Bilten Opcine Kakanj - Broj 14

B I LT E N

2

U V O D N I K

BILTENOPĆINE KAKANJ

interno informativno glasilo

OPĆINA KAKANJAlije Izetbegovića 123

72240 KakanjTel. 032/771-800, 771-801

Fax 032 771-803www.kakanj.com.ba

e-mail: [email protected]

IZDAVAČOpćina Kakanj

REDAKCIJA BILTENAOPĆINE KAKANJ:

Evelin MemićAzra Fejzić

Mersud Kovač

Tel: 032/555-301Fax: 032/771-803

e-mail: [email protected]@gmail.com

DTP I ŠTAMPA:Labirint d.o.o. Zenica

Tiraž:1000 primjeraka

Kao kakav šumski potočić dolinom Bosne, pa uz Gostović, tekla je 28. aprila 2010. godine kolona Kakanjaca, sve do mjesta gdje se skrasila ploča sa uklesanim imenima najhrabrijih i najboljih kakanjskih sinova. Ima nešto u kakanjskim kolonama od čega pla-hovito srce zadrhti radujući se zajed-ništvu naroda kojeg na daleki put vodi njegova ljudskost oličena u sje-ćanjima, rodoljubivim mislima, toplim osjećanjima...

Ima i drugih kolona poput onih što gmižu uzavrelim asfaltom ka moru ili onih izletničkih, ali nema nigdje kolone poput ove kakanjske... Tako mirna, spokojna, strpljiva ko-lona našeg naroda otisnula se niz Bosnu, nakon prolaska kroz ulicu Alije Izetbegovića u kojoj je ispra-ćena uzdasima i sjećanjima. Aprilsko sunce stidljivo se probijalo milujući lice dječačića koji se smjestio sa svojom nanom u jednom od desetak autobusa.

Grandiozna je ona stijena uz magistralu u Lašvi, ali naše srce je veće, naš naum je plemenit, hrlimo Kamenici, Popovoj Luci, nestrpljivo čekamo da još jednom otvorimo udžbenik naše historije i utvrdimo važnu lekciju...

Uz magistralu uzorane njive, domovina nam sva u beharu. Jata ptica, na zvuk sirene mašinovođe teretnog voza, sa napupalih grana vinuše se nebu pod oblake, gledamo načičkana sela po obroncima, radu-jemo se svakoj fabrici koju vidimo, drago nam je što se na jarbolu iznad pogona talasa plavo-žuta državna zastava... Svuda su simboli slobode, svuda su obilježja koja je iznjedrila duša u kojoj čuvamo naša nacional-na, vjerska, domoljubna i zavičajna osjećanja...

Počašćeni smo srdačnom dobro-došlicom u Zavidovićima. Hvala pri-padnicima MUP-a ZDK koji su na ve-oma profesionalan način omogućili

Obilježeni 28. april – Dan sjećanja na kakanjske šehide i poginule borce i 23. maj – Dan kakanjskih dobrovoljaca Misoča ‘92

Ima nešto u kakanjskim kolonama od čega plahovito srce zadrhti radujući se zajedništvu naroda kojeg na daleki put vodi njegova ljudskost oličena u sjećanjima, rodoljubivim mislima, toplim osjećanjima...

neometano kretanje kolone i ulazak u centar Zavidovića, daju nam upute, nema gužve, nema prometnih zasto-ja, ponosni smo na njih jer dostojan-stveno služe domovini i časno nose grb sa kraljevskom krunom, grb Ze-ničko-dobojskog kantona.

U Zavidovićima bratski doček, tu su načelnik Zavidovića sa saradnici-ma, vijećnici, narod... Sa poštova-njem i u tišini prišli smo spomen-obi-lježju u centru grada, preko puta zgrade Općine. Čitamo imena šehida, poginulih boraca i civilnih žrtava. U sredini ploče čitamo imena kakanj-skih šehida. Naprijed su majke, iskrile su vrele suze u njihovim očima. Otvaramo dlanove prema nebu, Fa-tihu smo proučili...

Načelnici Osmić i Jašarspahić kratko su se obratili, obradovaše nas viješću da će se uskoro Zavidovići i Kakanj bratimiti. Nakon polaganja cvijeća, požurili smo, a opet nena-metljivo i dostojanstveno, nazad u autobuse. Pravac Kamenica, uz Go-stović kolona je krenula...

U Kamenici čarobni pejzaži, ov-dje se svaki kamen stopio sa priro-dom, malo-malo pa izvor vode, sli-jeva se na put, pere stazu kojom smo krenuli, nije kaljavo niti blatnjavo, sve nam je potaman, miriše behar, ili možda ljekovite trave, ma miriše Bosna naša...

Možda kada bi rijeka Sađevica za čas utihnula, a tajanski endemi Bal-kana Gregersenova mlječika i Bosan-ski ljiljan prestali se drhtavo povija-ti u igri sa povjetarcem koji im otima miris pa ga razgoni Tajanom, mogao bi se možda čuti, zaostao u gustim krošnjama stoljetnih šuma, pisak lokomotive „Ajnzer“ koja je za ma-đarsku firmu „Gregersen i sinovi“, na samom početku dvadesetog vijeka, iz Kamenice transportovala oblovinu koja se izvozila širom svijeta. Možda bi se u takvoj tišini odnekud i vile pojavile, one što prema legendama

B I LT E N

3

U V O D N I K

Svi zajedno smo pokazali da znamo ko smo, odakle dolazimo, kojem kulturno-civilizacijskom krugu pri-padamo, koja je naša etnička matrica, gdje su naši korijeni, koliko u prošlost doseže naša historija...

žive u mračnim šumama i dalekim gorama. Put jeste vratoloman, a opet je sve pitomo. U Popovoj Luci naš narod, došao u velikom broju. Čitamo imena kakanjskih heroja koji su za slobodu dali svoje živote na području općine Zavidovići. Učimo Fatihu, pokazujemo da sjećanja ne blijede, dokazujemo da smo svjesni njihove žrtve za slobodu, svjedočimo da zna-mo našu historiju...

Tik iza ploča brdo, planina, strmi-na niz koju je jurnuo šumski potok, slap, vodopad... Šušti, trešti, sipi kao pijesak u pješćanom satu. Nema screen savera koji se može mjeriti sa ovim prizorom. Ovdje je Božijom odredbom priroda svojim čarima ukra-sila spomen-obilježje i tvori memori-jalni kompleks kakvog bi teško bilo projektovati i napraviti.

Poslušali smo imena kakanjskih šehida koja su uklesana u ploču, po-slušali smo obraćanja Tahira Mandžu-ke, predsjednika Organizacije poro-dica šehida i poginulih boraca općine Kakanj, ministra za boračka pitanja ZDK Sejada Nalića, načelnika Zavido-vića Hakije Osmića, načelnika Kaknja Mensura Jašarspahića Surija, poslu-šali apele da budemo složniji, brat-skije raspoloženiji, otvoreniji prema čovjeku...

Položeno je i cvijeće, proučen Jasin, proučena Fatiha, abdest u kanjonu planinske rječice probudio je čežnju i nadu da će i naše rijeke jednoga dana biti potpuno čiste, klanjan je podne-namaz, sve je bilo dostojanstveno, lijepo organizirano, primjereno mjestu i povodu dolaska u Popovu Luku. Obilježili smo 28. april-Dan sjećanja na kakanjske šehide i poginule borce. Ni oblaka nije bilo, ni žurbe, ni odugovlačenja, sve umjereno...

Neka se i ovo zabilježi. Učenici Srednje tehničke škole “Kemal Ka-petanović” iz Kaknja, članovi Ski-kluba Kakanj i Planinarskog društva „Bobovac“ Kakanj organizirano i na njima svojstven način, dolaskom biciklima i pješice, dali su poseban doprinos obilježavanju ovog značaj-nog datuma. Svi zajedno smo poka-zali da znamo ko smo, odakle dola-zimo, kojem kulturno-civilizacij-skom krugu pripadamo, koja je naša etnička matrica, gdje su naši korijeni, koliko u prošlost doseže naša historija, pokazali smo da ne

zaboravljamo one koji su, kroz bur-nu historiju Bosne, za našu slobodu i opstojnost, u punoj širini naših držav-nih, nacionalnih, vjerskih i zavičajnih osjećanja, živote dali. Uslijedio je i povratak. U tišini i miru, tekla je kolona Kakanjaca. Zaista, ima nešto u kakanjskim kolonama od čega pla-hovito srce zadrhti radujući se zajed-ništvu naroda kojeg na daleki put vodi njegova ljudskost oličena u sje-ćanjima, rodoljubivim mislima, to-plim osjećanjima...

U koloni, organizirano, dostojan-stveno, ratnim stazama, do Ponijera su, 17. aprila 2010. godine, otišli borci Trećeg manevarskog bataljona. Stazama sjećanja, slave i sjete, ko-račali su borci sa plemenitim naumom da odaju počast armijskom generalu Rasimu Deliću, preminulom koman-dantu Armije RBiH.

Neka se i ovo crnim slovima za-bilježi. Sasvim slučajno, a mudri

tenk na terenima Srednje Bosne oku-pili su se kakanjski dobrovoljci, oni što su imali usuda da se sa Lučila ponad Misoče spuste tih ratnih dana u pakle-ni kanjon u kojem je odjekivala stra-vična jeka mitraljeza načičkanih po obroncima. Odata je počast herojima koji su za slobodu dali živote, susreli su se ljudi, progovorili pokoju o živo-tu jer, znamo, uvijek treba sa naro-dom, uz narod, lakše je, ljepše, život-nije, razgovornije, optimističnije...

