bilten 02 05 prelom - radar.dhz.hrradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2005/bilten0205.pdf · Dana 1. i 2. veljaËe bilo je promjenljivo oblaËno s mjestimiËnom kiπom i snijegom. Prizemno

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBilten

2 / 2005

GODINA XIX VELJA»A 2005.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Vesna –uriËiÊ, dipl.inæ.

Predrag Hercog, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Dario Kompar, dipl.inæ.

Marina Mileta, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Velimir Osman, dipl.inæ.

dr. sc. Renata Peternel*

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Vlatko VukiËeviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Naslovnica: Ledolomac Kreπimir na Dravi u veljaËi 2005. godine

Naklada 200 primjeraka

Tisak: Tiskara PeËat

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .............................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) .......................................................................... 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) .......................................................................... 7Stanje mora (Vlatko VukiËeviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................. 12

HIDROLO©KE PRILIKE ............................................................................................................................................ 14Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) ................................................................................ 14Podzemne vode (Dario Kompar, dipl. inæ.) ................................................................................ 14

EKOLO©KE PRILIKE ................................................................................................................................................ 19Meteoroloπke karakteristike (Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.) .............................................................. 19OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) .................................................................... 21KakvoÊa zraka (Predrag Hercog, dipl. inæ.) ................................................................................ 22

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................. 24

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 26

PRILOZI

IZVJE©TAJ S RADIONICE “INTERPRETACIJA SATELITSKIH SLIKA”(Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl. inæ.) .................................................................................................................................. 29

XL ZNANSTVENI SKUP HRVATSKIH AGRONOMA S ME–UNARODNIM SUDJELOVANJEM(Tanja Likso, dipl. inæ.) .................................................................................................................................................. 30

IZVJE©∆E SA SASTANAKA AD HOC GROUP ON EARTH OBSERVATION (GEO - 6) I EARTH OBSERVATION SUMMIT (EOS III)(mr. sc. Ivan »aËiÊ, Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.) .......................................................................................................... 31

POJAVA LEDA NA VODOTOCIMA(Tomislava Boπnjak, inæ.) ................................................................................................................................................ 33

TEHNI»KA KONFERENCIJA SVJETSKE METEOROLO©KE ORGANIZACIJEO PREDSTAVLJANJU METEOROLO©KIH INFORMACIJA U MEDIJIMA(mr. sc. Ivan »aËiÊ, dr. sc. Kreπo PandæiÊ) .................................................................................................................... 34

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ U VELJA»I 2005. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) .............................................................................................................................................. 36

BILTEN 2 / 2005 VeljaËa

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Dana 1. i 2. veljaËe bilo je promjenljivo oblaËno

s mjestimiËnom kiπom i snijegom.

Prizemno je bilo polje sniæenog tlaka zraka, azatim je nad Jadranom nastala plitka cikloma. Potkrajrazdoblja sa zapada je poËeo jaËati ogranak anticik-lone. Po visini se premjeπtala dolina uz jaËanjesjevernog strujanja. Stoga je povremeno bilo preteænooblaËno s mjestimiËnim oborinama. Djelomice sepoËelo razvedravati, ali je i zahladilo.

Od 3. do 10. veljaËe bilo je izrazito hladno, u

Crnom Lugu kod Risnjaka izmjereno je -26 Celzijevih

stupnjeva.

PoËetkom razdoblja ciklona je bila nad istoËnimSredozemljem, te se postupno popunjavala. Istovremenoje jaËao ogranak anticiklone iz istoËne Europe. Visinskostrujanje bilo je sjeverno i sjeveroistoËno. Ogranaksibirske anticiklone bio je sve izraæeniji, tlak zrakabio je oko 1045 hPa. Bilo je uglavnom suho i stabil-no, te preteæno sunËano, samo ponegdje ujutro u unu-traπnjosti s maglom ili slojevitim oblacima. Meutim,

osnovna znaËajka vremena bila je hladnoÊa s jutarn-jim temperaturama niæim od -25 Celzijevih stupnja.Mraza je bilo i duæ obale, te na otocima.

Izmeu 11. i 14. veljaËe bilo je sve toplije jer

je u visinskoj struji pritjecao topao i vlaæan

zrak.

VeÊ 8. veljaËe visinsko strujanje je bilo zapad-no i jugozapadno. Zatim je slabilo, a sibirska anti-ciklona se povlaËila na istok i sjeveroistok. NadIslandom se produbljavala ciklona koja je zahvaÊalazapadnu i sjeverozapadnu Europu. Tlak zraka u sre-diπtu ciklone bio je 965 hPa. U sklopu te ciklone nas-tajale su sekundarne ciklone koje su se premjeπtaleprema naπoj zemlji. 13. veljaËe nad Genovskim za-ljevom produbljavala se ciklona, a 14. se premjesti-la nad srednju Italiju. Visinsko strujanje je bilo ju-gozapadno. Bilo je promjenljivo oblaËno s viπe obla-ka prema kraju razdoblja. Mjestimice je bilo kiπe,snijega i grmljavine. Puhalo je umjereno i vrlo jakojugo i jugozapadnjak. Bilo je osjetno toplije.

Slika 1. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa

22. veljaËe 2005. u 00 UTC

Slika 2. Prizemna sinoptiËka situacija


VeljaËa BILTEN 2 / 2005

6

Slika 6. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu

spektra 20. veljaËe 2005. u 13.00 UTC



Slika 3. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa


Slika 4. Prizemna sinoptiËka situacija



7

21. na 22. veljaËe premjestila se hladno fronta. Biloje 10 do 20 cm novog snijega, ponovno najviπe ugorskoj Hrvatskoj. Novi prodor veÊe koliËine vlaænogi nestabilnog zraka bio je od 23. na 24. veljaËe. Biloje oborina uz stvaranje novog snjeænog pokrivaËa.Dana 25. veljaËe ciklona je bila nad srednjim Jadranom,a snijega je bilo uglavnom u unutraπnjosti. Zatim jedo kraja razdoblja uz dosta oblaka povremeno, ponaj-prije u kontinentalnim krajevima, bilo snijega. Sve-ukupno je mjestimice palo i 20 cm novog snijega.

Na kraju mjeseca ojaËao je ogranak anticiklone.Zapuhala je olujna bura, a osobito je ujutro ponovnobilo vrlo hladno.

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka su u veljaËibile niæe od prosjeka (1961-1990.). Temperaturnaodstupanja su se kretala od - 4.8˚C u Osijeku do -2.2˚C u Malom Loπinju. Prema raspodjeli per-





Od 15. do 17. veljaËe bilo je snijega, a u

Dalmaciji uglavnom kiπe. Na Jadranu je puhala

bura.

Ciklona je zahvaÊala naπu zemlju, a srediπte jojje bilo nad srednjim Jadranom. Tlak zraka u srediπtubio je oko 990 hPa. Plitko ciklonalno polje bilo je ipo visini. Bilo je umjereno do znatno oblaËno s kiπom,a snijega je najviπe palo u Lici. Na Jadranu jepuhala bura. Zahladilo je.

18. i 19. veljaËe bilo je preteæno ili djelomice

sunËano, te uglavnom suho.

Na vrijeme je prolazno utjecalo polje malopoviπenog tlaka zraka. Stoga je bilo uglavnomsuho s dosta sunËanog vremena, te malo toplije.

U razdoblju od 20. do 28. veljaËe bilo je povre-

meno snijega, prema kraju razdoblja ponovno je

osjetno zahladilo.

U tom razdoblju bilo je viπe prodora vlaænog inestabilnog zraka. Dana 20. i 21. veljaËe produb-ljavala se ciklona nad Genovskim zaljevom. Od


8

ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo

<22-9

9-2525-7575-9191-98

>98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

-2.5

-2.6

5

-4.8

-2.2

9

Osijek5

Knin

6

-2.9

-4.5

Komiža

15

-4.0

-3.6

4

8

-3.5

M. Lošinj

Rijeka10

Varaždin12

10Zagreb Bjelovar

Sisak13

-3.4

Sl. Brod-4.1

-2.4

Pazin-2.8

Ogulin

Zadar9

-2.3

-3.8Gospić8

-2.6Split

Daruvar

-3.8

11

Karlovac

-2.6Hvar

4

-2.3Lastovo

6

6

7Zavižan

8

-3.6

7

-2.3Poreč

11 -3.3Senj8

Šibenik-3.1

5

Slika 9. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u VELJA»I 2005. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno sušnovrlo sušnosušnonormalnokišnovrlo kišnoekstremno kišno

<22-9

9-2525-7575-9191-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

15

103

58

124

165

Ogulin117

67

105

60

Pazin84

Split

Knin

105Daruvar89

136

18277

121

115

65

19

Karlovac59

96

M. Lošinj

Rijeka

70Zavižan

148

Varaždin54

83Zagreb Bjelovar

80

144

Zadar

SisakOsijek

48

49

DubrovnikLastovo186

89115

93Komiža

232131Hvar

72

568

Sl. Brod

70

65

61Poreč

Senj

119

67

116

66

Šibenik

119

88

29

Gospić

Slika 10. MjeseËne koliËine oborine u VELJA»I 2005. godine izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)


9

Slika 11. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

u VELJA»I 2005. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

0

7

14

21

28

35

42

49

56

63

mm OSIJEK

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

0

7

14

21

28

35

42

49

56

63

mm

RIJEKA

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

0

7

14

21

28

35

42

49

56

63

mm

SPLIT MARJAN

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

0

7

14

21

28

35

42

49

56

63

mm

OGULIN

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

0

7

14

21

28

35

42

49

56

63

mm

DUBROVNIK

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

0

7

14

21

28

35

42

49

56

63

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina


10

Slika 12. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. u VELJA»I 2005. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C OSIJEK

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

RIJEKA

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

SPLIT MARJAN

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27dani

°C

OGULIN

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

DUBROVNIK

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperaturazraka radi se za opservatorij Zagreb-GriË (koristi seniz 1862.-2004.) i za Split Marjan (koristi se niz 1948.-2004.).

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojempozitivna anomalija premaπi dvije standardne devi-jacije, dok se izuzetno hladnim smatra dan u kojemnegativna anomalija premaπi dvije standardne devi-jacije.

Na obadvije promatrane postaje izvanredno hladandan je bio 28. veljaËe.

Oborine je uglavnom bilo viπe od prosjeka.KoliËine su se kretale od 15% prosjeËnog iznosa uRijeci do 232% prosjeka u Komiæi na otoku Visu.Oborinske prilike su bile u kategorijama “normal-no”, “kiπno”, “vrlo kiπno”, “suπno” i “vrlo suπno”.

Maksimalne dnevne koliËine oborine iznosile sunajviπih 53.2 mm u Dubrovniku, te 52.8 mm u Komiæina otoku Visu.

centila, temperaturne prilike su bile u kategoriji “hlad-no” i “vrlo hladno”.

Najtoplija od promatranih lokacija je bila Komiæana otoku Visu gdje je srednja mjeseËna temperatu-ra zraka iznosila 7.2˚C.

Najhladnije je sa najniæom srednjom mjeseËnomtemperaturom zraka bilo, osim na viπim nadmorskimvisinama (Zaviæan -8.3˚C, Puntijarka -5.6˚C, Parg-4.2), u GospiÊu, -3.6˚C i Osijeku, -3.3˚C. Najniæetemperature zraka (apsolutni minimumi) su na svimpromatranim lokacijama bile negativne, osim uDubrovniku. Kretale su se od 0.2˚C u Dubrovnikudo -22.7˚C u Varaædinu. Apsolutni maksimumi suse kretali od 1.1˚C na Zaviæanu do 16.6˚C u Komiæi.

