Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUAGRONOMSKI FAKULTET
Kristina Hudek
MORFOLOŠKA I GOSPODARSKA SVOJSTVA KINESKOG ŠAŠA
(Miscanthus x giganteus) U TREĆOJ GODINI UZGOJA
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, 2014.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUAGRONOMSKI FAKULTET
Biljne znanosti
KRISTINA HUDEK
MORFOLOŠKA I GOSPODARSKA SVOJSTVA KINESKOG ŠAŠA
(Miscanthus x giganteus) U TREĆOJ GODINI UZGOJA
DIPLOMSKI RAD
Mentor: izv. prof. dr. sc. Josip Leto
Zagreb, 2014.
Ovaj diplomski rad je ocijenjen i obranjen dana _______________
s ocjenom ___________________ pred Povjerenstvom u sastavu:
1. Prof. dr. sc. Josip Leto____________________________
2. Prof. dr. sc. Ana Pospišil__________________________
3. Prof. dr. sc. Neven Voća__________________________
Neposredni voditelj:
Nikola Bilandžija, dipl. ing. ______________________
SAŽETAK
Cilj istraživanja bio je utvrditi broj izboja po biljci, visinu biljke i prinos biomase
kineskog šaša (Miscanthus x giganteus) u Donjoj Bistri i na Medvednici u trećoj godini
uzgoja. Najveći prinos suhe tvari ostvaren je u Donjoj Bistri (30,8 t/ha) i bio je veći od
proisječnog prinosa suhe tvari na Medvednici za 22,7% (P<0,01). Prosječna visina biljaka u
Donjoj Bistri (3,35 m) bila je za 16,3% veća od prosječne visine biljaka miskantusa na
Medvednici (P<0,01). Prosječan broj izboja po biljci utvrđen u Donjoj Bistri (55) bio je za
18,6% veći od broja izboja po biljci na Medvednici (P<0,01). Na temelju dobivenih prinosa
suhe tvari, može se zaključiti da se u sličnim agroekološkim uvjetima u Hrvatskoj mogu
ostvariti visoki prinosi biomase kineskog šaša čak i u sušnijoj godini, bez navodnjavanja.
ABSTRACT
The aim of this study was to determine the biomass yield, plant height and number of shoots
per plant of species Miscanthus x giganteus grown at two different locations at the end of
vegetation season in the third growing year. The highest dry matter yield (DMY) was
obtained at Donja Bistra (30.8 t ha-1) and was 22.7 % higher than DMY in Medvednica (25.1 t
ha-1) (P<0.01). Higher average plant height was determined in Donja Bistra (3.35 m) and was
16.3 % higher than the average plant height in Medvednica (P<0,01). Average shoots number
per plant determined in Donja Bistra (55) were 18.6% higher than the average shoots number
in Medvednica (P<0.01). Based on the yield of dry matter, it can be concluded that under
similar environmental conditions in Croatia can achieve high yields of miscanthus biomass
even in drier years, without irrigation.
SADRŽAJ
1.UVOD....................................................................................................................................................1
1.1. Opis vrste Miscanthus x giganteus................................................................................................1
2. EKOLOŠKI UVJETI ZA UZGOJ KINESKOG ŠAŠA.......................................................................4
2.1. Temperatura...................................................................................................................................4
2.2. Tlo..................................................................................................................................................5
2.3. Voda...............................................................................................................................................6
2.4. Vjetar.............................................................................................................................................7
3. AGROTEHNIKA KINESKOG ŠAŠA.................................................................................................8
3.1. Sadnja i zasnivanje usjeva kineskog šaša......................................................................................8
3.2. Načini zasnivanja usjeva kineskog šaša........................................................................................8
3.2.1. Način vegetativnog razmnožavanja kineskog šaša pomoću rizoma ili reznica rizoma..........8
3.2.2. Način vegetativnog razmnožavanja kineskog šaša pomoću reznica stabljike........................9
3.3. Rokovi sadnje kineskog šaša.......................................................................................................10
3.4. Oprema za sadnju kineskog šaša.................................................................................................10
3.5. Žetva............................................................................................................................................11
4. Gnojidba.............................................................................................................................................12
4.1. Koncentracije dušika u biljci kineskog šaša................................................................................14
5. MJERE NJEGE USJEVA KINESKOG ŠAŠA..................................................................................14
5.1. Kontrola korova...........................................................................................................................14
5.2. Bolesti..........................................................................................................................................16
5.3. Štetnici.........................................................................................................................................16
5.4. Navodnjavanje.............................................................................................................................16
6. PROFITABILNOST UZGOJA KINESKOG ŠAŠA..........................................................................18
7. BIORAZNOLIKOST.........................................................................................................................18
8. PRINOSI KINESKOG ŠAŠA............................................................................................................19
9. NAČINI KORIŠTENJA KINESKOG ŠAŠA....................................................................................20
10. CILJ RADA......................................................................................................................................21
11. MATERIJAL I METODE................................................................................................................21
12. REZULTATI I RASPRAVA............................................................................................................26
12.1. Klimatski podaci........................................................................................................................26
12.2. Broj izboja.................................................................................................................................28
12.3. Visina biljke...............................................................................................................................29
12.4. Prinos.........................................................................................................................................30
13. ZAKLJUČAK...................................................................................................................................31
14. LITERATURA.................................................................................................................................32
1. UVOD
Težnja EU za energetskom neovisnošću, nestabilnost cijena fosilnih goriva, te efekt
staklenika glavni su pokretači korištenja novih, čistih CO2-neutralnih goriva nastalih iz
biomase. Očekuje se da će biomasa, uz energiju vjetra i vode, imati najveći doprinos u
postizanju navedenih ciljeva, a uvođenjem energetskih kultura Hrvatska bi osigurala određeni
postotak biomase za proizvodnju "zelene" energije definirane kvotama iz Direktive Europske
komisije (2009/28/EC). Jedan od takvih energetskih usjeva je i višegodišnja trava, kineski šaš
(Miscanthus x giganteus), namijenjena prvenstveno proizvodnji lignocelulozne biomase, a
dorađuje se i u čvrsta biogoriva. Koristi se za proizvodnju električne energije i topline
izgaranjem i/ili plinifikacijom, za proizvodnju tekućih biogoriva, papirne pulpe, građevinskog
materijala itd. Obzirom da je kineski šaš (Miscanthus x giganteus) nova kultura u Republici
Hrvatskoj, potrebno je utvrditi njegova morfološka i gospodarska svojstva u različitim
agroekološkim uvjetima RH.
1.1. Opis vrste Miscanthus x giganteus
Rod Miscanthus pripada porodici Poaceae (trave). Javlja se kao komponenta travnjaka u
istočnoj Aziji, od tropskih i suptropskih predjela, preko umjereno toplih do subarktičkih
predjela (Greef i Deuter, 1993).
Kineski šaš (Miscanthus x giganteus) je prirodni hibrid između Miscanthus sacchariflorus
i Miscanthus sinensis. Uvezen je u Europu kao ukrasna vrtna biljka (Greef i Deuter, 1993).
Kineski šaš je tiploidna višegodišnja biljka sa debelim i jakim rizomima. Stabljika je visoka
od 2,5 do 3,5 (4) metara. Lisna plojka je duga više od 50 cm i oko 3 cm široka. Cvat je duga
oko 30 cm, ali ne proizvodi sjeme. Vrijeme cvatnje je između rujna i studenog. Uspravna
stabljika je tanka i obično se ne grana. Stabljike ispunjene čvrstom srčikom su promjera 10
mm i u Europi mogu doseći visinu preko 2 metra u prvoj godini, pa do 4 metra svake sljedeće
godine (El Bassam, 1994). Niža visina u prvoj godini rasta rezultat je visokog utroška biljne
energije na razvoj ekstenzivnog korijenovog sustava i rizoma. Rizomi čine vrlo razgranati
sustav pričuvnih tvari biljke. Korijenov sustav prodire preko 1 m u tlo. Produktivni životni
vijek kineskog šaša je najmanje 10-15 godina, a žanje se jednom godišnje. Kineski šaš je
nejestiva biljka, koja daje visoke prinose lignoceluloznog materijala za proizvodnju energije
ili vlakana. Karakteriziraju ga visoki prinosi, nizak sadržaj vlage u žetvi, visoka učinkovitost
korištenja vode i dušika, te niska razina osjetljivosti na bolesti i štetnike.
1
Slika 1. Biljka kineski šaš (Miscanthus x giganteus)
Autor: Josip Leto
Slika 2. Stabljika
Autor: Josip Leto
2
Slika 3. Metlica
Autor: Josip Leto
Slika 4. Dio rizoma (podanka)
Autor: Josip Leto
3
2. EKOLOŠKI UVJETI ZA UZGOJ KINESKOG ŠAŠA
Rod Miscanthus je grupa visoko tolerantnih biljnih vrsta na različite ekološke uvjete.