Sa mjesta gdje je ratnih godina žarilo, palilo, gorjelo, tutnjalo, iz kanjona nad kojim strše nazubljene kamene gromade, iz ratne doline smrti i paklenih dubina, poslali smo plemenitu poruku koju šaljemo re-dovno, u kontinuitetu, iz Popove Luke, Semizovca, sa Ponijera, iz gradskog spomen-parka, da u našim najdubljim mislima, najljepšim osje-ćanjima, u našim sakralnim vrijed-nostima čuvamo uspomenu na one koji su omogućili da naša bosanska bit, naše historijsko polazište, naši korijeni, ono naše duhovno, nacio-nalno, vjersko i zavičajno opstane, da ne bude okrnjeno, zatrto, zami-jenjeno nametnutim ideologijama koje ne bismo mogli dušom prigliti, jer mi znamo ko smo, nismo izgu-bljeni, nismo ničija provincija, svu-da su simboli države, naše države, ne lutamo, čitamo našu historiju, istinitu i potkrijepljenu „crno po bijelom“ poveljama, zapisima, steć-cima, arheološkim nalazištima... Istražujemo, pišemo, čuvamo istine radi, a okrenuti smo životu, buduć-nosti, saradnji, uvažavanju, Bosni, slobodi, odgajanju i podizanju dje-ce, plodnim njivama i rudnim polji-ma, udajama i ženidbama, djeci, unucima, uspjehu, predanom radu, sloboda nas razgovara, idemo napri-jed, slavimo suživot, baštinimo ono što nam djedovi ostaviše u amanet, slobodno izražavamo naša religijska vjerovanja, radujemo se sličnostima koje povezuju i različitostima koje obogaćuju, hrlimo ka progresu, brže, snažnije, upornije...Naša usmjere-nost ka progresu i odlučnost da ne posustanemo u izgradnji bolje bu-dućnosti čvrsta je kao kakanjski cement. Uvjereni smo da će kakanj-ski ugalj, taj crni biser mračnog podzemlja, pretvoren u kilovate donijeti još više svjetlosti nama i cijeloj našoj domovini.

kažu da ništa nije slučajno, prona-đosmo jedan intervju iz 1996. godi-ne u kojem se armijski general Rasim Delić osvrnuo na ulogu Kaknja u odbrani BiH. Na pitanje „Šta mislite o glasu koji „bije“ Kakanj da nije osjetio rat i da je protekle godine živio mirnodopski?“, general Delić je odgovorio:

„Ne mogu se složiti sa tom kon-statacijom. Stanje u Kaknju mi je izuzetno dobro poznato. Jedna od prvih jedinica koje smo mi počet-kom agresije na našu zemlju nao-ružali bila je upravo kakanjska dobrovoljačka jedinica. Prvi zada-tak joj je, već u maju 1992. godi-ne, bila odbrana Misoče“.

U kolonama, masovno, srčano, uzdignute glave, bosanski, Kakanjci i Kakanjke, 23. maja 2010. godine, putovali su do Misoče, da prizovu sjećanja na period kada je ovo ilijaš-ko naselje doslovno oralo oko 3 700 granata dnevno. U misočkoj kotlini u kojoj je zarobljen, vjerovatno, prvi

B I LT E N

4

Općinsko vijeće je 5. maja 2010. godine završilo 19. redovnu sjednicu koja je započela 29. aprila 2010. godine.

Na prvom dijelu sjednice Vije-će je razmatralo i usvojilo: Pri-jedlog Programa rada Općinskog načelnika i jedinstvenog općin-skog organa uprave Općine Kakanj za 2010. godinu; Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Spora-zum o prijateljstvu i suradnji općine Kakanj i općine Zavidovići; Prijedlog odluke o administrativ-nim taksama Općine Kakanj; Pri-jedlog odluke o visini prosječne konačne građevinske cijene iz prethodne godine po m2 korisne stambene površine na području općine Kakanj; Prijedlog odluke o rasporedu sredstava „Transfer političkim partijama“ iz Budžeta Općine Kakanj za 2010. godinu; Prijedlog programa utroška sred-

O P Ć I N S KO V I J E Ć E - A K T U E L N O S T I

Izvještaj sa 19. redovne sjednice Općinskog vijećastava naknade za građevinsko zemljište za 2010. godinu i Prijed-log programa utroška sredstava komunalne naknade za 2010. go-dinu. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o provođenju Regulacio-nog plana „Centar Kakanj“ u Ka-knju usvojen je u formi nacrta.

U nastavku, 5. maja 2010. go-dine Vijeće je usvojilo: Prijedlog programa utroška sredstava Fonda za zaštitu okoliša za 2010. godinu; Prijedlog programa rasporeda budžetskih sredstava za zaštitu i spašavanje u 2010. godini; Pri-jedlog programa utroška sredsta-va za informisanje za 2010. godi-nu; Prijedlog rješenja o razrješe-nju Šljuka Razije dužnosti pred-sjednika Općinske izborne komi-sije; Prijedlog rješenja o imeno-vanju Čaluk Hajrudina za pred-sjednika Općinske izborne komi-sije i Prijedlog rješenja o imeno-

vanju člana konkursne komisije ispred Općinskog vijeća za izbor direktora JU za kulturu i obrazo-vanje Kakanj. Vijeće je odlučilo da će o Prijedlogu programa utroš-ka sredstava od cestovnih nakna-da, Prijedlogu programa utroška sredstava od koncesija i Prijedlogu programa rasporeda sredstava za sport za 2010. godinu, kao i o Pri-jedlogu programa rasporeda sred-stava iz prijateljskog okruženja sa Elektroprivredom raspravljati na narednoj sjednici. Obrazloženje za povlačenje Prijedloga programa od cestovnih naknada i koncesija je to što se Vlada ZDK odlučila za finansiranje pojedinih projekata na području općine Kakanj, a kako ne bi došlo do preklapanja pojedinih projekata, odlučeno je da se o ovim programima rasprav-lja nakon što se Općina upozna sa planovima Vlade ZDK.

Uz izgrađenu park-fontanu koja se smjestila preko puta kapije Tvornice cementa Ka-kanj, mladi kakanjskog naselja Doboj dobili su i igralište. Iz-gradnju sportskog poligona zajedno su finansirali Općina

Aktuelni radovi u KaknjuKakanj i Tvornica cementa. Kroz Program utroška sredstava od koncesija za 2009. godinu Općina je izdvojila 10 000 KM, isti novčani iznos izdvojila je i Tvornica cementa Kakanj. U Doboju će uskoro poteći voda iz nove javne česme za koju je Općina Kakanj, kroz Program utroška sredstava od koncesija za 2009. godinu, izdvojila 5 000 KM. Radovi su u završnoj fazi, preostalo je još oblaganje če-sme kamenom. Asfaltirani su putevi u Brežanima ( 50 000 KM), Crnču ( 90 000 KM), Tršću (90 000 KM), Starposlama ( 50 000 KM), Turalićima ( 50 000 KM), te put Bištrani-Mali Trnov-ci ( 50 000 KM). Ovi radovi su se finansirali kroz kapitalna ulaganja ZDK. Asfaltiran je i put u Mramoru (40 000 KM) i put u Brnju (30 000 KM). Ove radove finansiralo je Ministar-

stvo privrede ZDK. U toku su radovi na regulaciji desne obale rijeke Bosne, pri kraju su radovi na izgradnji ambu-lante u Doboju, završeni su radovi na izgradnji kanalizaci-je Pope-Malješ, a u toku je izgradnja kanalizacione mreže Studenac-Doboj.Asfaltiran put u Mramoru

Novi asfalt u Brnju Novo igralište u Doboju

Česma u Doboju

B I LT E N

5

A K T U E L N O S T I

Općinski načelnik Mensur Jašar-spahić Suri uputio je Uredu za vete-rinarstvo BiH dopis u kojem se kaže:

„Općina Kakanj, kao i mnoge druge općine u Bosni i Hercegovi-ni, stupanjem na snagu Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja (u daljem tekstu: Zakon), ima ogro-mne probleme sa napuštenim i izgubljenim životinjama, a poseb-no sa psima lutalicama, koji na-padaju građane i usmrćuju druge životinje, te svakodnevno izazi-vaju strah kod građanstva.

Pošto je odredbom člana 14. stav 1. tačka d. Zakona predviđe-no da se eutanazija životinje može provesti ukoliko je životinja opa-sna za okolinu, a o čemu odlučuje ovlašteni veterinar, Općina Kakanj je već poduzela određene aktivno-sti (raspisivanje javnog poziva prema svim veterinarskim stanica-ma), kako bi se izvršila identifika-

Upućen dopis Uredu za veterinarstvo BiH

cija opasnih životinja za okolinu, a nakon toga provela i eutanazija nad istim. Općinski organi uprave, sukladno Zakonu, nadležni su za izdavanje dozvole za formiranje

skloništa i higijenskog servisa za životinje, a na osnovu uputstva koje propisuje nadležno ministar-stvo na prijedlog Ureda za veteri-narstvo BiH. Za poduzimanje bilo kakvih radnji u cilju rješavanja ovog pitanja, molimo Vas za do-stavljanje informacije da li je od strane nadležnog ministarstva odnosno ureda doneseno pome-nuto uputstvo, kao i podzakonska akta iz člana 40. Zakona. Pome-nuti provedebeni propisi trebali su biti doneseni u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona (08.04.2010. godi-ne), a u kojem roku je postojala i obaveza osnivanja skloništa i higijenskih servisa za životinje od strane općinskih organa uprave. Molimo za informaciju u što kra-ćem roku, kako bi hitno poduze-li radnje u cilju rješavanja nasta-log problema“.

