bilten 09 08stars2/bilten/2008/bilten0908.pdfpa je ujutro, osobito 29. i 30. rujna, bilo mjestimiËne magle. Slika 1 prikazuje prizemnu sinoptiËku situaciju (izvor NjemaËka meteoroloπka

92008

ISSN 1334-3017god.XXII

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBil t e n

09 / 2008

GODINA XXII RUJAN 2008.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Ksenija CindriÊ, dipl.inæ.

dr. sc. Branka Grbec**

Ivona HerljeviÊ, dipl.inæ.*

Ivana Hrga, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Marina Mileta, dipl.inæ.

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: Rijeka PazinËica, ZareÊki krov, snimio Ivica Oskoruπ

Naklada 200 primjeraka

Tisak: Tiskara PeËat

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ............................................................................ 6PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) ...... 11Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl. inæ.) .............................. 13

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 15Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 15Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 18

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................... 21Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 21OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 23KakvoÊa zraka (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................. 25

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 27

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ................................................................................................ 27

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 32

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) ...................................................................................... 33

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (Lidija Srnec, dipl. inæ., Ivana Hrga, dipl. inæ.) .................... 35

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 39

PRILOZI

IZVJE©ΔE S XXIX SJEDNICE ME–UVLADINOG PANELA O PROMJENI KLIME(Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.) .......................................................................................................................................... 41

INTERKOMPARACIJSKO MJERENJE PROTOKA AKUSTI»KIM DOPPLER (ADCP) PROTOKOMJERIMA(Borivoj Terek, dipl. inæ., Gordana BuπeliÊ, dipl. inæ.) .................................................................................................. 43

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U RUJNU 2008. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 46

5

BILTEN 9 / 2008 Rujan

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Izmeu 1. i 7. rujna je prevladavalo sunËano,

a potkraj razdoblja i ekstremno toplo vrijeme za

doba godine.

Na vrijeme je uglavnom utjecao ogranak anti-ciklone iz jugozapadne Europe uz jaËanje jugoza-padnog visinskog strujanja prema kraju razdoblja.

Bilo je sunËano i postupno sve toplije s umjerenimjuænim i jugozapadnim vjetrom. NajveÊe vruÊine zabi-ljeæene su 5. i 6. rujna. U Slavoniji je ponegdje izmje-reno i ekstremnih 37 Celzijevih stupnjeva. U najza-padnijim podruËjima i na sjevernom Jadranu jezbog pritjecanja povremeno vlaænijeg zraka ponegdjebilo malo kiπe ili kratkotrajnog pljuska.

Zatim se potkraj 7. te 8. rujna preko Hrvatke

brzo premjestila hladna fronta u sklopu plitke cik-

lone. Prolazno se naoblaËilo, ponegdje je bilo kiπe,

pljuskova i grmljavine. Najviπe je osvjeæilo u

unutraπnjosti. Na Jadranu je zapuhala bura i

sjeverozapadnjak. VeÊ tijekom 8. rujna se postup-

no razvedrilo.

Od 9. do 12. rujna je bilo sunËano i ugodno

toplo.

Ogranak anticiklone iz zapadne i srednje Europeje donio suho, stabilno i preteæno sunËano vrijeme.Ujutro je u unutraπnjosti mjestimice bilo magle. Joπuvijek je bilo toplije od viπegodiπnjeg prosjeka, aliekstremne temperature zraka viπe nisu izmjerene.

Od 13. do 17. rujna je zahladilo. Mjestimice

je bilo kiπe, a na Zaviæanu malo snijega.Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija

22. rujna 2008. u 00 UTC

Slika 2. Prizemna sinoptiËka situacija

24. rujna 2008. u 00 UTC

Slika 3. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa

24. rujna 2008. u 00 UTC

6

Rujan BILTEN 9 / 2008

Nad naπim se podruËjem nalazilo ciklonalno po-lje, a poËetkom razdoblja premjeπtala se i hladnafronta. NaoblaËilo se, bilo je kiπe, pa i pljuskova sgrmljavinom. Nakon prolaska hladne fronte uvisinskoj struji je poËeo pritjecati osjetno hladnijizrak, te je temperatura bila znatno ispod prosjeka zaovo doba godine. S popunjavanjem ciklone oborinesu oslabile, a u veÊini predjela i prestale.

Od 18. do 20. rujna je bilo promjenljive naoblake,

ali razmjerno hladno.

Nad naπim podruËjem je bilo polje srednjeg iz-jednaËenog ili malo poviπenog tlaka zraka. Bilo jepromjenljive naoblake, ali i sunËanih razdoblja, asamo ponegdje i malo kiπe.

Izmeu 21. i 27. rujna temperatura zraka je

bila znatno ispod prosjeka za doba godine. Na

sjevernom i srednjem Jadranu je potkraj razdob-

lja bilo olujne bure.

U poËetku razdoblja je nad naπim podruËjemprizemno bilo polje malo sniæenog tlaka zraka, azatim je ojaËao ogranak anticiklone iz sjeverozapadneEurope. Meutim, u visinskoj cikloni je kruæio vlaæani nestabilan, te razmjerno hladan zrak. Stoga je uunutraπnjosti bilo umjereno do znatno oblaËno s povre-menom kiπom, koja je prema kraju razdoblja bila sveslabija. Puhao je slab do umjeren sjeverni i sjeverois-toËni vjetar. Na Jadranu je bilo djelomice sunËano,ali je uz promjenljivu naoblaku ponegdje bilo malokiπe ili pljuska. Zapuhala je umjerena i jaka bura isjeverozapadnjak, od 25. rujna na sjevernom i sred-njem Jadranu s olujnim udarima. Bilo je svjeæe.

Izmeu 28. i 30. rujna je bilo barem djelomice

sunËano i toplije.

Na vrijeme je utjecalo polje poviπenog tlaka zra-ka, te je bilo djelomice ili preteæno sunËano, u poËetkuu unutraπnjosti joπ s viπe oblaka. Vjetar je oslabio,pa je ujutro, osobito 29. i 30. rujna, bilo mjestimiËnemagle.

Slika 1 prikazuje prizemnu sinoptiËku situaciju(izvor NjemaËka meteoroloπka sluæba) 22. rujna 2008.godine, a slike 2 i 3 prozemnu i visinsku (AT 500hPa) sinoptiËku situaciju 24. rujna.

Slike 4 i 5 su satelitske snimke oblaka u vidljivomdijelu spektra 22. i 24. rujna 2008. godine.

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka bile su urujnu 2008. godine niæe ili jednake viπegodiπnjemprosjeku (1961-1990.). Temperaturna odstupanja kre-tala su se od - 2.2°C na Zaviæanu do 0.0°C u PoreËu.Prema raspodjeli percentila, najveÊi dio zemlje svrstanje u kategoriju normalno, a Slavonija, Banovina ipodruËje Zaviæana bili su u kategoriji hladno.

Srednje mjeseËne temperature zraka su se kre-tale u rasponu od 7.0°C na Zaviæanu do 21.1°C uDubrovniku.

Najviπe izmjerene temperature zraka, apsolutnimaksimumi, dostigli su u Kninu 37.4°C, u Osijeku37.1°C, Slavonskom Brodu 36.5°C, ©ibeniku 35.4°C,do najniæih 24.3°C na Zaviæanu.

Slika 4. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu

spektra 22. rujna 2008. u 12 UTC

Slika 5. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu

spektra 24. rujna 2008. u 12 UTC

7


ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

-0.5

-0.4

38

-1.0

-0.5

34

Osijek25

Knin

11

-0.7

-1.8

Komiæa

31

-2.2

-0.8

29

37

-0.2

M. Loπinj

Rijeka36

Varaædin44

34Zagreb Bjelovar

Sisak23

-1.0

Sl. Brod-1.1

-0.5

Pazin-0.5

Ogulin

Zadar34

-0.6

-0.6GospiÊ33

-0.8Split

Daruvar

-0.7

31

Karlovac

-0.6Hvar

31

-0.8Lastovo

30

27

11Zaviæan

23

-0.6

30

PoreË

Senj

©ibenik

50

0.0

23

-0.8

28

-1.1

Slika 6. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u RUJNU 2008. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

89

9

27

27

9

51

191

Ogulin73

33

8

Pazin

Split

Knin

Daruvar83

77

15141

32

26

7

Karlovac

91

M. Loπinj

Rijeka

11Zaviæan

59

Varaædin46

Zagreb Bjelovar

75

129

Zadar

SisakOsijek

20

5

DubrovnikLastovo99

57

2718

Komiæa31

68Hvar

38

10 Sl. Brod

18

PoreË

Senj

©ibenik

141

4

GospiÊ

7

21

31

12

16

10

25

77

16

17

Slika 7. MjeseËne koliËine oborine u RUJNU 2008. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

8


Slika 8. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za RUJAN 2008. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-20-15-10-505

10152025303540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

051015202530354045505560

mm OSIJEK

-15-10-505

10

152025303540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

051015202530354045505560

mm

RIJEKA

-20-15-10-505

10152025303540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

051015202530354045505560

mm

SPLIT MARJAN

-20-15-10-505

10152025303540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

051015202530354045505560

mm

OGULIN

-20-15-10-505

10152025303540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

051015202530354045505560

mm

DUBROVNIK

-20-15-10-505

10152025303540

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

051015202530354045505560

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

9


Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za RUJAN 2008. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

10


Najniæe izmjerene temperature zraka, apsolutniminimumi su na dvije postaje zabiljeæile negativnevrijednosti, (Zaviæan i GospiÊ). Apsolutni minimu-mi su se kretali u rasponu -1.8°C na Zaviæanu do13.4°C na Lastovu.

Srednje dnevne temperature zraka kao i dnev-ne maksimalne i dnevne minimalne temperature sudo 14. rujna bile toplije, a Ëesto i znatno toplije odprosjeka.

Nakon tog razdoblja produljenog ljeta slijedihladno jesensko vrijeme neuobiËajeno za ranu jesen.Temperature niæe od prosjeka potrajale su do krajarujna. Najhladnije s obzirom na prosjek zabiljeæenoje sredinom mjeseca.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatu-ra zraka napravljena je za Opservatorij Zagreb-GriË,Split-Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjihsrednjaka i standardne devijacije koriπteni su cijeliraspoloæivi nizovi podataka temperature, to jest zarazdoblje 1862.-2007. za Zagreb-GriË, te 1948.-2007.za Split Marjan i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija srednje dnevne temperature zrakapremaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetnohladnim smatra dan u kojem negativna anomalijapremaπi dvije standardne devijacije.

U rujnu je u Splitu bilo iznimno puno izvan-rednih dana (4 izvanredno topla dana i 6 izvanred-no hladnih dana). U Zagrebu na GriËu zabiljeæena su3 izvanredna dana (2 izvanredno topla dana te 1 iz-vanredno hladan dan). U Rijeci nisu zabiljeæeni iz-vanredni dani. Izvanredno topli dani u Splitu zabi-ljeæeni su 6.,7., 8., i 9. rujna. Srednje dnevne tem-perature zraka iznosile su 28.3°C, 26.9°C, 26.6°C i25.5°C i radi se o najviπim zabiljeæenim temperatu-rama zraka u navedenim datumima.

Izvanredno hladni dani u Splitu su zabiljeæeni16., 17., 19., 20., 21. i 22. rujna a srednje dnevne tem-perature iznosile su 14.0°C, 14.4 °C, 16.2°C, 14.8°C,15.9°C i 14.8°C.

U Zagrebu na GriËu izvanredno topli dani bilisu 6. i 7. rujna, a srednje dnevne temperature iznosilesu 26.0°C i 25.4°C, dok je izvanredno hladni danzabiljeæen je 14. rujna sa srednjom dnevnom tempera-turom 10.5°C.

KoliËine oborine su se kretale u rasponu od 4 %prosjeËne rujanske koliËine u Zadru do 191 % uOsijeku. Oborinske prilike bile se u kategorijamanormalno, kiπno, suπno i vrlo suπno.

Maksimalne dnevne koliËine oborine dostigle su54.9 mm u Dubrovniku, 34.7 mm u Karlovcu, 31.3mm u Varaædinu itd.

