Biblioterapija kao način razvijanja čitanja u primarnom obrazovanju.doc

8/17/2019 Biblioterapija kao način razvijanja čitanja u primarnom obrazovanju.doc

1/47

1. UVOD

Još je Aristotel u 4. st. pr. Kr. promatrao terapeutski utjecaj književnosti na pojedinca

„pročišćenjem“ osjećaja, tj. katarzom. anas, dvadesetak stoljeća kasnije, knji!ama se i dalje

pripisuje isti utjecaj te se one uzimaju kao lijek koji o"u#vaća više razina$ intelektualnu,

socijalnu i emocionalnu razinu.

%itanjem se tako lakše s#vaćaju oso"ni motivi i potre"e, ulazi se u knji!u koja se čita i

poistovjećuje s likovima iz priča te se potiče razvoj ideja, što vodi do pozitivna stava o svim

mo!ućim rješenjima za postojeći pro"lem.

& ovom ćemo radu prikazati upravo terapeutski utjecaj knji!e, tj. "i"lioterapiju, njezin

pojam, razvitak kroz povijest, vrste literature prikladne za "i"lioterapiju i 'azama to!a

procesa. (ritom ću se pose"no osvrnuti na čitanje kao proces, ali i upotre"u "i"lioterapije u

primarnom o"razovanju.

)vaj ćemo rad upotpuniti i neizostavnim primjerima iz prakse te ćemo predstaviti

radionice "i"lioterapije *radske knjižnice (oreč „%itam knji!u, čitam se"e“ i radionice u

sklopu projekta „+..A.“ i „%itaj -o psu“ udru!e za pet therapy iz /inkurana, dok će nam

sve prednosti svo!a du!o!odišnje! rada s terapeutskim psima i djecom predočiti

psi#oterapeut Aleš 0urlan.

1


2/47

2. BIBLIOTERAPIJA I POETSKA TERAPIJA – ŠTO JE TO?

anas postoje "rojne de'inicije "i"lioterapije koje tumače njezine različite aspekte. 1eke od de'inicija su$

„2i"lioterapija je upotre"a knji!a i čitanja u liječenju "olesti živčano! sustava“

-+adenović, 354$ 6.

„2i"lioterapija uključuje čitanje knji!a koje pomažu djeci da se nose s pro"lemima i

s#vate da nisu sama te da je nji#ova emocionalna reakcija normalna“ -+adenović, 354$ 6.

„2i"lioterapija je psi#ološki proces dinamične interakcije izme7u oso"nosti čitatelja iliterature korištene za oso"ni rast i razvoj“ -+adenović, 354$ 6.

8 o"zirom na različite učinke koje čitanje ima na čitatelja, de'inirano je pet vrsta

čitanja$ korisno čitanje -to je čitanje u kojem čitatelj nešto nauči, prestižno čitanje -čitanje

koje utječe na u!led i samopoštovanje čitatelja, potkrijepljeno čitanje -čitanje koje uključuje

čitateljeva oso"na !ledišta, a i odnose, estetsko čitanje -čitatelj doživljava ljepotu s o"zirom

na estetski učinak i opuštajuće čitanje -čitanje za odmor i razonodu.

)kviru "i"lioterapije pripadaju prestižno i potkrijepljeno čitanje.

„9ermin "i"lioterapija je širi pojam i u praksi se češće odnosi na institucionalnu

"i"lioterapiju, a termin poetska terapija odnosi se više na interaktivnu i kliničku

"i"lioterapiju“ -2ašić, 355$ 5:.

2i"lioterapija podrazumijeva knjižnicu kao mjesto rada i tim knjižničara i terapeuta u

suradnji, poetska terapija može se provoditi u svim institucijama koje održavaju 'izičko i

psi#ičko zdravlje čovjeka, prate razvoj i podržavaju razvoj pojedinca te je poetski terapeutsamostalan u svojoj struci.

9ermin "i"lioterapija proizlazi iz !rčke riječi biblion -;


3/47

promjena u ljudskom "iću. )sim razvoja oso"nosti, samoostvarivanja i očuvanja mentalno!

zdravlja, rašireni su i podatci o pozitivnim učincima "i"lioterapije na djecu koja pate od

nedostatka koncentracije, #iperaktivnosti, zaostataka u psi#ičkom razvoju i slični# pro"lema.

„8am pojam "i"lioterapije čest je u raz!ovornom jeziku, ali tre"a znati da se on koristi i u

medicinskom značenju. 1o, "i"lioterapija nije psi#oterapija, iako se uz nju veže, i kao terapija

samostalno ne može postojati. )na ne liječi već pomaže u liječenju, odnosno u spoznavanju

neki# stanja, situacija i postupaka same oso"e. (oznato je da čitanje knji!a$ poezije, priča,

romana, "ajki ima terapeutsko djelovanje i z"o! to!a se knji!a i čitanje preporučuje u lakšim

o"licima psi#ički# poteškoća koje ne moraju isključivo "iti patološko!a karaktera.“ -@vančić,

@. preuzeto sa$ #ttp$BBB.zdravCzivot.com.#rizdanjakakoCseCodmoritiCaCneCumoritiCprekoC

ljeta"i"lioterapijaClijecenjeCknji!ama.

„%itanje knji!e je važan način kako oplemeniti se"e, kao što je i /eliki 2or!es

napisao da je svaka knji!a 8vemir. Knji!e daju zdravlje, prozor su 8vijeta i služe kao lijek

duši. Da svaki nemir, pro"lem, "ri!u, knji!e su tu da liječe, skr"e i #rane“ -=areddu 35$

3:. „9ako7er je i sam iderot 5EF5. !odine napisao da žali svoju netrpeljivu supru!u

1anette koja je rekla da ne želi ni taknuti knji!u koja ne sadržava nešto što će je du#ovno

uzdi!nuti, podvr!avajući je nekoliko tjedana dijeti „u!odne književnosti“ -=areddu, 35$

3E.

3

http://www.zdrav-zivot.com.hr/izdanja/kako-se-odmoriti-a-ne-umoriti-preko-ljeta/biblioterapija-lijecenje-knjigama/http://www.zdrav-zivot.com.hr/izdanja/kako-se-odmoriti-a-ne-umoriti-preko-ljeta/biblioterapija-lijecenje-knjigama/http://www.zdrav-zivot.com.hr/izdanja/kako-se-odmoriti-a-ne-umoriti-preko-ljeta/biblioterapija-lijecenje-knjigama/http://www.zdrav-zivot.com.hr/izdanja/kako-se-odmoriti-a-ne-umoriti-preko-ljeta/biblioterapija-lijecenje-knjigama/


4/47


5/47

iz koje! su se konstantno razvijale i usavršavale de'inicije "i"lioterapije i "i"lioterapijski

principi. %ak se i danas "i"lioterapija i dalje razvija i prila!o7ava kako "i postala učinkovitija.

2. 2. KOMPONENTE BIBLIOTERAPIJE

Komponente "i"lioterapije možemo podijeliti na$

5. svr#u i cilj "i"lioterapije,

3. kate!orije "i"lioterapije,

I. vrste medija.

2. 2. 1. SVRHA I CILJ BIBLIOTERAPIJE

Kao !lavni ciljevi "i"lioterapije navedeni su$

5. o"jašnjenje složenosti ljudsko! ponašanja i motivacije,

3. pružanje in'ormacije o pro"lemu i uvid u pro"lem,

I. poticanje rasprave o pro"lemu,

4. predvi7anje rješenja za pro"leme,

:. komuniciranje o novim vrijednostima i stavovima,

6. stvaranje svijesti da i dru!i ljudi imaju slične pro"leme,

E. u"lažavanje emocionalno! i mentalno! pritiska.

=iljeve "i"lioterapije možemo podijeliti na tri razine$ intelektualnu, socijalnu i

emocionalnu.

2i"lioterapija na emocionalnoj razini pomaže pojedincu razumjeti svoje psi#ološke i

'izičke reakcije na 'rustraciju i kon'likte te pomaže u "oljem razumijevanju oso"ni# motiva i

potre"a. 1a socijalnoj razini "i"lioterapija uključuje procjenu vrijednosti kroz odre7eni

in'ormacijski medij -kroz stalni kontakt s likovima iz priče. 2i"lioterapija na intelektualnoj

razini potiče stimulaciju novi# kreativni# interesa, razvoj ideja, osvješćivanje mo!ućnosti više

rješenja za jedan pro"lem te poticanje pozitivno! i konstruktivno! mišljenja.

5


6/47

„*lavni cilj "i"lioterapije i poetske terapije je izazivanje promjene, što se ostvaruje u

narastajućoj vještini prila!od"e da se radi kroz potisnute kon'likte“ -2ašić, 355$ 5F.

=ilj je promijeniti o"razac u ponašanju, na primjer kod anksiozno! djeteta odre7ena

literatura s tematikom djetetova pro"lema može u potpunosti promijeniti nje!ovo stanje.

8peci'ični ciljevi koje autorica @vana 2ašić navodi su sljedeći$

C povećati samorazumijevanje i ispravno samoopažanje,

C povećati osjetljivost za interpersonalne odnose,

C osvijestiti životnu orijentaciju,

C razviti kreativnost i samoizražavanje,

C o#ra"riti pozitivno mišljenje i kreativno rješavanje pro"lema,

C ojačati komunikacijske vještine, oso"ito vještine slušanja i !ovorenja,

C ujediniti različite aspekte oso"nosti z"o! psi#ičke cjelovitosti,

C oslo"oditi presnažne emocije i oslo"oditi od napetosti,

C pronaći novo mišljenje kroz nove ideje, uvide i in'ormacije,

C pomoći sudionicima da osjete oslo"a7ajuće i izlječujuće kvalitete ljepote.

2i"lioterapija i poetska terapija imaju široku primjenu u radu s ljudima svi# do"i i uzrasta

i koriste se za održavanje zdravlja kod različiti# zdravstveni# pro"lema, kao što su ovisnost o

dro!ama i alko#olu, poremećaj #ranjenja, o"iteljski pro"lemi, psi#ička la"ilnost kod odrasli#,

posljedice pretrpljeno! nasilja, maltretiranja i slično. 8tudije pojedini# slučajeva pokazale su

da je literatura -knji!a moćno oru7e za različite pro"leme.

2. 2. 2. KATEGORIJE BIBLIOTERAPIJE

„2i"lioterapija se može podijeliti na eksplicitnu i implicitnu, pri čemu je eksplicitna

stro!o u djelokru!u stručno osposo"ljeno! terapeuta, a implicitna u ulozi savjetovanja

čitatelja koje mo!u provoditi od!ajatelji, edukatori, roditelji“ -Hkr"ina, 35I$ 333.

2i"lioterapiju možemo podijeliti na terapijsku -kliničku i razvojnu.

• Terapij!a "!#i$i%!a& 'i'#i()erapija

6


7/47

9erapijska -klinička "i"lioterapija je svaka planirana i unaprijed pripremljena upotre"a

literature -ili neki# dru!i# in'ormacijski# medija namijenjena tretmanu različiti# klinički#,

odnosno psi#osocijalni# stanja. Koristi se kod djece za rješavanje pro"lema poremećaja

pre#rane, poteškoća emocionalno! izražavanja, pro"lema rizično! ponašanja, psi#ički#

poteškoća, opsesivnoCkompulzivni# poteškoća i u tretmanima a!resije.

jeca pomoću "i"lioterapije mo!u osnažiti i s#vatiti da su u stanju pronaći rješenje za

svoj pro"lem te da je mo!uće pronaći više od jedno! rješenja. )sim što mo!u pronaći rješenja

za pro"leme pomoću knji!a koje čitaju, mo!u steći različite o"like pozitivno! ponašanja i

vrijednosti. & terapijskoj "i"lioterapiji pacijent pomoću oda"rane literature u suradnji s

terapeutom postiže uvid u svoj pro"lem te promjenu u ponašanju.

• Ra*+(j$a )erapija

„+azvojna "i"lioterapija koristi maštovite, didaktičke in'ormacijske medije s !rupama

pojedinaca u zajednici, primjerice u vrtiću, školi, knjižnici, domu“ -Hkr"ina, 35I$ 33I.

+azvojnom "i"lioterapijom može se postići razumijevanje u doživljavanju se"e i dru!i#,

razvitak kreativnosti i samoizražavanja, jačanje komunikacijski# vještina i slično. )na se

provodi većinom u od!ojnoCo"razovnom okruženju u sklopu različiti# od!ojnoCo"razovni#

pro!rama. ?aterijal koji će se koristiti tre"a "iti do"ro oda"ran i analiziran prije primjene.