U periodu 1 – 30. april 2010. godine tržišna inspektorica Niza-ma Buza obavila je 60 inspekcij-skih pregleda, napisala je 50 in-spekcijskih zapisnika, izvršene su 3 kontrole izvršenja rješenja, pod-nijela je dva zahtjeva za pokreta-nje prekršajnog postupka, izdala je tri rješenja o zabrani rada, sa-činila je 7 službenih zabilješki...

Tržišna inspektorica je radila na kontroli poreznih obveznika koji nisu podnijeli prijavu komunalne takse za 2010. godinu, vršila je ovjeru trgovačkih knjiga na malo, prisustvovala je usmenim raspra-

Izvod iz Izvještaja o radu općinskih inspektora za mjesec april 2010. godine

Poštovani građani, Službu za poduzetništvo, društvene djelatnosti, eko-zaštitu i inspekcijske poslove možete kontaktirati na telefone sa brojevima 032/771-827, 032/771-817 i 032/771-819. Sve nelegalne radnje i nesavjesne subjekte koje pri-mijetite možete prijaviti, potpuno anonimno, i putem foruma na službenoj web-stranici Općine Kakanj www.kakanj.com.ba. Općinski inspektori će provjeriti navode i poduzeti mjere u skladu sa nadležnostima. Na osnovu vaših sugestija na forumu već su realizirane određene akcije inspektora. Zahvaljujemo se po-sjetiocima službene web-stranice na saradnji. Službena stranica, od nedavnog uređenja, bilježi više od 400 000 posjeta. Čekamo i vašu posjetu.

vama na Općinskom sudu Kakanj u prekršajnom postupku protiv okrivljenih (izrečene novčane ka-zne u vrijednosti od 500 KM), kontrolirala je prodaju robe na pijaci i na gradskom šetalištu...

Općinski vodni inspektor Mir-sad Delić tokom aprila je primio 12 građana vezano za probleme iz vodne i drugih oblasti, na teren je izlazio 25 puta, 2 puta je bora-vio u Tršću u vezi istresanja kana-lizacionog sadržaja u potok, te u vezi vodosnabdijevanja, u Hodži-ćima je izvršio kontrolu izvršenja rješenja po pitanju naloženih mjera oko postupka legalizacije mjesnih vodovoda...

Komunalna inspektorica Zahi-da Alić u mjesecu aprilu ispostavi-la je 9 rješenja o otklanjanju ne-dostataka, izvršeno je 7 kontrola rješenja ispostavljenih u martu, obavljeno je 8 kontrola po zahtje-vu stranaka, vršena je kontrola bespravnog zauzeća javne površi-ne u svrhu izlaganja i prodaje robe, vršena je kontrola održava-nja čistoće na gradskim saobraćaj-nicama, industrijskom putu i dru-gim javnim površinama...

Napuštanje životinje je kažnjivo djelo

Zabilježeno u Kaknju

I putem foruma na www.kakanj.com.ba odgovaramo na upite građana

B I LT E N

6

Neka o našem radu, za poče-tak, brojke kažu. U 2009. godini zabilježeno je 50 000 posjeta građana Centru za pružanje uslu-ga građanima, 12 000 posjeta općinskim službama, 5 000 posje-ta matičnim uredima, 10 000 te-renskih radnih sati uposlenika Općine, 250 000 posjeta službenoj web-stranici Općine Kakanj...

Općina Kakanj intenzivno radi na realizaciji strateških ciljeva koji su definirani u Strategiji ra-zvoja općine Kakanj za period 2007-2017. Podsjećamo, strateš-ki cilj koji se odnosi na upravu glasi: „Efikasna, odgovorna i transparentna općinska uprava koja odgovara na potrebe svih građana i omogućava im uče-stvovanje u javnim poslovima“.

Provedba Zakona o slobodi pristupa informacijama

Općina Kakanj, poštujući za-konske odredbe, redovno dostav-lja Parlamentu Federacije BiH tromjesečne izvještaje o proved-bi federalnog Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI). U godišnjem izvještaju za 2009. godinu se navodi da je u Općini Kakanj primljeno 19 zahtjeva građana za pristup informacija-ma. Najveći broj tih zahtjeva odnosio se na arhivirane predme-te upravnog postupka, te na po-datke vezane za prosječne mje-sečne vrijednosti materija koje zagađuju zrak, a koje su se prati-le mobilnom monitoring stanicom Općine Kakanj. Svi zahtjevi za pristup informacijama su riješeni, bez izuzetaka. Niti u jednom slu-

Jedan od strateških ciljeva definiranih Strategijom razvoja općine Kakanj glasi: „Efikasna, odgovorna i transparentna općinska uprava koja odgovara na potrebe svih građana i

omogućava im učestvovanje u javnim poslovima“

„Vizija bez aktivnosti je sanjarenje, a aktivnost bez vizije, noćna mora“ (Japanska narodna poslovica)Na osnovu dosadašnjih dobrih rezultata, te na bazi sugestija građana, sa puno entuzijazma, nastavljamo

naše aktivnosti na realizaciji ciljeva koji su definirani Strategijom razvoja općine Kakanj i Strategijom komuniciranja općine Kakanj sa javnošću

čaju zahtjev nije riješen van za-konskog roka od 15 dana. Napo-minjemo da obrasce zahtjeva za pristup informacijama svi zainte-resovani mogu naći u Centru za pružanje usluga građanima (pri-jemna kancelarija), kao i Vodič za pristup informacijama i Indeks registar informacija kojima Opći-na raspolaže.

Službena web-stranica www.kakanj.com.ba bilježi više od 400 000 posjeta

Nadamo se da su posjetioci službene web-stranice zadovoljni našim zalaganjem da web-strani-ca bude redovno ažurirana. Trudi-mo se da redovno izvještavamo o svim dešavanjima koja su vezana za rad općinskih organa uprave, nastojimo da prenesemo i poneki tekst iz kakanjske prošlosti slije-deći mudru izreku koja kaže da je sramota biti stranac u vlastitom zavičaju i domovini. Pokrenuli smo na službenoj web-stranici i forum putem kojeg posjetioci mogu ko-mentirati određene teme, postav-ljati upite, pisati sugestije, prija-viti sumnjive radnje u neposred-nom okruženju. Na osnovu suge-stija posjetilaca općinski organi

uprave su, nakon provjere navoda, poduzeli niz u zakonu utemeljenih akcija. Zaista se trudimo da ostva-rimo dobru saradnju sa građanima Kaknja, ma gdje bili. Od nedavne izmjene skripte naša stranica bi-lježi više od 400 000 posjeta. Naš cilj je 500 000 posjeta. U web-stranicu smo uložili puno entuzi-jazma i zalaganja, uvjereni smo da su to građani prepoznali.

Bilten je zadobio simpatije čitalaca

Bilten Općine Kakanj, koji izla-zi povremeno, zadobio je simpati-je čitalaca. Bilo je i korisnih do-bronamjernih sugestija i kritika koje uvažavamo. Štampali smo 14 brojeva Biltena Općine Kakanj.

Na Facebooku potražite profil općinskog načelnika Mensura Jašarspahića Surija

Želimo vam sugerirati da na Facebooku potražite profil općin-skog načelnika Mensura Jašarspa-hića Surija. Naziv pravog profila preko kojeg načelnik Jašarspahić često komunicira sa građanima glasi: Mensur Jašarspahić Suri. Ovo sugeriramo jer postoji još jedan profil sa imenom načelnika, ali bez nadimka Suri, kojeg je pokrenula samoinicijativno i bez dopuštenja nama nepoznata osoba. Na osnovu dosadašnjih dobrih rezultata, te na bazi sugestija građana, sa puno entuzijazma, nastavljamo naše aktivnosti na realizaciji ciljeva koji su definirani Strategijom ra-zvoja općine Kakanj i Strategijom komuniciranja općine Kakanj sa javnošću.

Službena web-stranica www.kakanj.com.ba bilježi više od 350 000 posjeta


B I LT E N

7

Na prigodnoj svečanosti kojom je Kantonalna uprava civilne zašti-te obilježila Svjetski dan civilne zaštite uručena su priznanja i nagra-de najzaslužnijim pojedincima, in-stitucijama i organizacijama. Pisme-ne pohvale za uloženi rad, zalaganje i ostvarene rezultate u zaštiti i spa-šavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća dobili su, između ostalih, i Profesionalna vatrogasna jedinica Kakanj, te Želj-ko Srdić, pripadnik Civilne zaštite Kakanj. Profesionalna vatrogasna jedinica Kakanj je i jedan od dobit-nika općinskog priznanja Zahvalnica kojeg dodjeljuje Općinsko vijeće povodom Dana općine Kakanj.

Pohvale dobili Profesionalna vatrogasna jedinica Kakanj i Željko Srdić, pripadnik Civilne zaštite Kakanj

U periodu 1 – 31. mart 2010. go-dine u bračnu luku uplovili su: Polo-vina Kemal i Ajdinović Sedina, Kovač Asmir i Tabak Nafija, Haračić Mirnas i Sarać Aldijana, Kulović Samir i Mašić Mirnesa, Muminović Almin i Neimar-lija Ilhana, Kovač Mirnes i Veispahić Nedžmedina, Pipo Edmir i Mušinović Merima, Omerhodžić Halid i Kešeto-vić Zejna, Alispahić Nevzet i Avdukić Sedina, Rojo Haris i Skeledžija Alma, Kukić Saldin i Tuka Adela, Škulj Samir i Gačić Vernesa, Kukić Ervin i Rizvan Mirela, Čizmić Nihad i Škulj Besima, Begić Muamer i Topalović Mirnela, Merdić Đemal i Mustafović Merima, Berbić Adnan i Delić Amna.