89

10111213141516171819202122232425262728

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

131415161718192021222324252627282930

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

89

10111213141516171819202122232425262728

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°CZAGEB - GRI» (1862-2007) SPLIT - MARJAN (1948-2007) RIJEKA (1948-2007)

-t+2σ

-t+σ

-t+2σ

-t-σ

-t-σ

-t+σ

-t+2σ

-t-σ

-t-2σ

-t+σ

-t

-t

-t

Slika 10. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u RUJNU 2008. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

-t-2σ -

t-2σ

11


SunËanih sati bilo je manje, a naoblake viπe negou prosjeËnom rujnu.

Srednja mjeseËna temperatura mora u Splitu jeiznosila 21.4°C (maksimalna 24.0°C), a u Komiæi21.8°C, (maksimalna 25.5°C).

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

U rujnu su kiπni i suπni uvjeti na dnevnoj skalianalizirani pomoÊu dvije metode za 24 postaje uHrvatskoj. PraÊene su kumulativne koliËineoborine unatrag, od kraja prema poËetku rujna te suanalizirani sljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnomkoliËinom oborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm.

Na podruËju unutraπnje Hrvatske vrijednosti ku-mulativnih koliËina oborine su u rujnu uglavnom bileu granicama normale. Jedino su se u Osijeku tijekomcijelog mjeseca izmjenjivale kiπne, vrlo kiπne i ek-stremne oborinske prilike. U Slavonskom Brodu i

Sisku su prevladavale umjereno kiπne prilike (per-centil 78 do 90). Najdulji kiπni slijed je zabiljeæen napostajama u Slavoniji i trajao je pet dana. Takav kiπnislijed se na ovom podruËju moæe oËekivati jednomu 33 do 35 godina.

U gorskoj Hrvatskoj vrijednosti kumulativnihkoliËina oborine u prvoj polovici mjeseca ukazuju nasuπne prilike (percentil 10 do 25). Jedino je na posta-ji Ogulin cijeli mjesec bio u granicama normale.Meutim, u Ogulinu je zabiljeæen najdulji slijed danas oborinom manjom od 1 mm koji je trajao 13 dana,a nastavio se iz kolovoza.

Na podruËju Istre i primorske Hrvatske su vri-jednosti kumulativnih koliËina oborine zadnjih sedamdana rujna bile u granicama normale. Prema poËetkumjeseca te su vrijednosti ukazivale na suπne prilike(percentil 10 do 25). Samo je na postaji Pula cijelaprva polovica mjeseca bila u granicama normale.Analiza suπnih sljedova pokazuje da je na svim anali-ziranim postajama 15. rujna zapoËeo slijed dana soborinom manjom od 1 mm, koji je bez prekida tra-jao do kraja mjeseca.

Slika 11. Kumulativne koliËine oborine (mm) od 30. do 1. rujna 2008., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir,

Rijeku i Split Marjan, i pripadni 95., 50. i 5. percentil za viπegodiπnje razdoblje.

12


Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u rujnu 2008.

13


Na podruËju Dalmacije i zalea su zadnjih de-set dana rujna vrijednosti kumulativnih koliËinaoborine bile u granicama normale. Prema poËetkumjeseca te su vrijednosti ukazivale na suπne prilike(percentil 10 do 25) na postajama ©ibenik i Knin, tena vrlo suπne prilike na postaji Zadar (percentil 5do 8). U Splitu i na otocima Hvar i Lastovo su cijelimjesec oborinske prilike bile u granicama normale.U Dubrovniku su vrijednosti kumulativnih koliËinaoborine u razdoblju od 16. do 7. rujna ukazivale nakiπne prilike (percentil 75 do 80). Na svim postaja-ma je 17. rujna zapoËeo suπni slijed koji se nastaviodo kraja mjeseca, osim na postajama u Hvaru iDubrovniku. U Kninu su prvih 12 dana rujna bili suπnii nastavili su se na suπni slijed iz kolovoza. Taj sli-jed je ukupno trajao 34 dana i moæe se oËekivati napodruËju Knina vrlo rijetko, jednom u 120 godina.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U rujnu 2008. su mjeseËne koliËine oborina napostajama u kontinentalnom dijelu Hrvatske bile unu-tar granica normale. Umjereno kiπni uvjeti su zabi-ljeæeni jedino na postaji Osijek. Na sjevernom Jadranusu prevladavali umjereno suπni uvjeti, dok su u Pazinui Malom Loπinju zabiljeæeni vrlo suπni uvjeti. Ekstremnosuπni uvjeti su bili u Zadru (mjeseËna koliËina oborine;4 mm). Na juænom Jadranu su mjeseËne koliËineoborine bile unutar granica normale.

Na vremenskoj skali od 3 mjeseca su koliËineoborina na postajama u unutraπnjosti HrvatskeveÊinom bile u granicama normale. No, na postaja-ma sjevernog i srednjeg Jadrana su zabiljeæeni ek-stremno suπni uvjeti. Posebno vrijedi istaknuti rezul-tate na postaji ©ibenik, gdje je u protekla 3 mjesecaizmjerena koliËina oborine iznosila samo 18.9 mm.Na postajama juænog Jadrana, Hvaru i Dubrovniku,prevladavali su umjereno suπni uvjeti.

Na 6-mjeseËnoj vremenskoj skali su koliËineoborina bile unutar granica normale na veÊini posta-ja u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Umjereno suπniuvjeti su zabiljeæeni na postajama sjevernog i sred-njeg Jadrana. No, na postaji Pazin su tijekom protek-lih πest mjeseci zabiljeæeni ekstremno suπni uvjeti(339.2 mm). Na juænom Jadranu su zabiljeæeni um-jereno suπni uvjeti, no na postaji Hvar su 6-mjeseËne

koliËine oborine bile unutar normale.

SliËno stanje je zabiljeæeno i na 12-mjeseËnojvremenskoj skali. Ekstremno suπni uvjeti su bili napostajama Pazin, GospiÊ i Zadar, dok su u Rijeci,Zaviæanu i Kninu zabiljeæeni vrlo suπni oborinskiuvjeti. Na postajama u istoËnom dijelu Hrvatske sukoliËine oborine bile iznad medijana (medijan = 50precentil), te su na postaji Osijek zabiljeæeni umjerenokiπni uvjeti.

Na vremenskoj skali od 24 mjeseca su na svimpostajama u Hrvatskoj zabiljeæene koliËine oborinabile manje od medijana. Ekstremno suπni uvjeti suzabiljeæeni na veÊini postaja sjevernog, srednjeg ijuænog Jadrana. Vrlo suπni uvjeti su zabiljeæeni napostajama u zapadnom dijelu kontinentalne Hrvatske,dok su na postajama u istoËnom dijelu Hrvatske oborin-ski uvjeti bili unutar granice normale, ali manji odmedijana.

Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su zabiljeæeniumjereno suπni uvjeti u Zadru, Pazinu i GospiÊu. Naostalim postajama su koliËine oborina bile u grani-cama normale. Izuzetak su rezultati na postaji Osijek,gdje su prevladavali vrlo kiπni uvjeti.

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5 do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

Tijekom rujna, zbog izostanka zagrijavanja izatmosfere te zbog pojaËanog vjetra, povrπinski slojmora poËinje se postupno ohlaivati. Ove se godineu rujnu nastavilo postupno ohlaivanje, te je povrπin-ska temperatura mora sve do polovice mjeseca os-cilirala oko normalnih viπegodiπnjih vrijednosti.UsporeujuÊi mjeseËne srednje vrijednosti koje su sekretale od 21.5°C u Komiæi do 19.6°C u ©ibeniku,sa pripadnim viπegodiπnjim vrijednostima, ne nalazese znatnija odstupanja, s izuzetkom postaje

14


RAB

02468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-6-5-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C) MALI LO©INJ

02468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-6-5-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

02468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-6-5-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

02468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

-6-5-4-3-2-1012345678

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

02468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-6-5-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

HVAR

02468

10121416182022242628

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-6-5-4-3-2-1012345678

Anomalija (°C)°C

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za RUJAN 2008., za meteoroloπke postaje Rab, Mali Loπinj, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

15


©ibenik. U podruËju estuarija rijeke Krke srednja mje-seËna vrijednost ovogodiπnjeg rujna bila je za Ëak2.4°C niæa od viπegodiπnje srednje vrijednosti. Rasponsrednjih dnevnik temperatura bio je od minimalnih17.2°C (©ibenik, 26. i 27. rujna) do 24.6°C (Komiæa,2. rujna). Uz obalu je bilo opÊenito varijabilnije negona otocima.

Prodorom vlaænog i hladnog zraka polovicommjeseca povrπinski se sloj mora naglo ohladio.Temperatura se spustila ponegdje i za nekoliko stup-njeva. Srednja dnevna temperatura mora u ©ibenikuse sa relativno visokih 22.3°C koliko je izmjereno14. rujna spustila 15. rujna na samo 19.3°C. IduÊihdana nastavio se pad povrπinske temperature mora.U razdoblju od 15. rujna pa do kraja mjeseca na po-jedinim su postajama zabiljeæene ekstremne tempera-

ture mora koje su Ëak za 3 standardne devijacije bileniæe od viπegodiπnje srednje vrijednosti. Prodorhladnog zraka osjetio se duæ cijele istoËne obale, tena otocima, no jaËe u podruËju estuarija rijeke Krkezbog prisustva znatne koliËine slatke vode. U po-druËju otvorenog mora (otok Vis) zabiljeæeno jetakoer od polovice mjeseca razdoblje ekstremnihvrijednosti povrπinske temperature mora, s minimal-nom vrijednosti od 18.4°C koliko je izmjereno 20.rujna.

Temperatura mora ovoga rujna u prvom dijelumjeseca bila je i za nekoliko stupnjeva viπa od sred-njih temperatura drugog dijela zbog veÊ spomenutogprodora hladnog zraka polovicom mjeseca. Povrπin-sko sloj bio je relativno dubok, s termoklinom kojaje na otvorenom moru bila na dubini od pribliæno15m (podaci i mjerenja Instituta za oceanografiju iribarstvo, Split). Sloj mora ujednaËenih temperatu-ra protezao se na otvorenom moru (otok Vis) dodubine od 15 metara i njegova srednja temperaturabila je u prvoj polovici mjeseca znatno viπa negonakon prodora hladnog zraka. Tako je 17. rujna u ak-vatoriju otoka Visa izmjerena temperatura od 21.0°C.U drugoj polovici mjeseca dubina termokline nije sepromijenila, no srednja temperatura Ëitavog dobroizmijeπanog povrπinskog sloja bila je znatno niæa.Krajem mjeseca u akvatoriju otoka Visa izmjerenaje temperatura povrπinskog sloja od 18.7°C. More senakon prodora hladnog zraka na svim postajama dokraja mjeseca nastavilo postupno ohlaivati, bræe iizraæenije uz obalu nego na otovrenom moru.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

U rujnu biljeæimo mirno hidroloπko razdoblje.Vodostaji su na veÊini vodotoka bili niski, na razininajniæih vrijednosti. Kretanje vodostaja na Savi bi-lo je u granicama niskih vodostaja. Od poËetka mjese-ca vodostaji su imali lagani trend opadanja. Sredinommjeseca biljeæimo neznatan porast u gornjem toku,a krajem mjeseca neπto veÊi u srednjem i donjem tokuSave, ali sve u granicama niskih vodostaja.Vodnost je bila mala, s deficitom otjecanja na cijelomtoku od 45 do 60%.

KOMIÆA

14

16

18

20

22

24

26

28

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Slika 15. Srednje dnevne temperature mora za KOMIÆU

za RUJAN 2008. godine u usporedbi s dugogodiπnjim sred-

njim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ-t-t-σ

-t+2σ

-t-2σ

-t+3σ

-t-3σ

©IBENIK

14

16

18

20

22

24

26

28

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Slika 14. Srednje dnevne temperature mora za ©IBENIK

za RUJAN 2008. godine u usporedbi s dugogodiπnjim sred-

njim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ)

-t+σ-t-t-σ

-t+2σ

-t-2σ-t-3σ

16


0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600


Q (m3/s)

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600


Q (m3/s)

Qsred rujan 2008. rujan 1961-2005.