Dnevne temperature zraka (srednje, minimalne,i maksimalne) su od poËetka mjeseca do 10.veljaËepoprimale sve veÊa negativna odstupanja. Ta su odstu-panja bila izraæenija na kontinentu.

Znatna negativna odstupanja zabiljeæena su i nasamom kraju mjeseca, dok su u meurazdoblju tem-perature zraka bile blizu prosjeËnih.


11

-14

-12

-10

-8

-6-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

1618

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

Slika 13. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-

GriË) za VELJA»U 2005. godine u usporedbi s dugogo-

diπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim

devijacijama (σ) (1862-2003.)

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

dani

°C

Slika 14. Srednja dnevna temperatura zraka (Split

Marjan) za VELJA»U 2005. godine u usporedbi s

dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim

devijacijama (σ) (1948-2003.)

-t

-t

-t+2σ

-t+σ

-t+σ

-t+2σ

-t-σ

-t-2σ

-t-σ

-t-2σ


12

Broj dana sa snjeænim pokrivaËem => 1 cm zabi-ljeæen je tijekom Ëitavog mjeseca u Osijeku, Daruvaru,na Puntijarki, na Zaviæanu, u Karlovcu, Ogulinu iGospiÊu. Njihov broj je bio 19 dana veÊi od prosje-ka u Osijeku i Daruvaru a 1 dan na Zaviæanu. U Osijekuje u veljaËi svaki dan sa snjeænim pokrivaËem => 1cm zadnji put zabiljeæen davne 1963., dok je u Daruvaruu raspoloæivom nizu 1978.-2005. to zabiljeæeno poprvi put. U Zagrebu u Maksimiru su zabiljeæena 24dana sa snjeænim pokrivaËem => 1 cm (πto je 16 danaviπe nego u prosjeËnoj veljaËi). U Senju su zabiljeæe-na 4 takva dana, a u Splitu, ©ibeniku i Rijeci 1 dan.Maksimalna visina snijega na Zaviæanu je iznosila190 cm, na Puntijarci 101 cm, u GospiÊu 75 cm, uDaruvaru 28 cm, u Zagrebu -Maksimir, 17 cm, te u©ibeniku, Splitu i Kninu 1cm.

Srednja mjeseËna temperatura mora u Splitu jeiznosila 11.4˚C, a u Komiæi na otoku Visu 13.8˚C.

Stanje mora

Temperature mora za veljaËu dostupne su za me-teoroloπke postaje: Rab, ©ibenik, Komiæu i Hvar tedjelomiËno za Split i Dubrovnik.

Na slici 16. prikazane su srednje dnevne tem-perature mora za pojedine postaje, usporedno s viπego-diπnjim srednjacima te standardnim devijacijama.

NeuobiËajeno hladna veljaËa, najuoËljivije seodrazila na temperaturi mora za postaju Rab, gdje suodstupanja od viπegodiπnjeg prosjeka gotovo cijelimjesec bila razmjerno velika, a najveÊa na samompoËetku mjeseca.

Dugotrajne niske temperature zraka rezultiralesu time da se i temperatura mora u ©ibeniku uglav-nom zadræavala ispod prosjeka, a sliËno je bilo i uSplitu, iako ne na samom poËetku mjeseca. Iz istograzloga su se i temperature mora u Komiæi i Hvarudo kraja mjeseca spustile ispod svojih prosjeËnih vri-jednosti.

Jedino u Dubrovniku, usprkos hladnoj veljaËi,temperatura mora je bila viπa, i to osjetno viπa odprosjeËne.

Osim temperatura mora za navedene meteoro-loπke postaje, u veljaËi su dostupne joπ i temperaturemora dobivene iz podataka brodske meteoroloπkesluæbe, iako treba napomenuti da su Ëesto malo pre-

cijenjene, zbog naËina njihovog mjerenja na brodu.Te su temperature prikazane na slici 15. Pentada jeodreena odgovarajuÊnom bojom iz spektra, a dnevnevarijacije temperature mora su ovdje zanemarene, patoËan termin mjerenja na slici nije prikazan.

Podaci brodske meteoroloπke sluæbe

Podaci brodova koji su ukljuËeni u shemu drago-voljnog mjerenja i opaæanja SMO se πalju u meu-narodnu razmjenu, a naknadno su dostupni iz brod-skog meteoroloπkog dnevnika. Pribliæne pozicije nakojima su u veljaËi obavljena mjerenja i opaæanjavide se na slici 15.

Mjerenja i opaæanja se obavljaju u glavnim sinop-tiËkim terminima: 00, 06, 12 i 18 te u meutermini-

Slika 15. Temperature mora za sijeËanj (°C), dobivene iz

podataka brodske meteoroloπke sluæbe. Pentada mjerenja

je odreena odgovarajuÊom bojom iz spektra


13

Slika 16. Temperature mora u VELJA»I (°C), za meteoroloπke postaje: Rab, Zadar, ©ibenik, Split, Komiæu i Hvar,

viπegodiπnji srednjaci i viπegodiπnji srednjaci umanjeni i uveÊani za jedan, za neke postaje i dva iznosa standardne

devijacije. Za postaju Zadar prikazan je samo viπegodiπnji srednjak.

ZADAR

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27dani

°C

©IBENIK

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27dani

°C SPLIT

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27dani

°C

RAB

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27dani

°C

KOMIÆA

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27dani

°C HVAR

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27dani

°C

srednja dnevna temperatura viπegodiπnji srednjak

viπegodiπnji srednjak, + standardna deijacija. (+σ)

viπegodiπnji srednjak, - standardna deijacija. (-σ)

viπegodiπnji srednjak, + 2 standardne deijacije. (+2σ)

ma: 03, 09, 15 i 21 UTC. U nestandardnim termini-ma izvjeπÊa se predaju kada nije moguÊe obavitimjerenja i opaæanja u glavnim, ili u meuterminima,obiËno zbog oteæanih uvjeta navigacije, ali u veljaËinije bilo izvjeπÊa u nestandardnim terminima.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

U veljaËi 2005. je na pojedinim vodotocima zabi-ljeæena pojava leda. Do stvaranja leda doπlo je zbogvrlo niskih temperatura zraka koje su zapoËele sredi-nom sijeËnja i zadræale se veÊi dio veljaËe. Naæalost,podataka za sam led imamo malo. InaËe, vodostajisu bili u domeni niskih do srednjih vodostaja, svodnoπÊu ispod prosjeËnih vrijednosti.

Vodostaji Save su u prvoj dekadi mjesecaimali lagani trend opadanja i bili su u domeniniskih vodostaja. Zatim su uslijedila dva uzastopnavodna vala, pa su vodostaji bili u domeni od srednjeniskih do srednjih vodostaja. Vodnost Save je bilamala, neπto veÊa u gornjem toku gdje je deficit otje-canja iznosio pribliæno 60%, dok se u donjem tokukretao oko 45%. O pojavi leda na Savi imamo po-datke jedino za stanicu Slavonski ©amac. Tamo jepojava plutajuÊeg leda registrirana 6. veljaËe. Led jebio uoËljiv sve do 12. veljaËe.

Drava je tijekom cijelog mjeseca bila bez znaËaj-nijih oscilacija, i to u domeni niskih vodostaja. Vodnostje bila mala, ispod prosjeËnih vrijednosti, s deficitomotjecanja od 25 do 50%. Krajem prve dekade mjese-


14

ca doπlo je do pojave leda u donjem toku Drave, naj-prije uz obalu, a zatim i do plutajuÊeg leda u korituvodotoka. Zbog toga su u jutarnjim satima 8. veljaËe,proglaπene mjere pripremnog stanja, a tijekom danai mjere redovne obrane od leda koje su trajale do 11.veljaËe. Pripremno stanje obrane od leda ukinuto je14. veljaËe. Prema podatcima koji su nam bili dos-tupni led je uoËen i na Dunavu. Tamo je u razdobljuod 7. do 13. veljaËe doπlo do pojave priobalnog le-da i plutajuÊeg leda u koritu.

U Kupi je zabiljeæen vodni val sredinom mjese-ca. Ostatak mjeseca vodostaji su imali trend opada-nja. Vodnost je takoer bila mala, ispod prosjeËnihvrijednosti, s deficitom otjecanja od kojih 50 do 60%.

Minimalni protoci su bili znatno manji od sred-njih minimalnih protoka u razdoblju 1961.-2000.

Srednji protoci bili su manji od srednjih proto-ka u razdoblju 1961.-2000. i to uglavnom izmeu 40i 65%.

NajveÊi protoci bili su manji od srednjih maksi-malnih protoka u razdoblju 1961.-2000.

Podzemne vode

U veljaËi je na ZagrebaËkom podruËju savskogsliva zabiljeæena izrazito niska razina podzemne vode.Zanimljivo je, da su svi vodostaji, tj. minimalni, sred-nji i maksimalni na mjernim postajama MiËevec iBorovje imali rekordno najmanje vrijednosti u raz-doblju 1982. - 2002. Razina podzemne vode uz niskevrijednosti nije pokazivala veÊe oscilacije, te se kre-Slika 17. Pojava leda na Dravi u veljaËi 2005. godine

Slika 18. Pojava leda na Dravi u veljaËi 2005. godine


15

VELJA»A 2005. VELJA»A 1961-2000.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 88,9 11.02. 60,0 148 338

SavaJasenovac 179 10.02. 141 531 1395

Slavonski Brod 307 13.02. 204 706 2038

Æupanja 443 09.02. 243 892 2488

KupaKamanje 9,36 10.02. 6,01 25,7 59,9

JamniËka Kiselica 35,3 07.02. 14,9 76,7 191

Mura Mursko SrediπÊe 50,7 01.02. 45,1 73,7 98,6

DravaBotovo 137 08.02. 103 198 320

Donji Miholjac 225 12.02. 176 285 487

Qsred nQsred sQsred vQsred

Zagreb 115 94,3 285 613

SavaJasenovac 317 173 893 1753

Slavonski Brod 600 224 1128 2328

Æupanja 762 281 1371 2832

KupaKamanje 26,8 14,2 75,8 170

JamniËka Kiselica 95,7 46,5 200 416

Mura Mursko SrediπÊe 62,8 61,7 105 207

DravaBotovo 179 210 343 606

Donji Miholjac 287 224 387 657

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaks

Zagreb 382 14.02. 114 672 1491

Jasenovac 684 16.02. 519 1390 2317

Sava Slavonski Brod 1043 17.02. 524 1655 2672

Æupanja 1265 26.02. 654 1992 3263

KupaKamanje 121 14.02. 18,6 338 807

JamniËka Kiselica 355 14.02. 91,5 498 871

Mura Mursko SrediπÊe 77,4 11.02. 79,0 200 517

DravaBotovo 280 15.02. 304 633 1092

Donji Miholjac - - 263 589 984

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdobljusQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdobljusQsred = srednji protok u razdobljuvQsred = najveÊi srednji protok u razdobljuQmaks = maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok u razdoblju

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u VELJA»I 2005. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2000.


