ua kratkim izdancima, s velikirn brojem Ijuspastih listica koji predstavljaju muske c>:ietove - prailnike. Na donjoj strani ljuski razvijaju se dvijepolenove kese s nmogobrojnim polenovim zmcima koja imaju vazdusne kesice, sto ih cini lakSim za rasijavanje vjetrom.

Medutim, ienski cvjetovi =~jaju se u proljeeeu ceserastim cvatimanaduZim izdancirna, Cvati irnaju osobinu oka koje su spiralno rasporedene zastitne ljuske, au njihovom pazuhu se nalaze plodne ljuske. One na gomjaj strani nose dva nezasticena (gola) sjemena zametka, te otuda i naziv ave skupine (sLbr. 118.2)

Odrvenjeli ceseri magu biti razlicitog oblika i poloiajana granarna sto cesto shili za odredivanje golosjemenjaca (Sl.br. 118.3).

Oprasivanje golosjemenjaca vrsi se vjetrom. Kad polenovo zmce padne na goli sjemeni zarnetak ono isklija u polenovu cijev. Polenova cijev nosi dvije muske polne celije koje nisu pokretne i zovu se spermalne celije. Jedna od njih spoji se sjednom jajnom celijom u sjemenom zametku i nastaje zigot. Nakon ove

118

118.3. POLOZAJ CESERA NA GRANAMA . JELA

oplodnje iz sjemenih zametakarazvijaju se dvije okriljene sjemenke koje vjetar labko raznosi. Za suha vremena odrvenjeli zenski ceserilsisarke se otvaraju i padajuna tlo, kao kod SIlll'Ce ili se reseri krone i ljuske padajuna tlo. BespoIna generacija kod golosjemenjaca je jace razvijena od polne. Bespolnu cini orijasko drvo, a polnu jako pojednostavljen muSki i ienski garnetofit.

Raznovrsnost i znacaj golosjemenjaca

Nekadlj je grupa golosjemenjaca bila najbrojnija naZemlji. Danas je to manja grupa biljaka sa oko 700 vrsta, grupisanih u:

- rasljasto-iglicaste golosjemenjace i - perasto-lisnate golosjemenjaee

GRUPE

RASLJASTO-IGLICASTE

GOLOSJEMENICE

PERASTO·LISNATE GOLOSJEMENICE

Cetinari

KLASE

GINKOIDE

CETINARI

ClKADINE

Cetinari sudrvenaste biljke i zbunovi. Cetine su viSegodiSnje (izuzev ariSa). Po ceti11Bl11ll, koje mogu biti iglicaste iii ljuspaste, ova najrnnogobrojnija grupa golosjemenjaca dobilaje svoje ime. Vecina cetinara moze se labko prepoznati na osnovu grupisanja cetina, oblika i polozaja cesera.Tako jela i smrca imaju pojedinacne iglice, borovi 2 do 5, a aris u gomilicama

Unutar grupe cetinara postoji nekoliko porodiea. Borovi. Predstavnici su: crni bor, bijeli bor,jela, smrea,

omorika, munika, molika, aris i sekvoja. Cempresi - Predstavnici su obicni cempres i kleka (sl. br.

119.1). Njihove cetine su ljuspaste. Tise - Tise se javljaju u obliku drveca iii zbunja. To su

dvodornne biljke. Citava biljka tise je otrovna, osim bobieavog cesera. Tisaje bila najrailirenije drvo Balkana, ali su ga stari Rimljani prorijedili upotrebljavaju6i gaza izradu lukova i strijela (sl.br.119.2).

PREDSTAVNICI

GINKO

CRNIBOR

CIKAS "PALMA"

119.2. TISA

119

,,:;

Covjekje vjekovima koristio cetinare kao gradevinski materijal, a u novije vrijeme ih koristi za proizvodnju papira, smole i lakova (terpentinakoji daje karakteristicanmiris svjeze odsjeceuom stablu). Cetinari se od davnina koriste kao ukrasno bilje vrtova i parkova. Danas cetinarskim sumama Evrope prijeti opasnost od "kiselih Idsa", koje nastaju zbog industr~iskog zagadivanja vazduha, a to bi moglo dovesti do izumiranja suma.

Ginkoide

Predstavnik ove grupe je ginko iIi "sveto drvo" koje se gaji oko japanskih i kineskib hrarnova. Ovo drvo je preneseno i u nase krajeve i gaji se kao ukrasno drvo po parkovima. To je dvodomna biljka. Oplodnjajajne 6elije vrsi se pokremim spemlatozoidima kao kod papramjaca (s1.br. 120.1). 1201. GINKOIDE •

GlNKO

120.2. CIICAS· PALMA

Cikadine

Cikasi su najstarije golosjemenjace koje svojim izgledom, a narocito oblikom lisea,lice na pahne. Neke vrstedostizuvisinu do 10 m. Naseljavaju tropske i suptropske krajeve. lone kao ginkoide imaju pokretue spermatozoide, za razliku od cetinara ciji su spennatozoidinepokretui i nemaju biceve (s1.br. 120.2)

NAJVAZNlJE GRAD/VO " Golosjemenjai'e sa drvenaste biljke (drveee, grmovi) i'ije je Lisee tvrdo, iglii'asto iii Ijaspasto i visegodi .• nje. " To sa veCinom jednodomne biljke s jednop­olnim cvastima. Musk; cvjetovi raileni su od

ljaspastih listica na kojima se nalaze prasnii'ke kese. Zenske cvasti sastavljene sa od plodnih Ijaspi na kojima sa smjesteni sjemeni zamecL " Oprasaja se vjetrom. III Kod veCine oploilenja se vrsi pomocu nepokretnih muskih polnilt celija.

120 .

'PJ!fANJA .

I. Kako su gradeni cvjetovi i evati golosjemenjaca? 2. Zastaje sjemenka pogodniji organ razmnozavanjaod spora? 3. Sta predstavlja polnu, a sta bespolnu generaciju kOdgolosjemenjaca? 4. Kako se grupisu golosjemenjace? 5. Kojaje opasnost danas za cetinare u svijetu?

ZADACI I . SaCinite zbirku cesera raznih vrsta celinara.

'JES:TELlZNALl? . ' Danas se u svijetu prave zgrade po uzoru na raspored grana smrce. Stanovi se

rasporeduju oko nosaea po principu rasporeda grana na stablu. Na ovaj nacin svi stanovi dobivaju jednaku kolicinu svjetlosli.

Najvise drvo na svijetuje cetinar sekvoja. Drvo je vise od 100 m, a obim muje 14 m. Moze da dozivi 1.000 godina starosti, jer postoje sekvoje visoke i do 142 m (oboreno je jedno stablo u Kalifomiji nazvano "Otae sume" - tako se zvao i indijanski poglavica.

U "BioloSkom listu" broj 4 1995/96. Nalazi seprilog 0 sekvoji. Procitajte!

Americki kvrgavi bod:ivi i do 5.000 godina. Takvo drveee unauci se naziva melu7.alem.

KLJUCEVI ZA ODREDIVANJE BILJAKA

Osnovna uputstva za odredivanje (determinaeiju) Rijee determinacija (Iatioski, detemlinare-odredivanje) predstavlja veliku vjerovatooeu

da se tacno utvrdi ime nekog predmeta ujednoj odredenoj grupi biljaka. Prvenstveno odredujemo kojoj sistemskoj grupi pripadaju bioloski objekti (biljke i zivotinje).

Svako odredivanje shili pronalaZenju imena vrste, imena grupe. Odredivanjem, kao samostalnim radom, upoznajemo kOnkremo osobine koristeei, pored objekata i prirucnu literaturu (izradene kljuceve za odredivanje grupa, knjige s ilustraeijarna i dr,). Ovim radovima najbo\je uCvrScujemo naSe znanje 0 gradi i sistematici biljaka. Odredujuci biljke vjezbate se u preeiznom posmatranju i logickom zakljucivanju.

121

Kljucevi za odredivanje zasnivaju se na pracenju: oblika, osobina, karaktera objekta kog odredujemo. Ti karakteri koji se posmatraju i prate nazivaju se dijagnostiCki karakteri (latinski, dijagnosticere-otkrivanje).

Postoje dva tipa kljuceva za odredivanje. Kod jednostavnijeg, koji cete vi koristiti, kontrastni parovi obiljezja stoje neposredno jedni liZ druge. Na primjer:

Cvijet bijele boje Cvijetplave boje Kod drugogtipa suprotni parovi obilje;ga su manje iii vise udaljenijedni od drugih. Na

primjer: (I) Stabljika duga (2) C\Cietovibijeli (3) C\CietoviZuti (4) Stabljika uspravna U kljueu se obieno iskazuju uporedo po dvije mognenosti iii alternative . .Tedna od

ponudenihmognenosti odgovara organizmu koji se odreduje. Mognenosti su povezane u jedan logieki sistem pomocu brojeva, koje treba slijediti tokom odredivanja. Kljucevi se cesto dopunjavaju slikarua i crtezima sto olaksavaodredivanje.

