Baze podataka -Opis predmeta

Baze podataka

Baze podataka -Opis predmetaBaze podataka -Opis predmeta

Učenje i podučavanje baza podataka potiče i osigurava razvoj svijesti učenika ka rješavanju

problema kroz jasno definisane i hronološki određene korake, a s ciljem ispunjenja konačnog

zadatka, odnosno cilja i zahtjeva. Zanimanjem za ovu oblast učenik će neosporno pokazati

kompetenciju za napredak na polju kreativnosti, obzirom da će njegov rad biti plod izričito

sopstvenih ideja i zamisli, a relevantno s tim uporedo će razvijati i sposobnost kritičkog

razmišljanja. U toku rada učenici će razvijati vrijednosti, znanja i kompetencije koje će im

omogućiti da žive samopouzdani, povezani, aktivno uključeni u cjeloživotno učenje. Učenici će

stvarati logičke modele na osnvu posmatranja realnog sistema.

Proučavanje baza podataka, te izučavanje sekvenci vezanih za modeliranje podataka potiče

razvoj generičkih kompetencija kod učenika, kroz povezan sklop znanja, vještina i vrijednosti

koje se mogu primjenjivati u različitim životnim situacijama. Proučavanje ovog predmeta ne

mora biti vezano za profesionalno korištenje baza podataka.

Proučavanjem baza podataka učenici razvijaju kompentencije analize realnog sistema i

njegovog prilagođavanja računarski baziranim primjenama. Naročito modeliranje podataka će

stvoriti kod učenika novu "filozofiju" posmatranja stvarnog svijeta kojeg opisujemo .

Prepoznavanje i razlaganje problema te pronalaženje vlastitih načina rješavanja problema na

temelju prethodnih iskustava, ideja, asocijacija i razmišljanja o uzročno-posljedičnim vezama

unesenih parametara, te usvajanje metakognitivnih znanja i vještina, čime im je omogućeno

samostalno upravljanje procesima učenja, čine preduvjet za usvajanja nekih još kompleksnijih

znanja i vještina u budućnosti.

Ova tema razvija istraživački duh povezano s pretraživanjem i obradom informacija, kritičkim

promišljanjem i vrednovanjem prikupljenih informacija u obrazovnom kontekstu. U domeni

odgovornog korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije učenici stječu znanja, vještine

i stavove o mogućnostima koje ona pruža te razvijaju pozitivan stav prema tehnologiji kao

podršci učenju i stvaranju. U domeni inovativnosti u digitalnom okruženju učenike se potiče da

slobodno i otvoreno iskažu svoju maštovitost u radu s tehnologijom.

Učenik kroz predmet Baze podataka razdvaja globalne logičke definicije baze podataka od

lokalne logičke definicije za jednu aplikaciju tj. program. Postojeća se znanja, kompetencije i

vještine proširuju i produbljuju te se povezuju s novim vrijednostima, čime se potiče stvaranje

integrisanog znanja koje se može lako primijeniti u situacijama učenja posve novih stvari.

Izučavanje Baza podataka razvija istraživački duh povezano s pretraživanjem i obradom

informacija, kritičkim promišljanjem i vrednovanjem prikupljenih informacija u obrazovnom

kontekstu. U domeni odgovornog korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije učenici

stječu znanja, vještine i stavove o mogućnostima koje ona pruža te razvijaju pozitivan stav

prema tehnologiji kao podršci učenju i stvaranju.

Ovaj predmet omogućuje učeniku da stvori novu sliku o okruženju u kojem živi. Omogućava

učenicima da se jednostavnije uklope u izučavanje drugih predmeta koji zahtijevaju znanja

vezana za baze podataka.

Izučavanje predmeta Baze podataka treba da se odvija interakcijom sa drugim učenicima te da

se podstiče rad u grupama. Podučavanje ovog predmeta mora biti vezano za informatički

kabinet koji je opremljen odgovarajućom hardverskom i softverskom opremom. Izučavanje

predmeta Baze podataka treba da bude kontinuirano i uvijek u smjeru proširivanja već

stečenog znanja iz neke oblasti koja prati aktuelne trendove u okruženju, podstiče učenike da

razmišljaju, zaključuju, kreiraju i stvaraju nove ideje

predmet Baze podataka pripada oblastima rješavanje problema primjenom IKT-a. Podučava se

u gimnazijama u informaciono-komunikacionom izbornom području, u trećem razredu sa 70 i u

četvrtom razredu sa 30 nastavnih sati godišnje.

Baze podataka

Baze podataka - Ciljevi učenja i podučavanja predmetaBaze podataka - Ciljevi učenja i podučavanja predmeta

Učenik treba biti osposobljen da definira osnovne pojmove vezane za podatak: entitet,

informacija i podatak. Takodje, cilj je da neovisno o računarskoj ili "ručnoj" obradi definira način

povezivanja podataka od bita do baze podataka.

Učenik definira bazu podataka i objašnjava njenu ulogu u informacijskom sistemu, te

objašnjava problem oblikovanja baze podataka. Učenik transformira konceptualni model baze

podataka u shemu relacijske baze podataka.

