Prilog Večernjeg lista o stočarstvu i domaćoj proizvodnji mesa

VEĆ SADA ZNAK IMA ČAK

55 DOMAĆIH PROIZVOĐAČA I SVE IH JE VIŠE

HITNO NAM VRATITE ZNAK ZA

MESO KOJE JE OD UVOZNE

TELADI

Oznake kvalitete Baby Beef

Na okruglom stolu u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i portala Agrobiz istaknuto je kako hrvatski potrošači zaslužuju imati na policama domaće kvalitetno meso, ali da je potrebno napraviti ozbiljnu strategiju obnove stočnog fonda

SHUT

TERS

TOCK

Bez strategije neće biti obnove stočarstva ni

mesa iz Hrvatske

Mesohrvatskih farmi

Kako povećati proizvodnju i konkurentnost, kad je meso zaista s hrvatskih farmi, neke su od tema okruglog stola portala Agrobiz i Večernjaka

Napraviti dugoročnu strategiju hr-vatskog stočarstva i odmah početi raditi na obnovi domaćeg stočnog fonda, osnažiti pregovaračku po-ziciju hrvatskog seljaka, smanjiti PDV na žive životinje i trupove za-klane stoke proizvedene u Hrvat-skoj, poticati kapitalna ulaganja kroz fondove EU te jače promo-virati kvalitetno meso s hrvatskih farmi, kako bi ga i potrošači lakše prepoznali na policama trgovaca, samo su neki od prijedloga sudi-onika okruglog stola Meso hrvat-skih farmi u organizaciji portala Agrobiz.hr i Večernjeg lista, koji se nametnuo kao aktualni nastavak nedavne konferencije Hrvatska kakvu trebamo – poljoprivreda za 21. stoljeće.– O nijednoj grani poljoprivredne proizvodnje ne govori se toliko ko-liko o stočarstvu i kako mu pomoći

Okrugli stol: “Meso hrvatskih farmi”

Nismo mi krivi što domaće teladi nema dovoljno i što je simentalac izgubio na mesnosti, no i junad tovljena 1,5 godinu u RH hrvatski je proizvod, kažu u Baby Beefu

Znak ‘Meso hrvatskih farmi’ zaslužuje i uvozna junad

Jolanda Rak ŠajnZAGREB

DAV

OR

VIŠN

JIĆ/P

IXSE

LL

da ponovno stane na noge – kazao je Zdravko Barać, ravnatelj Hrvat-ske poljoprivredne agencije (HPA). Trendovi su takvi da u svinjogoj-stvu bilježimo više od 100.000 krmača, u kozarstvu i ovčarstvu, koji su najžilavije grane stočarske proizvodnje, oko 680.000 ovaca i 80.000 koza, dok brojke u gove-darstvu najviše razočaravaju. Spa-li smo na 165 tisuća krava i stado i dalje opada te je za očekivati dalji pad od 5% u proizvodnji mlijeka u ovoj godini – i posljedično – i pad proizvodnje mesa.

Bez krava nema ni teladiKad nema krava nema, naime, ni teladi, te bi valjalo voditi računa da se matično stado poveća, obja-snio je Barać. No iako je to svima u shemi jasno, toviteljima junadi prije nekoliko je mjeseci ukinuta mogućnost da na svoje meso, koje zbog manjka domaće teladi proi-zvode iz teladi iz uvoza, i u Hrvat-skoj je tove godinu i pol, stavljaju znak “Meso hrvatskih farmi” HPA i Ministarstva poljoprivrede, čulo se na okruglom stolu. Branko Bobetić, direktor GIU Cro-atiastočara, tvrdi kako bi Mini-starstvo poljoprivrede trebalo biti inicijator strategije poljoprivrede prema Vladi RH, a unutar nje i stočarstva. Posljednjih tri-četiri godine uvoz svinjetine u Hrvatsku nadilazi ukupnu proizvodnju svi-

Sudionici okruglog stola: Večernji list i agrobiz.hr organizirali su četvrti po redu okrugli stol posvećen poljoprivrednoj proizvodnji

nja koja se zakolje u klaonicama. U odnosu na 2012. proizvodnja svinj-skog mesa pala je za 30 tisuća tona, a uvoz porastao za 40 tisuća tona, dok po pitanju goveda bilježimo rast uvoza goveđeg mesa za 3000 tona u lanjskoj godini u odnosu na godinu ranije, a čak 11 tisuća tona više nego pretpristupne 2012. Uvoz peradi pak lani je bio veći za 2 ti-

suće tona u odnosu na 2015., a u odnosu na 2012. za 10.000 tona. U zadnjih pet godina, ističe Bobetić, uvezli smo tako mesa i mesnih pre-rađevina u ukupnoj vrijednosti od 2,7 milijardi eura, a izvezli u vrijed-nosti 659 milijuna, što govori o me-snom deficitu od 1,8 milijardi eura. U čitavom tom razdoblju i uvoz i izvoz mesa rasli su nam 35%, no

uvoz je očito značajno veći. – Sa svinjskim mesom lani smo bili samodostatni 59%, s goveđim 75%, s mesom peradi 84%, s mesnim proizvodima 95%, a s kokošjim ja-jima 88% – nabraja Bobetić. A dok je udio vrijednosti stočarske proi-zvodnje u odnosu na ukupnu vri-jednost poljoprivrednih proizvoda u EU bio 43%, u RH je to 36% ili svega 738 milijuna eura. Prosječ-ni indeks rasta poljoprivrednog dohotka u EU28 u zadnjih je pet godina iznosio 10% - u EU15 8%, a u EU13 21% - dok mi bilježimo pad od 12%.– Da nije imao 380 milijuna kuna subvencija, sektor stočarstva prošlu bi godinu završio u minu-su – konstatirao je Bobetić. No na okruglom je stolu bilo jasno kako je rješenje stočarske “krize”, čak i toga koje se meso smije dičiti oznakom da je s hrvatskih farmi, još daleko. – Govedarstvo je uvijek bilo perja-nica hrvatske poljoprivrede i treba-lo bi nositi 60% ukupnih prihoda u poljoprivredi. No država žmiri nad podacima po kojima sektor tovne junadi umnogostručuje zaposle-nost i BDP šest puta – i najisplativi-ja je investicija za državni proračun u poljoprivredi – i nas proizvođače tretira kao šugavo jare koje uzima potpore, a ne daje nikakvih rezul-tata – kaže Toni Raič, predsjednik udruge tovitelja junadi Baby Beef.

Kako bi bili organiziraniji za tržišnu utakmicu proizvođači crvenog mesa pokrenuli su

inicijativu za udruživanje pri HGK

Glavni problem govedarskog sektora

je što imamo sve manje krava pa dalje

pada proizvodnja mlijeka i mesa

Dužnost države je da domaći proizvođači dobiju lakši pristup

tržištu, kakav imaju i drugi proizvođači EU

kod kuće

Treba nam udruživanje te

proizvodi s dodanom vrijednošću koji nas

diferenciraju od proizvoda iz uvoza

Konkurentnost se više ne temelji

isključivo na financijama nego i na

orijentaciji regije na neki proizvod

Ne tražimo ništa osim da nas se izjednači s pravima i obvezama

tovitelja u mlađim članicama EU zbog

bolje konkurentnosti

Naš kupac mora znati da iza proizvoda stoji

dodana vrijednost kao što su kvaliteta, više

od 100.000 samokontrola...

Stalno govorimo o primarnoj proizvodnji,

a ne o dodanoj vrijednosti koja je

jedini način opstanka na tržištu

U posljednjih pet godina uvezli smo

mesa i mesnih prerađevina za 2,7

mlrd. eura, a izvoz je bio 659 milijuna

ZDRAVKO BARAĆ ravnatelj HPA

ZVONKO ŠIRJAN direktor Širjana d.o.o.