16

-400-300-200-100

0100200300400500600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - BotovoDrava - Donji Miholjac Drava - Osijek Dunav -Vukovar

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

t (dan)

Q (m3/s) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 19. Nivogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u VELJA»I 2005.

Slika 20. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u VELJA»I 2005.


17

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

2600

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©∆E BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

300

600

900

1200

1500

1800

2100

2400

2700

3000


Q (m3/s)

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500


Q (m3/s)

Qsred veljaËa 2005. veljaËa 1961-2000.

Qmin veljaËa 2005. veljaËa 1961-2000.

Qmaks veljaËa 2005. veljaËa 1961-2000.

Slika 21. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u VELJA»I 2005. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2000.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).


18

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u VELJA»I 2005.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2002.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

VELJA»A 2005. VELJA»A 1988-2002.

PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,37 11.02.'05. 115,05 115,52 115,95

Gornja ©uma 115,86 11.02.'05. 115,29 115,86 116,36

Gornji Miholjac 104,63 08.02.'05. 103,14 104,64 105,73

»aavica 97,62 09.02.'05. 96,18 97,51 100,44

SV SVmin SVsr SVmaks

Repaπ 115,40 115,10 115,59 116,02

DRAVAGornja ©uma 115,92 115,33 115,95 116,95

Gornji Miholjac 104,77 103,17 104,71 105,83

»aavica 97,89 96,20 97,59 100,47

VV VVmin VVsr VVmaks

Repaπ 115,43 01.02.'05. 115,17 115,67 116,13

Gornja ©uma 116,01 28.02.'05. 115,37 116,05 116,76

Gornji Miholjac 104,96 27.02.'05. 103,19 104,78 105,91

»aavica 98,27 27.02.'05. 96,22 97,67 100,52

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u VELJA»I 2005.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2002.

VELJA»A 2005. VELJA»A 1982-2002.

PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,28 28.02.'05. 103,51 104,64 105,57

Zagreb-MiËevec 100,00 12.02.'05. 100,23 101,52 102,57

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,38 103,67 104,87 105,73

Zagreb-MiËevec 100,13 100,53 101,80 102,81

VV VVmin VVsr VVmaks

Zagreb-Borovje 103,53 01.02.'05. 104,07 105,17 105,92

Zagreb-MiËevec 100,35 15.02.'05. 100,92 102,22 103,72


19

tala relativno uravnoteæeno, a sredinom mjeseca jedoπlo do blagog porasta vodostaja. Porast razinepodzemne vode moæe se dovesti u vezu s vodnim va-lom zabiljeæenim u tom razdoblju na rijeci Savi.

Dinamika kretanja razine podzemne vode nauzvodnom dijelu dravskog sliva je u veljaËi bila sliË-na kao u savskom podruËju. Vodostaj na postaji Repaπje tijekom veljaËe gotovo stagnirao, dok je razinapodzemne vode na postaji Gornja ©uma imala punodinamiËnije kretanje, te je zabiljeæen i blagi porast.Minimalni, srednji i maksimalni vodostaji na mjer-nim postajama Repaπ i Gornja ©uma su se kretali unu-tar srednjih vrijednosti izmjerenih u razdoblju 1988.-2002. U donjem dijelu sliva rijeke Drave razinapodzemne vode je gotovo tijekom cijelog mjesecakontinuirano rasla. Minimalni, srednji i maksimalnivodostaji na mjernim postajama Gornji Miholjac i»aavica su prelazili srednje vrijednosti izmjerene urazdoblju 1988.-2002.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Na πirem podruËju Zagreba je u veljaËi 2005. go-dine tijekom noÊi atmosfera bila najËeπÊe stabilna (E,F, pa i G Pasquillova kategorija stabilnosti), a u 36%sluËajeva neutralna (tablica 6). U tom je najniæemsloju zraka temperatura s visinom najËeπÊe rasla,odnosno to je bio sloj temperaturne inverzije. U sluËa-jevima kada je najniæi sloj uz tlo bio neutralnostratificiran, postojao je iznad njega sloj temperaturneinverzije. Samo u 21% sluËajeva tijekom noÊi uopÊenije bilo temperaturne inverzije (tablica 4).

U sluËajevima kad postoji podignuta ili visinskatemperaturna inverzija, a izvor oneËiπÊenja zraka senalazi u sloju ispod inverzije, ispuπteno oneËiπÊenjeostaje u tom sloju duæe vremena, jer je bitno sma-

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

116.1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ Gornja ©uma

104.6

104.7

104.7

104.8

104.8

104.9

104.9

105.0

105.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

97.5

97.6

97.7

97.8

97.9

98.0

98.1

98.2

98.3

98.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

99.5100.0

100.5101.0

101.5102.0102.5

103.0103.5

104.0104.5

105.0105.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27

t (dan)

RPV(m.n.m.) MiËevec Borovje

Slika 22. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode u VELJA»I 2005. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.


20

Sloj noÊ daninverzije N % N %ne postoji 6 21 8 31prizemna 14 50 0 0podignuta 6 21 10 38visinska 9 32 8 31

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluËajeva sa

slojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima

u Zagrebu za VELJA»U 2005.

Visina sloja noÊ danmijeπanja (m) N % N %ne postoji 11 39 1 4< 250 m 1 4 3 11251-1000 m 2 7 15 581001-2500 m 7 25 5 19>2500 m 7 25 2 8

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visi-

nom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u

Zagrebu za VELJA»U 2005.

njena vertikalna razmjena zraka. Kad takve situaci-je potraju nekoliko dana za redom, te niti sredinomdana ne doe do razbijanja inverzije i stvaranja slo-ja mijeπanja, kumulira se oneËiπÊenje ispuπteno u at-mosferu, pa moæe doÊi do njegovih vrlo visokih kon-centracija. To meutim, nije bio sluËaj u veljaËi 2005.godine. Naime, Ëak i tijekom noÊi postojali su uvjetiza vertikalno mijeπanje zraka u 60% sluËajeva i to usloju prosjeËne debljine oko 2.5 km (tablica 5).

Sredinom dana sloj mijeπanja se formirao sva-ki dan osim 1. veljaËe. Njegova je prosjeËna visinaiznosila 1074 metra, πto je gotovo 400 m viπe odviπegodiπnjeg prosjeka. Sloj mijeπanja je sredinomdana u 50% sluËajeva bio deblji od 1 km (tablica 5).Iznad sloja mijeπanja u veÊini sluËajeva je postojaosloj podignute, odnosno visinske temperaturne in-verzije (tablica 4). Osim 5 sluËajeva s vrlo plitkimslojem izrazite labilnosti neposredno uz tlo, i jednogsluËaja male labilnosti, u svim je ostalim sluËajevi-ma najniæi sloj zraka bio neutralno stratificiran (tabli-ca 6).

Na zagrebaËkom podruËju je prevladavao slabsjeverni ili sjeveroistoËni vjetar, a samo 2 dana jekratkotrajno zapuhao i jak vjetar. Rezultat takvogprosjeËnog strujanja je relativno slabo provjetrava-nje Zagreba, πto pokazuje i koeficijent provjetravanjakoji je iznosio 0.1 sat-1. Koeficijent provjetravanjapokazuje koliko se puta u satu zrak iznad grada izmi-jeni s onim iz okolice.

U veljaËi je na zagrebaËkom podruËju palo neπtomalo viπe oborine od dugogodiπnjeg prosjeka (iakou granicama uobiËajenih vrijednosti). NajËeπÊe jepadao snijeg, iako je bilo i drugih oblika oborine.Efikasnost ispiranja atmosfere kod snijega je veÊanego kod kiπe, pa moæemo zakljuËiti da je ispiranjezraka oborinom bilo dobro (u granicama prosjeka).Zato je i optereÊenje tla i voda mokrim taloæenjemtakoer bilo u granicama prosjeka.

Za razliku od prosjeËno slabog strujanja u unu-traπnjosti Hrvatske (vektorski srednjaci vjetra ima-ju relativno male module - kratke strelice na slici 24)duæ obale je strujanje bilo znatno jaËe. Prevladavalaje bura, pa se na slici 24 moæe uoËiti znaËajan pri-jenos zraËnih masa, sa svim sadræajem, ukljuËujuÊii oneËiπÊenje, s kopna na Jadransko more.

Na veÊini promatranih lokacija je ukupna mje-seËna koliËina oborine bila u granicama viπegodiπnjeg

Stabilnost noÊ danN % N %

A - jako labilno 0 0 5 19B - umjereno labilno 0 0 0 0C - malo labilno 0 0 1 4D - neutralno 10 36 20 77E - malo stabilno 9 32 0 0F - umjereno stabilno 6 21 0 0G - jako stabilno 3 11 0 0

Tablica 6. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa po-

jedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u

prizemnom sloju zraka u Zagrebu za VELJA»U 2005.

prosjeka ili malo iznad njega, pa je i mokro taloæenje

bilo u granicama prosjeka. Jedino je na podruËju Rijeke

bio izrazit manjak oborine u veljaËi, te je tamo mokro

taloæenje bilo znatno manje, a time i ispiranje zraka

slabije. Zato su na rijeËkom podruËju postojali uvjeti

za veÊe koncentracije oneËiπÊenja zraka, tim viπe πto

je tamo i prosjeËno strujanje bilo slabije nego u os-

talim dijelovima priobalja, a emisija oneËiπÊenja u at-

mosferu je upravo na rijeËkom podruËju jedna od na-

jveÊih u Hrvatskoj.


21

Tablica 7. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za VELJA»U 2005.

O B O R I N A Z R A K

RRu pH SO42--S NO3

--N NO2 NO2max

RRmj % NA

pH min-max mg / L µg / m3

Puntijarka 100 15 5.13 4,22-7,00 0.56 0.4 3 6

Krapina 99 11 5.1 4,06-7,03 0.46 0.59 - -

Bilogora 100 15 5.43 4,28-7,37 0.91 0.71 - -

Ogulin 100 17 5.02 4,11-8,90 0.17 0.21 1 7

GospiÊ 99 10 6.43 5,24-7,05 0.89 0.52 10 27

Zaviæan 100 15 5.87 4,64-8,09 0.45 0.38 2 3

Pazin 100 7 5.64 5,19-6,90 0.57 0.36 - -

Rijeka 95 4 6.54 6,17-7,82 0.13 0.21 5 16

Zadar 100 5 6.63 6,13-7,87 5.89 0.86 7 13

Dubrovnik 100 13 5.61 5,07-6,53 2.55 0.77 - -

Sl. Brod 96 8 5.61 4,48-5,57 1.1 0.68 20 67

Karlovac 99 13 4.79 4,09-6,35 0.68 0.65 - -

Postaja

OneËiπÊenje zraka i oborine

Masene koncentracije duπik dioksida su i uveljaËi bile u laganom porastu. NajveÊi je porast zabi-ljeæen na mjernim postajama Slavonski Brod i GospiÊ.Srednja mjeseËna koncentracija je u SlavonskomBrodu iznosila 20 µg/m3 a u GospiÊu 10 µg/m3. Naostalim postajama su se koncentracije duπik dioksi-da kretale od 1 µg/m3 u Ogulinu do 7 µg/m3 u Zadru.NajveÊa 24 - satna koncentracija izmjerena je 13/14.ve-ljaËe u Slavonskom Brodu i iznosila je 67 µg/m3, a

sljedeÊa po redu u GospiÊu, 11/12. veljaËe, s izno-som od 27 µg/m3. Od promatranih postaja, SlavonskiBrod iz mjeseca u mjesec biljeæi najveÊe 24-satnekoncentracije duπik dioksida (mjerenih u meteoro-loπkom terminu, tj. od 07 sati prvog dana do 07 satiiduÊeg dana). Duπik dioksid, koji uglavnom nastajesloæenim reakcijama oksidacije duπik monoksida satomarnim kisikom ili ozonom, iz prirodnih i antro-pogenih izvora, predstavlja joπ uvijek jedan od naj-veÊih problema na podruËju zaπtite zraka. Pret-vorba NO u NO2 je bræa i kompletnija u atmosferi

Slika 23. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za VELJA»U 2005.