2i"lioterapija može "iti polazna točka izme7u učenika i nastavnika za otvorenu komunikaciju

o pro"lemima i osjećajima. ?no!i nastavnici koriste "i"lioterapiju kao sredstvo za rješavanje

pro"lema u razredu. „(rimjerice, ako u razredu postoji a!resivno dijete, nastavnik može

pročitati nekoliko knji!a o tom pro"lemu, te nakon to!a raz!ovarati s djecom i zajedno s

njima tražiti rješenje pro"lema. 1a taj način a!resivno dijete nema osjećaj da je direktno

prozvano z"o! svo! ponašanja, već indirektno samo sudjeluje u s#vaćanju i rješavanju

pro"lema“ -Hkr"ina, 35I$ 334. %itanjem didaktički#, edukativni# i tekstova ima!inarni#

sadržaja -poezija, priče, drame, potičemo da se dijete prepozna u pročitanom tekstu i da

pomoću ver"alizacije iznese emocionalne doživljaje. @zazivanje emocija djetetu omo!ućuje da

čuje iskustva !rupe ili pojedinaca, nji#ove emocije i percepciju pročitano! teksta. & sklopu

razvojne "i"lioterapije primjenjuje se te#nika pisanja oso"no! dnevnika čitanja. )no

omo!ućuje da pojedinac slo"odnije izražava svoje doživljaje i razmišljanja "ez emocionalni#

i misaoni# zapreka jer dnevnik spada u oso"ne zapise i nije namijenjen javnosti. (isanjem

poteškoće i misli postaju jasnije i pojedinac se osjeća lakše.

Hto se tiče o"razovanja, elementi "i"lioterapije sastoje se od$

7


8/47

5. predčitanja G tu je važan oda"ir od!ovarajuće literature, a tre"a uzeti u o"zir i

kronološku do" pojedinca, razinu čitanja, spol, uvjete okoline i interese,

3. vo7eno! čitanja G !lasno i raz!ovijetno čitanje priče,

I. rasprava nakon čitanja G pripovijedanje priče, re'leksija na priču na temelju oso"ni#

iskustava, rasprava o pitanjima za razumijevanje,

4. rješavanje pro"lemapojačane aktivnosti G postavljanje pitanja o pročitanoj literaturi.

2. 2. 3. VRSTE MEDIJA/LITERATURE PRIKLADNIH ZA BIBLIOTERAPIJU

Jedan od najvažniji# koraka u procesu "i"lioterapije je od!ovarajući oda"ir stručneliterature i književni# djela koji moraju "iti u skladu s razvojnom do"i pojedinca. Dato je

važno do"ro poznavati opću i razvojnu psi#olo!iju. Hto se tiče same razvojne "i"lioterapije,

književno djelo mora realno i iskreno prikazivati odre7enu temu. Kada se oda"ire književno

djelo za provo7enje "i"lioterapije, tre"a o"ratiti pozornost na to da terapeut do"ro poznaje

književno djelo te da !a je pret#odno detaljno pročitao i proučio. ?aterijal koji se oda"ire

tre"ao "i se odnositi na pro"lem pojedinca, ali nije nužno da je tema djela identična pro"lemu

pojedinca.

2. 2. 4. KNJIŽEVNI OBLICI ZA KORIŠTENJE U BIBLIOTERAPIJI

Autorica knji!e Put do dječjeg srca, /iolet )aklander, smatra da djeca vole da im se čita

čak i kad prerastu !odine u kojima je to uo"ičajeno. Knji!e svojim sadržajem navode na

mno!e teme.

SLIKOVNI,A – PRVA KNJIGA U -IVOTU POJEDIN,A

8likovnice možemo de'inirati kao oslikane knji!e koje sadrže priču popraćenuilustracijom koje slikovito o"jašnjavaju tu priču. 9o su prve knji!e u djetetovu životu te je

sto!a važno da su primjereno didaktički osmišljene te u skladu s djetetovim razvojnim

stupnjem. „8likovnica može "iti i "o!ato ilustrirana pjesma koje! dječje! pjesnika ili s mno!o

slika a prilično malo riječi prikazana "ajka ili slično“ -=rnković, 5>F$ F. (ostoje različite

vrste slikovnica koje su podijeljene prema razvojnoj do"i djeteta. jeci od šest do osamnaest

mjeseci namijenjene su pojmovne slikovnice koje su "ez teksta, a oslikavaju i označavaju

neki predmet. 8likovnice namijenjene djeci od dvije !odine sadrže kratki tekst ili sti#ove saslikama, ali "ez previše detalja, jer to odvlači djetetovu pažnju. Da djecu do"i od tri ili četiri

8


9/47

!odine koriste se složenije slikovnice koje o"u#vaćaju teme o životinjama, z"ivanjima u

okolini, životu ljudi, te tako7er sadrže jednostavnije zaplete koji su prepoznatljivi i "liski

djetetu. 8tarijem predškolskom djetetu tekst slikovnice postaje važniji, a ilustracije više

nemaju na!lašenu in'ormativnu ulo!u, već estetsku i doživljajnu. jecu te do"i zanimaju

složenije priče o ljudima i prirodi, "asne i "ajke. „&mjetnički domet slikovnice ovisi o

savršenoj sim"iozi, o sinkronizaciji slike i teksta, dakako uz pretpostavku da su i slike i tekst

na umjetničkoj visini“ -=rnković, 5>F$ F.

BAJKA

1aziv "ajka dolazi od !la!ola „"ajati“ i riječi „čarati“ -njem. zaubernL tal. incanto.

„2ajka je jedan od najstariji# o"lika usmeno! stvaralaštva i polazi od mitološko! poimanja

svijeta“ -=rnković, 5>F$ 35. 2ajke su izmišljene priče koje o"iluju čarolijama te

personi'iciranim karakterima i motivima poput princeza, vila, zmajeva, maće#a, čaro"njaka,

patuljaka, zli# vještica, divova, životinja koje !ovoreM „9vorac "ajki je narod, i on je u ru#o

"ajki zaodjenuo svoje materijalističko s#vaćanje svijeta, u njima pokazuje svoj optimizam“

-=rnković, 5>F$ 33. *lavna karakteristika "ajki je da imaju sretan završetak u kojem do"ro

uvijek po"je7uje zlo. 1arodne "ajke podložne su pravilima epsko! pričanja. 9ako7er, u "ajci

„!lavni junak“ iznenada ostavi svakidašnju okolinu i kreće u kraljevstvo čuda i pustolovina.

Da "ajku nema !ranice izme7u stvarno! i zamišljeno! svijeta, to jest vrijeme i mjesto nisuodre7eni. Dapravo može se reći da radnja počinje odma# -lat. in media res, nema uvoda,

opisa kraja i lica. (očetci su najčešće jednaki -2io jednom jedanM, a tako i završetci. „Jezik

"ajki je čist, živ i "o!at narodni jezik“ -=rnković, 5>F$ 3E. )na je književna vrsta s kojom

se djeca najranije susreću, koja i# prati prilično du!o i ostavlja najjače tra!ove. 1arodne su

"ajke po!odne za prvo samostalno dječje čitanje jer i# ima vrlo kratki# i jednostavni# a

snažni#. „?ali čitač, koji pravi prve nesi!urne korake prema samostalnom čitanju i pri"ližava

se pra!u !olemo! neznano! carstva knji!a, osjećat će po"jedničku radost kad relativno lako, "oreći se sa slovima, svlada tu priču u kojoj se "ez prestanka ponavljaju iste riječi i rečenice“

-=rnković, 5>F$ 3F. Jedna od karakteristika psi#ičko! razvoja djece predškolske i rane

školske do"i jest "ujna mašta. Dato je u toj do"i kod djece vrlo izraženo zanimanje za "ajke.

)d!ojnoCo"razovnu vrijednost "ajke nalazimo u njezinim prednostima i nedostatcima.

(rednost "ajke je da ona pomaže djeci u razlikovanju do"ra od zla, razvija dječju maštu te

zadovoljava djetetove želje za pustolovinom. 1edostatak "ajke je taj što se djeca ponekad

mo!u udaljiti od stvarnosti, što iskrivljeno prikazuje svijet odnosno svijet koji ne postoji teizaziva osjećaj stra#a z"o! prizora koje prikazuje, a to su zmajevi i čudovišta. „a "i se

9


10/47

iz"je!le ne!ativnosti, djetetu je potre"no iza"rati do"ru i umjetnički vrijednu "ajku,

raz!ovarati o njoj, te ju pojasniti djetetu“ -Hkr"ina, 35I$ 33F. 2ajke i narodne priče nude

"o!at materijal za rad s djecom. jeca i# vole, kao što smo i# i mi nekad voljeli u nji#ovoj

do"i. „2ajkama se pripisivalo veliko psi#ološko značenje. 2ilo da se s tim interpretacijama

slažemo ili ne, priče kao i narodna !laz"a, proizlaze iz du"ine ljudsko!a i !ovore o "itkama,

suko"ima, tu!ama i radostima ljudi kroz vjekove“ -)aklander, 5>>6$ 56. 2ajke izazivaju

temeljne univerzalne emocije$ lju"av, mržnju, stra#, "ijes, usamljenost i osjećaje, kao što su

osjećaj izoliranosti, "ezvrijednosti i lišavanja.

BASNA

2asna je pripovjedna prozna vrsta književnosti. „2asna je priča u prozi ili sti#ovima,

redovito kratka, u kojoj !lavnu ulo!u i!raju životinje -katkad i "iljke ili stvari prikazane s

ljudskim svojstvima -!ovor, s#vaćanja, težnje koja imaju svoju podlo!u u naravi ti# životinja

ili im i# ljudi pridaju, te "asna na taj način preko životinja, namještajući uvijek nekakvu

pouku, prikazuje ljude“ -=rnković, 5>F$ 56F. 8matra se da je ona najstarija vrsta dramske

umjetnosti jer sadrži dijalošku 'ormu izražavanja. Jedna od !lavni# karakteristika "asne je

personi'ikacija životinja -dodavanje ljudski# oso"ina te dar !ovora. 9ako7er svaki lik u "asni

utjelovljuje, personi'icira odre7enu ljudsku crtu. (rimjerice, naivnost se prikazuje u liku ovce,

lukavost u liku lisice, okrutnost u liku vuka i slično. @ najsažetija "asna ima potpuno razvijenukompoziciju$ ekspozicija -uvod, kulminacija -zaplet te na kraju rasplet. @ uvijek na kraju ima

poruku. 8vaka "asna u se"i nosi neku pouku koja ima veliki od!ojni potencijal. (oukom se

želi ukazati -kroz likove životinja na to kako su neke ljudske oso"ine do"re i poželjne, dok su

dru!e -kao što su se"ičnost, #valisavost, lijenost nepoželjne i loše. 2asne odlično djeluju kao

uvod u etičku pro"lematiku djece o do"ru i zlu, te od!ojno pomaže pri 'ormiranju stavova o

do"ru i zlu, laži i istini, nepravdi i poštenju.

10


11/47

PUSTOLOVNI "AVANTURISTIKI& ROMAN

(ustolovnost ili avantura "itan je dio dječje psi#e. „Avanturistička književnost nudi vrlo

šaroliku tematiku, odvodi iz realno! svijeta u svijet mašte u kojem svatko može lako postati

junakom i prikazuje taj svijet mašte realnim svijetom, oduzima mno!o vremena, estetske

jez!re najčešće nema nikakve, oz"iljno prijeti razvijanjem loše! literarno! ukusa pa sto!a nije

čudno što ima mno!o neprijatelja me7u peda!ozima i svim onima kojima je stalo do

pravilno! estetsko! od!oja“ -=rnković, 5>F$ 5FE. 1o, svi7alo se to peda!ozima ili ne,

činjenica je da su pustolovna djela vrlo popularna me7u djecom, upravo z"o! to!a što njima

djeca zasićuju !lad za pustolovinama. jeci je potre"an "ije! iz dosadne svakodnevice, a to

im omo!ućuje pustolovni roman. (a i nama odraslima je ponekad potre"an "ije! iz

svakodnevice o"avijene o"vezama, pro"lemima i stra#ovima. jeca od desete do četrnaeste

!odine najviše čitaju takve romane, jer nji#ova narav čezne za pustolovinama, nečem

neo"ičnim i uz"udljivim, a sve to pronalaze u literaturi.