IGOR MILJAKpredsjednik uprave PPK

MLADEN ŠIMUNAC čelnik uprave MICRO projekti

TONI RAIČ čelnik udruženja Baby Beef

STJEPAN SABLJAK direktor Koke

DARIO PERIŠKIĆPZ Slavonski svinjogojac

BRANKO BOBETIĆ direktor GIU Croatiastočara

Na domaćem tržištu vodi se sve žešća bitka jer je i broj potrošača pao za 100.000

mil. kn državnih poticaja, 860 kn po

grlu dobivaju tovitelji junadi, a u proračun

uplate 300 mil. kn: usto otkupljuju i oko

400.000 t domaće stočne hrane

100

Ističe kako tovitelji junadi ne traže ništa nego da ih se izjednači s pra-vima i obvezama tovitelja u mla-đim članicama EU, Rumunjskoj ili Poljskoj, kako bi imali ravnopravnu utakmicu na tržištu. Da to mogu, potvrđuje se i danas. U otežanim uvjetima poslovanja, gdje se kon-kurenti obilno koriste i skrivenim subvencijama matičnih zemalja, Baby Beef 50% utovljene junadi plasira u Italiju, Libiju, Libanon, Egipat... Tovili bi oni i domaću telad da je ima, no valja znati i da su simentalska goveda, koja su se u Hrvatskoj godinama usmjerava-la u mliječnu proizvodnju i čine glavninu mliječnog fonda izgubi-la na mesnosti i treba im pobolj-šati genetske predispozicije za što kvalitetniju i sve traženiju hrvatsku junetinu u svijetu. To bi, čulo se na okruglom stolu, bilo najlakše uz pomoć belgijskog plavog goveda, kako su to posljednjih pet godina radili Rumunji ili Poljaci i ostvarili strahovit uzlet u govedarstvu te povećali vrijednost svoje junadi i za 100 eura po grlu. U Rumunjskoj je na taj način poboljšana geneti-ka oko 1 milijun goveda. No ništa se ne može preko noći pa iz Baby Beefa, čiji članovi sada tove oko 20% domaće teladi, predlažu pri-jelazno razdoblje u kojemu nitko ne smije marginalizirati činjenicu da je i meso uvoznog teleta (kakvo Poljaku država u roku 30 dana sub-vencionira s 96 eura), meso s hr-vatskih farmi. Ono je raslo u Hrvat-skoj, hranilo se domaćom silažom i zaklano je u RH – te nikako ne može “anonimno” stajati na polici trgovca, s jednakim statusom kao ono koje je jučer uvezeno. – Potrošači imaju pravo znati što kupuju i svima nam trebaju biti cilj samodostatnost i gastronomska ponuda temeljena na domaćoj pro-izvodnji, umjesto da se vode tuđe politike – poručio je Raič.

Domaći vs. uvozniciZvonko Širjan, član uprave i ve-ćinski suvlasnik tvrtke Širjan, kaže kako se strategija u tovnom gove-darstvu treba temeljiti na kvalitet-nom i zdravom domaćem mesu, a ne samo zdravstveno ispravnom što je, čini se, jedini kriterij posljed-njih godina. Dužnost države je da domaći proizvođači dobiju lakši pristup vlastitom tržištu u odno-su na konfekcijsku robu iz drugih zemalja za koju trenutačno nema nikakvih ograničenja. I jedan je od razloga gubitka domaće sirovine za tov junadi. Dario Periškić iz proizvođačke or-ganizacije PZ Slavonski svinjogojac kaže kako znak “Meso hrvatskih farmi” potiče i selekcijski program pa za govedare predlaže prijelazno rješenje. Nije za to da se za tovlje-nu uvoznu telad zaobiđu pravila s obzirom na to da za oznaku “Meso hrvatskih farmi” njihove svinje moraju biti rođene, utovljene i za-klane u RH. No Širjan objašnjava kako svinjogojci s 30-ak svinja po krmači godišnje za četiri godine mogu doći do samodostatnosti na razini RH, a krava daje samo jed-no ili nijedno tele. K tome, uvozno tele u nas se tovi godinu i pol, dok ne dosegne težinu od 600 do 650 kilograma, pa govedari očekuju od države da im pomogne da s tom proizvodnjom dođu u položaj u kakvom su drugi proizvođači u

EU na svom domicilnom tržištu.Miljenko Konjačić, izvanredni pro-fesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i potpredsjednik Baby Beefa, kaže kako tovno govedar-stvo na žalost ovisi o uvoznoj te-ladi, dok je u nas samo lani u kla-onicama zaklano 40.000 domaće teladi i oko 6000 komada na crno, a moglo je završiti u tovu. Takva za-klana telad ima oko 75 kilograma, što je u ostatku EU, gdje se telad tovi i 7-8 mjeseci nemoguće. Takva se telad onda, teška 360-380 kg bez problema izvozi i prodaje potroša-čima u Hrvatskoj, dok za domaću vrijede dvostruki kriteriji i već se za tele od 220 kg u klaonici viče da je preteško. – Uz sve te činjenice, mogli bismo doći do 30.000 domaće teladi u tovu, no potreban nam je uzgoj-no-selekcijski rad i vraćanje mesne komponente simentalcu. Pritom samo trebamo osluškivati što radi Europa – istaknuo je. Darko Celovec, član NO-a Baby Beefa, napominje kako potrošač mora biti informiran i znati pori-jeklo kvalitetnog domaćeg proizvo-da kojega cijene na svim tržištima EU i Bliskom istoku. HPA je stoga dobro zamislila priču oko znaka hrvatskih farmi, dok se u slučaju njegova oduzimanja govedarima zbog porijekla mesa mora uzeti u obzir nedostatak sirovine. On, da bi kupio 100 domaćih telaca, mora obići i 30-ak sajmova mjesečno. – Sami sebe sabotiramo. U ovome trenutku treba priznati da se ne može proizvesti meso junadi s do-maćih farmi inače će proizvodnja od oko 120.000 godišnje vrlo brzo pasti na 20.000, umjesto da se di-gne na 250.000. Zašto se donose pravilnici bez razgovora s proi-zvođačima – pita on, uvjeren kako do dostatnog broja domaće teladi, dugoročne strategije, podizanja ge-netike i proizvodnje, treba proći još najmanje 10 godina, a dok mi pri-čamo o simentalcu, i druge zemlje usmjeravaju se ka tovnoj politici, Rumunjska s belgijskim plavim. Igor Miljak, predsjednik uprave PPK, tvrdi kako je meso hrvatskih farmi dobra ideja, ali ni oni, kroz čiji sustav prođe oko 95.000 svinja godišnje, a rade i sa 60 kooperana-ta, ne mogu doći do dovoljno tov-ljenika. Cilj im je dizati proizvod-nju svinja na 200.000, a pršuta na 350.000 komada pa tvrde kako se ne mogu istodobno baviti i pršu-tom i selekcijskim centrom. Tako trenutačno na svega 4000 komada svinja mogu staviti oznaku s hrvat-skih farmi, no dobra je stvar što im u ostvarenju ciljeva pomažu novci iz EU fondova s kojim su planovi veći, a realizacija brža. – Trebaju nam strahovito dobra organizacija i udruživanje. Nitko od nas nije toliko velik da bismo se međusobno ugrožavali, no pro-blem je kad dođe netko izvana, sa skrivenim subvencijama. Samo nas proizvodi s dodanom vrijed-nošću diferenciraju od proizvoda iz uvoza – objašnjava Miljak, koji najavljuje i udruživanje proizvođa-ča crvenog mesa pri HGK. Periškić priča kako je PZ Slavonski svinjogojac lani je izvezao 11 tisuća živih svinja po burzovnim cijena-ma za tov u Mađarsku. Tamo su i zaklane, a onda ih je kupac uvezao u Hrvatsku. – Zanimljivo je da stalno pričamo

o primarnoj proizvodnji, a ne o dodanoj vrijednosti za koju se mi zalažemo i jedini razlog zašto sam ja još u Hrvatskoj jest proizvođač-ka organizacija od primarnog do finalnog proizvoda na polici uklju-čujući menadžment farme. Jedini način da opstanemo na tržištu je dodana vrijednost – kaže on. A to znaju i u Koki koja se već neko vrijeme hvali i svojom GMO free puretinom i piletinom te ‘5 HR oznakom’ na ambalaži svje-žih Cekin proizvoda – da je perad, počevši od samih roditeljskih jata, izležena i uzgojena u RH, da hrana kojom se hrani potječe iz RH te da je zaklana i prerađena u RH. – Kupac mora znati da iza takvog proizvoda stoji kvaliteta, sigurnost, preko 100.000 samokontrola... – nabraja direktor Koke Stjepan Sa-bljak svjestan kako je dodana vri-jednost pokraj kilograma uvozne piletine za 15,99 kn i pileće salame za 10 kuna s ovitkom i PDV-om u nekim trgovačkim lancima potro-šačima najbolja preporuka. Tim više što je tržište danas, priznali mi to ili ne, siromašnije za 100.000 potrošača. Mladen Šimunac, predsjednik uprave MICRO projekti, smatra kako se jako slabo koriste znanje i struka te su proizvođačke organi-zacije najlakši način za podizanje konkurentnosti i veće edukacije.

