GODIŠNJAK 2012.

Blaženi Alojzije Stepinac u Bedenici

Zbilo se to 28. listopada 1945. godine, a naše cr-kvene knjige navode kako je razlog tako kasnom terminu dijeljenja Svete

potvrde čekanje da se u crkvu Svih svetih postave orgulje. Ono što se ne navodi, ali možemo sa sigurno-šću naslutiti, jesu okolnosti koje su u to vrijeme vladale oko Stepinca. Primjerice, samo tjedan dana nakon dijeljenja Svete potvrde u Bedenici, Stepinac je u Zaprešiću od strane bio napadnut jajima i kamenjem. U jeku je bio komunistički progon, pri-tisci, maltretiranja i uhođenja svih koji su bili bliski Stepincu i nisu su-rađivali s režimom. Sve to potrajalo je do 18. rujna 1946. godine kada su policajci ušli u zgradu biskupije i priveli Stepinca s podignutom op-tužnicom, a nedugo nakon toga je osuđen i na 16 godina zatvora. Nje-gov dolazak u Bedenicu kao pogla-vara Katoličke crkve u vremenima kada ga se zajedno s crkvom pro-gonilo, ima veliki značaj za naš kraj. Uz Bedenicu je Stepinca vezala i či-njenica da je njegov zamjenik Vilim Cecelja u svojoj svećeničkoj službi najprije bio kapelan upravo u Bede-nici. Bilo je to u proljeće 1933. godi-ne, a okolnosti koje su detaljno opi-sane u djelu „Vilim Cecelja i hrvatski blaženik Alojzije kard. Stepinac“, izdanom povodom obljetnice smrti Vilima Cecelje govore sljedeće: U susjednoj župi Sv. Ivan Zelina je u proljeće 1933. godine umro župnik Martin Đuranec, a ondašnji kape-lan Janko Vedrina bio je imenovan

upraviteljem župe. Župa je bila ve-lika i važna, prilično bogata, pa je nadbiskup kanio raspisati natječaj i postaviti kojeg starijeg i uglednijeg svećenika na to mjesto. Ali, župljani su ustrajali u svojim zahtjevima te su poručili nadbiskupu da neće primiti nijednoga svećenika osim Vedrine. Taj zahtjev, spojen s prijetnjom, nije bio u skladu s crkvenim duhom po-slušnosti prema nadbiskupu, pa je Ante Bauer odlučio poslati na teren svoga mladoga obredničara Stepin-ca, da izvidi stanje i riješi spor sa vjernicima. Župljani pak čuvši da im dolazi drugi svećenik, odmah su zatvorili crkvu i kapelana Vedrinu u župni dvor i oko njega postavili svoju stražu. Kad je kapelan Cecelja do-znao za tu pobunu i čuo da je Stepi-nac stigao u Sv. Ivan Zelinu, zamolio je svoga župnika Mirka Marenčića da mu ga dopusti pohoditi. Želio ga je izbliza upoznati, jer je za njega otprije čuo „da kod stola jede malo i uzima svoje jelo, pa nosi sirotinji“. Također, zanimalo ga je kako će nadbiskupski ceremonijar Stepinac riješiti ovaj spor. Župnik rado naloži sluzi da upregne konje i da ga od-veze u Sv. Ivan Zelinu udaljenu oko 10 kilometara. Nešto prije podne je stigao pred gostionicu Pažić, u kojoj se Stepinac nastanio, jer ga pobu-njenici nisu puštali ni u crkvu, a ni u župni dvor. Pođe odmah k njemu u sobu. Našao ga je gdje sjedi kod stola i čita knjigu. On mu se pred-stavi kao njegov susjed. Stepinac ga je pri mio vrlo ljubazno i bilo mu je drago, što ga je kao susjed došao

posjetiti. Ispripovjedio mu je što se sve dogodilo posljednjih dana: „pri-jetnje, psovke, ubacivanje kamenči-ća kroz prozor u sobu, i ... pljuvanje prema stolu, za kojim je sjedio“. Sve je primao s takvim mirom i sabrano-šću, da se Cecelja divio njegovoj str-pljivosti. Pri kraju njihova razgovora rekao je dr. Stepinac mladom kape-lanu Cecelji da se ne kani povlačiti i da će ostati ovdje, sve dok se stvar ne riješi. Oprostili su se, a Cecelja je kasnije o tom susretu zabilježio: „Putem sam razmišljao o njemu, i bio sam ponosan što sam ga ko-načno upoznao i s njim razgovarao, pa makar i u tako žalosnim prilika-ma. Ali mi je zato izgledao još veći, nego što sam ga zamišljao.“ Pobuna vjernika u Sv. Ivanu Zelini bila je na kraju riješena tako, da je Stepinac po nalogu svojega nadbiskupa dao pozvati žandare, koji su onda u nje-govoj pratnji pošli u župni dvor, koji je cijelo vrijeme bune bio zatvoren i pod stražom kao i crkva. On je ka-pelana Vedrinu dao taksijem odvesti u Zagreb, a sam je preuzeo upravu župe do ljeta te godine. Tada je bio imenovan župnikom vlč. Zvonimir Štefanac, koji je i sam nekoć bio kapelan u Bedenici, a poznavao je dobro Sv. Ivan Zelinu i župljane. Kod njegovog ustoličenja oprostili su se nazočni svećenici, među njima i vlč. Vilim Cecelja, od privremenog upra-vitelja ni ne sluteći što se kasnije sa Stepincem sve događati.

Naslovnicu ovog broja krasi fotografija blaženog Alojzija Stepinca kako dijeli sakrament Svete potvrde u Bedenici. Na fotografiji, koju je slikao Milivoj Marković, vidi se njegova žena Katica, kako stoji iza svojih firmanica (zetica) Barice Hundrić i Marice Nemčić.

epinac

2uvod

Zahvaljujemo na suradnjipri pripremanju sadržaja:• vlč. Alojzije Slukan, župnik župe Bedenica• Krunoslav Ujlaki, ravnatelj OŠ Bedenica• Zvonko Bičak, predsjednik VZO Bedenica• Juraj Fruk, predsjednik KUD-a Danica i predsjednik udruge Hrvatski domobran • Dražen Bedeković, predsjednik NK Strmec i predsjednik udruge vinogradara i vinara Sesvečina• Dragica Picek, predsjednica Udruge umirovljenika Bedenica• Josip Kudelić predsjednik LD Fazan

zahvala impressum

s ponosom vam pred-stavljamo novi broj Go-dišnjaka. Jako me veseli svaka pohvala ovom ča-sopisu, bilo da dolazi od

direktno vas ili od čitatelja izvan naše općine koji putem Godišnjaka dobi-vaju informacije o ljudima i događa-njima u ovom kraju ili im je on inspi-racija kako bi nešto slično i oni po-krenuli u svojoj sredini. A vjerujte mi, mnogi danas slijede naš primjer i to je još jedna velika potvrda da isprav-no činimo kada smo odlučili ove tre-nutke našeg postojanja ovako zabilje-ži i sačuva budućim naraštajima. Ipak, još više od pohvala veseli me činjenica da ovaj Godišnjak vrvi brojnim sadržajima i zanimljivim temama. I u ovom broju na tridese-

tak stranica informiramo o najvaž-nijim događanjima jekom godine, donosimo intervjue s istaknu m pojedincima, izvještavamo o radu udruga te predstavljamo reportaže o zanimljivim običajima, ljudima i događanjima s područja općine. Od-lučili smo i obradi temu prepoznat-ljivos i imidža Bedenice van okvira općine pa smo za mišljenje o našem kraju odlučili pita istaknute poli -čare, gospodarstvenike i javne osobe koji nisu iz Bedenice, ali su s njome povezani kao suradnici ili prijatelji. Vjerujem da će vam sve to bi zani-mljivo te vam želim ugodno čitanje. Na kraju u ime redakcije i svih surad-nika, želimo vam sve najbolje za nado-lazeće blagdane – Blagoslovljen Božić, sretnu i uspješnu 2013. godinu!

Poštovani čitatelji,dragi sumještani općine Bedenica

Krunoslav Hublinglavni urednik

riječ urednika

Nakladnik: Općina BedenicaZa nakladnika: Slavko Cvrlja,načelnik Općine BedenicaGlavni urednik: Krunoslav Hublin, predsjednik Općinskog vijećaUrednik izdanja: Mario DukarićSuradnici: Ines Škof, Grozdana Kudelić, Juraj Fruk, Antonija Čehulić, Lucija Tuković, Monika Picek, Maja Vitković, Mar na Kušec, Ivana Maček, Dorotea Gvozdanović, Nikola Kušec, Nikola Mar njak, Valen n Kuzmić, Andrej Vragotuk, Nikola Fruk, Branimir Horvat, Karlo Antolković, Danijel Filipović, Željko Cvrlja, Tomislav Mamuća, Milica Kušec.Urednik fotografije: Mario DukarićDizajn: Bernardić Studio, www.bernardic.hrAdresa uredništva:Bedenica 112, 10381 BedenicaTel. 01 2043 550

3

SLAVKOCVRLJA

načelnikOpćine

Bedenica

1 JOŠ JEDNA GODINA JE IZA NAS, KAKO JU OCJENJUJETE?Usprkos lošim vremenima kada

gotovo da nema problema, posku-pljenja i drugih nedaća koje nas sve nisu snašle, ja sam jako zadovoljan i sretan kad pogledam 2012. godinu iz pozicije onog što smo ostvarili u Bedenici. U ovoj smo godini asfalti-ranjem županijske ceste pokrenuli jednu od najvećih investicija u povi-jesti Općine, uredili puteva kao nitko od naših susjednih općina i gradova, radili na velikim projektima uređe-nja groblja i obnove crkve, obnovili vatrogasne domove, organizirali do-sad najuspješnije Bedeničke dane, a kroz aktivnosti raznih udruga nismo zaboravili ni na zajedništvo, pjesmu i ples. Kad svemu tome još dodam projekte koje smo započeli i čija se realizacija očekuje kroz godinu, dvije – poput izgradnje nove škole i sport-ske dvorane te nove zgrade za odgoj i obrazovanje predškolske djece – usudit ću se bez ustručavanja reći kako se Općina Bedenica u novijoj povijesti nije ovako snažno razvija-la. Veliki razlog svemu tome je naše zajedništvo i dobra suradnja, stoga ovim putem posebno zahvaljujem svim svoji suradnicima, predsjed-

niku Općinskog vijeća, vijećnicima te predsjednicima mjesnih odbora, predsjednicima i članovima udruga, gospodarstvenicima i svima vama koji sudjelujete u kreiranju razvoja Bedenice. Osobno smatram da, za razliku od nekih godina u povijesti općine, sada konačno politika nije na prvom mjestu kako bi izdigla neke pojedince, već svi zajedno ra-dimo na razvoju našeg prelijepog kraja. Nije važno koja smo stranka sve dok smo sposobni i kad su nam plemeniti ciljevi na prvom mjestu. To je prepoznato i van naših okvira. Vrata su nam otvorena u bilo kojoj instituciji i mjestu. Pogledajte samo što o Bedenici kažu vodeći ljudi i možda će vas iznenaditi koliko nam se dive. Hvala vam svima na tome. Ponosan sam što kao načelnik mogu predstavljati našu Općinu.

2 OSIGURANO JE 6 MILIJUNA KUNA ZA ASFALTIRANJE CESTE Da, to je uz vodovod jedna od najvećih

investicija u povijesti Općine. Nakon više od četrdeset godina dobiva-mo novi asfalt na županijskoj cesti Komin – Konjščina što će značajno doprinijeti vizuri naše općine, po-boljšati povezanost i kvalitetu života te konačno svima omogućiti sigur-no prometovanje. Sredstva su osi-gurale Hrvatske ceste, a najboljim ponuđačem na natječaju izabrana je Županijska uprava za ceste Zagre-bačke županije. Radovi su započeli na prvih pet i pol kilometara, a iz Županijske uprave za ceste najav-ljuju kako sljedeće godine planiraju nastavak prema Konjščini. Radovi

razgovor4

obuhvaćaju kompletno polaga-nje novog asfalta, uređenje ban-kina i odvodnih kanala. Investicija je značajna tim više što je zadnje asfaltiranje na ovoj dionici bilo još davne 1971. godine, a proteklih se četrdesetak godina samo krpalo, što je na kraju dovelo do toga da smo imali izuzetno lošu i opasnu cestu. Jako sam sretan što se ovaj projekt realizira, jer sam i osobno uložio jako puno vremena, sastana-ka, uvjeravanja i zagovaranja da se u ovim teškim vremenima osigura ovako velika investicija. Smatram ovo uspjehom i zbog toga što sam se na ovaj projekt svima vama javno obvezao te na kraju pokazao kako ispunjavam obećanja. Međutim, ne samo da mi je bio cilj osigurati obnovu ove glavne pro-metnice, već kontinuirano brinem i o svim drugim lokalnim malim cestama, jer su za lokalno stanov-ništvo sve one podjednako važne. Tako je ove godine započeta obnova županijske ceste Turkovčina – Vr-bovo, asfaltiranjem jedne trećine ukupne dionice. Za taj projekt smo osigurali 300 tisuća kuna iz prora-čuna Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, a osigurat ćemo još i dodatna sredstva kako bi se u sljedećim fazama završio na-stavak asfaltiranja do granice s Vr-bovom. Nismo zaboravili ni na naše mještane koji nisu imali asfaltirane ceste do svojih kuća pa smo tako ove godine u Bičakima asfaltirali 350 metara ceste prema Krsniku, čime smo za desetak kućanstava omogućili normalan prilaz na glav-nu prometnicu. Također, asfaltira-na je i dionica Kranjci u selu Bosna u dužini od sedamdesetak metara. Dodatno smo radili i na sanacija-ma naših lokalnih cesta pa je tako sanirana i dionica prema Vitkovići-ma, kao i dionica Bukovci – Zorić. Naravno, ovime posao nije dovršen, jer u 2013. godini krećemo s asfal-tiranjem u Turkovčini, za što su već predviđena sredstva.