Nastao je u regijama svijeta s visokim temperaturnim fluktuacijama između ljeta i zime. Neke
Miscanthus vrste dobro rastu na staništima s okolišnim stresovima kao npr. u Tajvanu (Chou i
sur., 2001), dok su druge raširene blizu sjevera Sibira. Evolucija ovog roda je dovela do
razvoja biljnih karakteristika, koje im omogućavaju otpornost na vrućinu, mraz, sušu i
poplavu. Produkcija biomase varira u različitim stanišnim uvjetima, ovisno o vrstama i
genotipovima kineskog šaša.
2.1. Temperatura
Temperature utječu na rast i razvoj kineskog šaša, i reguliraju dužinu vegetacijske sezone.
Početak vegetacijske sezone određen je datumom zadnjeg proljetnog mraza, a kraj datumom
prvog jesenskog mraza. Temperature jako utječu na razvoj listova kineskog šaša, a kao
temperaturni prag za rast se navode temperature između 5 i 10 °C.
Pod utjecajem temperature zraka je razvoj listova i cjelokupnog usjeva, prinos suhe tvari i
dužina vegetacijske sezone kineskog šaša. Prinos kineskog šaša u sjevernoj Europi ograničen
je niskim temperaturama i manji je od prinosa u južnoj Europi, ukoliko voda nije
ograničavajući čimbenik.
Proizvodnja kineskog šaša u hladnijim područjima Europe ograničava mala tolerantnost
rizoma na mrazeve tijekom zime (Clifton-Brown i Lewandowski, 2002). U prvoj zimi nakon
sadnje, plitko posađeni i nedovoljno razvijeni rizomi često bivaju uništeni pod utjecajem
hladnoće ili prevlaživanja (Lewandowski, 1999). Temperaturni prag za lisnu ekspanziju
biljaka je u rasponu između 5 do 10 °C (Clifton-Brown i Jones, 1997).
Prisustvo debelih pupova oko točke rasta, kao i spavajućih pupova na rizomima, koji su u
tlu, kineski šaš je otporan i na lagane proljetne mrazove (Rutherford i Heath, 1992). Na
temperaturama ispod -5 °C razvijeni izbojci i listovi odumiru.
Prva pojava mraza predstavlja kraj sezone rasta za kineski šaš (Bunting, 1978). U to
vrijeme zrenje usjeva je ubrzano, hraniva se pohranjuju u rizome i počinje sušenje biljke.
Temperature tijekom vegetacijske sezone imaju veliki utjecaj na prinos kineskog šaša.
Razlog tome je njegova pripadnost C4 biljkama, koje su učinkovitije na visokim
temperaturama i intenzitetima svjetlosti. Kineski šaš preferira toplije klimate, ali može rasti i
4
diljem Europe. Nisu utvrđene optimalne temperature rasta ove kulture, ni njihov raspon, ali
istraživanja pokazuju jaku interakciju okoline i genotipa.
Slika 5. Usjev kineskog šaša (Miscanthus x giganteus)
Izvor: http://zauberstaude.wordpress.com
2.2. Tlo
Kineski šaš nema nekih posebnih zahtjeva prema tlu, jer uspješno raste na većini oraničnih
tala. U Danskoj su kao preferirajuća tla prikazani pjesci i pjeskovite ilovače, koje sadrže više
od 10 % gline (Knoblauch i sur., 1991). Uspjeh uzgoja kineskog šaša na pjeskovitim i vrlo
skeletoidnim tlima ovisi o dostatnoj količini oborina. Dobre prinose daje na dobro dreniranim
tlima s visokim sadržajem humusa.
U travnju i svibnju potrebno je tlo dobro aerirati i kvalitetno predsjetveno ga pripremiti.
Tresetna tla nisu prikladna za uzgoj kineskog šaša. Za uzgoj ove kulture, preporučuju se tla sa
70-90 mm dostupne vode, na dubini 50 cm (El Bassam, 1994).
Kineski šaš ima duboko korijenje, koje je veće od 1 m, tako da zahtjeva dublja nizinska i
dolinska tla. Dinamiku rasta kineskog šaša mogu uzrokovati tekstura tla, boja i pH. Bržem
rastu kineskog šaša pridonose tamnija tla lakše teksture.
Podaci iz Danske pokazuju da je za rast kineskog šaša optimalni pH između 5.5 i 7.5
(Knoblauch i sur., 1991). Za njegov uzgoj nisu pogodna vrlo kisela i vrlo alkalna tla.
Tlo pogodno za uzgoj kukuruza, vjerojatno je prikladno i za kineski šaš. Najprikladnija tla
za uzgoj kineskog šaša su pješčane ili praškaste ilovače sa dobrim kapacitetom za zrak,
visokim kapacitetom za vodu i visokim sadržajem organske tvari. Maksimalan prinos se ne
5
može postići, ako se usjev uzgaja na plitkim tlima u kombinaciji sa dugim, sušnim
razdobljem. Hladna i teška tla, plavljena tla (npr. glina) nisu pogodna za uzgoj kineskog šaša
(biljke ne dosižu puni razvoj do pete godine, niskog su rasta i imaju mali broj stabljika). Rast
kineskog šaša na pjeskovitim tlima s niskim kapacitetom za vodu je moguć, ali su prinosi
niski (Hotz i sur., 1996).
2.3. Voda
Kineski šaš (Miscanthus x giganteus) je po zahtjevima za vlagom negdje između vrste
Miscanthus sacchariflorus i Miscanthus sinensis. Iako na vlažnim staništima kineski šaš
proizvodi više izboja, na sušim staništima proizvodi više rizoma, uslijed izostanka poplave,
što pridonosi njegovom dužem održavanju (Yamasaki, 1981).
Povećanje produktivnosti rezultira povećanim zahtjevima za vodom, a voda može postati
ograničavajući čimbenik za produktivnost i ekonomsku održivost usjeva. U mnogim
slučajevima, niska produktivnost tala rezultat je loše dostupnosti vode. To se može ublažiti
navodnjavanjem, ali dodatna ulaganja u navodnjavanje mogu smanjiti ekonomsku održivost
usjeva. Poželjno je odabrati vrste koje postižu maksimalnu produktivnost uz minimalnu
potrošnju vode. C4 vrste pokazuju veću učinkovitost korištenja vode od C3 vrsta (Long, 1983).
Kineski šaš je u mogućnosti iskoristiti velike količine vode (9 329 m3/ha) za dobivanje
najviših prinosa (31.6 t/ha). Navodnjavanje smanjuje učinkovitost korištenja vode kineskog
šaša za 18 % (Beale, 1996).
Iako kineski šaš postiže visoku učinkovitost korištenja vode, ipak će zahtjevati
navodnjavanje na većini mjesta kako bi postigao svoj maksimalan potencijal prinosa (Beale i
Long, 1997a., Bullard i sur., 1997).
Iako se kineski šaš može uspješno uzgajati bez navodnjavanja u sjevernim i
srednjoeuropskim regijama, navodnjavanje je ipak potrebno za znatan rast prinosa biomase u
južnoj Europi. U uvjetima južne Europe, uočeno je nicanje kineskog šaša od sredine do kraja
travnja, ovisno o klimatskim uvjetima. Rast biljaka je brz, doseže visinu i do 2,5 m do kraja
lipnja, a konačna visina 3-3,2 m (sa navodnjavanjem) od sredine kolovoza do sredine rujna.
Navodnjavanje nema značajnijeg utjecaja na visinu biljke tijekom početnog vegetacijskog
razdoblja, ali značajno utječe od kraja lipnja do kraja vegetacijske sezone (Christian i Haase,
2001).
6
Kineski šaš u uvjetima južne Europe pokazuje brzi početni porast i nagomilavanje suhe
tvari. Intenzitet navodnjavanja značajno utječe na prinos suhe tvari, tako da smanjeno
navodnjavanje značajno smanjuje prinos suhe tvari pogotovo nakon srpnja. Umjereno
navodnjavanje rezultira nižim prinosom suhe tvari u odnosu na intenzivno. Rezultati
istraživanja pokazuju da udvostručavanje intenziteta navodnjavanja može rezultirati
povećanjem prinosa suhe tvari od samo 10,4-30,4 % (Christian i Haase, 2001). Prema tome, u
područjima južne Europe (nestašica vode) može se preporučiti uzgoj kineskog šaša u uvjetima
umjerenog navodnjavanja i čuvanje vode za druge potrebe sve dok se ne ugrozi prinos.
Utvrđeno je da kineski šaš uspješno raste na tlima s visokom razinom podzemne vode
(Christian i Haase, 2001). U područjima sa visokim podzemnim vodama, kineski šaš se može
uspješno uzgajati bez navodnjavanja sa nešto manjim prinosom suhe tvari u odnosu na
potpuno navodnjavanje parcele. Kineski šaš ima sposobnost korištenja podzemne vode.
Visina biljke, broj listova i prinos ovise o navodnjavanju tamo gdje je razina podzemne vode
niska. Iznimka je broj stabljika, koji ovisi više o gustoći sadnje, nego o intenzitetu
navodnjavanja. (Long i Beale, 2001).