U periodu 1 – 30. april 2010. go-dine u bračnu luku uplovili su:

Huskić Damir i Blažanović Aleksan-dra, Kukić Edvin i Hrusto Dalila, Kumbara Neđib i Alidžanović Ekrema, Kevilj Admir i Zukanović Fatima, Hrustić Aldin i Zukić Armina, Došljak Saša i Silajđija Azra, Zahirović Pašo i Telalović Medina, Kazazović Nermin i Haračić Azra, Menzilović Beader i Vehab Senada, Pipo Bead i Hardauš Belma, Merdić Mirsel i Kobilica Sa-mra, Čobo Adnan i Smolo Samina, Merdić Adis i Skeleđija Rasema, Ćosić

Vijesti iz Matičnog ureda Kakanj

Vjenčani u periodu 1. mart – 30. april 2010. godineMladencima upućujemo srdačne čestitke povodom stupanja u bračnu zajednicu, a za sve one koji planiraju

zaključenje braka prezentiramo nekoliko korisnih informacija o neophodnim radnjama koje trebaju poduzeti kako bi sklopili brak

Sulejman i Hajduković Nerma, Šah-man Jasmin i Kapetanović Murisa, Husika Nermin i Provalić Delila.

Mladencima upućujemo srdačne čestitke povodom stupanja u bračnu zajednicu, a za sve one koji planiraju zaključenje braka prezentujemo neko-liko korisnih informacija o neophodnim radnjama koje trebaju poduzeti kako bi sklopili brak. Nakon stupanja na snagu Porodičnog zakona FBiH došlo je do izmjena u proceduri zaključenja braka. Budući bračni partneri podnose prijavu za zaključenje braka, prijava i ostala dokumentacija (rodni listovi, kopije ličnih karti i druga dokumenta-cija ako službena osoba ocijeni da je potrebna) se predaje službenoj osobi ovlaštenoj za obavljanje čina zaključe-

nja braka. Matičar (službena osoba) u dogovoru sa budućim bračnim partne-rima određuje rok za sklapanje braka koji ne može biti kraći od 30 dana, ra-čunajući od dana prijavljivanja. Izuzet-no, kada za to postoje opravdani razlo-zi, matičar može odobriti sklapanje braka prije isteka roka. Buduće bračne partnere matičar je dužan upoznati da je potrebno da se do dana sklapanja braka uzajamno obavijeste o zdravstve-nom stanju, da posjete porodično sa-vjetovalište, te da se upoznaju sa stručnim mišljenjem i uvjetima za ra-zvoj skladnih bračnih zajednica. Matičar će mladence upoznati i sa mogućnosti-ma definiranja imovinskih odnosa tj. sa modalitetom koji određuje da se imo-vinskopravni odnosi bračnih partnera mogu utvrditi bračnim ugovorom koji se sastavlja kod notara.

Po isteku roka za sklapanje braka kod matičara se dogovore datum, vrijeme i mjesto sklapanja braka. Zaključenje braka odvija se uz prisu-stvo dva svjedoka. Tom prilikom dr-žavni službenik pročita odredbe Po-rodičnog zakona FBiH kojim su regu-lirana prava i dužnosti bračnih par-tnera, a mladenci javno iskazuju volju za zaključenjem braka.

Novi detalj u sali u kojoj je izgovoreno hiljade sudbonosnih DA


B I LT E N

8

Fotovijest - Na gradskom maskenbalu najviše pažnje izazvali Zadro i sestra Helga

A K T U E L N O S T I - I Z P R O T O KO L A

Iz protokola Stručne službe za poslove Općinskog načelnika: Detalj sa prijema za uspješne sportiste

Prijem povodom Međunarodnog dana žena Prijem za nekadašnje načelnike

Predstavnici MUP-a ZDK bili gosti načelnikaZabilježeno na utakmici OK Kakanj-Perugia Volley

B I LT E N

9

I Z P R O T O KO L A

Djeca su naša neizmjerna radost. Sofisticirana modernistička obiljež-ja koja, zbog prekomjerne i često neadekvatne primjene, sve više prijete da potisnu istinske ljudske vrijednosti nisu zaobišla niti djecu. Kompjuterske igrice, riješene zada-će i obrađene lektire na internetu sve više udaljavaju našu djecu od druženja sa knjigom i učenja na osnovu vlastitog razmišljanja i za-pažanja. Dragi roditelji, učinimo svi zajedno više kako bismo našoj djeci, uz racionalnu upotrebu računara, osigurali druženje sa junacima po-učnih knjiga koje kazuju o životu, ljubavi, razumijevanju, toleranciji i istinskim humanim vrijednostima. Ljepotu i čar čitanja i druženja sa knjigom ne može zamijeniti nikakav sofisticirani doseg modernog vreme-

Poruka povodom 2. aprila - Međunarodnog dana dječije knjigeU periodu 1 - 30. april 2010. go-dine općinski načelnik Mensur Jašarspahić-Suri je primio u svom uredu 32 građana, zabilje-žena su 52 prijema grupa gostiju, delegacija... Od 1. januara do 30. aprila 2010. godine općinskom načelniku Mensuru Jašarspahi-ću Suriju je upućeno 414 zahtje-va za pomoć ili razgovor. Stručnu službu za poslove Općinskog načelnika možete kontaktirati na telefone: 032/ 771-801; 032/ 555-301, 032/ 771-800, lokal 745, fax: 032/771-802, e-mail: opci-naka@ bih.net.ba; [email protected], [email protected], web: www.kakanj.com.ba. Poštanska adresa: Alije Izetbegovića 123, 72 240 Kakanj.

na. Draga djeco, umiljati likovi knjiga za djecu pružaju ruku, oni žele biti vaši iskreni i najbolji prija-telji, zaplovite s njima beskrajnim morem mašte, igre, znanja, pjesme i smijeha...

OPĆINSKI NAČELNIKMensur Jašarspahić Suri

Zaplovite sa junacima knjiga beskrajnim morem mašte, igre, znanja, pjesme i smijeha...

Ništa na ovom svijetu ne mo-že zamijeniti radost koju u naše živote donosi veseli dječiji smi-jeh i žamor. Nema tog skupocje-nog nakita i luksuznog automo-bila koji može biti bitniji od bujice emocija koje naviru kada se oko vrata sviju male nejake dječije ruke, nema ljepših i sjajnijih bisera od rijetkih, tek izniklih, dječijih zubića što stid-ljivo virkaju iza nasmiješenih usana, nema ničeg materijalnog što može nadomjestiti onu po-letnu radost koja nosi dijete dok trči majci u zagrljaj noseći prvu školsku peticu...

Djeca su naša neizmjerna radost, njihova bezbrižnost i čista duša šire optimizam i nadu, za njih živimo i radimo, za njih se borimo...

Pamtimo dane, kao da je bilo jučer, kada smo ih prvi put pri-hvatili u naručje, prelistavamo albume naših sjećanja i prisje-

Poruka povodom 23. aprila – Međunarodnog dana djeteta

Djeca su vojska najjača!

Učimo djecu da se raduju pjesmi ptice, proljetnom beharu, žuboru potoka...

ćamo se prvih zubića, rođenda-na, prvih ubranih cvjetića, simpatičnih nestašluka...

Radovali smo se njihovim prvim danima u školskim klupa-ma, prvim peticama, učili ih

voziti bicikl, plivati, učili ih da poštuju starije...

Djeca su smisao našeg života pa se, stoga, povodom 23. apri-la – Međunarodnog dana djete-ta, treba zapitati kako se užur-bana svakodnevnica i degradira-nje istinskih ljudskih vrijednosti odrazilo na odnos čovjeka prema djetetu. Brzina, žurba i trka modernog vremena uskratile su i roditelju i djetetu puno istinske radosti. Zbog ovakve zbilje, apeliram na sve ljude da dijete u našem društvu dobije više pažnje i ljubavi. Apeliram da se ne izgube istinske ljudske vrijed-nosti jer skupocjena igračka i mobitel u rukama petogodišnjeg djeteta ne mogu nadomjestiti roditeljsku ljubav, apeliram da djecu učimo da se raduju pjesmi ptice, proljetnom beharu, žubo-ru potoka...

OPĆINSKI NAČELNIKMensur Jašarspahić Suri

B I LT E N

10

M AT U R A N T I 2 010

B I LT E N

11


B I LT E N

12


B I LT E N

13


B I LT E N

14


B I LT E N

15


B I LT E N

16


B I LT E N

17


B I LT E N

18


B I LT E N

19


B I LT E N

20


B I LT E N

21


B I LT E N

22


B I LT E N

23


B I LT E N

24


B I LT E N

25


B I LT E N

26


B I LT E N

27


B I LT E N

28

E KO S L I K A M O G A K R A J A

Od nadležnih ministarstava Federa-cije i Kantona zatražen spisak ope-ratera sa područja općine Kakanj koji ispuštaju zagađujuće materije Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša Zeničko-dobojskog kantona upućen je zahtjev kojim se traži spisak svih operatera koji u obavljanju svoje djelatnosti ispu-štaju zagađujuće materije u zrak, sa područja općine Kakanj, a koji spadaju u nadležnost ministarstava (“postrojenja A kategorije” i “po-strojenja B kategorije”). „Navedeni podaci su nam neophod-ni, radi formiranja spiska subjekata koji su zaduženi za primjenu i postu-panje u skladu sa Planom interven-tnih mjera u slučajevima prekomjer-ne zagađenosti zraka na području Zeničko-dobojskog kantona, Dio peti – Primjena plana („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona br. 15/09).“- kaže se u zahtjevu.