– Važno je voditi i brigu i o geneti-ci, marketingu i sličnom, no prije svega je važna agroekonomika i menadžment farmi kako bi po-slovanje bilo isplativo – kazao je Šimunac, prema kojemu hrvatski proizvođači u gotovo svim sektori-ma moraju raditi na udruživanju te većoj apsorpciji EU fondova. Andrija Matić, pročelnik za poljo-privredu Vukovarsko-srijemske županije tvrdi kako je važno udru-živanje srednjih i malih proizvođa-ča u proizvođačke organizacije jer tako imaju jaču poziciju na tržištu, bolju pregovaračku snagu prema Vladi i Ministarstvu. Zajedno mogu doći i do jeftinijeg kapitala za investicije, kazao je Matić. •

U odnosu na 2012. proizvodnja svinjskog mesa u RH pala je 30 tisuća tona, a uvoz porastao 40 tisuća

‘RASTE UVOZ’

Tovno govedarstvo u RH treba usmjeriti na kvalitetno i zdravo domaće meso, a ne samo zdravstveno ispravno

‘STRATEGIJA’

Problemi u sektoru preveliki su da bi se riješili na okruglom stolu, no sudionici se nadaju da će njihove poruke i prijedlozi pasti na plodno tlo

Prema podacima DZS-a, prirast goveda povećan je 7,7 posto na oko 5000 tona, dok je klanje goveda bilo veće za 7000 grlo ili 2700 tona težine

Tijekom 2016. godine u Hrvatskoj je nakon nekoliko godina došlo do pozitivnih trendova i oporav-ka u stočarskom sektoru. Barem tako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku prema koji-ma je u odnosu na 2015. godinu broj oteljenih teladi bio veći za 12.000 grla, oprašenih odojka za oko 160.000 grla, a imali smo i 34.000 komada više janjadi. Uku-pan broj i neto težina zaklane pe-radi veći je 10,2 posto (4500 tisuća grla i 7600 tona), dok je proizvod-nja kozjeg mlijeka povećana čak 61 posto na 9,880.000 litara. Pad je i dalje u sektoru proizvod-nje kravljeg mlijeka, kojeg je pro-izvedeno 3,4 posto manje odno-sno 651 milijuna litara zbog čega je Vlada najavila da će osmisliti nove mjere pomoći ovom sekto-ru proizvodnje. Ipak, pozitivni pomaci koje pokazuje statistika ohrabruju da se nakon više go-dina stagnacije i pada stočarstvo

Oporavak stočarstva tijekom 2016.godine

Tijekom 2016. godine u Hrvatskoj je nakon više godina pada došlo do pozitivnih trendova i oporavka u stočarskom sektoru. Povećan je broj teladi, odojaka i janjaca

Teladi smo imali 12.000, a odojaka 160.000 više nego 2015. godine

počelo oporavljati na što su utje-caj očito imali prije svega pozitiv-ni trendovi u cijeloj EU. Prema konačnim podacima DZS prirast goveda je prošle godine povećan za 7,7 posto odnosno za oko 5000 tona. Broj ukupno ote-ljene teladi veći je za 12.000 grla, dok je ukupno klanje goveda veće za 7000 grla odnosno 2700 tona neto težine. U 2016. uvoz goveda u blagom je porastu (0,9 posto), dok je ukupan izvoz veći za čak 73,3 posto.Pozitivni trendovi u svinjogoj-

milijuna litara mlijeka proizvedeno je prošle

godine, što je pad od 3,4 posto, zbog čega je

potrebno hitno donijeti mjere za ovu proizvodnju

651

Tijekom 2017. cijena svinja bila je viša 20 posto u odnosu na prošlu godinu, što je poticaj za proizvođače

‘VIŠA CIJENA SVINJA’

U proizvodnji peradi je došlo do povećanja prirasta od 9,6 posto odnosno rast je bio za oko 10.300 tona

‘UZLET PERADARSTVA’

Miroslav Kuskunovićmiroslav.kuskunovic@vecernji.net ZAGREB

skom sektoru EU, odrazio se i na rast ovog sektora u Hrvatskoj, pri-je svega kada je riječ o cijenama mesa, ali i proizvodnji. Izvozna ofenziva u EU rezultirala je ra-stom izvoza i smanjivanjem zali-ha, što se odrazilo i na trendove u Hrvatskoj.Tako je prirast svinja povećan 4,9%, dok je broj ukupno opraše-nih odojaka veći 12,9%, odnosno za oko 160.000 grla. Ukupan broj zaklanih svinja veći je za 4,1% uz povećanje neto težine 4,3%. Uvoz svinja svih kategorija manji je za 13,8% nego prethodne godine, dok je ukupan izvoz porastao za 4,1%.Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvat-ske Goran Jančo kaže kako je cijena svinja tijekom cijele 2017. godine bila viša 20 posto u od-nosu na prošlu godinu, što je dobar pokazatelj i cijena je vrlo motivirajuća za proizvođače da krenu u novi ciklus proizvodnje. Ako su podaci DZS točni mogu reći da me raduje da se događaju pozitivni trendovi u pojedinim sektorima stočarstva, kaže Jančo. U 2016. prirast ovaca smanjen je za 14,1% u odnosu na 2015, no istodobno je broj ukupno ojanjene janjadi veći za 34.000 grla (8,4%), dok je ukupno klanje

ovaca povećano 14,2% u broju (53.000 grla) uz približno jednaku neto težinu. Proizvodnja ovčjeg mlijeka veća je za 32,6%, dok je proizvodnja vune u porastu za 3,1%.Podaci DZS pokazuju da je prirast koza u znatnom porastu u odno-su na prethodnu godinu (100,4%) kao i broj ojarenih jarića koji je veći 30,6%. Broj zaklanih koza veći je 4,9% uz smanjenje neto težine 2,8%. Kao što je već spomenuto došlo je do značajnog rast proizvodnje kozjeg mlijeka za čak 60,9%, dok je ukupan broj uvezenih i izveze-nih koza statistički bio neznatan.Više peradi i jaja U proizvodnji peradi u 2016. u od-nosu na 2015. bilježi se povećanje prirasta 9,6 posto, odnosno oko 10.300 tona, dok je broj izvaljenih pilića povećan 8,8 posto. Ukupan uvoz i izvoz bilježe blage promje-ne kretanja u odnosu na 2015, tako da za uvoz bilježi smanjenje 0,7 posto, dok je izvoz veći za 0,3 posto. Ukupan broj i neto težina zaklane peradi veći su za 10,2 po-sto odnosno za 4500 tisuća grla i 7600 tona.Povećanje se također bilježi kod proizvodnje kokošjih jaja (17,4%), dok se za jaja ostale peradi bilježi smanjenje od 21,1%. •

Pileći Cekin i pureći Vindon svježe meso prvi su i za sada jedini nositelji GMO free certifikata u Hrvatskoj, čime smo istaknuli našu kvalitetu

Vindija je lider u proizvodnji pe-radarskog mesa. Kolika je bila proizvodnja prošle godine? Grupu Vindija čini 14 poduzeća, njih osam u Hrvatskoj i šest u zemljama regije. Kompanija za-pošljava više od 4000 radnika te ostvaruje prosječni godišnji pro-met od 400 milijuna eura, čime je jedna od vodećih prehrambenih industrija u Hrvatskoj. Asortiman ujedinjuje više od 1000 proizvoda u 17 robnih marki, a najpoznatije od njih su mliječni proizvodi ‘z bregov, piletina Cekin i puretina Vindon. Koka, osnovana 1961. godine, kolijevka je hrvatske peradarske proizvodnje i danas zapošljava 1700 ljudi. U svom portfelju Koka ima više od 430 proizvoda, a samo u 2016. proizveli smo više od 53 milijuna kg mesnih proizvoda – 2,04% više nego 2015. te 5,74% no 2014. Kontinuirano bilježimo pozitivne trendove rasta, što je rezultat integrirane proizvodnje koja uključuje objektivne analize svih proizvodno-tehnoloških po-zicija koje počinju od planiranja do plasiranja proizvoda na trži-šte. Bitno je započeti s odabirom prave genetike, uspostaviti zdrav-stvenu kontrolu u svim segmenti-ma proizvodnje, posvetiti veliku pozornost kvaliteti svih ulaznih sirovina te optimalno iskoristiti potencijale tehnološko-tehničkih resursa.

Koje su glavne karakteristike proizvodnje peradarskog mesa u Hrvatskoj? Proizvodnja mesa peradi posljed-njih je desetljeća u znatnom pora-stu pa je i u Hrvatskoj peradarstvo znatan dio stočarske proizvodnje i čini 12,5% vrijednosti. Danas se proizvodnja peradar-skog mesa u RH suočava sa snaž-nim pritiskom konkurencije iz EU (Poljska, Italija, Mađarska, Slovenija), posebice zbog proi-zvoda koje EU nema gdje plasirati zbog ruskog embarga, pa velike količine uvoznog mesa dolaze i na police naših dućana. Na ža-lost, ova je situacija uvelike do-prinijela deflaciji cijena finalnih stočarskih proizvoda (mesa, jaja, mlijeka), što se odrazilo i na cje-lokupno hrvatsko gospodarstvo. Domaći je peradarski sektor godi-nama zadovoljavao 92% potreba za peradarskim proizvodima, a ulaskom u EU, u trgovinama je 86% hrvatskih peradarskih pro-izvoda.Dugogodišnja gospodarska kriza i recesija izravno su utjecale na poslovanje, a tako i na smanjenje kupovne moći potrošača, odno-sno na žestoku konkurenciju iz-među trgovačkih lanaca, što se prelama na leđima proizvođača.

