Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
BEZBEDNOSNE KRIZE U 21. VEKU
I KAKO NJIMA UPRAVLJATI?
Međunarodna video konferencija
13. i 14. oktobra 2020. godine od 11:00 do 14:00
ORGANIZATORI
CENTAR ZA ANALIZU RIZIKA I UPRAVLJANJE KRIZAMA (Beograd)
HRVATSKA UDRUGA ZA MEĐUNARODNE STUDIJE (Zagreb)
INSTITUT ZA RAZVOJ I MEĐUNARODNE ODNOSE (Zagreb)
LIBERTAS INTERNACIONALNI UNIVERZITET (Zagreb)
TEME
1. NOVI IZAZOVI KAO BEZBEDNOSNO PITANJE (NOVI IZAZOVI IZ
BEZBEDNOSNE PERSPEKTIVE)
2. ISKUSTVA KAO LEKCIJE ZA JAČANJE OTPORNOSTI NA BUDUĆE KRIZE
3. PRETNJE VS. „ŠANSE“ U USLOVIMA NEIZVESNOSTI
4. GLOBALNA NESPREMNOST NA COVID-19 - UZROCI I POSLEDICE
5. COVID19 - LEKCIJE O KRIZNOM MENADŽMENTU
6. ZDRAVSTVENI ODGOVOR NA COVID-19 – ISKUSTVA IZ REGIONA
Krize koje su obeležile prve decenije 21.-og veka, osim što su širokog spektra i
različitog porekla, pokazuju i trend eksponencijalne učestalosti i intenziteta,
sa dramatičnim posledicama po društvo, države i privredu. Naročito se među
njima izdvojio COVID19, uzdrmavši temelje ionako krhkog svetskog političkog i
privrednog poretka. Osim što predstavlja, verovatno, „poslednji poziv svetu na
buđenje“, COVID19 nosi potencijal da se transformiše u egzistencijalnu krizu.
Šta je to što individue, organizacije i države čini „dobrim“ u upravljanju
krizama nije samo atraktivna tema za diskusiju, već, pre svega, pitanje od
krucijalnog značaja za budućnost u svetu „krize kao normalnosti“ ka kojoj se
sigurnim stopama krećemo.
Video konferencija predstavlja jedinstven međunarodni događaj koji okuplja
eminentne eksperte iz regiona sa ciljem razmene iskustava u upravljanju
rizicima i krizama današnjice. Rezultati konferencije treba da posluže
strateškim (političkim), lokalnim, ali i organizacionim akterima kao vodič za
razvoj i implementaciju sektorskih politika i sprovođenje konkretizovanih
akcija, u cilju jačanja otpornosti u strateškom i operativnom okruženju.
13. oktobar 2020. godine, 11:00-14:00
Temat prvog konferencijskog dana obuhvata definisanje teorijskog i praktičnog konteksta, te
konkretnih izazova menadžmenta upravljanja rizikom, kriznog menadžmenta i menadžmenta
održanja poslovnog kontinuiteta, u vidu smernica namenjenih donosiocima strateških odluka, kako
u javnom, tako i u privatnom sektoru, radi planiranja, uspostavljanja, implementacije, upravljanja,
nadzora i održavanja, kao i kontinuiranog jačanja sposobnosti upravljanja.
14. oktobar 2020. godine, 11:00-14:00
Temat drugog konferencijskog dana podrazumeva prezentaciju primera „dobre“ i „loše“ prakse
upravljanja epidemijom COVID19 i tretiranja nastalih posledica, kao lekcija za postupanje u
budućim krizama. U diskusiji učestvuju neki od vodećih epidemiologa, imunologa, virusologa i
drugih eksperata medicinske struke kao neposrednih aktera u upravljanju epidemijom u svojim
državama, a koji su vlastitim javnim nastupima izvršili značajan uticaj na oblikovanje stavova i
uverenja donosilaca odluka u privatnom i javnom diskursu.
Za više informacija o konferenciji, uključujući i registraciju učesnika, posetite:
https://webinar.caruk.rs/
Prof. dr Zoran Keković, Centar za analizu rizika i upravljanje krizama
Doc. dr Jadranka Polović, Hrvatska udruga za međunarodne studije - HUMS
.....