3 UREĐIVANI SU I PUTEVINikada dosad u nije toliko kamena navoženo na naše lokalne putove, a

oni su sada tako dobro uređeni da se može prometovati i osobnim automobilima. Ove smo godine osi-gurali čak 150 tisuća kuna sredstva

od Zagrebačke županije kroz pro-grame za ruralni razvoj, namijenih za proširenje i modernizaciju puto-va na području naše cijele općine. Obnovljeni su putovi na području Bedenice (Medveščak , Taborščak, Leskovice), počela je obnova puta kroz Cuhin prema Otrčkovcu kako bi ga sljedeće godine spojili skroz do Otrčkovca. U Turkovčini smo napravili putove kroz Krče, a obnov-ljen je i put na Vinogradec. Kod Bi-čaka je potpuno uređen i asfaltiran put kroz selo koji vodi do Krsnika. U Bosni je uređen put od Kranjca prema Rupači. U Omamnu je ob-novljen put na Svornikovom brijegu, dok u Beloslavcu putevi Ogradec , Črni Jarek i Mrazovina.Ako tome pridodamo i da su mjesni odbori ove godine bili vrlo aktivni u rješavanju lokalnih problema te se i za te potrebe utrošilo oko tisu-ću kubičnih metara kamena, onda možemo sa ponosom proglasiti ovu godinu povijesnom. Sveukupno na-vezli smo oko 2500 kubičnih meta-ra kamena što je podatak kojim se ne može pohvaliti niti jedan grad, a kamoli općina u našoj bližoj okoli-ci. Ovo je dokaz naše sposobnosti i odlučnosti da osiguramo velike in-vesticije i projekte za našu općinu.

4 NASTAVLJENO JE I S UREĐIVANJEM POTOKAZahvaljujući Hr-vatskim vodama – Dugo Selo iz z čijih

su sredstava bili financirani radovi, i ove smo godine osigurali nastavak radova na uređivanju korita potoka. Najvažniji kanal koji je uređen je onaj koji vodi kroz Bedeničko po-lje kod Mrazovića u dužini od 500 metara. Vjerujem da se svi sjeća-mo kada je prije dvije godine zbog neuređenosti tog kanala u više navrata bila poplavljena županijska cesta Komin-Konjščina te je time bila dovedena u pitanje sigurnost u prometu i sigurnost vozača. Ovim radovima je otklonjena ta opasnost te osigurana zaštita poljoprivred-nih kultura. Također, nastavilo se je čišćenje korita potoka kroz Be-loslavec pa je tako uređeno korito potoka u dužini od 700 metara, od Hundrića prema Cerinama, što nije bilo održavano zadnjih tridesetak godina. Iduće godine planiramo na-stavak prema mljekari „Euro-Milk“.

5 PRIČA SE I O POKRETANJU VINSKE CESTE Na području naše Općine mještani se tra-

dicionalno bave vinogradarstvom koje je jedno od prepoznatljivih obilježja našeg kraja. Nekada su ljudi vino prodavali i od toga imali lijepu zaradu, čak ga kolima vo-zili u Zagreb ili Varaždin. Danas je to naravno puno drugačije i većina ljudi se vinogradarstvom bavi za vlastite potrebe. Među-tim, stvari se mijenjaju čemu u prilog govori i osnivanje udruge vinogradara i vinara „Sesveči-na“ Bedenica. Drago mi je što je ova udruga osnovana, jer je ta inicijativa u skladu s budućim razvojnim planovima Općine. Jedno od najvećih vinorodnih područja je Trlovec, kojeg već neki vlasnici tamošnjih vinogra-da zovu „Bedeničkom vinskom cestom“. Prostor je atraktivan za vinograde, vikendice i klijeti

pa se temeljem toga javila i po-treba za uvođenjem potrebne infrastrukture. Općina je o tome razmišljala već prije dvije godi-ne, u sklopu donošenja izmjena u prostorni plan gdje je cesta na tom području preimenovana u lokalnu nerazvrstanu cestu. Ove smo godine kroz područje Trlov-

ca proširili vodovodnu mrežu, a nakon toga u istoj dužini od tisu-ću metara sanirali i lokalnu ce-stu, kojom se sada mogu kretati i osobna vozila. Plan je i da se ona uskoro i asfaltira, za što ću se ja sigurno založiti. S obzirom na dosad ostvarene projekte i dobru suradnju sa Županijom na pro-jektima asfaltiranja i uređenja puteva, smatram da to neće biti problem i da to možemo pokre-nuti već sljedeće godine.

6 KOJE SU DRUGE POTREBE U DRUŠTVU?Bez obzira na tešku gospo-

darsku situaciju, Općina je svim udrugama, ustanovama i mje-štanima pomagala u financij-skom smislu kroz predviđene donacije. Općina je osigurala sredstva Osnovnoj školi, VZO Općine Bedenica, NK Strmcu, KUD-u Danica, Lovačkom druš-

tvu Fazan, Udruzi umirovljenika općine Bedenica, Udruzi Srce, Crvenom križu i drugima. Sufi-nancirali smo troškove smješta-ja djece u vrtić, osigurali sred-stva za sufinanciranje putovanja učenika srednjih škola i stude-nata, sredstva za rad male škole, nastavljali pomagati rad logope-da u školi, pomogli donacijama

za novorođene te osigurali sred-stava za uređenje župne crkve. Donirali smo i za organizaciju malonogometnih turnira u Tur-kovčini, Omamnu i Bičakima, a osigurali smo i subvencioniranje rada selekcijske službe i umjet-nog osjemenjivanja krava. Fi-nancijsku podršku pružit ćemo i u 2013. godini, jer su sve ovo važ-ni segmenti našeg društva.

7 UDRUGE SU DOBILE NOVI PROSTOR Na području naše općine uspješno djelu-

je više udruga koje do sada nisu imale adekvatne prostore i uvje-te za svoj rad. Ove se godine to promijenilo na način da im je za korištenje ustupljena prostori-ja u samom centru Bedenice, u našoj zgradi pored stomatološke ambulante. Uređeno je oko 70 kvadratnih metara, sa sanitar-nim čvorom i mini kuhinjom, a prostor je svečano otvoren u stu-denom ove godine.

8 ZAPOČETA JE REALIZACIJA JOŠ JEDNOG VELIKOG PROJEKTA UREĐENJA

GROBLJAVrijeme kada ste se pred rođaci-ma i prijateljima morali crveniti zbog lošeg uređenja ili činjenice da je za blagdan Svih Svetih bla-ta bilo „preko uha“ - sada je iza nas. Sama obnova trajat će u ne-koliko faza. U prvoj fazi obnovlje-na je mrtvačnica, koja od gradnje 1997. godine nije uređivana. Veli-ki problem predstavljala je vlaga pa je trebalo izraditi kompletnu novu izolaciju kako bi se objekt sačuvao. U toj fazi obnovljena je i komorica na ulazu u stari dio groblja. Zatim su asfaltirane staze po groblju te je kompletno obnovljen trg ispred mrtvačni-ce. Groblje je dobilo bolji izgled i funkcionalnost. Ovo doprinosi

PORUKA ZA BOŽIĆ I NOVU GODINUNa kraju svim stanovnicima želim sve najbolje u povodu nadolazećih blagdana. Čestit Božić i sretna vam nova 2013. godina!

razgovor6

i boljem zimskom održavanju. Vri-jednost radova je oko 250 tisuća kuna, a sva su sredstva osigurana iz proračuna Općine Bedenica. U idućim godinama planiramo proši-renje groblja novim dijelom te izra-du potpornog zida tzv. škarpe, kako bi sjevernu stranu groblja osigurali od eventualnog odrona. Za ove ra-dove planiramo osigurati i sredstva iz europskih fondova.

9 BEDENICA JE OD OVE GODINE BOLJE OSVIJETLJENABez obzira što je po pokrivenosti

vodovodnom mrežom i javnom ra-svjetom naša općina među vode-ćima u okruženju, neki zaseoci još nisu imali riješen taj problem – za-seok Čehulići u Bedenici i rubni dio Turkovčine prema Vrbovu. Glavni razlog tome je što smo morali če-kati da se napravi rekonstrukcija naponske mreže, kako bi onda po-stavili javnu rasvjetu. Elektra Zelina je obavila rekonstrukciju naponske mreže u Bedenici i Turkovčini (za-seok Bedekovići), a Elektra Zabok rekonstruirala mrežu u Turkovčini, uz granicu s Vrbovom. Nama pak preostaje završetak postavljanja javne rasvjete u zaselku Bedekovi-ći, no to imamo u planu i vjerujem da ćemo to brzo riješiti.

10 MOŽEMO SE POHVALITI S IZVRSNO UREĐENIM VATRO

GASNIM DOMOVIMA2012. je godina kada sa ponosom možemo reći da se višegodišnje ulaganje u obnovu vatrogasnih i društvenih domova isplatilo i da se rezultati tog ulaganja vide u svakom našem selu. U Godišnja-ku ćete moći pročitati o obnovama domova u Omamnu i Turkovčini, a ove godine finalno je uređen i društveni dom u Bedenici. Uz sa-nitarne čvorove, promijenjena je kompletna električna instalacija, izmijenjena stolarija te su postav-ljena nova ulazna vrata, a asfalti-rano je i parkiralište ispred doma. U Beloslavcu je izrađen sustav kanalizacije oko kompletnog va-trogasnog doma te postavljena drenaža. U selu Bosna obnova vatrogasnog doma također je pri-vedena kraju stavljanjem fasade i postavljanjem novih ulaznih vrata i obnovom stolarije. Ukupno je u 2012. godini na sve ove radove utrošeno 142 tisuće kuna, a od toga je polovinu sredstava osigu-rala Zagrebačka županija, a preo-stali iznos Općina Bedenica.Ono što nam je ostalo za reali-zaciju u 2013. godini je dom u

Bičakima. Radovi započeli 2010. godine izgradnjom kuhinje i sa-nitarnih čvorova već su mogli biti gotovi, ali se stalo zbog određenih nesuglasica i pokušaja opstru-iranja nastavka radova. Općini Bedenici je jednako važan dom u Bičakima kao i svaki drugi dom u bilo kojem drugom našem mjestu i mi ćemo osigurati sredstva, jer dom smatramo imovinom i potre-bom svih mještana. A ako netko može i želi još i dodatno pomoći, ima našu punu podršku, jer svi-ma bi trebalo biti u interesu da se i ovaj dom što prije uredi. Drago mi je što sam s mještanima odr-žao sastanak u rujnu ove godine, na kojem smo dogovorili smjerni-ce za nastavak obnove. Već idući mjesec sam u projekciji planova za 2013. godinu upućenoj Zagre-bačkoj županiji zatražio 30 tisuća kuna za nastavak radova. Osobno sam obavio i razgovore s čelnim ljudima u Županiji te ovim putem mogu potvrditi kako u obnovu va-trogasnog doma u Bičakima si-gurno krećemo iduće godine.

7

rekli su o Bedenici

Kao dvije susjedne lokalne samou-prave – Bedenica i Sveti Ivan Zeli-

na upućene su i ovisne jedna o drugoj. Prvenstveno se to očituje u izgradnji komunalne infrastrukture (voda, plin, sada i prometnice) koju koriste građa-ni obiju lokalnih zajednica. Ispreplete-nost je također prisutna i u duhov-nom segmentu života, gdje jedan dio stanovnika Svetog Ivana Zeline spada

pod Župu Svih Svetih u Bedenici. Sto-ga je suradnja, nas, čelnih osoba iz-vršne vlasti na izuzetno visokoj razini, a sve u službi poboljšanja standarda i uvjeta življenja građana Sv. Ivana Zeli-ne i Bedenice.

Vlado Žigrovićgradonačelnik Svetog Ivana Zeline

Poduzetnički potencijali Bedenice

Prateći gospodarstvo na području Za-grebačke županije, njezinih grado-

va i općina, zapaženo mjesto ima općina Bedenica, koja se može pohvaliti da je općina iz koje dolaze po kvaliteti tržišno prepoznatljivi sušeni sir „Dragec“ i doma-ća šunka „Grof“ koji se nalaze na listi 11 proizvoda sa znakom „Proizvod Zagrebač-ke županije“ i njezine su zaštićene robne marke. Domaća šunka „Grof“ nosi i pre-stižni znak „Hrvatska kvaliteta“ koji dodje-ljuje Hrvatska gospodarska komora te je na listi 231 hrvatskog proizvoda vizualno označenog tim znakom.Nema sumnje da općina Bedenica ima poduzetničke potencijale za daljnji gospo-darski razvoj, posebice u dijelu proizvodnje koja otvara i nova radna mjesta stanovni-ka. Godine 2011., u odnosu na prethodnu, robni izvoz te općine povećan je sedam puta, uz ostvarenih 36 tisuća eura, što je za jednu malu sredinu značajan uspjeh, posebice zato što je postignut u vrijeme krize i recesije, a razvojni planovi bedenič-kih poduzetnika pokazuju da su oni spre-mni i za veće izvozne podhvate. Komora Zagreb otvorena je za suradnju s lokal-nom samoupravom i svim gospodarskim subjektima. Stoga ih pozivam da koriste usluga Komore, organizirane nastupe na domaćim i međunarodnim sajmovima kao i u promotivnoj akciji Hrvatske gospodar-ske komore „Kupujmo hrvatsko“, putem koje se već 13 godina promoviraju inova-tivni, kvalitetni i izvorni hrvatski proizvodi.

dr. sc. Zlatan Fröhlich, v.r.predsjednik HGK-Komore Zagreb

Dragi prijatelji,Smatram da je suradnja iz-

među Zagrebačke županije i općine Bedenica obostrana, vrlo dobra i ono što je najvažnije kon-kretna. U razvoj ovog kraja kon-tinuirano ulažemo u skladu sa svojim mogućnostima, a mnogi od projekata koji su realizirani možda nikada ni ne bi ugleda-li svjetlo dana, da nije ustrojena ova mala općina. Ovaj prelijepi pitomi kraj ne kra-si samo prirodna lj epota, plodna zemlja, vrijedna kulturna bašti-na, već i stabilne tvrtke koje po-sluju po suvremenim svjetskim standardima kojih se ne bi posti-djele ni mnogo bogatije zapadne regije. Tvrtke su to koje sofisti-ciranom tehnikom proizvode vi-soko vrijedne županijske robne marke – domaću šunku „Grof“ i sir „Dragec“. Moje je mišljenje da se u ovom spoju čiste prirode, zanimljive kulture, snažnog gospodarstva, razvijene poljoprivredne proi-zvodnje i dobre prometne po-vezanosti kriju komparativne prednosti koje Bedenica treba nastaviti dalje razvijati. Prednosti su to kojima se može osigurati da žitelji ovog kraja ostanu na svojoj djedovini, da na njoj školuju i obrazuju svoju dje-cu, rade, žive i u ovoj općini vide svoju budućnost. Na svom putu, u Zagrebačkoj županiji imate si-gurnog partnera uvijek otvorenog za suradnju.