0

1

2

3

4

5

6

Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod Karlovac

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

sumpora odreenog u obliku sulfata - 0.02 kg/ha, ianorganskog duπika iz nitrata - 0.04 kg/ha zabiljeæenoje na meteoroloπkoj postaji Rijeka - Kozala, a najveÊeu Dubrovniku, sumpora iz sulfata - 5.54 kg/ha i duπkaiz nitrata - 1.67 kg/ha. Dobiveni podaci analiza oborineupuÊuju na poveÊano zakiseljavanje ekosustava ti-jekom veljaËe, jer je udio kiselih oborina na veÊemdijelu istraæivanog podruËja bio i do dva puta veÊi (uSlavonskom Brodu, Ëetiri puta veÊi) nego u sijeËn-ju.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom veljaËe 2005. dominantni oneËiπÊivaËsu bile lebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera do10 µm, πto je karakteristiËno za ovo doba godine zbog


22

iznad urbanih, nego iznad slabo naseljenih - ruralnihpodruËja (©ojat V., Hrabak-Tumpa G., AlebiÊ-JuretiÊA., MatkoviÊ N.: Zbornik radova, Energija i okoliπ2004.; Opatija, str. 47). Tijekom veljaËe, koliËinaoborine, uglavnom snijeg, a na priobalnim postaja-ma susnjeæica i kiπa (Pazin, Rijeka, Zadar i Dubrovnik)bila je veÊa nego u sijeËnju. Najmanja koliËina oborine,pribliæno 20 mm, koja nije pokazivala kisela obilje-æja, zabiljeæena je u Rijeci i Zadru. Na svim ostalimpostajama, udio kiselih kiπa je iznosio od 10% uGospiÊu do 100% u Slavonskom Brodu. ZnaËajniudio od 92% zabiljeæen je u Karlovcu, viπe od 50%na Bilogori, u Krapini, Ogulinu i Puntijarki - Sljeme,40% na Zaviæanu - Velebit (EMEP-program), te 29%u Pazinu. U Dubrovniku gdje je izmjerena najveÊakoliËina kiπe, Ëak 218 mm, njihov udio je bio 46%.Najmanje vrijednosti pH kiselih kiπa iznosile su od4.06 do 5.24 (kisele kiπe, pH <= 5.6). S obzirom nakoliËinu oborine (snijeg-kiπa), pripadajuÊe koncen-tracije pojedinih komponenata i ukupno mjeseËnotaloæenje oneËiπÊujuÊih tvari na ekosustave razliko-valo se od podruËja do podruËja. Najmanje taloæenje

0.45

33.8

sumpor

duπik

K.P.

1 m/s

Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

0.02

0.04

Zagreb

Osijek

Ogulin0.22

0.26

Zaviæan0.81

0.69

Split

0.22

0.29Krapina

Puntijarka

5.54

©ibenik

Zadar1.24

0.18

0.73

0.520.57

0.44Bilogora

Pazin

Senj

1.67

0.22

0.14

1.4

Kriæevci

0.6

2.4

Daruvar

Sl. Brod0.56

0.350.7

19.4

0.8

2.2

0.1

4.6

1.9

0.61.13.2

0.98

0.57

14.0

Varaædin

Karlovac0.47

Slika 24. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeËna brzina i smjer strujanja,

te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za VELJA»U 2005. godine

pojaËanih emisija iz loæiπta. Dnevni srednjaci kon-centracija ovog oneËiπÊivaËa su se kretali od 15.84do 193.20, dok je srednja mjeseËna koncentracijaiznosila 53.76, a percentil 98, 178.25 µg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je razdobljepojaËanog oneËiπÊenja zraka od 7. do 12. veljaËe.

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zrakakrozveljaËu, za postaju u Mirogojskoj 16, vidljivo je daje zrak veÊi broj dana bio dobre kakvoÊe (indeks ma-nji od 50). Indeks je u πest dana prelazio vrijednost


23

0.0

1.0

2.0

3.0

4.0

5.0

6.0

7.0

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

7.2.

8.2.

9.2.

10.2

.11

.2.

12.2

.13

.2.

14.2

.15

.2.

16.2

.17

.2.

18.2

.19

.2.

20.2

.21

.2.

22.2

.23

.2.

24.2

.25

.2.

26.2

.27

.2.

28.2

.

Dan

ug/m

3, m

g/m

3

COBENZEN

0

50

100

150

200

250

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

7.2.

8.2.

9.2.

10.2

.11

.2.

12.2

.13

.2.

14.2

.15

.2.

16.2

.17

.2.

18.2

.19

.2.

20.2

.21

.2.

22.2

.23

.2.

24.2

.25

.2.

26.2

.27

.2.

28.2

.

Dan

ug/m

3

PM 10

NO2O3

Slika 25. Dnevni srednjaci koncentracija benzena (µg/m3) i ugljiËnog monoksida (mg/m3) za VELJA»U 2005. godine

Slika 26. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10, NO2 i ozona (µg/m3) za VELJA»U 2005. godine

µg/

m3 ,

mg/

m3

µg/

m3

0

20

40

60

80

100

120

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

7.2.

8.2.

9.2.

10.2

.11

.2.

12.2

.13

.2.

14.2

.15

.2.

16.2

.17

.2.

18.2

.19

.2.

20.2

.21

.2.

22.2

.23

.2.

24.2

.

25.2

.26

.2.

27.2

.28

.2.

Dan

PM10OZON

Slika 27. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka u VELJA»I 2005.

RaËunaju se srednja vrijednost, medijan, maksimum,minimum i 98. percentil.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

VeljaËa 2005. je na svim analiziranim postaja-ma u Hrvatskoj bila hladna, kao i prosjeËna veljaËau razdoblju 1961.-1990., ali je prema vrijednostimabiometeoroloπkog indeksa na svim postajama bila ihladnija od prosjeËne.

50, a dva dana 100, te je za te dane ocjenjeno da jezrak bio umjerene kvalitete, odnosno nezdrav zaosjetljive grupe (asmatiËari, srËani bolesnici).

StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti uo-biËajenom za kraÊa razdoblja, zrak je za ovo podruËjeu sijeËnju ocjenjen na naËin prikazan u tablici 8).


24

Tablica 8. StatistiËka obrada i ocjena zraka u veljaËi 2005. ( Koncentracije izraæene u µg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »esticeCO NO2 O3 Benzen**

parametar PM 10

Min 15.84 0.23 7.41 22.88 0.39

Dana 13.2. 15.2. 27.2. 2.2. 15.2.

Max 193.2 2.62 144.09 97.84 5.98

Dana 11.2. 11.2. 11.2. 27.2. 11.2.

Sr. vrj. 53.76 0.81 45.97 50.96 1.41

Median 31.54 0.77 38.42 47.04 1.17

Percentil 98 178.25 2.21 122.90 93.85 4.52

Legenda:

manje od PV98

manje od GV98

veÊe od GV98

nije regulirano

**Benzen reguliran za 8 satno vrijeme usrednjavanja

SkraÊenice:

PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.

98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmjerenih vrijednosti

medijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih vrijednosti

dnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0: 00 do 24:00

PV 98. PreporuËena vrijednost percentila 98.

GV 98. GraniËna vrijednost percentila 98.

PV PreporuËene vrijednosti kakvoÊe zraka kao vrijednosti ispod kojih se utjecaj na zdra-

vlje ljudi i vegetaciju ne oËekuje ni pri trajnoj izloæenosti

GV GraniËne vrijednosti kakvoÊe zraka kao vrijednosti ispod kojih se ne oËekuje πtetno

djelovanje na zdrave osobe, ali pri dugotrajnoj izloæenosti njihovom utjecaju postoji

rizik moguÊeg utjecaja na osjetljive skupine (npr. mala djeca, kroniËni bolesnici), biljke,

pa i materijalna dobra.

* Definicije PV i GV iz Zakona o zaπtiti zraka (NN 48/95)

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka i Uredbom o preporuËenim i

graniËnim vrijednostima kakvoÊe zraka


25

Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990.

Slika 28. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za VELJA»U 2005. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001.

izvanredno hladno

vrlo hladno

hladno

svjeæe

ugodno

toplo

vruÊe

vrlo vruÊe

izvanredno vruÊe

izvanredno ispod normale

znatno ispod normale

ispod normale

normalno

iznad normale

znatno iznad normale

izvanredno iznad normale


26

-2

-1

0

1

2

3

4

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

5 cm 20 cmºC

Dani

Slika 29. Srednje dnevne temperature tla u Kriæevcima u VELJA»I 2005. godine

U prvoj dekadi veljaËe su prevladavali osjeti vr-lo hladno i hladno. U Splitu je poËetkom mjesecana kratko bilo iznimno hladno, a krajem dekade upopodnevnim satima svjeæe. U kontinentalnom je di-jelu Hrvatske u drugom dijelu dekade tijekom Ëitavogdana bilo vrlo hladno. Ova je dekada najviπe odstu-pala od prosjeËnih biometeoroloπkih prilika. U grani-cama normalnih prilika bila su samo popodneva uSplitu. Popodneva u Slavonskom Brodu i GospiÊu,te veËeri u Splitu, bili su hladniji od normalnih. UZagrebu su svi termini motrenja bili znatno hladnijiod prosjeËnih, kao jutra i veËeri u Slavonskom Brodui GospiÊu, te jutra u Splitu.

U drugoj dekadi je u kontinentalnim nizinskimdijelovima Hrvatske uglavnom bilo hladno, s rijetkimepizodama vrlo hladnoga sredinom dekade. U GospiÊui Splitu su se ËeπÊe izmjenjivali osjeti vrlo hladnogai hladnoga; u GospiÊu preteæno kao posljedica niskihtemperatura, a u Splitu pojaËanoga vjetra. Ipak, u us-poredbi s prosjeËnim biometeoroloπkim prilikama,ova je dekada bila u granicama normalnih biomete-oroloπkih prilika. Samo su veËeri u Splitu bile hlad-nije od normalnih.

Posljednja dekada veljaËe je u kontinentalnojnizinskoj Hrvatskoj bila sliËna prethodnoj. Uglavnomje prevladavalo hladno, rijetko vrlo hladno. U GospiÊuje osjet vrlo hladnoga bio rjei nego u prethodnimdekadama. U Splitu su se i u ovoj dekadi izmjenji-vali osjeti vrlo hladnoga i hladnoga, ali su popodne-va krajem mjeseca bila svjeæa. U Ëitavoj je Hrvatskojposljednji dan veljaËe bio najhladniji, a po vrijed-nostima biometeoroloπkog indeksa se posebno isti-

cao Split gdje je, uz niske temperature, osjetu oso-bito doprinosio vrlo jaki vjetar. »itava je dekada veÊimdijelom bila u granicama normalnih biometeoroloπkihprilika. Hladnije od normale su bile samo veËeri uZagrebu i GospiÊu, te popodneva u Splitu.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Prvih deset dana

U prvoj dekadi veljaËe su poljodjelci bili zado-voljni vremenom. Naime, ozime ratarske kulture subile pod snijegom.

