Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
BILTEN RG35Bilten radne grupe za Poglavlje 35Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji
Nacionalni konvent o Evropskoj uniji predstavlja stalno telo u okviru koјеg sе vodi tematski struktuiranа debata predstavnika državne administracije, političkih partija, nevladinih organizacija, stručnjaka, privrede, sindikata i profesionalnih organizacija, o pristupanju Srbije Evropskoj uniji.
N AC I O N A L N I KO N V E N T
R A D N A G RU PA 3 5
Cilj Radne grupa za pregovaračko poglavlje 35 jeste da pomogne proces normalizacije odnosa i unapredi život gradjana Srbije i Kosova kroz zastupanje predloga praktičnih politika, konkretnih rešenja za implementaciju Briselskog sporazuma i kroz promociju vrednosti Evropske unije.
Radna grupa je otvorena za sve organizacije civilnog društva, profesionalna i akademska udruženja i pojedince-eksperte koji se bave ovom temom.
www.eukonvent.orgBroj 26
2
aktuelno
Petu godinu zaredom, NVO Aktiv je sproveo istraživanje
o stavovima i percepcijama srpske zajednice na Kosovu o
glavnim društvenim, ekonomskim, političkim procesima koji
se, direktno ili indirektno, odražavaju na njen život. Istraživanje
“Analiza trendova 2019: stavovi srpske zajednice na Kosovu”
sprovedeno je u partnerstvu sa Kim Radiom, na osnovu
finansijske podrške Kosovske fondacije za otvoreno društvo
(KFOS). Istraživanje je sprovedeno u periodu od 15. jula do 5.
septembra 2019. godine na uzorku od 540 ispitanika. Rezultati
kvalitativnog istraživanja su dublje ispitani putem kvalitativnih
metoda (fokus grupa, intervjua).
Osnovna svrha ovog istraživanja jeste da pruži uvid u potrebe
i prioritete srpske zajednice na Kosovu, u očekivanju da će
njegovi rezultati poslužiti donosiocima odluka kao polazna
osnova za kreiranje politika. Dok su istraživanja sprovedena
u periodu od 2015. do 2018. godine obuhvatala isključivo
srpsku zajednicu na severu Kosova, od ove godine populacija
istraživanja je proširena i na srpsku zajednicu južno od reke
Ibar, koja čini nešto više od polovine uzorka. Činjenica da je
istraživanje sprovedeno petu godinu zaredom omogućilo je
da se nalazi uporede sa rezultatima israživanja iz prethodnih
godina. To omogućava praćenje trendova u stavovima srpske
Ognjen Gogić, koordinator za javno zagovaranje NVO Aktivae-mail: [email protected]
zajednice, ali i analizu njihovih uzroka u svetlu društveno-
političkih dešavanja u istom periodu.
Podaci istraživanja ukazuju na to da su pripadnici srpske
zajednice na Kosovu većinski nezadovoljni sopstvenom
materijalnom situacijom, političkim prilikama, sopstvenom
i bezbednošću svojih porodica i imovine, i ekonomskom
situacijom. Najveći procenat ispitanika (41,6%) smatra da su
nezaposlenost i loša ekonomska situacija najveći problemi sa
kojima se suočavaju. Da joj opšti trendovi na Kosovu ne idu
u prilog i nisu ohrabrujući po srpsku zajednicu smatra 92%
ispitanika istraživanja. Uzimajući u obzir ove nalaze, ne čudi
podatak da veliki procenat ispitanika od 55,3% navodi da u
narednih pet godina sebe ne vidi na Kosovu ili da će otići ako
im se ukaže prilika.
Opšte nezadovoljstvo uslovima života i odsustvo perspektive
Srba na Kosovu može se dovesti u vezu sa njihovom
percepcijom političkih procesa kroz koje bi trebalo da se reše
njihovi problemi. S tim u vezi je indikativan podatak da 60,2%
ispitanika kaže da na Kosovu ne postoji političar kome veruju.