2.4. Vjetar
Vjetar također igra ulogu u uspješnom uzgoju kineskog šaša. Prije nego se izdužena
stabljika lignificira, postoji opasnost od polijeganja usjeva i/ili oštećivanja listova kod jakih
vjetrova. Zaštita usjeva od vjetra reducira hlađenje usjeva, ali može biti i odgovorno za
sprječavanje rasta biljaka (Bunting, 1978).
Slika 6. Kineski šaš (Miscanthus x giganteus)
Izvor: http://www.bylinyolsztyn.pl
7
3. AGROTEHNIKA KINESKOG ŠAŠA
3.1. Sadnja i zasnivanje usjeva kineskog šaša
Iako je sjeme najjeftiniji oblik biljnog razmnožavanja, postoje ograničenja u
heterozigotnosti i dostupnosti sjemena. Neke vrste ne proizvode klijavo sjeme. Kineski šaš
nema sjemena, zbog svojih triploidnih osobina.
Kineski šaš (Miscanthus x giganteus) je triploidni, međuvrsni hibrid, praktički sterilan
(Linde-Laursen, 1993). Čak i kada se dobije fertilno i genetski stabilno sjeme, njegova poljska
sadnja u srednjoj i sjevernoj Europi nije učinkovita, zbog izostanka otpornosti na zimu mladih
biljčica (El Bassam i sur., 1992).
Za komercijalnu proizvodnju kineskog šaša predviđeno je isključivo vegetativno
razmnožavanje.
3.2. Načini zasnivanja usjeva kineskog šaša
3.2.1. Način vegetativnog razmnožavanja kineskog šaša pomoću rizoma ili reznica
rizoma
Kineski šaš se razmnožava vegetativno pomoću rizoma (ili reznica rizoma), koji se koriste
za izravnu sadnju u polju. Zasnivanje usjeva postiže se sadnjom velikih reznica rizoma na
dubinu od 10 cm. Uspješno zasnivanje usjeva je jedino moguće kada se velike reznice rizoma,
dužine 20 cm s puno pupova, sade na dubinu od najmanje 20 cm (Eppel-Hotz i sur., 1997).
Veličina rizoma utječe na preživljavanje biljaka i uspješnost sadnje. Od biljaka razvijenih iz
malih rizoma, zimu preživi 91 % biljaka, a od većih rizoma 94 % biljaka (Jörgenssen, 1995).
Prezimljenje biljaka u velikoj mjeri ovisi o dužini reznica i tome jesu li rizomi bili skladišteni
prije sadnje.
Čimbenici koji utječu na razvoj usjeva kineskog šaša i njegovo prezimljenje su veličina
rizoma, dubina sadnje i skladištenje prije sjetve. Najbolje rezultate daje kod sadnje velikih,
zdravih rizoma, neskladištenih prije sadnje i posađenih na 20 cm dubine tla. Sadnja rizoma
rezultira boljim rastom, većim prinosom suhe tvari i boljim prezimljenjem (Christian i Haase,
2001).
8
Slika 7. Rizomi kineskog šaša
Izvor: http://www.energiepflanzen.com
3.2.2. Način vegetativnog razmnožavanja kineskog šaša pomoću reznica stabljike
Razmnožavanje kineskog šaša moguće je i pomoću reznica stabljike. Najpogodnije
vrijeme za rezanje stabljika je od kraja srpnja do kraja kolovoza. Dio odrezane stabljike mora
sadržavati dobro razvijene nodalne pupove. Najbolji rezultati se postižu korištenjem prva dva
nodija iz podnožja stabljike. Biljke razvijene od dijelova stabljike proizvode malo izboja, ali
su ti izboji snažni i takve se biljke razvijaju na sličan način kao i one uzgojene iz rizoma
(Christian i Haase, 2001).
Od jedne matične stabljike može se dobiti 6-7 biljaka. Reznice stabljika većih promjera i
duljine, bolje se razvijaju od manjih reznica. Biljke iz reznica stabljika mlađih jednogodišnjih
ili dvogodišnjih biljaka, raslih u stakleniku ne razvijaju se tako dobro kao one od
šestogodišnjih biljaka. To je povezano sa većim promjerom starijih biljaka. Bazalne reznice se
ranije ukorijenjuju od vršnih reznica (Christian i Haase, 2001).
9
Slika 8. Tri godine stara stabljika kineskog šaša (Miscanthus x giganteus)
Izvor: http://www.omafra.gov.on.ca
3.3. Rokovi sadnje kineskog šaša
Datum sadnje treba biti dovoljno kasno da se izbjegnu jači proljetni mrazevi, ali i dovoljno
rano, da se omogući dobro zasnivanje usjeva, njegov rast i pohrana pričuvnih hraniva u
rizome prije zimskih mrazeva. Optimalni rok sadnje rizoma može biti od ožujka do svibnja,
ovisno o klimatskim uvjetima. Rok sjetve za presadnice je od kraja travnja do svibnja, zbog
izbjegavanja mraza i boljeg sklopa.
3.4. Oprema za sadnju kineskog šaša
Oprema koja se koristi za sadnju ovisi o sadnom materijalu, kao što su sjeme, rizomi i
presadnice. Može se koristiti oprema za sadnju drugih usjeva, ali mora biti prilagođena
sadnom materijalu. Korištenje posebne opreme za kineski šaš je skupo i negativno utječe na
ekonomiku proizvodnje. Sijanje kineskog šaša sjemenom može se izvesti opremom za sijanje
šećerne repe. Za sadnju presadnica mogu se koristiti sadilice presadnica povrća. Što se tiče
sadnje rizoma, razvijena je poluautomatska sadilica rizoma s cijevima. Rizomi se ručno
ubacuju u sadnu cijev na lagani signal, koji se javlja u skladu sa zadanim razmakom između
biljaka. Razmak između redova je 75 cm, a udaljenost unutar reda ovisi o željenoj gustoći
sadnje (Christian i Haase, 2001).
10
Slika 9. Sadilica kineskog šaša (Mischanthus x giganteus) sa razmakom redova od 1 m
Autor: Josip Leto
Slika 10. Sadnja kineskog šaša (Mischanthus x giganteus) u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Zagreb
Autor: Josip Leto
3.5. Rokovi žetve
Berba, odnosno žetva kineskog šaša najčešće se izvodi tijekom veljače i ožujka, tako
što se odsijecaju cijele stabljike. Odgađanje žetve od jeseni na početak proljeća u sljedećoj
godini, snižava žetvene prinose, ali povećava kvalitetu sagorijevanja, snižavanjem sadržaja
vlage, pepela, klora i dušika (Lewandowski i Kicherer, 1997; Clifton-Brown i Lewandowski,
11
2002). U tom razdoblju može se dobiti najveći sadržaj suhe tvari, veći od 80 %, a većina
hraniva je već pohranjena u rizomima. Nove biljke razvijaju se iz rizoma sljedećeg proljeća,
kada se stvore povoljni toplinski uvjeti. Od druge godine pa na dalje, može se očekivati
maksimalna visina biljaka od 2,5 do 3,5 m. Mehanizacija za žetvu mora biti pažljivo korištena
da izazove minimalno zbijanje tla i što manju štetu na zoni rasta podzemnih rizoma. U
današnje vrijeme istražuju se optimalni strojevi za žetvu kineskog šaša. Jedna obećavajuća
opcija je moderni berač (kombajn) šećerne trske, koji ne uklanja lišće, kao što to rade
konvencionalni berači.
Slika 11. Kombajn za žetvu kineskog šaša
Izvor: http://www.miscanthus-slovenija.si
3.6. Gnojidba
Rizomi su izvor hraniva, koja pomažu početni porast dok stabljike i lišće ne počnu
proizvoditi asimilate i podupirati novi rast. Maksimalno usvajanje hraniva događa se
neposredno prije proizvodnje maksimalnog prinosa biomase, a to je vrijeme pod utjecajem
uvjeta rasta. Rezultati pokazuju da je vrhunac usvajanja fosfora u srpnju, a dušika i kalija u
rujnu. U idućoj godini, vrhunac usvajanja sva tri elementa je u srpnju (Christian i Haase,
2001). Kineskom šašu treba nekoliko godina rasta da dosegne maksimalne prinose i zahtjevi
12
za hranivima se povećaju tijekom tog razdoblja. Sadržaj hraniva u rizomima i korijenu se
mijenja vrlo malo tijekom godine (Christian i Haase, 2001).
Malo je istraživanja o gnojidbenim potrebama kineskog šaša trenutno dovršeno, ali neke
kalkulacije su napravljene u pogledu količine hraniva, koja moraju biti vraćena u tlo za
održavanje pravilnog balansa hraniva za kineski šaš (Izvor: Rutherford i Heath, 1992., tablica
1.).
