Bilten - · PDF fileIzbori u Hrvatskoj * Mir Božiji, Hristos se rodi! JAVA I SAN ... Bljesku, Oluji ...; iseljeni Srbi iz Australije, Kanade, Norveške, Novog Zelanda

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S

B i l t e nBroj: 8

U ovom broju:

Januar, 2000.

IZDAVAČ: VERITASGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Savo ŠtrbacZAMJENIK GLAVNOG I ODGVORONOG UREDNIKA: Radivoj NikolićSARADNICI: Biljana Trkulja, Danijel Milanković i Milorad Pribičević

ADRESA: Beograd, ul. Dečanska (M.Pijade) 8/4TEL/FAKS: 011/3236-486E-Mail: [email protected]: www.veritas.org.yu

* HronikaB. Morina:Uskoro novi zakon oizbjeglicamaGalbrajt: Dopustili smoHrvatskoj da vara

* Poginuli i nestaliSrbi sa područjaRH i bivše RSK

Pismo Boba Dola porodicamanestalihStradanja krajinskih izbjeglicana Kosovu

* Pomeni - inmemoriam

Ravni Kotari, januar 1993.Mali Alan, januar 1993.

* Sudski postupciSuđenje Srbima u Sisku iVukovaruPostupci pred Haškim sudom

* Otvoreno pitanjeIzbori u Hrvatskoj

* Mir Božiji,Hristos se rodi!

JAVA I SAN

Prođoše i parlamentarni izbori u Hrvatskoj. U roku od samo20-ak dana odoše i Tu đman i HDZ. On u "vječna lovišta" a ona u"ozbiljnu opoziciju". Izborni pobjednici su dvije koalicije, SDP -HSLS i HSS - IDS - HNS - LS, dosadašnja opozicija HDZ-u.Izabrali su ih isti birači koji su na svim izborima od 90-te do ovihposljednjih, glasali za izrazito nacionalističku HDZ. Znači li to dasu se hrvatski birači uželjeli demokratije? Možda i jesu, ali im setaj "demokratski čip" upalio u etnički očišćenoj domovini, inačezajedničkom djelu i pozicije i opozicije, i onih što odlaze i onih štodolaze.

Pa gdje su onda Srbi u toj "novoj novoj hrvatskoj demokratiji"(dvaput novoj, zato što je i HDZ svoj režim zvao "nova demokra-tska vlast")? Za sada u obećanjima, tj. u oblacima, zapravo tamogdje i priliči "nebeskom narodu".

A sutra?Srbi se masovno vraćaju iz dugogodišnjeg progonstva i use-

ljavaju u obnovljena i opremljena seoska domaćinstva i u svojenamještene stanove u gradovima; seljaci obrađuju svoja imanja,a radnici i službenici rade na svojim radnim mjestima; živi Srbi uzpomoć hrvatskih službenih organa i međunarodnih humanitarnihorganizacija, pronalaze svoje mrtve i sahranjuju ih u porodičnegrobnice po pravoslavnim običajima; "srpska sirotinja", zaroblje-na u bljeskovima i olujama i osuđena u "montiranim procesima"za djela ratnih zločina, izlazi iz zatvora sa obeštećenjima zaneosnovano lišavanje slobode; Haški sud, uz punu saradnjuhrvatske Vlade, sudi počiniocima zločina u Pakračkoj Poljani,Gospiću, Ravnim Kotarima, Medačkom Džepu, Bljesku, Oluji ...;iseljeni Srbi iz Australije, Kanade, Norveške, Novog Zelanda ...pakuju kofere za zavičaj.

A gdje to ima? Za sada nigdje, ali bar pošteno i demokratskizvuči.

A hoće li biti? Možda i hoće kada (i ako) onaj jedini srpski za-stupnik u hrvatskom saboru lupi šakom po saborskoj govornici.

Bilten br. 8 ! Januar, 2000.

Svim Krajišnicima, ma gdje bili, srećne Božićne iNovogodišnje praznike želi kolektiv Veritasa

Dokumentaciono informacioni centarV E R I T A S — 2 — Bilten br. 8 ! Januar, 2000.

HRONIKAR. Arsenić "Politika", 14.12.1999.

GALBRAJT: DOPUSTILISMO HRVATSKOJ DA VARA

“Zagreb 13.12.1999. - Iakosu mu praktično pomogli da seučvrsti na vlasti, kao i dauspešno organizuje i sprovedevojnu ofanzivu protiv Srba uKrajini, SAD se kritički odnoseprema Tuđmanu i njegovomrežimu, što potvrđuje i najnovi-ja izjava bivšeg ambasadoraSAD u RH Pitera Galbrajtaobjavljena u splitskom ‘Fera-lu’. Galbrajt potvrđuje presu-dnu američku pomoć Tuđma-novom režimu, pa kaže:

‘Mislim da su SAD zaistaodigrale odlučujuću ulogu priujedinjenju Hrvatske. Kaoprvo, nismo podržavali emba-rgo UN na izvoz oružja Hrva-tskoj i Bosni. Dopuštali smoHrvatskoj da vara, kao i da seoružje transportuje u Bosnu.Mislim da je to bilo odlučujuće.Da smo zauzeli drukčiji stavHrvatska ne bi imala snage zapriključenje područja Krajine.’

O samoj ofanzivi Hrvatskevojske na Krajinu, Galbrajtsada kaže:

‘Nismo podržavali ofanzivuu Krajini, ali s obzirom natadašnje okolnosti nismo joj seni protivili. Rekli smo Hrvatskojda ako pokrene ofanzivu protivSrba - mi nećemo preduzimatiništa protiv toga. Lično sam torekao Tuđmanu na Brionima,početkom avgusta. Oštro smoupozorili Hrvatsku da ne pre-duzima akcije protiv civilnogstanovništva, jer će to uticatina odnose sa SAD-om. Kaošto znate, akcije protiv civilnogstanovništva i jesu vrlo ozbiljnouticale na naše odnose.Hrvatska je platila visoku cenuza svoje postupke u Krajiniposle Oluje’.”

"Tanjug", "Politika", 22.12.1999.

ZA IZBEGLICE I RASELJE-NE U IDUĆOJ GODINI 200

MILIONA DINARA

“Savezna vlada dostavila jejuče na razmatranje i usvajanjeSaveznoj skupštini Predlogzakona o utvrđivanju ukupnogiznosa sredstava za finansira-nje pribavljanja objekata zapotrebe zbrinjavanja izbeglih iinterno raseljenih lica na teri-toriji Savezne Republike Jugo-slavije u 2000. godini kojim sepredviđa obezbeđivanje 200miliona dinara.

Sredstva se obezbeđuju usaveznom budžetu, a priba-vljanje objekata za zbrinjava-nje izbeglih i interno raseljenihlica podrazumeva izgradnju,kupovinu, rekonstrukciju i ada-ptaciju stanova, kupovinu po-ljoprivrednih dobara i pratećeopreme, kao i kreditiranje indi-vidualne stambene izgradnje.

Predlogom Zakona koji jejuče dostavljen Veću republikai Veću građana, Savezno mini-starstvo za izbeglice raseljenalica i humanitarnu pomoćpočinje veoma ozbiljno darešava i realizuje program tra-jnog zbrinjavanja izbeglica iraseljenih lica, jer je u prote-klom periodu na području SRJzbrinuto samo 7.000 ljudi.

Prema podacima kojimaSavezno ministarstvo za izbe-glice, raseljena lica i humani-tarnu pomoć raspolaže, u SRJje neophodno trajno zbrinuti iintegrisati oko 90.000izbegličkih porodica, ili oko360.000 izbeglica, što se re-alno može ostvariti u dugo-ročnom vremenskom periodu,navodi se u obrazloženju Pre-dloga zakona o utvrđivanjuukupnog iznosa sredstava zafinansiranje pribavljanja obje-kata za zbrinjavanje izbeglih i

interno raseljenih lica na teri-toriji SRJ.”

S.Ristić "Politika", 26.12.1999.

USKORO NOVI ZAKON OIZBEGLICAMA

“... U kojoj fazi su pripremeza donošenje novog Zakona oizbeglicama?