Qmin rujan 2008. rujan 1961-2005.

Qmaks rujan 2008. rujan 1961-2005.

Slika 16. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u RUJNU 2008. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

17


-400

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0100200300400500600700800900

10001100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u RUJNU 2008.

Slika 18. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u RUJNU 2008.

18


Kao i prethodnih mjeseci tako i u rujnu nije bi-lo velikih hidroloπkih dogaanja na Dravi. Duæ cije-log toka Drave tijekom rujna vodostaj je oscilirao.Oscilacije nisu bile velikih amplituda, s kretanjemvodostaja na granici niskih i srednje niskih vo-dostaja. Zabiljeæena je neπto niæa vodnost od prosje-ka za rujan s deficitom otjecanja od oko 30%. VodostajDunava je od poËetka mjeseca imao blagi pad opada-nja sve do poËetka zadnje dekade kada se biljeæikratkotrajan porast vodostaja. Kretanje vodostaja bi-lo je unutar srednje niskih vodostaja.

Na Kupi je tijekom rujna bilo relativno mirno.Neπto blaæi i kratkotrajan porast vodostaja zabiljeæenje sredinom i krajem mjeseca u srednjem i donjemtoku Kupe. Vodostaji su se kretali u domeni niskihvodostaja. Vodnost je bila izrazito niska. Tako je u

gornjem toku Kupe deficit otjecanja iznosio viso-kih 79% (mjereno kod Kamanja), dok je na ostalomdijelu iznosio oko 45%.

Minimalni protoci bili su uglavnom manji odsrednjih minimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su uglavnom manji od sred-njih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su uglavnom manji odsrednjih maksimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

U rujnu su vrijednosti razine podzemne vode uslivnom podruËju rijeke Save bile izrazito niske.

RUJAN 2008. RUJAN 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 90,2 30.09. 52,9 99,5 190

SavaJasenovac 152 13.09. 113 214 488Slavonski Brod 208 11.09. 158 287 653Æupanja 279 13.09. 186 345 889

KupaKamanje 7,85 26.09. 5,50 12,6 27,5JamniËka Kiselica 38,5 25.09. 16,7 35,3 77,5

Mura Mursko SrediπÊe 105 30.09. 57,6 101 161

DravaBotovo 148 30.09. 27,5 234 510Donji Miholjac 289 24.09. 178 330 609

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 124 73,7 223 534

SavaJasenovac 172 127 420 932Slavonski Brod 253 178 494 1172Æupanja 330 220 593 1383

KupaKamanje 10,8 8,52 51,5 132JamniËka Kiselica 58,6 24,7 109 260

Mura Mursko SrediπÊe 139 80,2 157 288

DravaBotovo 323 255 474 1009Donji Miholjac 380 273 497 1037

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 167 01.09. 134 753 2545Jasenovac 248 29.09. 141 905 1922

Sava Slavonski Brod 437 30.09. 234 925 1778Æupanja 487 29.09. 272 1059 2313

KupaKamanje 21,4 15.09. 12,1 375 943JamniËka Kiselica 135 28.09. 34,4 381 895

Mura Mursko SrediπÊe 261 13.09. 106 338 984

DravaBotovo 618 14.09. 464 930 2061

Donji Miholjac 506 02.09. 379 834 1850

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u RUJNU 2008. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdobljuQmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

19


102.9

103.0

103.1

103.2

103.3

103.4

103.5

103.6

103.7

103.8

103.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.0

115.1

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

115.9

116.0

116.1

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.3

99.4

99.5

99.6

99.7

99.8

99.9

100.0

100.1

100.2

100.3

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.0

104.1

104.2

104.3

104.4

104.5

104.6

104.7

104.8

104.9

105.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

96.0

96.1

96.2

96.3

96.4

96.5

96.6

96.7

96.8

96.9

97.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 19. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za RUJAN 2008. godine na podruËju Save-MiËevec, Borovje

kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

20


Tijekom cijelog rujna se na zagrebaËkom podruËjusavskog aluvija mogao uoËiti trend postupnog opada-nja razine podzemne vode. Na obje mjerne postaje,MiËevec i Borovje, uoËeno je ujednaËeno sniæavanjevodostaja, te su najviπi mjeseËni vodostaji bili poËetkom,a najniæi vodostaji krajem mjeseca. Na mjernoj posta-ji MiËevec zabiljeæen je krajem mjeseca i apsolutnonajniæi vodostaj zabiljeæen u razdoblju obrade 1982.-2006., dok su ostali izmjereni minimalni, srednji imaksimalni vodostaji na obje postaje bili ispod sred-

njih vrijednosti u usporedbi s viπegodiπnjim nizom urujnu u razdoblju 1982.-2006.

VeÊi dio mjeseca na mjernim postajama dravskogsliva biljeæi se kontinuirani pad razine podzemnevode. Na uzvodnijim stanicama pad vodostaja zabi-ljeæen je do sredine mjeseca kada je uslijedio kratko-trajni porast, a nakon toga opet daljnji pad vodosta-ja. Dok su na mjernoj postaji Repaπ minimalni, sred-nji i maksimalni vodostaji bili ispod srednjih vri-

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u RUJNU 2008.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.

RUJAN 2008. RUJAN 1982-2006.

PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,07 30.09. 102,86 104,17 105,43Zagreb-MiËevec 99,50 30.09. 99,56 100,96 102,12

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,34 102,97 104,44 105,52Zagreb-MiËevec 99,74 99,67 101,27 102,38

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,71 01.09. 103,10 104,79 106,16Zagreb-MiËevec 100,10 01.09. 99,86 101,77 103,72

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u RUJNU 2008.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

RUJAN 2008. RUJAN 1988-2006.

PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,36 30.09. 115,04 115,46 115,85Gornja ©uma 116,34 12.09. 115,26 115,68 116,13Gornji Miholjac 104,46 25.09. 103,38 104,47 105,47»aavica 96,45 24.09. 95,70 96,75 98,51

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,46 115,14 115,59 116,03

DRAVAGornja ©uma 116,38 115,38 115,78 116,25Gornji Miholjac 104,51 103,43 104,53 105,52»aavica 96,50 95,77 96,90 98,66

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,60 01.09. 115,23 115,76 116,63Gornja ©uma 116,47 01.09. 115,51 115,89 116,41Gornji Miholjac 104,57 01.09. 103,47 104,59 105,56»aavica 96,61 01.09. 95,87 97,04 98,75

21


jednosti u usporedbi s viπegodiπnjim nizom u rujnu,dotle su na mjernoj postaji Gornja ©uma ti vodosta-ji bili viπi od apsulutno najviπih vrijednosti u rujnu uusporedbi s viπegodiπnjim nizom mjerenim u raz-doblju 1988.-2006. Na nizvodnijim postajama GornjiMiholjac i »aavica zabiljeæeno je polagano ali kon-tinuirano opadanje razine podzemne vode veÊi diomjeseca. Blaæi porast razine podzemne vode zabi-ljeæen je krajem mjeseca na mjernoj postaji »aavi-ca. Minimalni, srednji i maksimalni vodostaji na ob-je postaje bili su u granicama ili malo ispod granicasrednjih viπegodiπnjih vrijednosti u rujnu.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Visine sloja mijeπanja tijekom rujna 2008. napostajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima00 i 12 UTC su prikazane na slici 20. Na osnovi pro-raËuna je vidljivo, da je u Zagrebu visina sloja mijeπa-nja tijekom noÊi bila najveÊa 20. rujna (1407 m), a uZadru 27. rujna (1062 m). NajveÊa visina sloja mijeπa-nja je u terminu 12 UTC u Zagrebu proraËunata 4.rujna (2924 m), a u Zadru 8. rujna (2383 m). ProsjeËnamjeseËna visina sloja mijeπanja u terminu 00 UTC jeu Zagrebu iznosila 302 m, dok je u Zadru bila 149m. U terminu 12 UTC prosjeËne vrijednosti visinesloja mijeπanja su iznosile 1459 m (Zagreb) i 1534m (Zadar).

Tijekom noÊi je na postaji Zagreb-Maksimirprizemni sloj atmosfere bio najËeπÊe neutralan i um-jereno stabilan (D i F klasa stabilnosti; s Ëestinom od43%, tablica 4). U terminu 12 UTC su najËeπÊe zabi-ljeæene A, B i C Pasquillove klase stabilnosti (37%;27%; 23%), dok nisu zabiljeæeni termini s E, F ili Gklasom stabilnosti. SliËno je bilo na podruËju Zadra.U 00 UTC je atmosfera najËeπÊe bila neutralna i um-jereno stabilna (D i F klase stabilnosti; 46% i 23%),u 12 UTC atmosfera je bila jako labilna (A klasa sta-bilnosti; 7%), umjereno labilna (B klasa stabilnosti;21%), malo labilna (C klasa stabilnosti; 39%) i neu-tralna (D klasa stabilnosti; 29%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi.U Zagrebu je u terminu 00 UTC zabiljeæeno 20 sluËa-ja (43%) s prizemnom, 3 sluËaja (6%) s podignu-tom inverzijom, 22 sluËaja s visinskom inverzijom(47%) i 2 sluËaja (4%) bez inverzije. U terminu 12UTC visinska inverzija je zabiljeæena u 24 sluËaja(73%), podignuta inverzija u 3 sluËaja (9%), a biloje i 6 sluËajeva (18%) bez inverzije. U Zadru su ti-jekom noÊi najËeπÊe zabiljeæene visinske inverzije(16 sluËajeva, 59%) i prizemne inverzije (5 sluËaja,19%), dok su u terminu 12 UTC najËeπÊe zabiljeæenisluËajevi s visinskom temperaturnom inverzijom (19sluËajeva; 56%), s podignutom inverzijom (8 sluËa-ja; 23%) i bez inverzije (7 sluËajeva; 21%).

Vertikalni presjeci Pasquillovih klasa stabilnos-ti na postaji Zagreb Maksimir u rujnu 2008. (slike 21

Slika 20. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u RUJNU 2008. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

22


Slika 21. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za RUJAN 2008. u terminu 00 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

Slika 22. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za RUJAN 2008. u terminu 12 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

23


i 22) omoguÊuju detaljniji uvid u vertikalnu struk-turu atmosfere od tla do 3 km visine. Tijekom noÊi(termin 00 UTC) je atmosfera u Zagrebu pri tlu veÊi-nom umjereno stabilna ili neutralna, a s porastom vi-sine, atmosfera vrlo brzo postaje neutralno stabilna.U terminu 12 UTC je atmosfera pri tlu ËeπÊe nesta-bilnija, no s porastom visine raste stabilnost atmos-fere i ona postaje neutralna.

Koeficijenti provjetravanja su bili poveÊani napostajama Senj (16.65), Kriæevci (2.70), Ogulin (1.35),Pazin (3.15) i ©ibenik (4.20). Na veÊini ostalih posta-ja u Hrvatskoj su koeficijenti provjetravanja bili ma-nji od 1 (slabo provjetravanje) zbog niskih srednjihvrijednosti modula vjetra. Vektorski srednjak vjetraje na postajama u kontinentalnom dijelu Hrvatske biosjeverozapadnog ili sjeveroistoËnog smjera, a na posta-jama uz Jadransko more promjenjivog smjera (slika23).