Tablica 1. Količine hraniva koje moraju biti vraćena u tlo za održavanje pravilnog balansa
hraniva za kineski šaš (Miscanthus x giganteus)
Hranivo Količina (kg/ha)
Dušik 50
Kalij 45
Fosfor 21
Sumpor 25
Magnezij 13
Kalcij 25
Iz tablice je vidljivo da je 50 kg/ha dušika, 21 kg/ha fosfora i 45 kg/ha kalija dovoljno za
osiguranje adekvatnog prinosa kineskog šaša (El Bassam, 2010). Nužno je na pjeskovitim
tlima, koja sadrže manju koncentraciju od 3-4 mg/l magnezij, dodati magnezij. Najbolje
vrijeme za primjenu gnojiva je u proljeće, prije početka nove vegetacijske sezone, ali svakako
poslije žetve prethodnog porasta.
13
Slika 12. Biljka kineskog šaša (Miscanthus x giganteus) stara 3 godine, visine oko 2.5 m
Izvor: http://www.omafra.gov.on.ca
3.6.1. Koncentracije dušika u biljci kineskog šaša
Povećanom primjenom dušićnih gnojiva, povećava se produktivnost poljoprivrednih
kultura, ali to može rezultirati nizom ekoloških problema, uključujući i potencijalna zagađenja
voda.
Najveća koncentracija dušika kineskog šaša je u početku vegetacijske sezone (Jodl i sur.,
1996; Beale i Long, 1997b). Kasnije se koncentracija dušika u nadzemnoj biomasi razrjeđuje,
kako prinos suhe tvari raste, i potom počinje padati kako odmiče zrioba usjeva. Srednja
koncentracija dušika nadzemne suhe tvari pada za 83 % tijekom vegetacijske sezone (od
vrijednosti 21.9 mg/g u srpnju na 5.0 mg/g u veljači) (Long i Beale, 2001). Koncentracija
dušika je značajno niža u odumrlim listovima, nego u zelenim, što ukazuje na translokaciju
dušika iz starijih listova. Stabljike imaju veće sezonske varijacije koncentracije dušika od
drugih organa i ona počinje padati između lipnja i rujna, što se podudara sa naglim
povećanjem suhe tvari. Koncentracija dušika u rizomima manje varira od iste u listovima i
stabljikama i pokazuje tendenciju pada od nicanja do sredine ljeta, te daljim povećanjem do
veljače. Koncentracija dušika u korijenu je općenito niža nego u rizomima (Beale i Long,
1997b).
Svi rezultati pokazuju da visoki prinos kineskog šaša može biti dobiven bez visokih
ulaganja u gnojidbu. Dušični zahtjevi kineskog šaša sa prinosom od 25 t/ha suhe tvari bili bi
93 kg N/ha godišnje (Beale i Long, 1997b). Potrebe za dušikom opadaju nakon nekoliko
godina, kada usjev kineskog šaša postigne maksimum rizomske mase. Prema istraživanjima,
pričuve hraniva u rizomima imaju jači utjecaj na početni porat od vanjskih izvora dušika
(Wiesler i sur., 1997).
4. MJERE NJEGE USJEVA KINESKOG ŠAŠA
4.1. Kontrola korova
Kontrola korova je važan čimbenik, pogotovo tijekom zasnivanja usjeva i prve dvije
godine uzgoja kineskog šaša. Prije sadnje preporučuje se površinu kompletno očistiti od
višegodišnjih korova. Obzirom da je kineski šaš višegodišnja biljka, sa životnim vijekom 15 i
više godina, cjelovito uklanjanje korova prije sadnje je važno, zbog toga što je kasnije ta
14
operacija otežana. Ukoliko se ne kontrolira, prinosi usjeva će se smanjivati. Kontrola korova
je neophodna zbog sporog početnog porasta kineskog šaša. Priprema tla za sadnju potiče
sjemenke korova iz tla na nicanje. Osim toga, veliki razmaci između i unutar redova
omogućavaju korovima prostor za širenje. U tom stadiju mogu lako nadrasti mlade biljčice.
Kada se uspostavi puna gustoća sklopa, klijanje novih korova se drastično smanjuje, jedino
tolerantni korovi na zasjenu mogu opstati kao npr. mišjakinja (Stelaria media). Jednogodišnje
vrste, kao jednogodišnja vlasnjača (Poa annua) može predstavljati problem poslije
odumiranja nadzemne mase u godini sadnje.
Odlični rezultati u suzbijanju korova postižu se prskanjem predusjeva totalnim herbicidima
(npr. glifosat), te poslije sadnje, a prije nicanja kineskog šaša kombinacijom herbicida
Deherban (2,4-D) – 2,5 l/ha (translokacijski herbicid namijenjen za suzbijanje većine
jednogodišnjih širokolisnih korova kao što su loboda, poljska gorušica, divlja rotkva poljski
mak, rusomača i dr., te za suzbijanje nekih višegodišnjih širokolisnih korova kao što su
poljski osjak, poljski slak i dr. i Lontrel 300 (klopiralid) – 0.35 l/ha (sistematično kontaktni
herbicid namijenjen za suzbijanje širokolisnih korova kao što su osjak, kamilica, jarmen,
samonikli suncokret, različak, maslačak, grahorica, mišjakinja, čičak i dr. Ova kombinacija
herbicida uspješno djeluje i poslije nicanja kineskog šaša, tj. i kod fenofaze 7-9 listova (50-75
cm visine).
Slika 13. Biljka kineskog šaša poslije otprilike 5 tjedana (nedovoljno suzbijanje korova)
15
Izvor: http://www.energiepflanzen.com/
4.2. Bolesti
Bolesti koje napadaju ili su potencijalni uzročnici bolesti na kineskom šašu u njegovim
ishodišnim centrima pripadaju u Uredinales (rđe), Ustilaginales (čađavost), Sphaeropsidales,
Clavicipitales, Hyphomicetes, Peronosporaceae i Pythiaceae. Bolesti koje predstavljaju rizik
u proizvodnji kineskog šaša nisu zabilježene. Uglavnom su to bolesti, koje su poznate da se
pojavljuju i kod travnih vrsta (npr. Fusarium). U Velikoj Britaniji uočena je pojava virusa
žute patuljavosti ječma (BYDV) (Christian i sur., 1994; Huggett, 1996). Utvrđeni su i napadi
linijskog virusa kineskog šaša (Rutherford i Heath, 1992). U Japanu je uočen niz virusa, ali
nije identificiran kukac vektor (Yamashita i sur., 1985). Gljivica koja napada lišće kineskog
šaša identificirana je u SAD-u kod komercijalne sadnje u hortikulturne svrhe, prouzročila je
odumiranje biljaka u fazi sadnica. Gljivica je pronađena u rodu Miscanthus spp. sa teškim
simptomima. Za bolest je predloženo ime „palež Miscanthusa“ (O'Neill i Farr, 1996). Postoji
nekoliko bolesti, ali dugoročni rizik može se procijeniti praćenjem velikih nasada.
4.3. Štetnici
Mnoge štetočinje kukuruza, sirka i riže također mogu biti opasni i za kineski šaš u
njegovom prirodnom okruženju. Najštetniji kukci za Miscanthus sacchariflorus u Kini su
stabljični moljci, koji buše stabljiku (Chilo spp., Sesamia spp. i dr.). Korištenje pesticida je
ublažilo ove probleme, a razlog je popratno ubijanje prirodnih neprijatelja moljaca. Biološka
kontrola se posebno preporuča za kontrolu stabljičnog moljca u prirodnim uvjetima.
4.4. Navodnjavanje
Voda igra veliku igru u formiranju prinosa kineskog šaša. Za osiguravanje adekvatnog
razvoja mladih biljaka u prvoj godini rasta u Njemačkoj i Danskoj smatra se da je potrebno
navodnjavati (El Bassam, 1994).
Veća gustoća korijena u podpovršinskom sloju tla omogućava kineskom šašu da nadvlada
periode niske pristupačnosti hraniva i vode, naročito u toku perioda brzog rasta nadzemne
biomase (Neukirchen, 1999). Za dobivanje visokih prinosa u umjerenom klimatu, optimalna
količina padalina je oko 800 mm (Schwarz, 1993). Sezonske razlike u prinosima kineskog
šaša, uglavnom su posljedica vodnog stresa (Price, 2004). Efikasnost korištenja vode je veća
nego kod većine C3 biljaka, a rast je često ograničen vodom (Mediavilla, 1997). Tijekom
ekstremno sušnih ljeta, preživljavanje biljaka je ugroženo (Clifton-Brown i Lewandowski,
16
2000). U narednim godinama biljke formiraju snažniji korijenov sistem i veću masu rizoma,
pa su usjevi tolerantniji prema suši i smrzavanju (MAFF, 2001).
U južnoj Europi na navodnjavanim površinama prinosi biomase kineskog šaša mogu biti
iznad 30 t/ha (Lewandowski, 2000). Na prinos biomase kineskog šaša snažno utječu
navodnjavanje i opskrbljenost dušikom. Navodnjavanjem se ne može povećati prinos, ako
dođe do nedostatka dušika. U uvjetima optimalne opskrbe dušikom, navodnjavanje snažno
utječe na povećanje prinosa nadzemne biomase (Ercoli, 1999). Koeficijent iskorištenja vode
ne razlikuje se značajnije između pojedinih genotipova kineskog šaša i uvjeta vlažnosti
(Clifton-Brown i Lewandowski, 2000).