U prilog mojim riječima govore i dosadašnje brojke. Naime, od 2002. godine do danas za razvoj komunalne infrastrukture opći-ne, županija je uložila gotovo 4 milijuna kuna. Potpomogli smo i razvoj bedeničke poslovne zone, a ove godine me posebno obra-dovalo otvorenje obnovljenog vatrogasnog doma u Omamnu, koji je financijski potpomogla i županija. Na vašem području uložili smo i značajna sredstva u školu u Bedenici. Znamo da ove školske godine nju pohađa 127 učenika koji zaslužuju apsolutno najbolje uvjete za svoje učenje i rad. Od 2003. godine do danas na njeno održavanje utrošili smo ukupno 1.800.000,00 kn. Bilo bi idealno kada bi resorna ministar-stva prepoznala Projekt izgradnje nove škole i pripadajuće sportske dvorane koju županija i općina tako zdušno zajednički zagova-raju, a žitelji iščekuju. Vjerujem da će neka buduća vremena do-vesti do realizacije ovog projekta i da će ova mala i složna općina te roditelji i djeca imati modernu obrazovnu ustanovu kakvu i za-služuju.

mr.sc. Stjepan Kožićžupan Zagrebačke županije

Srednja škola u Svetom Ivanu Zelini

Od osnutka Srednje škole u Sv. I. Zelini prošlo je više od dvadeset godina. Na početku bila su upisana dva

razreda gimnazije i jedan obrtnički razred, smjer tekstil. Danas imamo šest razreda gimnazije, četiri razreda po-ljoprivrednih tehničara i šest razreda trogodišnjih obrt-ničkih zanimanja raznih smjerova: elektromehaničare, automehaničare, plinoinstala tere, elektroinstalatere, stolare, frizere. Uspjeh naših učenika mjerljiv je rezul-tatima brojnih natjecanja na državnoj, pa čak i na svjet-skoj razini. Naši aduti su kemija, povijest, matematika.Veliki broj učenika dolazi iz Bedeničkog kraja. I mo-ram reći da su to učenici koji dolaze s dobrim rad-

nim navikama i izvrsnim znanjem iz osnovne škole. Ponosni smo na generacije koje su prošle u dvade-set godina rada naše Srednje škole. Danas su to dobri ljudi, uspješni stručnjaci. Neki naši bivši učenici sada su naši djelatnici i suradnici na raznim područjima. Velika mi je čast i odgovornost voditi takvu školu. Cilj nam je zadržati kvalitetu odgoja i obrazovanja, te uve-sti moderne tehnologije i metode poučavanja. Na-dam se da će nam djeca Bedeničkog kraja i dalje do-laziti s vjerom u ostvarenje svojih ciljeva kroz znanje.

Marica Roguljićdipl. ing. ravnateljica Srednje škole Dragutina Stražimira

Dragi ljudi dobre volje župe Svih Svetih Bedenica - hvaljen Isus i Marija!

Uz vaš i moj kraj u kojem sam odra-stao vežu me mnoge lijepe uspome-

ne i događaji iz djetinjstva. Već i sam naš kršćanski pozdrav - hvaljen Isus i Marija, kojim smo kao učenici pozdravljali na putu u školu i povratku kućama. Ulazimo u vrijeme Došašća pa se posebno sjećam Svetih misa zornica. Već mi je od rane dobi ustajanje na Zornicu bilo posebno. Kao svećenik kroz ovih osamnaest go-dina na župama od Sv. Marije u Sisku, Sv. Blaža u Zagrebu, Sv. Vida u Vrbovcu i posebno sada dvanaest godina u župi Blagovijesti-Navještenja Gospodinova, Vrbani u Zagrebu, Svete mise zornice imam svakog dana Došašća. Ovdje u Vr-banima se radnim danima okupi ukupno i do 500 vjernika, a nedjeljom oko 170, jer imamo još Svete mise u 8:30,10:00 i 11:30 sati. Također se rado sjećam Pol-noćki, na koje smo nekad išli pješke, slu-šajući djedove i bake kako pričaju o obi-čajima kojima su oni nekad slavili Božić. Prekrasno mi je bilo na Badnjak, kad bi navečer unijeli slame pod stol. Kojeg li veselja! Doduše, nisam mogao razumjeti post na Badnjak i zato bih uvijek požuri-vao večeru. Lijepo mi je bilo i kada sam s ocem išao susjedima gledati okićen bor-Božić, na Badnjak, poslije večere. Svake godine mi je prekrasno vidjeti ko-liko naš narod voli Božić. Na tri Polnoć-ke koje služimo ovdje u Vrbanima dođe preko 3.500 vjernika. U župi inače imamo 12.000 stanovnika, 6.400 vjernika. Bogu zahvaljujem da imamo novoizgrađenu Crkvu i pastoralni centar koje smo gra-dili od 2005. godine. Znadem i da mi je u životu važno da i u ovom teškom vreme-nu sačuvam vjeru, onu koju sam primio preko roditelja i posebno preko djeda i baka - življenu i svjedočku. Sve vas jako puno pozdravljam! v lč. Mario Bičak

U ime Zajednice udruga umirov-ljenika Zagrebačke županije

želim istaknuti kako je Udruga umirovljenika Bedenice od prvog dana djelovanja obećavala dobre rezultate i kvalitetu, a sada vidi-mo kako je i sama sebe nadmaši-la te nas sve iznenadila izvrsnim rezultatima. Predsjednica udruge Dragica Picek zaslužuje iskrenu čestitku na vođenju udruge. Udru-ga je aktivna na mnogo područja, a njihov pjevački zbor zapažen je na svim nastupima. Jako me raduje njihov uspjeh na nastupu u Ljublja-ni gdje su bili nagrađeni i uspješniji od mnogih drugih udruga s dužim stažem od Bedenice. Visoke ocje-ne dobili su i na našim sportskim susretima. Vrlo često za ovakav uspjeh nisu presudna financijska sredstva, ali i njih te ono što je naj-bitnije – moralnu podršku, Udruzi umirovljenika Bedenica osigurava načelnik općine Slavko Cvrlja na čemu mu treba posebno čestitati. Njegovo osobno zalaganje i razu-mijevanje potreba osoba treće ži-votne dobi doprinosi ovim odličnim rezultatima. I na kraju svi članovi ponaosob zaslužuju veliku čestitku jer su uspjeli i međusobno, a i cije-lom ovom kraju unijeti jednu novu živost i energiju. Svi se radujemo vašem uspjehu i želimo vam još puno lijepih trenutaka i u nadola-zećoj godini. Blagoslovljen Božić i sretna vam nova 2013. godina.

Rudolf Benčekpredsjednik Zajednice udruga umirovljenika Z agrebačke županije

Uvijek su me impresionirala mjesta u kojima cijela zajed-

nica radi na očuvanju kulturnog identiteta. Jedno od takvih mjesta je Bedenica, mjesto gdje su ljudi uspjeli sačuvati stare običaje i tra-dicionalne vrijednosti svog kraja. Svjedoci smo mnogih kulturnih događanja tijekom godine.Svoje talente ljudi pokazuju kroz mnoge aktivnosti. Kad je 1993. osnovano Zelinsko amatersko kazalište ZAmKa, mnogi danas ugledni Bedeničani, tada sred-njoškolci sudjelovali su u osniva-nju kazališta. Neki od njih i danas uspješno djeluju u kazališnom ži-votu Zamke. Njihov talent je zapa-žen, što dokazuju brojne nagrade na raznim natjecanjima. U Bedeni-ci djeluje KUD Danica, koja uz fol-klornu ima i dramsku sekciju, koja živopisno prikazuje događaje iz svoje sredine, te radi na očuvanju domaće riječi. Da je sekcija svake godine sve uspješnija vidljivo je iz kritika stručnog suda i dodijeljenih nagrada. Suradnja ZAmKe i dram-ske sekcije je izuzetno dobra. Raz-mjenom gostovanja, želimo naše uratke prikazati publici u Bedenici i Zelini. Moram istaći da smo uvijek u Bedenici bili jako lijepo ugošće-ni od domaćina, a naše predstave izvrsno primljene kod domaće publike. Nadam se da će se naša uspješna suradnja nastaviti, na za-dovoljstvo naše brojne publike.

Štefica FanjekVoditeljica ZAmKe

10

Pripreme za ovo trodnev-no događanje započele su još početkom svibnja, a silan trud uložen od stra-ne udruga, poduzetnika,

obrtnika i pojedinaca u osmišljavanju sadržaja i provedbi programa urodio je plodom jer su ovogodišnji Bede-nički dani okupili rekordnih tri tisuće posjetitelja.

Sve je započelo tradicionalnom sve-čanom sjednicom Općinskoga vijeća, a ona se ovaj put održala u novoob-novljenom vatrogasnom domu u Omamnu, kojeg su tom prilikom zajednički otvorili župan Zagrebač-ke županije Stjepan Kožić i načel-

nik Općine Bedenica Slavko Cvrlja. Na događanje se odazvao veliki broj mještana, a domaćini su se pobrinuli za uistinu prekrasnu atmosferu te se potrudili da svi uzvanici s ponosom uživaju u novom prostoru. Svoj do-prinos dali su i učenici Osnovne ško-le Bedenica, koji su za ovu prigodu pripremili poseban kuturno-umjet-nički program. Uz župana, sjednici su nazočili: gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Vlado Žigrović; pred-stavnici susjednih općina Konjščine, Hraščine i Breznice; predstavnici udruga, drugih vatrogasnih društava s područja općine Bedenica, brojni gos-podarstvenici, predstavnici državnih institucija i drugi gosti.

Nakon sjednice, svečanost se preseli-la na prostor sportsko-rekreacijskog centra Čret, gdje je župan Stjepan Kožić otvorio manifestaciju „Tak su naši stari delali“. U organizaciji Udru-ge umirovljenika općine Bedenice, ova je manifestacija vjernim prika-zom prilika i starih običaja podsjetila na način života naših djedova i baka, s ciljem da ga se sačuva od zaborava. Umirovljenici su tako sva tri dana organizirali - ružđenje te mljevenje kuruze na žrni, pečenje kruha i lopar-ki u krušnoj peći, prikaz izrade putra iz tunje, izrade licitarskih proizvoda, parile, valjanje veša, predenje na ko-lovratu, našivavanje, izradu ruža od papira, čehanje perja, klepanje kose, košnju trave s južinom i druge stare djelatnosti.

Domaći KUD Danica pripremio je prigodni program u društvenom domu Bedenica, gdje su pod nazivom „Naj se tanca i popeva“ uz domaćine nastupili i gosti - KUD Sveti Miho-vil iz Preka na otoku Ugljanu, KUD Zabok iz Zaboka, udruga Grofovija Konjski iz Konjščine i Udruga umi-rovljenika općine Bedenica. Svi po-sjetitelji bili su složni u ocjeni kako je trosatni program bio pravi užitak te sjajna demonstracija ljepote i bogate kulturne baštine naše domovine.

Nedjelja je bila u znaku tradicional-nog Vidovskog i Antunovskog pro-

Bedenički daniBedenički dani, održani od 15. do 17. lipnja, i ove su se godine potvrdili kao najvažnija manifestacija naše Općine.

10

život i običaji

život i običaji

štenja, sa svečanom Svetom misom u župnoj crkvi Svih Svetih. Popodne je pak bilo rezervirano za pokaznu vježbu zaštite i spašavanja, koju su zajednički organizirali Vatrogasna zajednica opći-ne Bedenica i Hrvatska udruga potraž-nih pasa.

U trodnevnom zabavnom programu sudjelovali su grupe Rea bend, Do-mino, Scorpion, Biersa band i Super-nova band, a posebno je zanimanje izazvao nedjeljni nastup gošća iz Slo-venije, popularnih Navihanki. Veliki interes bio i za subotnji večernji pro-gram kada su u ulozi voditelja nastu-pili Ivan Fiolić-Fio i Tihana Gjurašin

te s prostora Bedeničkih dana odr-žali snimanje popularne emisije Fio Show. Uz to, putem programa Jabuka TV emitirane su i dodatne četiri re-portaže o događanjima na Bedenič-kim danima, što pokazuje kako je ova manifestacija prerasla svoj lokal-ni karakter te postaje sve više zani-mljiva i široj javnosti.

I kada se sada s vremenskim odmakom prisjećamo svih ovih lijepih događanja treba još jednom čestitati Općini Bede-nici na inicijativi te svim organizatori-ma i sudionicima na velikom trudu. S nestrpljenjem očekujemo što će nam ponuditi iduće godine.