Na pitanje da identifikuju jednog političara kom veruju, 88,7%
ispitanika nije navelo nijednog srpskog političara u kog imaju
ANAlIzA TReNDOVA 2019: STAVOVI SRPSKe zAjeDNIce NA KOSOVU
NVO Aktiv
3
poverenje. Osim toga, 46,9% ispitanika smatra da nezavisni
stavovi i kritičko misljenje nisu dovoljno zastupljeni u medijma
na Kosovu. Čak troje od četvoro ispitanika (75,6%) smatra da
se ne oseća slobodnim da izraze svoje političke stavove.
Pitanje posedovanja ličnih dokumenata izdatih od strane
kosovskih vlasti direktno je vezano za proces integracije
Srba u kosovski sistem. Dugi niz godina posedovanje ovih
dokumenata smatralo se činom „izdaje“ interesa Republike
Srbije. Međutim, od potpisivanja Briselskog sporazuma (2013.
godine), stigmatizacija ovog čina počinje da slabi, dok je broj
građana koji se odlučuje za pribavljanje kosovskih ličnih
dokumenata, najčešće zarad ostvarivanja određenih prava,
u stalnom porastu. Broj ispitanika koji poseduje dokumenta
izdata od strane kosovskih vlasti je u 2019. godini dostigao
87,2%. Ovaj trend ukazuje na „depolitizaciju“ ovog čina i
njegovo svođenje na „praktični gest“ koji je neophodan za
ostvarivanje građanskih prava na Kosovu. Slično trendu
porasta broja ispitanika koji poseduju lična dokumenta
izdata od strane kosovskih vlasti, raste i broj ispitanika koji
podržavaju učešće Srba u radu kosovskih institucija. Ove
godine je takav stav iskazao svaki treći ispitanik (32%).
U ovogodišnje istraživanje je uvršteno i niz pitanja o ideji
teritorijalnog razgraničenja Srba i Albanaca, na koju se često
referiše i kao na „podelu“, „korekciju granica“, zbog značaja
koji je ova tema tokom poslednjih godina zauzela u političkom
prostoru. Prva i najuočljivija stvar je da srpska zajednica u
velikom procentu ne podržava razgraničenje. Protiv ove ideje
izjasnilo se nešto vise od 73% ispitanika, dok je nešto manje
od 27% podržava ili je otvoreno za takav predlog.
Bez obzira na brojne nepoznanice koje prate komunikaciju
oko ove ideje, razgraničenje se među srpskim stanovništvom
na Kosovu percipira kao podela Kosova po liniji reke Ibar, gde
bi četiri opštine sa severa Kosova bile pripojene Republici
Srbiji. Kako eventualno razgraničenje ima potpuno različite
efekte po zajednicu na severu i Srbe koji žive u sredinama
južno od Ibra, analizirana je i podrška ovoj ideji prema mestu
prebivališta ispitanika. Analaza rezultata je pokazala da 66%
ispitanika koji žive na severu Kosova ne podržava ideju podele
Kosova, dok je za 33% njih ona prihvatljivo rešenje. Srbi koji
žive južno od reke Ibar u skoro 80% slučajeva ne podržavaju
podelu, dok je 20% njih odgovorilo pozitivno.
U istraživanju se uočava koincidencija između pada podrške
Briselskom dijalogu i uspostavljanju zajednice srpskih
opština, i plasiranja ideje teritorijalnog razgraničenja. U
odnosu na rezultate iz 2018. godine, kada je 42,2% ispitanika
naglasilo da nema stav o Briselskom sporazumu, ove godine
taj procenat je porastao na 58,1%. U kvalitativnom delu
istraživanja, ispitanici fokus grupa su ovaj značajan pad
podrške Briselskom sporazumu objasnili pojavom ideje o
teritorijalnom razgraničenju Kosova, kao alternativi koja je
„briselski proces“ učinila suvišnim. Na istom tragu se tumači
i rezultat da 51,2% ispitanika misli da je ideja formiranja
zajednice srpskih opština napuštena.