Postavljalo se pitanje šta se podrazumijeva pod stručnom i ovlaštenom institucijom

Riješene nedoumice u vezi primjene Plana interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka na području ZDKNakon što je Općina Kakanj u dva

navrata tražila pojašnjenja u vezi Plana interventnih mjera u slučaje-vima prekomjerne zagađenosti zraka na području ZDK (Službene novine ZDK, broj: 15/09) iz Ministar-stva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK je stigao odgovor u kojem se, izme-đu ostalog, kaže da predsjednik operativnog štaba (načelnik Opći-

U Operativni štab koji odlučuje o proglašenju epizoda upozorenja i uzbune i primjeni mjera u slučajevima druge i treće epizode imenovani su:Mensur Jašarspahić Suri – predsjednik Operativnog štaba;Sead Čizmić, Ministarstvo za prostor-no uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK, - član;Nusret Imamović, Univerzitet u Zenici, - član;Omerčić Enis, Federalni hidromete-orološki zavod, - član;Aličković Ibrahim, JU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj, - član;Aličković Eldin, MUP ZDK- Policijska stanica Kakanj, - član;Trako Ferid, Općina Kakanj, - član;Husetović Suad, Općina Kakanj, - član;Buza Nizama, Općina Kakanj, - član;Memić Evelin, Općina Kakanj, - član;Berbić Saida, Općina Kakanj, - član;Hadžić Semra, Općina Kakanj, - član;Šljivo Rahman, Općina Kakanj, - član;Elzudin Sačić, „Kakanj- bus“ d.o.o. Kakanj, - član;Velispahić Šahbaz, „Termoelektrana“ Kakanj, - član;Alić Munir, „Rudnik mrkog uglja“ Kakanj, - član;Čizmić Idriz, „Centrotrans“ d.d. Ka-kanj, - član;Bajtarević Almir, „Tvornica cementa“ Kakanj, - član

ne), na osnovu podataka sa jednog mjernog mjesta i procjene da je područje većeg dijela općine preko-mjerno zagađeno, može proglasiti epizodu pripravnosti pod uslovom da su osim podataka o zagađenosti dobivenih sa mjerne stanice ispu-njeni i uslovi koji se odnose na meteorološku situaciju.

„U tom slučaju predsjednik ope-rativnog štaba saziva Operativni štab koji odlučuje o proglašenju epizoda upozorenja i uzbune i primjeni mje-ra u slučajevima druge i treće epizo-de. S obzirom da općina Kakanj raspolaže sa podacima o zagađenosti zraka na dvije lokacije istovremeno, postupanje u skladu sa sa tačkom 3. Dio četvrti – Subjekti zaduženi za primjenu plana, je apsolutno nespor-no i u skladu sa citiranim propisom. Rezultati meteoroloških parametara i parametara zagađujućih materija u ambijentalnom zraku sa mobilnih stanica na području Zeničko-doboj-skog kantona su validni pod uslovom da je oprema kalibrisana u skladu sa uputstvom proizvođača opreme“, kaže se u dopisu Ministarstva za pro-storno uređenje, promet i komuni-kacije i zaštitu okoline ZDK. Ovim dopisom riješena je nedoumica ve-zana za odredbu Plana koja kaže da se interventne mjere proglašavaju ‘’...na osnovu prikupljenih podataka mjerenja kvaliteta zraka dobivenih

od stručnih i ovlaštenih instituci-ja ...’’ (Izvod iz Plana ). Postavljalo se pitanje šta se podrazumijeva pod stručnom i ovlaštenom institucijom, no sada je jasno da Općina Kakanj može primijeniti Plan na osnovu vlastitih podataka.

Prvi sastanak Operativnog štaba Općine Kakanj, zadu-ženog za primjenu Plana interventnih mjera u sluča-jevima zagađenosti zraka kojeg je usvojila Vlada ZDK, održao se, u četvrtak 20. maja 2010. godine, u velikoj sali Općine Kakanj. Na ovom

sastanku članovi štaba su diskutovali o modalitetima provedbe odredbi koje su definisane planom. Na niz pitanja članova Štaba odgo-vorio je Sead Čizmić, rukovo-dilac Sektora za zaštitu oko-line u Ministarstvu za pro-storno uređenje, promet i

komunikacije i zaštitu okoli-ne ZDK.

Plan interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti na području ZDK se odnosi na moguće posebne situacije u kojima su preko-račene granične vrijednosti kvaliteta zraka, pragovi upo-

Održan prvi sastanak Operativnog štaba Općine Kakanj zaduženog za primjenu Plana interventnih mjera u

slučajevima zagađenosti zraka

B I LT E N

29

E KO S L I K A M O G A K R A J Azorenja i pragovi uzbune, a kojima mogu biti ugroženi život i zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet i materijal-na dobra.

Planom je određeno da se pripravnost proglašava ako se na području kantona ili pojedinih općina kantona uspostavila stabilna vremen-ska situacija, proglašena od zvanične meteorološke služ-be, koju karakteriše sporo pomjeranje visokog atmos-ferskog pritiska, slab vjetar, pojačana prizemna tempera-turna inverzija koja bi se mogla zadržati u narednih 48 sati, te ako izmjerene ili proračunate vrijednosti kon-centracije zagađujućih ma-terija prelaze granične vri-jednosti koje su date u II poglavlju Plana.

U slučaju proglašenja epi-zode „Pripravnost“ preporu-čuje se rizičnim grupama stanovništva smanjenje kre-tanja, upućuju se apeli voza-čima za smanjenje korištenja privatnih automobila, prepo-ručuje se smanjenje emisije iz proizvodnih postrojenja, ložišta i ostalih izvora.

Upozorenje se proglašava kada se na svim mjernim mjestima utvrde pragovi upozorenja čije su vrijedno-sti za 20 % niže od vrijedno-sti pragova uzbune, a pri tome se i dalje, u narednih 24 sata, očekuje nastavak stabilne vremenske situacije koja pogoduje kumuliranju zagađujućih materija u zra-ku. Izdvojit ćemo nekoliko mjera koje se poduzimaju u slučaju proglašenje epizode „Upozorenje“: - upozorava-nje rizičnih grupa stanovniš-tva; - zabrana kretanja au-tomobila koji nemaju kata-

lizator; - privremeno ograni-čenje korištenja čvrstog goriva i težih lož-ulja i pri-vremeni prelazak rada indu-strijskih i drugih objekata na alternativnu vrstu goriva, koje je ekološki prihvatljivi-je.

Uzbuna se proglašava kada su izmjerene koncentracije na svim mjernim mjestima veće ili jednake pragovima uzbune za bilo koju zagađu-juću materiju u zraku iz Ta-bele koja je naznačene u Planu i kada se u narednih 48 sati očekuje stabilna vremen-ska situacija.

Izdvajamo nekoliko mjera koje se poduzimaju u slučaju proglašenja epizode „Uzbu-na“:

- Privremeno ograničenje upotrebe motornih vozila (sistem „par“-„nepar“); - ograničenje rada određenih proizvodnih procesa, kotlov-nica i sl; - ograničenje kori-štenja određenih vrsta siro-vina i goriva radi smanjenja emisije štetnih materija; - zabrana rada industrijskih i drugih objekata koji u tehno-loškom procesu koriste čvrsto

gorivo i teža lož-ulja.U primjeni Plana obavezno

učestvuju pravna i fizička lica koja u obavljanju svoje djelatnosti imaju emisije zagađujućih materija u zrak: industrijska postrojenja, pri-vredna i uslužna preduzeća, preduzeća za proizvodnju i distribuciju toplotne energi-je, vlasnici ložišnih instala-cija bez obzira na djelatnost, preduzeća koja se bave pri-jevozom građana i roba, vla-snici automobila.

U primjeni Plana učestvuju pravne i fizičke osobe koje se bave poslovima prijema i prenosa informacija, poziva-nja građana i uzbunjivanja: - interventne jedinice i civil-na zaštita, hitna medicinska pomoć, komunalna preduze-ća, te ostale nadležne službe zavisno od potrebe.

Subjekti koji su zaduženi za primjenu Plana, te oni koji učestvuju u njegovoj primjeni će, zavisno od vrste posla kojim se bave, donijeti svoje interne operativne pla-nove za djelovanje u sluča-jevima proglašavanja epizo-da upozorenja i uzbune.

Sastanak Operativnog štaba

B I LT E N

30


Tvornica cementa Kakanj je jedan od rijetkih subjekata koji se odazvao na apel za pomoć pri sa-naciji šteta koje su izazvale vode-na stihija i poplava. Apel je, na nekoliko adresa, uputio općinski načelnik Mensur Jašarspahić Suri. Grupa od 22 radnika, koje je an-gažirala Tvornica cementa u peri-odu 15. mart – 15. april 2010. go-

Pravi prijatelji se poznaju u nevolji : Hvala Tvornici cementa Kakanjdine, očistila je desnu i lijevu obalu rijeke Bosne na relaciji Ča-tići (Pansion Kameni dvorac) do mosta na magistralnom putu M 17 u mjestu Hasa. Ukupna dužina obale koja je očišćena iznosi 8 km.

Osim obala rijeke Bosne, uklo-njeni su i nanosi materijala iz objekta Sportskoribolovnog druš-tva „Bistro“ Kakanj, u krugu Vatro-

gasnog doma u Doboju očišćen je travnjak i zasađene nove sadnice, u ulici Omera Maslića je izvršeno farbanje dijela ograde mosta. Za odziv na apel i angažman na sa-naciji posljedica poplava općinski načelnik Mensur Jašarspahić Suri je uputio pismo zahvale, general-nom direktoru Tvornice cementa Kakanj, Branimiru Muidži.