Visoki prinosi mogu se postići samo ukoliko je usjev opskrbljen optimalnom količinom
vode u tlu. Perspektiva širenja ovog profitabilnog bioenergetskog usjeva je usko povezana sa
opskrbljenošću vodom, odnosno navodnjavanjem.
Slika 14. Polje kineskog šaša (Miscanthus x giganteus)
Izvor: http://lovegrassfarm.blogspot.com
5. OGRANIČENJA U UZGOJU KINESKOG ŠAŠA
17
Glavna ograničenja proizvodnje kineskog šaša su visoke cijene zasnivanja, loše
prezimljavanje na određenim površinama i nedovoljna opskrbljenost vodom u nekim
područjima južne Europe (Lewandowski, 2000). Najveći dio uzrokuju cijene angažiranja
mehanizacije (Huisman i Kortleve, 1994). Kritičan faktor za energetske usjeve je sadržaj
vlage prilikom žetve. Što je suši usjev, to je veće energetski prinos i vrijednost bala. Košnjom,
baliranjem i omogućavanjem da se suši u polju, sadržaj vlage u stabljikama kineskog šaša
može biti prepolovljen, na 20-30 % (MAFF, 2001). Sadržaj vlage, minerala i pepela veći je u
biomasi sa lokacija koje su hladne i vlažne u odnosu na biomasu sa lokacija koje su tople
(Lewandowski i Kicherer, 1997). Primjena kalijevih gnojiva pored povećanja sadržaja kalija u
usjevu, dovodi i do povećanja količine pepela (Lewandowski i Kicherer, 1997).
Troškovi transporta i skladištenja ovise o udaljenosti između proizvođača i korisnika,
također i od kompaktnosti bala kineskog šaša. Troškovi su niži kada je gustoća proizvoda
visoka, tako da su kompaktno uvaljani i zbijeni materijali jeftiniji za transport na veće
udaljenosti (Huisman, 1997). Preliminarne analize pokazuju da proizvodnja kineskog šaša u
našim uvjetima može biti rentabilna u mjeri nekih ratarskih uzgojenih biljaka (Dražić i sur.,
2005).
6. BIORAZNOLIKOST
Energetski usjevi imaju korisniji utjecaj na divljač i bioraznolikost faune u usporedbi sa
ratarskim usjevima. Povećanje brojnosti kukaca u usjevima povećava i broj ptica, koje se
njima hrane. Istraživanjima je dokazano da je u usjevu raži bio veći broj kukaca, dok je u
kineskom šašu bila veća raznolikost vrsta kukaca (Christian, Bullard i Wilkins, 1997).
Populacija pauka je bila tri puta veća u kineskom šašu, nego u raži, a i raznolikost vrsta
također. U tlima na kojima se uzgaja kineski šaš, primjećena je velika brojnost jedinki i vrsta
gujavica (Christian, Bullard i Wilkins, 1997).
Usjevi kineskog šaša su idealna mjesta za sklanjanje mnogih sisavaca i ptica (srneća
divljač, zečeva, prepelica, jarebica). Uzgoj kineskog šaša ima višu ekološku vrijednost nego
uzgoj kukuruza (Eppel-Hotz i Jodl, 1997).
18
Kineski šaš je ekološki prihvatljiv usjev od drugih u pogledu erozije tla, biološke
raznolikosti, ispiranju hraniva i učinkovitosti korištenju resursa. Zamjena fosilnih goriva
kineskim šašom može dovesti do smanjenja emisije stakleničkih plinova i kiselih kiša.
Slika 15. Gnijezdo fazana u usjevu kineskog šaša u Donjoj Bistri kod Zagreba
Autor: Josip Leto
7. PRINOSI KINESKOG ŠAŠA
Između usjeva kineskog šaša zasnovanih rizomima ili mikropropagacijom nema značajnih
razlika u prinosu (Clifton-Brown i sur., 2007), ali je potvrđeno da prinos kineskog šaša
značajno varira ovisno o lokaciji i klimi, sa najvećim prinosima u južnoeuropskim lokacijama,
gdje voda nije ograničavajući čimbenik. Prinosi treće godine uzgoja veći od 24 t/ha suhe tvari,
zabilježeni su u Portugalu, Grčkoj i Italiji (sa navodnjavanjem), dok su prinosi sa 11 t/ha suhe
tvari u Irskoj, 16 t/ha suhe tvari u Britaniji i 18.3 t/ha suhe tvari u Njemačkoj u trećoj godini
uzgoja. U portugalu je hibrid Mischanthus sinensis dao prinos od 40.9 t/ha suhe tvari poslije
treće godine uzgoja (Clifton-Brown i sur., 2001).
19
8. NAČINI KORIŠTENJA KINESKOG ŠAŠA
Kineski šaš se može koristiti za proizvodnju topline ili električne energije (30 MW i više)
za što je potrebno stotine tisuća tona biomase godišnje, na malim sustavima (farmi) zahtijeva
samo nekoliko tona godišnje u zimskim mjesecima. Kineski šaš se sve više koristi za
proizvodnju biorazgradive plastike i vlakana za automobilske dijelove. Radi se na
istraživanju, da li će biti moguće u budućnosti transportna goriva (etanol, pa čak i vodik)
proizvesti iz usjeva kao što je kineski šaš (DEFRA, 2007).
Kineski šaš može biti spaljen na otvorenoj vatri, u pećima i kotlovima ili elektranama za
proizvodnju topline i električne energije ili kombinacijom topline i električne energije (Caslin
i sur, 2010).
Kineski šaš ima prihvatljivu kvalitetu za proizvodnju peleta. On ima drugačija kemijska
svojstva naspram običnih drvenih peleta, pa zato iziskuje posebne kotlove. Nedostatak je
skupa pretvorba isjeckanog kineskog šaša u pelete (otprilike 60 € po toni). Kineski šaš prodaje
se u trgovinama u obliku zgusnutih briketa. Proizvedeni briketi sadrže drvo (50 %) i kineski
šaš (50 %), koji su pogodni za većinu peći. Briketi će također biti vrlo pogodni za otvorene
vatre, ali je u pitanju ograničeno tržište (Caslin i sur, 2010).
Slika 16. Korištenje kineskog šaša kao briketa
Izvor: http://www.energiepflanzen.com
20
9. CILJ RADA
Cilj rada bio je utvrditi visinu biljke, broj izboja po biljci i prinos biomase energetske trave
Miscanthus x giganteus uzgajane na dvije lokacije u trećoj godini uzgoja.
10. MATERIJAL I METODE
Pokusna polja miskantusa cca. 2000 m2 postavljena su na 2 lokacije: Centar za travnjaštvo
Agronomskog fakulteta na Medvednici (n.v. 650 m) i Donja Bistra (n.v. 144 m). Kineski šaš
(Miscanthus x giganteus) je posađen početkom svibnja 2011. Za sadnju su korištene reznice
rizoma dužine oko 15 cm, podrijetlom iz Austrije. Razmak između redova bio 1 m, kao i
razmak unutar redova. Dubina sadnje bila je oko 10 cm. Pokus je postavljen po shemi
potpuno slučajnog rasporeda. Na kraju vegetacijske sezone 3. godine uzgoja utvrđena je
visina biljaka (od razine tla do visine razvijene plojke zadnjeg lista).
Slika 17. Mjerenje visine biljkeAutor: Josip Leto
21
Broj izboja po biljci utvrđen je brojanjem izboja visine iznad 10 cm.
Slika 18. Brojanje izbojaAutor: Josip Leto
Ručnim odsjecanjem biljaka na 18 slučajno odabranih mjesta površine 4 m2 na visinu 5 cm
od tla i vaganjem požnjevene mase utvrđen je prinos zelene mase.
Slika 19. Žetva kineskog šaša voćarskim škarama
22
Autor: Josip Leto
Slika 20. Vaganje pokošene maseAutor: Josip Leto
Sušenjem poduzoraka cca. 1000 g sasjeckane mase 48 sati na 60 °C, ponovnim vaganjem i
preračunavanjem u t ha-1 utvrđen je prinos suhe tvari. Rezultati su obrađeni u statističkom
programu SAS (SAS Institut, 1999).
Slika 21. Uzimanje poduzoraka za sušenjeAutor: Josip Leto
23
Slika 22. Stavljanje uzoraka u sušionikAutor: Josip Leto
Slika 23. Vaganje uzoraka prije i nakon sušenjaAutor: Josip Leto
24
Slika 24 i 25. Kineski šaš (Miscanthus x giganteus)
Autor: Josip Leto
Slika 26. Polje kineskog šaša
Autor: Josip Leto
25
11. REZULTATI I RASPRAVA
11.1. Klimatski podaci
Na obje pokusne lokacije vegetacijsko razdoblje 2013. godine bilo je toplije od prosjeka za
1,4 °C na Medvednici i 1,5 °C u Donjoj Bistri (tablica 2).