*** Prispeli radovi koji dobiju pozitivnu recenziju biće objavljeni u Zborniku radova
(kategorija M33) čiji su izdavači Sveučilište 'Libertas', Centar za analizu rizika i
upravljanje krizama, Institut za razvoj i međunarodne odnose i Hrvatska udruga za
međunarodne studije.
https://webinar.caruk.rs/
D A N P R V I
Bezbednosni rizici i krize u 21. veku i izazovi upravljanja
Prof. dr Vlatko Cvrtila
Sigurnosno upravljanje i novi izazovi
Prof. dr Slobodan P. Simonović
Kvantitativna otpornost – Potencijalni kriterijum za upravljanje
katastrofama
Prof. dr Aleksandar Jovanović
Upravljanje rizicima u nepredvidivoj budućnosti: Povezivanje različitih
pristupa na globalnoj ravni
SPECIJALAN GOST IZ UJEDINJENOG KRALJEVSTVA
Lord Toby Haris
Leadership u vrijeme COVID-a
Prof. dr Elizabeta Ristanović
Zdravstveni aspekti COVID-19 u ogledalu realnog vremena
Doc. dr Robert Mikac
Analiza delovanja EU tokom krize COVID-19
Doc. dr Stjepan Šterc
Nova evropska paradigma dosega radne snage
DISKUSIJA
Moderatori: prof. dr Zoran Keković i doc. dr Jadranka Polović
D A N D R U G I
COVID-19 – Iskustva upravljanja krizom iz regiona
BOSNA I HERCEGOVINA
Prof. dr Mirsada Hukić, specijalista mikrobiologije, član Evropske akademije nauka,
član Akademije nauka i umjetnosti BiH
Prof. dr Drago Nedić, član Komisije za zoonoze u Republici Srpskoj, član
Koordinacionog tijela Vlade Republike Srpske za planiranje, sprovođenje i praćenje
aktivnosti vezanih za pojavu novog koronavirusa SARS-CoV-2 u Republici Srpskoj,
predsjednik Naučnog vijeća JU Veterinarski institut Republike Srpske ”Dr Vaso
Butozan” Banja Luka, redovni profesor Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u
Beogradu.
CRNA GORA
Prof. dr Boban Mugoša, Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, profesor na
Medicinskom, Farmaceutskom i Fakultetu primijenjene fizioterapije Univerziteta Crne
Gore
Prof. dr Nebojša Kavarić, Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ECPD, Evropski
Centar za mir i razvoj Univerziteta UN
HRVATSKA
Dr. sc. Damir Trut, pomoćnik ministra i
zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Coronavirus COVID-19
Dr Nela Sršen, Hirurg, Počasni konzul Republike Hrvatske u Italiji
D A N D R U G I
COVID-19 – Iskustva upravljanja krizom iz regiona
SEVERNA MAKEDONIJA
Prof. dr Velo Markovski, Infektolog, Medicinski fakultet, Univerzitet u Štipu
Doc. dr Golubinka Bosevska, Mikrobiolog, Šef referentne laboratorije za
dijagnostiku Sars Cov 2 pri Institutu za javno zdravlje Severne Makedonije, SZO
konsultant za laboratorijsku dijagnostiku COVID-19, docent Medicinska
fakulteta Univerziteta Goce Delčev
SRBIJA
Prof dr Ana Gligić, Virusolog u penziji
Doc. dr Verica Jovanović, Direktor Instituta za javno zdravlje Srbije ‘Dr Milan
Jovanović Batut’
Dipl. inž. Ms Miljan Rančić, Nacionalni koordinator za vanredne situacije i
implementaciju Međunarodnog zdravstvenog pravilnika pri Kancelariji Svetske
zdravstvene organizacije (SZO) u Srbiji.
DISKUSIJA
Moderator: prof. dr Elizabeta Ristanović
Zoran Keković (1965. Podgorica) redovni je profesor
Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu od 2009.
godine. Od 1998. do 2004. godine je radio kao predavač i
istraživač na Višoj školi unutrašnjih poslova u Zemunu.
Osnivač je i voditelj prvog akademskog postdiplomskog
studijskog programa iz oblasti kriznog menadžmenta na
Fakultetu bezbednosti od 2005. godine. Osnivač je i
predsednik Centra za analizu rizika i upravljanje krizama iz
Beograda od 2006. godine. Predsednik je Nacionalne
komisije za bezbednost i otpornost pri Institutu za
standardizaciju Srbije od 2007. godine i predstavnik Srbije u
Tehničkom komitetu Međunarodne organizacije za
standardizaciju (ISO) za bezbednost i otpornost. Organizator
je i učesnik brojnih naučnih i stručnih skupova iz oblasti
bezbednosti, kao i autor većeg broja radova, monografija i
udžbenika u oblasti studija bezbednosti, korporativne
bezbednosti, menadžmenta rizikom i kriznog menadžmenta.