Visina snijega je bila dovoljna da zaπtiti usijeveod minimalnih temperatura zraka na 5 cm od tla, Ëi-je su se vrijednosti spustile u Osijeku na -16˚C, uKrapini i Kriæevcima na -20˚C, u Slavonskom Broduna -23˚C, te u Sisku i na -25˚C.

Vrlo hladno bilo je u Istri i Dalmaciji. U timdijelovima zemlje se minimalna temperatura zrakana 5 cm od tla spustila, primjerice u Komiæi na -2˚C,u Hvaru na -4˚C, u ©ibeniku na -5˚C, u Zadru na -8˚C, a u PoreËu i na -13˚C. U Dalmaciji je snijegponegdje bio visok 7 cm i nanio je πtete povrtlarskimkulturama.

U istoËnim i zapadnim dijelovima zemlje se tlodo 5 cm dubine svakodnevno smrzavalo. Vrijedno jeistaknuti, kako se tlo na 5 cm dubine smrzavalo uZadru, pa i Splitu. Dakle, ne treba se Ëuditi πtetamana agrumima i povrtlarskim kulturama.

Drugih deset dana

U ovom razdoblju vremenom su ponovno bili

zadovoljni samo ratari. Naime, zbog topljenja sni-

jega, ozime ratarske kulture se ipak nisu naπle pod

vodom.

No, i minimalne temperature zraka nisu bile tako

niske da bi naπkodile pπenici i jeËmu.

Obrada tla nije bila moguÊa. Naime, pojava kiπe

je bila vrlo Ëesta. Zbog topljenja snijega, vlaænost tla

je bila vrlo velika. No, ozimi ratarski usjevi joπ uvi-

jek nisu trpjeli od prevelike vlaænosti tla.


27

-2

-1

0

1

2

3

4

5

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

20 cm 5 cmºC

Dani

Slika 30. Srednje dnevne temperature tla u Osijeku u VELJA»I 2005. godine

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

Dubrovnik

Osijek

Komiæa

Zagre

Sisak

Sl. BrodPazin

Ogulin

Zadar

GospiÊ

Daruvar

V. Luka

Sinj

Rab

OpekeVinkovci

KriæevciVaraædin

–akovoRijeka

Split

PoreË

Slika 31. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za VELJA»U 2005. godine

Tlo se i dalje smrzavalo do 20 cm dubine. No, uistoËnim i zapadnim dijelovima zemlje su se tem-perature tla na 5 cm dubine spustile samo do - 1, a uIstri i Dalmaciji samo do 2 celzijeva stupnja.

Posljednjih deset dana

Kalendarski je zimi polako dolazio kraj, nosnijeg i vrlo hladno vrijeme nisu obeÊavali da Êe seuskoro moÊi poËeti s poljodjelskim radovima.

Minimalne vrijednosti temperature zraka su sena 5 cm od tla kretale u istoËnim i zapadnim dijelovimazemlje od -3 do -8 Celzijevih stupnjeva, u Istri od -2 do -7, a u Dalmaciji od 0 do -2 Celzijeva stupnjakoji su izmjereni u Splitu. Zato je u Dalmaciji doπlodo πteta na povrtlarskim kulturama uzgajanim naotvorenom prostoru.

Tlo se smrzavalo uglavnom do 10 cm dubine,iako se u Kriæevcima temperatura tla i na 20 cm du-bine spustila do toËke smrzavanja.

Mnoge je voÊare i vinogradare brinulo u kakvomsu stanju pupovi i korijen. Naime, tlo je u veljaËivrlo Ëesto bilo zamrznuto i do 20 cm dubine, a to sene dogaa baπ svake zime. Ipak, zbog dugog zadræa-vanja snijega na tlu i njegovih termoizolacijskih svoj-stava, tlo je bilo zaπtiËeno od jaËeg i dubljeg smrza-vanja, pa moæda i neÊe biti velikih πteta na korijenubiljaka.

Temperature tla

Prema raspodjeli percentila, tlo je na 5 cm du-bine u veÊem dijelu Hrvatske bilo u kategoriji “hlad-no”.

Osjetni pad temperatura tla poËeo je 9. veljaËe(slika 29 i 30).


28


29

U organizaciji EUMETSAT-a, a pod vod-stvom UK MetOffice College, od 07. do 18. veljaËe2005. u Exeteru, Engleska, odræana je radionica Ëijije cilj bio upoznati sudionike s prijemom satelitskihslika preko satelita druge generacije (MSG) te una-prijediti njihovo znanje i vjeπtine u interpretaciji is-tih.

Radionicu je pohaalo 17 sudionika, uglavnomprognostiËara, po jedan iz raznih europskih zemalja.Iz Hrvatske, ispred Dræavnog hidrometeoroloπkogzavoda radionici je prisustvovala Dunja PlaËko-Vrπnak.

Nakon kratke prezentacije svakog sudionika ostanju u svojoj sluæbi vezanom uz prijem i koriπtenjesatelitskih slika, sljedeÊa dva tjeda bila su ispunjenamnoπtvom predavanja, prezentacija te uËestalim prak-tiËnim radom (individualno ili u grupama, u oblikukvizova ili interaktivnog rada s raËunalom).

Osim teorije vezane uz razvoj i premjeπtanjeoblaËnih sustava, teæiπte je stavljeno na primjenu togznanja u interpretaciji satelitskih slika. Dio praktiËnograda odnosio se i na upoznavanje sa satelitskim slika-ma iz razliËitih dijelova spektra (tj. s razliËitim kanal-ima) te primjenom kombiniranih satelitskih slika(RGB - red, green, blue channel composite) pri pre-poznavanju specifiËnih pojava na tlu ili u atmosferi(npr. vegetacije, snjeænog pokrivaËa, dima, magle,konvekcije, itd).

Na kraju radionice sudionici su bili upoznati sprogramom za prezentaciju i vizualizaciju Visitviewte su pomoÊu njega napravili manje prezentacije.

Tijekom radionice izmjenjena su i mnoga iskust-va prognostiËara vezana za operativni rad, ne samoglede primjene satelitskih slika veÊ i planova za dalj-nji razvoj produkata (za “nowcasting”) te primjenei koriπtenja drugih prognostiËkih materijala u svakod-nevnom radu prognostiËara.

Radni materijali s radionice nalaze se kod DunjePlaËko-Vrπnak.

Dunja PlaËko-Vrπnak, dipl.inæ.

IZVJE©TAJ S RADIONICE “INTERPRETACIJA SATELITSKIH SLIKA”

7. - 18. veljaËe 2005. Exeter, Engleska

Slika 1. Sudionici radionice ispred zgrade MetOffice

Slika 2. Zgrada MetOffice-a u Exeteru


30

Od 15. do 18. veljaËe 2005. u Opatiji je odræanjubilarni XL Znanstveni skup hrvatskih agronoma smeunarodnim sudjelovanjem. Skup je bio podije-ljen u 12 sekcija. Rad svake sekcije obuhvaÊao je us-mena izlaganja, prezentacije postera, te diskusiju.

Predstavnici DHMZ-a koji su sudjelovali u raduskupa s usmenom prezentacijom radova bili su: KreπoPandæiÊ (Klimatoloπka ocjena dijela 2003. i 2004.godine u Hrvatskoj) i Draæen KauËiÊ (Smrzavanjatla), dok su prezentaciju postera imale: Tanja Likso(Procjena temperature zraka na 5 cm na opservatorijuZagreb-Maksimir) i Marina Mileta (Magla kaovodni resurs).

K. PandæiÊ je u svom izlaganju prikazao mete-oroloπku ocjenu prvih osam mjeseci 2003. godine napodruËju Hrvatske, koja je u ljetnim mjesecima bilanajtoplija u posljednjih 150 godina (otkad postojemeteoroloπka motrenja) i ujedno jedna od najsuπni-jih u navedenom razdoblju, dok je 2004. godina bi-la u granicama normale. Za gornju svrhu upotre-bljene su mjeseËne anomalije temperature zraka ikoliËine oborine s desetak meteoroloπkih postaja.Istaknuto je da je subjektivni dojam o razlikama tedvije godine bio izraæeniji nego πto su to stvarni po-daci pokazali.

Cilj izlaganja D. KauËiÊa bio je upoznati audi-torium o dubinama smrzavanja tla ispod kolniËkekonstrukcije te antropogenog tla bez vegetacije. Zaocjenu dubine smrzavanja koriπteni su dnevni podaciminimalne i maksimalne temperature zraka za tri naj-hladnije zime iz razdoblja 1976-2000. Utvrene sudubine smrzavanja tla od 33 cm u Istri do preko 1m u Gorskom Kotaru.

T. Likso na svom je posteru prikazala dvije metodeprocjene temperature zraka na 5 cm iznad tla na os-novi temperature zraka na 2 m iznad tla za postajuZagreb-Maksimir. Jedna od njih je metoda viπestrukeregresije, dok druga koristi primjenu teorijesliËnosti u graniËnom sloju atmosfere. Za tu svrhukoriπteni su satni podaci temperature zraka za ljeto1975. godine. Prva metoda daje prihvatljive rezultatetijekom cijelog 24-satnog razdoblja, dok druga dajenajbolje slaganje s mjerenjima u noÊnim satima i u

sluËaju kada se atmosfera nalazi u stanju bliskomneutralnoj stabilnosti (uvjeti poveÊane naoblake i po-jaËanog vjetra).

Manje je poznato da se odreene koliËine oborineizluËuju iz magle osobito na vertikalnim predmeti-ma za vjetrovita vremena. Takvi se uvjeti najËeπÊepojavljuju na planinskim visovima. M. Mileta je nasvom posteru prikazala rezultate mjerenja koliËineoborine kolektorom magle na planinskoj postajiZaviæan (sjeverni Velebit) tijekom razdoblja 2000-2003. Izmjerena je maksimalna dnevna koliËinaoborine 28 mm i to 8. listopada 2003. godine.

Proπireni apstrakti izlaganja i postera objavljenisu u zborniku skupa (slika 1). Apstrakti su pisani nahrvatskom ili engleskom jeziku uz saæetak na en-gleskom odnosno hrvatskom, ovisno o tome na ko-jem je jeziku glavni dio teksta. Oko 20% radova jeinozemnih autora.

Tanja Likso, dipl. inæ.

XL ZNANSTVENI SKUP HRVATSKIH AGRONOMA

S ME–UNARODNIM SUDJELOVANJEM

15. - 18. veljaËe 2005. Opatija

Slika 1. Naslovnica zbornika radova s XL Znanstvenog

skupa hrvatskih agronoma s meunarodnim sudjelova-

njem. Opatija 15-18. veljaËe 2005. godine.