Jeste li ste uspjeli nakon ulaska u EU pronaći nova tržišta? Za industriju našeg kapaciteta, u uvjetima relativno malog tržišta

Miroslav Kuskunovićmiroslav.kuskunovic@vecernji.net ZAGREB

Stjepan Sabljak, direktor Koke

Širimo se u EU, a izvoz nam čini 22

posto proizvodnjeČak oko 60 posto izvoza odnosi se na asortiman naših paniranih proizvoda

poput našeg, izvoz se nameće kao imperativ. Koka je izvozila i imala registrirane objekte za izvoz u EU mnogo prije pristupanja Hrvat-ske Uniji, pa govorimo o dugoj tradiciji plasiranja proizvoda na europsko tržište. Dulji niz godina, naročito nakon ulaska u EU, aktivnosti su pojača-no usmjerene prema tržištu EU. Samo u 2016. godini povećali smo količinski izvoz u zemlje EU 12,6% te smo uspjeli znatno pro-širiti izvozni asortiman i izaći na nova tržišta. Zahvaljujući ovim aktivnostima, u 2016. je ostvaren financijski udio izvoza u ukupnoj prodaji od 21,7%. Danas u zemlje EU plasiramo 72% izvoznog pro-grama, a 28% u zemlje Cefte.

Ove smo godine imali probleme

s mesom u trgovinama. Meso se često povlačilo s polica zbog sal-monele?U Koki smo uspostavili sustav sljedivosti „od polja do stola“ koji podrazumijeva proizvodnju u skladu s utvrđenim potrebama i zahtjevima potrošača, pri čemu su na prvom mjestu sigurnost i kvaliteta proizvoda kao najbolji odgovor na izazove široke konku-rencije. Veliku pozornost posve-ćujemo higijeni i zdravstvenoj is-pravnosti hrane zbog čega, osim svih zakonom propisanih kontro-la, vršimo i samokontrole kvalite-te i sigurnosti u vlastitom labo-ratoriju. Govorimo o više od 100 tisuća različitih analiza godišnje. Imamo registriranu vlastitu vete-rinarsku ambulantu zaduženu za dnevnu preventivu i zdravstvenu

sigurnost peradi, a kad je riječ o svježem mesu, put od klaonice do polica trgovina traje od 12 do maksimalno 24 sata. Vidljivo je da kvaliteta uvoznih proizvoda odstupa od određe-nih kriterija kvalitete i sigurnosti, zbog čega su pozitivne aktivno-sti Ministarstva poljoprivrede pri kontroli uvoza. Sve akcije poput „Kupujmo hrvatsko“ i oznake MESO HRVATSKIH FARMI op-ravdano drže cjenovni status na policama dućana jer garantiraju svježinu, kvalitetu i sigurnost do-maćih proizvoda.

Koji su proizvodi koje izvozite najtraženiji na globalnom trži-štu i gdje vidite prostor daljnjeg rasta i razvoja?Najtraženiji i najpopularniji su panirani i ostali Kokini proizvodi s dodanom vrijednosti koje izvo-zimo na tržište Velike Britanije i Austrije još od 80-tih, a u novi-je vrijeme i u Sloveniju, Italiju i Španjolsku. Koka izvozi 22% uku-pno prodanih količina, od čega se 60% odnosi na asortiman pa-niranih proizvoda, odnosno pri-rodnih proizvoda fritesi, odresci i cordon bleu.Sve više izvozimo i asortiman svježeg pilećeg mesa u zemlje u okruženju zbog prednosti dosta-ve robe u roku od maksimalno 24 sata, što je glavni uvjet u isporuci svježih proizvoda zbog sigurno-sti krajnjih potrošača. Trend je prisutan i u povećanju izvoza prirodnih svježih ili smrznutih odrezaka filea.

Koliko Hrvati jednu piletine go-dišnje? Trendovi upućuju da će u EU, a i općenito u svijetu, najviše rasti konzumacija mesa peradi zbog rasta globalne potražnje za pro-teinima, ponajprije zbog niže kupovne cijene, odnosno nižih troškova proizvodnje, u odnosu na crveno meso. Pretpostavka je da će ovakvi trendovi biti vidljivi i kod nas. Globalni trendovi govore o prosječnoj godišnjoj stopi rasta svih vrsta mesa u svijetu 1,9%, unutar čega su procjene da će po-trošnja mesa peradi rasti po stopi 2,9%. Prema zadnjim podacima, potrošnja mesa peradi po stanov-niku u RH iznosi 22,8 kg, što je 5% manje u odnosu na prosjek EU 28, koji je 23,9 kg. Najveći europski potrošači su Belgija s 32 kg per capita, Irska s 31 kg te Njemačka s 28 kg. Na globalnoj razini, to su Izrael s 57 kg, SAD s48,3 kg, Rusija s 31 kg. Svjetski je prosjek 13,8 kg. •

DAV

OR

VIŠN

JIĆ/P

IXSE

LL

Kvaliteta uvoznih proizvoda odstupa od određenih kriterija kvalitete i sigurnosti

Akcije i oznaka Meso hrvatskih farmi garantiraju svježinu i sigurnosti za potrošače

Potražnja za mesom peradi na globalnom tržišti stalno raste, što nam otvara prostor za povećanje proizvodnje i izvoza na nova tržišta

Pileće Cekin i pureće Vindon svježe meso prvi su i zasad jedini nositelj GMO free certifikata u RH. Dugoročno smo se opredijelili te certificirali sve faze GMO free proizvodnje – od tvornice stočne hrane, farmi i same industrije. Označavanjem proizvoda GMO free željeli smo dodatno istaknuti kvalitetu proizvoda i našim kupcima ponuditi najbolje i najsigurnije domaće meso.Certifikacija je provedena prema najstrožim pravilima sukladno

Cekin piletina i Vindon puretina jedine imaju GMO free certifikat u RH

regulativi EU i austrijskom kodeksu, a tražili smo i službeno usklađivanje certifikata pri Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu zdravlja. Certifikat je potvrda da se perad hrani hranom za životinje koja ne sadrži GMO, odnosno da su svi sastojci hrane za životinje isključivo prirodne sirovine biljnog podrijetla na kojima nisu izvršene genske modifikacije. Prema zakonskoj regulativi, isključivo finalni proizvod koji sadrži GMO mora biti deklariran

kao takav. Međutim, ne ulazi se u proces hranjenja životinja. Ako je stočna hrana kojom se životinje hrane i deklarirana kao GMO, meso tako uzgojenih životinja ne označava se kao GMO. Označavanjem krajnjih proizvoda oznakom GMO free daje se jasna informacija kupcu da je životinja hranjena GMO free hranom. Baš zato, Grupa Vindija ima tvornicu stočne hrane Blagodar, koja svim našim farmama osigurava GMO free hranu za perad.

kg mesa peradi iznosi potrošnja po glavi stanovnika u Hrvatskoj, što je 5 posto manje u odnosu na prosjek u zemljama EU

22,8

GOVEDA SVINJE OVCE PERAD

190.000 grla1,458.000 grla 427.000 grla

43.000 grla 48,437.000 komada

+3,8% +4,1%

+14,2%+4,9%

+10,2%44.709 tona 98.018 tona

4971 tona -0,5%

552 tone 82.536 tona

+6,4%

+4,3%

-2,8%

+10,2%

Izvoz Izvoz Izvoz

9,880.000 l (mlijeka)

+73,3% +4,1% +0,3%+60,9%

Stočarstvo u 2016. godiniusporedba s 2015. godinom

IZVO

R: D

RŽAV

NI Z

AVO

D Z

A ST

ATIS

TIKU

KOZE

Stalo nam je do hrvatskog tržišta i naših potrošača zbog čega je potrebna jaka kampanja i podrška znakom Meso hrvatskih farmi

Ukidanje mogućnosti stavljanja znaka „Meso hrvatskih farmi“ za juneće meso, koje je proizvedeno od uvozne teladi u Hrvatskoj, bila je ishitrena odluka nadležnih in-stitucija i vjerujem da će se ona promijeniti jer je donesena pod medijskim pritiskom. Slažem se sa svojim kolegama iz udruge Baby Beef da smo kažnjeni zbog medijskog pritiska jer svi uvozi-mo i do 80 posto teladi za tov zato što nema dovoljno domaće proi-zvodnje, kaže Zvonko Širjan, član

Zvonko Širjan, član uprave Širjan d.o.o.

Izvoz nam je oko 80 posto – u Italiju izvozimo meso, na Bliski istok žive životinje, a želimo prodavati kratkim lancima opskrbe

Izvesti možemo sve, ali cilj nam je da Hrvati jedu domaće

DAM

IR Š

PEHA

R/PI

XSEL

L

uprave i većinski suvlasnik Širjan d.o.o. Ponosno pokazuje više od 100.000 tona stočne hrane na far-mi i, kako ističe, sve je s hrvatskih polja. Sve ovo proizvedeno je kod nas, a naše meso ne može više no-siti oznaku zbog promjene pravil-nika. Potrošači bi trebali znati da mi uvozimo telad od 100 kilogra-ma, ali tovimo ih godinu do 1,5 godina i ono dosegne težinu i do 650 kilograma. – Sva hrana, sav rad, zaposlenost, odvijaju se na našim farmama pa je čudno da se naše meso ne smatra domaćim i stavlja ga se u neravnopravnu utakmicu s uvoznim – kaže Šir-jan. Njegova obitelj tovom junadi bavi se od početka 80-ih godina i ima u Italiji već treću genera-ciju partnera koji meso kupuju od njih. Imaju tri velike farme i spadaju u red najvećih tovljača u ovom dijelu Europe.

