2
89 PROTOJEREJ-STAVROFOR MILO[ VESIN O PRA[TAWU Evo nas ponovo, milo{}u Bo`ijom, na po~etku najdinami~nijeg perioda u godi{wem krugu poverenog nam vremena. Dobro utabanim, ali nikada i do kraja dobro poznatim stazama Velikoga posta kre}emo ka radosti nad rados- tima - radosti Vaskrsewa. Od svih vrlina, kojima bi uvek, a naro~ito sada, tokom Posta, trebalo prosijavati, najva`nije je opra{tawe. Spasiteq nam je u Molitvi Gospodwoj - O~e na{ - ostavio najdelotvorniji savet kako bi trebalo da se molimo. Nema uzvi{enije pravde od re~i I oprosti nam dugove na{e kao {to i mi opra{tamo du`nicima na{im (Mt.6,12). Te re~i su, rekao bih, najdelotvornija Bo`ija matematika, jer u nama motivi{u neprestano preispitivawe na{ih ose}awa, misli i dela, dakle tra`e polagawe ra~unapred Bogom i pred samim sobom. I to svakodnevno! Kako bi se uop{te drznuli da zamolimo Nebeskog Oca da nam oprosti na{a sagre{ewa, a da prethodnoo mi nismo spremni jedni drugima da oprostimo? Po~etak `ivota u Bogu i sa Bogom jeste u Svetoj tajni kr{tewa. Govore}i o Kr{tewu, Sveti Jovan Zlatousti nam poru~uje: Kr{teni smo da bismo se borili. Na kakvu smo to borbu pozvani? Duhovna je to borba, pre svega, ali borba koja nikada ne iskqu~uje i na{u celovitost, jer smo mi uvek - telo, du{a i duh. Tu borbu, zapravo, to starawe o svemu u nama, a onda i oko nas, Pravoslavqe naziva - askeza. Askeza je, dakle, preusmeravawe na{e umne, du{evne i telesne snage u pravcu budnosti i vo|ewa brige o svim aspektima na{eg `ivota, ali je askeza i dobrovoqna promena u redosledu va`nosti na{ih `eqa. Ne poru~uje nam uzalud Sveti Jovan Zlatousti: Hristos nije do{ao da ukine na{u voqu, nego da preusmeri na{a htewa! Pe~at ~itavog procesa pravoslavne askeze, a ona je namewena svima nama, jeste QUBAVQU MOTIVISANO PRA[TAWE! Oprostiti drugima zna~i DOSTI]I STE- PEN kako DU[EVNE tako i DUHOVNE ZRELOSTI. Oprostiv{i, mi smo zaista u stawu da budemo sa drugim u istom prostoru, tj. da dragovoqno pri- mamo sva~iju osobenost i sve ono {to nije onako kako bismo mi to `eleli ili hteli. Osim toga, OPRA[TAWE DELUJE I TERAPEUTSKI, IS- CELITEQSKI. ... Izvor pra{tawa je u Bogu, i zato nas niko tako delotvor- no ne u~i opra{tawu kao Bog. Ali, Bog ne samo da podu~avaopra{tawu, On nam je podario opro{taj! Najradikalniji vid Bo`ijeg opra{tawa, nama qu- SABORNIK BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA MIHAILA NEDEQA, 18. FEBRUAR 2018, GODINA 19, BR. 23 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 dima, jeste golgotski Krst i na wemu raspeti Sin Bo`iji. Hristovim raspe}em, smr}u i vaskrsewem, Bog ne samo da nam je oprostio, nego nas je i vratio u na{e prvobitno dostojanstvo! Zato na{ naj~e{}i na~in razmi{qawa- opra{tam mu, ali s wim vi{e ne `elim ni{ta da imam- nije ni nalik opra{tawu, jer nije po Bogu! ... Va`no je pitati, ali je va`nije odgovoriti: Za{to je dobro i za{to je potrebno oprostiti? I dobro je, a i potrebno je jer ima Boga, Koji je Qubav, i Koji nam Qubavqu pra{ta! Dakle, pra{ta nam samim Sobom! Drugi razlog je u tome da smo svi mi po liku Bo`ijem sazdani. NAJBLI@I SMO BOGU TEK ONDA KADA OPRA[TAMO! Nema boqeg na~ina da se poka`e i doka`e da smo Bo`anskoga porekla, da smo deca Bo`ija, nego {to je to opra{tawe. A zatim, dobro je i potrebno je oprostiti jer NE @ELIM DA OD SVOJE DU[E NA^INIM SKLADI[TE TU\IH GREHOVA, kako je govorio Sveti Serafim Sarovski. Sada se pribli`avamo i onom najte`em pitawu kada je re~ o opra{tawu, naime: Za{to je mnogima tako te{ko da oproste? Zlo, vre|awe i nepravda, dakle, sve ono ru`no {to nam ponekad drugi ~ine, trojake je prirode. Naneto zlo se, kako analiti~ki precizno prime}uje Ioanis Kornarakis, skoro uvek, do`ivqava: a) li~no, b) emotivno duboko i v) nepravedno. Naneta nam uvreda i zlo su uvek li~ni jer ~esto do- laze od strane nekoga ko nam je blizak i u koga smo imali poverewa. Uvre- da i zlo se do`ivqavaju emotivno duboko jer ~esto dodiruju najosetqivije porive na{eg bi}a. ... Uvreda i zlo se do`ivqavaju i kao ne{to prema nama nepravedno jer me{amo pravo i pravdu, dve potpuno razli~ite kategorije. Ali, iskreno govore}i, ako ~ak i na pravdi Bogastradamo, nismo li kao sledbenici Hristovi na to i pozvani? Kako }emo ikada biti bla`eni bez stradawa pravde radi (Mt.5,10)? ... Preterani ose}aj uvre|enosti jasno dokazuje da sebi pripisujemo zna~aj koji, iskreno, ba{ i ne zaslu`ujemo. Jedan od najblistavijih umova srp- skog mona{tva u 20. veku, mu~enik i ispovednik otac Jovan Rapaji}, probleme i isku{ewa je poredio sa ~vorovima, rekav{i: Ni jedan se ~vor ne mo`e re{iti ma~em, ni u materijalnom, pa ni u moralnom smislu. A kada se ve} rase~e ma~em, onda je wegova osveta u tome da poseje jo{ stotine novih ~vo- rova, sve te`ih, sve zapletenijih. Rase~eni ~vor je nere{en ~vor. Umno`en ~vor. U najboqem slu~aju, ostavqen za docnija re{avawa. ... Ako presecawem ~vora, tj. kidawem svih veza sa onim ko nas je uvredio, mislimo da re{avamo problem, tek tada zapravo pokazujemo nedostatak ose}aja realnosti, kao i elementarni mawak qubavi i brige prema sebi. Nerazre{en ~vor, neopro{ten greh, eventualno }e skliznuti u oblast na{eg nesvesnog, ali }e se zato, kad-tad, kao bumerang vratiti i jo{ `e{}e nas pogoditi. Zato umesto da postanem skladi{te tu|ih grehova, nije li lak{e primeniti onaj jedini blagotvorni Samo ako je Hristos me|u nama, onda se mo`e pra{tati. Dr Vladeta Jeroti}

BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG ARHANGELA … · skog mona{tva u 20. veku, mu~enik i ispovednik otac Jovan Rapaji}, probleme i isku{ewa je poredio

  • Upload
    others

  • View
    9

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

89

PROTOJEREJ-STAVROFOR MILO[ VESIN O PRA[TAWU

Evo nas ponovo, milo{}u Bo`ijom, na po~etku najdinami~nijeg perioda u godi{wem krugu poverenog nam vremena. Dobro utabanim, ali nikada i do kraja dobro poznatim stazama Velikoga posta kre}emo ka radosti nad rados-tima - radosti Vaskrsewa. Od svih vrlina, kojima bi uvek, a naro~ito sada, tokom Posta, trebalo prosijavati, najva`nije je opra{tawe. Spasiteq nam je u Molitvi Gospodwoj - O~e na{ - ostavio najdelotvorniji savet kako bi trebalo da se molimo. Nema uzvi{enije pravde od re~i I oprosti nam dugove na{e kao {to i mi opra{tamo du`nicima na{im (Mt.6,12). Te re~i su, rekao bih, najdelotvornija Bo`ija matematika, jer u nama motivi{u neprestano preispitivawe na{ih ose}awa, misli i dela, dakle tra`e “polagawe ra~una” pred Bogom i pred samim sobom. I to svakodnevno! Kako bi se uop{te drznuli da zamolimo Nebeskog Oca da nam oprosti na{a sagre{ewa, a da prethodnoo mi nismo spremni jedni drugima da oprostimo? Po~etak `ivota u Bogu i sa Bogom jeste u Svetoj tajni kr{tewa. Govore}i o Kr{tewu, Sveti Jovan Zlatousti nam poru~uje: Kr{teni smo da bismo se borili. Na kakvu smo to borbu pozvani? Duhovna je to borba, pre svega, ali borba koja nikada ne iskqu~uje i na{u celovitost, jer smo mi uvek - telo, du{a i duh. Tu borbu, zapravo, to starawe o svemu u nama, a onda i oko nas, Pravoslavqe naziva - askeza. Askeza je, dakle, preusmeravawe na{e umne, du{evne i telesne snage u pravcu budnosti i vo|ewa brige o svim aspektima na{eg `ivota, ali je askeza i dobrovoqna promena u redosledu va`nosti na{ih `eqa. Ne poru~uje nam uzalud Sveti Jovan Zlatousti: Hristos nije do{ao da ukine na{u voqu, nego da preusmeri na{a htewa! Pe~at ~itavog procesa pravoslavne askeze, a ona je namewena svima nama, jeste QUBAVQU MOTIVISANO PRA[TAWE! Oprostiti drugima zna~i DOSTI]I STE-PEN kako DU[EVNE tako i DUHOVNE ZRELOSTI. Oprostiv{i, mi smo zaista u stawu “da budemo sa drugim u istom prostoru”, tj. da dragovoqno pri-mamo sva~iju osobenost i sve ono {to nije onako kako bismo mi to `eleli ili hteli. Osim toga, OPRA[TAWE DELUJE I TERAPEUTSKI, IS-CELITEQSKI. ... Izvor pra{tawa je u Bogu, i zato nas niko tako delotvor-no ne u~i opra{tawu kao Bog. Ali, Bog ne samo da “podu~ava” opra{tawu, On nam je podario opro{taj! Najradikalniji vid Bo`ijeg opra{tawa, nama qu-

SABORNIKBILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE

SVETOG ARHANGELA MIHAILA

NEDEQA, 18. FEBRUAR 2018, GODINA 19, BR. 23

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

90

dima, jeste golgotski Krst i na wemu raspeti Sin Bo`iji. Hristovim raspe}em, smr}u i vaskrsewem, Bog ne samo da nam je oprostio, nego nas je i vratio u na{e prvobitno dostojanstvo! Zato na{ naj~e{}i “na~in razmi{qawa” - “opra{tam mu, ali s wim vi{e ne `elim ni{ta da imam” - nije ni nalik opra{tawu, jer nije po Bogu! ... Va`no je pitati, ali je va`nije odgovoriti: Za{to je dobro i za{to je potrebno oprostiti? I dobro je, a i potrebno je jer ima Boga, Koji je Qubav, i Koji nam Qubavqu pra{ta! Dakle, pra{ta nam samim Sobom!