31

Sastanak GEO - 6 (14. i 15. 2. 2005.) je pripremiokonaËnu inaËicu 10-godiπnjeg plana provoenjaGEOSS-a i izjava za EOS III, te potrebne dokumenteza poËetak rada profesionalnog tajniπtva GEO

Dnevi red sastanka GEO - 6

1. Organizacija sastanka1.1 Otvaranje1.2 Administrativni oglasi1.3 PrihvaÊanje dnevnog reda1.4 Predstavljanje novih Ëlanica i organi-

zacija uËesnica u GEOSS-u.1.5 GEO - 5 , saæetak1.6 GEO podrπka Globalnom sustavu za ra-

no upozorenje na Tsunam-ije.2. Priprema za EOS - III 2.1 Pregled EOS III dokumenata2.2 PrihvaÊanje Plana GEOSS 10-godiπnjeg

plana za podnoπenje na EOS III2.3 Predstavljanje Plana GEOSS 10-godiπnjeg

plana 2.4 PrihvaÊanje dokumenata 2.5 PrihvaÊanje Izjava za podnoπenje na EOS

III3. Planiranje i dokumenti za rjeπavanje na

GEO - 6 3.1 GEO - WMO ugovor o davanju usluga

domaÊina3.2 Dozvola za GEO - WMO ugovor3.3 Svrha i zadaci tajniπtva3.4 Dozvola za materijal Svrha i zadaci

tajniπtva3.5 Plan za tranziciju tajniπtva 3.6 Dozvola za materijal Plan za tranziciju

tajniπtva3.7 Razvoj plana rada za 2006 3.8 Dozvola za materijal Razvoj plana za

20063.9 Opcije za Izvrπni odbor3.10 Opcije za Izvrπni odbor rasprava i odobre-

nje3.11 Opcije dugoroËnog financiranja3.12 VodiË za dugoroËno financiranje, za raz-

matranje na prvoj sjednici slijednika Adhoc GEO - profesionalne GEO-I

3.13 Opcije znanstvenih i tehniËkih meha-nizama

3.14 VodiË za znanstvene i tehniËke meha-nizme

3.15 Opcije povezivanje korisnika3.16 VodiË za povezivanje korisnika4. Put naprijed4.1 GEO - I aranæman za WMO domaÊin-

stvo4.2 Razno4.3 Zatvaranje Ad hoc GEO

Ad 1) Nove Ëlanice, uËeπÊem na GEO -5 postalesu: Honduras, Latvia, Malezija, Niger, SlovaËka,Tunis i 7 meunarodnih organizacija

Ad 2) Uz dosta rasprava (Rusija) konsenzusomje prihvaÊen 10- godiπnji plan. Poglavlja plana su:

Predgovor 1. Svrha plana 2. Vizija GEOSS-a 3. Svrha i djelokrug GEOSS-a 4. Korist od GEOSS-a 5. TehniËki obuhvat, izgraivanje moguÊnos-

ti ostvarivanja i okvirni plan 6. Upravljanje 7. Financiranje i mjere napretka 8. Prijelazno razdoblje

Originalni naslovi prihvaÊenih izjava, priprem-ljenih za prihvaÊanje na EOS III:

- RESOLUTION OF THE THIRD EARTH OB-SERVATION SUMMIT (Izjava treÊeg Zemaljskogmotriteljskog Summita)

- COMMUNIQUE RELATING TO SUPPORTFOR TSUNAMI AND MULTIHAZARD WARN-ING SYSTEMS WITHIN THE CONTEXT OF THEGLOBAL EARTH OBSERVATIONS SYSTEMOF SYSTEMS (GEOSS) (Communique u sveziGEOSS podrπke sustavu za upozorenje na tsunamiei druge opasne pojave)

Ad 3) PrihvaÊena je ponuda WMO-e, za do-maÊinstvo GEO tajniπtvu u zgradi WMO-a u Genevi.;

Razraen je plan za tranziciju (iz Ad hoc GEO

IZVJE©∆E SA SASTANAKA AD HOC GROUP ON EARTH

OBSERVATION (GEO - 6) I EARTH OBSERVATION SUMMIT (EOS III)

14. - 16. veljaËe 2005. Brisel, Belgija


32

u GEO), te ostali materijli o kojima Êe se raspravljatina GEO I. Ostale su moguÊnosti odabira na pr. oveliËini tajniπtva, ograniËenje 4 do 8 Ëlanova, a zatoËke 3.10 do 3.16 pripremljen je materijal za daljuraspravu

Ad 4) U ovoj toËki je prihvaÊena konaËnaverzija aranæmana za WMO domaËinstvo

Sastanak EOS III odræan je 16. 2. 2005.

Dnevni red sastanka EOS III1. Otvaranje2. Video poruka, J. PotoËnik , Commissioner

for Research, European Commission3. Pozdravni govori (Europska zajednica,

Ministar istraæivanja i tehnologije Indonezije,Ministar trgovine USA)

4. IzvjeπÊe o napretku od EOS-a II5. Izjave ministara i ovlaπtenih predstavni-

ka dræava Ëlanica GEOSS-a6. ObraÊanje uËesnicima, zamjenik mini-

stra za okoliπ i znanost, Japan7. PrihvaÊanje 10-godiπnjeg plana i Summit

izjava 8. ObraÊanje uËesnicima, ministar znano-

sti i tehnologije, Juæna Afrika9. Zatvaranje, Europska zajednica

Najviπe vremena utroπeno je na toËku 5 u kojojje 55 ministara i ovlaπtenih predstavnika (meu nji-ma i predstavnik Hrvatske I. »aËiÊ) Ëitalo izjavepodrπke prihvaÊanju 10-godiπnjeg plana i izjavaponuenih za prihvaÊanje na EOS III

PrihvaÊanjem 10-godiπnjeg plana u toËki 7 , uzpljesak nazoËnih i sluæbeno je poËeo s radom Globalnimotriteljski sustav svih sustava (GEOSS), a Hrvatskaje meu dræavama koje izravno nastavljaju Ëlanstvou GEOSS-u.

Nastavak rjeπavanja navedene problematike odvi-jat Êe se kroz rad profesionalnog GEOSS tajniπtvakoje Êe se oformiriti na narednoj sjednici, a imat Êesjediπte u okviru zgrade WMO-a u Genevi.

ZnaËaj ulaska Hrvatske u proces

stvaranja GEOSS-a

Dræavni hidrometeoroloπki zavod (DHMZ) sekao predstavnik Republike Hrvatske na vrijemeukljuËio u rad vaænog meunarodnog tijela, πto je bit-no zbog usvajanja novih tehnologija i znanja, temoguÊnosti da se dogaanja i rjeπenja na razinimeunarodnih organizacija preslikavaju i na na-cionalnu razinu. To je ujedno i pokuπaj uvoenjaviπe reda na podruËju svjetskih satelitskih mjerenja(uz ostale meunarodne organizacije, uËesnice su iEuropean Space Agency - ESA i European Organizationfor the Exploitation Meteorological Satelite - EU-METSAT), koja su vaæan poticaj za osnivanjeGlobalnog motriteljskog sustava svih sustava.

Potrebno je napomenuti da je cilj GEOSS-a ko-ordiniranje svih mjerenja i opaæanja koja se odnosena atmosferu (vrijeme, klima, sastav i oneËiπÊenje),oceane (struje, fizikalne osobine, valovi), kopno (tlo,vode, biljni pokrov), kroz obuhvaÊanje postojeÊihsustava motrenja, s posebnom paænjom uklapanjasatelitskih mjerenja.

Vaæna komponenta GEOSS-a je i osiguranjepravodobnih podataka u sluËaju prirodnih katastro-fa kao πto su vremenske nepogode, poplave, lavine,potresi, plimni valovi, πumski poæari, ekoloπke katas-trofe i sl.

SkraÊenice:DHMZ - Dræavni hidrometeoroloπki zavodEOS - Earth Observation SummitESA - European Space AgencyEUMETSAT - European Organization for

Exploitation of Meteorological SateliteGEO - Ad Hoc Group on Earth ObservationsGEOSS - Global Earth Observation System of

SystemsWMO - World Meteorological Organization

Mr. sc. Ivan »aËiÊZvonimir Katuπin, dipl. inæ.


33

Led na vodotocima se u pravilu pojavljuje u vri-jeme oπtrih zima kad imamo duæa razdoblja s tem-peraturama ispod 0°C. Najprije se led pojavljuje uzobalu, zatim dolazi do pojave plutajuÊeg leda, amoguÊnost zaustavljanja ledenih santi i stvaranjaledenih barijera se poveÊava nastavljanjem razdob-lja niske temperature i vodostaja. Ledene barijerese formiraju zavisno od morfologije korita. Ledenesante prvo se zaustavljaju na oπtrim rijeËnim krivi-nama, na uskim i plitkim mjestima, kao i kod regu-lacijskih vodograevina, mostova i brana. Najopasnijetakvo mjesto kod nas na Dunavu je Daljska krivina,a najveÊa se vjerojatnost formiranja ledenih bari-jera na Dravi, javlja na potezu od uπÊa u Dunav pasve do BeliπÊa, odnosno do granice uspora uslijedvelikih dunavskih voda, te u tom sluËaju protoËnamoÊ slabi i vrlo brzo dolazi do ledostaja i nago-milavanja leda u Dravi.

Zbog tog nagomilavanja leda na pojedinim dioni-cama vodotoka, postoji opasnost od ledenih popla-va. Veliku vaænost u obrani od poplava imaju ledolom-ci. Oni razbijaju ledostaj i usitnjavaju ledohod, takoda se poveÊa protoËnost leda.

Tomislava Boπnjak, inæ.

POJAVA LEDA NA VODOTOCIMA

Slika 1. Sante leda

Slika 4. Jedan od naËina obrane od leda moæe biti i drvena

barijera koja πtiti stupove mostova za vrijeme leda

(npr. Vltava kod Praga)

Slika 3. Zarobljen brod Biokovo, Sava kod RuπËice

(Slavonski Brod), 17. sijeËnja 1985.

Debljina leda oko 30 cm, H = 173 cm, Q = 637 m3/s

Najniæa temperatura zraka kod Slavonskog Broda

-25,2 °C, 12. sijeËnja 1985.

Slika 2. Ledolomac Kreπimir usitnjuje led

Uvodno predavanje “O ulozi NMHS-a u pripre-mi prezentacije meteoroloπkih informacija u mediji-ma” odræao je bivπi predsjednik WMO-a i direktormeteoroloπke sluæbe Australije J. Zillman. On je is-taknuo rastuÊu ulogu NMHS-a u pripremi prezentaci-je meteoroloπkih izvjeπÊa koji se objavljuju u medi-jima s obzirom na oËekivani daljnji razvoj znanstvenihi tehnoloπkih dostignuÊa. Pri tom su takoer bitnastajaliπta i uloga WMO-a koja treba poticati NMHSna ovu vrstu djelatnosti koja je postala jedna od kljuËnihuloga NMHS-a. Pored zaπtite æivota bitni su i pozi-tivni ekonomski pokazatelji koji mogu rezultirati val-janom upotrebom meteoroloπkih informacija.

Ostala predavanja odræali su Ëlanovi navedenihekspertnih radnih grupa. Koncentrirali su se na neko-liko tema kao πto su: uloga tehnoloπkih inovacija upredstavljanju meteoroloπkih izvjeπÊa, suzbijanje πtetaod vremenskih nepogoda, naËin komunikacije krozmedije te konaËno ekonomski efekti.