U rujnu smo izvezli 1550 komada stoke, a plan nam je da kroz svakih 40 dana izvozimo po jedan brod izvan RH

‘SVAKIH 40 DANA IZVOZ’

Miroslav Kuskunovićmiroslav.kuskunovic@vecernji.net ZAGREB

Jedini izlaz za proizvodnju svinja proizvođači iz Slavonije vide u udruživanju u proizvođačku organizaciju kako to rade Austrijanci

Dario Periškić magistar financija i vlasnik farme svinja kod Tordina-ca, nedaleko od Vinkovaca, živi već godinama na relaciji Slavoni-ja – Zagreb. On je 2012., uz kredit HBOR-a, izgradio farmu svinja koja danas ima 180 krmača s tovi-lištem i zatvorenim proizvodnim ciklusom. Kako je vrijeme odmi-calo i posao se razvijao Periškić polako i sam zapada u sve veće probleme. Kaže kako godinama već radi is-pod točke pokrivanja jer cijena svinja pada,  te da bez pomoći države nije konkurentan uvo-znicima. Problem mu je i nemo-gućnosti dolaska do zemljišta, od 200 ha koje mu pripada po broju uvjetnih grla i već dvije godine ne može ući u posjed niti do 100 ha zemlje koju je dobio na natječaju, a koja mu je važna za proizvodnju hrane. Jedini izlaz za svinjogoj-stvo vidi u organiziranju proizvo-đačkih organizacija. Uz pomoć Vukovarsko-srijemske županije i pročelnika Andrije Matića pokre-nuli su priču oko osnivanja PO.  Poslije tjedana i mjeseci priprema

Branimir Bradarićbranimir.bradaric@vecernji.net ZAGREB

Jako brzo ćemo u trgovini imati brend svinjetineVeć smo dogovorili isporuku za jedan od većih trgovački lanaca

Domaća stočna hrana: Sva stočna hrana za životinje proizvedena je i otkupljena u Hrvatskoj. Mi tele od sto kilograma hranimo pa ono dosegne i do 650 kg, a naše meso neopravdano ne može dobiti znak “Meso hrvatskih farmi” iako je ovaj sektor najkonkurentniji u hrvatskoj poljoprivredi i traženi smo u svijetu , kaže Širjan

Tvrtka Širjan ima oko 100 milijuna kuna prihoda. Imamo relativno dobre financijske pokazatelje i stopu profitabilnosti koja omogućava daljnje investicije. Planiramo u iduće dvije godine znatno dizati prihode nakon spomenutih investicija – kaže Širjan. Poticaj za tov junadi negdje je oko 850 kuna po grlu, a nešto manji bio je prošle godine jer je proizvodnja bila veća od financijske omotnice za ovu proizvodnju. Poticaji su jedan od alata države da drži proizvodnju i niske cijene hrane. Kada ih ne bi bilo, proizvodnja bi padala, a cijena hrane, prema njegovoj procjeni, bila bi od 50 do 70 posto viša. Jedna od važnih mjera koje država treba uvesti su i potpore za dobrobit životinja koje bi znatno pomogle stočarima i tovljačima da povećavaju proizvodnju i da se vrati proizvodnja na veliki broj farmi koje su zbog krize u mljekarstvu prestale proizvoditi.

Prihod od 100 milijuna kuna

PROFITABILNOST

– Naša obitelj ima skoro 15.000 životinja u proizvodnji, a tvrtka ima oko 8000 do 10.000 koma-da. Mi čak 50 posto potreba za hranom proizvodimo na našim poljima, na 1800 ha, i zapošljava-mo 50 ljudi – objasnio je Širjan. Ovo je jedna od najmodernijih farmi u koju je investirano oko 90 milijuna kuna, od čega je oko 37 milijuna sufinancirano iz fon-dova EU, dodaje. Stalo nam je do hrvatskog tržišta i potrošača i smatram da nam je potrebna jaka marketinška kampanja i podrška znakom „Meso hrvatskih farmi“ da bi kratkim lancima opskrbe potrošači na policama imali do-maće meso. Ako se pršuti rade od uvoznih butova i uvozne soli, a mlijeko dobiveno od krava iz uvoza nosi oznaku “Mlijeko hrvat-skih farmi”, ne razumijem zašto se naša junetina ne smatra doma-

ćom, ističe. Smatra da je tov juna-di perspektivan i jedan od rijetkih sektora stočarstva koji je stabilan, razvija se i ima potencijal jer po-stoji veliki interes za izvoz na trži-šte zemalja Bliskog istoka. – Tovna junad iz Hrvatske od-lazi preko luke Raša u Libanon, Egipat, Libiju i konkurentna je tovnoj junadi iz zemlja poput Au-stralije, Brazila, Češke, Mađarske, Rumunjske. Možemo sve izvesti, ali važno nam je da smo prisutni na domaćem tržištu s domaćim

mesom – kaže Širjan. Mi smo jedan veliki dio svoje tovne junadi godinama plasirali u klaonicu PIK Vrbovca i proda-vali meso preko Konzuma, no situacija oko koncerna Agrokor i strah koji se pojavio natjerali su nas da se okrenemo izvozu. – Izvoz nam je oko 80 posto, u Italiju izvozim meso, a na Bliski istok životinje – ističe Širjan. Mi smo samo u rujnu izvezli 1550 komada stoke, a ovaj tjedan ide još oko 2000 komada. Takav je plan – za svakih 40 dana po je-dan brod – dodaje. Velika nam je satisfakcija da imamo proizvod koji je tržišno priznat, ali interes nam je da prodajemo na doma-ćem tržištu.Cilj nam je da s našim kolegama članovima Baby Beefa supstitu-iramo uvoz junetine uz pomoć naših institucija i oznake, da po-trošači dobiju kvalitetan proizvod u kratkom vremenu.Ako to ne budemo mogli, bit ćemo prisiljeni izvoziti. Hrvatska je lo-šom politikom i usmjerenošću na mljekarstvo napravila grešku. Da bi se to ispravilo, potrebni su stra-teška odluka i investicije u sektor, dodaje. Moguće je doći kroz duži period do domaće teladi kao što su to napravili Mađari ili Rumu-nji koji danas imaju 6 milijuna komada stoke, dok je u Hrvat-skoj taj broj pao na oko 300.000. Potrebno je mijenjati genetiku stoke križanjem s mesnatim pa-sminama te pomoću fondova EU potaknuti one koji se mogu bavi-ti tovom. Kad bi se u budućnosti PIK Vrbovec prodavao i izdvajao iz Agrokora, domaći proizvođači tovne junadi i svinjogojci mogli bi se pojaviti kao potencijalni kup-ci, ali svi zajedno jer pojedinačno nitko nema financijske snage za to. – Pojedinačno nismo finan-cijski potentni, ali kao grupacija proizvođača junadi i svinja jesmo i sigurno bi bilo uputno razmišlja-ti o tome, ali pod jasnim vlasnič-kim odnosima. •

Dario Periškić, PO “Slavonski svinjogojac”

Hrvatska je dobila svoju prvu PO - „ PZ Slavonski svinjogojac“.-Ovo nije ništa novo. PO više od 20 godina djeluju na prostoru EU i pokazale su se kao dobro rješe-nje koje daje izvrsne rezultate. Naš model je na neki način „pre-slikani“ austrijski koji je zaživio početkom 90-ih. Kako rade govo-ri i podatak da svaki dio zaklane svinje završava na drugom kraju svijeta. Uz sve to porasli su im prihodi, broj svinja, zaposlenih…To isto Periškić želi implementi-rati kod nas. Trenutno je u PO „PZ Slavonski svinjogojac“ uključe-no 30-ak proizvođača svinja iz tri županije (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska i Brodsko-po-savska). Raspolažu s 21.000 svinja i oko 3.000 hektara poljoprivred-nog zemljišta.Interes raste i očekuje kako će se vrlo brzo organizacija raširiti po Hrvatskoj.  PO je vertikalno orga-nizirana što znači da radimo na principu od polja do stola, kaže. Pred njima je puno posla ali tvrdi kako su ljudi koji ne kukaju nego su pred ministarstvo izašli s kon-kretnim prijedlogom koji bi tre-bao donijeti boljitak svinjogojci-ma. Od pročelnika Matića imaju puno podršku ali sada je red da ih podrži i Ministarstvo kako bi proizvođači postali konkurentni. To je prije svega kontinuirana potpora te da se uvede pravilnik jedno uvjetno grlo-jedan hektar. Tu su i do sada neostvareni po-