Kljue se uvijek poCinje citati od prve alternative oznaeene brojem I. Odluka 0 izboru mognenosti donosi se nakon paZljivog razmatranja svihraspoloZivih podataka. Broj koji se nalazi na kraju izabrane mognenosti vodi vas prema narednoj alternativi.Ukoliko na kraju izabrane mognenosti stoji ime neke vrste iii roda, znaci da je utvrdena pripadnost posmatrane biljke. Ako iza naziva stojijos broj, postupak odredivanja se nastavlja razmatranjem daljnjih alternativa.

ODREDIVANJE GOLOSJEMENJAC:A PREMA KLJUC:U

CUj: odredivanjem golosjemenjaea upoznajerno njihove osobine. Materijal: tilet, lupa, listovi (cetine) i ceseri: tuje, cempresa iIi kleke,jele, smrce,

bijelog bora, arisa.

Postupak l.(~f": lristovi (celine) Ijuspasti .......................................................................... 2 I(}; . t . (' . ). I" . 3 ' IS OVl cetIne 19 lcastL .......................................................................... .

2. ( a) Listiei u obliku trouglastih Ijuspi poredanih u cetiri reda. Ceseri malii loptasti do 2 em, sa 6-14ljuspastih trnova ............................... Cempres (tuja) (193)

122

2. (b) Listiei s ostrim vrhom. Ceii~ri mali, mesnati i plave boje, beztrnova ............................. K1eka (194)

3. (a) Cetine uvijek stoje pojedinacno ............................................................. 4 3 . (b) ~etine po dvije skupa iii u cupereima ..................................................... 5 4. (a) Celine spiralno rasporedene oko granCiea, na vrhuostre, ana presjeku

rombicne. Sa nalicja listanemaju bijele pruge. Ceiieri vise na granarna i opadaju eijeli ........................................ Smrca(J 95)

4. (b) Cetine rasporedene u dva reda oka granCiee. Cetine na vrhu usjecene u vidu slova "v" s dvije bijele pruge s nalicja lista. Ceseri uspravno stoje na granarna a njihove Ijuspe opadaju, ana granarna ostaju sarno stosci. .. ............ J ela (196)

5. (a) Po dvije celineu bijelomrukaveu, tanke siljaste i bjelicaste boje. Na presjeku su cetine polukruZne. Ceseri konusni s gustim plodnim ljusparna i nakratkim drSkarna Borbijeli(197)

6. Cetine grupisane u cupereima. Cetine kratke i mebke. Opadaju u jesen. Ceseri mali,jajolikog oblika, 3-4 em ...................................................... Aris (198)

T 193. CEMPRES 194. KLEKA 195. SMRCA

196. JELA 197. BOR BIlELl 198. AR1S

123

SKRIVENOSJEMENJACE

Krajem srednjeg dobazemljine historije, prije oko 140 miliona godina, razvile su se biljke slozenije grade od golosjemenjaca. One su se takoder razvile od sjemenih papratnjaca. Ta nova grupa biljaka s novim osobinama su skrivenosjemenice. One imaju veliku sposobnost prilagodavauja razliCitim uslovima, pa dauas predstavljaju najsloZeniju, najrasprostraujeniju i najmnogobrojniju grupu biljaka na Zemlji.

Priprema 1. Fonovite gradivo: sjemenka, korijen, stab/o, list, cvijet i plod. 2. Pronailite u prirodi i herbarizirajte: 5 biljaka sa nervaturom paralelnom i 5

biljaka sa mreiastom nervaturom lista. 3. Ustanovite koliko tih biljaka ima potpune, a koliko nepotpune cvjetove.

Koliko od tih biljaka ima srasle latice, a koliko odvojene krunicne listiee?

Gratia i nacin zivota skrivenosjemenica

Danas postoji opisauo 200.000 vrsta skrivenosje­menica koje obuhvataju drveee, zbunove, jednogodis­nje, dvogodisnje i visegodisnje zeljaste biljke. Pored korijena, stabla, lista (vegetativlli orgaui) koji sU'Tlo sloiene grade, one imajujos i orgaue: cvijet, plod i sjemenku.

U cvijetu su smjesteni casiCili iknmicni listiei kao pomoeni dijelovi i praSnici i tuckovi kao glavni dijelovi cvijeta (sthl'. 124.1). plodniku tucka, pa se zato cvjetuice nazivaju skrivenosjemenice - ~a[~jljCu uu golosjemenjaca kodkojih su sjemeni zameci nezaStieeni goli (sl.br. 124.2). Cvijetskriveno­sjemenice moze biti dvopolau i jednopolan, a biljke jednodomne i dvodomne. Oprasivanje cvjetova vrsi vjetar, zivotinje, voda, a i covjek vrSI vj estaeko oprasivanje. Poslije oplodnje 124.2. POLOZAJ SJEMENIH ZAMETAKA KOD GOLO I

SKRlVENOSJEMENJACA.

124

125.1. RAZVOJNI CIKLUS SKRlVENOSlEMENJACA (SHEMA)

(sl.br. 125.l)~. spajaujanepokretnemuSkeeelije s jajnom eeHjom nastaje klica iz sjemenih zametakasjemenka, aizplodnika tucka plod. Plod je orgau svojstven skrivenosjemenjaeama. Unutar ploda sjemenke skrivenosjemenjaca su dobra zaStieene od kise, suSe, mraza i dmgihnepovoljnih uslova. Tako zasticena sjemenka uslovila je prilagodav3!1ie i omogucila ±ivot skrivenosjeme­njacauraznovrsnim uslovima. Nalazimo ih usvim ob1astima Zemlje: u Wadnim predje1ima, tropima, pustinjama i u vodama. Tako da skrivenosjeme­nice dauas gospodare mOOu biljkama na Zemlji.

Neke meau njima zive vrlo kratko dok su druge, kao hrastovi, dngovjecne i mogu zivjeti stotinama godina. Neke imaju dzinovske dimenzije. Tako eukaliptnsi dostiZu visinu do ISO

metara, dok su neke kao vodena leea, vrlo sitne. Kod skrivenosjemenjaca bespolna generacija preovladavanad polnom generacijom

koju cine pojednostavljeni gametofiti.

Podjela skrivenosjemenjaca

Skrivenosjemenjace su razvrstaue u dva velikarazreda:

125,2, ODLIKE JEDNOSUPNICA I DVOSUPNlCA

Jednosupnice iii monokotile s jednim klicinim Iistieem - kotiledonom i dvosupnice iIi dikotile, biljke s dva Idicina listiea - kotiledona.

Svrstavauje skrivenosjeme­njaea u ova dvarazreda izvrSeno je na osnovu: broja supki (kotiledona), oblika korijena, nervatuTe lista, broja casicnih i knmicnih listiea u cvijetu (sl. br. 125.2).

Po broju vrsta, brojnije su dvosupnice, dok jednosupnice

125

zauzimaju veee povr!iinenaZemlji (stepe, savane, pampasi, Ijanosi). Mnogobrojne skrivenosmjerniee su svrstane prema slicnosti grade evijeta u 250

porodica. Ove porodice se dalje svrstavaju u veliki broj redova, a redo vi, kako je vee napomenuto u dva razreda.

NAJVAZNIJE GRADIVO II Skrivenosjemenjace su zeljaste i drvenaste biljke. II Cvijet skrivenosjemenjaca najcesce je pot pun i dvospolan. II Sjemeni zameci su zasticeni plodnicom od koje nakon oplodnje nastaje plod sa sjemenkom. til Skrivenosjemenjace se dijele na dva razreda: jednosupnice i dvosupnice. II U zvotu covjeka skrivenosjemenjace imaju veliko znacenje. IzucavajuCi porodice skrivenosjemenjaca to cete shvatili.

1. Zaiito se skrivenosjemenjaee obiljefuvaju ovimnazivom? 2. Kojije organ omoguCiove1ikurasprostranjenost ovih biljaka? 3. U cemu se skrivenosjemenjace razlikuju od golosjemeniea? 4. Na osnovu cega je izvr!ienapodjela skrivenosjemenjacana dva velika razreda? 5. Koja je generaeija razvijenija kod skrivenosjemenjaea?