Savezno ministarstvo zaizbeglice, raseljena lica ihumanitarnu pomoć pripremiloje, kako se to uobičajenimrečnikom kaže, radni materijalza izradu novog Zakona oizbeglicama. U toku su razma-tranja ovog materijala iusaglašavanje stavova iprimedbi nadležnih organa-kaže Bratislava Morina.

Šta novo donosi ovaj zakonu odnosu na postojeći? Kojeodredbe novog zakona trebaposebno istaći?

Podrazumeva se, ističenaša sagovornica, da suodredbe o zbrinjavanju izbegli-ca najvažnije u zakonu. Novinau odnosu na važeći zakon suodredbe - po kojima se pravaizbeglica izjednačavaju sapravima domaćeg stanovništ-va u domenu zapošljavanja i uoblasti sticanja pokretne inepokretne imovine. Izbegliceće, po novom zakonu, veliBratislava Morina, imatiobezbeđenu zaštitu svojihprava u zakonom utvrđenompostupku pred sudovima i preddrugim državnim organima.Zakonom će se definisatiuslovi pod kojima se gubipravo na izbeglički status.

Kad se očekuje usvajanjenovog Zakona o izbeglicama?

Očekuje se, veli BratislavaMorina, da predlog Zakonauđe u skupštinsku proceduru ibude usvojen u prvom kvartalunaredne godine.”


HRONIKA"Večernji list", 23.12.1999.

GRAĐANSKE SLOBODEOGRANIČENE U

HRVATSKOJ

“U Hrvatskoj su građanskeslobode i politička prava ozbiljnoograničeni, stoji u godišnjim izv-ješćima neprofitnih udruga"Human Rights Watch" i"Freedom House" o stanju slo-bode u svijetu u 1999. godini.Hrvatska je u rangiranju"Freedom Housea" 192 svjetskedržave po stanju građanskihsloboda proglašena djelomičnoslobodnom zemljom, zajedno sjos 59 zemalja. Na ljestvici odjedan do sedam, što je najlošijaocjena, Hrvatska je od"Freedom Housea" dobilačetvorku, čime je svrstana usredinu ljestvice. Istu ocjenu,koja se temelji na slobodama usvakodnevici stanovnika, a nena ustavnim pretpostavkama,dobile su Armenija, Kolumbija,Burkina Faso, Jordan, Vene-zuela, Tanzanija, Indonezija,Lesoto, Senegal, Sijera Leone iGvineja Bisao.”

"Beta", "Politika", 30.12.99.

NADBISKUP BOZANIĆ RAZ-GOVARAO SA MITROPO-

LITOM JOVANOM

“Predsednik Hrvatske bi-skupske konferencije i zagre-bački nadbiskup Josip Bozanićjuče je u Zagrebu razgovarao samitropolitom zagrebačko-lju-bljanskim i cele Italije Jovanom.

Kako je saopštila kancelarijazagrebačkog nadbiskupa, Bo-zanić i mitropolit Jovan su ra-zmotrili tok priprema za sa-stanak komisija za dijalogHrvatske biskupske konfere-ncije i Srpske pravoslavne crkvekoji bi trebalo da bude održan18. januara 2000. u Novom

Sadu.Obe strane su istakle potre-

bu za međusobnim susretima idijalogom kako bi se sporazu-mno rešavala pitanja koja proi-stiču iz pastoralne prakse naterenu gde zajedno žive katoli-čki i pravoslavni vernici, kaže seu saopštenju.”

"Vjesnik", 27.12.1999.

OŠTEĆENI NADGROBNISPOMENICI NA "GROBLJU

ŠAJKAČA"

“VUKOVAR, 26. prosinca -Djelatnici Policijske upravevukovarsko - srijemske primili suu poslijepodnevnim satima 24.prosinca anonimnu dojavu da jeu vukovarskoj četvrti Sajmišteoštećeno pravoslavno groblje,poznatije kao ‘groblje šajkača’,gdje su u vrijeme okupacijePodunavlja na parcelamasrušenih hrvatskih i srpskihkuća srpske paravlasti pokopalepoginule borce podigavši iznadgrobova spomenike od bijelogmramora u obliku šajkače.Nakon očevida, utvrđeno je daje nepoznati počinitelj (ili višenjih) oštetio 11 nadgrobnihspomenika.

Priopćenjem su se odmahjavili predsjednik ZVO MilošVojnović i predsjednik Izvr-šnog odbora SDSS-a JovanAjduković, istaknuvši da ‘taj činpredstavlja ne samo kršćanskigrijeh, već i poruku Srbima da nimrtvi nisu dobrodošli na tompodručju’. Vojnović i Ajdukovićsu ujedno uputili apel poduna-vskim Srbima da očuvaju dosto-janstvo i razboritost, tražeći odnadležnih osudu tog čina te brzuakciju otkrivanja počinitelja.

Premda je ‘groblje šajkača’najviše izazivalo gnjev hrva-tskih povratnika od početkamirne reintegracije i premda sustradalničke udruge iz Domo-

vinskog rata više puta tražileuklanjanje tih spomenika snavedene lokacije, do toga nijedošlo. Vukovarske vlasti prijemjesec dana dogovorile su seda to groblje može ostati, ali uokviru pravoslavnog groblja krajkojeg se i nalazi.”

“Tanjug”, 17.01.2000.

HRVATSKA BLOKIRALAPOVRATAK PROTERANIH

SRBA

“Hrvatska blokirala povratakproteranih Srba i čini sve što je unjenoj moći da izvrda obavezistvaranja uslova što hitnijegpovratka izbeglica i prognanihlica, ukazuje danas “Njujorktajms”.

U podužem tekstu u kome seopisuju i pojedine sudbine Srbakoje su hrvatske vojne snageproterale 1995. godine, njujorškilist kritički govori o ponašanjuvlade u Zagrebu i napominje -jasno ciljajući na novu vlastkoalicije levog centra - da takvapolitika mora da se promeni.

Predstavnica OEBS-a uKninu Dženi Peterson potvrdilaje u izjavi za dnevnik da je šači-ca Srba ostala tamo da živi uizuzetno teškim uslovima, dokvlati postavljaju ogromnebirokratske i druge barijere kakobi onemogućile povratak pro-gnanih Srba. Peterson je reklada je politika vlade u Zagrebu,očigledno, sasvim jasna. Onošto vlasti pokušavaju da učinemože se sažeti u rečenicu:‘Obećaj da se srpske izbeglicemogu vratiti, ali stavi svakumoguću prepreku na njihov put.’

‘Njujork tajms’ sugeriše da binova vlada u Zagrebu moralapod hitno da promeni politiku iispuni svoje obaveze, što značida stvori uslove za povratakprognanih Srba.”


POGINULI I NESTALIPISMO PREDSJEDNIKA MEĐUNARODNE KOMISIJE ZANESTALA LICA U PRETHODNOJ JUGOSLAVIJI (ICMP)

PORODICAMA NESTALIH

15. decembar

Dragi članovi porodica,kako se približava Nova godina i mi se osvrćemo na ovu godi-

nu, verujem da ćete se složiti da je postignut značajan napredaku našoj potrazi za odgovorima o vašim nestalim najdražima.

Postignuto je, između ostalog:- Finansirali smo i omogućili procese pronalaženja i identi-

fikacije u Bosni i Hercegovini koji su doveli do pronalaženja goto-vo 1.300 ostataka;

- U Odbor je došao Ed Hafin (Ed Huffine), renomirani stru-čnjak za DNK, s cijem da pomogne u nastojanjima ICMP-a daotvori laboratorije za DNK analizu u Bosni i Hercegovini,Hrvatskoj i Saveznoj Republici Jugoslaviji;

- Sazidano je novo skladište i procesni objekat u Tuzli, poznatpod imenom Podrinjski projekat identifikacije;

- Razrađeni su planovi za poboljšanje postojećih laboratorijaza DNK analizu u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i SaveznojRepublici Jugoslaviji;

- Obezbeđen je značajan doprinos od strane PE Korporacije usloženoj DNK opremi koja će u velikoj meri unaprediti procesidentifikacije;

- Omogućena je obuka i za DNK analize u Sjedinjenim ame-ričkim Državama za domaće naučnike s ciljem da oni usavršesvoje umeće identifikacije i znanje iz sudske medicine;

- Finansirana je i omogućena obuka za razvoj udruženjaporodica u cilju njihovog efikasnijeg organizovanja;

- Uspješno je vršen pritisak na regionalne vlade da poboljšajumeđusobnu saradnju, a u skladu sa ciljem ICMP-a da se ra-zmenjuju informacije o nestalim licima bez obzira na politiku ilietničku pripadnost;

- Odobren je koncept za osnivanje Instituta za nestala lica zaBosnu i Hercegovinu od strane članova komisije ICMP i, u pro-cesu osnivanja, razvijeni su bliski odnosi sa Kancelarijom visokogpredstavnika (OHR);

- Pronađena je nova organizacija koja se bavi sudskom me-dicinom da radi zajedno sa ICMP, što će poboljšati i ubrzati pro-ces identifikacije, i;

- Pribavljene su nove donacije od novih donatora, kao što jevlada Danske.