REALISTIKA PRIA

1a početku školovanja dijete se često susreće s realističkom pričom koja o"ra7uje motive

iz dječje! života i iz životinjsko! svijeta. „oživljavanje realističke priče mora "iti motiviranometodički i terapijski osmišljeno i vo7eno kako "i se dijete što "olje osposo"ilo za samostalnu

komunikaciju s literarnim tekstom“ -Hkr"ina, 35I$ 33>.

POE/IJA

(oezija može "iti dječja ili za odrasle. ječja poezija razlikuje se od poezije za odrasle

po tome što je jednostavnija, pisana dru!ačijim stilom, djeci je razumljiva. ijete se vrlo rano

susreće s poezijom, po svoj prilici nešto prije ne!o s "ajkom i pričom. 1ajčešće je kratka te je

vezana za svakodnevni dječji život. *lavne karakteristike dječje poezije su$ didaktičnost

-nema pjesme "ez poukeL narativnost -imaju na!lašen epski karakter kao mala pričaL čvrsta

'orma -stro'e s istim "rojem slo!ovaL pravilna rima. „ječja poezija mora pratiti razvitak

djeteta i nje!ovo, uvijek slično mada novo otkrivanje svijeta, a to je otkrivanje, uz male

varijacije, sva!da jednako$ od naj"liže! o"iteljsko! kru!a preko "liže prirode do široke

prirode i do društva“ -=rnković, 5>F$ >I.

ječja poezija sastoji se od različiti# o"lika$

11


12/47

• uspavanke G prve pjesme koje dijete čuje, sti#ovi se ponavljaju, koriste se riječi koje

najčešće ništa ne znače,

• "rojalice G pjesme koje nastaju u i!ri nemaju narativni karakter, ritmične su i "rze,

• "ajalice G pjesme u kojima se iz!ovaranjem veliki# riječi želi postići ono što se inače

ne može, primjerice „puž muž vadi ro!e van“,

• na"rajalice G o"ično du!ačke pjesme u kojima se na"rajaju riječi ili pojmovi,

• za!onetke G kratke pjesme u kojima je postavljena neka eni!ma,

• "rzalice G cilj ovi# pjesmica je što "rži iz!ovor.

ječju poeziju djeca više slušaju ne!o čitaju$ slušaju je i pjevaju kada je povezana s

melodijom, ponavljaju je u i!ri, slušaju na radiju, prate na televiziji, slušaju na prired"ama i u

školi.

%esto djeca ne vole pisati i ne razumiju poeziju, vjeruje se iz razlo!a što škola na!lašava

pro"leme pravopisa, 'orme, rečenične strukture, čak i rukopisa i na taj način „!uši“ dječju

kreativnost. Dato se smatra da je "olje rješenje da prilikom pisanja poezije ili sastava pišu na

„prljavo“, a zatim, kada učiteljica lektorira, da prepisuju u "ilježnicu.

2. 0. PRO,ES BIBLIOTERAPIJE

(roces "i"lioterapije započinje se provoditi kada se procijeni da "i za pojedinca s

odre7enim pro"lemom takav način terapije "io učinkovit. 9erapeut u suradnji s pojedincem i

ostalim članovima tima de'inira "i"lioterapijski proces -ciljevi, tijek. „9erapeut koji

pojedinca vodi kroz proces "i"lioterapije tre"a imati do"ro razvijene ver"alne i never"alne

komunikacijske vještine, tre"a "iti emocionalno sta"ilan, pravedan, i imati samopouzdanje“

-Hkr"ina 35I$ 33>. 9ako7er "i terapeut tre"ao "iti empatičan te "i tre"ao imati

razumijevanja za pojedinca i "iti osjetljiv na različite ljudske potre"e. )sim ti# oso"ina,

terapeut koji provodi "i"lioterapiju tre"ao "i "iti educiran i imati dodatna znanja iz

književnosti, psi#olo!ije i savjetovanja.

2i"lioterapija se provodi na sljedeći način$

12


13/47

• terapeut pojedinac -ili !rupa sastaju se kako "i de'inirali dominantan pro"lem

koji se želi riješiti te razmotrili in'ormacijske medije koji se planiraju koristiti u

intervenciji,

• oda"rano štivo čita se na!las, a zatim se o njemu raspravlja,

• pojedinac čita oda"rana štiva i u svoje slo"odno vrijeme i na taj se način priprema

za iduću terapiju,

• mo!ućnost korištenja !laz"e u pozadini za vrijeme čitanja oda"rano! teksta

• kom"inacija terapijsko! čitanja i pisanja

• ?o!ućnost !ledanja i slušanja audiomedija, te rasprava.

„Kao i u svakoj terapiji, pa i u "i"lioterapiji, potre"no je iz!raditi odnos s pojedincem

odnosno prido"iti nje!ovo povjerenje. Ako se provodi s djecom, najprikladnije je da terapeut

čita štivo na!las“ -Hkr"ina, 35I$ 33>. Autorica na!lašava da je važan aspekt "i"lioterapije

pripremanje speci'ični# pitanja koja se mo!u koristiti tijekom čitanja štiva kako "i se pažnja

usmjerila na !lavne točke“ -Hkr"ina, 35I$ 3I.

2. 3. 1. FAZE PROCESA BIBLIOTERAPIJE

9ijekom "i"lioterapijsko! procesa svaki pojedinac prolazi kroz četiri 'aze, i to$

identi'ikaciju, projekciju, katarzu i uvid.

IDENTIIKA,IJA

%itatelj može se"e i dru!e njemu značajne oso"e identi'icirati s likovima iz literature.

(rilikom identi'ikacije pojedinac u štivu može prepoznati se"e, neku "lisku oso"u ili neko

vlastito intimno iskustvo. 8vaki pojedinac ima u se"i svoj unutrašnji svijet te pomoću priče, pjesme ili teksta prodiru u nje!a i traže mo!uća rješenja za svoje nedoumice, pro"leme i

slično. jeca se oso"ito lako identi'iciraju s likovima, "rzo se uključuju u priču jer su

maštovita te koriste moć vizualizacije. @denti'ikacija je važna 'aza "i"lioterapijsko! procesa

jer se, ako do nje ne do7e, ne mo!u izazivati ni ostale 'aze.

13


14/47

PROJEK,IJA

(ojedinac to jest čitatelj se"e i svoje osjećaje projicira u lik s kojim se identi'icirao i

onda „ nje!ovim očima“ ispituje vlastite stavove i reakcije dru!i# ljudi. ?ožemo reći da je to

si!uran način ispitivanja vlastito! i tu7e! ponašanja.

KATAR/A

Katarza se de'inira kao emocionalno rasterećenje. 8vako ljudsko "iće ima emocije, no

ne izražavaju i# svi jednako. (omoću čitanja i "i"lioterapije pojedinac može potaknuti svoje

emocije i lakše i# izraziti kako inače. ijeleći emocije s likom s kojim se poistovjećuje

-identi'icira, pojedinac može doživjeti emocionalno rasterećenje i olakšanje. „akle, to

me7uso"no djelovanje koje se razvija izme7u odre7eno! štiva i pojedinca po"u7uje poistovjećivanje i emocionalne reakcije koje vodi katarzičnom iskustvu“ -Hkr"ina, 35I$

3I5.

UVID

)pservacijom i uočavanjem vlastiti# reakcija na odre7ene radnje u tekstu, pojedinac

postiže razinu svijesti z"o! koje lakše rješava pro"leme i postaje spremniji za izazove koje

život stavlja pred nje!a. „Kroz kon'likte u priči čitatelj može doći do uvida u vlastiti pro"lem,

što može "iti ključ za nje!ovo rješenje“ -Hkr"ina, 35I$ 3I5.

2. 3. 2. TERAPIJSKO POUAVANJE

„Niterarni se tekstovi mo!u vrlo korisno upotrije"iti i kao preventivno sredstvo,

odnosno kao sredstvo za poticanje emocionalno! izražaja, smanjenje emocionalne napetosti i

razvijanje me#anizama sučeljavanja sa stresom i to u izvankliničkim uvjetima“ -2arat#, 5>>6$

6I. 9akve metode se u zadnje vrijeme sve češće iskorištava, oso"ito u radu s djecom u ratnim

ili dru!im stresnim situacijama. (ažljivo oda"rani literarni tekst učenicima može pomoći urazumijevanju vlastiti# i tu7i# osjećaja i ponašanja. 9akva !rupna rasprava i pisanje potaknuto

tekstom i raz!ovorom o njemu može dovesti do smanjenja emocionalne napetosti.

2. 3. 3. POSTUPAK TERAPIJSKOG POUAVANJA

(ri terapijskom poučavanju nastoji se povećati osjetljivost za tu7e emocionalne

doživljaje i dovesti do "olje! razumijevanja vlastiti# i tu7i# reakcija i osjećaja koji leže iza ti#

reakcija. „Da ovakvu je terapijsku o"rad"u prikladan svaki književni tekst koji sadrži opise

oni# emocionalni# reakcija o kojima se želi raz!ovarati "ez o"zira na literarni o"lik -to mo!u

14


15/47

"iti narodne pripovijetke, ane!dote, mitovi i le!ende, "ajke i "asne, pjesme i priče za djecu ili

odlomci iz dječji# knji!a“ -2arat#, 5>>6 $64. 1o, važno je da !lavni lik "ude netko tko je

djeci psi#ološki "lizak, na ko!a će emocionalno rea!irati i lako se s njime identi'icirati. (ri

oda"iru literarno! teksta tre"a pripaziti da je tekst prila!o7en dječjem uzrastu, interesima i

pro"lemima. 1eka djeca spontano i "ez poteškoća raz!ovaraju ne samo o doživljajima i

osjećajima likova iz teksta, ne!o i o onome što sama osjećaju. @ako zatvorena djeca i ona koja

pružaju otpor rijetko !ovore o svojim doživljajima i osjećajima, pokazat će i# dok "udu

!ovorila o doživljajima likova.

2. 3. 4. OSNOVNI KORACI U TERAPIJSKOM OBRA!IVANJU LITERATURE

)snovni koraci terapijske o"rad"e teksta su$

5. čitanje teksta,

3. prepričavanje do!a7aja iz teksta,

I. pronalaženje emocionalni# reakcija likova i raz!ovor o njima,

4. pronalaženje relevantni# tema iz oso"no! života, navo7enje vlastiti# primjera,

:. (ronalaženje zaključaka, pouka, pravila.

)sim raz!ovora, na osnovi literarno! teksta može se od učenika tražiti da pišu

sastavke, crtaju ili i!raju ulo!e.

15


16/47

0. PROJEKT GRADSKE KNJI-NI,E PORE DAM3DAŠ45

BIBLIOTERAPIJA ITAM KNJIGU5 ITAM SEBE4

0. 1. OPIS PROJEKTA DAM3DAŠ4

=ilj projekta je stjecanje novi# i razvijanje postojeći# vještina u svijetu ideja i

in'ormacija. 1ositelj projekta je *radska knjižnica (oreč. (rojekt „amCaš“ je inovativni

od!ovor *radske knjižnice (oreč recesiji koja je zavladala !lo"alnim prostorom i akcija

protiv „uča#urenosti“ u krizi. Knjižnica je javno mjesto koje se zalaže za jednak pristup

svima, "ez o"zira na do", rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj, sto!a su

sve edukativnoCpromidž"ene aktivnosti knjižnice otvorene za sve zainteresirane i "esplatne

su. *radska knjižnica (oreč, u realizaciji ovo! projekta, prepoznala je kao važne partnere

svoje !ra7ane koji znaju, ali i žele s dru!im !ra7anima razmijeniti znanja, vještine i a'initete.