DVOSUPNICE (DIKOTILEDONE)

Skrivenosjemenjace cija sjemenka saddi dvije snpke

Parodica Ijntiea

Priprema I. Donesite na cas biologije evjetove divlje tresnje,jabuke, poljskog ljutiea, bijele

~sumarice.

Opea obiljezja porodice Ijuti!'a

Biljke koje pripadaju ovoj porodiei su preteZno zeljaste s pravilno gradenim cvijetom, tj. s cvijetom potpunim i dvopolnim (simbol). Cvijet je graden od slobodnih knuticnih

126

listiea mnogobrojnih prasnika i slobodnih tnckova poredanih u viSe krugova iii zavojito. U osnovi listiea kruniee nalaze se nektarije (medniee). Plod je susna orasiea koja ne puca.

Biljke iz ove familije sadrzeu sebi ljutn tvar, koja je i otrovna. Ona se pri susenju sijena gubi, tako da ne skodi stoei u ishrani.

Predstavnik ove familije je futoevjetni ledinjak iii zlatiea koji zivi po vlaznim livadama i evjela u rano prolje6e, pagamoZemo ubrojiti i u 'ljesnikeproljeca Rano cvjetanje omogucava mu rezervna brana u korjenastim krtolama.

127.J. LJUTICI - LEDINJAK Slovima i brojevima vi ste se navik1i oznacavati raz1iCite (ZLATICA) matematicke formule. Tako moterno sastaviti i forrnulu

cvijeta. Cvjetnom formulom predstavljamo broj evjetnih dijelova, dok cvjetnim diagramom (sLbr. 127.1) prikazujemo raspored evjetnih dijelova.

U c'ljetnoj formuli dijelovi cvijeta se oznacavaju velikim poeetnim slovima, a brojevima

njihova velicina Veliki broj c'ljetnih dijelova obiljeZava se znakom 00, a srastanje evjetnih dijelova s malimzagradama ( ). Tako, na primjer, c'ljelna formula ledinjakaizgledala bi ovako: (;5 Ks poo Too

U porodieu ljutica spadaju takoder biljke: livadski ljutie, vodeulljutie, kaljmnica, kukurijek, sasa, bijela sumarica (sLbr.127.2), zuta ilumariea, plava sumarica (sLbr. 127.3)

127.2. BIJELA SUMARlCA

127.3. PLAVA SUMARICA

Porodiea rufa

Rute su pretdno drvenastevisegodisnje biljke i zbunovi, a rjede zeljaste biljke. Listovi kod biljaka ove familije su slozeni i naizmjeniCni, nazubljeni iii cijeli po obodu.(sLbr.128.1)

Cvijet rnZa je pravilan, potpun i dvospolan (\"). Njegovu gradu mozemo

127

prikazati c\jemom fonnulom: CsKsP= T = (kod uekih Tl), a raspored cvjetnih dijelova cvjetnim dijagrdl1lom na slici br. 128.2. Plodovi biljaka iz ove porodice suo SGena jednosjemena kostnnica (sljiva), soeni visesjemeni plodjabuka (kruSka), a kod nekib vrsta nalazimo zbirni plod jagoda, malina i kopina.

U ovu familiju spada: sljiva, tresnja, visnja, kajsija, breskva, mareliea, badem, jabuka , kruska, duuja, malina,(sl.br. 128.4) jagoda, kupina"(sl.br.128.5)jarebika, mukinja, brekinja, oskorusa.

NAJVAZNIJE GRADIVO

128

II LjutiCi, takoife imaju pravilne j potpune, dvospolne cvjetove sa slobodnim krunicnim listiCima i mnogobrojnim prasnicima i tuckovima spiralno raspore-ilenim na cvjetistu. Bilje iz ove familije koriste se kao ukrasno bilje. II Ruze imaju potpune, dvospolne cvjetove grailene od 5 lapova, 5latica, vise prasnika i tuckova iii samo jednog tucka. Plod je kostunica,jagoda i slozeni plod. Biljke iz ove porodice Zllacajne su kao Ijudska hrana bioloski vrijedna i kao ukrasno bilje.

128.4. ZBIRNI PLOD MALINE

128.1. TRESNJ A U BEHARD

128.2. CVlJEDH DIJAGRAM

128.5. ZBlRNl PLOD KUPINE

128.3. PORODICA RuZA· DIVLJA RUZA

1. KakvugraduimacvijetdivljeruZe? 2. Za~ta sluZi cvjema. fOll1lula, a zaSta cvjemi dijagram? 3. Kako mozemo zapisati fonnulu cvijeta ledinjaka? 4. ZaSta simi voce u ishraui eovjeka?

ZADATAK

1. Nacrtajte tabelu u biljemici i popunite podatke u tabeli:

BRO] CVJETNIH DJELOVA CV1ETNA PORO· BILJKA PLOD

FORMULA DICA LAPOVA LATlCA PRASNIKA TUCKOVA

DIVLJA RUZA

LIVADSKl LJUTle

129

PORODICA LEPTIRNJACA

Priprema 1. Donesite na cas biologije cvjetove zlatne kise,graska, djevojaCke trave,

bijele gorusice i dr.

Opec odlike porodiee leptirnj aca

U porodicu leptimjaca ubrajamo zeljaste i drvenaste biljke. Listovi ovih biljaka sunaizmjeniCni, vecinom sloZeni, rjede cjeloviti s razvijenim zaliscima. Cvijet je dvospolan ~ s cvjetnam fonnulom: CSKI+2+(2)P(9),' iii (IO)T!. (zagrada znac; da su latiee i prasnici medusobno srasli). Svojom gradom cvijet podsjeea na leptira s rasirenim krilima po cemu je ova porodica i dobima ime (sl.br. 130.1)

vltlca

Gomja latiea leptirastog vjenCiea zove se jedaree, a 130.1 GRADA eVIlETA 1

dvije latice sa strane zovu se krilea, dok se donje dvije PLODA LEPTIRNJACA

latiee koje su medusobno srasle zovu Iadiea iii ~ cunak. U cvijem ima 10 praSnika od kojih su 9 medusobno srasli, a jedan je slobodan. Rjedije slueaj ~-.'-

da je svili 10 prasnika sraslo, kao kod graska (sLbr. 130.2).

Plodje mahuna, susni, pucavi plodkoji sadrZi viSe sjemenki.

130.3. VUCIKA! LUPINA

130

Mnoge vrste leptimjaca znaeajne su u ishrani covjeka (grab, grabk, soja, bob, rogae i druge), kao stocna brana (lueerka, zvjczdan - djetelina, grahorica, vncika -s!.br. 130.3), ili kao

130.2. PORODICA LEPTIR..~JACA -GRASAK

ukrasno hilje (zanovijet, 130.4.

tilovina, zlatna kisa ZLATNA

sl.br. 130.4 i dr.). Soja - U~~NA biljka buduenosti. Osim BlLJKA

131.l. PORODICA KRSTASICA: POLJSKA REZUHA

ulja od soje se dobija vise proizvoda koji imajuukus mlijeka i mesa. U uljarice spada i kikiriki. Biljke leptlrnJace suznacajne i kao tzv. "zeleno dubrivQ". Na korijenima leptimjaca zive kvrZiCaste bakterije koje mogu direktno uzimati slobodni nitrogen iz vazduha i predavati ga biljkama. Time bakterije doprinose plodnosti tla. Ratari zbog togakoriste u radu plodored tj. poslije djeteline siju psenicu, znajuei da je tIo nadubreno i da ee prinos psenice sigumo biti veei kada se na istommjestu bude pouovo sijala.

Porodiea krstasica

Krsta.sice suzeljaste biljke s dvopolnim cvijetom (~), gradenim potipu broja4 (sl.br. 131.1). Cvijetjepotp~

i njegovu gradu mozemo predstaviti cvjetnom fonnulom: C4K4P (4)+2Tl i cvjetnim dijagramom prikazanim na slici br.13!'2. Cvijet je graden od cetiri unakrsno postavljena lapa i eetiti slobodne unakrsne latice, sest pra.snika od koj ih su cetiti dliZaidvakraca, te odjednogtucka. Plod je Ijuskalkomuska iIi Ijuscical komusiea, susni visesjemeni pucajuci plod. Mnoge biljke iz ove familije vaine

131.2. GRADA CVlJETA I PLODA KRSTASICA su privredne kulture jer se koriste u Ijudskoj isbrani (kupus) karfiol (sl.br.

131.3. KARFIOL

131.3), keij, keieraba, repa, repica, rotkva i druge, a kao zacin sluZi hren. Od biljaka, uljarica (bijela gomsica,ljuta gom.ica, repa, repica) proizvodi se ulje.