Količina oborina u vegetacijskom razdoblju je na obje lokacije bila niža od višegodišnjeg
prosjeka i to za 129,3 mm na Medvednici i za 43,7 mm u D. Bistri. Izrazito suhi su bili srpanj
i listopad, što je na plićem tlu na Medvednici uzrokovalo potpuni zastoj u rastu kineskog šaša
i izostanak cvatnje kasnije u rujnu. U Donjoj Bistri je dublje i vlažnije tlo djelomično
nadoknadilo nedostatak oborina, pa je oko 70 % usjeva kineskog šaša ušlo u fenofazu
metličanja (slike 27 i 28).
Tablica 2. Mjesečne količine oborina i srednje mjesečne temperature po lokacijama za 2013. i
višegodišnji prosjek
Lokacija Medvednica D. BistraMjesec mm °C mm °CTravanj 87,4 7,4 82,6 12,6Svibanj 146,8 10,2 173,6 15,6Lipanj 85,2 14,2 91,5 19,4Srpanj 28,9 17,8 39,1 22,8Kolovoz 129,5 17,6 106,9 21,4Rujan 157,0 11,3 135,1 15,1Listopad 27,5 9,2 24,2 12,7Ukupno/prosjek 662,3 12,5 652,8 17,1Višegodišnji prosjek 791,6 11,1 696,5 15,6
26
Slika 27. Usjev kineskog šaša na Medvednici 14.10.2013.
Autor: Josip Leto
Slika 28. Usjev kineskog šaša u Donjoj Bistri 14.10.2013.
Autor: Josip Leto
27
Tablica 3. Broj izboja po biljci, visina biljke i prinos ST kineskog šaša na Medvednici i u D.
Bistri, 2013. godina
Lokacija Broj izboja Visina biljke
m
Prinos ST
t/ha
Medvednica 46,61b±3,68 2,88a±0,09 25,08b±1,82
Donja Bistra 55,26a±10,83 3,35b±0,27 30,81±7,45
LSD 0,05 5,48 0,14 3,37
Signifikantnost **
0,0029
**
0,0001
**
0,0032
** Signifikantno uz P=0,01
11.2. Broj izboja
U godini sadnje kineskog šaša broj izboja po biljci se povećava kako vegetacijska sezona
odmiče, a može značajno varirati ovisno o agroekološkim uvjetima uzgoja (gustoća sadnje,
gnojidba, oborine itd.). Taj broj je različit od istraživanja do istraživanja i iznosi: 32,2 izboja
po mikropropagiranoj biljci (Christian i sur., 2008.), manje od 10 izboja po posađenom dijelu
rizoma (Dželetović, 2010.), 12 u D. Bistri i na Medvednici (Leto i Bilandžija, 2013).
U drugoj godini uzgoja povećava se broj stabljika po posađenom rizomu ili po jedinici
površine u odnosu na godinu sadnje. To je svojstvo na koje prvenstveno utječe gustoća sadnje
rizoma i vrsta sadnog materijala (presadnice ili dijelovi rizoma) (Dalantos i sur., 1998,
Christian i sur., 2008). Leto i sur. (2014) su utvrdili oko 3 puta više stabljika po biljci na kraju
2. godine uzgoja u odnosu na isto vrijeme u godini sadnje. Prosječan broj izboja po biljci
utvrđen u D. Bistri i na Medvednici bio je 31. Dželetović (2010) je utvrdio 2-5 puta veći broj
stabljika po jedinici površine u 2. godini u odnosu na godinu sadnje kineskog šaša.
Maksimalni broj stabljika m-2 iznosio je 57,5 m-2 kod sadnje 3 rizoma m-2. Dalantos i sur.
(1996) su sadnjom 1 presadnice m-2 u 2. godini uzgoja dobili 60 stabljika m-2. Christian i sur.
(2008) su sadnjom 4 presadnice m-2 u 2. godini uzgoja utvrdili 32,2 stabljike po biljci.
U trećoj godini dolazi do daljnjeg povećanja broja izboja po biljci, usjev kineskog šaša se
još više zgušnjava i zatvara prostor među redovima i unutar reda. U Donjoj Bistri je na kraju
vegetacijske sezone treće godine uzgoja zabilježeno 55 izboja po biljci (tablica 3), što je za
18,7% više od broja izboja po biljci na lokaciji Medvednica (P<0,01). Dželetović (2010) u
svojoj disertaciji zaključuje da se povećanjem gustoće sadnje rizoma i količine unešenog N
28
povećava broj stabljika po biljci i da je broj stabljika iz posađenih rizoma znatno manji od
broja stabljika dobivenih mikropropagacijom.
11.3. Visina biljke
Stope rasta kineskog šaša ovise o agroekološkim uvjetima uzgoja, od kojih su najvažniji:
tip tla, oborine, temperature, gnojidba itd. (Miguez i sur., 2008). Stabljike promjera 10 mm u
Europi mogu doseći visinu nešto preko 2 m u 1. godini, pa do 4 m svake sljedeće godine (El
Bassam, 1994).
Niža visina u 1. godini rasta rezultat je visokog utroška biljne energije na razvoj njenog
ekstenzivnog korijenovog sustava i rizoma. Danalatos i sur. (2007.) navode da usjev kineskog
šaša zasnovan sredinom travnja ima stopu rasta od 3 cm/dan od nicanja do prve dekade lipnja,
a nakon toga raste 0,5-1 cm na dan do konačnih 233-323 cm u listopadu, u uvjetima
optimalne vlage, dok je Dželetović (2010.) u godini sadnje zabilježio maksimalnu prosječnu
visinu biljaka kineskog šaša (Miscanthus x giganteus), u poljskim uvjetima bez
navodnjavanja, od 80-130 cm, ovisno o tretmanu. Leto i Bilandžija (2013) navode da je suša u
godini sadnje uzrokovala značajni zaostatak u rastu i razvoju usjeva na svim lokacijama.
Međutim, uspoređujući rast biljaka do jesenskog „odumiranja“ s nizozemskim iskustvima
(Christian i sur. 2008.) autori zaključuju da su na većini eksperimentalnih polja zabilježene
veće visine biljaka, unatoč izrazito sušnom periodu (1,53-1,56 m). U drugoj godini uzgoja
najveća prosječna visina biljaka utvrđena je u D. Bistri (3,38 m) i bila je za 48,2 % veća od
visine biljaka na Medvednici (Leto i sur., 2014). Dželetović (2010) je u 2. godini uzgoja na
černozemu utvrdio maksimalnu visinu biljaka kineskog šaša (Miscanthus x giganteus) od 1,3-
1,72 m, ovisno o gustoći sadnje i razini N gnojidbe, dok je na eutričnom smeđem tlu
prosječna visina biljaka iznosila >2,0 m.
U trećoj godini uzgoja u D. Bistri je utvrđene značajno veća visina biljaka (3,35 m) u
odnosu na lokaciju Medvednica (2,88 m) (P<0,01) (tablica 3). Ako usporedimo visine biljaka
u ovom istraživanju s prosječnim visinama biljaka 3. godine uzgoja u različitim europskim
zemljama (Clifton-Brown i sur., 2001a) onda možemo zaključiti da je visina biljaka u D.
Bistri veća od najveće prosječne visine biljaka u Portugalu (uz navodnjavanje prosječno 3,0
m), a prosječna visina biljaka na obje istraživane lokacije veća od visine kineskog šaša u
Engleskoj (2,34 m) i Njemačkoj (2,74 m).
29
11.4. Prinos
Usjev kineskog šaša (Miscanthus x giganteus) zahtjeva 3-5 godina uzgoja za postizanje
maksimalnog prinosa, a tijekom tog vremena prinos raste iz godine u godinu. Prinos u godini
sadnje jako je nizak. Dželetović je (2010.) u okolici Beograda utvrdio prinose <0,5 ST t ha-1,
Clifton-Brown i Lewandowski (2002.) u južnoj Njemačkoj 2 t ha-1 ST, Schwarz (1993.) 0,7-2
t ha-1 ST, Schwarz i sur. (1994.) na 11 lokacija u Njemačkoj 0,1-3,7 t ha-1 ST. Leto i Bilandžija
(2013) navode da se prinosi ostvareni u prvoj godini uzgoja kineskog šaša, unatoč jakoj suši,
kreću u navedenim granicama prinosa drugih istraživača (oko 1,8 t/ha). Značajan je porast
prinosa kineskog šaša u drugoj godini uzgoja u odnosu na godinu sadnje. Leto i sur. (2014)
navode da je prinos ST druge godine uzgoja kineskog šaša bio 5-11 puta veći od prinosa u
godini sadnje, ovisno o lokaciji uzgoja (u D. Bistri 20,1 t/ha ST, a na Medvednici 16,8 t/ha
ST). Dželetović je (2010.) u okolici Beograda utvrdio 4-16 puta veći prinos ST u 2. godini
uzgoja u odnosu na godinu sadnje kineskog šaša. Maksimalni prinos bio je od 6,05 do 10,44 t
ST ha-1 ovisno o lokaciji (2 rizoma m-2 i 100 kg N ha-1, dok je kod sadnje jednog rizoma m-2
dobiven prinos ST ≤1,0 t ha-1).