0. 2. RADIONI,A U SKLOPU PROJEKTA DAM3DAŠ45 BIBLIOTERAPIJA

ITAM KNJIGU5 ITAM SEBE4

(rojekt „amCaš“ se svake !odine provodi u *radskoj knjižnici (oreč. )ve

!odine u sklopu projekta „amCaš“ volonteri u akciji, *radska knjižnica (oreč i @nštitut za

iz"oljševanje kvalitete življenja iz 8lovenske 2istrice or!anizirali su radionicu na temu$

"i"lioterapija „%itam knji!u, čitam se"e“. Knji!e omo!ućuju čudesna putovanja, ali pored

upoznavanja razni# krajeva, dru!i# ljudi i o"ičaja, omo!ućuju i samospoznaju. =ilj radionice

je naučiti kako čitanjem postići svoj oso"ni rast. +adionica se održala u petak 3I. siječnja

35:. !odine u 5E.I sati na prvom katu odjela za djecu. /oditelji radionice "ili su

psi#oterapeuti Ddenka ?olnar i Nju"o (oles. &laz je "io slo"odan, to jest radionica je "ila

otvoreno! tipa. 8udjelovalo je četrnaestero ljudi. *rupa je "ila mješovita, a činili su je

muškarci, žene, tinejdžeri. 8udionici su sjedili za prostranim stolom u kružnoj 'ormaciji. 1a

stolu su "ile posložene knji!e razne tematike. (si#oterapeuti Ddenka ?olnar i Nju"o (oles predstavili su se !rupi. 1akon predstavljanja, psi#oterapeutkinja Ddenka o"jasnila je što je

"i"lioterapija te kako teče proces "i"lioterapije. 1apomenula je da je "i"lioterapija zapravo

proces učenja i to kao planski proces. )naj tko sudjeluje u "i"lioterapiji -kao pacijent mora

pročitati dvije knji!e, jednu prema iz"oru terapeuta, a dru!u prema vlastitom iz"oru. (roces

"i"lioterapije, napomenula je, provodi se u prosjeku dva sata. 9ako7er je napomenula da je

"i"lioterapija zapravo početak rada na oso"nom razvoju te taj oso"ni razvoj nikad ne

završava. 1a "i"lioterapiji radi se na rješavanju pro"lema te se uči raz!ovarati iskreno i prisno. =ilj koji psi#oterapeuti nastoje postići jest modi'ikacija ponašanja pojedinca te pomoć

16


17/47

pri inte!raciji promjena u životu. Niteratura se "ira na temelju stručno! znanja terapeuta.

Knji!e koje najčešće koriste u svojim radionicama su Ljekovite priče autorice 8a"ine 2urkel i

razne auto"io!ra'ije. 1akon upoznavanja !rupe s "i"lioterapijom, slijedio je i sam primjer

radionice. 8vatko od sudionika ponio je sa so"om knji!u koju trenutno čitaju. (si#oterapeuti

su započeli prvi, o"jasnili su zašto čitaju tu knji!u i ispričali sažetak knji!e. Datim su to isto

napravili ostali sudionici u kru!u. 1akon što je kru! završio, psi#oterapeutkinja je usmjerila

!rupu da "aci po!led na knji!e na stolu. 8vatko je tre"ao nasumično iza"rati knji!u te reći

zašto ju je oda"rao. 9ako7er je svatko tre"ao pročitati jedan ulomak iz oda"rane knji!e i reći

kako se osjeća dok čita taj ulomak. /ećina sudionika "ila su peda!oško! usmjerenja, pa su

u!lavnom iza"rali literaturu vezanu za struku, dok su se ostali odlučili za „"ije! od

stvarnosti“, a mla7a populacija na tematiku znanstvene 'antastike. 1a kraju dvosatne

radionice psi#oterapeuti su se za#valili na sudjelovanju te pozvali sudionike na daljnje

sudjelovanje na nji#ovim radionicama.

S#i!a 1. (rimjer radionice "i"lioterapije u *radskoj knjižnici (oreč, izvor$ /alentina Oasimi

S#i!a 2.

S#i!a 0.

S#i!a 2. /oditeljica radionice Ddenka ?alnar, izvor$ /alentina Oasimi

17


18/47

S#i!a 0. (redstavljanje radionice, izvor$ /alentina Oasimi

18


19/47

S#i!a 6. 9ijek radionice, izvor$ /alentina Oasimi

S#i!a 7. /oditelji radionice Nju"o (oles i Ddenka ?alnar, izvor$ /alentina Oasimi

19


20/47

6. UVOD U ITALAKE AKTIVNOSTI

(ismo i čitanje stari su koliko i ljudska civilizacija. 8to!a može se reći da su čitanje i

pisanje osnovne ljudske vještine. %itanje djetetu od najranije do"i jednako je važno za nje!ov

razvoj kao i "ri!a za nje!ove osnovne potre"e za #ranom, zdravljem, odmorom, i!rom,

si!urnošću i lju"avlju. %itanje od najranije do"i pomaže u razvijanju !ovorni# sposo"nosti,

"o!ati djetetov voka"ular, uvodi dijete u svijet mašte i umjetnosti, unaprje7uje djetetove

sposo"nosti slušanja, pomaže u razvoju opažanja, promatranja, pažnje, mišljenja i lo!ično!

zaključivanja. )no o"o!aćuje psi#ički i emotivni život djece. jeca čitanjem otkrivaju i

upoznaju svijet izvan svo!a svakodnevno! o"iteljsko! okruženja, spoznaju okolinu na nov

način, razvijaju prve vrijednosti. 9ako7er na temelju stečeni# spoznaja iz!ra7uju svoj vlastiti

unutrašnji svijet. Knji!e se mo!u koristiti u različite svr#e$ za "ije! od stvarnosti, doživljajavanture, posjet mjestima koja pojedinac nije u mo!ućnosti posjetiti 'izički, emotivno

povezivanje s dru!ima i slično. „Knji!e pojedincu mo!u pomoći u rješavanju pro"lema i

u"lažavanju stresa povezano! s tim pro"lemima“ -Hkr"ina, 35I$ 35:. „Knji!a je snažan

medij koji se koristi u različitim od!ojnim, o"razovnim i terapijskim pristupima“ -Hkr"ina,

35I$ 35:.

6. 1. POVIJEST ITANJA

„/rijeme kada je prvi pisar zarezao i iz!ovorio prva slova, ljudsko tijelo već je "ilo

spremno za činove pisanja i čitanja koji su se tre"ali do!oditi u "udućnosti. 9o znači da je

tijelo "ilo sposo"no po#raniti, dozvati i od!onetnuti sve načine osjeta, uključujući slučajne

znakove pisano!a jezika koje tek tre"a izmisliti“ -?an!uel, 35$ 4E. %itanje i pisanje vrlo

su stare vještine, stare koliko i samo pismo. @ prije postojanja škole poučavalo se vještinama

čitanja i pisanja. (riča o knjizi započela je u :. tisućljeću prije Krista kada su 8umerani

izumili pismo. 1akon du!otrajno! i mukotrpno! usavršavanja znakova stvoren je !ra'ički

sustav koji je omo!ućio zapisivanje misli, osjećaja, vo7enje tr!ovački# i administrativni#

poslova. )tkriće pisma "ilo je toliko važno i moćno, pa su mu se čak pridavala "ožanska i

nadnaravna svojstva. Kroz povijest knji!a se javljala u različitim o"licima. (rve knji!e

nastajale su na !linenim pločicama. )sim !line, kao pisaći materijal kasnije se koristila koža,

svila, "am"usova trska i papirus. ?oderna te#nološka dosti!nuća utjecala su i na o"lik knji!e,

pa su danas sve češće elektroničke knji!e. (ojavom pisma započeo je razvoj vještina čitanja i

pisanja. @ prije postojanja škola roditelji su poučavali svoju djecu ovim vještinama, zatim su to

činili kućni učitelji, a s vremenom su se pojavile i škole. 8ve do kraja 5:. stoljeća knji!e su

20


21/47

"ile rijetkost i nisu "ile dostupne većini stanovništva, a čitanje je "ilo privile!ija imućni#.

2udući da su ljudi uživali u knjizi i čitanju u antičko do"a, vrlo su česta "ila javna čitanja i

recitiranja. (očetkom srednje! vijeka mijenja se ulo!a knji!e. „ok je u antičko do"a knji!a

u prvom redu "ila instrument za prijenos znanstveni# in'ormacija, literarni# i dru!i# tekstova,

u ranom srednjem vijeku ona ima najčešće litur!ijski i uopćeni crkveni sadržaj, a u mno!o

slučajeva poprima i značenje reprezentativno!, kultno! i ma!ijsko! o"jekta“ -Kardaš, 35I$

:. & srednjem vijeku oaze pismenosti postali su samostani. &nutar samostanski# zidova

vrijedno su se prepisivale, ukrašavale i čuvale knji!e. 9ek krajem 55. stoljeća samostani

prestaju "iti jedina kulturna središta i nji#ovu ulo!u polako preuzimaju škole i sveučilišta. &

početku su sami roditelji poučavali svoju djecu čitanju i pisanju. 1a taj su se način te vještine

!eneracijski prenosile. 8 vremenom su roditelje u toj 'unkciji zamijenili kućni učitelji. Dnanje

čitanja i pisanja du!o je "ila privile!ija povlašteni#. „1a dvorovima, a ponekad i u

skromnijim kućama, knji!e su se čitale na!las, radi pouke i za"ave, o"itelji i prijateljima. Kad

se nekome čitalo za vrijeme večere, nije !a se namjeravalo odvratiti od užitaka nepcaL

naprotiv, namjera je "ila pro"uditi i# maštovitom za"avom, što je praksa koja se prenijela iz

dana +imsko!a =arstva“ -?an!uel, 35$ 53F.

Da veliki "roj studenata i nastavnika "ilo je potre"no osi!urati što više knji!a na "rži i

ekonomičniji način od dotadašnje! kada su se knji!e pola!ano prepisivale u samostanima.

„Da potre"e novi# kupaca stvorena je pri sveučilištima čitava jedna do"ro or!anizirana služ"a

prepisivanja i raspačavanja knji!a. 9u nalazimo prepisivače, izra7ivače per!amene,

iluminatore, knji!oveže, knjižare“ -Kardaš, 35I$ :.

(očetkom dru!e polovice 5:. stoljeća, zaslu!om Jo#annesa *uten"er!a, pojavila se

tiskana knji!a, a tiskarstvo se vrlo "rzo proširilo cijelom uropom. 1akon izuma tiskarsko!

stroja knji!a će postati pristupačnija cijenom i lako dostupna većini stanovništva. +azvoj

tiskarske te#nolo!ije omo!ućio je pojavu mno!i# knji!a na tržištu. 2ez"roj knji!a, novina,časopisa i dru!e tiskane !ra7e na svim jezicima svijeta svakodnevno izlazi iz tiskara. Da

knji!om više ne moramo čeznuti kao u davna vremena, može se kupiti u knjižarama,

supermarketima, posuditi u knjižnicama ili čak pročitati na mrežnim stranicama.

21


22/47


23/47

doći do po#ranjeni# podataka te i# može prizvati u sjećanje u "ilo kojem trenutku -kao i što

je, na primjer, naučena vožnja "iciklom G takvo pamćenje ostaje du!otrajno. 1o, čitatelj ne

zapamti sve in'ormacije, već one koje za nje!a imaju neko "itno značenje na temelju vlastito!

znanja i zanimanja. 1eopravdano je očekivati jednak doživljaj čitanja, čak i kada je riječ o

#omo!enim skupinama čitatelja koji su u istoj kulturi i školi usvojili slične predodž"e o

tekstovima i nji#ovim žanrovskim o"ilježjima potre"nima za čitanje. 2rojni komplicirani

pokusi kojima se nastojalo istražiti stvarnu spoznaju i pamćenje tekstova pokazali su da

proces čitanja ne teče pravocrtno. A to podrazumijeva da razumijevanje teksta već na početnoj

razini raspoznavanja i sastavljanja značenja ovisi o čitateljevoj upotre"i relevantno! znanja i

sakupljeni# podataka koje pročitani tekst ne sadrži pa i# na temelju svo! izvantekstualno!

iskustva čitatelj prilaže. %itateljevo pret#odno poznavanje "rojni# podataka i šire!a konteksta

danas se smatra prvim uvjetom čitanja, jednako kao i što je uvjet i znanje jezika i poznavanje

!ra'ički# znakova. Da čitateljsko razumijevanje pose"no su važni čitateljevi relevantni

doživljaji i sjećanja na vlastite doživljaje ili iskustva. D"o! to!a se nikada ne "i tre"alo

analizirati čitateljeve predodž"e o tekstu "ez to!a da se uzme u o"zir čitateljeva pret#odna

znanja i iskustva. „%itatelj ne pristupa čitanju nijedno! teksta neoso"no, kao neutralni su"jekt,

ne!o uvijek kao društvenoCkulturno odre7eni čitatelj, s kulturno uvjetovanim razumijevanjem

i očekivanjima koja se ukratko mo!u opisati kao čitateljev obzor očekivanja. Kako prilikom

čitanja često traži potvrdu vlastito! identiteta, rješenje pro"lema i potvrdu očekivanja G tom

smislu čitanje kao i mno!e dru!e ver"alne aktivnosti služi kao potpora i o"rana postojeće

strukture oso"nosti G nerijetko se do!odi da takvu potvrdu čitatelj prona7e pod cijenu

preo"likovanja sastavnica prisutni# u tekstu“ -*rosman, 35$ I6.