131

NAJVAZNIJE GRAD/va • Leptirnjace imaju cvijet leptirastog izgleda, potpun i dvopolan sastavljen od 51apova, 51atica Gedarce, dva krilca n euna od dvije latice). " Plod je susna, pucajuca visesjemena mahuna. " Biljke iz ove familiie znacajne su kao ljudska i !;ivotinjska hrana, kao i rasno bilje. " Krstasice su zeljaste biljke sa dvopolnim i potpunim cviietom gradenim ad celiri lapa unakrsno postavljena, celiri lalice, sest prasnika j tucka. Plod je suha, pucajuca visesjemena ljuska iii ljusCica. Biljke iz ove familiie koriste se kao ljudska hrana i za dobivanje ulja.

I. ZaSta se leptimjace jos zovu i mahunarke? 2. 8ta je "zeleno dubrivo" i plodored? 3. Zasto sukrstaSiee dobile ovakvo ime? 4. Zasta se koriste biljke izporodiee krstasiea?

ZADATAK I. Naertajte u biljezniei i popunite donju tabelu:

BRO] CVJETNIH DJELOVA CVJETNA PORO· BlUKA PLOD FORMULA meA

LAPOVA LATICA PRASNIKA ruC:KOVA

BAGREM

GORUSICA

Nauenici su dobili grasak Cije se sjemenke i mahune mogn jesti prijesne (sirave).

132

I

ODREDNANJE LEPTIRNJACA NA OSNOVU KLmCA

Cilj: odredivanjem biljaka bolje upoznajemonjihovu gradu.

. Priborimaterijal: pineeta, lupa, igla, ravnalo, svjeze iii herbarizirane biljke: djetelina hvadska, dJetehna puzava, kokotae bijeli, kokotae zuti, livadska grahoriea, grahoriea sumska, grahor veliki, grahor mnogoevjetni, vucika futa.

Postupak

1.@Listtrodjelaniliperasto slozen ...................................................................... 2

I •. ® List perast .................................................................................................... 4 2{' )lSI' rd' r " 'Cay . ozen 1St 0 tn lsnea ................................................................................... 5

2:~J-Listovi perasto slozeni i sastavljeni od 5-1llistica ......................................... 9

3. (li) Cvjetovi skupljeni u glavicasti evat ............................................................. 4a

3. (b) Cvjetovi skupljeni u cetkasti evat ............................................................... 4b

4i~) VjenCic purpurne boje. Stabljike uspravne ...................... Djetelina, livadska

4. (b) VjenCic bijel do ruZicast. Stabljike polegle (puzece) ukoriieni enepuze6imizdaocima D' t I' • :J :J ................................................... Je e ina, puzaca 5 ()V' ... b" I ': Jenele lJe .................... : ..................................................... Kokotac, bijeli Sfh\ V· '''' . ·'t.~, Jenelc zut ............................................................................. Kokotac, zuti

6. (a) Listovi s jednim palisticemi vitieama ............................................................ 7 a

6. (b) Listovi s nekoliko palistica i sa vitieama ...................................................... 7b

7. (a) Stabljika uglata bezuvijanja, cvjetovi futi ....................... Grahorica livadska

7. (b) Stabljika vrpcasta, obrubljena s obje strane sirokim zelenim obodima, evjetovi ruZicasti. Vanjski dio jedareeta i donji dio zastavice i cuniica zelenkasti G h .• k :J ••• •••••••••••• •••••••• ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ra onca sums a 8. (a) Listovi perasti sa 6-10 listi6a. VjencicruZicaste boje, duiine20·25 em .......................................... Grahor, velila

8. (b) List sa 6-16listica. Vjencic tamnoljubicaste boje. Cvati su u grozdovima, 7-10 rom ......................................... Grahor, mnogocvjetui

9. (a) Cvjetovi u grozdovima, ;tute boje. Cunji6 jako povijen premagore i kljunasto zaostren. Listovi perasto slozeni s 5-12listiCa ....................... : Vui'ika, zuta

133

PORODICA USNATICA

Priprema 1. Panavite vrste izdanka, raspared

Usca na izdanku. 2. Danesite za cas bialagije biljke:

mrtvu kaprivu, livadsku kadulju, maslacak, razlicak.

Opee karakteristike porodice

usuatica 133.1. GRADA CVIJETA I PLODA USNATICA

Usnatice su visegodisnje zeljaste biljke ili visegodisnji ibunovi s naspramnim listovima bez zalizaka. Stabljika je cetverobridna sa mebanickim eeIijarna na rubovima, sto joj dajeposebnu cvrstoeu (sl.br. 134.1).

Cvijet usnaticaje potpun i dvopolan (~) i nepravilan sa sraslim laticama (sl.br. 134.1). Cvijet usnatica moiemo predstaviti evjetnom formulom: C5K(2)",)P2+2Tl.Dvije gomje latiee su meausobno srasle i cine gomju usnu, dok tri srasle donje latiee cine donju usnu. PraSnika najcesce ima 4, od kojih su dva duia, a dva kraea. Kod nekih usnatiea (kadulja i ruzmarin) nalazirno sarno dva prasnika. Plod je stiSni ejepavael

kalavae, a rjeae orasiea. Veeina usnatiea sadrie etericna, mirisna ulja, pa se zato

sabiraju i uzgajaju levanda, ruzmarin, dobricica (sl.br. 134.3), majcina dusiea, kaduljalzalfija i dr.

Upotrebljavaju se kao Ijekovito bilje iIi u kozmetickoj industriji. Veeina biljaka iz ove porodice su medonosno i Ijekovito bilje (kadulja, vrijesak, metviea, majcina dusiea, ruzmarin, lavandai dr.).

134

134.2. CVIJET USNATlCE PRILAGODEN OPRASIVANJU

INSEKTIMA

1343. DOBRICICA

PORODICA GLAVOClKA

Glavocike su visegodisnje ijednogodiSilje zeljaste biljke, a ponekad i poluibunovi. Listovi su naizmjenicni, rjeae naspramni, bez zaiizaka. Cvjetovi su skupljeni u evat - glavicu po kojoj je porodiea i dobila ime (sl.br. 135.1). Glavicasta evat je i spolja zaStieena ovojem prievjetnih listiea sliCnib caSici. Pojedini cvjetovi u glavici mogu biti dvopolni (~) ijednopolni (0' iii ?) a neb neplodni. Casiea je iii potpuno zakrZljala ilije preobraiena u dlaCiee koje kasnije slme rasijavanju plodova. VjenciC moze biti cjevast iIi jezicast. Prasniei su redovno prirasii na vjenCie.

135.1. PORODICA GLAVOClKA­SUNCOKRET

135.4. KAMILICA

cjevastl cvijet ---'

135.2. GRADA CVATI GLAVOCIKA

Graaa evijeta kod glavocikanije je jednaka pa se one razvrstavaju u dvije porodiee: cjevnjace ijezicnjace.

U grupu cjevnjaea spadaju: snncokret, kamilica, pelin, bnbac, podbjel, razlieak, cicak, oman;nmolist, georgina, cinia (sl.br. 135.3), tratincica i dr .. Giaviea ejevnjaca se sastoji od cjevastih ijezicastih evjetovaili sarno cvjevastih. Jezicnjace imaju gla\\iee gractene sarno od jezicastib evjetova

U grupi jezicnjaea su: maslacak, vodopija, kozja brada, lavlji zub i druge.

Neke biljke iz porodiee glavocika su hranljive i upotrebljavaju se kao ljudska hrana (Cifuka, ajricoka), druge se upotrebljavaju u Ijekarstvu kao Ijekovito bilje (karniliea, pelin, oman), neke kao biljke uljariee (suneokret).Ima glavocika koje se koriste kao ukrasno bilje (dalije, hrizanteme, margarete i druge) ..

135

NAJVAtNIJE GRADIVO II Usnatice su visegodisnje zeljaste biljke iii poluzbunovL II Cvijetje potpun i dvopolan, sastavljen od 5 lapova i Slatiea (dvije garnje

srasle cine gornju usnu, i tr; donje srasle cine donju usnu, 4 prasnika i tucak). Plod je cjepavac, a tjede orasico.

II Glavoi'ike su zeljaste viSegodisnje biljke iii f;bunovi. Cvjetovi su skupljeni u cvat zvani glavieo. N eke ad evati mogu biti jednopolne, dvopolne i neplodne. Kod ejevnjai'a su vanjski jezicasti evjetovi obojeni i jednopoini, dok su unutrasnji dvopolnL Glavoi'ike se dijele na jezii'njai'e i ejevnjace. Plod je saha rosko.