I. »aËiÊ je odræao izlaganje pod naslovom “Vaænostedukacije i treninga za uspjeπno predstavljanje in-formacija u medijima”. Naglaπava vaænost vrstemedija (televizija, radio, novine) za koji se infor-macija priprema. Na primjer, dok je za radio vaæantonski tip izraæavanja, na televiziji ja vaæan ivizualni efekt (tzv. “govor tijela”). Bitno je takoer

PeriodiËne sjednice tijela Svjetske meteoroloπkeorganizacije (World Meteorological Organization(WMO) prate tzv. tehniËke konferencije koje seposveÊuju jednoj od tema kojom se tijelo bavi. Ovdjeje rijeË o tehniËkoj konferenciji koja je prethodila tri-naestoj sjednici WMO Povjerenstva za osnovne sus-tave (Commission for Basic Systems (CBS). PosveÊenaje problematici predstavljanja meteoroloπkih infor-macija u medijima (Public Weather Services ( PWS).

Navedena tehniËka konferencija je odræana uvelebnom hotelu Pribaltiskaja u Petrogradu(Rusija) u razdoblju od 21. do 22. veljaËe 2005. go-dine (slika 1). Na konferenciji je sudjelovalo prekosto predstavnika nacionalnih i hidroloπkih meteoro-

loπkih sluæbi (National Meteorological and Hydrological

Services ( NMHS), predstavnici WMO-a i drugih in-

stitucija. Predstavnici Hrvatske bili su v.d. ravnatel-

ja Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda (DHMZ)

mr. sc. Ivan »aËiÊ i pomoÊnik ravnatelja dr. sc. Kreπo

PandæiÊ.

Pripremu konferencije obavli su sluæbenici WMO-

a zajedno s Ëlanovima ekspertnih radnih grupa. I.

»aËiÊ Ëlan je takve ekspertne grupe WMO-a koja

ima desetak Ëlanova (slika 2).


34

TEHNI»KA KONFERENCIJA SVJETSKE METEOROLO©KE ORGANIZACIJE

O PREDSTAVLJANJU METEOROLO©KIH INFORMACIJA U MEDIJIMA

21. - 22. veljaËe 2005. Petrograd, Rusija

Slika 1. Velebni hotel Pribaltiskaja (Petrograd, Rusija) s

nagomilanim gromadama leda na obali BaltiËkog mora.

Slika 2. »lanovi ekspertne grupe WMO-a za predstavlja-

nje meteoroloπkih informacija u medijima

Osim navedenog, na konferenciji je bilo pred-stavljeno nekoliko veoma atraktivnih vizualnih prikazameteoroloπkih pojava koji vrlo uvjerljivo doËarava-ju meteoroloπke procese iz “prirodnog” okruæenja.ZakljuËak je da je opisana tehniËka konferencija bi-la uspjeπna.

mr.sc. Ivan »aËiÊdr.sc. Kreπo PandæiÊ


35

za koga se informacije pripremaju i tko ih pripremai prezentira. Rezultat ankete sprovedene u Hrvatskojtijekom devedesetih godina proπlog stoljeÊa pokazu-je da su gledatelji zainteresirani za informacije iz“prve ruke” tj. da ih predstavljaju struËnjaci, u ovomsluËaju meteorolozi. Treba teæiti tome da sluæbenainformacija bude meteoroloπka informacija NMHS-a osobito kad je u pitanju najava opasnih meteoro-loπkih pojava.

Slika 3. Rezultati ankete gledateljstva u Hrvatskoj u kojoj

su se izjasnili o tome da li meteorolozi trebaju interpreti-

rati prognozu vremena na televiziji i radiju. Osamdeset

posto gledatelja odgovorilo je potvrdno, sedam posto ni-

jeËno dok se trinaest posto nije izjasnilo.


36

1. veljaËe 2005.

Potres, dogodio se u 14 sati i 35 minuta. Epicentarje bio kod Triblja, magnituda je bila 2 po Richteru.Intenzitet je procijenjen na III do IV stupanj MCSljestvice. »ula se tutnjava iz podzemlja.

Snijeg, bura, niske temperature zraka. Zaleenagotovo polovica povrπine Vranskog jezera kod Biograda.U Dalmatinskoj zagori iznad 600 m nadmorske vi-sine padao je snijeg noπen burom. Snijega je bilo i uMetkoviÊu, PloËama, Opuzenu. Snijeg se zaledio, paje bilo problema u prometu. U MetkoviÊu se dogodilopet prometnih nezgoda, nekoliko je graana za-traæilo medicinsku pomoÊ zbog prijeloma nastalihpadovima na kliskim prometnicama. U Lici joπ imazapuha i povremene vijavice koja smanjuje vidljivost.Zimska sluæba u Varaædinu radila je danonoÊno, jerje padao snijeg uz jak vjetar koji je stvarao zapuhevisine od 30 cm do metar i pol. U Osijeku je snijegkoji je pao sa krovova oπtetio dva automobila.

3. veljaËe 2005.

Snijeg, u Zagrebu, bio je mokar, pa su ulice br-zo postale kliske. Zabiljeæene su 24 prometne nes-reÊe, a bio je i poveÊan broj ozlijeenih graana ko-ji su pali na nogostupima.

U Zagorju je palo 21 cm novog snijega. Zbogkliskih kolnika bilo je prometnih nesreÊa i zastoja uprometu.

4. veljaËe 2005.

Bura, djelomice je bio poremeÊen trajektni prometprema srednjodalmatinskim otocima, a nekoliko jelinija bilo i u prekidu. Zbog bure zatvoren dubrovaË-ki aerodrom.

5. veljaËe 2005.

Bura, dionica autoceste Senj - Sveta MarijaMagdalena zbog jake bure zatvorena za promet zapojedine skupine vozila. Trajektna linija za Cres,Brestova-Porozina bila je u prekidu.

7. veljaËe 2005.

Niske temperature zraka, u –akovu izmjereno -17°C. Vodovodne instalacije su se smrzavale i pu-cale, pa je mjestimice bilo prekida u opskrbi vodom.U nekoliko autobusa zamrznulo se gorivo u sprem-nicima. U Daruvaru izmjereno - 20°C, i tamo je bi-lo sliËnih problema kao u –akovu.

U Ravnoj Gori kod Delnica zabiljeæeno -16°C,u drugim mjestima od -13 do -15°C. Puhao je jakvjetar koji je ometao promet, pa su na cestama postavl-jena ograniËenja prometovanja.

8. veljaËe 2005.

Niske temperature zraka, tri su osobe u Hrvatskojsmrtno stradale zbog smrzavanja. U Zalesini u Gorskomkotaru je bilo - 26°C, u Crnom Lugu - 25°C, u BegovomRazdolju i u Delnicama oko - 19°C. Rijeka Dobra sesmrznula. Na Dravi su se pojavile sante leda, pa suledolomci u pripravnosti.

9. veljaËe 2005.

Bura, na podruËju Senja puhala na udare 100km/h, promet se odvijao usporeno.

Niske temperature zraka, joπ su dvije osobe smr-tno stradale od posljedica smrzavanja.

U Zagrebu izmjereno - 18°C, jezera na Jarunusu zaleena, a led je debeo pola metra. Zaledila su se

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ U VELJA»I 2005. GODINE

i maksimirska jezera. Pucaju vodovodne insta-lacije. Zbog pomanjkanja plina bilo je u dijelovimagrada problema sa grijanjem. U Sisku je bilo - 17°C,gorivo u autobusima se smrznulo, pa je bilo kaπnje-nja u javnom prijevozu. I tamo su vodovodne insta-lacije pucale. DjelomiËno su zaleene rijeke Kupa,Korana, Dobra i Mreænica, debljina leda je 2 do 5cm.

U Lici je mjestimice izmjereno - 22°C, smrznu-lo se gorivo u spremnicima kamiona, pa su se moraleloæiti vatre ispod kamiona da se gorivo odmrzne.

U Osijeku je bilo - 21°C, dva su ledolomca(Kreπimir i Domagoj), morala razbijati led na Dravi.Pokrivenost Drave ledom je od 20 do 40%, led jemjestimice debeo 10 cm.

10. veljaËe 2005.

Niske temperature zraka, u »akovcu izmjereno- 23°C, bio je najhladniji grad u Hrvatskoj. Na Murise pojavile ledene sante, prekinut skelski promet. UVaraædinu izmjereno - 22°C. U koritu Bednje kodLepoglave pronaena smrznuta jedna osoba.

U Bjelovaru izmjereno - 17°C. Ribnjaci u okoli-ci Gareπnice su 65% pod ledom, led je debeo oko 20cm, pa se mora viπe puta dnevno rezati motornom pi-lom da riba u vodi ne bi uginula zbog nedostatka kisi-ka.

U Zagrebu se i dalje smrzavaju i pucaju vodovodneinstalacije, posljedica je nestanak vode u kuÊanstvi-ma.

U OtoËcu izmjereno - 24°C, mjestimice joπima snijega visine jedan metar.

13. veljaËe 2005.

Obilne kiπe, poplave, u Lici poplavljene ceste,jer se snijeg brzo topio, a rijeke se odledile. Poplavljeni dio Petrinje, voda je na cesti bila visoka desetak cm.U Zagrebu su poplavljene podsljemenske zone po-tocima koji su se spuπtali sa Sljemena. Voda je plavi-la dvoriπta kuÊa, prometnice, promet je tekao oteæano.


37

14. veljaËe 2005.

Snijeg, bura. U Lici i Gorskom kotaru palo novih20 do 40 cm snijega. Na pojedinim cestama postav-ljene zabrane prometovanja za neke kategorije vozi-la, a neke prometnice su u potpunosti zatvorene zapromet. Promet, tamo gdje je bio moguÊ, tekao jeoteæano. Korenica i Udbina su bili gotovo potpunoprometno izolirani. –aci nisu mogli stiÊi u πkolu.Kamioni koji su putovali prema moru su iskljuËivaniiz prometa u Karlovcu. Magla je ograniËavala vidljivostna nekoliko metara, a kamioni koji su se zatekli naputu su blokirani, pa ih je tako u Korenici bilo pedese-tak. Temperatura se spustila do - 15°C.

U Splitu je bila snjeæna oluja, tijekom koje je pa-lo 10 cm snijega. Nekoliko osnovnih πkola nije radi-lo, bilo je zastoja u gradskom prometu. Tridesetakgraana je zavrπilo u bolnici zbog lomova kostiju pripadovima na kliskim nogostupima. Snijeg je pao i nasrednjedalmatinskim otocima, na Hvaru, BraËu (30cm na Vidovoj gori), KorËuli, Visu (cesta Vis - Komiæabila je zatvorena za sav promet), ©olti (nije odræananastava, trajektni promet u prekidu, nestalo struje).Srediπnji dio poluotoka Peljeπca zatvoren je za savpromet zbog 30 cm snijega koji se sledio na cesta-ma. I tamo je prekinuta nastava. Autobusni prometiz Splita prema Rijeci je prekinut, a autobusi sa kon-tinenta su kasnili u dolasku nekoliko sati.

U Makarskom primorju je bilo i odrona, pa jepromet tekao oteæano.