4. 0. RA/VOJ ITANJA

Da razvoj čitanja i pisanja veliku ulo!u imaju predčitalačke i čitalačke vještine. (od

predčitalačkim vještinama smatraju se „spoznaje o postojanju i karakteristike pisano! !ovora prisutne u svijesti djeteta znatno prije ne!o što dijete nauči čitati i pisati -%udinaC)"radović,

5>>6$ 5E4. (redčitalačke vještine o"u#vaćaju$ slušanje i čitanje priča da "i se u njima uživalo

i o njima raz!ovaralo -doživljavanje i razumijevanje priča, slušanje priča i prepričavanje

priča -prepričavanje jednostavni# priča s razumijevanjem nji#ova ustroja$ početak, središnji

dio i završetak, razumijevanje 'unkcije čitanja -zašto je važno čitati, rukovanje knji!ama i

ostalim tiskom$ držanje knji!e, listanje slikovnica i dječji# knji!a, prepoznavanje

pojedinačni# !lasova u riječi, rastavljanje riječi na slo!ove, razumijevanje jezični# razina,

poznavanje slova a"ecede, sudjelovanje u aktivnostima nakon poslušanepročitane priče.

23


24/47


25/47

1akon početno! učenja riječi napamet, dijete u ovoj 'azi počinje o"raćati pozornost i

na slova i !lasove koji tvore riječ.

I. 0aza prevo7enja slova u !las

)vo je najteža i najvažnija 'aza u učenju čitanja. & toj 'azi dijete se služi a"ecednom

strate!ijom, tj. prepoznaje slovo i prevodi !a u nje!ovu !lasovnu zamjenu. )va 'aza za#tijeva

!lasovnu raščlam"u i !lasovno pamćenje, sto!a je ona po tome najteža 'aza.

4. 0aza složeno! prevo7enja !ra'ički# u !lasovne jedinice

& ovoj je 'azi dijete već vješt čitač koji se u prevo7enju slovo G !las rukovodi

cjelinom !ramatičke i sintaktičke strukture, a nove riječi iz!ovara i na!lašava po analo!iji s

poznatima. %italačke vještine nadovezuju se na predčitalačke, a podrazumijevaju primjenua"ecedno! načela -svaki je 'onem predstavljen pose"nim !ra'emom. „ijete tijekom prve

školske !odine uočava kako iz!ledaju slova -!ra'emi kao !ra'ička oznaka za !lasove. &

skupinu čitalački# vještina u"rajaju se$ razvijanje !ovora, upoznavanje sa značenjem pisma i

teksta, prijenos !ovora u pisani tekst, uvjež"avanje orijentacije u tekstu i upoznavanje s

pismom, razvijanje !lasovne osjetljivosti, primjena a"ecedno! načela, razvijanje pisanja, te

postizanje !latko! čitanja s razumijevanjem“ -%udinaC)"radović, 3$ 34.

6. 7. VRSTE ITANJA

%itanje koje o"ilježava početak prvo!a o"razovno! ciklusa i koje je odlučujuće za

razvoj čitalački# sposo"nosti i vještina jest početno čitanje. )no se odnosi na dekodiranje

!lasova i slova. /jež"anjem se postiže dekodiranje na razini automatizacije -automatizirano

čitanje koje se odnosi na vještinu, te#niku. „Čitanje s razumijevanjem svojevrsni je nadre7eni

pojam svemu onomu što vjež"ama činimo u razvijanju čitalački# sposo"nosti i vještina“

-/isinko, 354$ E6. Kad !od se čita s nekim zadatkom to jest da "i se u tekstu nešto ciljano

pronašlo, ispisalo, protumačilo, !ovori se onda o usmjerenom čitanju. „Kad nas na čitanje

navode naši praktični i intelektualni interesi i potre"e, kada čitamo da "ismo uživali, kada

čitamo zato što želimo tako ispuniti svoje slo"odno vrijeme, posrijedi je čitanje u osobne

(privatne) svrhe“ -%udinaC)"radović, 3$ E6. )no može "iti rekreativno i in'ormativno, a

može "iti i istraživačko. )no je slo"odno, iz"orno čitanje, jer se čita što se želi i što pruža

zadovoljstvo, "ez nametanja o"veza. 9ijekom o"razovni# ciklusa učenike učitelji o"o!aćuju

interpretativnim čitanjem -može se reći i doživljajnim, izražajnim čitanjem "rojni#

25


26/47


27/47

po!rešaka. Autorica ?ira ?atanovićC?amužić navodi karakteristične po!reške kod poteškoća

u čitanju i pisanju, a one su$

5. premještanje redoslijeda slova u riječi -od G do, lasta G talas,

3. zamjenjivanje slova, npr. " G d, m G n i dr. -"e"a G deda,

I. izostavljanje slova - prozor G pozor, krava G kava,

4. dodavanje slova -o"lak G o"alak, "reskva G "ereskava

-?atanovićC?amužić, 5>F3$ I6.

)sim ti# karakteristični# po!reški, dolazi do izražaja i nesi!urnosti u razlikovanju

lijevo G desno. 9ako7er je i rukopis te djece neujednačen -smjer je slova povremeno udesno, pa zatim ulijevoL neka slova su mala, dru!a puno veća.

Di#e!ija

„+iječ disleksija nastala je od !rčke riječi poput mno!i# dru!i# medicinski# i

znanstveni# pojmova. oslovno disleksija znači


28/47


29/47


30/47

literature od strane učitelja, pri čemu se u o"zir uzimaju do", razina čitanja, spol i interesi

djece. (otom slijedi !lasno i raz!ovijetno -„vo7eno“ čitanje oda"rane priče. & raspravi se

priča nanovo pripovijeda, iznose se dojmovi, slična oso"na iskustva. (osljednji i !lavni

stupanj je rješavanje pro"lema koji "i tre"alo uslijediti kroz razumijevanje teksta i

postavljanje pitanja o njemu, to jest kroz uvid u pro"lem i mo!uća rješenja. Koristeći ovaj

o"razac, učitelj može na djeci zanimljiv i u!odan način pri"ližiti mnoštvo situacija. &pravo

z"o! ti# razlo!a "i"lioterapija "i tre"ala postati dio školsko! pro!rama te "i je prvenstveno

tre"ali provoditi učitelji jer oni naj"olje poznaju svoje učenike, te mo!u u razrednoj okolini

lako uočiti postojeće pro"leme. &koliko je uključivanje "i"lioterapije u o"vezan nastavni

pro!ram nemo!uće, ove "i aktivnosti tre"ale "iti ponu7ene kao iz"orne i tada i# je naj"olje

smjestiti unutar školske knjižnice. & provo7enju "i"lioterapije tada ključnu ulo!u ima školski

knjižničar, no potre"na je suradnja sa školskim psi#olo!om i učiteljem.


31/47

>. PRIMJER RADIONI,E BIBLIOTERAPIJE U SKLOPU

PROJEKTA R.E.A.D.4 I ITAJ "O& PSU4

PROGRAM R.E.A.D.

+..A..P je kratica za eading !ducation "ssistance #ogs G pro!ram re!istriran pri

$ntermountain %herapy "nimals u 8jedinjenim Američkim ržavama 5>>>. !odine. -&dru!a

&(9@/ /inkuran$ BBB.uptiv.#r . 9erapijski pasvoditelj terapijsko! psa te stručni tim

uključeni u aktivnosti provo7enja pro!rama +..A..P su volonteri. (ro!ram je isključivo

volonterski te se kao takav i provodi. (ro!ram provode terapijski parovi -educirani terapijski

psi s nji#ovim voditeljima koji su za proved"u isto!a dodatno osposo"ljeni. 9erapijski psi

nada#njuju, opuštaju, motiviraju, pouzdani su, pozivaju na milovanje i dodirivanje. &

nji#ovom društvu čitanje je uz"udljivo i jedinstveno. Hto je čitanje za"avnije i opuštajuće, to

je veći interes djeteta za ovu aktivnost. 9erapijski parovi potiču i usmjeravaju dijete dok čita,

sudjeluju u čitanju i pomažu pri razumijevanju pročitano! teksta. (ro!ram +..A..P može

se provoditi !dje!od je mo!uće stvoriti u!odno, mirno i si!urno mjesto za čitanje. 9o mo!u

"iti različita mjesta kao što su knjižnice, škole, zdravstvene ustanove. 9erapijski timovi su

pose"no o"učeni za rad s djecom, mladima i starijim oso"ama.

Vr)e R.E.A.D. pr(@ra:a

• & knjižnicama se provodi motivacijski o"lik koji je djeci za"avan i poučan. )"ično se

održava jednom tjedno, jednom mjesečno ili prema do!ovoru, "ez pose"no odre7eni#

ciljeva. 9akav o"lik pro!rama naziva se "nimal "ssisted "ctivity (""") ili Aktivnost

uz pomoć životinja.

• & školama se +..A..P odvija u suradnji sa stručnom oso"om koja prati idokumentira djetetov napredak, uz unaprijed odre7ene ciljeve. 9akav o"lik pro!rama

naziva se "nimal "ssisted %herapy (""%) ili 9erapija uz pomoć životinja.

,i#je+i R.E.A.D. pr(@ra:a ;

• po"oljšanje čitalački#, komunikacijski# i !ovorni# vještina,

• usa7ivanje lju"avi prema čitanju, širenje kulture čitanja,

• promoviranje samopouzdanja i jačanje samopoštovanja,

31

http://www.uptiv.hr/http://www.uptiv.hr/


32/47

• smanjenje stra#a, treme i nela!ode z"o! čitanja ili javni# nastupa,

• razvijanje radni# navika i učenja, pažnje i koncentracije, sposo"nosti razumijevanja i

memoriranja,

• razvijanje empatije.

Re*;#)a)i R.E.A.D. pr(@ra:a

Kod djece koja čitaju psu često se opaža napredak na mno!im područjima. (očinju

"olje čitati, za"oravljaju na smetnje pri čitanju, lakše razumiju pročitani tekst i o njemu

raz!ovaraju. Kada se opuste, postaju samopouzdaniji, a kasnije imaju manje teškoća u čitanju

pred vršnjacima. 9ako postaju i društveno snalažljiviji te se lakše uključuju u dru!e aktivnosti.

>. 1. UDRUGA /A PET TERAPC INDEI,IENTER VINKURAN4 "UPTIV&

„&dru!a za pet t#erap @nde'icienter /inkuran“ osnovana je s ciljem, misijom i

vizijom poticanja i razvijanja svi# aktivnosti vezani# za or!anizaciju i pro'esionalno

izvo7enje pro!rama terapije i aktivnosti sa životinjama te re#a"ilitacije i edukacije za djecu,

mlade i odrasle s teškoćama u razvoju i oso"e s invaliditetomL unapre7enja kvalitete života te

stvaranja uvjeta za osnaživanje, rast i razvoj prvenstveno socijalno osjetljivi# društveni#

skupina, ali i šire zajedniceL provo7enje pro!rama edukacije, osnaživanja, inte!racije ireinte!racije, osposo"ljavanja za samostalan život i rad socijalno osjetljivi# društveni#

skupina, pose"ice oso"a koje su doživjele "ilo koji o"lik 'izičke iili psi#ološke traume, oso"a

s invaliditetom, oso"a o"oljeli# od teški# i rijetki# "olesti, žrtava o"iteljsko!, seksualno!,

ulično! i dru!i# vrsta nasilja, ovisnika, djece i mladi# te oso"a starije životne do"iL

or!aniziranja i provo7enja edukacijski# seminara i radionica, tri"ina, rasprava, kon!resa i

dru!i# stručni# skupova o edukaciji, re#a"ilitacije i komplementarnoj terapiji i pro!rama

psi#omotorne terapije i aktivnosti sa životinjamaL razvoj, praćenje i provo7enje projekata

kojima je cilj po"oljšanje kvalitete života pojedinca, o"itelji i zajednice.