PITANJA < • ····1

I. Zasta porodica usnatica nosi ovo ime? 2. Kakvu privrednu vaZnost za covjeka imaju usnatice? 3. Otkud potice ime glavocika? 4. Kako se dijele glavocike? 5. Nacrtajte u biljefuicu i popunite podacima donju tabelu.

BROJ CVJETNIH DJELOVA CVJETNA PORO· B1LJKA PLOD

FORMULA mCA LAPOVA LATlCA PRASNIKA TUCKOVA

MRTVA KOPRNA

MASLACAK

- Poznavanje grade cetverobridne stabljike usnatica posluZila je graditeljima za izradu nosaca (traverzi) mostova.

- J edna vrsta suncokreta (smrdas) uvijek kao kompas pokazuje pravac sjever -jug.

ZADATAK 1. Pojedine c\jetove iz glavice maslaeka paZljivo izdvojite pomoCu pincete i posmatrajte

. ih lupom iIi mikroskopom.

136

JEDNOSUPNICE (MONOKOTILEDONE)

Skrlvenosjemenjaca cija sjemenka sadrZijednn snpkn (kotiledon)

PORODICE LnLJANA I TRAVA

Priprema 1. Ponovite gradivo: sjemenka i podjela

skrivenosjemenjaca? 2. Donesite na cas biologije cvjetove vrtnog

/ji/jana, lale,jeiiviee, div/jijeeam i druge.

Osnovna obiljezja porodiee Ijiljana

, 137.1. DIVLJI LJILJAN

Naziv porodici dat je po rodu Ijiljana, lijepih biljaka s (ZLATAN)

krupnim, razliCito obojenim cvjetovima. Ljiljani su zeljaste visegodisnje biljke, najcesce s

podzemnim stablima (lukovicom, podaukom, a rjede s gomoljem).

U ovu porodicu spadaju: divlji Ijiljan iii zlatan (sLbr. 137.1), wtni Ijiljim iii zambak, bosanskiljiljan (sLbr. 137.2) koji raste sarno u Bosni, dnrdevak, salamonov pecat, vranino oko, proejepak, presliea, znmbul, razne vrste Inkova, capljan, veprina, nards.

VeCina biljaka iz ove porodice naseljava zarka, suha, 137.2. BOSANSKI LJILJAN

stepska i pustinjska stanista. Cvjetaju rano u proljece zahvaljujuCi rezervnoj hrani koja se nalazi u podzemnim izdancima. RazmnoZavaju se Ccsce vegetativno nego putem sjemenki. Listovi ljiljana su cjeloviti, lancetasti paralelnom nervaturom. C\jetovi su dvopolni (\'), !jede jednopolni (d' iii \,) i gradeni po tipu broja 3. Lapovi i latice sujednobojne i Cine tzv. perigon. Jednobojni perigon ima 6 c\jetnih listica poredanih u dva kruga (3+3). Boja perigona moze biti razliCita: bijela, playa. crvena, futa, roza. U svijetu se nalazi 6 prasnika poredanih u dvakruga (3+3) i tucak sastavljen iz

I3 7.3. LALAI . TULIPAN

137

tri plodna lista. Grada cvijeta Ijiljana moze sepredstaViti C\je1nom formulom: P3+3P3+3T 1 i cvjetrriro dijagramom na sl.br.13 8.1. Plod kod ovih biljaka je toboiac/cahura, subi pucavac i visesjemeni, a rjede boba. Sjemenke posjedujujednu supku pa se zato ljiljani svrstavaju u

jednosupnice. Mnoge biljke iz porodice ljiljanazbog ljepote svojih

cvjetova poznate su kao ukrasne (dekorativne) biljke rulliih slanova, gradskih parkova i Skolskih vrtova (ljiljan, lala, zumbul, durdevak, i dr.). U islnani covjekkoristi lnkove (cmi luk, bijeli luk, prazilnk) sparogn, a u vanrednim uslovima za pripremu hljebnih kaSa mogn se koristiti lukoviee divljeg Ijiljana - zlatana, pticijeg mlijeka, capljana, veprine i dmgih biljaka. Medutim, izvjestan broj vrsta iz ove porodice sadrze i otrovne tvari, pa ih treba dobra poznavati (durdevak, cemerika, vranino oko i dr.). Meau vrstama ljiljana ima i ljekovitih biljaka (cemerika, mrazavae, bijeli Ink).

Obiljezja porodice trava

138I PORODICA LlILJANA -CRVENlLUK

Trave su visegodiSnje zeljaste biljke zilicastog korijena. Clankovita stabljika zvana vlat je na poprecnom presjeku okmgla i najcesce suplja. Listovi trava su Iinealni, eijeIi s paralenom nervaturom, bez lisne drske, ali sa razvijenim mkaveeni koji .

obuhvata stabljiku. Cvjetovi trava su dvopolni (\I), a rijetko jednopolni (d' iIi ~)

kao, na primjer, kodkukuruza. Cvjetovi su skupljeni u evati: ldas (kodjecma sl. br 139.2) i metlica (kod zobi sl. br 139.3). Klas je 138.2. PORODICA graden od vise klasica koji su u oSIfovi zasticeni sa dva zelena TRAVA - LIVADAR}C..'\. Iistica iIi ljuske zvane pljeva. Ispod pljeva su dva manja listica zvana pljevice koje nose osje.

U evijetu se nalaze tri prasnika i tucak s plodnikom na kome se isticu dva perasta ziga (sl.br. 138.1.). CVjetua formula trava je ovakva: P(2)+2P3Tl. Oprasivanje se odvija vjetrom. Poslije oplodnje obrazuje se suhi nepu~ajuCi plod krupalpseno kojije u ista

vrijeme i sjemenka iIi zmo trava. U ovu farniliju ubrajarno nase zitarice Ciji se plod upotrebljava u islnani (psenica,

mi, kukufuz, pirinaC/r~a), zatim krmne biljke koje se koriste u islnani stoke (jenvica

138

Sl.br. 139.1. GRADA CVATI I PLODA TRAVA

- sLbr. 139.2 - Ijulj, mirisavka, maciji i lisiciji repa\{, pahovka, krijestac, lucerka), neke mocvame biljke (rogoz, trska - mogn se koristiti kao krusne biljke u vanrednim uslovima. U trapskim krajevima iz

139.2. JECAM­KLAS

139.3. ZOB (OVAS)­METUCA

secerne trske dobiva se secer, a bambusove stabljike koriste se u gradevinarstvu.

NAJVAZNIJE GRAD/VO " Ljiljani su visegodisnje zeljaste biljke s podzemnim izdancima. Cvjetovi ljiljana su dvopo[ni graileni po tipu broja 3. Jednobojni perigon sastavljen je iz listiea poredanih u dva kruga. U cvijetu se naTazj 6 pra.'nika i jedan tucak. Plod je cahura, rjeile boba. " Trave su visegodisnje zeljaste biljke. Viat trava je clankovita j najCdce suplja. Cvat - klas i metlica su najCeiice dvopolne. U cvijetu se nalaze tri prasnikaijedan tucak. Plod trava je krupa/pseno.

1. Na osnovu kojih obiljezja ljiljane i trave svrstavarno u istuk:lasu? 2. Zasta sluii evjetna formula i evjetni dijagrarn? 3. Staje cabura, a stakmpa?

JESTELI ZNALI? - Neki lukovi sadrie tri puta vise "C" vitamina od limuna. - Prineip grade vlati trava koji omogncava cvrstocu i elasticnost posluZio je za izradu antena na automobilu. - Barnbusovi izdanei imaju dnevni rast i do 30 em.