U trećoj godini uzgoja kineski šaš (Miscanthus x giganteus) je dosegao najveći prinos ST
od 30,8 t/ha u D. Bistri, a na Medvednici 22,8 % manje (25,1 t/ha) (tablica 3).
Istraživanja produktivnosti kineskog šaša (Miscanthus x giganteus) u Europi su počela u
osamdesetim godinama prošlog stoljeća u Danskoj i Njemačkoj (Clifton-Brown i sur., 2001b).
U 1993. godini počeo je projekt European Miscanthus Network (EMN) koji je uključivao
poljske pokuse diljem Europe. Općenito, prinos je drastično porastao u 2. godini u odnosu na
godinu sadnje, dok je u kasnijim godinama prinos rastao postupno. U Grčkoj i na Siciliji uz
navodnjavanje postignut je max. prinos >26 t/ha u 2. godini. U UK najveći prinos od >15 t/ha
utvrđen je u 2. i 3. godini (bez navodnjavanja). U Portugalu (Lisabon) i centralnoj Italiji (uz
ograničeno navodnjavanje) max. prinos od 24 odnosno 18 t/ha dobiven je poslije 3. godine. U
južnoj Njemačkoj i Irskoj max. prinos dobiven je nakon 5 godina uzgoja i iznosio je 22 i 14
t/ha, respektivno. Jasno je da se max. prinos kineskog šaša puno brže postiže u toplijim
klimatima i da je prinos puno veći nego u hladnijim područjima, posebno kod dovoljne
opskrbe usjeva vodom (Clifton-Brown i sur., 2001b).
Dakle, iz dobivenih prinosa ST u Hrvatskoj može se zaključiti da se i bez navodnjavanja, u
sušnijoj godini, mogu ostvariti visoki prinosi biomase kineskog šaša.
30
12. ZAKLJUČAK
Na kraju 3. godine vegetacijske sezone utvrđena je visina biljaka kineskog šaša. Izmjerena
je od razine tla do visine razvijene plojke zadnjeg lista. Veća visina biljaka utvrđena je u
Donjoj Bistri (3,35 m) u odnosu na lokaciju Medvednica (2,88 m).
Broj izboja po biljci utvrđen je brojanjem izboja, visine iznad 10 cm. Povećani broj izboja
po biljci utvrđen je u trećoj godini i kineski šaš se sve više zgušnjava. Na kraju treće godine
vegetacijske sezone u Donjoj Bistri utvrđeno je 55 izboja po biljci, što je za 18,6 % više od
broja izboja po biljci na Medvednici.
Najveći prinos suhe tvari od 30,8 t/ha usjev kineskog šaša utvrđen je u Donjoj Bistri, a na
lokaciji Medvednica 25,1 t/ha, što je 22,8 % manje u odnosu na Donju Bistru u trećoj godini.,
U Hrvatskoj se mogu i bez navodnjavanja, u sušnijoj godini ostvariti visoki prinosi biomase
kineskog šaša.
31
13. LITERATURA
1. Beale, C.V. (1996). Analysis of the Radiation-, Nutrient- and Water- Use Efficiencies of
the Potential Energy Crops Miscanthus x giganteus and Spartina cynosuroides Grown under
Field Conditions in SE. England. Unpublished PhD thesis, University of Essex, Colchesier,
UK.
2. Beale, C.V. i Long, S. P. (1997a). The effects of nitrogen and irrigation on the productivity
of the C4 grasses Miscanthus x giganteus and Spartina cynosuroides. In: Bullard, M. J. i sur.
(ur), Biomass and Bioenergy Crops. Aspects of Applied Biology, 49: 225-30.
3. Beale, C.V. i Long, S. P. (1997b). Seasonal dynamics of nutrient accumulation and
partitioning in the perennial C4-grasses Miscanthus x giganteus and Spartina cynosuroides.
In: Bullard, M. J. i sur. (ur), Biomass and Bioenergy Crops. Aspects of Applied Biology, 12:
419-428.
4. Bullard, M. J., Nixon, P. M. I. i Heath, M. C. (1997). Quantifying the yield of Miscanthus x
giganteus in the UK. In: Bullard, M. J. i sur. (ur), Biomass and Bioenergy Crops. Aspects of
Applied Biology, 49: 199-206.
5. Bunting, E. S. (1978). Agronomic and physiological factors affecring forage maize
production. In E. S. Bunting, B. F. Pain, R. H. Phipps, J. M. Wilkinson and R. E. Gunn (eds)
Forage Maize, Production and Utilisation, Agriculturai Research Council, London: 5745.
6. Caslin B., Finnan J., McCracken A. (2010). Miscanthus best practice guidelines.
7. Chou C. H., Chiang T. Y., i Chiang Y. C. (2001). Towards an integrative biology research:
A case study on adaptive and evolutionary trends of Miscanthus populations in Taiwan, Weed
Biology and Management, vol 1, no 2, pp 81-88.
8. Christian, D. G., Bullard, M. J. i Wilkins, C. (1997). The agronomy of some herbaceous
crops grown for energy in Southern England. In: Bullard, M. J. i sur. (ur), Biomass and
Bioenergy Crops. Aspects of Applied Biology, 49: 41-51.
9. Christian, D. G. i Haase, E. (2001). Agronomy of Miscanthus. In: Jones, M. B. i Walsh, M.
(ur), Miscanthus for energy and fiber. Eartscan London UK: 21-45.
32
10. Christian, D. G., Lampty, J. N. L., Forde, S. M. D. i Plumb, R. T. (1994). First report of
barley yellow dwarf leuteovirus on Miscanthus in the United Kingdom. European Journal of
Plant Pathology, 100: 67-70.
11. Christian, D.G. Riche, A.B., Yates, N.E. (2008). Growth. yield and mineral content of
Miscanthus × giganteus grown as a biofuel for 14 successive harvests. Industrial Crops and
Products. 28 (1): 320-327.
12. Clifton-Brown, J. C., Breuer, J. and Jones, M. B. (2007). Carbon mitigation by the energy
crop. Miscanthus, Global Change Biology , vol 13, no 11, pp 2296-2307.
13. Clifton-Brown J. C., Jones M. B. (1997). The thermal response of leaf extension rate in
genotypes of the C4-grass Miscanthus: an important factor in determining the potential
productivity of different genotypes. Journal of Experimental Botany, 48 (1997) 313, s.1573-
1581.
14. Clifton-Brown J. C., Lewandowski I. (2000). Water Use Efficiency and Biomass
Partitioning of Three Different Miscanthus Genotypes with Limited and Unlimited Water
Supply. Annals of Botany, 86 (2000)1, s.191-200.
15. Clifton-Brown, J.C., Lewandowski, I. (2002). Screening Miscanthus genotypes in field
trials to optimise biomass yield and quality in Southern Germany. European Journal of
Agronomy. 16 (2): 97–110.
16. Clifton-Brown, J. C., Lewandowski, I. i sur. (2001a). Performance of 15 Miscanthus
genotypes at five sites in Europe. Agronomy Journal. 93: 1013-1019.
17. Clifton-Brown, J. C., Long, S. P., Jørgensen, U. (2001b). Miscanthus productivity. In:
Jones, M. B. i Walsh, M. (ur), Miscanthus for energy and fiber. Eartscan London UK: 46-67.
18. Danalatos, N.G.. Archontoulis, S.V., Mitsios, I. (2007). Potential growth and biomass
productivity of Miscanthus × giganteus as affected by plant density and N-fertilization in
central Greece. Biomass and Bioenergy. 31 (2-3): 145-152.
19. DEFRA (2007). Planting and Growing Miscanthus.
20. Dražić G., Mihailović N., Dželetović Ž., Stevanović B., Šinžar J. (2005). Miscanthus x
giganteus – osnova novog bioenergetskog goriva. U: 12. Simpozijum termičara- Novi i
33
obnovljivi izvori energije (CD zbornik radova sa simpozijuma, 18-21. Oktobar 2005, Soko
Banja), Društvo termičara SCG / Mašinski fakultet Niš, (2005), s.1-6.
21. Dželetović, Ž. (2010). Utjecaj azota i gustine zasada na morfološke osobine i prinos vrste
Miscanthus × giganteus Greef et Deu. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu.
Poljoprivredni fakultet Zemun.
22. Dželetović Ž., Dražić G., Glamočlija Đ., Mihailović N. (2007). European experience with
a novel energy crop, Časopis za procesnu tehniku i energetiku u poljoprivredi 11; 1-2; p.66-
70.
23. El Bassam, N. (1994). Miscanthus- Stand und Perspektiven in Europa. Forum for
Zukunftsenergien e. V. – Energetische Nutzung von Biomasse im Konsenz mit Osteuropa,
International Meeting, March 1994, Jena: 201-212.
24. El Bassam, N. (2010). Handbook of Bioenergy crops. A complete Reference to Species,
Development and Applications. Earthscan, London, Washington, DC:240-251.