Drugi razlog je u tome da smo svi mi po liku Bo`ijem sazdani. NAJBLI@I SMO BOGU TEK ONDA KADA OPRA[TAMO! Nema boqeg na~ina da se poka`e i doka`e da smo Bo`anskoga porekla, da smo deca Bo`ija, nego {to je to opra{tawe. A zatim, dobro je i potrebno je oprostiti jer NE @ELIM DA OD SVOJE DU[E NA^INIM SKLADI[TE TU\IH GREHOVA, kako je govorio Sveti Serafim Sarovski. Sada se pribli`avamo i onom najte`em pitawu kada je re~ o opra{tawu, naime: Za{to je mnogima tako te{ko da oproste? Zlo, vre|awe i nepravda, dakle, sve ono ru`no {to nam ponekad drugi ~ine, trojake je prirode. Naneto zlo se, kako analiti~ki precizno prime}uje Ioanis Kornarakis, skoro uvek, do`ivqava: a) li~no, b) emotivno duboko i v) nepravedno. Naneta nam uvreda i zlo su uvek li~ni jer ~esto do-laze od strane nekoga ko nam je blizak i u koga smo imali poverewa. Uvre-da i zlo se do`ivqavaju emotivno duboko jer ~esto dodiruju najosetqivije porive na{eg bi}a. ... Uvreda i zlo se do`ivqavaju i kao ne{to prema nama nepravedno jer me{amo pravo i pravdu, dve potpuno razli~ite kategorije. Ali, iskreno govore}i, ako ~ak i “na pravdi Boga” stradamo, nismo li kao sledbenici Hristovi na to i pozvani? Kako }emo ikada biti bla`eni bez stradawa pravde radi (Mt.5,10)? ... Preterani ose}aj uvre|enosti jasno dokazuje da sebi pripisujemo zna~aj koji, iskreno, ba{ i ne zaslu`ujemo. Jedan od najblistavijih umova srp-skog mona{tva u 20. veku, mu~enik i ispovednik otac Jovan Rapaji}, probleme i isku{ewa je poredio sa ~vorovima, rekav{i: “Ni jedan se ~vor ne mo`e re{iti ma~em, ni u materijalnom, pa ni u moralnom smislu. A kada se ve} rase~e ma~em, onda je wegova osveta u tome da poseje jo{ stotine novih ~vo-rova, sve te`ih, sve zapletenijih. Rase~eni ~vor je nere{en ~vor. Umno`en

~vor. U najboqem slu~aju, ostavqen za docnija re{avawa”. ... Ako presecawem ~vora, tj. kidawem svih veza sa onim ko nas je uvredio, mislimo da re{avamo problem, tek tada zapravo pokazujemo nedostatak ose}aja realnosti, kao i elementarni mawak qubavi i brige prema sebi. Nerazre{en ~vor, neopro{ten greh, eventualno }e skliznuti u oblast na{eg nesvesnog, ali }e se zato, kad-tad,

kao bumerang vratiti i jo{ `e{}e nas pogoditi. Zato umesto da postanem skladi{te tu|ih grehova, nije li lak{e primeniti onaj jedini blagotvorni

Samo ako je Hristos me|u nama, onda se mo`e pra{tati.

Dr Vladeta Jeroti}

Glavni i odgovorni urednik: protojerej-stavrofor Petar Luki}. Urednik izdawa: Ivana Radovanovi}. Tel.hrama: 011/2636-684. Faks: 011/2636-566.

www.saborna-crkva.com. [email protected]. Tira`: 1000 primeraka.

92

U NEDEQI SIROPUSNOJ PROSLAVQAMO: 18.(05) Sv. mu~. Agatija; Sv. Polievkt (Odanije Sretewa) (Bele poklade)19.(06) Sveti Fotije Carigradski; Sv. Vukol Smirnski (Po~etak posta)20.(07) Sveti Partenije Lampsakijski21.(08) Sv. Teodor Stratilat; Sv. Sava Drugi Arhiepiskop srpski22.(09) Sveti mu~enik Nikifor23.(10) Sveti sve{tenomu~enik Haralampije24.(11) Sv.Vlasije; Sv.vmu~.\or|e Kratovac; Sv.Teodor Komogovin. - Teodorova sub.

RASPORED BOGOSLU@EWA VELIKOG POSTA:- Jutrewe (pon, uto, ~et): 07:30- Jutrewe (sre, pet): 07:00- Ve~erwe: 17:00- Bdenije uo~i nedeqe i praznika: 17:00- Sv. Liturgija nedeqom i kada praznik pada u radni dan: 09:00- Liturgija pre|eosve}enih Darova (sre, pet): 07:30- Zaupokojena Liturgija (sub): 07:30- Moleban srpskim svetiteqima (uto): 17:00

Draga bra}o i sestre, danas je dan pra{tawa. U 17:00 slu`i}emoPRA[^ALNO VE^ERWE,

kroz koje, kao kroz svojevrsne dveri, ulazimo u Veliki post. Bez izmirewa, pra{tawa i u~e{}a u ovom divnom bogoslu`ewu,

za nas Veliki post ne}e imati smisao i puno}u zajednice sa Raspetim i Vaskrslim Hristom.

+++++Veliki post po~iwe sutra i traje do Vaskrsa, 8. aprila.