Na postajama u kontinentalnom dijelu Hrvatskojsu mjeseËne koliËine oborine bile u granicama nor-male. Na sjevernom i srednjem Jadranu su prevla-davali umjereno suπni, vrlo suπni i ekstremno suπniuvjeti. Zato se moæe pretpostaviti, da je mjeseËnotaloæenje oneËiπÊujuÊih tvari oborinom (mokra de-

pozicija) bilo izraæenije u kontinentalnom dijeluHrvatske.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Tijekom uglavnom kiπovitog rujna su masenekoncentracije duπik dioksida - NO2 na veÊini mjernihpostaja pokazivale blagi trend porasta u odnosu nakolovoz. U Slavonskom Brodu je opet izmjerena naj-veÊa srednja mjeseËna koncentracija duπik dioksida,13 μg/m3. NajveÊa dnevna koncentracija duπik diok-sida je izmjerena 12./13. rujna i iznosila je 22 μg/m3.Jednaka razina koncentracija duπik dioksida kao ukolovozu, zadræala se samo na visinskoj glavnojmeteoroloπkoj postaji (GMP) Zaviæan-Velebit. Napromatranom, uglavnom ruralnom podruËju, dnevnekoncentracije duπik dioksida su i tijekom rujna bileunutar propisanih graniËnih vrijednosti (Uredba ograniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku,NN broj 133/2005., str. 2467, GV-graniËna vrijed-nost je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak, a godiπnjisrednjak 40 μg/m3). KoliËina kiπe je na veÊini ov-dje prikazanih mjernih postaja u usporedbi s kolovo-zom bila veÊa. To se posebno odnosi na Dubrovnik

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 2 4 6 18 2 7 7 21 ne postojiprizemna 20 43 0 0 5 19 0 0 prizemnapodignuta 3 6 3 9 4 5 8 23 podignutavisinska 22 47 24 73 16 59 19 56 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za RUJAN 2008. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 11 37 0 0 2 7 jako labilno - AB - umjereno labilno 0 0 8 27 0 0 6 21 umjereno labilno - BC - malo labilno 1 3 7 23 0 0 11 39 malo labilno - CD - neutralno 12 43 4 13 12 46 8 29 neutralno - DE - malo stabilno 0 0 0 0 6 23 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 12 43 0 0 6 23 1 4 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 3 11 0 0 2 8 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom RUJNA 2008. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

24


Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

Zagreb

Ogulin

Zaviæan

Split

Krapina

Puntijarka

©ibenik

Zadar

Bilogora

Pazin

Senj

Kriæevci

Daruvar

Sl. Brod

Karlovac

0.111

Komiæa

Varaædin

0.319

sumpor

duπik

0.412

0.629

0.25

0.197

0.3440.532

0.307

0.332

0.204

0.8950.804

0.347

0.321

0.662

0.5770.593

0.576

0.28

0.401

0.161

0.192

0.125 0.9

0.7

K.P.

1 m/s

Osijek0.52

0.57

2.70

1.28

0.06

1.35

0.67

3.15

1.40

1.93

1.35

1.14

16.65

0.20

4.20

Slika 23. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) i prosjeËna brzina i smjer strujanja,

te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za RUJAN 2008. godine

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za RUJAN 2008.

O B O R I N A Z R A K

Postaja RRu pH SO42-- S NO3

- - N NO2 NO2max

RRmj %NA pH

min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 99 11 6.07 5,18-7,16 0.673 0.401 2 6Krapina 98 7 6 5,19-6,79 0.477 0.407 - -Bilogora 100 12 6.03 5,02-7,15 0.725 0.651 - -Slavonski Brod 99 10 6.09 5,49-7,15 0.7 0.403 13 22Karlovac 100 10 5.95 5,10-6,90 0.456 0.363 - -Ogulin 100 11 5.88 5,26-7,18 0.761 0.596 5 11GospiÊ 98 7 6.85 6,56-7,23 0.89 0.648 7 14Zaviæan 98 8 6.2 5,67-7,32 0.701 0.505 1 3Pazin 100 4 6.35 6,09-7,52 0.885 0.576 - -Rijeka 100 5 6.8 6,52-7,22 1.36 0.626 4 17Zadar 78 3 6.8 6,52-7,22 8.49 5.83 8 18Dubrovnik 99 4 6.2 6,11-7,22 0.718 0.333 - -

25


gdje je izmjeren 92.1 mm kiπe (u kolovozu je uopÊenije bilo) i Slavonski Brod s 82.3 mm (u kolovozu34.8 mm). U Zadru je zabiljeæena najmanja koliËi-na kiπe - samo 4.0 mm. Kiπe su bile slabo kisele doblago luænate, pH od 5.02 na Bilogori do 7.73 u Zadru(tablica...). Kisele kiπe su zabiljeæene na Bilogori sudjelom od 33%, u Ogulinu 27%, u Karlovcu 20%,u Krapini 14%, u Slavonskom Brodu 10% i na Puntijarki-Sljeme (Medvednica) 9%. Na ostalim mjernim posta-jama kisele kiπe nisu zabiljeæene, πto ponegdje moæebiti zbog djelomiËnog utjecaja suhog gravitacijskogtaloæenja Ëestica luænatih svojstava koje dovode dodjelomiËne ili potpune neutralizacije kiselih kiπa urazdoblju bez kiπe unutar 24-sata. Dobiveni rezultatitemelje se na analizi dnevnih uzoraka kiπe (od 07 satiprvog dana do 07 sati sljedeÊeg dana).

Ovisno o koncentraciji pojedinih iona (mg/L) ikoliËini kiπe (mm= L/m2), ukupno mjeseËno talo-æenje (kg/ha) pojedinih komponenata, kako je uo-biËajeno, viπe se ili manje razlikovalo od postaje dopostaje. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora odreenogu obliku sulfata je iznosilo od 0.161 kg/h u Zadru(samo jedan uzorak kiπe od 1.9 mm analiziran je nasve glavne ione) do 0.895 kg/ha na GMP Rijeka-Kozala uz 65.8 mm kiπe. Najmanje ukupno mjeseËnotaloæenje anorganskog duπika iz nitrata je takoerzabiljeæeno u Zadru i iznosilo je 0.111 kg/ha, a naj-veÊe u Ogulinu s iznosom od 0.629 kg/ha, uz 105.6mm kiπe. (slika 23).

Tijekom rujna su ekosustavi na podruËju Hrvatskebili pod veÊim utjecajem oborinskog oneËiπÊenja,

dok su podruËja u razdoblju bez kiπe bila znatnooptereÊena i suhim gravitacijskim taloæenjem πtetnihtvari putem aerosola iz atmosfere. Uz prisutnemeteoroloπke Ëimbenike, to je posljedica lokalnih iregionalnih emisija - prirodnih i antropogenih, te ut-jecaja daljinskog prijenosa oneËiπÊenja.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom rujna 2008. je dominantni oneËiπÊivaËbio ozon (O3) πto je karakteristiËno za ovo doba go-dine. Dnevni srednjaci koncentracija ove oneËiπÊu-juÊe tvari kretali su se od min. 517.86 do max. 82.68.Srednja mjeseËna koncentracija je bila 52.42 a per-centil 98 je iznosio 81.81 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da jeoneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i cijeli mjesecujednaËeno (slika 25)

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka zapostaju u Mirogojskoj 16 kroz mjesec rujan, vidlji-vo je da je zrak veÊinu dana bio dobre kakvoÊe (in-deks manji od 50, slika 26), osim 1., 2. i 3. rujnakad je bio umjeren (indeks veÊi od 50).

Slika 24. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za RUJAN 2008.

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

0.9

1

Puntijarka Krapina Bilogora Sl. Brod Karlovac Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

26


Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za RUJAN 2008. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 Benzenparametar PM 10

Min 11,33 0,38 9,65 17,86 6,04Dana 15.ruj 12.ruj 14.ruj 16.ruj 22.rujMax 59,38 0,98 42,77 82,68 22,89Dana 1.ruj 29.ruj 12.ruj 1.ruj 1.rujSr.vrj. 24,86 0,68 23,02 52,42 14,22Median 18,48 0,66 20,465 50,615 14,365Percentil 98 58,26 0,95 41,42 81,81 20,89Br. dana preko GV za 24 h 3 _ 0 0 -Br. dana preko TV za 24 h 0 _ 0 0 -

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

0.02.04.06.08.0

10.012.014.016.018.020.022.024.0

1.9.

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

7.9.

8.9.

9.9.

10.9

.11

.9.

12.9

.13

.9.

14.9

.15

.9.

16.9

.17

.9.

18.9

.19

.9.

20.9

.21

.9.

22.9

.23

.9.

24.9

.25

.9.

26.9

.27

.9.

28.9

.29

.9.

30.9

.

Dan

CO SO2

Slika 25. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog monoksida i sumpornog dioksida (μg/m3) za RUJAN 2008. godine

μg/

m3

27


StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostikako je odreeno Uredbom o ozonu u zraku i Uredbomo graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u rujnu ocije-njen na naËin prikazan u tablici 7.

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV iTV za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊu-juÊe tvari odreene Uredbama.

Koncentracije samo jedne od mjerenih oneËiπÊu-juÊih tvari preπle su graniËnu vrijednost i to PM10 triputa.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Rujan 2008. je u cijeloj Hrvatskoj bio ugodan iu usporedbi s prosjeËnim rujnom iz razdoblja 1961.-1990. bio je u granicama normalnih biometeoroloπkihprilika. Meutim, to je posljedica potpuno razliËitihbiometeoroloπkih prilika u prvoj i drugoj polovicimjeseca.

Prva je dekada bila najtopliji dio rujna. U unutraπnjostisu jutra bila preteæno ugodna i veËeri tople ili ugodne.U nizinskom dijelu je u popodnevnim satima bilovruÊe ili vrlo vruÊe, a u Slavonskom Brodu 6. i 7. ruj-na Ëak iznimno vruÊe. U GospiÊu je u popodnev-nim satima bilo toplo ili vruÊe. U Splitu su se biometeo-roloπke prilike tijekom dana manje mijenjale, pa sujutra i veËeri bili uglavnom vruÊi, rjee vrlo vruÊi, a

jutra i veËeri tople i rjee vruÊe. U cijeloj je Hrvatskojova dekada bila toplija od prosjeËne. Popodneva iveËeri u GospiÊu te veËeri u Splitu bili su znatno topli-ji od prosjeka. Osjet ugode je najËeπÊe bio iz-vanredno topliji od normale, i to svi termini motre-nja u Zagrebu, popodneva i veËeri u SlavonskomBrodu, veËeri u GospiÊu te jutra i popodneva u Splitu.

PoËetak druge dekade je bio sliËan prethodnoj,ali je 14. rujna, nakon prodora hladne fronte, u cijelojHrvatskoj zahladilo, pa je do kraja dekade uglavnombilo svjeæe, a u GospiÊu i Splitu povremeno hladno.U popodnevnim satima je tek povremeno bilo ugod-no. Ova je dekada u cijeloj Hrvatskoj bila hladnijaod prosjeËne, a veËeri u GospiÊu i Splitu su bile znat-no hladnije od normalnih.

Posljednja je dekada bila sliËna prethodnoj.Prevladavalo je svjeæe, uz povremeno ugodna popod-neva, osobito u Splitu. Ova je dekada takoer bilahladnija od normalne, a znatno hladnija od prosjeËnihsu bila popodneva u Zagrebu, svi termini motrenja uGospiÊu, te jutra i veËeri u Splitu.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Globalna ozraËenost

U rujnu, 2008. godine dozraËeno je oko 50000J/cm2 globalnog zraËenja na juænom Jadranu, neπtoviπe od 43000 J/cm2 na sjevernom Jadranu, te manjeod 40000 J/cm2 u kontinentalnoj Hrvatskoj. NajveÊedekadne ozraËenosti su bile u prvoj dekadi, kada su

0

10

20

30

40

50

601.

9.2.

9.3.

9.4.

9.5.

9.6.

9.7.

9.8.

9.9.

9.10

.9.

11.9

.12

.9.

13.9

.14

.9.

15.9

.16

.9.

17.9

.18

.9.

19.9

.20

.9.

21.9

.22

.9.

23.9

.24

.9.

25.9

.26

.9.

27.9

.28

.9.

29.9

.30

.9.

Dan

PM10 O3

Slika 26. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za RUJAN 2008.

28


Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990.

Slika 27. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za RUJAN 2008. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

Prosjek 2008. Prosjek 2008. Prosjek 2008. Prosjek 2008.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3

29


0

50

100

150

200

250

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 ) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 28. Srednja satna globalna ozraËenost

u RUJNU 2008. godine

na svim postajama zabiljeæeni iznosi veÊi od 15000J/cm2, a najmanje u treÊoj. Na juænom Jadranu je uprvoj dekadi bilo oko 40% mjeseËne ozraËenosti, au preostale dvije po 30%.