Iako su ovo značajni koraci napred, ima još mnogo posla dase obavi. Ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, modernizo-vanje DNK laboratorija treba da bude završeno početkom 2000.godine. Osim ovoga, jači pritisak mora da se izvrši na pre-dstavnike vlasti kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivouda povećaju međusobnu saradnju. Takođe, mora se uložiti naporza nalaženje sredstava.

Hvala Vam na aktuelnim nastojanjima da skrenete pažnjujavnosti na pitanje nestalih lica u celoj regiji. Kao predsedavajućiMeđunarodne komisije i kao Vaš prijatelj, čvrsto se obavezujemda ću i dalje tragati za odgovorima o sudbini Vaših najmilijih i nas-taviti naše dragoceno partnerstvo.

S najboljim željama za Novu godinu.iskreno vaš,

Bob Dol

STRADANJA KRAJINSKIHIZBJEGLICA NA KOSOVUPOD ZAŠTITOM KFOR-a

"Tanjug", "Politika", 8.01.2000.

ALBANSKI TERORISTIUBILI DVE SRPKINJE,

IZBEGLICE IZ KRAJINE

“Prizren, 7. januar - alba-nski teroristi su jutros oko 8.30časova, na prvi dan Božića,ubili u Prizrenu dve Srpkinje,saopštio je Centar za mir i to-leranciju iz tog grada, poziva-jući se na Kfor.

Pripadnici razjarene alba-nske bande presreli su ne-srećne žene kada su krenuleka crkvi u centru grada naBožićnu liturgiju.

Identitet ubijenih Srpkinjajoš nije utvrđen, ali se zna dasu izbeglice iz Krajine.”

M. Laketić, "Politika", 13.01.2000.

TERORISTI UBILI OCATROJE MALOLETNE DECE

“Priština 12. januara -Prekjuče u centru Prizrenaalbanski teroristi ubili suLjubomira Vrcelja (39), izbe-glicu iz Karina, kod Benkovca.Ubice su, kako je potvrdiopotupkovnik Klaus Gajer, po-rtparol nemačke vojske u sa-stavu Kfora, pucale na Ljubo-mira dok je izlazio iz zgrade ukoju su smešteni proganici izKninske krajine. On je naumioda ode u podrum po naramakdrva. Iza pokojnog Vrceljaostalo je troje maloletne dece itako su, kako smo saznali odnjegove najstarije kćerke 12-godišnje Milene, ostali na trećidan Božića bez oba roditeljajer su im majku Mladenkuteroristi ubili 22. juna prošlegodine...”


POGINULI I NESTALI

DERINGAJ - GLOGOVODana 24.12.1999. godine u prostorije VERITAS-a u Beogradu

navratio je Petar Petrović iz Sombora i isrpičao slijedeću priču:Njegov otac Rade Petrović sin Đurđa, rođen 1919. u Deringaju

opština Gračac i majka Dragica Petrović, kad je krenula hrvatskaofanziva na Krajinu u avgustu 1995. godine sklonili su se napašnjak zvani "Dubrave" koji se prostirao između Bruvna iOmsice. Sa njima je bilo još šest, sedam Srba iz obližnjih sela, ameđu njima Jakšić Đuro sin Petra, rođen 1938. u Glogovu selu,njegov sin Jakšić Boris, rođen 1938. i supruga Jakšić Nada kćiLuke, rođena 1946. godine iz Glogova.

Dana 8. avgusta Boris Jakšić otišao je u selo po vodu, i kad sevratio saopštio im je da je u selu naišao na hrvatske vojnike kojisu ga poslali da pozove sve ostale sa pašnjaka da dođu u selo,kako bi ih odveli u Zadar da srede dokumente, a nakon toga damogu slobodno živjeti na svojim imanjima. Tom pozivu odazvalisu se sve troje Jakšića i njegov otac Rade, dok su drugi međukojima i njegova majka, i dalje ostali na pašnjaku. Od tada seJakšićima i njegovom ocu gubi savaki trag. Njegove sestre koježive u Zagrebu, pronašle su majku na ovom istom pašnjaku iodveli je u Zagreb, odakle je ubrzo prešla u SRJ, tj. kod njega uSombor, da bi se u maju 1998. godine vratila u Gračac kako bibila bliže gračačkom groblju vjerujući da se pod jednim krstom saNN oznakom krije i njen Rade.

Petar je pažljivo pregledao protokole neidentifikovanih Srba sapodručja Like, ali oca Radu nije pronašao.

Rade Petrović je i do sada bio na VERITAS-ovom spiskunestalih. Bili su i dvoje Jakšića, otac i sin, po prijavi jednerođake koja živi u Beogradu. Na spisku nestalih MKCK za UNPAnalaze se sve troje Jakšića, ali nema Petrović Rade.

VOJNIĆ

U VERITAS je 22.12.1999.godine stiglo još jedno pismoJANDRE BJELIVUKA sanovim podacima o poginulim inestalim u Oluji sa područjaopštine Vojnić:

Čiča Ostoje Janko zv. Milić,1914. iz Kolarića kraj Vojnića,za vrijeme Oluje umro u koloniizbjeglica 9.8.1995. godine ipokopan uz prisustvo suprugeKate i izbjeglica u Banja Luci; Đurić Nikole Anđelija,

1931. iz Radonje br. 27a, ženapokojnog Dušana za vrijemeOluje poginula 8.8.1995. naŽirovcu i tu je i pokopana;

Hajdin Miloš iz Hajdinaopština Vojnić, 1913. za vri-jeme Oluje umro u koloni izb-jeglica, sahranjen zajedno saČiča Jankom u Banja Luci uzprisustvo supruge;

Radović Nada ženaStevana, 1933. iz Vojišnice kodVojnića, isti razlozi kao i mužaStevana, umlra u Beograduavgusta 1995. godine;

Radović Miloša Stevan,1930. iz Vojišnice kod Vojnića,zbog ranjavanja u nogu u Olujiavgusta 1995. godine i amputi-ranja prsta noge, te u tuzi zbogpogibije sina, također u Oluji,umro u Beogradu;

Španović Nikole Stana,1914. iz Krstinje, nestala u rod-nom selu i nigdje nema tragovaniti saznanja o životu niti smrti(kuća u nepoznatoj bliziniPetrove gore).

Lica iz pisma JandreBjelivuka do sada nisu bila naevidenciji VERITAS-a, a ni bilokoje druge organizacije kojase bavi problemom nestalih ipoginulih.

REAGOVANJA

U selu Deringaj, opština Gračac, prema popisu stanovništva iz 1991. godineživjelo je ukupno 183 stanovnika, od čega 181 Srbin i 2 ostalih.

U selu Glogovo, opština Gračac, prema popisu stanovništva iz 1991. godineživjelo je ukupno 66 stanovnika, od čega 65 Srba i 1 Hrvat.

KOMIĆDana 13.1.2000. god. u prostorije Veritasa u Beogradu nepo-

zvan je pristupio Lavrnić Ratko iz Komića, interesujući se zaprikupljene podatke o ubistvu njegovog oca i bake, Lavrnić LukePetra, rođ.1933.god., i Lavrnić Save kćeri Mile, rođ.1903., obojeiz sela Komić. opština Korenica, koji su ostali i ubijeni u selu12.08.1995. god. nakon operacije "Oluja".