32


33/47

>. 2. LANOVI UDRUGE UPTIV4 "UDRUGA /A PET TERAPC

INDEI,IENTER VINKURAN4&

A#e ;r#a$ je predsjednik &dru!e za (et 9#erap @nde'icienter /inkuran, no od

355. !odine student je 9ransakcijske analize psi#oterapijsko! smjera te kao praktičar

transakcijski# analiza provodi psi#oterapiju uz asistenciju pasa "nimal "ssisted

Psychotherapy -AA(. Aleš, osim što je predsjednik &dru!e, ima i 'unkciju voditelja

terapijsko! psa. duciran je i certi'iciran pri "ssociazione Pet %herapy $talia &da' koji se

temelji na ko!nitivnom pristupu i empatijskoCkomunikacijskoj metodi, u edukaciji

poučavanju terapijsko! psa neljudske životinje. %lan je američke or!anizacije $ntermountain

%herapy "nimal za proved"u +..A..P pro!rama „%itaj -o psu“.

G(ra$!a R(a$9a ;r#a$ je pro'esorica #rvatsko! i talijansko! jezika i književnosti.& rujnu 35I. !odine certi'icirana je po metodi %erapia Psicomotoria "ssistia con "nimali u

svojstvu pet therapy operatera od strane "ssociazione $taliana Pet %herapy. *oranka je

tako7er student 9ransakcijske analize psi#oterapijsko! smjera, trenutno na četvrtoj !odini.

%lan je američke or!anizacije $ntermountain %herapy "nimal za proved"u +..A..P

pro!rama „%itaj -o psu“ Q te ima 'unkciju edukacije novi# terapijski# i +..A..P timova u

Orvatskoj.

a!; je pas koji pripada pasmini pod nazivom japanska Akita -Akita inu i nije pas zaizlož"e. 1a temelju nje!ove oso"nosti, mo!ućnosti, Oaku je uključen u pro!ram edukacije za

pet therapy, !dje je ocijenjen kao natprosječno inteli!entna oso"a. %lan je i kole!a američke

or!anizacije $ntermountain %herapy "nimal za proved"u +..A..P pro!rama „%itaj -o psu“

Q te počasni član Klu"a #vatači slova za djecu s poteškoćama u čitanju.

Ar@( je pas prona7en u do"i od dva mjeseca i to slučajno spriječivši put predsjedniku

&dru!e Alešu. 1akon vi7eno! potencijala Ar!o je uključen u pro!ram pet therapy edukacije.

9ako7er je dio volontersko! tima u pro!ramu +..A..P i američke or!anizacije

$ntermountain %herapy "nimal za proved"u +..A..P pro!rama „%itaj -o psu“ Q te

počasni član luba hvatači slova za djecu s poteškoćama u čitanju.

,a$9 je kuja koja je krajem 35I. !odine udomljena „kole!ica“ članova &dru!e

„&(9@/“ /inkuran, tada stara pet !odina, pasmine Američki sta'ordski terijer. valuacijom i

edukacijom ispunila je sve uvjete da postane terapijski pas.

33


34/47

>. 0. PRIMJER RADIONI,E ITAJ "O& PSU4 U SKLOPU PROJEKTAGRADSKE KNJI-NI,E PORE PRIJE MORA DO MARAORA4

+adionica je održana u petak 5E. srpnja 35:. !odine u 55 sati u *radskoj knjižnici

(oreč. & !oste su došli terapeutski pas =and, predsjednik &dru!e &(9@/ -„&dru!a za (et

9#erap @nde'icienter /inkuran“ Aleš 0urlan i voditeljica terapijski# pasa, pro'esorica

*oranka +osanda 0urlan. (rije provo7enja pro!rama, *radska knjižnica (oreč tražila je

pismeno dopuštenje od roditelja da nji#ova djeca mo!u sudjelovati u pro!ramu te da mo!u

"iti 'oto!ra'irana i dokumentirana. & radionici je sudjelovalo desetoro djece do"ne skupine od

pet do jedanaest !odina. /ećinom su sudjelovala lokalna djeca, ali je i "ilo i djece koja su

došla iz Da!re"a na ljetovanje. 1eka djeca koja su sudjelovala u radionici imaju pro"lema sčitanjem. +adionica je započela ulaskom predsjednika &dru!e &(9@/ Aleša 0urlana i

terapijsko! psa =and. jeca su oduševljeno dočekala !oste i sjela na pod u 'ormaciji kru!a.

onacije koje ljudi doniraju &druzi "ivaju potrošene na jastuke na kojima djeca sjede

prilikom radionica ili na #ranu i ostale potrepštine za terapijske pse. /oditelj Aleš predstavio

je se"e i svoju terapijsku pomoćnicu =and. )pisao je djeci tko je =and, zašto je ona

zapravo u knjižnici i neke do!odovštine vezane za nju. Datim je "io red na djeci da se

predstave i voditelju i =and. o"ili su zadatak da iza"eru jednu knji!u i jedan ulomak kojiim se najviše svi7a da pročitaju =and. jeca su u nevjerici !ledala i pitala se$ „Kako ćemo

čitati =and kada nas ne razumijeR“, no !ospodin 0urlan i# je predu#itrio te o"jasnio da

=and iako ne razumije, da i# ona svejedno sluša jer ju nji#ov !las dok čitaju smiruje i

opušta. )"jasnio je da =and rea!ira na svaku intonaciju, pauzu, dok čitaju i vrlo "rzo su se

djeca sama uvjerila u to. 2ilo je samopouzdane djece koja su se odma# javila da čitaju =and.

1o, nakon neko! vremena i ostala djeca koja su malo povučenija i sramežljivija postupno su

se pri"ližavala i uključivala u aktivnost čitanja. =and je vrlo pozitivno utjecala nasamopouzdanje djece. )na se kretala po prostoriji, njuškala svako dijete. Kada "i neko dijete

čitalo, =and "i se sjela pored nje!a i strpljivo slušala. ijete je čitajući podra!alo =and i

zaista se nesvjesno osjetilo samopouzdanje u djetetovu čitanju. (ri oda"iru literature većina

djece je oda"ralo enciklopediju na temu kućni# lju"imaca, upravo z"o! =and, dok su manja

djeca iza"rala svoju najdražu slikovnicu. Jedna je peto!odišnja djevojčica sramežljivo upitala

voditelja može li i ona čitati =and, na što je voditelj naravno potvrdno od!ovorio. & početku

je ti#o čitala, no nakon par minuta je sve !lasnije i !lasnije čitala kao da ju stvarno =and

razumije. 8vi smo ostali zatečeni kako jedna peto!odišnja djevojčica tako lijepo čita. 1a kraju

34


35/47

radionice voditelj se za#valio na sudjelovanju, a =and je prošetala od djeteta do djeteta i

njuškanjem otpratila djecu.

S#i!a . /oditelj radionice Aleš 0urlan predstavlja se djeci, izvor$ /alentina Oasimi

35


36/47

S#i!a F. 9erapijski pas =and, izvor$ /alentina Oasimi

S#i!a . (eto!odišnja djevojčica čita =and, izvor$ /alentina Oasimi

36


37/47

F. INTERVJU S PSIOTERAPEUTOM ALEŠOM URLANOM

Ra*@(+(r +(9i#a Va#e$)i$a ai:i

Va#e$)i$a ai:i$ (rimjećujete li modi'ikaciju u ponašanju kod djece dok čitaju

terapeutskom psuR

A#e ;r#a$ (a već u samom početku kad pas u7e u prostor, odma# se atmos'era umiri,

smiruje se, #ajmo reći, od prvotno! vi7enja psa, tako da je već na samom početku vidljivo da

se dijete 'okusira na to da je pas prisutan i da će čitati psu.

Va#e$)i$a ai:i Kakva djeca po#a7aju /aše radioniceR

A#e ;r#a$$ (a inače, da razjasnimM )vaj dio što se do!a7a u knjižnici, to je zapravo

aktivnost. Dnači, postoje aktivnosti, edukacije i terapije sa psima. )vaj dio, što ovdje radimo,

ovo je isključivo aktivnost, iz razlo!a što je to otvoreni tip, znači stalno netko ulazi i izlazi,

tako da se to ne može smatrati nekakvom terapijom iz razlo!a što nije nekakav zatvoreni kru!

ljudi, djece koja su tu z"o! neko! odre7eno! pro"lema. Dnači, ovo su djeca koja žele čitati i

neka koja ne žele, ali ste i sami vidjeli da na kraju su ipak svi #tjeli čitati. 1eki su i odustali,

no u!lavnom često nema vremena. (a tako da je ovaj dio što se provodi u knjižnicama

aktivnost. 1o, što se u!lavnom do!a7a u školskim knjižnicama, !dje tako7er naši psi u školi u

(azinu vode te aktivnosti, je zapravo edukacija. ijete s poremećajima, koje već ima od

strane de'ektolo!a dija!nosticirano, uvrštava se u pose"ne radionice, !dje se radi na čitanju,

!dje se kom"inira lo!oped sa svojim vjež"ama. Kao što ste i vidjeli ovdje, dijete se zapravo

ne prekida, ne požuruje i ne stvara mu se nikakvo dodatno opterećenje da on čita lošije ili

"olje od dru!i#, ne!o jednostavno se dozvoljava nje!ov ritam i da čita upravo onoliko koliko

je njemu u tom trenutku potre"no. 9ako je u knjižnicama, no dok je dijete u školi ono

individualno čita, što znači da je onda prisutan dru!ačiji pristup. Dnači, onda se ciljano ide s

tekstovima, s veličinama slova, tj. 'ontova i, znači, daju mu se tekstovi i ono čita koliko mu

mo!ućnosti dozvoljavaju. Ali, opet ide na to da !a se opet ne požuruje, ne kritizira, prije

sve!a, jer učitelji često imaju takvu naviku. A i ne samo učitelji ne!o i roditelji, koji ne samo

da kritiziraju djetetovo čitanje i uspješnost ne!o i ponašanje, jer imaju možda neko preveliko

očekivanje u danom trenutku. 9ako da istu stvar rade i učitelji. Dnači, ne daju djetetu jedan

motiv za koji se možda mo!u u#vatiti za pozitivnu stranu u čitanju, i stvaraju upravo

kontrae'ekt, što dovodi do situacije kada djeca izjavljuju da mrze čitati. 1o, to je većinom

pro"lem koji je usa7en od mali# no!u. @ mo!u reći da danas roditelji stvarno ne čitaju, pa tako

37


38/47

i djeca jako malo čitaju i to većinom o"veznu literaturu kao što su udž"enici ili oda"rane

lektire. %ak smo na jednoj individualnoj radionici imali roditelje koji se uopće ne i!raju sa

svojom djecom. A zapravo je dio aktivnosti koji se provodi u knjižnicama prije sve!a za"ava,

kao kontekst i!re, no nismo za"avljači.

Va#e$)i$a ai:i A mislite li da to utječe na ne!ativan stav prema knjiziR

A#e ;r#a$ a, de'initivno da. ?i smo imali primjer jedne curice, dok smo u (azinu

provodili terapiju, koja je "ila u !rupi od desetoro djece -!rupa od prvo! do četvrto! razreda.

9ada zapravo radiš s tim pro"lemima, ne samo s pro"lemima čitanja, već i o"iteljske situacije,

tu ima sve!a$ nasilja u o"itelji... 1ažalost, široka je lepeza stvari koje djeca proživljavaju.

9ako da je jedna djevojčica imala doma konja, po#valila se kako su joj roditelji kupili konja.