Rezultati istraživanja „Analiza trendova 2019: Stavovi srpske
zajednice na Kosovu“ predstavljeni su na konferencijama u
Severnoj Mitrovici i Prištini tokom novembra 2019. godine.
Istraživanje možete preuzeti ovde.
2
aktuelno
Centar za društveni dijalog i regionalne inicijative
NORMAlIzAcIjA ODNOSA IzMeđU BeOgRADA I PRIšTINe – DUg PUT DO DOgOVORA
Kosovski problem je decenijama ključno nacionalno i političko
pitanje u Srbiji. Frekventnost i preterano prisustvo kosovskog
pitanja u srpskom javnom diskursu uticali su na političku, socijalnu
i ekonomsku dinamiku. što je najvažnije, perspektiva proširenja
eU ulaskom Srbije, kao prioritetno spoljnopolitičko pitanje,
direktno je vezana za normalizaciju odnosa sa Prištinom. U 2012.
godini nova vlada u Beogradu stekla je međunarodni legitimitet
obećanjem da će biti kooperativnija od svojih prethodnika u
postizanju pravno obavezujućeg sporazuma sa Prištinom. Takva
očekivanja su izgleda bila opravdana kada su dve strane postigle
značajni „Prvi sporazum o principima koji regulišu normalizaciju
odnosa“, koji je predviđao integraciju zajednice kosovskih Srba
na severu u kosovski pravni i politički sistem. Međutim, čini se
da su obećanja o ovom sporazumu kratkotrajna jer je realizacija
političkog dogovora odložena zbog različite interpretacije
rivalskih političkih elita u Beogradu i Prištini.
Formalni razgovori o normalizaciji odnosa zasnovanoj na zaštiti
prava nevećinskih zajednica kosovskih Srba osnivanjem Asocijacije
/ zajednice opština u kojima Srbi čine većinsko stanovništvo su od
jula 2018. godine otvorile prostor ponovnom uvođenju pojmova
teritorijalnog razgraničenja i razmena teritorija. Mogućnost
da se dođe do post-konfliktnog rešenja na Kosovu znatno je
umanjena novembra 2018. godine nakon odluke Prištine da uvede
stopostotne takse na robu iz Srbije. Na taj način, usled unutrašnjeg
političkog sukoba u Prištini, Vlada je sprečila Predsednika Tačija da
pregovara o “razmeni teritorija” kao jednom od rešenja.
I međunarodne i lokalne okolnosti navode na zaključak da situacija
nije zrela za postizanje sporazuma i da nas očekuje „dug put“
prema mogućem sporazumu između Beograda i Prištine. Iako su
Sjedinjene Države nedavno imenovale dva izaslanika za rad sa
zapadnim Balkanom, posebno Ričarda grenela kao specijalnog
izaslanika za mirovne pregovore Srbije i Kosova, još uvek ne
postoji konsenzus glavnih međunarodnih aktera za rešavanje
kosovskog pitanja. Istovremeno, situacija na Kosovu nakon
vanrednih parlamentarnih izbora, i uz izborni proces u Srbiji, ne
garantuje da će se dijalog brzo nastaviti da bi se postigli rezultati
do kraja proleća 2020. godine, kako to očekuju neki krugovi u
međunarodnoj zajednici.
Nedavno istraživanje javnog mnjenja o stavovima građana
Srbije o normalizaciji odnosa koje je sprovela naša organizacija
navodi na zaključak da bi jedna od glavnih prepreka za realizaciju
sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda
i Prištine mogla biti nedovoljna spremnost srpske javnosti da
prihvati bilo kakav sporazum.