Uvidom u raspoloživu dokumentaciju i u Izvještaj HHO podnazivom "Vojna operacija Oluja i poslije", potvrdio je tačnostdosada prikupljenih podataka, dok je na fotografiji na str. 174.ovog Izvještaja, prepoznao dvorište svoje kuće sa ostacima lešanjegove pokojne bake Save.

Posmrtni ostaci njegovog oca i bake pokopani su na mjesnomgroblju u selu Komić tek u martu 1996. godine kada su i pro-nađeni, ali bez prisustva rodbine, jer se cijela porodica nalazi uizbjeglištvu u SRJ.

U selu Komić, opština Korenica, prema popisu stanovništva iz 1991. godineživjelo je ukupno 153 stanovnika, od čega 152 Srbina i 1 Jugosloven.


POMENI - IN MEMORIAMDana 22.01.1993. godine

hrvatska vojska napada RSKna jugu i kreće iz Zadra upravcu Benkovca i Obrovca, aiz Sinja prema Vrlici. Zahvalju-jući braniocima Krajine i brzomdolasku dobrovoljaca iz Srbije iRS, front se nakon desetak

dana stabilizovao, a napad jeiskorišten i za preuzimanjeteškog naoružanja iz skladišta,što je učinjeno i na čitavoj teri-toriji RSK osim ZapadneSlavonije. Hrvatska je uspjela

da zauzme nekoliko desetinakvadratnih kilometara u Rav-nim Kotarima i da preuzmekontrolu nad branom i hidro-elektranom Peruča, zapadno

od Sinja. U agresiji su najvišestradala tri srpska sela IslamGrčki, Kašić i Smoković, a Srbiiz etnički mješovitih selaMurvica, Crno, Zemunik Go-rnji, Poljica i Islam Latinski

prognani su ili ubijeni, kao i oniiz gore pomenutih naselja.Njihova imovina je uništena,crkve porušene. Tamo se desi-lo etničko čišćenje i Srba višenema. Uz pravoslavnu crkvu uSmokoviću bile su oštećeneone u Islamu Grčkom i Kašiću.

U ovoj agresiji, poginulo je 326vojnika i civila a u zbjegovimaje umrlo 165 civila. Osam licase još uvijek vodi na listinestalih.

Nastavak na slijedećoj strani

POGINULI I NESTALI U AGRESIJI HRVATSKE VOJSKE NA RAVNE KOTARE (Od 22 do 31. Januar 93.)Badža Jovan Živko, 1956. Bilišane - Obrovac; Banda Petar Branko, 1965. Vojnić - Vojnić; Banić MirkoAleksandar, 1973. Zemunik Gornji - Benkovac; Bogunović Mirko Predrag, 1971. Zapužane - Benkovac;Borić Milan Stamenko, 1968. Vojnić - Vojnić; Cupać Veljko Dragoslav, 1966. Korlat - Benkovac; CupaćNikola Stevan, 1952. Korlat - Benkovac; Cupać Dragojlo Veljko, 1962. Korlat - Benkovac; CvjetanovićDušan Draško, 1950. Islam Latinski - Benkovac; Ćustović Petar Jovo, 1927. Smoković - Benkovac;Đaković Budimira Đorđe, 1974. Kašić - Benkovac; Daničić Spasenije Zoran, 1961. Smoković - Benkovac;Despot Rade Jovan, 1933. Islam Grčki - Benkovac (nestao); Despot Stana ž. Jovana, 1934. Islam Grčki- Benkovac (nestala); Dević Milan Olga, 1947. Islam Grčki - Benkovac; Drača Obrad Milan, 1965. Zadar -Zadar; Dragić Mile Milan, 1972. Vojnić - Vojnić; Dragičević Todor Marko, Obrovac - Obrovac; DubrojaNikola Drago, 1954. Smoković - Benkovac; Graovac Gojka Milan, 1948. Smoković - Benkovac; GraovacDrago Darko, 1956. Smoković - Benkovac; Graovac Drago Davor, 1958. Smoković - Benkovac; GraovacGojko Milan, 1948. Smoković - Zadar; Ilić Dušan Aleksa, 1955. Kosa Nadin - Benkovac; Jokić MihajloSlobodan, 1968. Obrovac - Obrovac; Knežević Vladimir, 1906. Kašić-Benkovac; Kosović Gojko Radomir,1961. Zemunik Donji - Benkovac; Kožul Krste Boško, 1969. Islam Grčki - Benkovac; Kožul DušanaDraginja ž. Milenka, 1926. Islam Grčki - Benkovac; Lacmanović Marka Milan, 1942. Islam Grčki - Benkovac(nestao); Lakić Mile Robert, 1969. Zadar - Zadar; Ljubičić - Mijić Nikola Boško, 1952. Obrovac - Obrovac;Maričić Petar Željko, 1960. Benkovačko Selo - Benkovac; Marinković Jandrija David, 1960. Poljice - Zadar;Milanko Đure Dušan, 1966. Karin Donji - Obrovac; Milić Bogdan Zoran, 1962. Kašić - Benkovac;Milosavljević Radomir Nenad, 1961. Beograd - Beograd; Mišković Jovan Dragan, 1965. Islam Grčki -Benkovac; Mlinar Slavko Dušan, 1958. Islam Grčki - Benkovac; Mlinar Marko Stevan, 1947. Islam Grčki -Benkovac; Mrkić Damjan Velimir, 1961. Islam Grčki - Benkovac; Nonković Stevka ud. Krste, 1905. IslamGrčki - Benkovac; Novaković Mile Čedomir, 1959. Bjelina - Benkovac; Novaković Mile Danka ž. Drage,1943. Kašić - Benkovac; Oluić Stevan Jovan, 1956. Islam Grčki - Benkovac; Olujić Jovan Stevan, 1950.Bilišane - Obrovac; Opačić Veljko Dragan, 1967. Murvica - Benkovac; Opačić Mirko Goran, 1972. Parčići -Benkovac; Opačić Marija ud. Spasenija, 1909. Smoković - Benkovac; Opačić Luka Svetozar, 1945.Murvica - Zadar; Ostojić Jovan Nenad, Islam Grčki - Benkovac; Ostojić Milan Željko, 1967. Žirovac - Dvor;Paravinja Krste Milan, 1946. Smoković - Benkovac; Paravinja Spasenija Slobodan, 1962. Zadar - Zadar;Parenta Lazar Jandrija, 1950. Islam Latinski - Benkovac; Parenta Dušan Mladen, 1969. Islam Latinski -Benkovac; Parenta Trive Neven, 1969. Islam Latinski - Benkovac; Pavić Petra Radoslav, 1906. Smoković- Benkovac; Pavličić Novak Nikola, 1965. Benkovac - Benkovac; Pešelj Ilija Obrad, 1950. Bilišane -Obrovac; Pozder Miroslav Jovan, 1959. Kašić - Benkovac; Prostran Trivun Petar, 1958. Smoković -Benkovac; Pupovac Dane Branko, 1953. Biljane Donje - Benkovac; Radeka Čedo Đorđe, 1954. BiljaneDonje - Benkovac; Rajčević Petar Jovan, 1937. Smoković - Benkovac; Rajčević Janko Sava, 1943.Smoković - Benkovac; Samardžija Mile Miloš, 1941. Slavsko Polje - Vrginmost; Simić Ljubiša, Orahovac- Orahovac; Šimičević Luka Milica, 1937. Mokro Polje - Knin; Sinobad Milan Draško, 1968. Knin - Knin;Skadarko Đorđe, 1968. Kostajnica - Kostajnica; Šljepica Jovan Zdravko, 1954. Islam Grčki - Benkovac;Štrbac Ilija Božo, 1953. Raštević - Benkovac; Uzelac Ana, 1912. Islam Grčki - Benkovac; Uzelac Ane Mišo,1945. Islam Grčki - Benkovac; Uzelac Nikola Predrag, 1971. Lišane Tinjske - Benkovac; Veselinović DušanZoran, 1967. Zelengrad - Obrovac; Višić Jovan Vojin, 1933. Smoković - Benkovac; Višić Momčilo Željko,1973. Islam Grčki - Benkovac; Vitas Drage Petar, 1950. Brgud - Benkovac; Vračar Bogdan, 1956. MajskePoljane - Glina; Vujić Sava, 1965. Čoka - Čoka; Vukša Stojan Milan, 1945. Parčići - Benkovac; VukšaDušan Ratko, 1963. Parčići – Benkovac. - nastaviće se -

RAVNI KOTARIJANUAR 1993. - JANUAR 2000.