9o je (azin, tako da je normalno da imaju te životinje doma, to jest da uz kućne lju"imce

imaju i domaće životinje. 1o, u!lavnom da skratim, kupili su to! konja, te se nakon naše

aktivnosti djevojčica po#valila kako je došla do konja i da ona čita konju. Ja sam rekao$

„8uper što čitaš konju, možeš čitati "ilo kojoj životinji, one te tako ionako slušaju, možda te

ne razumiju, ali te slušaju dok ti čitaš.“ @ u koju krajnost idemo mi odrasli$ djevojčica se

po#valila učiteljici u školi da čita konju, učiteljica ju je ismijala pred cijelim razredom u

smislu$ „Oa, #a, čitaš konju, kako si smotana, pa on te ništa ne razumije.“ 1o, na svu sreću

djevojčica se tu nije razuvjerila i s#vatila je da nije stvar kome se vjeruje ili ne vjeruje, već joj je "io "itan taj osjećaj da se osjeća do"ro dok čita svom konju. ?i nismo to odma# saznali da

se to do!odilo, ne!o od nje same na jednom individualnom raz!ovoru. 9ako da, nažalost,

dosta je kod nas ovaj pristup novM

Va#e$)i$a ai:i$ Dnači da učitelji nisu educirani dovoljnoR

A#e ;r#a$$ 1isu po tom pitanju. /ećinom ljudi imaju predrasude, na primjer prema

američkim sta'ordima. /idjeli ste i sami da se tu =and slo"odno prošetala, pronjuškala i da

je pokazala da želi "iti tu. Kao što se djeci ne odre7uje vrijeme, tempo, tako ni u ovom slučaju

=and. =and stvarno sluša nji# dok čitaju. 1ije da procesuira što znači, ne razumije

sinta!mu, ne razumije što se do!a7a u tom !ovoru, ali kroz inteli!enciju, općenito ako to

možemo !ledati, inteli!encija nije jednosmjerna, kako danas znaju reći. %esto pitam klince što

znači „!lup si“, pa većinom do"ijem od!ovor da je to netko tko ništa ne razumije. 1ije uvid

da sve razumijemo i ne razumijemo, tako da ne možemo reći da smo inteli!entni jer sve

razumijemo ili da smo !lupi zato što nešto ne razumijemo. 9ako ne znam, možda su oni za

prostornu inteli!enciju, no =and ima možda razvijene neke dru!e inteli!encije. 1o, što se

38


39/47

tiče čitanja, tu je prije sve!a "itna "oja !lasa, jer oni se umire iz to! razlo!a što je ovdje tišina,

što se ti#o priča, znači nema i!re, nema "ukeM #m, znači nema neče!a što se nji# ustvari

uz"u7ujeM animira i# se za isključivo ovo što se tu sada do!a7a u knjižnici. @ kažem, z"ilja

ovaj je pro!ram stvarno odličan. %ak smo i ove jastuke na kojima djeca sjede uveli mi iz

razlo!a da što više pri"ližimo djecu terapeutskom psu, ali i povežemo i# s ostalom djecom, to

jest da stvorimo zapravo o"iteljsku atmos'eru. 1o, naravno prije ne!o dijete do7e na takvu

radionicu, knjižničar mora "iti upućen ima li dijete aler!iju ili neku nuspojavu na pse. Hto se

tiče vo7enja radionice, prepuštam sve terapeutskom psu. )n u!lavnom sve odra7uje, a ja se

ne miješam, no moram "iti tu jer ja kao vodim psa i imam ulo!u kontrolirati cijelu situaciju.

1e kontroliram samo nju, u ovom slučaju =and, kako se ona ponaša, ne!o i djecu da ju ne "i

ne#otice ozlijedili. 1o, tu smo da educiramo ne samo učitelje i knjižničare, već i samu djecu.

%ovjek je oduvijek "io povezan sa psom, i u stara vremena pas je "io naj"liži čovjeku. @ako je

pas evoluirao od vuka, danCdanas se pitamo, što je zapravo na!nalo to! evoluirano! vuka da

se toliko pri"liži čovjeku. @ šteta je ne pokazati kroz svoju interakciju s nama zašto su oni

zapravo ovdje. %ak je dosta roditelja došlo s upitima da napravimo radionicu za roditelje, no

mi ustvari najviše radimo s djecom.

Va#e$)i$a ai:i Kako učitelji rea!iraju na takvu vrstu pristupaR ?islim, jesu li dovoljno

educirani, imaju li znanja o takvom pristupu rada s djecomR

A#e ;r#a$$ Ja inače radim u (azinu kao asistent ove !odine, te mo!u reći da je općenito

pro"lem da je netko u razredu kao starija oso"a koja promatra dijete i učitelja. 1o, tu je već

pro!ram dvije i po !odine koji uvodi asistente, tako da su se već mla7i učitelji i prila!odili.

%ak im i !odi da smo mi tu, no stariji učitelji su još uvijek pro"lem. )pćenito im je teško

preći na neke nove načine rada.

Va#e$)i$a ai:i$ 1e prila!o7avaju seR

A#e ;r#a$ (a da, većinom krenu sa stavom u smislu$ „Ja radim trideset !odina, sad ćeš ti

meni uvoditi novi način.“

Va#e$)i$a ai:i$ A što se tiče psa, inače idete u školu s njima, to jest dopuštaju li /amR

Kako to uopće iz!ledaR

A#e ;r#a$$ a, al< to sve zavisi od škole i ravnatelja. ok sam radio u (azinu, imao sam

dijete sa AO. 9aj AO je prije "io „klimav“ dok nisam počeo raditi s takvom djecom s

takvim poremećajem. ijete se ne "i nikad ispričalo, napravilo "i neku „spačku“, ali psu "i se

39


40/47

ispričalo. Dnači, kad "i išli u šetnju, djetetu kojem nedostaje koncentracija, moralo je pratiti

psa, promatrati nje!ovo poželjno ponašanje. &jedno kroz to promatranje, zapravo, socijalizira

i se"e. )no što "i dijete voljelo da se primjenjuje, ono je primjenjivalo na psa, to je tako

zvano zrcaljenje. (a eto, tako danas pokušavamo pristupiti na takav dru!ačiji način, i takvu

djecu putem terapije psima socijalizirati i inte!rirati u društvo. ?i se zapravo, ovim "avimo

volonterski, znači da ne idemo po školama i naplaćujemo. )vim pro!ramom učiš na se"i, učiš

nešto novo, a ujedno nemaš taj osjećaj da moraš nešto platiti. 1iti se ja osjećam da je meni

netko dužan, već nam je cilj da se dijete osjeća "olje, a samim time se i mi osjećamo

zadovoljno i ispunjeno. 8amim time, kad vidim da ima napretka, znači da do"ro radim i da

idem u do"rom smjeru. 1ikad se sami ne pozovemo, već puštamo da nas pozovu. 1išta što se

nameće nije do"ro. )vaj dio u knjižnici nema svr#e kao terapija, ali opet djeca rea!iraju

pozitivno i socijaliziraju se. 1a!las čitaju, nije i# sram čitati pred dru!ima i tako stječu

samopouzdanje.

Va#e$)i$a ai:i$ 9o sam upravo #tjela pitati, stječu li djeca samopouzdanje čitajući psuR

A#e ;r#a$ (a u!lavnom, kao što ste danas tu vidjeli, "ilo je djece koja su samopouzdano

krenula čitati, dok je "ilo djece koja su se kasnije priključila, i maloCpomalo stekla si!urnost.

Hto se tiče to! dijela srama javno! nastupa, takvim čitanjem kasnije kod djece, premostit će tu

prepreku, tu za"ranu izražavanja svo! mišljenja. 2itno je ono što motivira na čitanje i da djecaimaju svu slo"odu, naravno u !ranicama pri#vatljivo! ponašanja. 1o, uvijek kažem da je dio

pro"lema roditelj. +oditelji su oni koji sve manje čitaju, ili uopće ne čitaju djeci. 1aravno, tu

ima izuzetaka, kao što ste vidjeli onu mamu, ja vjerujem da ona čita doma i to mi nije ni

morala reći, i vidi se odma# na djetetu koliko mama čita. jevojčica ima pet !odina, a čita

kao da ima sedam. Hto su više uključeni u aktivnost čitanja, to više stječu samopouzdanja,

kako u čitanju tako i u dru!im aspektima života.

Va#e$)i$a ai:i$ A kako utječe čitanje terapeutskom psu kao način razvijanja čitanja kod

djece s poteškoćama u čitanjuR

A#e ;r#a$$ Dnači, ovo posljednje što smo radili u (azinu mo!u !ovoriti samo iz svo!

iskustva, puno se knji!a pročita, postoji puno videa, puno se pretražuje internet, tako da mo!u

većinom !ovoriti iz ono! što mi radimo, u "iti što mo!u zaključiti je da utječe pozitivno a

po!otovo kad je prisutan pas kao motivator u čitanju. Dnači kod djeteta koje čita, kao što sam

pret#odno ispričao o djevojčici i konju, "itan je taj dio motivacije, podrške. 1o, kad radimo u

školi, to je terapija u školi i uključen je cijeli stručni tim. )vdje u knjižnici smo ja i pas tim, a

40


41/47

u školi je tim psi#olo!, peda!o!, de'ektolo!. 9ako da i oni !ledaju i promatraju dijete i nje!ov

napredak kako u čitanju tako i u ponašanju rješavanju pro"lema. Ja kao psi#oterapeut ne

mo!u sam promatrati dijete te do"i, već pri promatranju je uključen cijeli stručni tim. 1o, ono

što oni kažu je da su iznena7eni kako djeca koja mrze čitati, odjednom čitaju, je da još uvijek

sla"o i rijetko, ali napreduju. 1aravno, prije takvu djecu tre"a prvo za"aviti "ilo to nešto na

računalu ili nešto sasvim dru!o, pa onda i# uvesti u čitanje. Kad i# nitko ne požuruje, i kad

imaju neko! tko i# sluša i ne prekida kao što je pas, i kad sami diktiraju svoj tempo, naravno

da stječu samopouzdanje i uoči se po"oljšanje u čitanju. @ to se može uočiti čak i kod

disleksične djece. %itanje je "itno da "i se mo!le razvijati ostale stvari, jer knji!e su tu s nama

stoljećima.

Va#e$)i$a ai:i Ovala /am na vremenu, nadam se "udućoj suradnji i želim /am svu srećuu /ašem radu.

A#e ;r#a$ Ovala /ama. Selim /am puno uspje#a pri pisanju /aše! diplomsko! rada.

S#i!a 1H. Aleš 0urlan i Akita, izvor$ #ttps$BBB.!oo!le.#rsearc#R

;AlešT0urlanUclient;operaU#s;z!Usource;lnmsUt"m;isc#Usa;VUved;a#&KBi>>@

Or'JA#WN'#oKO+e!(@XYA&@2!2U"iB;534U"i#;6:>Zim!rc;N2mAVnJkJ"v6m?

[IA, pristupljeno$ 3I. studeno! 35:.

. /AKLJUAK

41

https://www.google.hr/search?q=Ale%C5%A1+Furlan&client=opera&hs=0zg&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi99IHryqfJAhWLfhoKHRegDPIQ_AUIBygB&biw=1024&bih=659#imgrc=LBmAXnJkJbv6mM%3Ahttps://www.google.hr/search?q=Ale%C5%A1+Furlan&client=opera&hs=0zg&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi99IHryqfJAhWLfhoKHRegDPIQ_AUIBygB&biw=1024&bih=659#imgrc=LBmAXnJkJbv6mM%3Ahttps://www.google.hr/search?q=Ale%C5%A1+Furlan&client=opera&hs=0zg&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi99IHryqfJAhWLfhoKHRegDPIQ_AUIBygB&biw=1024&bih=659#imgrc=LBmAXnJkJbv6mM%3Ahttps://www.google.hr/search?q=Ale%C5%A1+Furlan&client=opera&hs=0zg&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi99IHryqfJAhWLfhoKHRegDPIQ_AUIBygB&biw=1024&bih=659#imgrc=LBmAXnJkJbv6mM%3Ahttps://www.google.hr/search?q=Ale%C5%A1+Furlan&client=opera&hs=0zg&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi99IHryqfJAhWLfhoKHRegDPIQ_AUIBygB&biw=1024&bih=659#imgrc=LBmAXnJkJbv6mM%3Ahttps://www.google.hr/search?q=Ale%C5%A1+Furlan&client=opera&hs=0zg&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi99IHryqfJAhWLfhoKHRegDPIQ_AUIBygB&biw=1024&bih=659#imgrc=LBmAXnJkJbv6mM%3Ahttps://www.google.hr/search?q=Ale%C5%A1+Furlan&client=opera&hs=0zg&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi99IHryqfJAhWLfhoKHRegDPIQ_AUIBygB&biw=1024&bih=659#imgrc=LBmAXnJkJbv6mM%3Ahttps://www.google.hr/search?q=Ale%C5%A1+Furlan&client=opera&hs=0zg&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwi99IHryqfJAhWLfhoKHRegDPIQ_AUIBygB&biw=1024&bih=659#imgrc=LBmAXnJkJbv6mM%3A


42/47

& ovome radu pošlo se od "i"literapeutsko!a pristupa u upora"i knji!e. +iječ je, kod

nas, još uvijek o novijem pristupu pa je tako cilj ovo!a rada "io prikazati konkretne prakse u

tom području. & radu je konkretno prikazano, putem primjera iz prakse da sama "i"lioterapija

može "iti pod stručnim vodstvom osposo"ljeno! terapeuta -eksplicitna ili od!ojitelja,

edukatora ili roditelja -implicitna. 9eorijskim postavkama koje smo istražili za ovaj rad, kao i

konkretni primjeri iz prakse pokazuju i dokazuju da je pri samome oda"iru knji!e od

ključno! značenja poznavanje opće i razvojne psi#olo!ije. 8vakako, pokazali smo da su

oso"ito pojedine vrste dječje književnosti po!odne za "i"iloteraputski rad, prije sve!a, to su

"ajke. /eć je poznato da upravo "ajke imaju jaka psi#oanalitička značenja i djelovanja te

djeluju na recipijenta u sve tri razine psi#e$ id, e!o i supere!o. 9o je sada veoma važno i

korisno i u samoj "i"lioterapiji. Htoviše, u radu smo naznačili da i "asne odlično djeluju kao

uvod u etičku pro"lematiku djece o do"ru i zlu, te od!ojno pomažu pri 'ormiranju stavova o

do"ru i zlu, laži i istini, nepravdi i poštenju.