139

ODREBIVANJE JEDNOSUPNICA PREMA KLJUCU

Cilj: upoznajemo osobine biljaka jednosupmea

Pribor i materija: pincela, lupa, igla, biljke s;jeze iii herbarizirane: visibaba, drijemavac, ptiCije mlijeko, me(hjedi luk, procjepak, mrazovac, Ijiljan, zavrata crvena,jeZiviea,jeeam divlji. l.(a) Cvijetupadno obojen ................................................................................... 2

Postupak -Cvijet bijel ......................................................................................................... 2 _ Cvijetplavoljubicast ........................................................................................... 3 _ Cvijetzut ........................................................................................................... 4 - Cvijet erven ....................................................................................................... 5 1. (b) Cvijet neugledan .......................................................................................... 6 2. (a) Cvijet zvonast. Perigon sa;,iavljen nd 6 e;jetnih lisMa jednake velicine. Na rubovima c;jetnih listiea zelene pjege ................................................................... Drijemavac 2. (b) Postoje tri spoljaSnja veea c;jetna listiea perigona sasvim bijele hoje i tri unutraSnja, manja sa zelenom pjegom na vrhu ............................................................. Visibaba 3. (a) Cvatgrozdasta, sastavljena od vise cvjetiea plave boje. Proljetnica, imalukovicu Procjepak 3. (b) Cvjetovi pojedinacm, ljubicasti do svijetlo plavi .................. SafranJpodljesak 4. (a) Cvjetovi zvjezdasti. Perigon sastavljen od 6 Zlitih cvjetnib listiea. Proljetmea s lnkavicom .......................................................................................... Baloee, zuto 4 . (b) Cvijet pojedinaeanna izdanku. Perigon sastavljen od 6 ZUM Iistiea Biljka s podankom ......................................................... , .................. , ................ Perunika, mocvarna 5. (a) Cvjetovi naizmjenicno postavljeni na evjetnoj drsci. Listiei perigona ervene do fliZicaste boje s tamnim tackieama na listieima perigona. ListiCi perigona zavrnuti pozadi Zlatan/ljiljan 5. (b) Cvjetovi naizmjenicni i sjedeei u pazuhu listova, purpurno ervene boje. Biljka s podankom .................................................................................... Zavrata, crvena 6. (a) C;jetovi neugledni. C;jetovi skupljeni umetlice ................................ Jezevica 6. (b) Cvjetni klasiei skupljeni u kiasaste evati. Na kiasu se nalazi osje. Jecam, divlji

140

PREGLED KLASIFIKACIJE BILJNOG SVIJETA

C """'''''''. o !iJ£MENKE .0 Sf'~: +-SJEMENJ,\¢E""'" L

GOLOSJEMEN.lItCt'i

t "-RASLJASTO ,,,",,,",,

PEAASTO us",,,

-E'R ... .,_n

D~+p.IIf'RA~E PAEC,1CE

PRESUCE

~ ~T~ _--I~~ M.o.HOVlNE {~ lISNATl: I PAAVE

Bel HlOROFll.A

SAHl.OROFlLOM AlGE f=NE '""., """ ...

~~O".""'OG[~' e:::e LUCNE

SPlRAUlE

""""""'"' '''''

_ 141

PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA

Razvoj biljnog svijeta i njihove srodnicke veze najbolje cete shvatiti ako se taj razvitak prikaze u vidu razvojnog stabla biljnog svijeta (sl.br. 142.1)

Na samom dnu stabla nalaze se najjednostavniji, a sto se ide prema vrhu stabla sve su mladi i slozeniji biljni orgamzull.

Od prastarih autotrofuih zelenih bicara vjerova1nO Sll nastale jednocelijske alge. Njihovim udruZivanjem u kolonije nastala su visecelijske alge (sl.br. 142.2). Gljive su se razvile u dva pravca. ledna grupa gljiva (vodena plijesni - gljive algasiee) nastale su od bezbojnih heterotrofuih bicara, a neke od jednocelijskih algi koje Sll naknadno izgradile hlorofil.

Neke prastare alge, u toku svog dllgOg razvoja, prilagodile su se uslovima vazduSne sredine. To je utiealo na usloznjavanje njihove grade. Medu tim prastarim algama vjerova1nO se nalaze ostaei kopnenih biljaka.

142.1. RAZVOJNO STABLO Najstarije kopnene biljke su BILJNOG SVIlETA papratnjace koje su u nauei

16

32

poznate pod imenom psilofite (grcki, psilon-ogoljen, fita-biljka). Ove biljke bez listova zivjele su na blatnim, vlainim mjestima oko vodenih bazena, a isto tako i u priobalnim plicacima.

Klima je tokom citave godine, kada su na Zemlji preovladale papra1njace, bila topla i vlama. Krajem vladavine papratnjaca, na Zemlji klima postaje suhlja i hladnija. Dzinovske papra1njace pocinju izumirati. Od sjemenih

142

142.2. POSTANAK VISECELIJSKlH OBUKA

ZIVOTA

I

'~~i

I l I

~.,l

143IRAZVOJ BILJNOG SVIJETA - PRELAZIZ VODE NAKOPNO

Sll nastale PRVE PRVE prve golosjemeniee. 1. Skl;"",,),m,"',,, 250000

Pojava sjemenke znacila je bolju prilagodenost :: ~~:\~~::'i':~ na suh!iu i hladniJ' u klimu. 4. M,ho.""2000

~ 5. Gljlve. 70 000

Bilo je takoder znacajno i to sta se kod ~: ~il~!~ ~~~ sjemenjaca vise ne javlja ovisnost 0 vom u 8. Bakterlj93000

proeesu oplodnje (sjetite se, muske polne 143.2. SKRlVENOSlEMENJACE SU

. staniee nisu pokre1ne). Jedino pokre1ne muske Np,JRASPROSTRANJENIJE BILJKE

staniee nalazimo kod ginka, sta nas upucuje na srodnicke veze sa stahlasieama. Jedanod osnovnih razloga sto su sjemenjace najrasprostranjenija grupa i najslozenija

grupa biljaka na Zemlji, a posebno skrivenosjemenjaca, je sto su njihove sjemenke zasticene u plodu.

Osnovne karakteristike razvoja biljnog svijela su: (1) sve veca slozenost grade, (2) prijelaz zivota iz vode nakopno (sl.br. 143.1), (3) smanjivanje polne i povecavanje bespolne generaeije, (4) neovisnost oplodnje od prisustva vode (5) danas na Zemlji vladaju skrivenosjemenjace (sl.br. 143.2).

NAJVAZNIJE GRADIVO /I Razvoj biljnog svijela i srodnicki odnosi meilu grupama biljaka zorno su

predslavljeni razvojnim stablom biljnog svijeta. U osnovici stabla su jednostavniji, a premo vrhu sve slozeniji organizmi.

/I Pretpostavlja se da su biljke nas/ale od pras/arih bicara. /I Udruzivanjem jednocelijskih biljaka u kolonije nastale su viseeelijske

biljke.

143

" Vjerovatno su psilofite prve kopnene biljke. " Sjemenka zastiCella u plodu omogucila je rasprostranjenost skrivenosjemenica. . . " Razvoj biljnog svijeta tekaa je uz oslobailanje biljaka od vodene sredl~~ I prelaska na kopno, smanjivanjem spolne i pove/:anjem bespolne gelleraclJe.

1. Kako zomo mozemo predstaviti razvoj biljnog svijeta? 2. Sta su psilofiti? 3. Koji fosilni ostaci biljaka svjedoce 0 razvoju biljnog svijeta? 4. Sta je omogucilo vladavinu skrivenosjemenjaca na Zem1ji? 5. Raspitajte se otkud kameni ugalj na sjeveru Zemlje?

JESTELI ZNALI?

Daje sjemenkalotosanadena u kineskim bramovima proevjetala poslije 1000 godina.

144

ZNACAJ BILJAKA

ZNACAJ BIUAKA ZA PRIRODU, ZNOTINJE I COVJEKA

Priprema

I. Ponovite gradivo iz poznavanja prirode 0 znacaju biljaka u iivotu covjeka. 2. Ponovite grailu 0 Jotosintezi.

Biljke sujedini proizvodaci hrane na Zemlji

Bilo sta da jedemo, za sve moramo zahvaliti biljkama. Hljeb, voce i povrce poticu izravno od biljaka, dmga hrana jaja, meso, mlijeCni proizvodi potieu od Zivotinja Medutim, kokoske koje nose jaja i stoka koja daje meso i mlijecne proizvode brane se biljkama. Zato kaZe jedua izreka: "Svako meso je trava".

Kako varnje poznato jedini proizvodac organske brane na nasoj planeti su biljke. Zivotinje mesojedi hrane se zivotinjarna biljojedima koji se brane biljkama. Lisiea se brani mesornzeca, azecjede biljnubranu (sl.br. 145.1). U morn, tuna sebrani sitnomribom, ova sitnlin raci6ima koji se brane mikroskopskim zeleniill algama. Kako vidimo ovi lanci ishrane zapocinju biljkama.

Kako biljke stvaraju hrann

145.1. OVISNOST ZlVIH BICA 0 BILJKAMA­LANAC ISHRANE

145.2. TVARI POTREBNE ZA FOTOSINTEZU I TVARI KOIE NASTAJU TIM PROCESOM

145

Znaeenje zelenih biljaka za prirodu je izuzetno veliko. Od ranog jutra do zalaska Sunca na Zemlji se odvija znacajni proces fotosinteze kojim se stvaraju organske tvari.