POMENI - IN MEMORIAMODGOVORNI ZA ZLOČINE

NA RAVNIM KOTARIMA

Janko Bobetko, generalzbora, načelnik GSHV; AnteGotovina, brigadir, zapovje-dnik OZ Split; Ante Roso, ge-neral - bojnik; Ivan Čermak,general; Imre Agotić, general;general Feldi; Mirko Norac,general - bojnik, zapovjednik 9.gardijske brigade; MladenMarkač, general - bojnik ikomadant specijalnih jedinicaMUP-a RH; Željko Tomlje-nović, pomoćnik ministra unu-trašnjih poslova; Marko Čuli-na, bojnik, zapovjednik 112.brigade; Ante Maksan Žani,bojnik, zapovjednik terorističkegrupe 112. brigade; ZlatkoTurković, satnik, zapovjednikprve motorizovane satnije prvebojne 112. brigade; MirkoŠundov, pukovnik, zapovje-dnik 4. gardijske brigade;Milan Perković, pukovnik,načelnik stožera 4. gardijskebrigade; Jure Bojić, bojnik;Zvonko i Tomislav Batić, pri-padnici 4. gardijske brigade;Rade Lasić, bojnik; MiljenkoFilipović, pukovnik; RenatoKostanjšek, satnik; BorisPervan, satnik; NenadFilipović, satnik; FabijanRužić, Živko Mandušić iAlbert Žuvo, pripadnicihrvatske vojske.

SVJEDOCI ZLOČINA NA RAVNIM KOTARIMA

Šljepica Tonka udova Jakova, rođena 1937. godine iz IslamaGrčkog

" ... Tog dana 22. januara 1993. godine, desetak minuta prijenego što ćemo biti zarobljeni, u našem dvorištu ubijen mi je sinZdravko star 37 godina. Naime, prije toga svi smo bili u kući, pakad je zapucalo i kako su padale granate, ja i suprug Jovan otišlismo u podrum u jednu drugu kuću, a Zdravko je ostao sam ukući, govoreći nam da će nam se pridružiti. Međutim nije došao,valjda su u međuvremenu naišli neprijateljski vojnici i koliko samčula vođena je borba između njega i njih, branio se bombama, pakada je nastala jedna kraća pauza u padanju granata suprug i javratili smo se u naše dvorište i tamo ga zatekli mrtvog okrenutogna leđima, bio je sav izrešetan po desnoj strani tijela u predjelustomaka i ja sam ga lično pokrila dekom ...

... Zarobila su nas tri hrvatska vojnika, jedan od njih, čim suušli u dvorište, udario me je dva tri puta po glavi, dočim su misupruga bukvalno isprebijali tukući ga šakama i nogama po glavii stomaku. Kad su ga prestali tući vidjela sam da mu je koža nalicu sva zguljena, modrio se sav po gornjem dijelu tijela, nijemogao govoriti nego je šaptao ...

... Suprug mi je umro na mojim rukama 25. januara 1993.godine u autobusu kada su nas iz pritvora smještenog sjevernodo bolnice Zadar prebacivali na otok Pag ..."

Grozdanić Nikola sin Petra, rođen 28. maja 1942. godine uŽegaru opština Obrovca

" ... Odmah nakon opkoljavanja ustaše su bacile bombe ponama. Živko Badža, Obrad Pešelj i Boško Ljubičić - Mijić subili teško ranjeni. Kad smo se predali neki hrvatski vojnici su nashtjeli odmah na licu mjesta streljati ali to nije dozvolio njihovkomandir Kurtović Zlatko, govoreći kako i njihovih vojnika imazarobljenih na našoj strani, pa će nas razmjeniti za njih. Međutim,taj isti Kurtović lično je ubio ovu trojicu naših drugova koji su biliranjeni pa nisu bili u stanju da hodaju, ispalivši po rafal u svakogod njih iz neposredne blizine ...”

Veselinović Stevan sin Đure, rođen 20.10.1951. godine uGolubiću opština Obrovac

"... Doveli su nas u Modriće gdje je bilo puno hrvatske vojske.Odmah je počelo mučenje, a najviše su tukli i mučili Jovu Olujićajer su ga prepoznali. Prepoznali su i Slobodana Jokića, a izv-jesni Bušić Ante, koji je ranije živio u Obrovcu, rekao mu je: ‘ti mitrebaš’. Zatim su ga izvukli iz kamiona, bacili ga na zemlju i tuklipuškama i nogama. Kad je kamion krenuo Slobodan je ostaonepomično da leži. Ubili su ga batinama ...

... Teško je opisati šta se sve dešavalo u Zadru. Jednog danadošla je jedna žena i pokazala prstom na mene govoreći da samja poklao neke ljude u Škabrnji. Odveli su me sa tom ženom udrugu prostoriju. Zapalila mi je brkove i morao sam ih onakozapaljene kidati i jesti pred njom. Ostali policajci tukli su mekablovima, žicama i palicama dok nisam pao u nesvjest.Probudio sam se u bolnici. Bio sam sav krvav. Krv mi je išla nausta, na nos, a i mokrio sam krv. Bolničko osoblje se smijalo go-voreći mi da to nije ništa i da mi je samo pukao čir ..."

Veritas je dosije “RavniKotari” predao predstavnici-ma Haškog suda u Kninu 09.marta 1995. godine


POMENI - IN MEMORIAM

SVJEDOCI ZLOČINA

Đurić Dragan sin Iilije,rođen 2.07.1951. godine uGračacu

"... Brojno stanje naševojske bilo je znatno smanjenozbog garancija UNPROFOR-a.Tog kritičnog dana, dakle22.01.1993. godine dobili smonaređenje da moramo u ispo-moć našima na Mali Alan.Prilikom prolaska pored osma-tračnice UNPROFOR-a oni sunas snimili kamerama što jeinače bilo neuobičajeno.

Krenuli smo sa dva kami-ona, ja sam bio u prvom ukojem je bilo nas dvadesetak.Napadnuti smo iz zasjede naudaljenosti od oko 500 metaraod osmatračnice UNPROFOR-a na cesti koju hrvatski vojniciod početka rata nikad nisudržali. Po mom poznavanju te-rena nemoguće je da hrvatskivojnici dođu do ceste a da ihpripadnici UNPROFOR-a neprimjete.

Naš kamion tučen je i spre-da, sa strane i od zada. Šoferje pogođen prvi te je kamionstao. Pucano je iz automa-tskog oružja. Korišteni su i dum- dum metci. Nakon par seku-ndi sam se pribrao i iskočio izkamiona. Sklonio sam se izajedne bukve, a zatim spustiodo jednog mostića. Gledamkako hrvatski vojnici prilazekamionima i pripucavaju.Shvatio sam da moram spaša-vati glavu i krećem premakomandi na Ruci.

Došao sam do punktaUNPROFOR-a, gdje sam

naišao na naše borce koji sukrenuli da nam pomognu.Pripadnici UNPROFOR-a blo-kirali su cestu s dva kamionanedozvolivši da krenemo upomoć ...

... Treći dan isporučuju njihdvadesetdva. Dovezoše ih uplastičnim vrećama. Među mr-tvima tražim brata Đorđa.Jedva sam ga prepoznao.Imao je jednu ranu od metka ublizini prepone. Lobanja mu ra-zbijena. Kičma mu slomljena.U ruci stisnuo zemlju i travu.Gledam i druga tijela. Skoro susvi, pored rana od metaka imalirazbijene lobanje ..."

Brkljač Damir sin Dane,rođen 27.01.1972. godine uZagrebu, a živio u Gračacu

" ... Nalazio sam se u dru-gom kamionu. Sjedio sampored oca Dane. Cestu kojomsmo se kretali obezbjeđivao jeUNPROFOR. Kada smo se pri-bližili prvom kamionu na oko500 metara po nama je osutapaljba s desne strane iz šume.Vidim da je pogođen DušanJovančević. Nakon što smose pribrali, skačemo u jaruguna suprotnu stranu od one sakoje se puca. Mislim da mi jeotac tad bio ranjen u nogu.Uzvra-ćamo vatru ali samo nakratko.