1o, primjeri "i"lioterapeutski# radionica nisu nužno vezani samo uz vrtićki uzrast te

osnovnoškolsko o"razovanje, već su one otvorene i preporučljive svim do"nim uzrastima. 1a

tim radionicama, uz stručno vodstvo psi#oterapeuta, čitanjem knji!e zapravo „čitamo“ se"e,

čime se dovodimo do novi# spoznaja, tj. do samospoznaje.

@straživanje u ovom radu pokazalo je da u "i"lioterapijske radionice može "iti uključeno islušanje !laz"e, kao pratnja za vrijeme čitanja oda"rano! teksta, terapijsko pisanje i čitanje,

!ledanje te slušanje audiomedija, ali i rasprava, uz pret#odnu pripremu odre7eni# pitanja koja

će usmjeriti pažnju slušatelja i čitatelja na najvažnije točke u knjizi. 9ako7er je pokazano da u

"i"lioterapeutske radionice mo!u "iti uključene i životinje, najčešće psi koji su nekako

naj"liži ljudima, a po!otovo maloj djeci.

)sim što takve radionice mo!u pomoći djeci za razvoj samopouzdanja te "olje!

savladavanja čitanja, "i"lioterapijom se i starije čitateljstvo, koje je već odavno napustilo

svoje školske klupe, uči o oso"nom rastu rješavanjem mo!ući# pro"lema. 1a kraju, svakako

valja istaknuti da je i ovo istraživanje pokazalo da "i"iloterapija, radeći na oso"nome rastu

polaznika jest trajan proces i on nikada ne završava. 1o, nisu samo polaznici koji se tre"aju

trajno usavršavati, u tom procesu uključeni su i voditelji jer i oni se tre"aju usavršavati. Jer

nema !otova "i"iloterapeuta, ne!o samo ono!a koji se stalno usavršava, uči i primjenjuje

iznova nove i speci'ične spoznaje, metode, inovacije.

42


43/47

LITERATURA

5. Atkins, 8. -3E. *ource book in !xpressive "rts %herapy. 1ort# =arolina$

(arkBa (u"lis#ers.

3. 2arat#, A. -5>>6. orak po korak do oporavka, Priručnik za kreativne susrete s

djecom u ratnim i poslijeratnim vremenima. Da!re"$ 9@(V d.o.o.

I. 2ašić, @. -355. +iblioterapija i poetska terapija' Priručnik za početnike. Da!re"$

2alanscenter.

4. 2urkeljca, 8. -3>. +iblioterapija kot preventivna dejavnost v osnovni ,oli'

Nju"ljana str. 333

:. =areddu, . -35. @l ruolo dia!nostico terapeutico della lettura. 1a 1ovara, 5F.

rujna 35.

6. =ase, =. -33. -orking ith children in "rt %herapy. Nondon$ +outled!e.

E. =rnković, ?. -5>F. #ječja knji/evnost . Da!re"$ Hkolska knji!a.

F. %udinaC)"radović, ?. -5>>6. $grom do čitanja0 igre i aktivnosti za razvijanje

vje,tine čitanja u djece od 1. do 23. godine /ivota. Da!re"$ Hkolska knji!a.

>. olenc, @ -5>F>. 2olnišnične splošnoizo"režavalne knjižnice in nji#ova

terapevtska vlo!a v procesu zrdavljenja, 4drav obzor -3I5>F>, str. 5E:C5F>

5. 0is#er, *. -35I. #jeca s pote,ko5ama u učenju. Da!re"$ /2N =)??+=.

55. *rosman, ?. -35. 6 obranu čitanja 7 čitatelj i knji/evnost u 82. stolje5u.

Da!re"$ Al!oritam.

53. Kardaš, /. -35I. Čitalačke navike učenika *trukovne ,kole *isak' diplomski rad .

Da!re"$ 0ilozo'ski 'akultet, )dsjek za in'ormacijske i komunikacijske znanosti.

5I. KarkoB, /. -35. "rts %herapies in schools. Nondon$ Jessica Kin!sle(u"lis#ers.

54. Nenčiek, ?. -35. & početku "ijaše riječ G o početnicama i čitanju. Logopedija

-3,535 ' str. I6C44.

5:. NučićC?umlek, K. -33. Lektira u razrednoj nastavi. Da!re"$ Hkolska knji!a.

56. ?an!uel, A. -35. Povijest čitanja. Da!re"$ (+)?9J.

5E. ?atanovićC?amužić, ?. -5>F3. %e,ko5e u čitanju i pisanju. Da!re"$ Hkolska

knji!a.

43


44/47

5F. ?endeš, 2. -3>. Početna nastava čitanja i pisanja 7 temelj nastave hrvatskoga

jezika' stručni rad . 8plit$ 0ilozo'ski 'akultet.

5>. )aklander, /. -5>>6. Put do dječjeg srca. Da!re"$ Hkolska knji!a.

3. )lajoš, A. -35I. Kriza čitanja u suvremenoj razrednoj nastavi. 1ovi 8ad$

9etodički obzori :.' str. 4>C:F.

35. (arroB, 8. -35I. $scjeljuju5e priče $$ . /elika ?laka$ )89/A+1J.

33. (osok#ova, @. -3E. ako pomo5i djetetu s te,ko5ama u čitanju i pisanju 7

praktični priručnik . 2uševec$ )stvarenje.

3I. +adanić, S. -354. +iblioterapija i čitanje sa psom' diplomski rad . Da!re"$

0ilozo'ski 'akultet.

34. +adenović, @. -354. #ječja biblioterapija' diplomski rad . Da!re"$ 0ilozo'ski'akultet, )dsjek za in'ormacijske i komunikacijske znanosti.

3:. +ončević, 2. -3:. @ndividualne razlike u razumijevanju pri čitanju.

Psihologijske teme. -54,33:, str. ::CEE.

36. +ončević, 2. -3>. /ještina čitanja u ranoj adoloscenciji$ (ro'ili učenika.

#ru,tvena istra/ivanja 4agreb. -5,3355, str. 5F>C35.

3E. +u"in, J. -35. $ntroduction to "rt %herapy. 1eB \ork$ +outled!e.

3F. +u"in, J. -3:. ;hild "rt %herapy. =anada$ Jo#n Wile U 8ons @nc.

3>. 8c#roder, . -3:. Little indos into "rt %herapy. Nondon$ Jessica Kin!sle

(u"lis#ers.

I. Hkr"ina, . -35I. "rt terapija i kreativnost . Da!re"$ /2N =)??+=.

I5. /idučić, /. -3F. ljuč dječjeg učenja 8plit$ (+)9&]+.

I3. /isinko, K. -354. Čitanje< Poučavanje i učenje Da!re"$ Hkolska knji!a.

II. Nevine, . -3:. Principles and practice o= !xpressive "rts %herapy.

(#iladelp#ia$ Jessica Kin!sle (u"lis#ers.

I4. Sižak, A. -5>FE. ?o!ućnost primjene "i"lioterapije u radu s djecom i omladinom

s poremećajima u ponašanju u institucionalnom tretmanu. #e=ektologija

-3,3I5>FE, str. 45EC43F.

@D/)+@ 8 ?+S1@O 89+A1@=A

44


45/47

I:. @vančić, @. 2i"lioterapija G liječenje knji!ama. -)nline ostupno na$

#ttp$BBB.zdravCživot.com.#rizdanjakakoCseCodmoritiCaCneCumoritiCprekoC

ljeta"i"lioterapijaCliječenjeCknji!ama. -(ristupljeno$ 5>. listopada 35:.

I6. &dru!a za pomoć djeci s poteškoćama u učenju Hi"enskoCkninske županije.-)nline. ostupno na$ BBB.izvorClju"avi.#rstoCjeCdisleksija.asp. -(ristupljeno$

I. rujna 35:.

IE. &dru!a &(9@/ /inkuran. -)nline. ostupno na$ BBB.uptiv.#r . -(ristupljeno$ 5E.

rujna 35:.

IF. Oo"etko, ?. +azvojna "i"lioterapija$ novi pristup čitaocima i nova ulo!a

"i"lioteke. -)nline. ostupno na$ #ttp$ero.rs35464razvojnaC"i"lioterapijaC

noviCpristupCcitaocimaCiCnovaCulo!aC"i"lioteke. -(ristupljeno$ I. rujna 35:.

I>. 2arra, 2. N. -35I. Na !innastica del cervello. -)nline. ostupno na$

#ttp$BBB.iCcult.itle!!ereClaC!innasticaCdelCcervello. -(ristupljeno$ 5. listopada

35:.

4. 8a"ovljev, 8. -35: Anakroni popisi lektire udaljavaju učenike od čitanja.

-)nline. ostupno na$ #ttp$BBB.novilist.#rKulturaKnjizevnostDrncicC

AnakroniCpopisiClektireCudaljavajuCucenikeCodCcitanja. -(ristupljeno$ 5. listopada

35:.

45. 8a"ljak, NJ. -35I. (onešto o "i"lioterapiji ili vo7enom čitanju. -)nline.

ostupno na$ #ttp$BBB.#kdrustvo.#r#kdnovosticlanak6EE. -(ristupljeno$ E.

listopada 35:.

43. ?ell, . -35I. Na "i"lioterapia 'unziona sulla mente e sul corpo. -)nline.

ostupno na$#ttp$BBB.corriere.itsaluteneuroscienze5IYnovem"reY3>"i"lioterapiaC

'unzionaCmenteCcorpoCaFE>EeFC:F'5C55eICadeFC6d"ccd6:65.s#tmlR

re'res#YceCcp. -(ristupljeno$ 3:. listopada 35:.

10. SA-ETAK

45

http://www.izvor-ljubavi.hr/sto-je-disleksija.asphttp://www.izvor-ljubavi.hr/sto-je-disleksija.asphttp://www.uptiv.hr/http://www.uptiv.hr/http://ero.rs/2014/06/04/razvojna-biblioterapija-novi-pristup-citaocima-i-nova-uloga-biblioteke/http://ero.rs/2014/06/04/razvojna-biblioterapija-novi-pristup-citaocima-i-nova-uloga-biblioteke/http://www.i-cult.it/leggere-la-ginnastica-del-cervello/http://www.i-cult.it/leggere-la-ginnastica-del-cervello/http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Zrncic-Anakroni-popisi-lektire-udaljavaju-ucenike-od-citanjahttp://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Zrncic-Anakroni-popisi-lektire-udaljavaju-ucenike-od-citanjahttp://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Zrncic-Anakroni-popisi-lektire-udaljavaju-ucenike-od-citanjahttp://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/677http://www.corriere.it/salute/neuroscienze/13_novembre_29/biblioterapia-funziona-mente-corpo-a08797e8-58f1-11e3-ade8-6dbcc0d06561.shtml?refresh_ce-cphttp://www.corriere.it/salute/neuroscienze/13_novembre_29/biblioterapia-funziona-mente-corpo-a08797e8-58f1-11e3-ade8-6dbcc0d06561.shtml?refresh_ce-cphttp://www.corriere.it/salute/neuroscienze/13_novembre_29/biblioterapia-funziona-mente-corpo-a08797e8-58f1-11e3-ade8-6dbcc0d06561.shtml?refresh_ce-cphttp://www.corriere.it/salute/neuroscienze/13_novembre_29/biblioterapia-funziona-mente-corpo-a08797e8-58f1-11e3-ade8-6dbcc0d06561.shtml?refresh_ce-cphttp://www.izvor-ljubavi.hr/sto-je-disleksija.asphttp://w

Documents

Biblioterapija kao način razvijanja čitanja u primarnom obrazovanju.doc