11

zavičaj

Ima tu oranica, vinograda, voć-njaka, a i šuma. Šume su u pot-punosti bjelogorične. U sredini sela križaju se dvije ceste. Prva vodi iz Bedenice preko Oma-

mna u Zadrkovec, a tamo se spaja sa cestom Komin - Donje Orešje. Druga vodi od naselja Otrčkovec, koje je do nedavno bilo u zajedništvu sa Oma-mnom pa se i mjesto zvalo Omamno i Otrčkovec, te se spaja u mjestu No-vakovec s glavnom cestom Konjšči-na – Komin. Dio sela Omamno koje se nalazi uz cestu prema Zadrkovcu nekada se zvalo Šimunovec i bilo je zasebno. Danas dio Šimunovca pot-pada pod Omamno, a dio pod Za-drkovec. Naime u srednjem vijeku, negdje između 15. i 16. stoljeća, po prvi put se spominje naziv Omamno i to zajedno sa Šimunovcem i Otrč-kovcem, kao posjedi tadašnjih ple-mića Pisačića, Bedekovića, Gotala i drugih. Teško je selo Omamno iz-dvojiti od cjeline Bedeničkoga kraja. Prema zapisima župne spomenice dolazimo do podatka da se župa Se-svečina odnosno današnja župa Svih Svetih U Bedenici spominje već 1187. godine, a nešto kasnije oko 14. sto-ljeća se počinju spominjati i pojedini

zaseoci i posjedi. Bedenica je 1359. godine bila kraljeva zemlja pa je pretpostaviti da se u sklopu nje na-lazio i posjed Omamno. Odakle naziv Omamno ne možemo sa sigurnošću tvrditi, ali znajući da su to bili zaseoci s vrlo malo kuća i stanovnika pretpo-stavljamo da je dobilo ime po nekom vlasniku. Prema zabilježbi u vizitaciji župe Svih Svetih u Bedenici, Oma-mno je 1706. godine brojilo četiri kuće, Šimunovec dvije kuće, a Otrč-kovec tri kuće. Razlog malobrojno-sti kuća, ali sa brojnim ukućanima, vjerojatno leži u nezgodnom položa-ju. Naime, poznato je da su prostori Bedeničkog kraja bili na čestim uda-rima turskih pljačkaša pa je tako u svrhu obrane od tih pohoda crkva u Bedenici bila poput tvrđave u koju se sklanjalo okolno stanovništvo. Sta-novnici Omamna bili su predaleko i to im je bio veliki problem. Prema za-pisima iz župske spomenice iz 1642. godine u mjestu Otrčkovcu nalazila se kapela Sv. Lovre, koja je tada bila prilično utjecajna. Naime, imala je i svoje kmetove, odnosno kuće koje su spadale pod nju i održavale ju svojim prihodima. Kako je Otrčkovec tada imao tri kuće, a Omamno četiri, a

sama Kapela Sv. Lovre prema istom zapisu sedam kuća, za pretpostaviti je da je mjesto Omamno bilo kmetski vezano za kapelu u Otrčkovcu. 1775. godine kapela je zapuštena i danas nema njezinih tragova. Najstariji po-znati podatak o stanovništvu datira iz 1839. godine, kada je Omamno i Šimunovec zajedno brojalo 91 sta-novnika. Za usporedbu 2009. godine broji 150 stanovnika i 36 kućnih bro-jeva. Interesantno je pogledati prezi-mena porodica koje su se održale u Omamnu. Godine 1854. u Omamnu se spominju prezimena: Orešanin, Peršec, Berleković, Erdelji, Kuhtić, Sambolić, a u Šimunovcu: Orešan, Svornik, Košer, Bedeković. Većina njih je i danas prisutna. Iako se na-selje povećavalo, nestanak pojedinih prezimena smatramo više posljedi-com prioženjavanja, a ne izumiranja. Danas je Omamno, u koje spada i nekadašnji Šimunovec, idilično pri-gorsko mjesto, prometno povezano, s izgrađenom infrastrukturom, vo-dovodom, plinovodom i uređenom rasvjetom. Postoji dobro opskrblje-na trgovina, a u središtu sela je no-vouređeni vatrogasni dom te malena kapela. Mjesto je to ugodnog života.

Omamno Selo Omamno smjestilo se na jugozapadnome dijelu Općine Bedenice, uz granicu s gradom Sv. Ivan Zelina. Smješteno je u dolini, okruženo pito-mim bregima i obrađenim poljoprivrednim površinama.

12

Prva vatrogasna šprica kupljena je 1955. godine, a 1960. započinje izgradnja doma. Dom je izgrađen nakon dvije godine i to zahvalju-jući vlastitim sredstvima samih članova, a kako je to bila ujedno i prigoda desete obljetnice postoja-nja društva, organizirana je i velika proslava. Jedna od većih interven-cija gašenja požara koje pamtimo iz tog ranog razdoblja je ona iz

1970. godine, kada je šest članova DVD Omamno gasilo požar kod Ivana Bičaka. 1974. godine druš-tvo zahvaljujući pomoći tadašnjeg Trudbenika nabavlja novi vatro-gasni agregat Rosenbauer i deset novih svečanih odijela. Tih godina društvo sudjeluje i na raznim na-tjecanjima, a u općinskom natjeca-nju u Donjem Polonju osvaja šesto mjesto. Osamdesete godine pamte se po postavljanju pločica, koje su postavili lokalni majstori Marijan Čehulić i Nikola Pisačić. U periodu 1990. do 2000. godine nema značaj-nijih aktivnosti no DVD Omamno održava redovite sastanke skupšti-ne, kako bi se usprkos teškoj finan-cijskoj situaciji i ratnim godinama održalo postojanje društva. 2002.

godine u društvu dolazi do smjene generacija, a posljedica je i poveća-nje broja aktivnosti. Organiziraju se brzinske mokre vježbe, natjecanja i zabave. Proslava pedesete godišnji-ce društva, organizirana je 2002. godine vatrogasnom zabavom i na-tjecanjem. Od prikupljenih sredsta-va kupljen je agregat Rosenbauer i djelomično uređen dom. Započeta je i tradicija organiziranja redovitih malonogometnih turnira. Prije tri godine uz značajnu pomoć Opći-ne Bedenica, kreće se u kompletnu obnovu doma. Danas je vatrogasni dom na ponos cijelog mjesta i si-gurno će u godinama koje slijede, uz svoju osnovnu funkciju, biti cen-tralno mjesto za okupljanja i dobre zabave.

DVD OmamnoDobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1952. godine i ove je godine svečano proslavilo šezdesetu obljetnicu. Osnivači društva bili su Drago Drenovački, prvi predsjednik društva, Silvester Pršec, Josip Brnjak, Ljudevit Martinjak, Ivan Erdeli te Ivan Pršec, koji je još uvijek počasni član.

13

zavičaj

Gospođa Anka Kudelić jedina se u našem kraju još bavi izradom doma-ćih lustera. Ovdje nije riječ o lusteru u pravo-me smislu, već rukom

rađenom ukrasu koji su nekad krasili stare kuće. Budući da izrada takvih lustera već pomalo odlazi u zaborav, a mlađe generacije sigurno ni ne znaju o čemu se zapravo radi, Monika Picek odlučila je porazgovara s gospođom Ankom ne bi li svi mi saznali nešto više o ovom zaboravljenom zanatu. Inače, gospođa Kudelić je članica Udruge umirovljenika općine Bedenica te se osim izradom lustera, bavi i ukrašava-njem uskršnjih pisanica. Ove je godine napravila više od 80 pisanica, a jedini alat kojim se služila bile su njene vri-jedne ruke i tek jedan mali nožić. Bez obzira na puno utrošenog vremena, kaže da uživa u izradi pisanica i lustera.

Gospod̄o Anka, možete li nam ukratko objasniti koji je materijal bio potreban za izradu jednog takvog lustera?

Dakle, prvo je bilo potrebno napravi- metalnu konstrukciju. Napravila bih

dva glavna metalna koluta na koje sam nadovezivala umetke od kukuruzovi-ne, graha ili čak slame. Kada bih završi-la tu glavnu konstrukciju, krenula bih u ukrašavanje. Prvo bih izradila sve ruže od krep papira različi h boja. Ruže su mogle bi u svakakvim, ali listovi samo zelene boje. Svaka la ca se izrađivala i izrezavala posebno i na kraju su se sve zajedno obikovale u ružu i to se sve zavezalo koncem ili metalnom žicom kako bi se stabilno i sigurno držalo na lusteru. Kada su ruže gotove, stavljaju se na prethodno izrađenu konstrukci-ju. Raspored ruža nije točno određen, te ih se može stavi na bilo koja mje-sta i u bilo kojoj količini, no opet, tre-ba vodi računa o s lu jer ne izgleda lijepo ako je previše ruža, a luster je premalen.

Izrada lusteraU kojim prigodama se izrad̄ivao taj luster i da li ga je imala svaka kuća?Luster se izrađivao isključivo za Božić. Slič-ni ukrasi od krep papira, poput raznih la-naca i ruža su se izrađivali i prilikom svad-benih svečanos , ali luster se radio samo za Božić. U ono vrijeme, skoro je svaka kuća imala takav luster za Božić, a uz to je dolazilo i slično ukrašavanje božićnih gra-na koje su služile kao božićno drvce.

Od koga ste naučili to umijeće?Ljudi su se u doba mojeg dje njstva puno više družili, te sam već od malenih nogu sudjelovala u svim poslovima koje su radile naše majke i bake poput čehanja perja, tkanja, lupljenja kukuruza i ostalih starih običaja. Tako sam kod susjeda i od starijih baka naučila i izrađiva ove predivne lustere. Radim to još od mlados i dan danas uživam u tome.

Koliko Vam treba vremena za izradu lustera i postoje li u raznim veličinama?Ovisi o veličini lustera, ali za izradu jednog lustera potrebno mi je oko 10 dana, ako radim jedan do dva sata dnevno. Izrada ruža uzima puno vremena. Postoje razne veličine lustera koje ovise o veličini prostorije. Generalno se mogu podijeli na male, srednje i velike.

Jeste li ikad razmišljali o prodaji lustera?Nikada nisam razmišljala o prodaji, jer sam to uvijek radila sa zadovoljstvom, ljubavlju i drugima za uspomenu i poklon.

Hoće li i ovog Božića jedan takav luster krasiti Vaš dom?

Da, sigurno ću jedan dio kuće ukrasi m lusterom i ručno izrađenim ružama

te ima ugođaj kakav mnoge starije generacije zasigurno pamte i rado ga se sjećaju.

14

stari običaji i legende

Uz sjeverni dio općine Bedenice, lijevo od ceste koja vodi preko Jalesa do Breznice, proteže se po

samome sljemenu brega put koji vodi prema zaseoku Vinogradec. Taj je put ustvari i granica s Općinom Breznica, a ujedno i granica između Zagrebačke i Varaždinske županije. Na taj put se spajaju putevi iz Taborščaka s bedeničke strane i put sa Mudakovog brega iz turkovčanske strane. Između h dvaju raskrižja, s lijeve strane, nalazi se mjesto kroz koje nije ugodno nikome proći. Ni danju, a kamoli noću. Izbjegavaju ga i lovci i raubšicari (krivolovci) pa i ljubavnici koji traže mirna i skrovita mjesta. To mjesto zove se Vražja mlaka. Tu je prema narodnoj predaji bila prava mlaka sa živim izvorom koji nikada nije presušivao. Kako se sama mlaka nalazila na vrhu brijega, dakle bez višeg terena s kojega bi voda imala pad, samo postojanje izvora je zanimljivo i s geološke

strane. No, krenimo mi na narodnu predaju. Svi smo manje više slušali pripovijes o coprnicama i vradžbinama. Radilo se o ljudima, muškim i ženskim, koji su prodali dušu vragu ponajviše sa željom da svojim susjedima napakoste i naprave štetu. Ti su ljudi imali svoja sjela i druženja na tajnovi m mjes ma, gdje su orgijali, družili se s vragom i coprali. Omiljena mjesta su prema predaji bila hrastovi stogodišnjaci sa slomljenim vrhom ili izvori vode. Sastanci su održavani noću, oko ponoći. Jedno od mjesta okupljanja bila je i ova Vražja mlaka. Prema pričanjima ljudi, a i sam pisac ovog teksta (Juraj Fruk, op. ur) slušao je od ljudi koji nisu baš skloni izmišljanju, svjedočanstva o događajima koji su se na Vražjoj mlaki događali. Bilo da su ih čuli ili pak i sami doživjeli. Neki su vidjeli kako se u ponoć goli kupaju i prave neke obrede pa čak i među njima prepoznali neke domaće

ljude. Inače, u toj mlaki su se namakale i konoplje, a kako konoplje imaju razne moći, tko zna koliko su te moći djelovale i na ponoćne kupače. Naravno ne pada mi na pamet ovdje bilo koga naves imenom i prezimenom. Ima i slučajeva u kojima su ljudi na tome mjestu, prolazeći pokraj mlake, doživljavali čudne stvari i nerazjašnjive pojave. Koliko u tome ima stvarnih događaja, a koliko je to plod mašte ostavljam na dušu onima koji su to pripovijedali i doživjeli. A sve te priče stale su onog trenutka kada vlasnik zemljišta, Božidar Horvat iz Turkovčine iskrčio teren oko mlake, izorao te posijao pšenicu. Priče o coprijama na Vražjoj mlaki su stale, a ona presušila. Danas je to zapušten teren, a na Vražju mlaku podsjeća samo malo udubljenje. Ipak, ako prolazite tuda, bilo danju ili noću, budite oprezni. Možda je to samo legenda, a možda...

Vražja mlaka

Stavišće je bilo sastavni dio svadbenog obreda. Kad su se mladenci sa svadbom vraćali s vjenčanja, svratili su u kuću prijatelja, rodbine ili kumova. Tu su se okupili bećari, većina seljana i susjeda kako bi se uz piće i ples zabavljali i do ranih jutarnjih sati. Plesalo se na takozvane pare, tj. oni koji bi platili pjesmu (tzv. nofta) slobodno su plesali dok bi drugi čekali na red. Na kraju su se znali i potući poradi plesa na parove. No to je u ono vrijeme bio neizostavni dio života i zabave. Stavišća su se organizirala kako bi mladenci uštedjeli na hrani i piću, jer nekada ljudi nisu živjeli kao danas. Ali ono što im sigurno nije nedostajalo je - vrijeme u kojem su se svi lijepo družili i veselili.

15

stari običaji i legende

Stavišće kod Branka Lončara, 1961. godine

Stavišće

Tečaj za švelje u Turkovčini (za vrijeme 2. Svjetskog rata)Ivan Brleković, Vinko Kudelić i Dragica

Kudelić (Beloslavec – Krči, 30 godina

prošlog stoljeća)

Generacija rođena 1949., u drugom razredu osnovne škole u Bedenici (1957.)

Prvopričesnici s velečasnim Ivanom Römichom i

učiteljicama Anđelom i Zorom Maje ć (1943.)