Gledamo hrvatske vojnikekako izlaze iz šume i prilazekamionima. Povlačimo se upravcu punkta UNPROFOR-a.UNPROFOR-cima kazujemošta se desilo, očekujemo da ćeintervenisati. Uopšte ne reagu-ju ...

... Treći dan preko komandeUNPROFOR-a saznajemo dasu svi dvadesetdva mrtva.Među njima je moj otac. Naidentifikaciji je bio moj ujak kojimi je rekao da je otac bio lakšeranjen u nogu ali da su ga za-klali, odsjekli nos, a na leđimaurezali krst nožem ..."

MALI ALAN - VELEBIT22.01.1993. - 22.01.2000.

Brkljač Lazo Dane, 1947.Gračac - Gračac; BudimirJovan Dušan, 1953. Zrmanja -Gračac; Dragičević JovoMilan, 1965. Štikada - Gračac;Dragičević Marko Miodrag,1972. Gračac - Gračac; ĐurićIlija Đorđe, 1954. Gračac -Gračac; Gaćeša MilanDušanka, 1967. Gračac -Gračac; Grozdanić StevanBogdan, 1959. Vučipolje -Gračac; Jelača Nikola Đoko,1956. Kijani - Gračac; JelačaJovo Đurađ, 1945. Kijani -Gračac; Jelača Todor Nikola,1953. Grab - Gračac; JokićIvan Željko, 1963. Gospić -Gospić; Jovančević RadeDušan, 1973. Malovan -Gračac; Kolundžić SvetkoĐorđe, 1971. Zadar - Zadar;Mandić Petar Milenko, 1970.Gračac - Gračac; MarjanovićDragan Mladen, 1970. Gračac- Gračac; Sedlan JovanRadomir, 1960. Gračac -Gračac; Stanisavljević MilanBoško, 1952. Došići - Gračac;Švonja Tode Stanko, 1965.Vučjak - Gračac; TrifkovićNeđo Dragan, 1974. Gračac -Gračac; Veselinović LjuboBoško, 1956. Golubić - Knin;Veselinović Ljuban Darko,1966. Golubić - Obrovac;Veselinović Todor Milan,1945. Grab – Gračac.

Istoga dana kada je hrva-tska vojska otpočela sa izvo-đenjem operacije Maslenica,na prevoju Mali Alan u bliziniosmatračnice UNPROFOR-a,u zaštićenoj zoni, mučki i izzasjede, ubijeno je i izmasakri-rano 22 pripadnika SrpskeVojske Krajine (SVK):

ODGOVORNI ZA ZLOČIN NA MALOM ALANUMladen Markač, general-bojnik, komadant specijalnih jedinicaMUP-a RH i Željko Tomljenović, pomoćnik ministra unutrašnjihposlova.


SUDSKI POSTUPCI

Županijski sud SisakZ. Strižić, "Večernji list", 11.01.2000.

SVJEDOČENJA U NAS-TAVKU SUĐENJA U SISKUDRAGANU VRANEŠEVIĆU(38) I MIRKU TOMAŠEVIĆU(66), OPTUŽENIMA ZBOG

RATNOG ZLOČINA

“SISAK - Pred vijećemŽupanijskog suda u Sisku,kojem predsjeda sudac DamirParcen, jučer je nastavljenosuđenje Draganu Vraneše-viću (38), ratnom policajcu izDvora nastanjenom u Vuko-varu, i Mirku Tomaševiću (66)iz Hrtića kod Dvora, optuže-nima zbog ratnog zločina protivcivilnog stanovništva. Njihdržavni odvjetnik tereti da su26. srpnja 1991. sudjelovali unapadu na Zamlaču i Strugu uhrvatskom Pounju, kad suHrvate iz Zamlače natjerali u"živi štit". U toj je akciji nekolikoHrvata ubijeno, a mnoge sukuće zapaljene i opljačkane.

Nastavku suđenja odazvalose četvero od šest pozvanihsvjedoka optužbe i obrane(Modna dizajnerica LjerkaStanić, 33, koja sada živi uZagrebu; Željko Rudež, 38,Milan Vranešević, 50, i MarijanJozić, 39, od kojih LjerkaStanić i Marijan Jozić tereteokrivljenog Vraneševića).

Nakon što su svjedoci dalisvoje iskaze, sudac Parcanzbog novopredloženih svjedo-ka zaključio je da raspravutreba ubrzati, pa je nastavaksazvao za 3. i 4. veljače ovegodine. Kako bi se postupakšto prije završio, branitelji suovaj put odustali od žalbe napritvor optuženih ...”

Optuženi se nalaze upritvoru Okružnog zatvoraSisak od 29.07.1999. godine.

NOVA HAPŠENJA

M. Flego "Večernji list", 13.01.2000.

U VUKOVARU UHIĆENDUŠAN ČUČKOVIĆ (43)

“VUKOVAR - Kako nam jejučer priopćeno u Policijskojupravi vukovarsko-srijemskoj, uutorak su pripadnici 1. policijskepostaje Vukovar uhitili DušanaČučkovića (43) (policija je pri-općila uz ime inicijal prezimena)iz Vukovara zbog utemeljenesumnje da je počinio ratni zločinprotiv civilnog stanovništva.

Kriminalističkom obradomutvrđeno je da je Čučković kaopripadnik srpskih paravojnihpostrojba 20. studenoga 1991.u "Veleprometovim" hangarimakamo su, nakon pada Vukova-ra, dovoženi zarobljeni vuko-varski branitelji i civili, vatrenimoružjem ubio 41-godišnjegVladimira Petrika iz Vukovara ijoš dvojicu zatočenika čija suimena policiji zasad nepoznata.Jučer je Čučković privedenistražnom sucu Županijskogsuda u Vukovaru.

Prema izjavama ljudi koji suga poznavali, radio je kao vozaču vukovarskoj bolnici ali je većdugo na bolovanju zbog psi-hičkih tegoba, pa je uhićen usvome domu i zasad se branićutnjom. Neslužbeno doznaje-mo da je policija pribavila izjavesvjedoka koji su vidjeli kad jeubio trojicu zarobljenika u"Veleprometovim" hangarima.

Vukovarski branitelj, koji jetakođer prošao patnje u srp-skom zarobljeništvu i zamolio zaanonimnost, kaže da, koliko onzna, Čučković nije bio posebnoopasan ali je njegov brat Mišobio daleko veća "zvjerka" i zarata je u Vukovaru operirao upostrojbama četničkih skupinadragovoljaca iz Kragujevca iarkanovcima, a sad je negdje uSrbiji.”

POSTUPCI PROTIV HRVATAU REPUBLICI HRVATSKOJ

I. Drempetić "Vjesnik", 29.12.1999.

DESET GODINA ZATVORAZA UBOJSTVO SRBINA

“OSIJEK - Tomo Capan (37)iz osječkoga prigradskoganaselja Tenje jučer je predVijećem Županisjkog suda uOsijeku osuđen na 10 godinazatvora zbog ubojstva sumje-štanina Srbina Milana Tarlaća(60). Naime, T. Capana seteretilo da je 12. studenoga ovegodine u ulici Miroslava Krleže96a u Tenji iz pištolja pucao uglavu M. Tarlaću koji je predsvojom kućom cijepao drva. Odzadobivene ozljede M. Tarlać jena mjestu umro ...

... Capan je izjavio da sesmatra krivim za počinjenodjelo jer se nije mogao kontroli-rati. Kako je rekao u svojojobrani, toga je dana otišaobratiću, koji također živi u Tenji,jer ga je htio zamoliti da mubude jamac za kredit za noviautomobil, no nije ga zatekaokod kuće.

‘Prije nego što sam krenuo knjemu, rekao sam majci i ocukamo idem. Uzo sam pištolj izormara, i to zbog vlastite sig-urnosti, jer nisam mogao vjero-vati susjedima Srbima. Kadsam se vraćao od bratića, vidiosam Tarlaća i Malidžu kakopred njegovom kućom cijepajudrva. Dok sam prolazio, rekaosam Tarlaću: 'Što cijepaš drvakad ćeš seliti?' On mi je na toopsovao majku ustašku idodao: 'Ti ćeš mene seliti...'