ProsjeËne dnevne ozraËenosti su bile oko 1200J/cm2 u Zagrebu i GospiÊu, blizu 1500 J/cm2 u Rijeci,te izmeu 1600 J/cm2 i 1700 J/cm2 na juænom Jadranu.Maksimalne ozraËenosti su bile priliËno izjednaËene.Na svim su postajama prekoraËile 2100 J/cm2, aapsolutni maksimum je izmjeren u GospiÊu, 3. ruj-na. Isti dan je maksimum izmjeren u Zagrebu i uSplitu. U Dubrovniku je najviπe SunËevog zraËenjabilo 1. rujna, a u Rijeci i Zadru 9. rujna.

Prema srednjem dnevnom hodu, prije podne iposlije podne su najveÊe satne ozraËenosti bile uDubrovniku, a sredinom dana u Splitu, kada su dos-tizale vrijednost blizu 240 J/cm2. Najmanje ozraËenos-ti su prije podne bile u GospiÊu, a poslije podne uZagrebu. Osim u GospiÊu, na svim ostalim postaja-ma je viπe ozraËenosti izmjereno prije podne negoposlije podne.

Maksimalne satne ozraËenosti bile su u rasponuod 276 J/cm2 u Zagrebu do 320 J/cm2 u Splitu, a zabi-ljeæene su 2. rujna u GospiÊu i Zadru, 8. u Rijeci, 9.u Zagrebu, te 20. u Splitu i Dubrovniku.

Difuzna ozraËenost

Gotovo jednake, oko 15700 J/cm2, bile su mje-seËne difuzne ozraËenosti u Zagrebu i Splitu, πto je

imalo udio u globalnoj ozraËenosti od 43% u Zagrebu,odnosno 32% u Splitu. Najviπe je difuznog zraËenjabilo u drugoj dekadi, oko 36%, a najmanje u treÊoj,31%.

U prosjeku je svaki dan bilo malo manje od 530J/cm2, dok su gotovo identiËni dnevni maksimumibili 1.5 puta veÊi od srednjaka, a izmjereni su naobje postaje 19. rujna.

Prema srednjem dnevnom hodu satne difuzneozraËenosti su tek neznatno (za 1 do 2 J/cm2) bileveÊe u Zagrebu, nego u Splitu, a jedino je u 12 i 13sati situacija bila obrnuta. NajveÊa srednja satnaozraËenost je u Zagrebu bila u 11 sati i iznosila je 69J/cm2, a u Splitu je najviπe difuznog zraËenja bilo satvremena kasnije u iznosu od 70 J/cm2. ProsjeËno jena obje postaje bilo viπe zraËenja prije podne nego

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-Maksimir 1243,7 2104,0 281,8 37311,3 18715,5 10306,2 8289,6 0Parg 1072,5 2122,3 150,0 23595,8 3340,3 11994,6 8260,9 205Rijeka 1445,8 2103,1 284,1 43374,4 16932,0 14098,8 12343,6 0GospiÊ 1177,5 2227,9 172,2 35325,1 19589,8 9340,9 6394,4 25Zadar 1648,1 2193,9 634,6 49442,6 20045,0 15312,0 14085,6 0Split 1636,8 2143,3 617,3 49104,4 19489,8 14245,0 15369,6 0Dubrovnik 1681,6 2193,1 565,9 50446,8 20262,1 15366,3 14818,4 6ZG-Maksimir 528,4 782,8 225,0 15852,9 5420,0 5652,9 4780,0 0Split 520,6 782,5 215,8 15618,4 5011,0 5749,5 4857,9 0

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - RUJAN 2008.

30


0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëen o

s t (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

n ja

S un c

a (s

a ti )

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëen o

s t (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

n ja

S un c

a (s

a ti )

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

n ja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëen o

s t (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

n ja

S un c

a (s

a ti )

DUB-G DUB-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14Tr

ajan

je s

ijanj

a Su

nca

(sat

i)PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëen o

s t (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

14

Traj

anje

sija

n ja

S un c

a (s

a ti )

ZAD-G ZAD-S

Slika 29. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u RUJNU 2008. godine

31


poslije podne. Apsolutna maksimalna satna ozraËenostu iznosu od 126 J/cm2 je u Zagrebu zabiljeæena 28.rujna u 11 sati, a u Splitu je maksimum bio 15. ruj-na u 12 sati i iznosio je 142 J/cm2.

Viπe od polovice globalnog zraËenja iznosio jeudio difuznog zraËenja prilikom izlaska i zalaskaSunca. Najmanji udio difuznog u globalnom zraËe-nju je na obje postaje bio u 12 i 13 sati, u Zagrebuje iznosio 0.37, a u Splitu 0.3.

Trajanje sijanja Sunca

Oko 150 sati iznosilo je rujansko osunËavanje ukontinentalnoj Hrvatskoj, te viπe od 200 sati na Jadranu.NajveÊe mjeseËno osunËavanje je zabiljeæeno uDubrovniku i iznosilo je 247 sati. NajsunËanija je bi-la prva dekada, kada je u Zagrebu i GospiÊu zabi-

ljeæeno viπe od 60% mjeseËnog trajanja sijanja Sunca,a najmanje je sunca bilo u drugoj dekadi na Jadranu,odnosno u treÊoj dekadi u kontinentalnoj Hrvatskoj.NajveÊa dekadna suma bila je u Dubrovniku u pr-voj dekadi i iznosila je viπe od 107 sati, a najmanjau Zagrebu u treÊoj dekadi, u iznosu od 23 sata.

Dnevno je prosjeËno bilo Ëak manje od 5 sati si-janja Sunca u GospiÊu, neπto viπe od 5 sati u Zagrebui na Pargu, 6.6 sati u Rijeci, viπe od 7 sati u Zadru iSplitu, te najviπe, Ëak 8.2 sata u Dubrovniku. Maksimalnednevne sume su osim na Pargu, bile veÊe od 11 sati,a apsolutni maksimum u iznosu od 11.7 sati zabi-ljeæen je 9. rujna u Zagrebu. Isti dan je najviπe sun-ca bilo i u Rijeci, GospiÊu i Zadru. Na Pargu iSplitu je dan s najviπe sunca bio 3. rujan, a u Dubrovniku4. rujan.

Prema srednjem dnevnom hodu oko 0.5 sati jeiznosilo osunËavanje svaki sat izmeu 9 i 17 sati u

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMSPL

Slika 30. Srednja satna difuzna ozraËenost,


0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 31. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u RUJNU 2008. godine

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-Maksimir 5,2 11,7 154,7 93,9 37,8 23,0Parg 5,2 10,8 156,2 85,2 47,8 23,2Rijeka 6,6 11,0 198,8 82,7 61,9 54,2GospiÊ 4,9 11,4 146,9 91,1 33,8 22,0Zadar 7,2 11,3 216,0 92,8 61,7 61,5Split 7,6 11,3 227,0 98,6 59,4 69,0Dubrovnik 8,2 11,6 247,0 107,4 69,1 70,5

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - RUJAN 2008.

32


Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 20,4 30. 46,5 30 / 16 0 0 600Makarska 720

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), RUJAN, 2008.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

kontinentalnoj Hrvatskoj, te viπe od 0.8 sati izmeu10 i 12 sati na Jadranu. Srednje satno osunËavanje jebilo najmanje prije podne u GospiÊu, a poslije podneu Rijeci. Kroz cijelo vrijeme su najveÊe srednje satnesume bile u Dubrovniku. Uglavnom je, osim u Zadru,bilo viπe sunca poslije podne nego prije podne.

NajsunËaniji sati su bili 10 i 11 sati u Zadru, 11sati u Splitu i Dubrovniku, 13 sati u Zagrebu i Rijeci,15 sati u GospiÊu, te 16 sati na Pargu.

Rujan je imao manjak sijanja Sunca u odnosu naviπegodiπnji prosjek. U GospiÊu je taj manjak izno-sio Ëak 23%, u Zagrebu 18%, u Zadru 10%, a na os-talim postajama manje od 10%.

PRIZEMNI OZON

Mjerenja prizemnog ozona u Gradiπtu su nakonotklanjanja svih nepravilnosti u radu, ponovno us-postavljena u treÊoj dekadi rujna. Dostupni podaci

pokazuju vrijednost medijana manju od 10 ppb u pr-va tri dana dostupnih podataka, te neπto veÊu od 10ppb u zadnja tri dana. Maksimalne satne vrijednostisu zadnji dan rujna prekoraËile 46 ppb, a tada je zabi-ljeæena i najveÊa dnevna varijabilnost u iznosu od 41ppb. U razdoblju od 26. do 28. rujna dnevni rasponvrijednosti prizemnog ozona nije prelazio 12 ppb.

Prema srednjem dnevnom hodu, vrijednosti niæeod 10 ppb karakterizirale su rane jutarnje sate. Nakon10 sati doπlo bi do porasta, te bi volumni udio prizemnogozona prekoraËio 20 ppb izmeu 16 i 17 sati. Iza 19sati srednje satne vrijednosti su bile uglavnom oko10 ppb. NajveÊe srednje satne vrijednosti, kao i ap-solutni maksimumi izmjerene su u 16 sati.

Kvar analizatora ozona u Makarskoj uzrokovaoje nedostatak podataka o prizemnom ozonu cijelimjesec.

U Gradiπtu, u promatranim danima, nije bilosluËajeva prekoraËenja graniËnih vrijednosti defini-ranih prema Uredbi o ozonu u zraku.

00.10.20.30.40.50.60.70.80.9

1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 32. Srednje satno trajanje sijanja Sunca


-24-22-20-18-16-14-12-10-8-6-4-20

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 33. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

RUJNU 2008. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

33


AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Temperature tla

U rujnu su temperature tla na 5 cm dubine u kon-tinentalnim dijelovima Hrvatske bile u granicamaprosjeËnih viπegodiπnjih vrijednosti. Prema raspod-jeli percentila tlo je bilo u klasi normalno. Neznatnoviπe temperature tla od prosjeËnih zabiljeæene su uIstri. U Dubrovniku je srednja mjeseËna temperatu-ra bila viπa od viπegodiπnje 3.3°C, pa nije teπko za-kljuËiti kako je tlo u juænoj Dalmaciji bilo u klasi ek-

stremno toplo.

Najtoplije je bilo u prvoj dekadi mjeseca. Srednjadekadna temperatura tla na 5 cm dubine bila je viπaod prosjeËne viπegodiπnje u Zagrebu 3.4°C, a u Osijeku4.9°C. No, vrijedno je istaknuti kako je tlo na toj du-bini tijekom druge i treÊe dekade bilo hladnije odprosjeka. Tijekom treÊe dekade u Osijeku je bilo hlad-nije 3.0°C, a u Zagrebu 3.3°C.

Tijekom prve dekade mjeseca maksimalne sutemperature zraka na 5 cm dubine u sjeverozapad-nim dijelovima Hrvatske narasle do 31.9°C (Zagreb),a u istoËnim do 23.3°C (Slavonski Brod). No, na 20cm dubine njihove su vrijednosti u istoËnim dijelovi-ma Hrvatske bile niæe 5.2°C, a u sjeverozapadnim4.0°C.

Vrijedno je istaknuti, kako je tijekom treÊe dekademaksimalna temperatura tla na 20 cm dubine u

Slavonskom Brodu bila niæa od maksimalne tempera-ture na 5 cm dubine 3.5°C, a u Zagrebu 3.4°C.

MjesËni hod temperatura tla na 5 cm dubine otkri-va da je 12. rujna poËelo naglo hlaenje pliÊih slo-jeva tla. VeÊ iduÊeg dana tlo se na 5 cm dubine u 14sati toliko ohladilo da je temperatura bila niæa od tem-perature izmjerene u 7 sati.