Proslava povodom otvorenja osnovne škole u Bedenici (1973.)

Jelica Varaždinec, Dragica

Varaždinec, Franca Kranjec,

Marica Kranjec i Ana Kranjec

na Bistrici (1937.)

Milivoj Markovićrođen 25. listopada 1920. godine u Beloslav-cu, potpisuje većinu fotografija u ovom broju , uključujući Stepinčevu fotografiju na naslov-nici te fotografiju djece na zadnjoj stranici. Unatoč velikom siromaštvu i neimaš ni, uspio je nekako nabavi prvi fotoaparat i otada je bilježio sve važne događaje, svadbe, običaje te za vrijeme i poslije rata razvijao fotografije za osobne iskaznice. Fotografirao je danju, a slike sam razvijao noću. Po njegovim riječima bili su to naporni dani, ali je bio ponosan na sve to,

jer su ljudi sjedili po grabama uz cestu i čekali ga da naiđe, kako bi ih fotografirao. Surađivao je i s pozna m zagrebačkim fotografom Riege-rom, a fotografiranjem se ak vno bavio sve do 1954. godine. Umro je 14. listopada 2011., s navršenih 91. godina života. Ukoliko će Bede-nica u skoroj budućnos razmišlja o pokreta-nju kakvog zavičajnog muzeja predlažemo da zbirka fotografija nosi ime Milivoja Markovića, prvog fotografa u Bedenici. Uredništvo Go-dišnjaka najljepše zahvaljuje obiteljima Ivana Markovića, Franje Škledara i Josipa Kušeca na ovim fotografijama.

Ivan Marković, sin Milivojev (1945.)

Svadba Stjepana Marteža i Dragice, rođ. Bičak (1947.)

Ka ca Marković nosi strošek težakima u vinograd (1950.)

Svadba Milivoja Markovića

i Ka ce, rođene Kudelić (1942.)Svadba Stjepana Mahnet i Dragice, rođ. Varaždinec (1938.)

Ivan Marković, sin Milivojev, za vrijeme dje nstva (1945.)

Udruga umirovljenika općine Bedenica

Udruga umirovljenika Općine Bedenice već tri godine uspješno pre-zentira svoj kraj i do-movinu. Ove su godine

ispunili brojne zadaće na polju kulture, edukacije, promocije te humanitarnog rada. Svoju su općinu, županiju i do-movinu predstavili u Sloveniji, na “Fe-stivalu 3. životne dobi EU“u ljubljan-skom Cankarjevom domu, gdje su nastupili sa zborom i mužikašima, pod vodstvom profesorice Snježane Krivak. Uz taj nastup, realizirali su još nekoli-ko nastupa u županiji, a sudjelovali su i sa zborom na osamnaestim športskim susretima u Bistri. I ove se godine slavilo Valentinovo u društvu Udruge Prigorčica iz Bisaga, a organizirana je i proslava Martinja. Realizirano je i ne-koliko izleta u Crikvenicu i Međimurje, a bilo je i brojnih druženja, najviše u vatrogasnom domu Beloslavec. Udru-ga je ponosna na sve svoje aktivnosti pa tako i na svoju članicu koja je ove godine na zelinskoj loparijadi dobila nagradu. Svoj su humanitarni rad is-punili posjetima bolesnim članovima.Na Bedeničkim danima Udruga je ak-

tivno sudjelovala pod geslom – „Tak su delali naši stari“. Cijela „obitelj umirovljenika“ sagradila je i opremila etno kuću te zasadila cvijeće. Kuća i okućnica bile su opremljene baš kao u stara vremena. Posjetitelji su mogli vidjeti kako se od klipa kukuruza do-lazi do finog toplog kruha i loparki iz krušne peći, a mogli su ih i degustirati. Prodajom domaćih proizvoda financij-ski je potpomognut i budžet Udruge. U toj staroj kući čehalo se perje, radile su se ruže od papira, prelo se i pjevalo, a u dvorištu uz ružđenje kuruze, mlelo se na stari žrvanj, plele su se košare i čuo se dječji smijeh. Preko potoka Be-denica kosci su u muškim narodnim nošnjama od debelog starog platna, posebno sašivenim za ovu priliku, po-kazali da još nisu zaboravili kako su to nekad radili. Da bi se ovi događaji prikazali uistinu na „starinski način“ Udruga se potrudila sašiti prigorske narodne nošnje. Kako je za taj projekt bilo potrebno pronaći znatna financij-ska sredstva, obratili su se za pomoć načelniku Slavku Cvrlji te drugim dobrim ljudima i sponzorima. Treba istaknuti da se bez njihove pomoći ne

bi moglo prikazati da i naša Bedenica ima tradiciju na koju je ponosna. Ove nošnje koje smo sašili poslužit će i brojnim idućim generacijama. Ove je godine Udrugu najviše razvese-lio prostor kojeg su dobili na korište-nje. Do sada su za sve obaveze koje imaju prema Zajednici udruge umi-rovljenika Zagrebačke županije, prema svojoj Općini i članovima morali kori-stiti privatne kuće pa je ovo olakšanje za sve, jer će moći bolje i organiziranije djelovati.Članovi udruge na čelu s predsjedni-com zahvaljuju načelniku Općine Be-denice Slavku Cvrlji na dobroj suradnji, Općinskom vijeću te Zajednici udruge umirovljenika Zagrebačke županije, svim članovima, prijateljima, suradni-cima i sponzorima, jer bez njih Udruga ne bi mogla tako uspješno djelovati. Pozivaju i sve umirovljenike, kojih u našoj Općini ima tristotinjak, da se bez straha od eventualnih komentara su-sjeda učlane u Udrugu. Svim žiteljima Općine Bedenica, Udruga želi sretne Božićne blagdane i puno zdravlja u no-voj 2013. godini.

Svim žiteljima Općine Bedenica, Udruga želi sretne Božićne blagdane i puno zdravlja u novoj 2013. godini.

18

udruga umiorvljenika

Fra Oton Psarić U velikom broju tema i sadržaja koje ste nam predlagali za ovaj broj dobili smo i jedan zanimljiv autobiografski tekst fra Otona Psarića, kojim se kao sedamdesetosmogodišnjak prisjeća svog ranog dje njstva i zgode u našoj župnoj crkvi koja ga je predodredila za Božji poziv. Ovu is nitu priču,

kao i detalje iz biografije ovog našeg franjevca pripremio nam je njegov nećak Milivoj Psarić. Radi se o če ri stranice teksta, ali uis nu jako zanimljivog sadržaja, kojeg bi bilo šteta kra . Stoga koris mo ovu priliku da se zahvalimo Milivoju na velikom trudu te ga zamolimo za

razumijevanje što tekstove nećemo objavi u ovom, već u idućem broju. Također pozivamo vas da nam i dalje šaljete komentare, prijedloge, fotografije, teme i sadržaje koje bi voljeli ubuduće čita u Godišnjaku.

19

udruge

Osnovana je u ožujku 2012. godine s ciljem razvoja vino-gradarstva i vinarstva na području općine i župe Bedeni-ca i trenutno ima oko 30 članova. Za predsjednika Udru-ge izabran je Dražen Bedeković, za dopredsjednika Ivica Tuković, za tajnika Ivica Kudelić, za članove Upravnog odbora Zvonko Bičak i Željko Bukovec i članove Nadzor-nog odbora Vinko Marković, Josip Kudelić i Zdravko Mar-ković. Ove godine udruga je imala vrlo zapažen nastup na 44. Izložbi vina kon nentalne Hrvatske u Svetom Iva-nu Zelini, gdje su članovi udruge ostvarili 1 zlatnu, 2 sre-brne, 8 brončanih medalja i 6 priznanja što predstavlja velikim uspjeh i iznimno je značajno za promociju ovog kraja i Općine.

U nastavku je tablica s detaljnim prikazom rezultata koje su ostvarili članovi udruge „SESVEČINA“ BEDENICA na 44. Izložbi vina kon nentalne Hrvatske u Sve Ivan Ze-lini.

ogranak Sv. Ivan Zelina koji djeluje i na području Općine Bedenica, tijekom 2012. godine or-ganizirao je niz komemorativnih hodočašča i akcija. Juraj Fruk, predsjednik udruge, u nas-tavku navodi realizirane aktivnosti: 31. ožujka krenuli smo s jednim autobusom na Križni put ‘‘Stratištima i gubilištima kroz Međimursku i Varaždinsku županiju’’. Uz pomoć i vodstvo članova Društva za obilježavanje grobišta iz Varaždina i Cakovca krenuli smo iz Kotoribe, obišavši desetak grobišta i stratišta te završili na misi u Varaždinskoj katedrali. Usput su nas dočekivali obitelji i poznanici strada-lih hrvatskih vojnika i domoljuba. 12. svib-nja hodočastili smo na Bleiburg uz spomen žrtava Bleiburga i Križnih puteva te usput po-hodili i groblje Tezno kod Maribora. 22. lipnja hodočastili smo u Sošice na Zumberku gdje smo sudjelovali na komemoraciji žrtvama kod jame Jazovka. Tom prilikom posjetili smo Krašić, Medvedgrad i Sestine. 18. kolovoza prisustvovali smo otkrivanju spomen ploče u bolnici u Novom Marofu. 23. kolovoza bili smo na komemoraciji u šumi Leskovec kraj Varaždinskih toplica. 7. rujna sudjelovali smo na Danima Marka Križevčanina u Križevcima. 20. listopada jedan autobus naših članova hodočastio je kroz Liku. Počevši sa svetom misom u novoj Crkvi Hrvatskih Mučenika na Udbini, posjetili smo Boričevac hrvatsko mjesto stradalo nekoliko puta. Zatim smo se okrijepili u Gospiću te obišli Jadovno i pos-jetili pivovarnu Ličanka u Donjem Pazarištu. 4. studenoga održana je u Sv. Ivanu Zelini iz-borna skupština ogranka gdje je uz prisustvo članova i gostiju iz cijele Hrvatske za predsjed-nika ponovno izabran Juraj Fruk, a za dopred-sjednike Jakov Pleslić i Olga dr. Jendriš . Tom prilikom su posmrtno odlikovani medaljom Hrvatski trolist sudionici Križnog puta iz Be-denice i to: Bukovec Blaža Juraj, Gorički Ivana Franjo i Gorički Ivana Stanko iz Bedenice te Šargač Nikole Vinko i Ščuric Vinka Franjo iz Be-denice. Odličje je uručio gosp Nikola Matičić predsjednik Središnjice HD iz Zagreba, a u ime odlikovanih primili su ih članovi obitelji. Ordenom Hrvatski domoljub odlikovan je gradonačelnik Grada Sv. Ivana Zeline gosp. Vlado Zigrović koji je osobno primio odličje. Udruga HD je nestranačka domoljuba udruga u koju mogu pristupiti svi građani koji vole hrvatsku povijest i Domovinu.

PROIZVOĐAČ SORTA BERBA ODLIČJE

Zvonko Bičak graševina 2011. brončana medalja

Zvonko Bičak mješavina sorata 2011. priznanje

Željko Bukovec silvanac zeleni 2011. brončana medalja

Josip Kudelić traminac 2011. brončana medalja

Josip Kudelić mješavina sorata 2011. priznanje

Vinko Marković silvanac zeleni 2011. srebrna medalja

Vinko Marković silvanac zeleni 2011. brončana medalja

Vinko Marković chardonay 2011. priznanje

OPG Dražen Bedeković kraljevina 2011. zlatna medalja

OPG Dražen Bedeković syrah 2011. srebrna medalja

OPG Dražen Bedeković syrah rose 2011. brončana medalja

OPG Dražen Bedeković syrah 2010. brončana medalja

OPG Dražen Bedeković rajnski rizling 2011. brončana medalja

OPG Dražen Bedeković sauvignon 2011. priznanje

OPG Dražen Bedeković mješavina sorata 2011. priznanje

OPG Dražen Bedeković mješavina sorata 2011. priznanje

Ivica Tuković mješavina sorata 2011. brončana medalja

Udruga vinogradara i vinara „SESVEČINA“ BEDENICA

Udruga Hrvatski Domobran

20

udruge

Opća krizna i re-cesijska situacija koja je zahva la opće društvo u cjelini i obilježi-la ovu prolazeću

godinu, imala je utjecaj na rad KUD-a Danice iz Bedenice, ali su zahvaljujući požrtvovnos i ve-likom entuzijazmu članova ipak pos gnu zapaženi rezulta , navodi Juraj Fruk. Osim slabijeg novčanog prihoda, došlo je i do generacijskog osipanja članstva, čemu su doprinijeli odlasci na školovanje i studiranje u druge gradove, udaja i ženidba nekih članova, dok je dolazak novih čla-nova rela vno skroman. Zbog h razloga nije se išlo na gostovanja, naročito u udaljene krajeve, ali je udruga zato bila ak vni na doma-ćem terenu.

U travnju je u Bedenici je održa-na premjera igrokaza ‘’Oporuka’’ u scenariju i režiji Juraja Fruka, s kojim je naša dramska grupa na-stupila na 15. Smotri kazališnih amatera Zagrebačke županije u Sv. Ivanu Zelini. Na smotri je glu-mica Mirjana Bastalec osvojila nagradu za najbolju sporednu žensku ulogu, glumac Filip Škle-dar nominiran je za najbolju dječ-ju ulogu, a pohvaljen je i glumac Stjepan Maček.

U sklopu Bedeničkih dana organi-zirali smo koncert i susret folklora ‘’Nek se tanca i popeva’’ gdje su uz domaće tamburaše i folkloraše koji su za tu priliku uvježbali Bu-njevačke plesove, nastupali i zbor

Udruge umirovljenika Općine Be-denica i gos KUD Sve Mihovil iz Preka na otoku Ugljanu, KUD Zabok iz Zaboka te udruga Grofo-vija Konjski iz Konjščine. Koncert je prenosila i TV Jabuka, a bio je izrazito posjećen.