‘Nisam se mogao svladati iizvadio sam pištolj iz jakne ipucao mu u glavu’ izjavio jeCapan, dodavši da je Tarlaćčesto nosio maskirnu odorusrpske vojske i na taj načinizazivao Hrvate, ali je toga dananije nosio.”

POSTUPCI PROTIV SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ


SUDSKI POSTUPCI

D. Kecman "Politika", 21.12.1999.

GENERAL STANISALAVGALIĆ UHVAĆEN U KLA-

SIČNOM TERORISTIČKOMPREPADU

“Banjaluka, 20. decembra -Pripadnici SFOR-a danas su uBanjaluci uhapsili general-pot-pukovnika Stanislava Galića,savetnika za vojna pitanjapredsednika Republike SrpskeNikole Poplašena.

Galić je uhapšen u blizinikafane ‘Orhideja’ kada je kre-tao na posao, oko 7.45 časova,potvrdio je MUP RS.

G e n e r a l - p o t p u k o v n i kStanislav Galić jedan je odskromnijih i za javnost potpunoanoniman visoki oficir. Bio jekomandant Sarajevsko-roma-nijskog korpusa 1993. godine.Penzionisan je 1995. godine. Upenziji je bio dok na mestopredsednika Republike Srpskenije izabran Nikola Poplašen,koji ga je postavio za vojnogsavetnika.”

"Večernji list", 27.12.1999.

SFOR UHITIO ZORANAVUKOVIĆA

“DEN HAAG/BANJA LUKA,26. prosinca - Bosanski SrbinZoran Vuković (44), uhićen učetvrtak navečer u Foči, upetak je, odmah nakon dolaskau Nizozemsku, prebačen usudski zatvor, objavio jeglasnogovornik Međunarodnogsuda za ratne zlocine u DenHaagu Christian Chartier.Optužnica podignuta protivVukovića sadrži osam točaka -četiri ga terete za zločinepočinjene protiv čovječnosti, ačetiri za ratne zločine.”

"Tanjug", "Glas", 8.01.2000.

MUSLIMAN U HAGU ZBOGJAME KAZANI

“SARAJEVO - Haški tri-bunal podići će tokom godineoptužnicu protiv dela pripadni-ka zloglasne Desete brdskebrigade ‘Armije BiH’ zbog ubi-janja nevinih Srba - najavljujesarajevski nezavisni nedeljnik‘Dani’. Deseta brdska brigada,pod komandom MušanaTopalovića - Cace, odgovornaje za smrt, prema različitimprocenama, više desetina doviše stotina sarajevskih Srbatokom ratne 1992. i 1993.godine.

Pripadnici te brigade ubijalisu nemuslimansko stanovni-štvo na području gradskogkvarta Bistrih u podnožjuTrebevića i njihova tela bacaliu po zlu znanu jamu Kazani.

Komandant Desete brdskebrigade Mušan Topalović -Caco ubijen je tokom rata podjoš nerazjašnjenim okolnosti-ma, pošto je uhvaćen poslesukoba sa vladinim muslima-nskim snagama u Sarajevu.Sarajevski list tvrdi da su haškitužioci, radeći na ‘slučajuKazani’, došli do niza novihdetalja i dokaza.”

"Hina", 14.01.2000.

ICTY: PRESUDE U SLUČAJU"KUPREŠKIĆ I OSTALI"

“DEN HAAG, 14. siječnja -Haški sud proglasio je u petakpetoricu bosanskih Hrvata kri-vima za sudjelovanje u etni-čkom progonu Muslimana, kaoi u napadu na selo Ahmići, ukojem je u travnju 1993. ubijeno116 Muslimana, te im dosudilokazne zatvora od šest do 25godina zatvora, a oslobodilo je

Dragana Papića te naložilonjegovo trenutačno puštanjena slobodu. ‘Progon je jedanod najopakijih zločina protivčovječnosti jer se hrani samomnegacijom načela jednakostiljudskih bića’, kazao je pre-dsjednik sudskog vijeća Anto-nio Cassese, obrazlažući su-dsku odluku. ‘Progon je tekjedan korak do genocida -najstravičnijeg zločina protivčovječnosti jer je u genocidunamjera progona dovedena dokrajnjih granica fizičkim istre-bljenjem skupine’, ocijenio jeCassese najavljujuci time oštartretman etničkog progona iahmićkog pokolja u Haagu.

‘Sudsko vijece zakljuciloje... da ovo nije bila vojnaoperacija. To je bilo dobroorganizirano i planirano ubija-nje civila druge etničke skupi-ne, Muslimana, od strane vo-jske druge etničke skupine -Hrvata. Glavni cilj masakra bioje izgon Muslimana iz sela’,rekao je Cassese uspoređujućiiskaze svjedoka proteklih godi-na u sudnici s antičkom trage-dijom u kojoj se nedjela nevide, već se prenose riječimaglumaca. Vijeće je, kazao jeCassese, zaključilo da, uzmoguću iznimku jednog optu-ženog, nije sudilo ‘glavnimkrivcima’ za Ahmice ...”

POSTUPCI PRED HAŠKIM SUDOM

"Beta", "Glas", 08. 01. 2000.

ZAMENA U HAGU

“HAG - Italijanski sudijaFausto Pokar zameniće od 1.februara sudiju AntonijaKasezea u Međunarodnomsudu za ratne zločine u bivšojJugoslaviji, saopštio je jučeTribunal u Hagu. Pokara je nato mesto imenovao generalnisekretar UN Kofi Anan, pre-cizira se u saopštenju.”


OTVORENO PITANJE - IZBORI U HRVATSKOJPARLAMENTARNI IZBORI

R. Arsenić, "Politika", 06. 01. 2000.

BEZ DVOTREĆINSKEVEĆINE

“Iako još nisu i formalno ko-načni i potpuni rezultati parla-mentarnih izbora u Hrvatskoj,jer još predstoji ponavljanjeizbora na 11 biračkih mesta gdeje u glasačkim kutijama zate-čeno više listića nego što je pri-stupilo birača, slika budućegZastupničkog doma je poznata:imaće ukupno 151 mesto, odkojih je koalicija SDP-HSLSosvojila 71, koalicija četiri stra-nke (HSS-IDS-SNS-LS) 24 me-sta, HDZ-u je pripalo 46 (šest udijaspori), a desničarskoj koali-ciji HSP - HKDU pet mesta.

To znači da savez šestopozicionih stranaka - koji suzajedno teško porazili HDZ -nije dostigao željenih dvetrećine mandata koji su mupotrebni za nesmetane usta-vne promene koje su najavili upredizbornoj kompanji. Suštinanajavljenih promena - podseti-mo - tiče se smanjenja ovla-šćenja predsednika države iprebacivanje težišta vlasti sapredsednika na parlament.”

"Večernji list", 08.01.2000.

IZ SRPSKIH STRANAKA USABORU SAMO MILAN

ĐUKIĆ

“Podunavski Srbi jamačnosu razočarani što u novomsazivu Zastupničkog domaHrvatskog državnog saboraneće biti ni jednog predstavnikanjihove nacionalne manjine.Zadovoljni su samo pristašeSrpske narodne stranke čiji jepredsjednik Milan Đukić pono-vo u saborskim klupama, i tonakon uvjerljive pobjede nadostalim kandidatima (dr. Milorad

Pupovac, Veselin Pejnović iSvetozar Livada) s manjinskeliste. No, ako je to utjeha zaSrbe, u Saboru isto tako nećebiti ni jednog Hrvata koji živi uhrvatskom Podunavlju, dakle,području koje je mirno reintegri-rano.

M. Ljubičić "Odgovor", 13.01.2000.

IPAK ...“Vašem izvještaču pružila se

rijetka prilika da nakon gotovodest godina, koliko je prošlo odprvih demokratskih izbora uHrvatskoj 1990. godine, pratiizbore 2. i 3. januara, ovdje uambasadi Hrvatske uBeogradu.

Šta li je sve u tih deset godi-na prošlo preko leđa Srba izHrvatske, od njihovog brisanjaiz hrvatskog Ustava kao konsti-tutivnog naroda, preko rata uKrajini, akcija ‘Bljesak’ i ‘Oluja’,do izbjeglištva.1990. godine HDZ je slavio

pobjedu, ove 2000. godineautor teksta dočekao je da‘stranka opasnih namjera’ izgu-bi i da te rezltate sazna udruštvu, uglavnom hdz kadrova,u direktnom tv prenosu koji sučlanovi biračkog odbora, zajed-no sa posmatračima, pratili doksu brojali glasove u Beogradu.