Snijeg je pao i u Cetinskoj i Imotskoj krajini, pa-lo ga je izmeu 20 i 40 cm. Morala je interveniratizimska sluæba, a promet je tekao usporeno. U viπimpredjelima ima ga mjestimice i do 90 cm, pa se dotih mjesta ne moæe doÊi. U nekoliko πkola prekinu-ta je nastava. Pod teretom snijega lomila su se stabla,stupovi elektromreæe, pa je nestajalo struje i telefonijeu naseljima u okolici. Pojavili su se i problemi sa op-skrbom, pokojnici se nisu mogli pokopati. U Vrgorcui okolici prekinuta nastava u πkolama. U blizini nase-lja primijeÊeni su vukovi.

Na DubrovaËkom podruËju je puhalo jako jugo,pa su brodske linije prema Elafitima bile u prekidu.

Zbog bure djelomice poremeÊen trajektni prometizmeu Cresa i Loπinja. Brodske linije prema Pagu,te neke prema Hvaru su u prekidu. Za sav promet


38

zatvorena dionica autoceste od Posedarja do SvetogRoka i MasleniËki most, a Paπki most i dionica magis-trale od Svete Marije Magdalene do Senja otvorenisamo za osobna vozila. Bura je na udare puhala 150km/h.

15. veljaËe 2005.

Bura, puhala u podvelebitskom primorju brzi-nom 100 km/h. Nekoliko dalekovoda je pokidano,pa je u nekoliko naselja nestajalo struje. Prekinut tra-jektni promet prema Pagu i Rabu. Zatvorena dioni-ca autoceste od Posedarja do Svetog Roka. Bura jepuhala na udare 130 km/h. VeÊi broj trajektnih i br-zih linija iz Splita prema otocima bio je u prekidu.

U Lici, Gorskom kotaru i Dalmatinskoj zagorisu zbog snijega joπ uvijek na snazi brojna ograniËe-nja prometovanja. Snijeg i dalje pada, na Plitvicamaima novih 20 cm, a vjetar ga stalno nanosi na kol-nike, te smanjuje vidljivost.

Snijeg, pao u Bolu na BraËu, nastava u osnovnojπkoli nije odræana. Na obroncima Vidove gore visi-na snijega bila je mjestimice 40 cm, nestajalo je i stru-je.

U Kaπtelima je palo 15 do 20 cm snijega, bilo jeproblema u prometu, a nastava u πkolama nije odræana.

Snijeg koji je pao u Splitu oteæao je gradski i pri-gradski promet, palo ga je πest cm. I danas je bilopadova graana i lomova ekstremiteta. VeÊina auto-busnih linija prema kontinentu je u prekidu, a ostalese odvijaju uz kaπnjenja. SliËna situacija bila je i u©ibeniku, autobusi su mogli prometovati samo doZadra.

U Imotskoj krajini palo oko 25 cm snijega.

U Osijeku i okolici snijeg je najviπe problemazadao pjeπacima. Tridesetak osoba zavrπilo je u bol-nici radi prijeloma i uganuÊa koji su nastali na kliskimprometnicama. Promet je tekao usporeno, stvarale suse kolone vozila.

17. veljaËe 2005.

Snijeg, u KarlovaËkoj æupaniji i Lici. Zbog meÊavezatvorene ceste kroz Liku prema Korenici i Kapeli.

Kamioni su ponovo iskljuËivani iz prometa u Karlovcu.Vjetar na cestama stvara visoke zapuhe. OgraniËenjaprometovanja po tko zna koji put ove zime postav-ljena na cestama prema moru, a promet koji je moguÊodvija se uz teπkoÊe i usporeno.

U Zagrebu palo oko 10 cm novog snijega, za-biljeæeno 46 sudara automobila, promet se odvijaosporo.

U Bjelovaru je palo novih 15 cm snijega, prometse odvijao oteæano i uz kaπnjenja. Na sisaËkom po-druËju snijeg je donio zastoje u prometu, javni pri-jevoz odvijao se uz kaπnjenja i u polasku i u dolasku.SliËno je bilo u Kutini. U Glini je nestalo struje, pasu kuÊanstva ostala i bez vode. Problema u prometubilo je i u Poæeπko slavonskoj æupaniji, posebno uviπim predjelima.

Na sjevernom Jadranu puhala je bura, odBakra do Svete Marije Magdalene nisu smjele prome-tovati neke kategorije vozila.

18. veljaËe 2005.

Potres, dogodio se u 2 sata i 34 minute s epi-centrom 130 km jugozapadno od Zagreba.

20. veljaËe 2005.

Snijeg, U MetkoviÊu ponovo pao snijeg, bilo jei grmljavine, promet je bio oteæan.

Snijeg je u Imotskoj krajini donio nove prometneprobleme, neka naselja nisu joπ od proπlog snijegadeblokirana, a palo je oko 20 cm novog. Mjestimiceje viπi od jednog metra. Kamioni su u Imotskom, Ëaki sa zimskom opremom, iskljuËivani iz prometa.

Gusti snijeg padao je na πirem podruËju Like,ponovo postavljena ograniËenja u prometovanju nanekim dionicama cesta.

21. veljaËe 2005.

Snijeg, u okolici Vrgorca produæena blokada ne-kih naselja. Mjestimice ima 40 cm novog snijega.U tim mjestima veÊ viπe dana nema opskrbe, pa ne-


39

dostaje kruha, ali i pitke vode, te hrane za domaÊeæivotinje.

Grmljavinsko nevrijeme, obilna kiπa, u Dubrovnikui okolici. Blokiran cestovni i pomorski promet, veÊidio æupanije ostao bez struje. Udar groma oπtetiotrafostanicu. Na Peljeπcu udar groma uniπtio jedandalekovod. U Dubrovniku su poplavljeni dijelovi gra-da, bilo je i velikih odrona koji su dodatno pogorπavalistanje u prometu.

Na Peljeπcu je pala jaka tuËa, nanosi leda na ces-tama bili su visoki 10 cm.

22. veljaËe 2005.

Snijeg, u Rijeci i okolici, mjestimice ga je bilo30 cm, a u samom gradu oko 5 cm. Mnoge linijejavnog prigradskog prometa bile su u prekidu, graanisu kasnili na posao, a aci u πkolu.

23. veljaËe 2005.

Snijeg, u Lici i Gorskom kotaru je vladalo snjeænonevrijeme, padao je gusti snijeg koji je smanjivaovidljivost na manje od 10 m. U sat vremena palo gaje 30 cm, a mjestimice ga ima metar i pol. Teretnimvozilima je zabranjeno prometovanje, a ostali prometse odvijao usporeno i uz teπkoÊe.

U Zagrebu je zbog snijega bilo zastoja i prekidau javnom autobusnom prometu, posebno u podslje-menskoj zoni.

U Rijeci je bila snjeæna meÊava, snijeg je padaoi po kvarnerskim otocima. U prometu su nastale ve-like guæve, kolone i zastoji, promet je bio u kolap-su. Zametena vozila i snijeg su blokirali ulaz utunel UËka.

U Puli je padao snijeg u ranim popodnevnim sati-ma, a pred kraj dana preπao je u kiπu. Snijega je bi-lo u cijeloj Istri, mjestimice ga je bilo visine 30 cm.Kamioni su stajali u kolonama na viπe mjesta na polu-otoku. Promet je bio blokiran zbog, iz prometaiskljuËenih kamiona, koji nisu imali zimsku opremu.

TuËa, veliËine oraha, padala u Cetinskoj krajini.Sloj leda na prometnicama bio je debeo 5 cm, prometse odvijao usporeno. U Sinju je zbog grmljavine nesta-lo struje. TuËa je padala i u Splitu i okolici.

U Ravnim kotarima je padala ledena kiπa, na ces-tama se stvorio sloj leda koji je znatno oteæavao prometi Ëinio ga opasnim.

24. veljaËe 2005.

Potres. Kod otoka Jabuke se dogodilo viπe slabihpotresa. NajjaËi su se dogodili u 3 sata i 18 minuta iu 5 sati i 15 minuta. Prvi je imao magnitudu 2.4, adrugi 2.2 po Richteru. Potresi su se osjetili na Visu.

Snijeg, u Cetinskoj krajini palo novih 15 do 40cm snijega. Morala je intervenirati zimska sluæba.

U Varaædinskoj æupaniji novog snijega je na-padalo mjestimice 40 cm. Zbog neprohodnih cestanisu vozili πkolski autobusi, pa se nastava nije odræalau nekoliko πkola.

Snijeg pada i u Gorskom kotaru, nastavljaju seprometne nevolje u tom dijelu Hrvatske.

25. veljaËe 2005.

Udari groma. U Donjem Docu u Omiπkom za-leu grom udario u crkvu svetog Luke. Zvonik jesruπen, oπteÊeno i nekoliko okolnih kuÊa. OπteÊenasu kroviπta, razbijeni prozori, izbijena vrata, mjestoje potom ostalo bez struje i telefonije. U svim su kuÊa-ma stradale elektroinstalacije. Zabiljeæeno je i pada-nje tuËe u Omiπu.

TuËa, u Splitu, nastale manje πtete na povrt-njacima. Padala je jaka kiπa praÊena grmljavinom ko-ja je mjestimice poplavila prometnice. Graani sumorali Ëekati smirivanje nevremena, pa su zato kas-nili na posao.

Snijeg, u Lici, u GospiÊu palo oko 15 cmnovog snijega. Jedno vrijeme vladala je meÊava.Na veÊini cesta kroz Liku i dalje vrijede zabraneprometovanja za pojedine kategorije vozila.

27. veljaËe 2005.

Snijeg, na podruËju Vrgorca na mjestima palo jenovih 45 cm snijega. U planinskim selima u okoliciima ukupno preko metar snijega, pa su ta sela odsjeËe-


40

na od prometnica i ostalih naselja. Pod teretom sni-jega uruπili se neki gospodarski objekti.

Snijeg je ponovo pao na BraËu.

U Gorskom kotaru i Lici mjestimice je palo 30cm novog snijega. OgraniËenja prometovanja ces-tama i dalje su na snazi. Kamioni su iskljuËivani izprometa u Karlovcu i drugim mjestima u kojima suse zatekli. Promet je ometala magla i snjeæna vija-vica.

U podkalniËkom kraju u zapusima ima i do dvametra snijega, pa su πkolski autobusi ostali zameteni,a aci nisu mogli u πkolu.

Bura, od Bakra do Karlobaga, te KrËkim mostom,zabranjen promet za pojedine skupine vozila.

28. veljaËe 2005.

Niske temperature zraka, bura, u Splitu izm-jereno - 4°C. Puhala je jaka bura koja je pojaËavalaosjet hladnoÊe. SliËno je bilo u Rijeci, Zadru i Senju.Za sav promet zatvorena Dalmatina od Maslenice doËvora Sveti Rok. MasleniËkim i Paπkim mostom sm-jeli su prometovati samo osobni automobili. Trajektnipromet prema Pagu je u prekidu, na ostalim linijamanastali su poremeÊaji. Jadranskom magistralom odSvete Marije Magdalene do Senja mogli su prome-tovati samo osobni automobili.

U Daruvaru izmjerena temperatura - 16°C, naulicama ima 17 cm snijega, pa je zimski ugoaj joπna snazi, kao i problemi s njim povezani.

Documents

bilten 02 05 prelom - radar.dhz.hrradar.dhz.hr/~stars2/bilten/2005/bilten0205.pdf · Dana 1. i 2. veljaËe bilo je promjenljivo oblaËno s mjestimiËnom kiπom i snijegom. Prizemno