Od gostovanja jekom godine tre-ba izdvoji poziv KUD-a Margare-ta iz Margečana gdje smo otple-sali Međimurske plesove, Dane Prepuštovca gdje smo plesali Prigorske plesove, u rujnu je na županijskoj izložbi meda i pčeli-njih proizvoda sudjelovala tambu-raška i folklorna sekcija te izvela svoj program na otvorenju mani-festacije. Dramska sekcija izvela je ‘’Krštenje mošta’’ na 3. Loparijadi u Sv. Ivanu Zelini, a za m i u Be-denici na susretu umirovljenika u organizaciji Udruge umirovljenika Općine Bedenica.

Dramsku sekciju vodi Juraj Fruk, tamburašku sekciju uvježbava Branimir Besak, a folklornu sekci-ju Ivana Gorički.

Zbog već navedenih poteškoća i slabog materijalnog stanja ove godine moramo odusta od or-ganizacije Predblagdanskog kon-certa uoči Božića, jer bi troškovi koncerta doveli do poteškoća u daljnjem planu rada KUD-a. Za-hvaljujemo se Općini Bedenica, svim društvima i udrugama na su-radnji te prijateljima i sponzorima na pomoći u radu, a članovima KUD-a i građanima želimo čes t Božić i sretnu novu 2013. godinu.

Josip Kudelić, predsjednik Lovačkog društva Fazan, is če kako su 2012. godinu obilježile brojne ak vnos , a žali što zbog financijskih razloga još više toga nije bilo moguće realizira . U veljači je organiziran turnir u beli koji je usprkos snjež-nim neprilikama bio dobro posjećen. U ožujku je odr-žana izvještajna skupš na, a u lipnju već tradicional-no dvodnevno gađanje na glinene golubove i lovačka zabava. Misom u župnoj cr-kvi 4. studenog je obilježen blagdan Svetog Huberta, a tom prilikom je blagoslov-ljena i nova zastava lovač-kog društva.

Tijekom godine puno se radilo i na obnovi lovač-kog doma, tako su održane radne akcije kod lovačkog doma i streljane, sanirana vodovodna mreža, uređena kuhinja i postavljen novi ka-min, popravljeni i izrađeni lovotehnički objek , a u -jeku je ishođenje potrebne dokumentacije za dograd-nju terase kod lovačkog doma.

KUD DANICALovačko društvo FAZAN

Zajedničko u programima svih vatroga-snih društava za 2012. godinu bilo je uređivanje vatrogasnih domova te ak-

vno uključivanje u rad opera ve vatro-gasne zajednice. Na svim vatrogasnim domovima obavljeno je uređivanje. Najveći dio sredstava osiguran je prora-čunom Općine, a za m i od samih dru-štava te dobrovoljnim radom članova.I ove je godine svečanim mimohodom svih vatrogasnih društava sa zastavama te sudjelovanjem na misi u župnoj cr-kvi Svih Sve h u Bedenici obilježen dan Svetog Florijana, zaš tnika vatrogasaca. Svečani mimohod i misno slavlje pra la je limena glazba, a ukupno je sudjelova-lo preko sto nu vatrogasaca. Za svečani mimohod, Vatrogasna zajednica općine Bedenica je sufinanciranjem pomogla nabavi 30 svečanih vatrogasnih odora.Povodom dana općine Bedenica i dana Vatrogasne zajednice općine Bedenica, 15. lipnja je održana pokazna vježba zaš te i spašavanja „SPAS 2012“. U vjež-bi su sudjelovali Vatrogasna postrojba VZO Bedenica (15 vatrogasaca i vozilo) i Hrvatska udruga za obuku potražnih pasa – HUOPP, s pet pasa s vodičima i dva vozila. Cilj vježbe je bio provjera sposobnos i koordinacija snaga zaš -te i spašavanja u slučaju rušenja obje-

kata izazvanih tehničkom nesrećom ili potresom, pronalaženje unesrećenih, izvlačenje i pružanje prve pomoći. I ove godine za „Bedeničke dane“ vatrogasci su uspješno odradili redarsku službu.18. listopada je u prostorima DVD-a Beloslavec održana radna sjednica Predsjedništva Vatrogasne zajednice zagrebačke županije, kojom prilikom je članovima Predsjedništva predstavljeno 100 godina rada vatrogastva na područ-ju općine Bedenica.

Godina 2012. pam će se po suši i ne-stašici vode kod domaćinstava koja nisu priključena na magistralni vodovod. U prvih deset mjeseci vatrogasci su imali 220 dostava vode pa je domaćinstvi-ma dostavljeno preko 1.000.000 litara vode. Osim dostava vode i navedene tehničke intervencije obavljena su i tri ispumpavanja bunara. Uslijed visokih temperatura požarna opasnost je bila izuzetno velika, ali zahvaljujući oprezu stanovništva i preven vnom djelovanju nije bilo požara. Od tehničkih interven-cija vatrogasne opera ve najznačajnija je bila u naselju Beloslavec prilikom teš-ke prometne nesreće gdje je pružana rasvjeta na samom mjestu nesreće te izvršeno čišćenje prometnice po završe-nom uviđaju od strane policije.

Vatrogasna društva DVD Beloslavec i DVD Omamno obilježila su 60 godina svojeg rada te su održane svečane sjed-nice društava, a DVD-u Omamno je uru-čena svečana zastava od strane Općine Bedenica. DVD Omamno je tom prili-kom održalo natjecanje vatrogasaca u svladavanju prepona, dok su se najmla-đi vatrogasci natjecali u obaranju meta sa vodom iz brentača.Vatrogasna zajednica općine Bedenica je jekom godine za potrebe opera -ve nabavila 4 interventna vatrogasna odjela, 4 para intervencijskih rukavica, 20 metlanica i 10 vatrogasnih crijeva. Tijekom cijele godine vatrogasna ope-ra va je redovno održavala oprema i provjeravala njezinu ispravnost, kako bi u svakom trenutku bila spremna za intervenciju. Vatrogasna zajednica op-ćine Bedenica godinu završava u novim prostorima koje će zajedno koris s udrugom umirovljenika i KUD-om Dani-ca. Navedeni prostor je uredila Općina Bedenica i dala udrugama na korištenje. Na kraju, Vatrogasna zajednica općine Bedenica zahvaljuje svim vatrogascima, posebno opera vcima, na požrtvovnom i nesebičnom radu, te njima i njihovim obiteljima, kao i svim žiteljima općine Bedenica želi blagoslovljen Božić i sret-nu novu 2013. godinu.

Vatrogasna zajednicaBedenica Prema riječima Zvonka Bičaka, predsjednika Vatrogasne zajednice Općine Bedenica, ova je godina obilježena vrlo aktivnim radom vatrogasaca općine Bedenica, kako u vatrogasnim aktivnostima, tako i u ostalim društvenim događanjima.

22

vatrogasne zajednice

U Turkovčini se ove godine puno toga promijenilo, jer se u siječnju u DVD Tur-kovčina uključilo jedanaest članica koje su u suradnji sa

upravnim odborom DVD-a i predsjednikom Davorom Muntom inicirale pokretanje konkretne akcije dogradnje sanitarnog prostora, adaptacije i preuređenja kuhinje te uređenja okoliša zgrade i vatrogasnog spremišta.

Bez obzira na početnu skep čnost kod di-jela članova, ženski pokretači predvođeni Božicom Đurek, Dragicom Picek i Ines Škof nisu se dali obeshrabri . Već je u ožujku krenula prva akcija. Radovi su se odvijali kroz če ri radne subote i odazvao se ve-lik broj članova. Najteže je bilo prvi put kada se trebalo očis stare i zapuštene prostorije i pripremi ih za dogradnju no-vih prostora. Rušili su se stari zidovi i diza-li novi. Iskoris vi prostor se svaki put sve više širio. Za uređenje vanjskog prostora bila je potrebna i pomoć bagera pa je tu velikodušno pomogao Marijan Škledar. Ženski dio: Đurek, Picek, Škof brinule su

se o tome da ljudi ne budu gladni ili žed-ni, a svake subote hranu su donosile naše dobre mještanke: Marica Žegor, Ljubica Psarić, Zdravka Picek i drugi. Domaći kruh s zao je iz krušne peći Ivice Brlekovića.

Obim posla je bio velik pa je za neke ra-dove, poput keramike i postavljanja šan-ka, bilo potrebno angažira profesionalne izvođače. Tu se javio problem plaćanja. Općina je kupila materijal, ali DVD nije imao novaca za plaćanje majstora. Dogo-voreno je da će ženski dio članstva obići Turkovčinu tražeći pomoć od mještana. Taj dio posla odradile su Dragica Picek, Božica Đurek, Ines Škof, Sanja Ilijanić i Dubravka Vitković. Obišlo se 58 domaćinstava, pri čemu je prikupljeno 7.670,00 kuna. Bilo je lijepo vidje koliko su ljudi sretni što se napokon nešto mijenja i stvara duh zajed-ništva. Zaista se svaka kuna nastojala utro-ši u uređenje prostora, stoga smo bili pod velikim pri skom kada je trebalo organizi-ra ovogodišnju Vatrogasnu skupš nu; no zahvaljujući nesebičnoj pomoći sponzora i to je uspješno organizirano.

U domu je uređen sanitarni prostor i na-pravljen šank koji je s kuhinjom povezan velikim servirnim stolom. Kuhinjski prostor odvojen je vra ma od sale. Bina je oploče-na i spremna za nastup glazbenih izvođa-ča, a uređeno je i spremište s vatrogasnom opremom. Još tu ima posla oko opremanja kuhinje (poneki kuhinjski aparat, nešto po-suđa i čaša), ali to su sve sitnice u odnosu na ono što je napravljeno do sada. Trenut-no je dom u funkciji i iznajmljuje se za pro-slave rođendana i sl..

Na kraju iz DVD-a Turkovčine zahvaljuju sponzorima koji su na bilo koji način po-magali u ovoj akciji, a to su: Vinko Škof (vo-dovod i kanalizacija u cijelom prostoru), Ivica Svornik (dio drvene građe za šank), Marijan Škledar, Drago Vitković, Branko Dukarić, Drago Gvozdanović, Bedenica promet d.o.o., BMD s l d.o.o., Euro Milk d.o.o., Kudelić d.o.o. te Općina Bedenica i načelnik Slavko Cvrlja.

DVD Turkovčina Dugogodišnji radovi koji su se izvodili u vatrogasnom domu u Turkovčini polako se i sigurno privode kraju. Kako je inicija vom načelnika općine Bedenica Slavka Cvrlje pokrenut projekt obnove vatrogasnih domova na području općine Bedenica, ove je godine je DVD Turkovčina dobio oko 30

suća kuna za kupnju materijala potrebnog za obnovu doma.

23

vatrogasne zajednice

Ova priča vra t će nas u ne tako davnu prošlost i pod-sje kako je afirmacija žena u društvu oduvijek bila važna, naglašava Grozdana

Kudelić, autorica ovog teksta. Pošto su već ak vni Beloslavećki vatrogasci trebali žensku ruku za pomoć u domu oko sveča-nih proslava i godišnjica DVD-a, prve žene njihove pomagačice u svojim su kućama pripremale hranu, kuhale i pekle kolače. 1969. godine prvo organizirano okuplja-nje žena u domu Beloslavec organizirao je predsjednik Crvenog križa Valentako-vić i medicinska sestra Ivanka Maček na tečaju „Prve pomoći“. Od tada su žene nastavile okupljanja te sudjeluju na sve-čanoj proslavi postavljanja asfalta u selu. Crveni križ Zeline organizirao je ženama u Beloslavcu: 1971. godine tečaj „Domaćin-stva i kućne higijene“, 1972. godine akciju „Ništa nas ne smije iznenadi “, 1975. go-dine tečaj „Kućne njege bolesnika“.

Ak vnost žena nastavila se dalje pokazu-jući interes za svaki vid pomoći u svojoj mjesnoj zajednici. Počele su organizira zabave za Novu godinu, fašnik, obilježa-va Dan žena, 1. Maj, Dan republike. U početku prodajom ulaznica prikupljale su financijska sredstva za potrebe svog društva. 1978. godine registriran je „Ak-

v žena Beloslavec“, a inicijatorica je bila Nedjeljka Sekovanec, predsjednica ak va

žena Zelinske regije. Tada su na sastanku izabrale za predsjednicu Barilar Dragicu, za tajnicu Gorički Zoricu, a blagajnicu Marković Ljerku.

Od tad žene još većom voljom sudjeluju u akcijama Crvenog križa i to: Solidarnost na djelu (sakupljajući odjeću,prodajom bonova..), financijski pomažu stradalima u potresu u Crnoj Gori, stradalim seljani-ma u požarima, pomažu socijalno ugrože-nima.

1981. godine u Zelini na “Smotri folklora i narodnog blaga„ izlažu svoje radove i po-klanjaju digane gibanice. Redovno i dalje organiziraju zabave na kojima su ponekad časte, a ponekad prodavale tombole (sa-kupljene od sponzora ), značke, karanfile, srca (za ples srca), kolče… Tako zavidno pune blagajnu ak va te nesebično poma-žu svojim vatrogascima s kojima su dobro surađivale. Kod uređenja vatrogasnog doma pomogle su u kupnji stolova i sto-lica. Kuhinju su s vremenom kompletno uredile novim suđem, posuđem, elemen-

ma, sudoperom, trajnožarećom peći, uvele su i vodovod te postavile pločice. Redovno su čis le dom i pomagale oko uređenja okoliša mjesne zajednice. Fi-nancijski su pomogle i u izgradnji garde-roba NK Strmec. Tako ozbiljno ak vne bile su zapažene, imale su svoje odbornice u mjesnoj zajednici. One su sudjelovale na

općinskim konferencijama te dokazivale ravnopravnost žena u društvu. 1985. go-dine u Zagrebu nagrađen je njihov trud sa 50.000 dinara (zbog pos gnu h rezultata u društveno-poli čkoj ak vnos žena) od strane Zajednica općina Zagreba. Na tu su diplomu i nagradu izuzetno bile ponosne. Organizirale su izlete ponekad samostal-no ili u društvu svojih vatrogasaca. Kultur-no su se uzdizale posje ma u Zagrebačka kazališta i muzeje. Kroz sve godine Ak va žena bile su 52. članice, promijenile su 3. predsjednice Barilar Dragicu, Gorički Zoricu i Tuković Đurđu. Početkom 90- h poli čke promjene im razrjeđuju dru-ženja. Zadnje okupljanje još preostalih zainteresiranih žena bilo je 1991. godine kada su pomagale vatrogascima na pro-slavi 40. godišnjice DVD-a Beloslavec. Nažalost i u našem se kraju već tada sve bolje počelo osjeća ozračje Domovin-skog rata pa interesa za daljnje djelovanje nije bilo. 2001. godine na proslavi 50. go-dišnjice DVD-a Beloslavec okupilo se 15 žena, od kojih i danas nekolicina pomaže u ak vnos ma DVD-a. One su danas čla-nice vatrogasnog društva. Ovim osvrtom na „Ak v žena“ priznajemo im da su to bila teška i lijepa vremena, a one upor-ne i emancipirane. Danas zbog ubrzanog tempa života i drugih prioriteta nažalost takvih druženja više nema. Sigurno ćete se složi sa mnom da im je bilo super!!!