3
Prema rezultatima istraživanja, kosovski problem ostaje jedno
od ključnih političkih pitanja u Srbiji. Kosovska tema izaziva
emocionalne reakcije, što ukazuje na problem demobilizacije
dugogodišnjih narativa u kojima je Kosovo predstavljano kao
kamen temeljac „srpske države“ i „srpskog identiteta“. Takve
narative podstiču i izrazito negativni stavovi i stereotipi o
Albancima, kao što pokazuje „visoka etnička distanca“, koja na
skali od 0 do 1 iznosi 0,62. Takođe, činjenica da bi se samo 14,1%
ispitanika složilo da podrži priznavanje nezavisnosti Kosova ako je
to preduslov za članstvo Srbije u eU, dok se 71,7% protivi, ukazuje
na činjenicu da izrazito „emocionalni“ narativ o Kosovu i dalje
preovladava nad „realističnijim“ stavovima.
Posebno težak zadatak vlade bio bi da ubedi javnost da prihvati
bilo kakvo priznavanje Kosova. Reč „priznavanje“ je emocionalno
obojena i uglavnom se smatra „nacionalnom izdajom“ i nosi
osećanja „izdaje i razočarenja“. Bilo koji potencijalni scenario
koji uključuje i priznavanje Kosova od strane Srbije imao bi
ozbiljne političke posledice za vladajuću stranku. Da bi priznanje
nezavisnosti Kosova teško bilo „prodati“ građanima govori
činjenica da bi samo između 15% i 20% ispitanika prihvatilo neka
od scenarija koji uključuju tu opciju, čak i u slučajevima kada bi to
Srbiji donelo neke ustupke, kao što je „razgraničenje“ ili „razmena
teritorija“. jedini drugi scenario koji bi imao određeno prihvatanje
među građanima je onaj po kome Srbija ne priznaje Kosovo, već
prihvata članstvo Kosova u UN, dok u zamenu dobija Asocijaciju /
zajednicu opština u kojima Srbi čine većinsko stanovništvo.
Ovo znači da je srpska vlada, iako joj je međunarodna zajednica
prepustila da prikupi potrebnu unutrašnju podršku za politiku
po pitanju Kosova, čak i na štetu osnovnih političkih sloboda,
u suštini sama sebi vezala ruke. Strategija predsednika Vučića
o „jezičkoj igri na dva nivoa“, u kojoj njegovi saradnici šalju više
„emotivne poruke“ o kosovskom pitanju kako bi zadržali osnovni
deo biračkog tela pri ruci; dok je on davao više „realistične stavove“,
donekle je uticala na njegove birače. Verni glasači vladajuće stranke
postali su prijemčiviji za “realistične naracije o Kosovu”. Međutim,
čini se da je opšte pogoršanje političkih sloboda u Srbiji otuđilo deo
antivladinih glasača. Iako su „realističniji“ po pitanju Kosova, oni će
teško podržati plan predsednika Vučića za sveobuhvatni sporazum
o normalizaciji odnosa, samo zato što ova vlada stoji iza toga.
Takođe, istraživanje je dovelo do jasnih dokaza o fundamentalnoj
ulozi medija u upravljanju mišljenjem javnosti o kosovskom
pitanju. Tabloidne novine povezane sa vlastima, kao što su
Informer, Kurir, Alo i Telegraf i televizije poput Pink i Happy, osim
što imaju ulogu u „učvršćivanju moći vlasti“, takođe služe za
podsticanje emocionalnih kosovskih narativa koji ne doprinose
postizanju umerenijeg pristupa u vezi sa ovim pitanjem. Pratioci
medijskih sadržaja koji su povezani sa vlašću uglavnom se protive
bilo kakvom kompromisu oko kosovskog pitanja ili pomirljivijoj
politici prema kosovskim Albancima uopšte, i za njih je sporazum
koji podrazumeva priznavanje Kosova na granici sa izdajom.
Rezultati istraživanja naglašavaju potrebu za ozbiljnim poslom koji
je neophodno da Srbija uradi da bi se promenio duboko ukorenjeni
emotivni narativni okvir o kosovskom pitanju. Komunikaciona
politika postojeće vlade da šalje dvosmislene poruke o rešavanju
sukoba na Kosovu mogla bi imati loš uticaj na pokušaje da se
postigne kompromis u dijalogu Beograda i Prištine.
Istraživanje možete preuzeti ovde.