Bilanca vode

Vodna bilanca predstavlja razliku izmeu refe-

rentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine.Poznato je da biljka koristi samo jedan dio oborina- efektivnu oborinu, jer dio oborina otjeËe, a jedandio se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna eva-potranspiracija (Eto) je definirana kao vrijednost eva-potranspiracije s odreene povrπine 8 do 15 cm jed-noliËno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokri-vaËa, koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudi-jeva u vodi. Evapotranspiracija je izraËunata po meto-di Penman-Monteeithu, a efektivne oborine metodomUSBR.

U rujnu je mjeseËna bilanca vode u tlu na posta-jama u Krapini i Zagrebu bila negativna, dok je uVaraædinu i na analiziranim postjama istoËne Hrvatskebila pozitivna.

U usporedbi s prosjeËnim viπegodiπnjim vrijed-nostima u Zagrebu je bilo 0.6 mm manje vode u tlu,a u Varaædinu 13.9 mm viπe. U Slavonskom Brodu

0

10

20

30

40

50

60

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu u

RUJNU 2008.

Gradiπte

Slika 34. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u RUJNU 2008.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

34


Slika 36. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 11.9 -18.7 28.5 -11.4 -85.0 0.4 -35.8 -70.0 26.8

Efekt. oborine 40.0 7.4 78.1 51.6 20.4 120.4 85.1 44.7 80.8

Evapotranspiracija 28.1 26.1 49.6 63.0 105.4 120.0 120.9 114.7 54.0

I II III IV V VI VII VIII IX

Krapina

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -8.7 -27.1 37.6 -4.3 -59.8 -10.6 -45.3 -40.4 -9.3

Efekt. oborine 6.6 10.6 90.3 49.7 42.5 100.4 75.6 71.2 44.7



Ogulin

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 48.6 -1.5 39.1 22.7 -23.8 -6.0 -29.4 -56.4 34.5

Efekt. oborine 65.2 36.2 85.6 85.7 75.4 105.0 91.5 52.1 85.5



Dubrovnik

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 18.1 -8.1 -6.8 -6.5 -95.0 -75.0 -144.9 -133.3 3.5

Efekt. oborine 63.2 64.4 83.1 65.5 22.8 57.0 0.8 0.0 78.5



GospiÊ

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 49.5 2.1 83.3 18.8 -7.0 5.2 -104.7 -67.3 -21.1

Efekt. oborine 69.2 36.9 132.9 81.8 92.2 125.2 19.3 41.2 29.9



SlavonskiBrod

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 18.8 -30.8 21.3 -1.3 -39.8 -44.5 -44.7 -75.6 21.0

Efekt. oborine 31.8 6.9 83.3 61.7 62.5 75.5 73.1 32.9 72.0



Varaædin

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -16.7 -38.5 9.5 -38.0 -77.4 -1.5 -29.1 -62.1 11.2

Efekt. oborine 5.9 7.9 74.6 28.0 28.0 109.5 88.7 49.5 65.2



PoreË

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -6.3 -44.2 -19.5 9.7 -84.4 -65.3 -120.7 -91.0 -74.7

Efekt. oborine 43.5 13.8 61.1 90.7 30.3 54.7 18.8 51.6 18.3



35


je vode u tlu bilo 41.4 mm viπe, a u Osijeku 55.8 mmviπe.

Najviπe vode u tlu je bilo u Ogulinu, 34.5 mm.U odnosu na prosjeËnu viπegodiπnju vrijednost, to jesamo 1.0 mm manje. No, u GospiÊu je ovog mjese-

ca bilanca vode u tlu bila negativna, odnosno manjaod viπegodiπnjeg prosjeka i to 46.1 mm.

Vrijedno je istaknuti, kako je najviπe vode u tluovog mjeseca nedostajalo u PoreËu i Zadru. U odno-su na prosjeËnu viπegodiπnju vrijednost, u Zadru jebio prisutan manjak vode u tlu od 56.0 mm.

AnalizirajuÊi dekadnu bilancu vode u tlu moæese zakljuËiti kako je u Osijeku bilanca vode u tlu bi-la negativna samo u prvoj dekadi mjeseca. No, uZagrebu je dekadna bilanca vode u tlu bila negativ-na u prvoj i u treÊoj dekadi mjeseca.

MJERENJE KONCENTRACIJE

PELUDA U ZRAKU

Srednja mjeseËna temperatura zraka je u rujnu2008. na opservatoriju Zagreb Maksimir iznosila15.6°C i bila je samo 0.2°C niæa od prosjeËne. Premaraspodjeli percentila temperature rujan je na veÊempodruËju zemlje, kao i u Zagrebu, imao normalnetemperaturne karakteristike. Ukupno je na podruËjuopservatorija Zagreb Maksimir palo 47.5 mm oborine,πto je malo viπe od polovice uobiËajene koliËineoborine za rujan. Ovoj koliËini oborine pripada 18.

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za RUJAN 2008. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 32.1 17.3 27.1 22.0 29.0 8.4 24.6 13.8 18.6 9.2 16.1 13.8Slavonski Brod 32.3 15.0 25.3 20.4 30.5 6.7 23.4 13.4 19.2 8.1 15.7 13.4Daruvar 31.0 15.1 25.5 20.5 29.6 7.4 24.4 12.6 18.0 8.1 15.2 12.8Kriæevci 31.5 15.3 27.9 20.0 28.9 8.0 24.0 13.0 18.8 6.8 15.4 11.3Varaædin 31.1 14.3 24.7 18.7 29.9 6.9 23.0 12.3 18.6 5.6 14.7 11.2Krapina 30.0 15.7 23.6 19.5 29.2 9.5 23.1 13.6 17.8 7.3 14.7 11.8Zagreb 31.9 16.1 26.3 20.6 29.9 9.0 24.9 14.0 17.5 6.8 15.2 12.1Ogulin 29.1 15.9 24.6 19.2 25.1 8.8 22.4 12.9 16.4 7.3 14.2 10.9GospiÊ 29.2 13.8 23.3 17.8 25.4 5.0 21.8 10.0 16.6 4.2 13.1 8.3PoreË 34.3 19.6 31.8 11.0 22.0 9.5Pazin 31.0 16.4 24.5 21.5 29.1 10.5 23.8 16.3 20.9 7.5 17.3 13.4Rijeka 37.0 17.5 26.7 22.3 33.1 11.0 25.8 16.2 24.3 10.8 18.2 14.8Rab 37.2 22.0 27.7 25.3 32.6 14.6 27.3 19.3 25.6 13.4 21.0 17.3M. Loπinj 34.0 23.2 28.2 25.9 32.1 15.3 27.2 17.1 23.0 14.2 19.2 16.8Zadar 33.4 22.9 28.4 25.4 32.0 15.4 27.6 19.6 25.4 13.6 21.5 17.5Komiæa 37.1 24.9 31.4 28.7 34.6 15.2 30.1 21.3 26.6 14.1 23.3 18.8Dubrovnik 39.0 22.5 31.4 27.2 37.2 14.2 31.4 19.8 24.6 13.4 22.0 18.2

III

III

-30

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

( mm

)

dekada

Osijek Zagreb - Maksimir Zadar

Slika 37. Bilanca vode u tlu po dekadama za RUJAN, 2008.

36


OSIJEK

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C KRIÆEVCI

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

OGULIN

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C PORE»

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

ZADAR

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

Slika 38. Dnevne terminske minimalne i maksimalne temperature tla (°C)

na 5 cm dubine za RUJAN 2008. godine

Minimalna temperatura

Maksimalna temperatura

percentil i prema raspodjeli percentila oborine ru-jan je na podruËju opservatorija Zagreb Maksimir biosuπan. Ukupno su tijekom rujna zabiljeæena 1364 pe-ludna zrnca u m3 zraka, gotovo 4 puta manje negou kolovozu.

Prva dekada rujna je bila toplija od prosjeka.Srednje dnevne temperature zraka kao i dnevni ek-stremi (minimalna i maksimalna temperatura zraka)bili su znatno viπi od prosjeka. Primjerice, 6. i 7. ruj-na su srednje dnevne temperature zraka bile 7.6°C,

37


odnosno 7.4°C viπe od prosjeËnih na iste dane, a mak-simalne Ëak 9.9°C, odnosno 8.9°C. U tim su dani-ma dnevne koncentracije peluda bile uglavnom iz-nad 100 peludnih zrnaca u m3 zraka, s vrπnom kon-centracijom 3. rujna od 282 peludna zrnca u m3

zraka. Hladna fronta koja se 7. i 8. rujna premjeπta-la preko Hrvatske uzrokovala je zahlaenje, a 8. ruj-na ujutro je izmjereno 13.1 mm oborine. Od 9. do 12.rujna je ponovo prevladavalo stabilno vrijeme, pa sutemperature zraka malo porasle. Zatim je 13. rujnazahladilo i temperature zraka su do kraja mjesecadosta varirale i uglavnom bile niæe od prosjeËnih.Koncentracije peludi u zraku su se nakon 8. rujnaznaËajno smanjile, a od 21. rujna je dnevno bilo prisut-no tek po koje peludno zrnce u m3 zraka (slika 40).

U rujnu je dominirao vrlo alergen pelud ambrozi-je (Ambrosia sp.) s ukupnom mjeseËnom koncen-tracijom od 1134 peludna zrnca u m3 zraka, odnos-no 83% od ukupnog broja peludnih zrnaca. Zatim sli-jedi pelud kopriva (Urticaceae) s 181 peludnim zrncem

u m3 zraka (13%). Ostatak od 4% saËinjava pelud tr-putca, trava, pelina i lobode (slika 43).

Jako alergen pelud ambrozije imao je najveÊekoncentracije na poËetku mjeseca, kada su koncen-tracije bile umjerenih do visokih vrijednosti. Dnevnimaksimum ambrozije od 243 peludna zrnca zabi-ljeæen je 3. rujna, da bi u drugoj i treÊoj dekadi vri-jednosti koncentracije ambrozije izrazito padale. Peludkopriva je takoer imao najveÊe koncentracije u pr-voj dekadi mjeseca s vrπnom koncentracijom 6. ruj-na, 48 peludnih zrnaca/ m3 zraka. Pelud ostalih vrs-ta bio je zastupljen s izrazito niskim koncentracija-ma. Od 13. rujna koncentracije peludi svih vrsta zna-Ëajno su opale i sve do kraja mjeseca bile su prisutnesporadiËno u zraku. Trend opadanja koncentracijepeluda u zraku nastavio se u listopadu (ukupno suizmjerena 32 peludna zrnca) kada je i zavrπila pelud-na sezona za 2008. godinu.

Rujan je bio izuzetno nepovoljan za osobe alergiËnena vrlo alergen pelud ambrozije i to osobito u prvoj

OsijekZagreb

Sisak

Sl. BrodOgulin

GospiÊ

Daruvar

OpekeVinkovci

Kriæevci

Varaædin

–akovoRijeka

Slika 39. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za RUJAN 2008. godine

38


Slika 42. Dnevni hod peludi ambrozije i kopriva u zraku grada Zagreba u RUJNU 2008.

Slika 41. Ukupne koncentracije peludi pojedinog taksona (vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u RUJNU 2008.

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka Ambrozija

Koprive

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

rak a

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Sr. t

emp

. zra

ka (º

C) i

dne

v. k

o l.

o bo r

ine

(mm

)LL

Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp.(ºC)

Min. temp. (ºC) Max. temp. (ºC)

Slika 40. Ukupne dnevne koncentracije peludi u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb-jug), mjeseËni hod

srednje dnevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u RUJNU 2008.

39


dekadi mjeseca. Stupanj alergogenosti peludi prisutnogu zraku grada Zagreba u rujnu prikazan je u tablici12.

OBRANA OD TU»E

Stanje sustava obrane od tuËe

Sustav obrane od tuËe u rujnu nije doæivio nikakvebitne promjene u odnosu na kolovoz.

Djelovanje sustava je provedeno u 2 dana. U obadana generatorima, a jedan dan i raketama. U djelo-vanjima je utroπeno 2.480 l otopine i 113 raketa. Napodruju Varaædinske i Meimurske æupanije u jed-nom danu provedeno je i djelovanje avionom.