Aktiv žena Beloslavec

ljudi i običaji

POPIS ČLANICA:Andrašek Ljubica, Beloslavec 38Banovec Ljubica, Beloslavec 31Barilar Dragica, Beloslavec 5Barilar Ljubica, Beloslavec 20Barilar Jelica, Beloslavec 34Barilar Marica, Beloslavec 47Bikanec Danica, Beloslavec 59Gorički Draga, Beloslavec 62aGorički Marica, Beloslavec 17cGorički Nada, Beloslavec 17eGorički Barica, Beloslavec 22Gorički Draga, Beloslavec 48Gorički Božica i Zora, Beloslavec 49Gorički Bara, Beloslavec 51Gorički Ivka, Beloslavec 53Gorički Marica, Beloslavec 60Gorički Zorica, Beloslavec 64Hadaš Zorica, Beloslavec 54Hundrić Ivka, Beloslavec 11Hundrić Baricam Beloslavec 12Hundrić Slavica, Beloslavec 13 Hundrić Franca, Beloslavec 11aKudelić Ankica, Beloslavec 5Kudelić Zorica, Beloslavec 7Kudelić Zlata i Zla ca, Beloslavec 9Kudelić Ljubica, Beloslavec 15Kudelić Marica, Beloslavec 16Kudelić Ka ca, Beloslavec 18Kudelić Kata, Beloslavec 32Kudelić Ružica , Beloslavec 67Ljubek Štefica, Beloslavec 52Marković, Ljerka i Ka ca, Beloslavec 14Marković, Ka ca i Jelica, Beloslavec 33Marković, Marica, Beloslavec 70Nemčić Janica, Beloslavec 2Nemčić Božica, Beloslavec 3Nemčić Milica, Beloslavec 13Nemčić Zlata, Beloslavec 25Nemčić Slava , Beloslavec 25aNemčić Barica , Beloslavec 27Nemčić Marija , Beloslavec 31Nemčić Marica, Beloslavec 66Petoljak Ka ca, Beloslavec 10Prepušt Božica, Beloslavec 11 Svornik Barica , Beloslavec 35Šargač Verica Beloslavec 57Tuković Đurđa, , Beloslavec 19Tuković Kata, Beloslavec 40Tuković Slavica, Beloslavec 41Tuković Ka ca, Beloslavec 42Tuković Darinka, Beloslavec 43Tuković Zorica, Beloslavec 45

Fala ti mati

Fala ma za vsaku noć probdevenuza toplu kaplicu mleka

pri goreće luči pritoplenu.Na debelej canjki fali

kaj po noći si za nje pređu prela.Na smržnjenom potoku

se na koritu tropala i prala.I nigdar nis rekla

da je teškei da ne bi svemu detetuzadnju koru kruha dala.Najlepšu bebu s prnjkov

si meni složilaa ja sem fest srećna bila.Najbolšu vodu sme vsi z

jednega škafa pilii si sme zdravi i veseli bili.

A si vsaku kapluna glave z jarka donesla

i nisi rekla da te za gavi ščii da te mor glava boli.

Autor: Milica KušecPjesma je posvećena majci – Marici Brleković

25

ljudi i običaji

duhovni život

Budući da Godišnjak izlazi pred svetkovi-nu Božića, odnosno pred božićne dane, odabrao sam sliku sa svog prvog hodoča-

šća u Svetu Zemlju koje je bilo 2010. go-dine, a gdje sam imao čast na nedjelju Sv. Valentina, 14. veljače, 2010. godine, predvoditi misu u špilji na pastirskim poljima u Betlehemu. Atmosfera hodo-

Razgovor s vlč. Alojzijem Slukanom, župnikom župe Svih Svetih u Bedenici

časnika bila je božićna, predivna. No, neću se zadržavati na tome. U proš-lom broju Godišnjak iznio sam plano-ve radova u vezi naše župne crkve, a u ovom broju moram kazati da smo te planove i ostvarili. Sanirali smo pu-kotine iznutra i izvana na crkvi, crkva je kompletno okrečena, postavili smo nove klupe, ispovjedaonicu i na kraju sanirali dvije potpuno trule grade na krovištu, odnosno tavanu crkve, što je sve bilo hitno. Obavljeni su i neki sitniji popravci na župnom dvoru. Svi radovi praćeni su nadzorom osoblja Konzervatorskog zavoda kao i gospo-dina ing. građevine Davora Plenkovi-ća. Osim župne crkve, u kapeli Majke Božje Žalosne u Prepolnu montirana su elektronska zvona te od strane Restauratorskog zavoda obnovljen kip svete Marije Magdalene. Kapeli su darovane klupe iz naše župne cr-kve kao i ispovjedaonica. Investicije su velike. Ostajemo u dugovima, ali nadam se da ćemo se riješiti dugova-nja, jer će neki župljani ipak progle-dati i dati svoj novčani dar.

Kakva je statistika župe, ima li u 2012. godini određenih odstupanja u usporedbi na prošle godine?

Svakako da ima. Svaka je godina na-žalost sve slabija. Do sada je bilo 44 sprovoda, 23 krštenja i 11 vjenčanja. Takvo je stanje dok dajem odgovor na ovo pitanje, a do kraja godine još je dvadeset dana. No, vjenčanja, a ni kr-

štenja neće biti, ali sprovod se može dogoditi, ali ne daj Bože. Osim toga svake godine ima sve manje djece za prvu pričest. Ove 2012. godine bilo ih je 15. S takvom statistikom ne može-mo biti zadovoljni, a ni prijašnje go-dine nisu bile puno bolje. O tome ću govoriti na Staru i Novu godinu kada ću župljanima predočiti pastoralni iz-vještaj za 2012. godinu. Kada sam gledao Spomenicu župe i pogledao 1945. godinu, župnik pokoj-ni Romih zapisao je da je te godine sakramenat svete Potvrde primi-lo 800 potvrđenika, a krizma je bila 28.10. 1945., a djelitelj je bio blago-pokojni zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, čija je slika i na naslovnici Godišnjaka. Dijelila se u mjesecu li-stopadu, jer u ljetu nije bilo moguće zbog obnavljanja orgulja. Istina, onda je dijeljenje krizme bilo svake pete godine, ali kada bi se danas zbrajalo ja ih kroz pet godina ne bi zbrojio ni pola.

2012. godina bit će zapamćena i po obljetnici 825 godina postojanja župe. Kako komentirate postojanje župe – „AB IMMEMORABILI“?

Moj komentar o postojanju župe „ab Immemorabili“ ili od „pamtivijeka“ donio je Glas koncila od 4. ožujka 2012., br. 9, koji je donio reportažu o bedeničkoj župi i razgovor o bede-ničkoj župi s članovima ekonomskog i pastoralnog vijeća. 820. godina po-

26

Nalazimo se u Godini vjere koju je 11. listopada 2012.

proglasio papa Benedikt XVI, a završit će 24. studenog 2013.Svaki je kršćanin živi

Božji hram.

duhovni život

stojanja župe slavili smo 18.11. 2007. godine. Ove godine slavili smo godiš-njicu na graditeljski način. Obnavljali smo župnu crkvu, a ako već gledamo na župu, onda moram spomenuti iako to nije u mojoj nadležnosti da je za tu godišnjicu izvođeni radovi na groblju, kao i drugim objektima unutar župe, jer slavlje nije u jelu i piću ili u onoj „kruha i igara“, već da se nešto ko-risno napravi što će služiti i budućim pokoljenjima. Najposlije, sve će to biti zapisano u spomenici ove župe.

Ove godine ponovno se pokazala jako dobra suradnja između župe i općine, tj. opet se pokazalo zajedništvo u smislu da kad se nešto radi za župu, radi se i za općinu i obrnuto.

Suradnja župe i Općine postojala je i prije. No, neki puta manja, a neki puta veća. Zavisi što se je radilo. Dobivala se je pomoć, ali moram biti iskren, jer grijeh je lagati, u ovo zadnje vrijeme župa je dobila lijepu novčanu pomoć od Općine računajući i prošlu godinu kada smo uveli grijanje u crkvu i ove godine kada smo obavljali radove na obnovi crkve, na čemu sam zahvalan u svoje ime kao župnik i u ime župljana. Župna crkva nije moja, već naša. Crkva je ponos kraja i to jednom moramo shvatiti. Zato sam zahvalan i čestitam onima koji imaju takvo mišljenje i koji su novčano darivali. Lijepo je vidjeti nove klupe. Nisu rađene za mene, i neće ni jedna sa mnom u grob, jer u grobu neću sijedjeti na klupi, nego le-žati u lijesu. Zato ima svakojakih ko-

mentara, ali to me ne dira jer to nisu pravi župljani, već babe u muškim hlačama. Radi toga sve što se radi s ljubavlju i zajedništvom to je od Boga i blagoslovljeno. Molim i dalje za zajed-ništvo i suradnju, jer samo ćemo tako uspijevati mijenjati obličje ili lice naše župe ili kako se ono kaže: „Složna bra-ća kuću grade“.

Najava nekih budućih projekata i planovi?

Posla oko radova na obnovi crkve ima uvijek. U tehničkom opisu građevine ili župne crkve zapisano je slijedeće: od gotičke crkve datirane u 13 stoljeće sačuvano je poligonalno zaključeno svetište poduprto kontraforama, dok je u 17. stoljeću barokizirana. Unu-trašnjost je svođena češkim svodovi-ma, osim svetišta nadsvođenog gotič-kim križnorebrastim svodom. Ta rebra u svetištu kao i stupovi u svetištu, te kameni portali ulaznih i pokrajnjih vratiju crkve su od kamena. Odred-bom Konzervatorskog zavoda to treba restaurirati-obnoviti. Do sada su se prijavila tri izvođača koji bi izvršili te restauratorske radove. Prihvatit ćemo onoga koji bude najpovoljniji i počet ćemo raditi kad dobijemo novčanu pomoć od strane Ministarstva kulture, jer do sada nismo primili od njih nika-kvu pomoć za župnu crkvu. A kada će radovi biti izvršeni, onda će župna cr-kva Svih Svetih u Bedenici biti iznutra u punom sjaju i ljepoti.

Želite li još nešto naglasiti?

Želio bih naglasiti to što sam već govorio u crkvi, a sada koristim priliku

da objavim preko Godišnjaka, jer će to čitati i oni koji ne dolaze u crkvu. Nalazimo se u Godini vjere koju je 11. listopada 2012. proglasio papa Be-nedikt XVI, a završit će 24. studenog 2013. Bitno je uređivati Božji dom, kuću ili zgradu gdje se okupljamo na liturgiju. No, svaki je kršćanin živi Božji hram, zgrada, kuća postao po sakramentu krštenja. Zato je potrebna obnova i tog živog hrama, a to se doga-đa ne na materijalni, već duhovni način. Priliku ćemo imati to učiniti svi: i rodite-lji i djeca, i mladi i stariji, iduće godine Gospodnje 2013. od 10. do 17. ožujka u svetim danima župnih misija koje će biti u našoj župi. Potrebno je obraćenje, jer se „usalilo srce naroda moga“ riječi su iz Svetoga pisma. Zadnje misije bile su nakon godinu dana što sam proveo u ovoj župi, dakle 1997. godine, a održao ih je već sada pokojni franjevac Silvestar Aračić. Hvala Bogu i bilo je uspjeha. Na-dam se da će tako biti i ovaj puta. Pri-godom blagoslova kuća dijelit ću listić u kojem je i program za dane misija, imena voditelja kao i svrha misija. Pozi-vam vas na molitvu da te dane ozbiljno shvatimo, jer u župi ima duhovnih puko-tina koje treba sanirati. Bit će u tim da-nima prilika da zastanemo pred Bogom i da ozbiljno razmislimo o svojoj vjeri i vjerničkom životu. Neka nas Marija koja nam je porodila Božjeg Sina svojim za-govorom pomogne da uspiju misije i da se taj uspjeh vidi u našem životu. Radu-jem se tim svetim danima kao i Božiću kojega vam čestitam i neka vam bude ispunjen zadovoljstvom i blagoslovom kao i cijelo 2013. ljeto. Od srca vam to želi vaš župnik Alojzije Slukan.

Razgovor vodila Dorotea Gvozdanović

27

Pred Osnovnom školom u Bedenici je jedno važno razvojno razdo-blje. Od iduće godine osnovnoškolsko obra-zovanje produžuje se

na devet godina, a izgledno je da će u sljedećih nekoliko godina biti rea-liziran i projekt izgradnje nove škol-ske zgrade sa sportskom dvoranom. Ove novosti su od velikog značaja pa smo ih izdvojili u posebne okvire, a u nastavku možete pročitati o drugim aktualnim događanjima ove godine. Tijekom godine organizirana su ra-zna natjecanja na školskoj, županij-skoj i državnoj razini, među kojima smo izdvojili Kros Sportskih novosti u Zagrebu, gradsko natjecanje pod-mlatka Crvenog križa u Sv. Ivanu Zelini te školu stvaralaštva „Novi-gradsko proljeće“ na kojoj su sudje-lovale Petra Bigor i Monika Kuzmić s učiteljicom Vericom Čehulić. Be-denica je u listopadu bila domaćin međuopćinskog natjecanja u nogo-metu.