5
vesti članica RG NKEU za Poglavlje 35
RG NKEU za Poglavlje 35 na radnom doručku sa novinarima
Radna grupa NKeU za Poglavlje 35: Ostala pitanja - Kosovo je 16. decembra u Beogradu organizovala radni doručak sa novinarima u cilju predstavljanja dosadašnjih rezultata i budućih planova Radne grupe. Takođe, članice Radne grupe su, svaka u svojoj oblasti, predstavile svoj rad i stavove u okviru Poglavlja 35.
Ovi sastanci su prilika za jačanje odnosa medija i članica Radne grupe, podsticanje dijaloga, kao i za uspostavljanje ili unapređenje saradnje u pogledu rada na pitanjima iz Poglavlja 35.
Događaj je podržan od strane Fondacije za otvoreno društvo, Srbija, u okviru projekta za podršku radu Radne grupe Nacionalnog konventa o evropskoj uniji za Poglavlje 35, koji sprovodi Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTeR).
CDDRI i NVO Aktiv: Predstavljanje istraživanja javnog mnjenja o Kosovu i Metohiji – šta kažu građani?
cDDRI i NVO Aktiv: Predstavljanje istraživanja javnog mnjenja o Kosovu i Metohiji – šta kažu građani?
U Beogradu je 18. decembra 2019. godine održana panel diskusija na kojoj su predstavljeni stavovi građana o normalizaciji odnosa i rešavanju kosovskog pitanja, dobijeni kroz sledeća istraživanja javnog mnjenja: - “Normalizacija odnosa između Beograda i Prištine iz perspektive građana”, koje je sproveo centar za društveni dijalog i regionalne inicijative (cDDRI), i - “Analiza trendova 2019: stavovi srpske zajednice na Kosovu”, koje je sproveo NVO Aktiv.
Na panelu su učestvovali: Nikola jović, istraživač cDDRI; Miodrag Milićević, direktor NVO Aktiv i Damjan jović, zamenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Moderator skupa je bio Dragiša Mijačić, koordinator Radne grupe NKeU za Poglavlje 35.
jedan od glavnih nalaza istraživanja NVO Aktiv jeste da od ukupnog broja ispitanih, skoro 80% ispitanika u srpskoj zajednici južno od reke Ibar i oko 66% na severu Kosova ne podržava ideju razgraničenja Kosova. Sa druge strane, istraživanje cDDRI pokazuje da većina građana (gotovo 80% ispitanika) ne bi prihvatilo priznanje Kosova od strane Srbije kao moguće rešenje. Istovremeno, 66,7% je ispitanika koji ne bi prihvatili priznanje Kosova od strane Srbije, a da je zauzvrat u pitanju razmena teritorija; a 57,3% ne bi podržalo sporazum koji podrazumeva priznanje Kosova od strane Srbije, a da Srbija dobije četiri opštine na Severu Kosova.
Događaju su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, organizacija civilnog društva, kao i mediji.
Panel je podržan od strane Fondacije za otvoreno društvo, Srbija, u okviru projekta za podršku radu Radne grupe Nacionalnog konventa o evropskoj uniji za Poglavlje 35, koji sprovodi Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTeR).
5
vesti članica RG NKEU za Poglavlje 35
Sporazoom: Oštrenje javne reči
O tome kako mediji u Prištini izveštavaju o događajima i pojavama u Srbiji, kako, sa druge strane, mediji u Beogradu izveštavaju o događajima i pojavama na Kosovu, te kako govor mržnje i zaoštrena retorika utiču na proces normalizacije odnosa i pomirenje među zajednicama govorili su istraživačka novinarka iz Beograda jelena Petković i autori popularnih tok šou programa na Kosovu TV emisije Rubikon, Adriatik Keljmendi i Slobodno srpski, Budimir Ničić.
Albanska i srpska zajednica na Kosovu nemaju isti prioritete. jedan od najuticajnih novinara na Kosovu Adriatik Keljmendi, gostujući u emisiji Sporazum, kaže da su nedavno održani vanredni parlamentarni izbori na Kosovu pokazali da normalizacija odnosa sa Srbijom nije bila tema od najvećeg interesa sa građane.