25. El Bassam, N., Dambroth, M. i Jachs, I. (1992). Die Nutzung von Miscanthus senensis als
Energie- und Industriegrundstoff. Landbauforschung Volkenrode, 42: 199-205.
26. Eppel-Hotz, A. i Jodl, S. (1997). Comparative faunistic examination in Miscanthus
(Miscanthus x giganteus), corn (Zea mays) and reed (Phragmites australis) expanses.
Summary of the study: Muschketat, L. F. i Otte, J. (1996) Vergleichende faunistische
Untersuchung in Beständen hochwüchsiger Sügräser (Poaceae), Unpublished.
27. Eppel-Hotz, A., Jodl, S. i Kuhn, W. (1997). Miscanthus: new cultivars and results of
research experiments for improving the establishment rate. In: El-Bassam, N., Behl, R. K. i
Prochnow, B. (ur), Proceedings of the International Conference on Sustainable Agriculture
for Food, Energy and Industry. 23-27 June 1997, Braunschweig, Germany: 178-186.
28. Ercoli L., Mariotti M., Masoni A., Bonari E. (1999). Effect of irrigation and nitrogen
fertilization on biomass yield and efficiency of energy use in crop production of Miscanthus.
Field Crop Research, 63 (1999)1, s.3-11.
29. Greef, J. M. i Deuter, M. (1993). Syntaxonomy of Miscanthus x giganteus, Angew. Bot.,
67: 87-90.
34
30. Hotz, A., Kuhn, W. i Jodl, S. (1996). Screening of different Miscanthus cultivars in
respect of their productiviry and usability as a raw material for energy and industry. In:
Chartier, P., Ferrero, G. L., Henius, U. M., Hultberg, S., Sachau, J. i Wiinblad, M. (ur),
Biomass for Energy and the Enmronment- Proceedings of the 9th European Bioenergy
Conference, 24-27 June 1996, Copenhagen, Denmark, Elsevier Science Ltd., Oxford, 1: 523-
527.
31. Hugget, D. A. (1996). Potential aphid pests of the biomass crop Miscanthus. In:
Proceedings of Brighton Crop Protection Conference (Pests and Diseases), British Crop
Protection Council, Farnham, Surrey: 427-428.
32. Huisman, W. i Kortleve, W. J. (1994). Mechanisation of crop establishment, harvest and
postharvest conservation of Miscanthus Sinensis Giganteus. Industrial Crops and Products, 2:
289-297.
33. Huisman, W., Venturi P., Molenaar J. (1997). Costs of supply chains of Miscanthus
giganteus. Industrial Crops and Products, 6 (1997)3-4, s.353-366.
34. Jodl, S., Hotz, A. i Christian, D. G. (1996). Nutrient demand and translocation processes
of Miscanthus x giganteus. In: Chartier, P., Ferrero, G. L., Henius, U. M., Hultberg, S.,
Sachau, J. i Wiinblad, M. (ur), Biomass for Energy and the Enmronment- Proceedings of the
9th European Bioenergy Conference, 24-27 June 1996, Copenhagen, Denmark, Elsevier
Science Ltd., Oxford, 1: 517-522.
35. Jörgensen, U. (1995). Lowcost and safe establishment of Miscanthus. In: Chartier, Ph.,
nBeenackers, A.A.C.M. i Grassi, G. (ur), Biomass for Energy, Enuironment, Agriculture and
Industry – Proceedings of 8th E. C. Conference. 3-5 October, 1994, Vienna, Austria, Elsevier
Science Ltd., Oxford, 1: 541-547.
36. Knoblauch, F., Tychsen, K. i Kjeldsen, J. B. (1991). Miscanthus sinensis 'giganteus'
(elefantgres). Landbrug Grøn Viden 85. (English version: Manual for Growing Miscanthus
sinensis 'giganteus'. Danish Research Service for Plant and Soil Science, Institute of
Landscape Plants, Hornum, Denmark).
37. Leto J., Bilandžija N. (2013). Rodnost energetske trave Miscanthus x giganteus u 1.
godini na različitim lokacijama. Zbornik radova s 48. hrvatskog i 8. međunarodnog simpozija
agronoma. S. Marić i Z. Lončarić (ur.). 17-22. veljače 2013. Dubrovnik, str. 515-519.
35
38. Leto, J., Bilandžija, N., Stojanović, L., Sever, M. (2014). Morfološka i gospodarska
svojstva energetske trave Miscanthus x giganteus Greef et Deu. u 2. godini uzgoja. Zbornik
radova s 49. hrvatskog i 9. međunarodnog simpozija agronoma. S. Marić i Z. Lončarić (ur.).
16-21. veljače 2014. Dubrovnik, str. 397-401.
39. Lewandowski I., Kicherer A. (1997). Combustion quality of biomass: practical relevance
and experiments to modify the biomass quality of Miscanthus x giganteus. European Journal
of Agronomy, 6 (1997)3-4, s.163-177.
40. Lewandowski I., Clifton-Brown J. C., Deuter M. (1999). Potential of Miscanthus
genotypes in Europe: over-wintering and yields. In: Alternative crops for sustainable
agriculture (Eds. Mela T et al.), European Commission, BioCity, Turku, Finland (1999), s.46-
52.
41. Lewandowski I., Clifton-Brown J. C., Scurlock J. M.O., Huisman W. (2000). Miscanthus;
European experience with a novel energy crop. Biomass and Bioenergy, 19 (2000),4 s.209-
227.
42. Linde-Laursen, I. (1993). Cytogenetic analysis of Miscanthus 'giganteus', an interspecific
hybrid, Hereditas, 119: 297-300.
43. Long, S. P. (1983). C4 photosynthesis at low temperatures. Plant, Cell, and Environment
6, 63-345.
44. Long, S. P. i Beale, C. V. (2001). Resource capture by Miscanthus. In: Jones, M. B. i
Walsh, M. (ur), Miscanthus for energy and fiber. Eartscan London UK: 10-20.
45. Mediavilla V., Lehmann J., Meister E., Stünzl H. (1997). Biomasseproduktion mit
Chinaschilf und einheimischen Gräsern. Agrarforschung, 4 (1997)7, s.295-298.
46. Miguez, F.E., Villamil, M.B., Long, S.P., Bollero, G.A. (2008). Meta-analysis of the
effects of management factors on Miscanthus×giganteus growth and biomass production.
Agricultural and Forest Meteorology. 148 (8-9): 1280–1292.
47. Ministry of Agriculture, Forestry and Fisheries – MAFF (2001). Planting and Growing
Miscanthus – Best Practice Guidelines. DEFRA Publications, PB No.5424, London, s.20.
36
48. Neukirchen D., Himken M., Lammel J., Czypionka-Krause U., Olfs H-W. (1999). Spatial
and temporal distribution of the root system and root nutrient content of an established
Miscanthus crop. European Journal of Agronomy, 11; 3-4, s.301-309.
49. O'Neill, N. R. i Farr, D. F. (1996). Miscanthus Blight, a new foliar disease of ornamental
grasses and sugarcane incited by Leptosphaeria sp. and its anamorphic state Stagonospora sp.
Plant Disease, 80: 980-984.
50. Price L., Bullard M., Lyons H., Anthony S., Nixon P. (2004). Identifying the yield
potential of Miscanthus x giganteus: an assessment of the spatial and temporal variability of
M. x giganteus biomass productivity across England and Wales. Biomass and Bioenergy,26
(2004)1, s.3-13.
51. Rutherford, L. i Heath, M. C. (eds) (1992). The Potential of Miscanthus as a Fuel Crop,
Energy Technology Support Unit (ETSU) B1354, Harwell, UK.
52. SAS Institute (1999). The SAS System for Windows. Version 8. SAS Inst. Cary. NC.
53. Schwarz, H. (1993). Miscanthus sinensis 'giganteus' production on several sites in Austria.
Biomass and Bioenergy,5-6, s.413-419.
54. Schwarz, H. (1993). Uniersuchungen zu einer bedarfsgerechten Nährstoffuersorgung und
Optimierung weiterer steuerbarer Produkuonsfakoren bei Miscanthus sinensis 'Giganteus'.
Dissertation der Universitat für Bodenkultur. Wien. Austria.
55. Schwarz, K.U., Murphy, D.P.L. i Schnug, E. (1994). Studies of growth and yield of
Miscanthus x giganteus in Germany. Aspects of Applied Biology. 40: 533-540.
56. Wiesler, F., Dickmann, J. i Horst, W. J. (1997). Effects of nitrogen supply on growth and
nitrogen uptake by Miscanthus sinensis during establishment, Zeitschrift für
Pflancenemahrung und Bodenkunde. 160: 25-31.
57. Yamasaki, S. (1981). Effect of water level on the development of rhizomes of three
hygrophytes. Japanese Journal of Ecology, vol. 31: 353-359.
58. Yamashita, S., Nonaka, N., Doi, Y., i Yora, K. (1985). Miscanthus streak virus,
ageminivirus in Miscanthus sacchariflorus Benth et Hook. Annals of the Phytopathological
Society of Japan, 5: 582-590.
37
38
39
40