ticaju koji svinjogojci u drugim zemljama EU imaju poput onih za zbrinjavanje gnojivke za bio-toplinska postrojenja, dobrobiti životinja i sl.  -To je najmanje što mogu na-praviti jer drugačije ne može-mo naprijed. Mi garantiramo da bi za nekoliko godina svi-njogojska proizvodnja bila na znatno višoj razini. Uz potpore ministarstva u iščekivanju su i 500.000 eura sredstava iz fon-dova EU u periodu od 5 godina koji će biti iskorišteni za prvu faze projekta koji bi meso slavonskih svinja kao prepoznatljivi brend trebali dovesti na police trgovina. Ta sredstva su dovoljna samo da se trasira put i pokaže da se može udruživanjem doći do polica ve-likih lanaca. Već imaju dogovor s jednim od trgovačkih lanaca gdje bi se brendirano meso nji-hove Proizvođačke organizacije prodavalo.-Kada bi danas ministarstvo odradilo svoj dio i mi dobili ta sredstva za nekoliko mjeseci naši proizvodi bi se našli na polica-ma. Vrlo brzo bi se vidjelo da sve nije prazna priča. Angažirati će i uslužnu klaonicu gdje bi se ra-dio rasjek i odatle meso odlazilo u trgovine, a samim time dalje po Hrvatskoj. Glavni proizvodi bi bili svježe mesa, polutrajni i trajni do-maći proizvodi, butovi za pršuta. Druga faza projekta je širenje pa-lete proizvoda te stvaranje pre-poznatljivog hrvatskog branda. U daljnim planovima razmišlja se i o vlastitoj klaonici, rasjekao-nici, pakirnicama… Da bi u tome uspjeli moramo mijenjati i gene-tiku svinja koje uzgajamo, kaže Periškić.Plan je da članovi zadruge uzga-jaju jednu, maksimalno tri vrste svinja, a ne kao do sada. Cilj im je proizvoditi meso hrvatskih far-mi, pod oznakom HPA. Samo na ovakav način kupac će moći ku-piti velike količine iste vrste i pri tome znati da se radi o svinjama koje su sve oprasene u Hrvatskoj i da su se hranile s proizvodima s hrvatskih polja i krajnji potrošač će biti siguran da je kupio domaće meso.-Za ozbiljan posao pojedinačno smo premaleni. Nitko od nas sam sa svojim kapacitetima ne može napuniti niti jedan kamion prasa-ca ili izaći na police nekog ozbilj-nog trgovca ali zajedno možemo. Zajednički drugačije rješavamo i pitanje hrane kao i sve drugo, kaže Periškić. Sve to su odavno shvatili u  Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Češkoj gdje su kroz PO i pomoć države preporodili svoju proizvodnju.Mađarska je kroz nekoliko go-dina s 800.000 skočila na 5 mi-lijuna komada. U Hrvatskoj se trenutno godišnje proizvodi oko 700.000 tovljenika 120 kg, dok se godišnje potrebe procjenjuju na oko 2,1 milijun komada. Prema podacima prije rata u Hrvatskoj se godišnje hranilo 400.000 kr-mača, a sada oko 125.000 od čega najveći dio 100.000 komada se proizvodi na OPG-ima gdje se uzgaja od jedne do deset svinja. Ustrojavanje PO-a je jedini način opstanka svinjogojstva i cijele po-ljoprivrede, zaključuje Periškić. •

Magistar financija budući je upravitelj proizvođačke organizacije koja je dobila podršku županije

tisući svinja i 3000 ha zemljišta imaju

proizvođači udruženi u ovu proizvođačku

organizaciju, a za proizvodnju im treba još zemlje i novac EU

21

U iščekivanju potpore Uz potpore Ministarstva u iščekivanju su i 500.000 eura sredstava iz fondova EU u razdoblju od 5 godina (po 100.000 eura godišnje) koje će iskoristiti za projekt brendiranje hrvatske svinjetine

Čak 30-ak proizvođača svinja čine PO iz tri slavonske županije i čekaju novac iz EU

U budućnosti razmišljaju i o vlastitoj klaonici i pogonu za peradu mesa za hrvatsko i tržište EU

DUB

RAVK

A PE

TRIĆ

/PIX

SELL

Sektor tovne junadi najkonkurentniji je dio agrara, ali smo zbog ishitrenih odluka dovedeni u neravnopravan položaj

Sektor tovne junadi najkonku-rentniji je dio stočarstva, ali su uzgajivači zbog odluke da im se ukine da na svoje meso, koje proi-zvode od teladi iz uvoza, stavljaju znak „Meso hrvatskih farmi“, do-vedeni u neravnopravan položaj u odnosu na uvoznike. Iako ovaj sektor izvozi meso u EU, a žive ži-votinje na Bliski istok, ponajprije u Libanon, Libiju i Egipat te imaju ugled i status jednih od najboljih tovljača u Europi, članovi Udruge Baby-Beef strahuju da je ova od-luka početak udara na još jedan sektor poljoprivrede koji se po-čeo oporavljati i ima perspektivu te je generator razvoja ukupnog agrara.Zbog toga, čelni ljudi Udruge po-ručuju Vladi kako hitno trebaju promijeniti ovu odluku te sjesti s njima za stol kako bi se napravila strategija obnove stočnog fonda te u budućnosti telad kupovali u Hrvatskoj, a ne je nabavljali ve-ćinom iz Rumunjske. Toni Raič predsjednik udruge, te njegove kolege Slavko Majdak iz Daruvara (predsjednik NO), Mato Mamić iz Tenje ( potpredsjednik), te dvo-jica Križevčana Darko Celovec (član NO) i Miljenko Konjačić (potpredsjednik) u glas kažu kako žele kupovati hrvatsku telad, žele svoje meso prodavati u Hrvatskoj jer to potrošači zaslužuju, ali za to trebaju podršku države i sta-bilnu politiku koja se neće mije-njati dolaskom svake nove Vlade. Strahuju da bi idući korak mogao biti ukidanje ili smanjivanje pot-pora što bi bio konačan udarac za sektor i otvaranje prostora da ih uvozni lobi pobjedi, kako kažu, na domaćem terenu.– Naši rezultati najbolje su refe-rencije o tome isplati li se državi poticati tovnu junad. Ovaj sektor

umnogostručuje zaposlenost i BDP šest puta i najisplativija je in-vesticija za proračun – kaže Toni Raič, predsjednik udruge. Objaš-njava kako 30-ak uzgajivača ne bi uvozilo telad kad bi bilo dovoljno domaćih grla. Daleko od toga da se i domaća, barem muška telad ne može prodati, ali je za ozbiljnu proizvodnju junetine u nas nema dovoljno teladi niti im ih je tko nudi, kažu tovljači, koji svi imaju velike farme i uzgajaju po nekoli-ko tisuća komada, izvoze, imaju svoje ratarstvo i kooperante od kojih kupuju hranu. Domaća te-lad u prosjeku čini 20% proizvod-nje Baby-beefa. Oko 110.000 ko-mada junadi uveze se kao telad u dobi od dva do tri mjeseca te tovi 10 do 13 mjeseci, čime se vrijed-nost utrostruči i dosegne 600 pa i 650 kilograma. Ovi proizvođači ističu kako svi

Udruga Baby-Beef

Pod medijskim pritiskom izgubili smo znak “Meso hrvatskih farmi” jer imamo

uvoznu telad – a to radi cijeli EU

Želimo kupovati domaću telad, ali nema je dovoljno

Miroslav Kuskunovićmiroslav.kuskunovic@vecernji.net ZAGREB

Potpore Baby-beef dobije 100 milijuna kuna poticaja, 860 kuna po grlu, a samo u proračun uplatimo 300 milijuna kuna. Poznati smo u svijetu kao najbolji tovitelji u EU i svih žele naše meso, jedino se kod nas izjednačava s uvoznim mesom lošije kvalitete

Ispraviti pravilnik u vezi sa znakom “Meso s hrvatskih farmi” te im omogućiti kao i do sada da plasiraju meso od uvozne teladi koju tove do 600 kg dok ne dođemo do samodostatne proizvodnje teladi

Napraviti strategiju razvoja stočarstva – s naglaskom na promjenu genetike i poticanja uzgoja mesnih pasmina

Pomoći proizvođačima mlijeka koji su odustali od proizvodnje da se usmjere na tovno govedarstvo