Stvaranje brane odigrava se u zelenim dijelovima biljaka koji sadrZe zeleua ~elaSca - hloroplaste. Tu Zivu i!maSinu" potrebno je snabdjeti "gorivom" tj. neorganskim tvarima: vodom i u njoj rastvorenimminemlnim sastojcirna koje biljka uzima iz tla i karbon-dioksidom iz atmosfere. 1451. BtUKE ry

. .. . ... hl I·li UKRASAVAJU NAS dVOT Uzpomoc sunceve energue kOJu uptJaJu orop ash 8ta i drngih zelenih dijelova biljke nastaju organske tvari: secer, skrob, mast;' ulja, bjelancevine,

vitamini i oksigen (sl.br. 145.2). To je velikikrug Zivota. Sunce sija, biljkeproizvode branukojom se same brane, ali ta

brana sluii i zivotinjama i cmrjekukao materijal za njihov 'livo!. Energija koja dolazi od Sunca odrzava Zi;:ot svakoj biljci, zivotinji i co;:ieku. Ova sposobnost biljaka da same stvaraju branu naziva se autotrofija (grcki autos, sam trofein, braniti se). Zbog ove sposobnosti stvaranja hrane, biljke se svrstavaju u proizvoilace brane na Zen:lji. Sve biljke na nasoj planeti proizvode godisnje 383 milijarde tona organske tv.ari. Covjek i zivotinje za svoju isbranu koriste same 20% te brane.

Zelenom masom koju proizvode biIjke brane se Zivotinje biljojedi. One u ishrani koris!e sve biIjne dijelove: list, stabljiku, korijen, plod sjemenke. One, takoder, obogacuju aimosferu oksigenomneophodnim za disanje svih Zivih organizama, Ciste vazduh, posebno .

od karbon-dioksida. Mnogo godinanntije misljenje naucmka je bilo da Citavom eovjecanstvu i svemu Zivom

prijeti opasnos! od smrti karbon-dioksidom. Tada se tvTdilo da ce se iz godine u godinu povecavali kolicina karbon-dioksida, zbog industrije i pojave razliCitih loZista. To se nije dogodilo jer biljke koriste ovaj gas u procesu fotosinteze i tako Ciste atmosferu, od ovog

gasa. Znacenje biljaka u Zivotu covjekaje visestruko. Biljke daju covjeku branu i oksigen,

sluZe kao izvor toplote, grailevinskog materijala i razliCitih sirovina za proizvodt!ill, narocito lijekova, tekstila, papira, ulja i drngih covjekovih potreba.

Ako posmatrate oko sebe vidjet cete mnoge predrnete izgradene od biljaka. One uljepsavaju sredinu u kojoj boravirno (sl.br. 145.1), uljepsavaju nase stanove, parkove, vrtove, gradske avenije. Zelene povrSine velikih gradova cine vazduh zdravijim, zadrZavaju sitne cestiee prasine i druge primjese opasne po zdravlje covjeka. Zato zelene povrsine, odnosno parkove grada nazivamo i "plucima grada". Biljke nas stite i od velike gradske buke, ublaZuju udare vjetra, ljeti osvjeZavaju.

146

Zalosno je sto neka djeea ne postnju zelene povrsine u gradu. Oni gaze travnjake, lome drvece i ukrasno siblje kojem je trebalo vise godina da uzraste.

Dufuostje ucenika da cuvaju gradsko zelenilo. Dobro je, takoder, da se ukljuce u akcije sadenja novih biljaka i njihovog njegovanja. To nije sarno korisno vee pruza i veliko zadovoljstvo.

'~Covjek koji zasadijedao drvo, planeti Zemlji ostavlja lijepu uspomenu" - Cehov. Covjeku svom prakticnom Zivotn koristi "iznme" prirode. Tako jekonstrnirao velike

sale pokrivene folijama koje drZe unutraSnji pritisak, slieno pritisku celijskog soka na opnll, nosaee mostova (traverze) projektovao je na osnovu grade stabljike usnatica, gradi solitere i raspored stanova u njima po uzorn na raspored grana smree. Grana biologije koja se bavi ovim "izumima" ("patentima") prirode i njihovom prirnjenom u tehnicke svrhe, naziva se bionika.

NAJVAZNIJE GRADIVO • Biljke su jedini proizvoilaci hrane i oksigena na Zemlji. Sva astala ziva hiea su zhog toga avisna a biljkama. " Biljke daju zivim biCima hranu i oksigen koji nastaju u procesu Jotosinteze. " Pored toga biljke sfuze kao grailevinski materijal, ogrijev i "irovine za mnage industrijske grone. " Biljke Ciste vazduh i ukrasavaju nasu sredinu po ih zata treba cuvat; i pastavalL

1. Kakvo znaeenje za prirodu irnaju biljke? 2. Kakvo znaeenje za Zivotinje i covjeka irnaju biljke? 3. Staje autotrofija?

BILJKE U ISHRANI I LIJECENJU U VANREDNIM USLOVlMA

Priprema 1. Raspitajte se kad roditelja zasta cavjek u ishrani malo karisti divlje

(samanikle) biljke? 2. Ponovite gradiva 0 iskoriscavanju biljnih organa u ishrani cavjeka.

147

Koristenje samoniklog biJja n ishrani.

Do nestasiee hrane moze doei ne sarno uslijedratnih vee i drugih okolnosti, kao na primjer, elementarnihnepogoda (pozara, poplava, zemljotresa, odvajanja Ijudi ad izvora snabdijevanja). Zbogtoga je neobicno vaZno dacovjek upozna veeinu jestivih i Ijekovitib samoniklih biljaka. Covjek danas smatra, staje pogresno, da hranu predstavlja sanlO one sto je sam proizveo. Medutim, samoniklo jestivo bilje moZe i u normalnim uvjetima zivota slmiti kao zdrava dopunska hrana. U tome, nazalosl, predrasude, neznanje i navike u ishrani, stral1 i gadljivost mogu biti ozbiljne prepreke.

Samoniklo bilje bogatije je vitaminima od kultiviranog

Ovu tvrdnju potkrijepit eemo uporednom tabelom sadrZaja vitamina CiA (karotina) u 100 g samoniklih i kultivirauih biljaka:

SAMONIKLO C A

KULTIVIRANO C A BILJE 100g BILlE JOOg

KOPRIVA J05mg 5,6 SPANN': 59mg 5,65

STAVALJ 123 mg 6,3 KUPUS 50mg 0,06

JAGORCEVINA 305mg 2,8 SALATA 7mg 0,32

PLOD SIPURKA 368 mg 4,8 PAPRIKA 120mg 0,38

Posto dnevua potreba covjeka za vitaminom C iznosi u prosjeku 75 mg, a 3 mg vitaminaA na osnovu gore iznijetih uporednih podataka, da se zakljuCiti da te potrebe covjekmoze lal1kopodmiriti sa 100-200 grama odredenih samoniklih biljaka

KlasifIkacija samoniklog bilja

Samoniklo bilje prema svojoj namjeni i bioloSkoj vrijednostirazvrstano je u nekoliko grupa.

Povrtne i salame biljke. To su zeljaste biljke Ciji se zeljasti listovi i stabljike upotrebljavaju za pripremanje salata, corbi, supa, variva i nadjeva. Takve su biljke: crijemus/medvedi luk, stavalj, kopriva, loboda, cesnjaca, zeCija soea, maslacak i druge biljke.

Krusnelhljebne biljke. Tosu biljke cija se steljka (alge) korijen, lukoviee, krtole, podanci, plodovi i sjemenke, zbog bogatog sadrZ'!ia skroba, mogu koristiti za pripremanje

148

i I 1

pirea,. kasa, pogaciea (podanak trske, rogoza, lokvanja, ceplijesa, pticijeg mJijeka, lukoV1ea dlVljeg IjIljana, plodoVl vodenog oraSka, bukve hrasta, pitomog kestena). Od steljki algI mora pnpravlja se "zeleni hljeb mora".

Ljekovite-cajne biljke. To su biljke ciji se nadzemni izdanei (listovi, cvjetovi, cvati), mlade stabljike upotrebljavaju za spravljanje Ijekovitih cajeva i vitaminoznih napitaka (zohvma ~vat - n,azeb, evat gloga i li~ee - srcane smetnje, kunica, bokvica _ krvarenje, nana, majcma dUSICa, kadulja - stomacne smetnje, lipov cvijet - iznojavanje, plod sipurka - prehlade ltd.).

eva! Zohve se koristi kao cuj protiv nazeba i znojenje i kao

napitak

Kadullja (ta{fya) koristi se za spravljanje ca/eva za bolju probavu i dezinjekciju grla

evat od Claga koristi .'ie kao cal kad srcanih smetrlji

Kantarija se koristi kad posjekotin(J, opekotilla i drugih

rana

149.1. LJEKOVlTE BILJKE

Melvica (Nana) karisti za (ajeve ko}i djeluju na bolju probavu i prot;v grceva u

stomaku .