+++++Od sutra, u naredna ~etiri dana (PONEDEQAK - ^ETVRTAK),

na ve~erwoj slu`bi }e se slu`iti VELIKI POKAJNI KANON SVETOG ANDREJA KRITSKOG,

sa po~etkom u 17:00. +++++

Na Teodorovu subotu, 24. februara, zaupokojena Liturgija po~iwe u 7:30.+++++

Na ispovest mo`ete dolaziti svakoga dana, tokom i posle gore navedenih bogoslu`ewa. Pra{taju}i svima sve i otpu{taju}i time suvi{ni teret iz svoje du{e i `ivota, smireno molimo Gospoda da nam blagoslovi ovo

velikoposno putovawe, na spas du{e i na `ivot ve~ni!

91

na~in, i to tako {to }u prvo izgla~ati u sebi onaj utisnuti, ali tako ~esto za-magqeni, lik Bo`iji u sebi, i oprostiti? Svima i uvek! Kome se molimo, za{to pos-timo, o kakvim “dobrim delima” govorimo, za{to se, na kraju krajeva, pri~e{}ujemo, ako nismo spremni da oprostimo? Svima i uvek! ... Pra{tajmo jedni drugima, dok jo{ za to vremena imamo. Pra{tajmo Boga radi jer }emo samo opra{tawem biti iskreni svetionici nezalazne radosti Vaskrsloga Hrista.

QUDI GOVORE O... POZNAWU SU[TINE PRA[TAWA

Ako jednoga dana mirno hodi{ svojim putem i vidi{ da i tvoj brat hodi u miru, ali u trenutku ugleda{ nekog r|avog ~oveka kako iznenada, sa no`em u ruci, iska~e iz zasede i kidi{e na tvog brata, kako ga udara, vu~e ga za kosu, zadaje mu rane i baca ga na zemqu, ho}e{ li se pred tim prizorom razgnevi-ti na svog brata ili }e{ se sa`aliti na wega? Svaki ~ovek koji te napada, koji ti nanosi {tetu, koji te ogovara, koji ti na bilo koji na~in nanosi ne-pravdu, jeste tvoj brat koji je pao u ruke zlotvornog |avola. Kad shvati{ da ti brat ~ini nepravdu, {ta treba da radi{? Treba da se veoma sa`ali{ na wega, da saoseti{ sa wegovom mukom i da se usrdno i }utke pomoli{ Bogu da tebe u~vrsti u tom te{kom ~asu isku{ewa, i da pomiluje tvog brata koji je postao `rtva grabqivog |avola - Bog }e pomo}i i tebi i tvome bratu. Ako ne postupi{ tako, ako se, naprotiv, ra`esti{ na svoga brata, suprotstavqaju}i se wegovom napadu svojim protivnapadom, tada |avo, koji je za vratom tvome bratu, ska~e i na tvoja le|a, te se obojicom poigrava.

Sv. starac Porfirije Kavsokalivit (Svetogorac)

PREPORUKA MUZI^KOG IZDAWA ZA OVU NEDEQU

Prvi samostalni CD grupe @iva voda i Qiqane Popovi}, pod nazivom @IVA VODA, jeste “za svakoga ko je ̀ edan...” Duha, lepote, prave umetnosti... Naime, grupa @iva voda stvara i izvodi autorsku muziku inspirisanu tradicijom Sr-bije, Balkana i Vizantije, kao i pravoslavnom duhovno{}u. U izvo|ewu pesa-ma je kori{}eno vi{e tradicionalnih instrumenata, tekstovi sv. vladike Nikolaja i wihovi originalni tekstovi i muzika, a u~estvovali su brojni vrsni muzi~ari. Qiqana Popovi} je jedan od glavnih pokreta~a i stvaralaca u projektu Obnovimo sebe - podignimo Stupove, kompozitor je i svestrani muzi~ki stvaralac i izvo|a~. Pesme na ovom albumu su izuzetne, izazivaju sna`ne emocije, pune su du{e, korena, lepote i inspiracije. Me|u wima ima i onih tradicionalnih i znamenitih, iz Stare Srbije, a i prelepih autorskih kompozicija. Ovo je muzi~ko ostvarewe za du{u, i za dar bli`wima.

Kada idemo u Bo`iji hram, treba da se pomirimo sa svima

i da ka`emo: Gospode, svima sve pra{tam, i Ti oprosti meni!Iz kwige “O qubavi prema

Bogu i kako je ste}i”