Održati razinu i držati kontinuitet potpora, koja sad iznos oko 850 kuna po grlu

Raditi na promociji i marketingu domaće proizvodnje i potrošnje mesa

Poticati kapitalna ulaganja uz pomoć fondova EU

se kao teleće meso od 120 do 130 kilograma jer su naši ljudi naučili na takvu teletinu. Nitko u svijetu to više ne radi, ističe. Mato Mamić, koji za sebe kaže da je seljak iz Tenje, tovom se bavi 40 godina i obrađuje 660 ha, ima dvije farme s 3000 teladi i 1000 junadi, kaže:– Ne bi ulazio u genezu problema, ali ću reći ovako: nema proizvod-nje bez subvencija. Njemačka je država promijenila brojne vlade, a cijena stoka na liniji klanja i da-lje ima isti poticaj koji je nekad bio 660 maraka, a sada je 330 eura. Mijenjali su se ministri, a potpore su ostale iste, a u našoj dragoj Hrvatskoj, kako dođe koji ministar, sve želi promijeniti i do-nosi neka svoja pravila. – Naši proizvođači ne uvoze ju-nad, nego tele od 100 kg i hra-nimo ih godinu do godinu i pol dana i za to razdoblje dođu do težine od 500 do 600 kg dodatne vrijednosti. To meso nije rumunj-sko jer se tele hrani hrvatskim kukuruzom, koristimo hrvatsku slamu, sijeno – kažu Darko Ce-lovec i Miljenko Konjačić. Celo-vec je vlasnik tvrtke Agro Vet i proizvodi 3000 komada tovne junadi i ima brojne kooperante, a revitalizirao je proizvodnju na području Petrinje i Siska. – Pravilnik o označavanju mesa, ugledao je svjetlo dana mimo naše volje. Žalosno je da se od-luke donose temeljem poluin-formacija jer, da je netko otišao u Rumunjsku, vidio bi kako je ta zemlja u kratkom vremenu obno-vila svoj stočni fond, a križanjem s dobrim mesnim pasminama postigla odličnu kvalitetu – kaže Celovec. Iako izvozim meso u Italiju, svi želimo biti prisutni na našim policama i želimo opskrbljivati domaće tržište, no sada smo u diskriminirajućem položaju jer potrošač ne vidi razliku.Miljenko Konjačić, koji sa svojom obitelji na OPG-u svog oca proi-zvodi oko 250 komada tovne ju-nadi, kaže da su donedavno imali svoju telad, ali su i oni morali po-segnuti za uvoznom jer domaće nema.– Potrebno je raditi na promjeni genetike jer s ovom što je kod nas možemo jako malo. Treba vidjeti do čega su došli Rumunji i Česi. Rumunji su u pet godina ni iz čega križanjem pasmina s belgij-skim plavim govedom napravili čudo. Čak 80 posto teladi je da-nas križanac s belgijskim plavim govedom. Nije sramota križati pasmine – kaže ovaj profesor. Drugi je put da se posvetimo uz-gojnom-selekcijskom radu, ali to je duži i teži put, dodaje. Na pitanje bi li mogli svu svoju proizvodnju izvoziti, svi tovitelji ističu kako je to moguće, a mo-guće je i da netko to i želi, da se otvori prostor uvoznicima koji uvoze meso lošije kvalitete. Mi živimo u Hrvatskoj i želimo ovdje raditi i prodavati, a u bu-dućnosti i investirati u klaonice, rasjek, proizvodnju dodane vri-jednosti. Smatraju kako hrvatsko meso mora doći do turizma, ve-likih hotelskih lanaca, do polica, ali s ovakvom politikom, koja se stalno mijenja, to neće biti mogu-će. •

Prijedlozi Udruge za oporavak sektora

1

2

3

4

5

6kupuju domaću hranu, i to oko 400.000 tona stočne hrane. Sve bi njih, zajedno s toviteljima, digne li država od njih ruke, po-godio negativan domino-efekt. Baby-beef dobije 100 milijuna kuna poticaja, 860 kuna po grlu, a samo u proračun uplatimo 300 milijuna. I da 10 puta više proi-zvedemo, prodali bismo, a već sada 50% junadi završava u Italiji, Libiji, Libanonu i Egiptu, gdje nas percipiraju kao GMO free zemlju, tvrdi Raič. Prije rata bili smo samodostatni s junećim mesom, a od izvoza ju-netine i goveda ostvarivali smo

320 milijuna dolara. Danas smo samodostatni s otprilike 70% mesa, a izvoz je samo 30-ak mi-lijuna eura s golemim potencija-lom dizanja proizvodnje i konku-rentnosti, ističu u Baby Beef. Slavko Majdak iz Daruvara, koji se tovom bavi od 1991. ima 2000 do 3000 komada stoke i kaže da je za obnovu stočnog fonda po-trebno minimalno od pet do 10 godina i nije moguće nešto na-praviti preko noći. „Mi imamo meso Mercedes kvalitete. Potra-žnja s tržišta Bliskog istoka, arap-skih zemalja i iz Italije je velika, a većina teladi u Hrvatskoj prodaje

Najveći proizvođači Mato Mamić, Darko Celovec, Miljenko Konjačić, Toni Raič i Slavko Majdak izvoze 80 posto svoje utovljene stoke na Bliski istok

Imamo meso koje traže Talijani i Arapi i tamo ga prodajemo sa znakom, a ovdje nam to ne daju

DAM

IR Š

PEHA

R/PI

XSEL

L

Savjeti Hrvatske agencije za hranu (HAH)

HPA planira pokrenuti i sustav označavanja bučina i maslinova ulja. Zanima ih i sektor voća i povrća, te promocija domaćeg meda

Ravnatelj Hrvatske poljoprivred-ne agencije (HPA) Zdravko Barać naglašava važnost označavanja domaćih proizvoda sa oznakama.Ministarstvo poljoprivrede i HPA imalo je veliku promociju domaće proizvodnje “Doručak s hrvatskih farmi”. Kako je ta ak-cija percipirana u javnosti?Ministarstvo poljoprivrede i HPA početkom ove godine započeli su promotivnu kampanju hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda pod nazivom Doru-čak s hrvatskih farmi putem

Miroslav Kuskunovićmiroslav.kuskunovic@vecernji.net ZAGREB

Barać: Promocija domaćih zdravih proizvoda kroz oznake je važna Već sada se provodi 6 sustava neobveznog označavanja

Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA)

Akcija “Doručak s hrvatskih farmi” promovirala je proizvode čak oko 500 OPG-a

Kako prepoznati svježu hranu i meso

Odluka o kupnji mesa, ribe, voća i povrća danas je važna zbog velike ponude. HAH je dao savjete kako prepoznati svježu hranu, meso, voće...

Na sigurnost hrane pri konzu-maciji veliki utjecaj ima njezina svježina, odnosno pravilan način pohrane i što kraće vrijeme do trenutka konzumacije. Pojedine vrste hrane su, zbog svog sastava, podložnije kvarenju te biste sto-ga trebali voditi računa o njihovoj svježini pri kupnji. Za određiva-nje svježine hrane mogu poslužiti određena organoleptička obiljež-ja, ističu u Hrvatskoj agenciji za hranu. Svježa  svinjetina  je crvenka-sto-ružičaste boje, kompaktne strukture i suhe površine. Na-stanak sivih ili zelenkasto-sivih promjena boje na mesu tijekom pohrane u rashladnim vitrinama može upućivati da meso nije svje-že. Blijeda boja mesa, otpuštanje tekućine iz mesa (nakupljena ru-žičasta tekućina unutar ambala-že) i mekša struktura ne upućuju na to da je meso smanjene svje-žine. Meso tamnije boje i čvrste strukture ima vrlo dobru spo-sobnost zadržavanja vode, iako tamna boja može govoriti da se radi o mesu starijih životinja ili

Miroslav Kuskunovićmiroslav.kuskunovic@vecernji.net ZAGREB

Neobvezni sustav označavanja znakom Meso hrvatskih farmi počeo se provoditi 2011. godine za kategoriju svinjskog mesa

Meso hrvatskih farmi neobvezni je sustav označavanja putem ko-jega se ponajprije označavaju pro-izvodi od svježeg svinjskog, svje-žeg junećeg mesa i mesa peradi koje je dobiveno od životinja koje su rođene/izvaljane, uzgojene/utovljene i zaklane u Republici Hrvatskoj, ističu u Hrvatskoj po-ljoprivrednoj agenciji. Također, osim proizvoda, radi veće prepo-znatljivosti znaka, on se koristi i na pročeljima svinjogojskih, pe-radarskih i farmi junadi koje su evidentirane u Registru stočar-skih farmi koji se vodi u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji. HPA je propisao uvjete korište-nja ovog znaka kojima su defini-rane procedura ulaska u sustav neobveznog označavanja mesa Znakom te praćenje provedbe ovog sustava. Pri HPA je ustrojen i Savjet u kojem, uz zaposlenike

Svježe jaje ostane na dnu čaše s vodom, a starije pluta, voće i povrće treba pomirisati, ribama provjerite oči...

mesu koje nije svježe.Svježa piletina je ružičaste boje, bez sluzavih nakupina. Kod pile-tine koja nije svježa ili je pokva-rena boja mesa može poprimiti sivu nijansu te se mogu pojaviti crne, sive, zelene, smeđe ili bijele pjege ili mrlje, također, pojavljuje

se kiseo miris ili miris sličan amo-nijaku, a površina mesa prekrive-na je sluzavim i ljepljivim naku-pinama. Prve promjene mogu se najbolje uočiti na najvlažnijim dijelovima, kao što su: područje ispod krila, između trupa i nogu te u trbušnoj šupljini.