Jadranka Polović, doc.dr.sc., predsednica je Hrvatske udruge
za međunarodne studije (HUMS), predavačica na Fakultetu
međunarodnih odnosa i diplomacije, Univerziteta Libertas i
nezavisna geopolitička analitičarka. Politološkinja je sa
naučnim magisterijom i doktoratom iz političkih nauka
(međunarodni odnosi i nacionalna bezbednost) koje je
stekla na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Zagrebu,
Autorica je niza naučnih i stručnih članaka, kao i učesnica
brojnih naučnih konferencija, članica uredništva naučnog
časopisa Međunarodne studije, istraživačkog tima
Međunarodnog naučnog projekta GlobMigrant „Globalizacija
migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija u Evropskoj
uniji: Refleksije na evropska društva i države u 21. veku“.
Ima bogato iskustvo uređivanja i vođenja televizijskih i radio
emisija, koje obrađuju relevantne društvene teme iz
područja unutrašnje politike i međunarodnih odnosa, kao i
područja ljudskih prava, civilnog društva, nauke, kulture i
ekologije. Aktivno je učestvovala u izradi niza Nacionalnih
politika za unapređenje ravnopravnosti polova (2006--
2010.; 2011.- 2015.), trenutno je članica Radne grupe
Vlade RH za izradu Nacrta predloga Nacionalne politike za
unapređenje ravnopravnosti polova za period 2019.-2023.
Stalna je kolumnistica specijalizovanog geopolitičkog portala
Geopolitika News, članica Atlantskog saveta Hrvatske,
Instituta za evropske i globalizacijske studije, te Hrvatskog
politološkog društva.
UVODNIČARI
Vlatko Cvrtila, redovni profesor na Univerzitetu VERN u
Zagrebu. Na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u
Zagrebu diplomirao je 1989. godine, magistrirao 1992. i
doktorirao 1999. iz područja međunarodnih odnosa i
bezbednosti. Od 2004. do 2005. obavljao je dužnost
prodekana, a 2008 - 2010. dekana Fakulteta političkih
nauka, Univerziteta u Zagrebu. Godine 2013. zapošljava se
na Univerzitetu VERN gde je izabran za dekana. U domaćim
i stranim publikacijama objavio je 40-ak naučnih radova i
veći broj stručnih članaka o pitanjima savremene
bezbednosti. Bio je član uredništva i izvršni urednik časopisa
Politička misao (1996-2000). Autor je jedne (Hrvatska i
NATO, 2004) i koautor dve knjige (Suvremeni sustavi
nacionalne sigurnosti, 1999., Suvremene sigurnosne
politike, 2009). Učestvovao je u radu više domaćih i stranih
ekspertskih grupa za pitanja nacionalne i evropske
bezbednosti. Bio je savetnik predsednika Republike za
odbranu (2005-2008) i savetnik za nacionalnu bezbednost
predsednice Vlade Republike Hrvatske (2009-2011). Od
2012. do 2015. godine bio je spoljni član Odbora za obranu
Hrvatskog sabora. Godine 2017. izabran je za rektora
Univerziteta VERN u Zagrebu.
Slobodan P. Simonović, globalno je prepoznatljiv po svojim
jedinstvenim interdisciplinarnim istraživanjima u oblasti
sistemske analize i razvoja determinističkih i stohastičkih
simulacija, optimizacije, multikriterijske analize i drugih
metodologija odlučivanja. U svom radu analizira sistemske
probleme koji nastaju preplitanjem društva, tehnologije i
životne sredine, posmatrajući ih kroz prizmu održivog
razvoja, a primenjujući u oblastima upravljanja vodnim
resursima, hidrologije, energetike, klimatskih promena i
javne infrastrukture. Njegov glavni naučni doprinos uključuje
modeliranje i primenu koncepta otpornosti kompleksnih
sistema. Profesor Simonović je izvršio uticaj na nauku,
privredu i državnu upravu putem svog dugogodišnjeg rada
kao univerzitetski predavač i konsultant, objavljivanjem
istraživačkih publikacija, mentorisanjem mladih naučnika,
učešćem na seminarima i konferencijama širom sveta,
radom na naučnim projektima. Dobitnik je brojnih nagrada
za svoj nastavni i istraživački rad. Profesor Simonović je
objavio preko 600 naučnih i stručnih radova (preko 240 u
svetski priznatim akademskim časopisima) i tri monografije
koje su prevedene na više jezika (citatni indeks - 12300, H
indeks 57 u julu 2020). Bio je uvodni govornik na preko
300 događaja. Primljen je Kanadsku akademiju inženjerskih
nauka 2013. godine, a u Kanadsko kraljevsko društvo
(Akademija nauka) 2020. godine.