LipOl! cVijet koristi se za . .\pravljarye cajeva za :mojenj~

·149

Mladi listovi Lobode koriste se za Mladi listovi tare korjste se kao Medjetli [uk koristi za salate i kao nadjeve i variva varivo i nadjevi za pite (prisnae) nadjev

Vranino oko (Origanum) karisti se kao zaCin

Sumski plodavi (agrazd) kariste Sumske gljive karisle se u se II svjeiem stanju svjeiem slanju, pecene i kuhane u

ishrani

149.1. JESTIVEBILJKE

Zacinske biljke. To su biljke cijim se biljnirn dijelovimamoze poboljsati ukus brane, te tako mogu zamijeniti biber, papriku i druge zacine: kopitnjak-sumski biber, divlji persun, divlja mrkva, cesnjacallucac i druge.

Sumski plodovi. Ovi plodovi su znacajan izvor seeera, orgaoskih kiselina, vitamiua, masti: sumskajagoda, malina,kupina, tmjina, drenjina,mukiuja,jerebika, oskomSa, divlja kruska, divlja jabuka, divlja tresuja, borovnica, brusnica, ljesnik, orah, kesten i drugo sumsko voce.

Gljive. Razne vrste sumskih i livadskih gl jiva (PeCuraka) odlicao su izvor bjelaucevina i zbog toga gljive imaju visoku biolosku vrijednost kao brana. Na primjer, 100 g vrgnja saddi 4,2 bjelaocevina. To je mnogo vise nego sto sadde kultiviraoe biljke. Od jestivih gljiva mogu se pripremiti ukusne come, paprikas, mot, a mogu se jesti prijesne i prZiti na

. valli Treba biti jako oprezan kad se gljive koriste kao brana,jer su neke od njih smrtonosno otroVDe (pupavke).

150

.j I

Kako se bern, pripremaju i cuvajujestive i ijekovite biljke

Samoniklo bilje Ciji se izdanci koristetreba brati dok je mlOOo, soCno i bogato vitaminima Bere se narocito u ranirnjulamjim satima, pri cemu se izbjegavaju uvehle, pomtjele i biljkeneprijatnog okusa i mirisa. Najlakse cemo sacuvatijestivo i Ijekovito bilje ako ga susimo na tamnom i prozracnom rnjestu (tavanice), a zatim ga pobranjujemo u platnene vreeice i tako cuvamo. Jestivo samoniklo bilje labko cemo sacuvati postupkom salamurenja (kiseljenja) tj. kiseljenjem u kaeama (slicno kiseljenjukupusa). Sumske plodove mozemo sacuvali kiseljenjem i susenjem.

NAJVAiNIJE GRADIVO " Priroda pruza sve pretpostavke za zadovoljavanje normalnih covjekovih potreba u ishranL " Samoniklo bilje sadri; sve bioloske sirovine za normalan razvoj fjudskog organizma. II Da hi se sirovine za ishranu mogle koristiti moramo raspolagati znanjem i vjestinama i biti spremni da prevladamo predrasude, neznanje, gadljivost, strah i navike isltrane. ~

1. Objasnite zaSlo je traienije samoniklo bilje? 2. Cime trujemo kultivisaoo bilje? 3. Kada treba brati i kako pripremati samoniklo bilje? 4. 8ta je salamurenje? 5. Kako se klasifikuje jestivo samoniklo bilje?

Da se listovi maline, kupine ijagode izlam postupku fermentaeije i tako preparirani dsju cajne napitke koji so po ukusu jos sliCniji ruskom caju. U tu svrhu listovi se rasprostiru i ostave i za 24 sata uvehnu (ne treba ih susiti). Zatim se lisce usitni medu dlanovima i naslaie u plosnatu posudu u sloju oko 2 em, prekrije vlafuom krupom i ostavi na toplom

~ . ..' . mjestu daljnja 24 sata. Posmedeni (fermentirani) listovi oSuSe se u otvorenoJ peeme! pn 40°C. Takve cajeve mozete pripremiti od lisea ribizle, borovniea, brusnica i drugog bilja .

151 .

Sadrzaj

KAKO SE KORISTITI UDZEENIKOM ................................................................ 5

UVOD ................................................................................................. 7 BIOLOGIJA - ZNANOST 0 ZIVOTU I ZIVIM BICIMA ..................................... 7 POVEZANOSTIOVlSNOSTZIVEINEZIVEPRlRODEIZAJEDNICKEOSOBINEZlVlliBICA . 10 PROUCAVANJEZrvmBICAIPOJAVAZIvOTA .................................................................... 13

GRADA I FUNKCIJA BILJAKA ................................................. 18 BIUKA CVJETNICA ........................................................................................... 18 POSMATRANJE CELIJA POKOZICE CRNOG LUKA ...................................... 19 BILJNA CELIJAISTANICA ................................................................................. 20 OD CELIJE DO ORGANIZMA ............................................................................ 24 TKIVO ..................................................................... : ............................................ 25 GRABASJEMENKE ............................................................................................ 27 KLIJANJE SJEMENKE ........................................................................................ 29 KORIJEN .............................................................................................................. 32 UPIJANJE I PROVOBENJE VODE S MINERALNIM TVARIMA .................... 36 IZDANAK ............................................................................................................. 38 GRABA I ULOGA STABLA / STABLJIKE ......................................................... 42 LIST ...................................................................................................................... 46 UNUTRASNJA GRADA LISTA .......................................................................... 50 FOTOSINTEZA .................................................................................................... 53 DISANJE BILJAKA .............................................................................................. 58 TRANSPIRACIJA ................................................................................................ 61 CVIJET I CVAT ..................................................................................................... 64 GRABA CVIJETA ............................................................................................... ,68 OPRASIVANJE I OPLODNJA ............................................................................. 69 OPLODNJA JAJNE CELIJE .......................................................................... co.:.: 73 VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE ................................................................ 77

BIOSISTEMATIKA BILJAKA ............•..................................•.•... 81

PRIRODNI SISTEM BlLJAKA ............................................................................ 85 VIRUSI ................................................................................................................. 85 PROKARIOTl ...................................................................................................... 89 BAKTERIJE .......................................................................................................... 89 MODROZELENE ALGE ...................................................................................... 93 POSMATRANJE BAKTERIJA ........................................................•.................... 95 EUKARIOTl ......................................................................................................... 96 ALGE .................................................................................................................... 96 POSMATRAw.'lJE ALGI ....................................................................................... 100 GLJIVE ............................................................................................................... 101 POSMATRANJE GLJIVA ................................................................................... 105 USAJEVI ......................................................................................................•..... 107 STABLASICE ..................................................................................................... 110 MAHOVINE ....................................................................................................... 110 PAPRATNJACE .................................................................................................. 113 SJEMENJACE ILl CVJETNICE ......................................................................... 117 GOLOSJEMENJACE ......................................................................................... 117 KLmCEVI ZA ODREDIVANJE BILJAKA ....................................................... 121 ODREDIVANJE GOLOSJEMENJACA PREMAKLmCU ............................... 122 SKRIVENOSJEMENJACE ................................................................................ 124 DVOSUPl\'[CE (DIKOTILEDONE) ................................................................... 126 PORODICALEPTIRNJACA ............................................................................. 130 ODREDIVANJE LEPTlRNJACA NA OSNOVUKLmCA ............................... 133 PORODICA USNATlCA .................................................................................... 134 PORODICA GLAVOClKA ................................................................................ 135 JEDNOSUPNICE (MONOKOTlLEDONE) ...................................................... 137 PORODICELJILJANAITRAVA ....................................................................... 137 ODREDIV ANJE JEDNOSUPNICA PREMA KLmCU ..................................... 140 PREGLED RAZVOJA BlLJNOG SVIJETA ........................................................ 142

ZNACAJ BILJAKA .......................•............................................. 145 ZNACAJBILJAKA ZA PRIRODU, ZIVOTINJE I COVJEKA ......................... 145 BlLJKEUISI-IRANIILIJECENJUUVANREDNIMUSLOVIMA ................... 147

SADRZAJ ........................................................................................................... 152

154

Izdavac 1zdavacka kuca "Vrijeme", Zenica

Zaizdavaca Muamer Spahic

Lektor Jasmina Koljanac - Demir

DTP AlmirSehic

S1ampa Dom slampe

Zenica. 2002.

155