Svježina  jaja se može provjeriti ako se jaje stavi u čašu hladne vode. Svježe jaje ostane na dnu, dok starije jaje pluta na površini, što je posljedica zračnog džepa u jajetu koji je veći što je jaje stari-je. Svježe voće i povrće teže je od starijeg voća i povrća te je čvrstog i stalnog oblika, ali ne pretvrdo. O kvaliteti i svježini voća i povr-ća može se zaključiti i na osnovi mirisa. Ako je miris neobičan i drugačiji od onog kako određe-no voće i povrće treba mirisati (npr. gorko, kiselo i sl.), u njemu su najvjerojatnije već započeli procesi starenja i truljenja. Svje-žinu ribe prati više svojstava po-put bistrih i punih očiju, vlažnih i jasno crvenih škrga (na sitnoj plavoj ribi na škržnom poklopcu mogu postojati crveni obrubi), vlažne kože boje svojstvene za određenu vrstu ribe te mirisa na svježu ribu. Na površini svježih riba nalazi se neznatna količina sluzi slabije konzistencije koja je pretežno ujednačeno raspore-đena. Meso treba biti čvrsto i u presjeku imati boju svojstvenu vrsti ribe. Udubljenja nastala pri-tiskom prstiju na površinu ribe trebaju nestajati, potrbušnica tre-ba biti neoštećena i sjajna. Svježa riba tone u vodi dok pokvarena pluta zbog plinova nastalih zbog enzimatske aktivnosti ili djelova-nja mikroorganizama. Svježa riba lakše se ljušti od stare i pokvare-ne. •

Svježa svinjetina je crvenkasto-ružičaste boje, kompaktne strukture i suhe površine

Kod piletine koja nije svježa ili je pokvarena boja mesa može imati sivu nijansu

Vizualni izgledHrana sumnjive kvalitete ili ispravnosti može se prepoznati po izgledu, boji, mirisu....

Udubljenja nastala pritiskom prstiju na površinu ribe trebaju nestajati

koje smo promovirali i znakove HPA i, naravno, proizvode koji ih nose. Cilj kampanje bio je poslati jasnu poruku potrošači-ma da kupuju svježe i kvalitetne proizvode, dokazanog podrijetla koji su proizvedeni na hrvatskim farmama i poljima. Kampanju su odmah zamijetili u javnosti, kako potrošača tako i proizvođači, koji su prepoznali značenje ovakvih kampanja za jačanje pozicije na tržištu. Posebnost ove kampanje predstavlja i činjenica da smo u prehrambenu industriju uključi-li i na taj način predstavili i oko 500 OPG-a koji, osim primarne poljoprivrede, imaju registriranu i preradu na svom gospodarstvu.

Koliko je važno da danas hrvat-ski proizvodi nose oznaku da su s domaćih farmi? Držimo da je iznimno važno. Danas to sve intenzivnije rade

i druge države članice EU. Ova-kav oblik promocije donosi niz prednosti svima uključenim u poljoprivredni sektor. Primarni proizvođači dobivaju mogućnost povećavanja potrošnje, sigurni-jeg plasmana na tržištu te doda-nu vrijednost za svoj proizvod.

Industrija dobiva paletu prepo-znatljivih proizvoda na tržištu, a potrošači dobivaju siguran, svjež, kvalitetan proizvod, proizvod dokazane sljedivosti i podrijetla. Ujedno, kupujući domaće, svi zajedno utječemo na povećanje potrošnje te jačamo položaj hr-vatskih proizvođača.

Koje oznake sve HPA ima u svom portfelju i koliko je proizvođača uključeno?U ovom trenutku HPA provodi šest sustava neobveznog označa-vanja hrane. To su Mlijeko hrvat-skih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med hrvatskih pčelinjaka, Jaja

hrvatskih farmi, Brašno hrvatskih polja i kruh hrvatskih polja.

Koliko proizvođača nosi oznaku meso hrvatskih farmi? Meso hrvatskih farmi sustav je neobveznog označavanja putem kojega označavamo proizvode od svježeg svinjskog, svježeg ju-nećeg mesa i mesa peradi koje je dobiveno od životinja koje su rođene/izvaljane, tovljene i zakla-ne u Hrvatskoj, a znak se upravo radi veće prepoznatljivosti koristi i na pročeljima svinjogojskih, pe-radarskih i farmi junadi koje su evidentirane u Registru farmi. HPA je propisao uvjete korište-nja ovog znaka kojima su defini-rane procedura ulaska u sustav neobveznog označavanja mesa znakom te praćenje provedbe ovog sustava. Pri HPA je ustro-jen i savjet koji skrbi o provedbi sustava označavanja. Svi uvjeti, procedure i upute dostupni su na internetskoj stranici HPA. Što sve planirate raditi na pro-mociji domaćih proizvoda?Uz daljnji razvoj i jačanje po-stojećih sustava, na čijoj ćemo prepoznatljivosti i dalje raditi putem informativnih kampanja i događanja, u što spada i Doru-čak s hrvatskih farmi, planiramo definiranje sustava označavanja i u nekim novim sektorima. Tako npr. do kraja mjeseca započinje-mo sustav označavanja bučina ulja znakom Bučino ulje s hrvat-skih polja, a iznimno interesan-tna područja su nam sektori voća i povrća i proizvodnje maslinova ulja. Započeli smo i promociju domaćeg meda oznakom Med hrvatskih pčelinjaka. •

Z. Barać, ravnatelj HPAPromocija hrane važna je jer potrošači žele kupovati proizvode naših poljoprivrednika

Svi uvjeti, procedure, upute kako doći do nekog znaka dostupni su na stranicama HPA

‘KAKO DO ZNAKA’

Znak Meso hrvatskih farmi ima 55 korisnikaU pripremi je proširenje korištenja znaka Meso hrvatskih farmi i za svježe janjeće i jareće meso, što će donijeti dodatnu kvalitetu i sigurnost za domaće potrošače

iz HPA, sudjeluju i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, kao i predstavnici proizvođača, pre-hrambene industrije i Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, koji skrbi o provedbi sustava označa-vanja, dodaju.Svaki potencijalni korisnik, mora se prvo upoznati s propisanim

uvjetima te, ako smatraju da ih zadovoljavaju, ispunjavaju obra-zac “Zahtjev za korištenje Znaka” te ga zajedno s propisanom doku-mentacijom sukladno uvjetima, dostavljaju u HPA – Samostalnu službu za neobvezne sustave označavanja i promociju hrvat-skih poljoprivredno-prehrambe-

nih proizvoda. Ako je dokumen-tacija potpuna, saziva se sjednica Savjeta za provedbu procedure korištenja Znaka te, ako Savjet smatra da zahtjev zadovoljava, podnositelju zahtjeva izdaje se odluka odobrenja o korištenju znaka te se potpisuje ugovor o korištenju znaka između HPA i podnositelja zahtjeva.Neobvezni sustav označavanja putem znaka Meso hrvatskih far-mi započeo je s provedbom 2011. godine, i to za kategoriju svježeg svinjskog mesa, objašnjavaju u Hrvatskoj poljoprivrednoj agen-ciji. Sljedeće godine pokrenuli smo neobvezni sustav označava-nja svježeg junećeg mesa, a 2013.počeli smo provedbu neobveznog sustava označavanja mesa pera-di (piletina, perad, patke, guske), kažu u HPA. U studenom 2015. godine s ra-dom su počela dva savjeta za provedbu procedure korištenja znaka. Jedan je bio za kategoriju svježeg svinjskog mesa, a drugi za kategoriju svježeg junećeg mesa, čiji smo rad 2017. ujedinili u jedan

savjet (za sve tri vrste mesa koje se označavaju znakom HPA). Od samog početka, sudionici susta-va neobveznog označavanja zna-kom MESO HRVATSKIH FARMI bile su naše vodeće i najveće pre-hrambene industrije, a posebno veseli da je temeljem aktivnosti koje od ove godine provode Mi-nistarstvo poljoprivrede i HPA u promociji domaće poljoprivredne

proizvodnje, kao njegov rezultat, uključivanje novih, po volumenu proizvodnje manjih, ali i te kako važnih subjekata u poslovanju s hranom. U pripremi je prošire-nje mogućnosti korištenja znaka Meso hrvatskih farmu i za svježe janjeće i jareće meso. Na tržištu oznaku Meso hrvatskih farmi trenutačno ima 55 korisnika, a svakodnevno se javljaju i novi proizvođači koji ga žele imati. •

Od samog početka znak nose vodeće industrije, a sve je više i malih proizvođača mesa

ARHI

VA

Radi prepoznatljivosti proizvođači i na pročeljima farmi mogu staviti znak