U procesu normalizacije odnosa Prištine i Beograda, srpski politički predstavnici sa Kosova se ništa i ne pitaju, što je opšte poznata stvar, ocenjuje autor emisije Slobodno srpski i direktor Medija centra u Čaglavici Budimir Ničić.
Sa druge strane, kada su u pitanju odnosi između vlasti i opoziciji u Srbiji, Kosovo se kao tema vrlo često upotrebljava, ali i zloupotrebljava, tako da su stavovi uvek suprotni, smatra istraživačka novinarka iz Beograda jelena Petković. U svemu tome, a posebno u političkim odnosima Beograda i Prištine, novinari moraju da imaju posebnu odgovornost jer se kroz nove medije i društvene mreže plasiraju često i poruke koje mogu da izazovu opasne posledice.
TV emisija ,,Sporazoom“ snima se u Severnoj Mitrovici u studiju centra građanske energije koji je deo NVO Aktiv. Projekat je finansiran od strane Kosovske fondacije za otvoreno društvo (KFOS).emisija je dostupna na linku.
Crno beli svet i InTER: Istraživačke priče sa Kosova
Portal crno beli svet i InTeR objavili su jedanaest istraživačkih priča čiji su autori istraživači i novinari koji izveštavaju na srpskom jeziku na Kosovu. Priče su izrađene u okviru programa obuke za razvoj istraživačkg novinarstva uz podršku mentora. Teme su bile raznolike – od povratka Srba u Prizren, preko problema uzurpirane imovine na Kosovu, uvođenja taksi na robu iz Srbije, neispunjenih izbornih obećanja, uključujući i druga pitanja od važnosti za svakodnevni život građana. Priče su objavljene u posebnoj elektronskoj publikaciji “Naše priče” koju možete preuzeti ovde.
Takođe, izrađen je i dokumentarni film u kome polaznici obuke za razvoj istraživačkog novinarstva na Kosovu predstavljaju teme svojih istraživačkih članaka. Film je dostupan na linku.
Istraživačke priče su izrađene u okviru projekta “Razvoj istraživačkog novinarstva kod novinara koji izveštavaju na srpskom jeziku na Kosovu”, koji zajednički realizuju organizacije crno beli svet i InTeR, a koji je podržan kroz grant Vlade Velikog Vojvodstva luksemburga, kojim upravlja Kosovska Fondacija za civilno Društvo (KcSF).
2
Mišljenja i stavovi izraženi u ovom Biltenu predstavljaju stavove autora i ne odražavaju neophodno zvanične stavove Fondacije za otvoreno društvo, Srbija, Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, ni InTER-a.
U Biltenu Radne grupe NKeU za Poglavlje 35 se iznose stavovi o pregovorima između Beograda i Prištine, prednostima
i posledicama ponuđenih rešenja na stanje demokratije i društva u Srbiji, položaj i zaštitu etničkih zajednica na Kosovu,
regionalnu stabilnost i pomirenje, evropske integracije Srbije i druge važne teme od interesa za razvoj našeg društva. U biltenu
se objavljuju tekstovi i stavovi članica Radne grupe, ali se daje mogućnost i drugim društvenim i političkim akterima da iznesu
svoje stavove po pitanjima od značaja za Poglavlje 35. Bilten izlazi više puta mesečno, distribuira se putem elektronske pošte,
i može da se preuzme sa internet stranice Nacionalnog konventa o evropskoj uniji, kao i sa stranice Instituta za teritorijalni
ekonomski razvoj (InTeR) koji koordinira radom Radne grupe za Poglavlje 35 i uređuje sadržaj biltena.
BIlTeN RADNe gRUPe NAcIONAlNOg KONVeNTA O eVROPSKOj UNIjI zA POglAVlje 35
Broj 26 (decembar 2019.)
www.eukonvent.org
www.regionalnirazvoj.org