DIJALOG- Dobar dan, koje ste

nacionalnosti?- Srbin.- Gospodine, Vi kao pripa-

dnik srpskog naroda imatepravo da glasate na dvije liste,prema mjestu Vašeg prebivali-šta ili na manjinskoj listi gdje sukandidati za predstavnika sr-pskog naroda u hrvatskomdržavnom Saboru.

Ovako su se, nekoliko stoti-na puta, predsjednik biračkogodbora i njegov zamjenik dvadana obraćali ljudima koji sudošli na glasačko mjesto u

hrvatskoj ambasadi u Beograduda obave svoju građanskudužnost.

Da je pokojni hrvatski pre-dsjednik bio u prilici da to čuje,sigurno bi se okrenuo u grobu sobzirom da njegovi kadrovi,samo nepun mjesec dana posli-je njegove smrti, izbjegle i pro-gnane Srbe, i to u sred Beo-grada, oslovljavaju kao pripa-dnike naroda, a ne manjine, ušta ih je, uz ostale, svrstao ionaj glas prevage što je svo-jevremeno dr Milorad Pupovacdao u Saboru prilikom izglasa-vanja Zakona o nacionalnimmanjinama.”

PREDSJEDNIČKI IZBORI

"Hina", "Vjesnik", 08.01.2000.

U UTRCI ZA PREDSJEDNIKAOSTAJE DEVET KANDIDATA

“ZAGREB, 7. siječnja - Svojupredsjedničku kandidaturu naja-vljivalo je oko 30 kandidata, alinisu svi uspjeli skupiti svepotrebne dokumente za pravo-valjanu kandidaturu. Pravova-ljane kandidature za predsjedni-ka Republike Hrvatske predaloje devet kandidata koji su, međuinim, morali osigurati po 10.000potpisa potpore građana. Valja-ne kandidature predali su MateGranić (HDZ), Dražen Budiša(SDP/HSLS), Stipe Mesić(HNS/IDS/LS/HSS), Ante Đa-pić (HSP/HKDU), Ante Prka-čin (NH), Tomislav Merčep(HPS) te nezavisni ZvonimirŠeparović, Slaven Letica iAnte Ledić. Predizborna ka-mpanja počinje 8. siječnja i trajedo ponoći 22. siječnja. Prvikrug izbora bit će 24. siječnja.Ako tada nitko od kandidata nedobije apsolutnu većinu, dvoji-ca s najvećom podrškom idu udrugi krug, koji bi se održao 7.veljače.”


MIR BOŽIJI , HRISTOS SE RODI!Božićna poslanica Srpskepravoslavne crkve (izvod)

ČOVEK JE SVETINJA

“... Dvadeseti vek je ustimasvoje demonske ‘mudrosti’neprestano propovedao da suljudske glave najjeftinija roba.Po broju žrtava on je dalekonadmašio sve ostale vekoveljudske istorije. Tirani koje jeiznedrio nemaju poređenja upređašnjim vremenima. Ideolo-ške diktature koje su postojale,naročito u pravoslavnim ze-mljama, bile su dotad neviđeniatak na ljudsku slobodu i lju-dski život. U ime ideologije mili-oni su izgubili svoje životesamo zato što su želeli damisle i žive drukčije. Šta ječovek i koliko on vredi?Dvadeseti vek je govorio dačovek nije ništa, a današnji dannam kaže, baš kao i onaj predve hiljade godina, da je čoveksvetinja. I to ne samo njegovaduša, ili duh, već i telo njegovo.Celokupni čovek sa svojomdušom i telom je neprikosnove-na svetinja od neprocenjive ineprolazne vrednosti. To namgovori današnji dan u kojiBestelesni postaje telo, u kojiSin Božiji postaje Sin čovečiji. Iupravo to je ono što je radi-kalno novo u našoj veri. Da jeduša sveta, to naslućuju idruge religije, ali da je isto takoi telo sveto toga tamo nema.Čitavih osam prvih vekovaHrišćanstva koje su karakteri-sale borbe sa jeresima, Crkvaje nepopustljivo tu istinu brani-la - da je celokupni čovek sasvojim telom i dušom svetinja. Ito svaki čovek, bez obzira nanjegovu veru i na to kome na-rodu pripada. Svako ubistvo,svako nepoštovanje čovekoveličnosti i slobode je greh, apogotovu onda kada se pravdaideološkim ili, pak, nacionalnimrazlozima ...”

A. Cvijić "Politika", 8.01.2000.

INTERVJU (IZVOD)

PISAC IMAGINARNEGEOGRAFIJE: JOVAN

RADULOVIĆ

“Rekli ste: ‘Moji književni junaciizgnani su iz svojih gradova isela’. Živeći sa njima, izgnanik stei Vi sami. Gde je i šta je sad Vašzajednički zavičaj?

Mene i moje junake izgnalisu iz prave geografije, ali namje zato ostala ona druga -imaginarna geografija, pro-stranija od one prve. U ovojdrugoj je ostao jezik, istorija,legenda, mit, stotine priča...

Smatraju me piscem odre-đenog podneblja i tema, patako i najlakše razlikuju od dru-gih pisaca. Ne bežim od toga,nema tu ničeg lošeg, ali štabiva kad pisac ode za nekomdrugom temom, povuče ganeki drugi miris, osvoji drugiprostor? Jakov Ignjatović jepisao o rodnoj Sent Andreji kadsu se Srbi u njoj proredili, ne-stajali. Crnjanski je sve junaketražio (ili oni njega) po Rusiji,Beču, Banatu, Londonu...

Stevan Sremac je kratkoživeo u Nišu, ali je i do danadanašnjeg ostao najbolji inajautentičniji pisac Niša.

Prema tome - zavičaj kaoodređen geografski prostorostaje večito tamo gde smo serodili, a onaj drugi, važniji deo(jezik, uspomene, priče) seli ses nama i živi jače nego ranije.

Naša književnost, već da-nas, ne piše se samo na srp-skom jeziku, već kao i jevre-jskih pisaca na drugim jezici-ma.

Može li pamćenje da budebrže od zaborava? I da liuspomene, makar i ružne, čineživot stvarnijim?

Ako pamtimo nema zabora-va. Pamte se i lepe i ružne

stvari. Literatura i nastaje tamogde smo upamtili stotine i hi-ljade malih stvari. Mi i ne zna-mo šta smo sve sabrali u našojglavi, šta je pamćenje, kad ćeneka iskrica sevnuti i zapalitilomaču. Od uspomena se živi,ma kakve bile, one se prenoses kolena na koleno, tako nasta-je ono što nazivaju kolektivnimpamćenjem, kad čitav narodživi za jednu priču, za jedanmit, veže se, veruje u to hilja-du, dve hiljade godina. U‘Psalmima Davidovim’ ima onačuvena kletva, koja deciIzrailjovoj i danas ledi krv užilama: ‘Ako zaboravim tebe,Jerusalime, neka me zaboravidesnica moja...’

Nema zaborava, postojisamo pamćenje...”

BOŽIĆ, KRAJINA

Tutnji vek buke i besa,al zvezda Istočna svetli.Vrabac se pod strehom stresa. Budni su još samo petli.Mrtva se Krajina budi.I senka za senkom stiže. Zimzelen plamsa u studi,Gospode, budi nam bliže!Još tuže crni zbegovii crna su još vremena.Nikog da reči proslavinad zemljom srpskog plemena.Mrtvi anđeli u snegu.Tople su još samo jasle.Srušena crkva na bregudoziva zenice zgasle.Uzleću i divlji petlisa zapaljenog slemena.I hrastovi su raspeti,i klica usred semena.U štali, sred mrkle tame,kraj jagnjeta Dete čeka -pokrito vlatima slame -dolazak još jednog veka.1995-2000.

Slobodan Rakitić

Documents

Bilten - · PDF fileIzbori u Hrvatskoj * Mir Božiji, Hristos se rodi! JAVA I SAN ... Bljesku, Oluji ...; iseljeni Srbi iz Australije, Kanade, Norveške, Novog Zelanda