Hvala Tvornici cementa Kakanj!Zabilježeno tokom čišćenja dvori-šta Vatrogasnog doma u Doboju

Započeli smo i zajedno vodimo veliku borbu za čist Kakanj

Iz objektiva eko-redara: I dalje prisutan isti problem-izbacivanje smeća iz kontejnera

Što baciš niz vodu, naći ćeš uz vodu!

Novi slučaj, stari lopovluk!

Ovo ne može biti dio prvomajske tradicije

Evo vatrogasaca, stigli su na poziv eko-redara

Niko od prisutnih nije znao ko je zapalio vatru, čini se da su gume misteriozno planule!

B I LT E N

31


Obavještavamo javnost da je 6. aprila 2010.godine Odsjek za zašti-tu, praćenje i unapređenje okoliša / životne sredine Općine Kakanj, putem elektronske pošte, obavije-šten od strane Dražena Kotrošana,

Poštovani sugrađani i privredni subjekti!

Naše kakanjske vrijednosti kojima se ponosimo su i naše rijeke, potoci i jezera. Sa ponosom smo kakanjske vodotoke ucrtali i u naš općinski grb. Vijekovima naše rijeke i potoci teku između svojih zelenih obala na ko-jima je kakanjski čovjek našao duši mir, sagradio kuću, posijao njivu...

Posve su nam jasne činjenice da bez vode nema života. Čovjek i priro-da svoju vitalnost i opstanak duguju vodi, jednom od najvećih Božijih darova. Naučni pokazatelji koji govore o značaju vode za čovjekov organizam i cjelokupnu prirodu dobro su znani, a opet gledamo tužne prizore naših rije-ka koje plaču jer su njihova korita puna smeća. Sa obala naših rijeka okrutni muzej strave i užasa, koji se ogleda u milijardi komadića najlona i svakovrsnog smeća koje strši na grana-ma, zločesto se cereka čovjeku sluteći kataklizmu naših vodotoka. Nije sve izgubljeno, optimisti bi rekli čaša je do pola puna. Stoga, hajdemo o vo-dotocima govoriti na drugačiji način kada već česta upozorenja ljudi od nauke nisu promijenila situaciju. Svi mi, kao malena dječica, u našem pr-vom susretu sa prirodom, veselim

Obavijest: Ne dozvolimo devastaciju močvarnog područja u Haljinićima

Poštovani građani! Sve pojave, incidente, slučajeve i nesavje-sne osobe koje uništavaju naš okoliš možete prijaviti (potpuno anonimno) općinskim eko-re-darima koji će, nakon provjere činjenica, putem komunalnog inspektora, uputiti prijavu protiv nesavjesnih subjekata. Kontakt telefoni: 061/ 967 066 – Rahman Šljivo i 061/967 062 – Samir Šehić. Krajnje je vrijeme da se pokrene široka društvena akcije kako bi se zaustavilo uništavanje naše okoline.

Ministarstvu odbrane BiH suge-rirano je da obustavi aktivnosti koje su imali na području općine Kakanj, tačnije močvarnom po-dručju Bistrik (MZ Haljinići). Močvarno područje, koje je stavljeno u prostorni plan Općine Kakanj kao zaštićeno područje, ugroženo je stalnim spuštanjem i podizanjem helikoptera. Ova aktivnost može dovesti do de-vastacije područja, uništavanja gnijezda koja se nalaze na tlu, među kojima su i ptice sa liste posebno ugroženih vrsta i na-puštanja ovog staništa od strane migratornih vrsta ptica.

predsjednika NVO ‘’Naše ptice’’ Sarajevo, da na području Haljinića - lokalitet Bistrik, na kojem se na-lazi močvarno područje koje je predmet zajedničkog projekta Op-ćine Kakanj i pomenute NVO u cilju zaštite staništa migratornih vrsta ptica, dolazi do devastiranja pro-stora od strane izletnika koji rošti-ljaju na ovom području i iza sebe ostavljaju otpatke. Obavještavamo javnost da bilo koja nekontrolirana ljudska aktivnost, posebno od stra-ne neodgovornih pojedinaca, može dovesti do devastacije područja i napuštanja ovog staništa od strane migratornih vrsta ptica. Javnosti se obraćamo apelom da se obustave nesavjesne radnje, prije poduzima-nja bilo kakvih drugih zakonom predviđenih aktivnosti, te sugerira-mo da je ova oblast regulirana propisima koji definiraju i kaznene odredbe za neodgovorne subjekte.

Zaštitimo naše ptice!

Poruka općinskog načelnika: Čuvajmo naše rijeke i potokemalim očima gledali smo lijepe prizo-re iz majčinog ili očevog naručja. No-sili su nas tamo gdje je lijepo, u ure-đenu baštu, na zelenu livadu, na njivu sa izniklom pšenicom, na obale naših rijeka i potoka , da osjetimo da su ri-jeke i potoci naša braća... Nosili su nas tamo gdje se pouzdano znalo da će nas priroda zagrliti, tamo gdje ćemo vi-djeti lijepu sliku koja će pomoći našem normalnom razvoju i našem zdravlju. Gdje danas da mi svoju djecu i unuke vodimo da upoznaju prirodu i da nauče živjeti u dosluhu sa njom?

Nisu dovoljne naše avlije i parkovi, djeca su širokog pogleda, žele prirodu ljubiti cijelim bićem. Primorani smo zaklanjati pogled našoj djeci kada prolazimo pored rijeka i potoka, boji-mo se da će njihova bujna mašta po-staviti puno teških pitanja, bojimo se da to malo iskreno biće neće moći prihvatiti ružnu sliku koju vidi i da će zbog toga biti uznemireno. Danas se čovjek stidi pred svojom djecom i unucima zbog stanja našeg okoliša. Običaj je okriviti drugoga zbog takve situacije, no trebalo bi se zapitati šta svi mi lično činimo za okoliš.

Često se prisjećamo, naši prvi dje-čiji dojmovi o prirodi bili su lijepi, pamtimo čak i kupanje u našim rijeka-

ma, sjećamo se i prizora kada ljudi piju vodu iz rijeka, rado mislima prizovemo sjećanja na naše djedove u trenucima kada ostavljaju plug kojim oru zemlju i prilaze čistom potoku i rijeci kako bi se uz pomoć čiste vode pripremili za obavljanje tihe i skrušene molitve. Danas ovakvi prizori žive samo u sjeća-njima. Došlo je vrijeme zagađenih rije-ka. Industrijski , animalni, kućni otpad, najloni, vrećice, plastika, strava i užas - zabezeknuti posmatramo naše rijeke i potoke. Nade ima. Naša djeca i unuci će razumjeti nas ukoliko pokažemo više brige i ljubavi prema našim rijekama i vodotocima. Započeli smo i zajedno vodimo veliku borbu za čist Kakanj . Pomaci su evidenti, ali predstoji nam još puno posla. Naša djeca su svojim crtežima koje su crtali u okviru aktiv-nosti koje smo proveli dok smo izrađi-vali Lokalni ekološki akcioni plan kaza-la kakav Kakanj žele. Pronađite taj plan na službenoj web-stranici Općine Ka-kanj, pročitajte ga, i učinite za prirodu onoliko koliko možete. Ne zaboravite, sve što činimo, činimo za njih, za one male, slatke kakanjske dječake i dje-vojčice koji žele prirodu ljubiti cijelim bićem i uživati u bistrini rijeka i potoka.

OPĆINSKI NAČELNIK Mensur Jašarspahić Suri

B I LT E N

32

Novembar 1977. godine. Uz proslavu Dana državnosti BiH sta-novnici Tršća, Ivnice, Krča, Suba-šića, Mijatovića, Bašića, Tabaka i Skenderovića slavili su i svoju ve-liku radnu pobjedu – puštanje u redovan saobraćaj puta Tršće-Ka-kanj. Ova radna pobjeda došla je nakon šesnaest godina truda i za-laganja, nakon teškog i mukotr-pnog probijanja čvrstog stijenja i kanjona rječice Zgošće, kojim se, metar po metar, put približavao selima Tršća. U dvorištu škole, tog prohladnog, ali svečanog novem-

Put za Tršće probijao se 16 godina, u put je uloženo preko 15 000 dana dobrovoljnog rada, prozvaše ga putem solidarnosti...

barskog dana, okupio se veliki broj ne samo mještana, već i iz okolnih sela, iz susjedne Zgošće i Kaknja. U put je uloženo oko 6 miliona dinara i preko 15 000 dana dobro-voljnog rada. Gradnja puta zapo-čela je 1962. godine. Do 1965. godine prokopana je trasa puta. Iskopano je hiljade kubika kame-na, a probijena su i dva tunela. Pomogao je puno Rudnik ustupa-jući eksploziv, bušilice i drugi materijal. Nakon 1965. kada se desila tragedija u Rudniku radovi su bili prekinuti. Nekoliko godina ništa nije rađeno zbog nedostatka novca. 1972. godine raspisan je novi samodoprinos pa su radovi nastavljeni. Valjalo je proširiti trasu kako bi autobusi mogli dola-ziti u selo. Za svoje zasluge Mje-sna zajednica Tršće 1974. godine dobila je osmoaprilsko priznanje Kaknja. Zbog velikog broja uče-snika u njegovoj izgradnji prozva-še ga putem solidarnosti. Godina 1977. donijela je veliku radost. U dvorištu škole u Tršću nastalo je slavlje jer je došao najsvečaniji i dugo očekivani čin-puštanje u saobraćaj puta što je učinio Šem-so Subašić, tadašnji predsjednik MZ Tršće, koji je presjekao traku

i tako dao na upotrebu put. Iz ovog svečanog čina, slavlje je preraslo u opće oduševljenje. Dva autobusa, sa prvim putnicima, krenula su prema Kaknju. Prema starim običajima, okićeni peškiri-ma, ruhom, cvijećem, zastavama, uz veseli zvuk sirena Centrotrans autobusi vozili su prvi put putem solidarnosti. Skenderovići, Ivnica i Zgošća bile su usputne stanice gdje su autobusi zastajali, svirali i orila se pjesma.