Ove se godine puno radilo na uređe-nju. Napravljena je stazica do škol-skog vrta, postavljeni stalci za bici-kle, asfaltirana stazica do školskog dvorišta, a u suradnji sa Županijskim cestama Zagrebačke županije po-stavljeni su stupići, iscrtan pješački prijelaz i stajalište za školski au-tobus te postavljena odgovarajuća prometna signalizacija. Također, po-stavljeni su ormari u kojima učenici mogu ostavljati školske papuče, a završen je i proces informatizacije postavljanjem projektora i platna u četiri učionice. Od značajnijih novosti valja nagla-siti kako od rujna ove godine dvoje učenika naše škole ima pomoćnike u nastavi, a time je došlo do uspješ-ne integracije učenika s Downovim sindromom u redovnu nastavu. Od prosinca ove godine pročelje škole u Bedenici krasi status „Škole bez nasilja“, kojeg smo dobili u sklopu programa „Za sigurno i poticajno okruženje u školama“, kojeg provodi UNICEF.

Osnovna škola Bedenica

škola2

8

sport

STRMECZa razliku od proteklih brojeva, nogometni klub Strmec nije nam na naše traženje poslao nikakve informacije o ak vnos ma u ovoj godini. Žao nam je zbog toga, pogotovo zbog toga što je Strmec upravo u ovoj godini pos gao svoj povijesno najbolji rezultat plasiravši se u treću hrvatsku nogometnu ligu. Bez obzira na izazove i zahtjevnost natjecanja koji su ih dočekali u ovoj ligi, čes tamo im i nadamo se kako će im to bi izvrsno iskustvo koje mogu primijeni u daljnjem radu.

BEDENICA DOBIVA NOVU ŠKOLU I SPORTSKU DVORANUZagrebačka županija po-država naša nastojanja za izgradnjom nove ško-le i pripadajuće sportske dvorane. Načelnik opći-ne Slavko Cvrlja nagla-šava kako je ishođeno produženje važenja po-tvrde glavnog projekta za izgradnju nove školske zgrade do lipnja 2014. godine te vjeruje kako će u tom vremenu krenuti i realizacija projekta. Nje-gova nastojanja podupi-re Zagrebačka županija, te kao što je to sam na-pomenuo župan Kožić, zdušno i zajednički ovaj projekt zagovara kod resornih ministarstava. Veselimo se što ćemo kroz koju godinu imati novu i modernu obrazov-nu ustanovu kakvu naša djeca i zaslužuju.

MALA ŠKOLA Iduće godine najavljena je iz-mjena zakona o osnovnoškol-skom obrazovanju prema kojoj će obavezno obrazovanje trajati ukupno 9 godina, na način da će uz 8 razreda osnovne ško-le biti obvezna i jedna godina predškolskog odgoja. Za razli-ku od dosadašnje prakse, djeca će malu školu polaziti pet dana tjedno i imati boravak od tri sata dnevno. Kako bi se cjelokupna organizacija provedbe ovakvog predškolskog odgoja kvalitet-no realizirala, Općina Bedenica razmatra tri moguće faze. Prva uključuje organizaciju boravka u sklopu Osnovne škole Be-denica, za što su u proračunu za 2013. godinu već predviđe-na sredstva. Međutim, kako bi se najmlađima omogućio kvalitetan boravak i adekvatni uvjeti, Općina Bedenica pla-nira na prosotru bivše ambu-lante uz zgradu Općine urediti novu zgradu. No, i to smatramo samo privremenim rješenjem dok se ne sagradi nova škola, u sklopu koje bi svoje mjesto naš-la i mala škola.

29

Božić je vrijeme nesebičnog darivanja, ljubavi, slavlja i jedinstvena prilika da se cijela obitelj okupi te uživa u božićnoj rados . No isto tako Božiću prethodi puno priprema. Ovom prilikom

prisje t ćemo se kako su to radili naši stari i koje su običaje njegovali. Kad nam o svemu tome još i priča jedna naša mlada mještanka, Dorotea Gvozdanović, možemo bi sigurni da se ovi običaji neće zaboravi ni među mladim generacijama.

Božićne pripreme započinjale su već na svetkovinu Svete Lucije kada se zasadila pšenica, simbol ponovnog buđenja prirode, plodnos i blagostanja. Nakon toga su se žene svaku večer sastajale kako bi izrađivale božićne ukrase od slame, papira, bojale orahe i češere. Običaj je bio da se prije Badnjaka naprave svi poslovi, pripremi hrana za stoku, očis kuća i nacijepa dovoljno drva, kako bi se za vrijeme Božića bilo slobodno. Kuća se nije mela, a jako se pazilo da se na Badnjak ne ugasi vatra u ognjištu. Kada je Badnjak konačno s gao, uzbuđenju nije bilo kraja. Ujutro bi djed ili otac, uglavnom s najmlađim djetetom, odlazio u šumu odabra najljepše drvce koje će odnije kući. Ženski dio obično je bio zauzet oko kuhinje, gdje su pripremale, za ono vrijeme, raskošna jela poput kuhane kokoši,

juhe s domaćim rezancima i neizostavno blagdansko jelo – puricu s mlincima. Uz to su išle i slas ce poput orehnjače, medenjaka i ostalih prhkih kolačića. Predvečer se obitelj okupljala kako bi oki la bor. Prije samog sumraka domaćin bi o šao pripremi slamu za unošenje u kuću. Ispod slame bi napravio od špage križ i izgovorio:”Vu ime Božje”. Na slamu je stavljao malo sijena i ritka, a za to vrijeme domaćica bi pripremila zdjelu punu pšenice, kukuruza, graha, raži, te jabuku, jaje, luk, češnjak, orahe, krunicu i novac. Morala je zapali svijeću na otvorenoj vatri u peći te sa zapaljenom svijećom, zdjelom žita i uz pratnju djece čeka na ulaznim vra ma. Pri ulasku bi domaćin skinuo šešir i počeo govor: Falen Isus i Marija. Na tom mladom letu si zdravi veseli kak mladi jeleni, daj vam Bog kokoši-pišćekov, rac-račokov, pur-purokov, gusek-guščokov, svinj-praščokov, krav-telokov, konj-ždrebokov. Daj Bog da bi vam bila rodna godina, v goricam puni lagvi vina, a v hiži navek zdravlje i veselje. Se kaj si od Boga poželite, a najviše mira i božjega blagoslova.

Nekad se ki la borovica koja se obično stavljala u kut sobe. Po borovici se ki o licitarski nakit poput srca, čizmica, trešnjica, križića, oraha te lančići i ruže napravljeni od krep papira. Na vrhu je bila bijela ruža, a na donjim granama visjele crvene jabuke. Kasnije kad se ki o bor, glava obitelji je stavljao ukras na vrh bora, a nastavila ga je ki gazdarica s djecom.

Blagdanski stol uređivao se tako da se žitek u obliku križa napravio na stolu, a na to se stavljala slama, te nasred stola i novac kako bi godina bila bogata. Novac se nije dirao do Nove godine ili se predao svećeniku prilikom blagoslova doma. Na stolu je bio i blagdanski kruh pečen u krušnoj peći, borova grančica vezana crvenom mašnom ili trobojnicom, pšenica, vino i posuda sa žitom u koje je bila stavljena svijeća. Nekada se stavljala čak i cijela konjska orma i plužno željezo, a noge stola omatale štrikom. To se radilo zbog vjerovanja da blago neće bježa u tuđa polja i livade. Zelena pšenica se zavezala trobojnicom i stavljala na prozor, ladicu i stol.

Iz slame koja se postavila ispod stola, žene su izvlačile slamke, a koja bi uhva la dužu, imala bi veću i bolju preslicu. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na polnoćku, što je predstavljalo vrhunac badnje noći i uvod u blagdan Božića. Na polnoćku bi krenuli svi zdravi ukućani, odjeveni u

najbolje i najnovije nošnje. Na putu prema crkvi hodalo se s bakljama i pjevala stara domaća božićna pjesma: Dvanajsta sad je vura, Na reč pazite, Velika se svjetlost vidi, Sa svih strana, I veselje čuj...“

Mladići su djevojkama kao tradicionalni božićni poklon nakon Polnočke darivali ukrašenu jabuku, tzv. božićnicu. Po povratku kući nešto bi se pojelo i popilo te o šlo na počinak. U svakoj kući obavezno je gorjelo upaljeno svjetlo, koje bi se po starom običaju gasilo tek u svanuće božićnog jutra. Djeca su često provela noć spavajući na slami ispod bora,a kada su se ujutro probudila, pronašli bi simbolične poklone kao što su jabuka ili poneki slatki bombončić, koji bi izmamio osmijeh na njihova rumena lica. Prvi posje telj koji bi posje o kuću na Božić, tzv. polaznik ili položar, trebao bi bi muška, zdrava i vesela osoba što bi domu donijelo sreću, a često su se unaprijed dogovarali “slučajni” posje telji. Nakon čašice razgovora, slijedilo je ponovno spremanje na misu, a za m su se svi veselili obilnom ručku. Nakon Božića nastavilo se slavlje blagdanom Sv. Stjepana, kada se posjećivala rodbina i slavili se imendani. U duhu Božića slavlje se nastavilo do Nove godine.

Stari božićni običaji

Božićni običaji

Uz polnoćku je vezano i jedno staro praznovjerje. Naime, ako je čovjek htio doznati koja je žena u selu vještica, tada je morao od dana svete Lucije do Badnjaka polako izraditi stolček sa tri noge. Kad bi na polnoćki za vrijeme podizanja stao na taj stolček, vidio bi neke žene okrenute leđima prema oltaru, što je bio „siguran“ znak da su vještice. Taj bi čovjek nakon polnoćke morao trčati kući te za sobom bacati zrnje, jer bi ga u suprotnom vještice uhvatile i rastrgale.

30

Tatjana Mahnet, predsjednica MO Otrčkovec

Mjesni odbori

Gospodarstvo

Kao što ste mogli vidje u odgovorima brojnih istaknu h javnih osoba kada smo ih pitali za Bedenicu, većina njih se brzo prisje la proizvoda s oznakom robne marke Zagrebačke županije koji značajno pridonose našoj prepoznatljivos . Ovdje treba posebno istaknu dvije tvrtke kao izvrstan primjer uspješnos , a koje ne samo

promocijom kroz robne marke već i svojim poslovnim rezulta ma te osiguravanjem radnih mjesta doprinose razvoju i konkurentnos naše općine. Mljekara Euro-Milk, uz mlijeko, sireve, jogurte, vrhnje, maslac i mliječne namaze proizvodi i posebno poznate sireve Dragec, kao tradicijske i kvalitetne proizvode s oznakom robne marke Zagrebačke županije. Sirevi Dragec su danas traženi suvenir,a kao izvorni hrvatski proizvod naši su ga iseljenici odnijeli i u najudaljeniji kutak svijeta. Uspjeh u proizvodnji sireva Dragec potvrđuje se sve većom potražnjom te brojnim visokim nagradama u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Mljekara otkupljuje 5 milijuna litara mlijeka godišnje od dvjesto njak gospodarstava s područja općine Bedenice, ali i okolnih županija.

Oznaku kvalitete i izvornos nosi i prava domaća šunka Grof, koje je jedan od devedesetak vrsta različi h suhomesna h proizvoda koje na tržište plasira mesna industrija Kudelić. Najvažniji uspjeh poduzeća Kudelić u 2012. god ini jest činjenica da su ispunjeni uvje istečena dozvola za izvoz proizvoda u zemlje članice Europske unije. Osim toga, treba izdvoji i otvaranje devetog maloprodajnog mjesta, mesnice na tržnici Kvatrić. Unatoč krizi, Kudelić je i ove godine zaposlilo desetero novih djelatnika, u proizvodnji, maloprodaji i transportu.

Primjer uspješne tvrtke na našem području je i B.M.D.-S l, koja je kroz svoje prodajne centre u Bedenici, Zaboku, Soblincu i novom Marofu, jedan od glavnih distributera opekarskih proizvoda, crijepa, cementa, vapna, žbuka i armaturnih mreža u Hrvatskoj. Razvitak tvrtke pra i stalni rast zaposlenih, tako da tvrtka trenutno ima 54 zaposlenika unutar tvrtke B.M.D.-S l d.o.o. i 28 zaposlenika unutar tvrtke BMD Logis ka d.o.o., što ukupno čini 82 zaposlenika.

Iz Hrvatske gospodarske komore jasno su poručili kako općina Bedenica ima poduzetničke potencijale za daljnji gospodarski razvoj, posebice u dijelu proizvodnje koja otvara nova radna mjesta te da bilježimo izvrsne rezultate što je za jednu malu sredinu značajan uspjeh, posebice zato što je pos gnut u vrijeme krize i recesije. Ovome doprinose svi naši poduzetnici, bez obzira na veličinu tvrtke ili broj zaposlenih. Svima njima želimo da što lakše prebrode ovu kriznu situaciju te puno uspjeha u daljnjem poslovanju.

Mjesni odbori bili su ove godine vrlo ak vni o čemu ste detaljnije mogli pročita na pret-hodnim stranicama. Ak vnos su najviše bile usmjerene na uređenja društvenih domova koji su sada ponos svojih mjesta, a značajno se radilo i na sanaciji lokalnih puteva. Ovom pri-likom zahvaljujemo predsjednicima mjesnih odbora Bedenice, Bičaka, Beloslavca, Bosne, Turkovčine, Omamna i Otrčkovca na suradnji te se veselimo novim razvojnim projek ma koji nas očekuju iduće godine.

Branko Prugovečki, predsjednik MO Bosna

Mario Čehulić, predsjednik MO Omamno

Ivica Mamuća,predsjednik MO Bedenica

Zdravko Bičak, predsjednik MO Bičaki

Zdravko Marković, predsjednik MO Beloslavec

Željko Kuzmić, predsjednik MO Turkovičina

31

gospodarstvo

Čisla - krunice od licitarskih ukrasa -kupljena na Vidovskom proštenju u Bedenici 1955. godine, a nose ih Miljenko Brleković i njegova sestra Milica Kušec, rođ. Brleković.