UVODNIČARI
Elizabeta Ristanović, načelnik je Odeljenja za mikrobsku
genetiku i imunologiju na Vojnomedicinskoj akademiji u
Beogradu. Redovni je profesor Univerziteta odbrane u
Beogradu. U tom svojstvu angažovana je kao predavač na
Medicinskom fakultetu VMA za oblasti medicinska
mikrobiologija i medicina vanrednih događaja, kao i na
Vojnoj akademiji za oblast bioterorizam i menadžment
kriznih situacija u okviru osnovnih i doktorskih studija kao i
svih vidova karijernog usavršavanja uključujući i Visoke
studije bezbednosti i odbrane. Vodeći je nacionalni ekspert
za oblast bioterorizma i medicinske zaštite i predstavnik
Ministarstva odbrane i Vojske Srbije za saradnju sa
međunarodnim organizacijama u ovoj oblasti. Redovni je
profesor Evropskog centra za mir i razvoj Univerziteta za mir
UN u oblasti bioterorizma i menadžmenta vanrednih
situacija. Viši je naučni saradnik Univerziteta u Beogradu za
oblasti mikrobiologija i imunologija. Autor je i koautor više od
280 naučnih radova, među kojima su knjige i poglavlja u
značajnim međunarodnim i domaćim publikacijama, kao i
radovi objavljeni u najprestižnijim svetskim časopisima.
Dobitnik je Vukove nagrade za doprinose prosveti, nauci i
kulturi Republike Srbije i svesrpskog prostora, vojne spomen
medalje za rezultate u službi i više drugih nagrada i
priznanja.
Aleksandar Jovanović je direktor kompanije Steinbeis
Advanced Risk Technologies Group (Štutgart, Nemačka) i
generalni direktor Evropskog virtualnog instituta za
integrisani menadžment rizikom (EU-VRi). Redovni je
profesor na Štajnbajs univerzitetu u Berlinu. Prethodno je
bio predavač na mnogim evropskim i svetskim
univerzitetima - Politehnički univerzitet u Milanu,
Univerzitet u Štutgartu, Politehnička škola (Ecole
Polytechnique - Francuska), Univerzitet u Tokiju, Univerzitet
La Hola (SAD), Univerzitet u Pekingu - kao i stručni saradnik
Evropske Unije, Nacionalne laboratorije Argon (SAD), kao i
brojnih kompanija u SAD i Srbiji. Glavne oblasti koje
pokrivaju njegovi skorašnji projekti tiču se menadžmenta
rizikom i otpornošču u industriji i uključuju bezbednost i
zdravlje na radu, RCM (Reliability Centered Maintenance),
RBI (Risk-Based Inspection), KPIs (indikatori ključnih
performansi), RCFA (analiza korena uzroka greške),
indikatori otpornosti-rezilijentnosti i primena veštačke
inteligencije. Aleksandar Jovanovic je dao veliki doprinos
globalnoj zajednici proučavalaca i menadžera rizikom kao
autor nacionalnih, evropskih i ISO standarda: CEN-CWA
15740:2008 (“RBI”), prEN16991:2017 (“RBI”) and CEN-
CWA 16449:2013 (“Menadžment novih tehnologija -
povezani rizici”) i ISO 31050 (“Menadžment rizika u
nastajanju (emerging risks) u cilju unapređenja
otpornosti”). Koautor je studije OECD Budući globalni
poremećaji (Future Global Shocks, 2013), autor je 7 knjiga
i preko 150 publikacija
(www.researchgate.net/profile/Aleksandar_Jovanovic5).