Našli smo se ovih dana, na no-vom sagrađenom mostu, preko rječice Zgošće, što povezuje viju-gavi put iz Zagrađa sa putnim prav-cem Kakanj –Tršće, da bismo zabi-lježili plod ljudskih ruku i napora, čije je stablo zasađeno još daleke 1954. godine. Na mostu i kod njega, ljudi, u znoju okupani, između kojih je brektao buldožer, zadužen da razmakne stijene i poravna pri-laze mostu, kako bi ljudi i vozila mogli nesmetano ići iz Zagrađa i dolaziti u njega. Iznad mosta, kao spomenik, izdiže se ogromna stije-

Polazak okićenog autobusa za Kakanj

Put za Tršće probijao se 16 godina

Vremeplov: Zagrađe više nije zagrađeno (Kakanjske novine, broj 26, 13.8.1980. godine)

na, kojoj su Zagrađani uzeli malo „portala“, da bi prilaz mostu iz pravca Kaknja bio širi.

-Petnaestog juna sve se „živo“ slilo na most, kad je bilo „vare-nje“, a sada nas desetak porav-nava prilaze njemu, zajedno sa buldožerom – reče nam omladinac Redžib Karzić.

Tu zatekosmo, a koga bi drugog, Zahida Begića, predsjednika Skup-štine Mjesne zajednice, dugogodiš-njeg neumornog aktivistu, čovjeka, koji i danas, iako u poodmaklim godinama, upućuje, savjetuje i ru-

kovodi, kome se vjeruje, jer nikada nije iznevjerio. Reče nam mnogo detalja oko izgradnje puta i pripre-ma za izgradnju mosta, dodavši:

U most je ugrađeno oko osam tona traverzi i oko 12 tona želje-za, a dugačak je 14 metara. Ali, nisu toliko važni ovi tehnički po-daci, koliko, pak, steći pravu sliku o zainteresovanosti žitelja, da se, konačno, premosti nestašna Zgo-šća i tako „odgradi“ vjekovima „zagrađeno“ Zagrađe.

Preneseno iz: Kakanjske no-vine, broj 26, 13.8.1980. godine

Put je u promet pustio Šemso Subašić, tadašnji predsjednik MZ Tršće

I Z H I S T O R I J E K A K N J A

B I LT E N

33

- Pravo je zadovoljstvo progla-siti za najuspješniju razglednicu onu, koju ste poslali, naravno u mjesecu oktobru. To je bio tekst o Kraljevoj Sutjesci. Kažem, pra-vo zadovoljstvo, jer Mirsad Muja-gić je jedan od najvjernijih sluša-laca-saradnika, provjeren, tačan i vjeran u slanju priloga i za „Vi-kend-program“. Ove tri rečenice bile bi dovoljne, da uvedemo či-taoce u ono što je hobi našeg sugrađanina Mirsada Mujagića. Tekst je poslan na njegovu adresu u Kakanj, a iz Radio-Sarajeva. A poslao ga je Nebojša Minić, ured-nik emisije „Vikend-program“. I, eto tako, Mirsad Mujagić već, punih šest godina šalje vijesti iz Kaknja u Radio-Sarajevo. I veli nam, isto tako, da mu je najomi-ljenija emisija „Radioplov“.

- Uvijek sam mislio, a i sada

Vremeplov: Zapis o našem vrijednom sugrađaninu Mirsadu Mujagiću

mislim, da iz Kaknja ima dosta toga, što bi trebalo da i drugi saznaju. Tako sam, 1975. godine, poslao prvu razglednicu i pismo Radio-Sarajevu. Nakon izvjesnog vremena, to je bilo emitovano preko radio-talasa. To me ohra-brilo, vremenom postala navika, a sada, eto, ne mogu bez toga-reče nam Mirsad Mujagić, prilikom naše posjete.

Koliko je on aktivan, najbolje

ilustruje podatak da je, samo prošle godine, objavljeno 70 nje-govih priloga-vijesti.

- Za uzvrat, za moju aktivnost, u emisiji „Radioplov“, izabrali su me, da budem prvi domaćin malog koncerta pod nazivom „Sevdalin-ka u vašoj kući“. Tom prilikom, moji dragi gosti bili su Zaim Ima-mović, Jovica Petković i Enver Šadinlija, urednik ove emisije.

I, tako uz naš razgovor, Mirsad Mujagić pokazuje isječke iz revije „VEN“, u kojoj je izašao napis o tom prvom koncertu i njegova slika sa gostima koju i mi objav-ljujemo.

(---) Na rastanku naše posjete, poželjeli smo mu još mnogo uspjeha u daljoj saradnji sa Ra-dio-Sarajevom.

(izvor: Kakanjske novine, broj 72, 27. januar 1982. godine)

Mirsad Mujagić, Jovica Petković i Zaim Imamović

Oči su ogledalo duše. I cipele su. Cipele mogu štošta ispričati o onom čovjeku u cipelama. Znao je to James Driscoll, autor televizijske crtane serije „Cipelići“, koja je prvi put prikazana u Velikoj Brita-niji u aprilu 1987. godine. Crtić „Cipelići“ je počinjao scenom za-mračene obućarske radnje u kojoj, u tišini i mraku, odjednom neka-kvom misterioznom čarolijom cipe-le ožive. Probude se Čarli, Skitu-ljac, Devetar Cokulić, Piruetica...

U jednu takvu obućarsku radnju koja danas živi u sjećanju Kakanjaca vodimo vas kroz nekoliko rečenica.

Obućarska radnja Safeta Gazića nalazila se u blizini Autobuske stanice u Kaknju, između benzinske pumpe i omanje zelenarske radnje. Safet Gazić obućarski zanat je završio 1950. godine, njegov učitelj-majstor bio je Hazim Šehić iz Zenice, jedno vrijeme je radio u Željezari Zenica, a u Kakanj je došao 1960. godine. Okušao se i u drugim poslovima, ali nije mogao ostaviti zanat. Vršio je popravku svih vrsta obuće, popravljao je sportsku

Kada obućar zaključa radnju, u tmini i tišini, nekakvom čarolijom cipele ožive...

Čuveni obućar Safet Gazić Kadrija Uka

obuću za FK Rudar, popravljao je i lopte. 1988. godine od Skupštine op-šteg udruženja samostalnih zanatlija dobio je Zahvalnicu za dugogodišnje bavljenje obućarskim zanatom. Iste godine otišao je u zasluženu penziju.

Dajmo malo mašti na volju pa za kraj ovog sjećanja zamislimo onu tminu koja, iznenada, čarolijom zasja i označi novi, uzbudljivi, veseli, zama-mni dan u svijetu cipela. Šta će se tog dana dogoditi u svijetu cipela neka vam kažu sjećanja na cipeliće. Poku-šajte se sjetiti barem jedne epizode.

Obućar i njegova radnja postali su dio kakanjskih zavičajnih vrijed-nosti. Na ove uspomene nadovezuje se sjećanje na još jedan zanat. Sa-rajevo ima svoga Mišu, a Kakanj je

imao Kadriju. Napišimo i slovo o njemu:

Za lijep izgled i visoki sjaj cipe-la u Kaknju puno godina se brinuo Kadrija Uka. Bio je opremljen svim potrebnim rekvizitima i alatima, svaku mušteriju strpljivo je čekao kako bi pokazao svoje umijeće. Samo ponekad bi kuckanjem četke po sandučetu skretao pažnju na svoju „radnju“.To je ono što mi znamo, ako vi znate više napišite nam. Bilo šta što biste voljeli podi-jeliti sa drugima napišite, nemojte da vam bude teško vaša sjećanje otipkati, malo je teško započeti, poslije tastatura trešti... Pišite na e-mail ili poštansku adresu Redak-cije Biltena Općine Kakanj.