Aktivni dio sezone obrane od tuËe je zavrπio 30.rujna. Nastavljeni su poslovi postsezonskog sprema-nja sredstava djelovanja u centralna skladiπta, teposlovi na konzerviranju opreme i izradi izvjeπÊa oradu.

Pregled djelovanja obrane od tuËe u razdobljuod 1. do 30. rujna 2008. dan je u tablici 13.

Vremenska situacija i pojave

UËestalost pojava nestabilnosti u rujnu ove go-dine bila je na nivou prethodne godine. U 6 je danabilo nestabilnosti, na branjenom podruËju ili u neposred-noj blizini. Nestabilnosti su imale slabiji intenzitetnego lani, osim onih 12. rujna. Pojava krute oborineje zabiljeæena u 5 dana na 13 postaja. Manjih πteta jena branjenom podruËju bilo u 1 dan na 1 postaji.

Najintenzivnije nestabilnosti bile su 12. rujna.Ostale dane bile su lokalnog karaktera.

Nestabilnosti 12. rujna su bile posljedica premjeπta-nja frontalnog sustava preko branjenog podruËja utoku predveËeri i prvog dijela noÊi. OblaËna masaje na podruËje Varaædinske i Meimurske æupanijedoπla sa WNW, iz Slovenije. Unutar nje je bilo neko-liko jezgara kumulonimbusa Ëiji je intenzitet radarskerefleksije bio do 55 dBz i na granici kriterija za djelo-vanje obrane od tuËe. Na putu prema ESE intenzitetim je jaËao. NajaËe nestabilnosti bile su naveËer od20.15 do 21.15 h na podruËju KoprivniËko-kriæe-vaËke æupanije. Maksimalna refleksija radarskihodraza u to vrijeme bila je do 65 dBz, a visine vrhapreko 12 km. Na tom podruËju uz pojavu pljuskovakiπe i ponegdje krute oborine bilo je pojava olujnogvjetra, napose u Koprivnici, gdje je uzrokovao velikeπtete. Pojava sugradice ili tuËe bilo je na 5 postajaobrane od tuËe na podruËju Varaædinske i KoprivniËko-kriæevaËke æupanije. ©teta malog intenziteta bilo jena 1 postaji Varaædinske æupanije. Djelovanje susta-va provedeno je generatorima na cijelom branjenompodruËju predveËer i u prvom dijelu noÊi i utroπenoje 1.699 litara otopine meteoroloπkog reagensa.

Ostalo 4%Koprive 13%

Ambrozija83%

Slika 43. Postotni udjeli peludi pojedinog biljnog taksona

(vrsta/rod/porodica) u Zagrebu u RUJNU 2008.

Alergogenost Vrsta peluda

JAKA i VRLO JAKA trave, ambrozija, pelin

UMJERENA trputac, loboda

SLABA koprive

Tablica 12. Stupanj alergogenosti peluda u zraku grada Zagreba u RUJNU 2008.

40


Djelovanje avionima provedeno je na podruËjuVaraædinske i Meimurske æupanije predveËer.Djelovanje raketama provedeno je predveËer i u pr-

vom dijelu noÊi na podruËju Krapinsko-zagorske iKoprivniËko-kriæevaËke æupanije sa ukupno 113 rake-ta.

Tablica 13. Pregled djelovanja obrane od tuËe za mjesec RUJAN 2008. godine

Rbr Broj LP u Utroπak Utroπak Utroπak Broj LP u Utroπak Broj LP Broj LP Broj LPDatum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa

datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tuËom πtetom7.9.2008 1 374 781,0012.9.2008 1 19 113 0 9 568 1.699,00 1 4 113.9.2008 1 224.9.2008 1 225.9.2008 1 226.9.2008 1 2Ukupno 19 113 0 9 942 2.480,00 9 4 1

41


XXIX sjednica Meuvladinog panela o prom-jeni klime (Intergovernmental Panel on ClimateChange- IPCC) odræala se od 31. kolovoza do 4. ruj-na 2008. u Æenevi.

Program rada

1. Otvaranje sjednice2. Proslava 20 - te godiπnjice IPCC-a3. PrihvaÊanje izvjeπÊa s XXVIII sjednice IPCC-a.4. IPCC program i proraËun za 2009 do 2011.5. Upotreba sredstava od Nobelove nagrade za

mir6. Izbori za Ëlanove IPCC Biroa i IPCC Biroa za

namjenski zadatak 7. Proceduralna pitanja8. BuduÊe IPCC aktivnosti9. Promidæba10. Predmeti koji se odnose na UNFCCC 11. Razno12. Zatvaranje sjednice

Tijek sjednice i zakljuËci

Ad 1 i 2) Posebnu sveËanu sjednicu prigodom20-te godiπnjice IPCC-a, (1988. - 2008.) koja jeodræana 31. kolovoza 2008., pozdravnim govoromotvor io je vodi te l j IPCC-a dr . Rajendra K.Pachauri.

Prigodne govore su odræali Ban Ki-Moon, glavnitajnik Ujedinjenih naroda; Moritz Leuenberger, saveznisavjetnik i voditelj odjela za okoliπ, transport, energi-ju i komunalije ©vicarske konfederacije; MichelJarraud, glavni tajnik Svjetske meteoroloπke organi-zacije (WMO); Achim Steiner, izvrπni direktor ProgramaUN za okoliπ (UNEP) i Roberto Acosta, izaslanikizvrπnog tajnika UNFCCC-a, Ivo de Boera.

Na sjednici su s izlaganjima sudjelovali prethod-ni voditelj IPCC-a Robert Watson i Ëlanovi IPCCbiroa iz prethodnog razdoblja, koje je kroz panelraspravu vodio poznati novinar CNN-a.

Nakon panel rasprave predstavljena je izloæbafotografija: 100 fotografija najljepπih mjesta na Zemljikoje moæda zbog globalne promjene klime vidimoposljednji put.

U zavrπnom dijelu muziËki sastav sastavljenod uËesnika IPCC-a izveo je poznate melodije subaËenim tekstovima o promjeni klime i radu IPCC-a.

Ad 3) Delegati su prihvatili izvjeπÊe s IPCCXXVIII sjednice odræane u Budimpeπti.

Ad 4) U materijalima je prikazano opπirno fi-nancijsko izvjeπÊe o prihodima i rashodima za raz-doblje izrade IPCC »etvrtog izvjeπÊa procjene (IPC-CAR4), te plan proraËuna za razdoblje 2009. do 2011.Predloæena izvjeπÊa su prihvaÊena.

Ad 5) Radna grupa ustanovljena na prethodnojsjednici dala je prijedlog da se primljena sredstva od885.000,00 CHF na ime Nobelove nagrade za mirupotrijebe za: a) dalje prikupljanje znanja o povredi-vosti u odnosu na promjene klime; b) podrπku mladim

IZVJE©ΔE S XXIX SJEDNICE ME–UVLADINOG

PANELA O PROMJENI KLIME

31. kolovoza - 4. rujna 2008., Æeneva, ©vicarska

Pogled na Æenevsko jezero

42


znanstvenicima iz zemalja u razvoju; c) izradu speci-jalnog izvjeπÊa klimatske promjene i mir.

Prijedlog je prihvaÊen s tim da ga tehniËke sluæbetrebaju doraditi po pitanjima s pravne i financijskestrane.

Ad 6) Izbori za voditelja IPCC-a, Ëlanove IPCCBiroa i Ëlanove Biroa za namjenski zadatak odræanisu prema IPCC pravilima, preuzetim od Svjetske me-teoroloπke organizacije. Zbog potrebe odræavanjastruËne i traæene geografske raspodjele bilo je dostausuglaπavanja. Za voditelja IPCC-a ponovno je zadrugi mandat aklamacijom izabran dr. Rajendra K.Pachauri, koji je bio jedini kandidat. Za ostalamjesta izbori su bili tajni, s tim da se za mjesta gdjeje nakon usuglaπavanja zbog traæene geografskeraspodjele ostao samo jedan kandidat izbor prihvaÊaoaklamacijom.

Ad 7) Australska delegacija predloæila je tehniËkepromjene u postupku izrade i recenzije IPCC tehniËk-ih papira koje su prihvaÊene

Ad 8) Potvrena je odluka da se IPCC PetoizvjeπÊe procjene (AR5) zavrπi do 2014. s tim daizvjeπÊe IPCC radne grupe I (WG1) bude gotovopoËetkom 2013.

Posebna paænja Êe se posvetiti moguÊim scenari-jima razvoja atmosferske koncentracije plinova stak-lenika, πto Êe biti temelj za razvoj novih klimatskihmodela i emisijskih i druπtveno ekonomskih sce-narija.

Ad 9) Na prihvaÊanje je podnijeto iscrpno izvjeπÊetajniπtva IPCC-a s popisom svih objavljenih pub-likacija i istupanja (prezentacija) Ëlanova IPCC Biroa

Ad 10) Okvirna konvencija UN o promjeni klime(UNFCCC) se pismeno obratila IPCC-u s pitanjimakoja su od prvenstva za UNFCCC. Neka pitanja suuvrπtena u dalji redovni program rada.

Ad 11) Europska zajednica je traæila uvrπtenje uIPCC kao organizacija s posebnim statusom, s pravomrasprave, ali bez prava glasovanja. Nakon raspravezakljuËeno je da se rasprava nastavi jer joπ nema do-voljno elemenata za donoπenje odluke.

Ad 12) Sjednica je zavrπena uz predstavljanje iËestitke ponovno izabranom IPCC voditelju, te potvr-enim i novoizabranim Ëlanovima IPCC Biroa

SkraÊenice:

AR4 Fourth Assessment Report - »etvrto izvjeπÊeprocjene

AR5 Fifth Assessment Report - Peto izvjeπÊeprocjene

IPCC Intergovernmental Panel on ClimateChange - Meuvladin sastanak o prom-jeni klime

UNEP United Nations Environmental Programme- Program Ujedinjenih naroda za zaπtituokoliπa

UNFCCC United Nations Framework Climate ChangeConvention - Okvirna konvencija Ujedinjenihnaroda o promjeni klime

WMO World Meteorological Organization-Svjetskameteoroloπka organizacija

Napomena: Popis Ëlanova novog IPCC Biroa igovori prilikom otvaranja mogu se naÊi na mreænojstranici IPCC-a: http://www.ipcc.ch/

Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.IPCC Focal Point za Hrvatsku

Povelja Nobelove nagrade IPCC-u

43


PoËetkom mjeseca rujna u Sisku je, na rijeci Savi,u organizaciji DHMZ-a, odræano interkomparacijskomjerenje protoka primjenom akustiËkih Doppler pro-tokomjera (ADCP). Na mjerenju je sudjelovalo ukup-no jedanaest mjernih timova iz Austrije, Slovenije,Maarske, Srbije i Hrvatske, s ukupno πesnaest AD-CP ureaja. Od spomenutih πesnaest ureaja njih Ëetr-naest su bili ADCP instrumenti ameriËke kompani-je Teledyne RD Instruments, dok su preostala dva in-strumenta bila ADP instrumenti ameriËke kom-panije SonTek.

Poznato je da je mjerenje protoka na vodotoci-ma jedna je od osnovnih aktivnosti kojima se bavipraktiËna hidrologija. U kombinaciji s mjerenjimavodostaja mjerenje protoka pruæa cjelovitu sliku ostanju voda na nekom vodotoku, slijedom Ëega mjere-nja protoka predstavljaju temelj, kako za sve hidroloπke

kalkulacije, tako i za sve aktivnosti ljudi u smislupraktiËnog gospodarenja vodama.