UVODNIČARI
http://www.researchgate.net/profile/Aleksandar_Jovanovic5
Robert Mikac je docent na Fakultetu političkih nauka
Univerziteta u Zagrebu u oblasti društvenih nauka, polje
politologija, grana međunarodni odnosi I nacionalna
bezbednost. Oblasti njegovog intereovanja i stručnosti su:
međunarodni odnosi; međunarodna i nacionalna bezbednost;
upravljanje bezbednošću; upravljanje krizama I katastrofama;
civilna zaštita; Afganistan; privatizacija bezb ednosti; zaštita I
otpornost kritične infrastrukture; migracije I sigurnost. Autor je
I koautor šest knjiga - Afganistan: nikad završen sukob
(2008.); Savremena sigurnost i private bezbednosne
kompanije: privatizacija bezbednosti i posledice (2013.);
Kritična infrastruktura: Platforma razvoja bezbednosti nacija
(2018.); Critical Infrastructure: Concept and security
challenges (2019.); Nacionalna bezbednost Republike
Hrvatske u 21. veku (2019.); Osnove protivpobunjeničkih
operacija: Studija slučaja Afganistan (2020) i četrdesetak
stručnih i naučnih članaka.
UVODNIČARI
Stjepan Šterc, doc. dr. sc., predavač je i predstojnik Odseka za
demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih
studija, Univerzitet u Zagrebu. Od 1991. do 2003. godine
obavljao je niz dužnosti u Vladi RH, Ministarstvu vanjskih
poslova, te u Ministarstvu obrane i obnove kao pomoćnik
ministra razvitka i obnove, kao i obrane. Jedan je od osnivača
Instituta Ivo Pilar, Fakulteta Hrvatskih studija, te znanstvenog
časopisa Društvena istraživanja. Također je jedan od autora
„Nacionalnog programa demografskog razvoja Republike
Hrvatske”, „Zakona o otocima”, „Studije o razvitku područja
posebne državne skrbi” kao i niza drugih. Bio je član Veća za
demografski razvoj RH, član Saveta za prostorni razvoj RH, član
Predsedničkog veća RH, član Poverenstva za sukcesiju Vlade.
Predavao je na Ratnoj školi HVU-a Ministarstva odbrane RH,
Geografskom odseku PMF-a, te Fakultetu hrvatskih studija na
kojem trenutno obnaša funkciju predstojnika Odseka za
demografiju i hrvatsko iseljeništvo.
Lord Tobi Haris je diplomirao prirodne nauke i ekonomiju na
univerzitetu u Kembridžu 1975.godine. Profesionalnu karijeru
započeo je u Engleskoj banci, a zatim je radio u Savetu
potrošača električne energije. Direktor Saveza Saveta za javno
zdravlje Engleske i Velsa (nacionalno telo koje zastupa interese
medicinskih pacijenata) postaje 1987, a 1988. osniva svoju
konsultantsku agenciju Toby Harris Associates, koja pruža
konsultantske usluge velikim preduzećima u javnom i
privatnom sektoru. Titulu lorda (Life Peer) dobija 1988, a od
2012. godine predsedava Savetom lordova Laburističke
stranke. Potpredsednik je Komiteta za nacionalnu bezbednost
Ujedinjenog Kraljevstva od 2016. godine, čiji je član od 2010.
Član je Komiteta za COVID-19, a do leta 2020. bio je član
Komiteta za demokratiju i digitalne tehnologije. Lord Haris je
takođe bio član Komiteta Gornjeg doma Parlamenta (House of
Lords) za ličnu bezbednost na internet. Potpredsednik je
zajedničke Parlamentarne grupe za rad policije, i član
Parlamentarnog foruma za internet i komunikacione
tehnologije. Predsednik je Instituta za strateški risk
menadžment (ISRM), a takođe predsedava Komisijom za
nacionalnu spremnost, sa misijom unapređenja nacionalne
spremnosti na velike krize i incidente. Direktor je nevladine
organizacije koja se bavi izazovima sajber bezbednosti -
Cybersecurity Challenge UK. Predsednik je nezavisne referentne
grupe Nacionalne agencije protiv organizovanog kriminala –
National Crime Agency. Lord Haris je 2016.godine za
gradonačelnika Londona izvršio nezavisnu analizu spremnosti
Londona za odgovor na velike terorističke napade. Od 2000. do
2004. bio je predsednik odborničke grupe Laburističke stranke
u Skupštini Londona i predsednik Metropoliten policije
(Metropolitan Police Authority). Od 2004 do 2012 je bio član
nadzornog odbora Metropoliten policije kao predstavnik
Ministra unutrašnjih poslova.
SPECIJALAN GOST
Naši konferencijski partneri pružili su značajan
doprinos organizovanju konferencijskog događaja.
KONFERENCIJSKI PARTNERI
https://iss.rs/sr_Cyrl/https://www.asadria.com/https://www.geopolitika.news/https://www.sgs.rs/https://www.svijetsigurnosti.com/https://www.zastita.info/https://www.theisrm.org/