B I LT E N

34

Na ulazu nove samačke zgrade u Kaknju vidi se bezbroj saksija sa raznobojnim cvijećem. U hodnici-ma, stalcima, cvjetovi svih vrsta. Onome ko prvi put uđe u ovu zgra-du, a ne zna čemu ona služi, učini se da je došao u neku botaničku baštu. Ako potražite domara zgrade Ivana Petrušića odmah ćete saznati o čemu se radi. Ivan Petrušić, pla-vokosi i tihi domaćin, u cvijeću je našao svoj mir, užitak i smisao. Raz-govor sa njim, tih i ugodan, kao da sam po sebi otkriva tajnu ljubavi prema cvijeću. Kao domar samačke zgrade u Bjelavićima, poslije bolesti 1959. godine, počeo je da gaji cvi-jeće. Uporno i strpljivo. Radovao se svakom novom pupanju i cvjetanju. Svakoj novoj vrsti cvijeća koja je ukrašavala prozore i hodnike sa velikim brojem stanara. Kao svaki početak i ovaj je bio težak. Neki mladi radnici-stanari nisu u tome vidjeli „ništa važno“, ni lijepo, pa su lomili stabljike i uništavali dugo-trajni strpljivi trud svog domara. Ali Ivan nije odustao. Kako sam kaže, već je bio „zaljubljen u cvijeće“. U njegovom rastenju nalazio je ono što mu je bolest oduzela. Kad je prešao u novu samačku zgradu,

U 333. broju Kakanjskih novina iz 1991. godine čitamo zapis o čuvenim kakanjskim babicama:

„Gotovo da nema žene u Ka-knju koja ne zna ili bar nije čula za babice Bebu, Vidu i Ra-dojku. Porodile su na stotine majki, isto toliko djece. Akušer-sku djelatnost obavljalesu u Domu zdravlja, ali i na terenu. O tome kako je u njihovu vrije-me bilo raditi ovaj izuzetno odgovorni i human posao, razgo-varamo sa sestrama Vidom i Radojkom. Obje su radni vijek provele u Kaknju, a u penziji su

Cvijeće je njegov mir - Ivan Petrušić

Babice Beba, Vida i Radojka u ruke su primile stotine tek rođenih beba

Vremeplov: Cvijeće je njegov mir (Glas rudara, broj 12, 20. septembar 1963. godine)

nastavio je da gaji cvijeće. Uskoro su i u Rudniku uvidjeli od kolike je koristi cvijeće po hodnicima, koji bi bez njega bili samo „tuneli“. I po-čeli su da razumiju i pomažu. Ivanu, koji je do tada iz svojih sredstava nabavljao posuđe za cvijeće, umjet-no gnojivo i sjeme, dodijeljeno je 80 hiljada dinara za nabavku posu-đa, kako bi samačka nastamba bila još ljepša. To ga je mnogo obrado-valo i dalo mu još više poleta. Naišao je na razumijevanje koje je toliko čekao. Sa svakim novim cvjetanjem. Stanari, rudari, puni su hvale za ovaj

domaćinov „hobi“. U časovima od-mora oni sjede u hodniku i uz kolo-ne raznobojnog cvijeća osjećaju se ugodnije. -Mnogi me pitaju - priča Ivan - da li mi je dosadno svakog dana voditi brigu o cvijeću. Danas imam oko 32 vrste cvijeća, za 12 njih još ne znam imena, dok sam za ostale našao u raznim knjigama. Imam preko 150 saksija. To valja svakodnevno zalijevati, presađivati i gajiti. Ustajem svakog dana u pola pet ujutro i već do sedam sati zavr-šim posao oko zalijevanja. Poslije podne presađujem i stavljam umjet-no gnojivo. Sve u svemu, utrošim preko tri sata. Ali nikada mi nije teško. Danas pogotovo jer sam nai-šao na razumijevanje i interesova-nje drugih za cvijeće. Mnoge kakanj-ske domaćice dolaze kod mene po sjeme, „pelcere“ i savjete. Uvijek sam obradovan kada vidim da još neko osim mene voli cvijeće. Rado im pomognem. Pozdravili smo se sa Ivanom, tihim ljibiteljem cvijeća, raznobojnog i bujnog. Nestao je iza visokih rascvjetalih stabljika olean-dera na ulazu u zgradu i utonuo u svoj mali svijet rascvjetale tišine.

Preneseno iz : Glas rudara, broj 12, 20. septembar 1963. godine

Babice Beba, Vida i Radojka porodile su stotine majki

od 1978. godine.-U naše vrijeme se radilo i po

24 sata. Za jednu dežuru se

znalo poroditi i po desetak žena. Ginekolog nam je dolazio samo dva puta sedmično iz Sarajeva, i to nakratko, da bi pregledao trudnice. Sve ostalo smo same radile. Na radno vrijeme, kažu, nisu ni pomišljale. Radilo se sve dok treba, do iznemoglosti. Do otvaranja porodilišta 1953. go-dine odlazak na teren je bio svakodnevan.

-Žene smo porađale na ta-lašnici, na sijenu... nastavljaju svoju priču sestre koje su mno-go dale svom pozivu dodajući da je „današnjim babicama milina raditi“.


B I LT E N

35

U Kaknju se ovih dana vrše posljed-nji radovi na izgradnji nove stambene zgrade za samce u koju će useliti radnici i službenici iz Rudnika. Zgrada raspolaže sa oko 30 soba i moći će da primi 120 samaca. Pored toga ona će imati jednu zajedničku društvenu prostoriju sa bibliotekom i stan za kućepazitelja. Oprema zgrade i na-bavka potrebnog inventara koštala je oko 8 i po miliona dinara. U svakoj sobi, pored centralnog grijanja, nala-

„ - Sve do 5. septembra 1944. godine radio sam u jami Ričica kao samostalni mjerač. Tada je u Ka-knju odjednom postalo opasno i jednostavno sam se dogovorio sa Ignacom Šuperom da idemo u Tr-šće gdje se formirala četa prista-lica NOB-a. Gore smo stigli popod-ne i na livadi ispod kuće nekog Čelikovića već su se nalazili po-znanici...

Tu smo se smjestili u pojatama, ali oko ponoći javiše da je stigao kurir i da se odmah kreće.

S njim smo stigli u Donji Ka-kanj, pregazili Bosnu i došli u Desetnik. Kad smo htjeli pregazi-ti Bosnu, skinuli smo cipele, čizme ,opanke, šta je ko već imao na nogama. S druge strane morali smo odmah trkom preko nekog strnjišta, a ja sam osjetljiv po nogama, te sam vidio sve zvijez-de... E, da, u Desetniku nas 10-12 čekao je Osman Vračo i iznio nam – puru s mlijekom!

Od tada je prošlo, eto 43 godi-ne, i sad je lako zamisliti kako mi je prijalo to naše najobičnije jelo kad ga toliko dugo pamtim. Odatle preko Sebinja odosmo u Radovlje gdje je Smajo Mandžuka vršio ras-pored. Mene određuje u komandu mjesta Visoko, na dužnost – inten-danta. Zadaci su bili poteški, jer

Povodom 9. aprila – Dana pobjede nad fašizmom: Sjećanja - Istinska ljudska sloboda

je ta intendantura bila centrala za ostale na terenu, pa ako nešto nema centralna, kako će terenske? Jednog dana dolazi komandant Radovan i meni kaže:

-Druže, ima li duvana? – Nema, nemam novaca. – A šta radite sa kožom od zakla-

ne stoke?! Preko kurira kožu prodaj-te i za taj novac kupujte duvan.

Tada sam shvatio da i sam mo-ram biti spretniji, pa u Fojnici osnujem pekaru.

U martu 1945. godine, na Sebi-nju, od Marka Kokoruša, saznajem za napad na Kakanj! Sa Koprivnice gledam panoramu Kaknju, doboj-sku školu, u njivama sedam flako-va, neprijateljske jedinice...

Napad je počeo danju iz prav-ca Koprivnice, a cilj je bio most na rijeci Bosni.

Odatle smo krenuli prema Sara-jevu. Šestog aprila, kada je oslobo-đeno Sarajevo, bio sam u Sarajevu, u Rajlovcu, i mislio: „E, sad je sve gotovo, sad ću kući u Kakanj, mojoj ženi i kćerci u Ričicu...“

Ali ništa od toga. Već u maju bio sam u Hrvatskoj, pa dalje sve do Celja. U Celju smo nabavili poljske kuhinje, kazani od po sto-tinu litara, na konjsku vuču. Idemo prema Zagrebu i kako sam računao da ćemo nailaziti na gladne borce

rekao sam kuvarima da u kazane stavljaju manje riže, jer ona ku-vana zauzme trostruku zapreminu.

Na ulazu u jedno selo, odjed-nom nešto eksplodira, slično bombi. Okrenem konja, pa brzo natrag i ... moradoh se smijati. Stavili previše riže u jedan kazan, pa kad je nabrekla – izbila! Sva sreća, slabo zatvoren poklopac, riža bacila mojih dvojicu kuvara uz neki plot, a oni me neozlijeđe-ni gledaju, bijeli kao mlinari.

Ljeto 1945. godine, već uveliko rat završen, ali meni ne daju kući. Tako stalno urgiram, ne puštaju. Kao rudarskog tehničara htjeli su da me angažuju u inženjerijski bataljon. Ja ne pristajem i svaki dan dosađujem starješinama pi-tanjem kada će da me demobilišu. Konačno pristadoše, ali pod uslo-vom da još šest nedjelja predajem inženjerijsko izviđanje i karte.

A kad sam predao pištolj i ko-načno dobio papire, od silne ra-dosti nisam išao na vrata u spava-onicu, nego uskočio kroz prvi prozor po stvari. Svojoj porodici došao sam u avgustu 1945. godi-ne“, - ispričao je za Kakanjske novine u novembru 1987. godine Franjo Aupič, borac koji je slobo-du dočekao daleko od Kaknja, pod oružjem i sa titovkom na glavi.

Vremeplov: Nova zgrada za radnike – samce (Glas rudara, broj 5, 17. maj 1963. godine)

ze se i pozivna zvonca. Tokom mjese-ca maja zgrada će dobiti svoje stana-re. Kako se predviđa u nju će useliti i veći broj samaca koji su do sada ži-vjeli u dotrajalim samačkim zgradama kod Stare jame i silosa „Žitoprome-ta“. Izgradnjom ove zgrade riješiće se pitanje životnih uslova mnogobroj-nih radnika-samaca. Tekst i snimak: Vjekoslav Ivičević.

(Glas rudara, broj 5, 17. maj 1963. godine)

Današnja zgrada javnih preduzeća je izgrađena 1963. godine


Documents

Bilten Opcine Kakanj - Broj 14