Najsuvremeniji instrumenti koji se danas upotre-bljavaju za mjerenje protoka su akustiËki ultrazvuËniprotokomjeri koji rade na principu Dopplerova efek-ta (ADCP). Prilikom svakog mjerenja, pa tako i pri-likom mjerenja protoka na vodotocima, prirodnose oËekuje da rezultati mjerenja budu pouzdani i vjero-dostojni, jer jedino takvi podaci imaju svoj pravismisao. Greπke mjernog ureaja su, meutim, uvijekmoguÊe, a kako bi se one na vrijeme uoËile i otklo-nile, instrumente je potrebno redovno umjeravati (baæ-dariti) i kalibrirati. Za razliku od hidroloπkih instru-menata starije generacije (poput hidrometrijskih kri-la), ADCP ureaji se ne mogu baædariti na klasiËannaËin. ©toviπe, ADCP ureaje moguÊe je kalibriratijedino kod proizvoaËa ureaja, πto se pokazuje kao

INTERKOMPARACIJSKO MJERENJE PROTOKA

AKUSTI»KIM DOPPLER (ADCP) PROTOKOMJERIMA

10. rujan 2008., Sisak

Grupni portret sudionika

44


vrlo skupa opcija. Zbog toga se, u sluËaju ADCPureaja, pribjegava meusobnom, interkomparacij-skom umjeravanju viπe istovrsnih ureaja odjednom.

Interkomparacijsko mjerenje protoka je postu-pak kojim se provjerava toËnost mjerenja protokaodreenog ADCP ureaja, na naËin da se rezultatimjerenja tog ureaja usporeuju s rezultatima mjere-nja nekoliko drugih, istovrsnih ureaja, pri istim uvje-tima mjerenja. Time se instrumenti usporeuju meusob-no, jedni prema drugima i πto ih viπe sudjeluje utakvom mjerenju, to je lakπe uoËiti eventualne nepravil-nosti rada nekog od instrumenata-sudionika. Na tajnaËin se ujedno ostvaruje i krajnji cilj mjerenja - prov-

Ustanova Instrument

Amt der Steiermärkischen Landesregierung, AustrijaWH RG 1200 kHz ZedHed

StreamPro 2000 kHz

Dræavni hidrometeoroloπki zavod, Hrvatska

WH RG 1200 kHz ZedHed

WH RG 600 kHz

WH RG 600 kHz

Graevinski fakultet, Zagreb, Hrvatska WH RG 1200 kHz ZedHed

Hrvatske vode, Osijek, Hrvatska SonTek RiverSurveyor

Hrvatske vode, Zagreb, Hrvatska WH RG 1200 kHz ZedHed

Dél-dunántúli Környezetvédelmi és Vízügyi Igazgatóság, Maarska WH RG 1200 kHz ZedHed

Alsó-Duna-völgyi Környezetvédelmi és Vízügyi Igazgatóság, Maarska WH RG 600 kHz

Nyugat-dunántúli Környezetvédelmi és Vízügyi Igazgatóság, Maarska WH RG 1200 kHz ZedHd

Agencija Republike Slovenije za okolje, Ljubljana, SlovenijaWH RG 1200 kHz ZedHed


Fakulteta za gradbeniπtvo in geodezijo, Ljubljana, Slovenija SonTek RiverCat

RepubliËki hidrometeoroloπki zavod Srbije, Beograd, SrbijaWH RG 600 kHz


Ekipa za obradu rezultata

Dijagram 1. Rezultati interkomparacijskog mjerenja protoka na rijeci Savi, Sisak, 10. rujna 2008. godine

45


jera toËnosti mjerenja svakog ADCP instrumenta -bez potrebe njegova umjeravanja kod proizvoaËa.Interkomparacijska mjerenja organiziraju se u re-dovitim vremenskim razmacima, u pravilu svake dvi-je godine, i najËeπÊe imaju meunarodni karakter.Mjerenje koje je DHMZ organizirao u Sisku, na ri-jeci Savi, u rujnu mjesecu 2008. godine, jedno je odtakvih mjerenja, ujedno i najveÊe mjerenje ove vrsteorganizirano u regiji.

Rezultati mjerenja protoka, obraeni program-skim paketima WinRiver (Teledyne RD Instruments)i Agila (BfG), prikazani su u Dijagramu 1. Od ukup-no πesnaest ADCP ureaja, mjerenja su uredno obav-ljena sa njih Ëetrnaest. Ureaji SonTek RiverCat iSonTek RiverSurveyor imali su manje tehniËke prob-leme, slijedom Ëega nisu pristupili mjerenju. Rezultatiprovedenih mjerenja meusobno su vrlo podudarni.Ako se kao referentna vrijednost uzme iznos proto-ka koji odgovara srednjoj vrijednosti svih protoka

izraËunatih programom Agila, pokazuje se da re-zultati mjerenja leæe u pojasu vrijednosti ± 3% Qref,πto se moæe smatrati odliËnim rezultatom.

ZakljuËno, rezultati interkomparacijskog mjere-nja u Sisku pokazuju da mjerenja ove vrste pruæajudobar uvid ne samo u kvalitetu rada nekog instru-menta, veÊ i u primjenjenu proceduru mjerenja, πtoujedno znaËi da se realizacijom ovakvih mjerenja us-tanovljavaju i meunarodno prihvaÊene procedure istandardi mjerenja. Osim neposredne kontrole radasvakog pojedinog ADCP ureaja, interkomparacij-sko mjerenje protoka je i prilika za meusobnu razmje-nu iskustava, kao i za bolje meusobno struËno itehniËko povezivanje mjernih timova u regiji. Ovakvasuradnja je neophodna i viπestruko korisna, posebnoako se ima na umu da su svi glavni vodotoci u Hrvatskojujedno i pograniËni vodotoci, na kojima mjerenja re-dovito (a u veÊini sluËajeva i simultano) provode svezainteresirane strane.

Borivoj Terek, dipl. inæ.Gordana BuπeliÊ, dipl. inæ.

PreploviBazna stanica, pogled s rijeke

46


5. rujan 2008.

VruÊine. U Æupanji izmjereno 34°C, Sisak je

imao 33°C, a Zagreb 30°C. Najniæe dnevne tempera-

ture bile su na moru, pa su tako Zadar i Lastovo imali

25°C. Javljali su se zdravstveni problemi, najviπe kar-

diovaskularni i oni s tlakom.

6. rujan 2008.

VruÊine. U Osijeku je nesluæbeni termometar

biljeæio preko 37°C. I dalje je poveÊan broj poziva

hitnoj pomoÊi zbog raznih zdravstvenih smetnji.

Ljeto 2008.

Suπa, i dalje se nastavlja, osobito u Dalmaciji.Strahuje se da bi urod maslina mogao biti prepolov-ljen, jer velika koliËina plodova maslina otpada, a os-tatak je smeæuran. Pored toga, ulje Êe biti gorËe isvakako loπije kvalitete. Obilnije kiπe nije bilo od lip-nja. Mladi nasadi maslina i vinove loze poËeli su sesuπiti. Prinos groæa bit Êe manji za oko Ëetvrtinu.Trpe agrumi i druge poljoprivredne kulture, voÊe ipovrÊe. Mjestimice se vidi ispucala zemlja. VeÊ sa-da se vidi da su πtete od suπe velike, posebno u dal-matinskoj zagori. Na zadarskom podruËju oËekujuse πtete na maslinama oko 40 milijuna kuna. Suπa jenajjaËa na otocima. Tamo je odnijela i do 90% uro-da maslina.

Zbog suπe Êe prinos krumpira u Lici biti i 70%manji od oËekivanog.

2. rujan 2008.

Pijavica, na Pazinπtini. Pojavila oko 14 sati uLindaru, gdje je otkinula dio kroviπta jedne kuÊe, apotom sruπila stablo ladonje.

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U RUJNU 2008. GODINE

Poslije pijavice u Istri (Lindar) 2. rujna 2008.

Suπa u vinogradima u Dalmaciji

VruÊine u Slavoniji 5. rujna 2008.

47


Koprivnica 12. rujna 2008.

Ostaci voÊnjaka jabuka nakon pijavice u Valpovu

12. rujna 2008.

Popavljene prometnice u Koprivnici nakon oluje

12. rujna 2008.

7. rujan 2008.

VruÊine, u Vukovaru na nesluæbenom termometrupokazano Ëak 40°C. U Æupanji i Osijeku, te u Imotskom,Kninu i Sinju izmjereno je 36, a u Slavonskom Brodu35°C. U Splitu je bilo 34°C.

TuËa, u Puli. Bila je veliËine oraha, padala je oko3 minute.

9. rujan 2008.

Potres. Dogodilo se nekoliko potresa s epicen-trom u neretvanskom kanalu. NajjaËi je bio u 10sati i 50 minuta. Magnituda po Richteru bila mu je3.2, a intenzitet je procijenjen na V stupanj MCSljestvice. Potresi su se osjetili na poluotoku Peljeπcui na KorËuli. ©tete nisu zabiljeæene.

12. rujan 2008.

Grmljavinsko nevrijeme, tuËa, olujni vjetar,zahvatili su Koprivnicu. Jak vjetar ruπio je stabla iskidao crijepove sa krovova, stradalo je viπe deseta-ka kroviπta. ZakrËene ceste morali su Ëistiti vatrogas-ci. Zbog obilnih oborina ulice Koprivnice bile supoplavljene, pogotovo podvoænjaci, ali i podrumi iprizemlja kuÊa, poduzeÊa i institucija. Dvadesetakokolnih naselja ostalo je bez struje, jer su stabla padalana elektrovodove i kidala ih. Bilo je i sruπenih elek-trostupova. Vjetar je u gradu sruπio pozornicu na ko-joj se trebao odræati koncert, a tom prilikom je uniπtenjedan kombi. Stradalo je i dosta automobila. Padalaje tuËa veliËine ljeπnjaka. SliËno je bilo i u –urevcu.

TuËa u –urevcu 12. rujna 2008.

Tamo su oborinske vode odnijele velik dio asfalta saprometnica. Poplavljena je bila i benzinska postaja.

Olujni vjetar uniπtio je kukuruz na podruËju Virja,i to Ëak 80 do 90%, a voÊnjake i vinograde 60 do80%. Vjetar je ruπio i Ëupao voÊke i Ëokote, pa Êese πtete osjeÊati viπe godina. Ono πto nije uniπtio vje-tar, dovrπila je tuËa.

U blizini Valpova olujni vjetar, ili pijavica, iπËu-pali su 1200 stabala jabuka prepunih plodova. PoËupanisu i betonski stupovi. Prizor tako uniπtenog voÊnja-ka joπ nitko nije vidio. Povaljan je dio voÊnjaka od7000 stabala, pa je i to razlog vjerovanju da je πtetunapravila pijavica. Direktna πteta na plodovima proc-jenjuje se na 100 000 kuna, stvarna πteta je dalekoveÊa.

Nagli pad temperature iznenadio je turiste na Kvarneru

13. i 14. rujna 2008.

13. i 14. rujan 2008.

Naglo zahlaenje. Temperature zraka su uunutraπnjosti pale i za 20°C, a u priobalju za 10°C.Na Zaviæanu je izmjeren 1°C. U Rijeci je sa 28°C,koliko je izmjereno dan prije, temperatura pala na14°C, da bi se tijekom dana podigla za 3°C. Graanisu ukljuËivali grijanje u stanovima i poËeli nabavljatidrva za ogrijev. U Lipiku izmjereno 11.8°C.

Bura, zapuhala podno Velebita. Povremeno jeimala olujne udare, preko 100 km/h.

Obilne oborine, pale su na podruËju Primoπtena.Poplavljena je zgrada πkole, pa je nastava prekinuta.U kratkom vremenu je palo 110 litara kiπe po m2.Pored prizemlja, poplavljene su i neke uËionice naprvom katu. ©teta je veÊa od 100 000 kuna.

20. rujan 2008.

Bura, puhala na podruËju Zadra. Na mahove jebila orkanske snage. Prevrnula je jedno vozilo s kampprikolicom u blizini Paπkog mosta. VozaË nije poπto-vao znak zabrane prelaska mosta.

27. rujan 2008.

Bura. Na KrËkom mostu zabiljeæena brzinabure 110 km/h. Bura je na cijelom Jadranu oteæavalapromet. Na mostovima i pojedinim dionicama Jadranskeautoceste morala su biti uvedena ograniËenja u prome-tovanju.


48

Documents

bilten 09 08stars2/bilten/2008/bilten0908.pdfpa je ujutro, osobito 29. i 30. rujna, bilo mjestimiËne magle. Slika 1 prikazuje prizemnu sinoptiËku situaciju (izvor NjemaËka meteoroloπka