Implementirati pravila integriteta, primijeniti entitetski i referencijalni integritet u oblikovanju

baze podataka, implementirati jednostavne i kompleksne E-R modele.

Ustanoviti prednosti konceptualnog modela jednostavnije relacijske baze podataka.

Učenik koristi SQL naredbe za kreiranje, promjenu i brisanje tablica, upootrebljava SQL

naredbe za dodavanje, promjenu, brisanje i čitanje podataka iz tablice. Ilustrira primjenu baze

podataka u vremenskom domenu.

Ilustrira važnost primjene transakcija kod promjena u bazi podataka. poznaje osnovne

administracijske poslove nad bazom podataka. Učenik je osposobljen objasniti važnost

sigurnosti baze podataka.

Izrada jednostavnije baze podataka (WEB-design, kiosk-prodaja).

Baze podataka

Baze podataka - Oblasna struktura predmetnog kurikulumaBaze podataka - Oblasna struktura predmetnog kurikuluma

Informacije i digitalna tehnologija

A

IKT predstavlja najbolji alat koji nam je trenutno dostupan za učenje i rad u online

okruženju. Obuhvaća bilo koji proizvod koji će pohranjivati, dohvaćati, manipulirati, prenositi

ili primati informacije elektroničkim putem u digitalnom obliku (npr. Osobni računari,

uključujući pametne telefone, digitalnu televiziju, e-poštu ili robote).

Potrebno je stalno praćenje i usavršavanje u korištenju novih hardverskih i softverskih

rješenja, da bi se pravilno izabrala tehnologija i odgovarajući softver za primjenu u nekoj

oblasti. Da bi se efikasno koristila IKT moraju se znati osnovni informatički pojmovi kao što

su: informacija, podatak, datoteka, baza podataka. takodje potebno je znanje o vrstama

memorije i dugotrajnost zapisa u njima, količina memorije koju zauzima neki fajl, brzina

prenosa podataka, kreiranje rezervnih kopija. Od brzine koja nam je dostupna na mreži

zavisi da li ćemo koristiti tekst, zvuk ili video u komunikaciji sa drugima, pa je potrebna

pravilna procjena koja se temelji na navedenim osnovnim informatičkim pojmovima.

Računarsko modeliranje i programiranje

B

Modeliranje i programiranje usko su vezani pomažu nam u rješavanju složenih problem te

prepoznavanju koraka/dijelova u rješenju problema. Da bi postavili rješenje razvija se plan

rješavanja problema te u njemu prepoznaju podproblemi, manji problemi s kojima se

susrećemo, odnosno problemi koji se rješavaju u stvarnom svijetu. Vrši se analiziranje

mogućnosti implementiranja rješenja potproblema u rješenje složenoga problema

primjenjujući moguće izmjene/prilagodbe ako je potrebno. Rješavanje primjera problema iz

svakodnevnoga života se vrši demonstriranjem postupka rješavanja tako što se vrši

rastavljanje na manje poznate probleme. Ova oblast omogućuje opis problema, navodi koji

su ulazni podaci i koje rezultate treba dobiti. Analiziranjem problema, izdvaja važna

obilježja (atribute) koja se opisuju i koja utječu na rješavanje odabranoga problema te

predlaže i razvija model za rješavanje problema. Sastavljanje pravila, različiti grafički prikazi

i sl. mogu opisati, ali i predvidjeti ponašanje toga modela. Analiziranje ponašanja

modela omogućuje kritičko vrednovanje i predviđanje rješenja problema.

Poslovna inteligencija

C

Poslovna inteligencija je skup metodologija i koncepata za prikupljanje, analizu i distribuciju

informacija uz pomoć različitih softverskih alata. To je jedna od tehnika poslovnog

izvještavanja koja omogućava pronalaženje informacija potrebnih za lakše i tačnije

donošenje poslovnih odluka.

Neke od metoda poslovne inteligencije uključuju rudarenje podataka (Data Mining),

skladištenje podataka (Data Warehousing) i OLAP mrežnu analitičku obradu podataka.

Poslovna inteligencija je evoluirala iz sistema za podršku odlučivanju DSS.

Poslovna inteligencija predstavlja proces prikupljanja podataka i informacija koji nakon

odgovarajuće obrade (izrada analitičkih izvještaja) postaju “znanje” privrednog subjekta,

usmjerena je na informacije na temelju kojih se mogu anticipirati budući procesi, događaji,

akcije ili kretanja (poslovni trendovi).

Baze podataka

Baze podataka - Ishodi učenjaBaze podataka - Ishodi učenja

Odgojno-obrazovni nivo i razred

SrednjeSrednje

IIIIII

Godine učenja i podučavanja predmeta: 1Godine učenja i podučavanja predmeta: 1

A A Informacione iInformacione i

komunikacionekomunikacione

tehnologijetehnologije

A.III.1

A.III.2

C C Digitalno društvoDigitalno društvo

C.III.1

B B RačunarskoRačunarsko

modeliranje imodeliranje i

programiranjeprogramiranje

B.III.1

B.III.2

B.III.3

B.III.4

B.III.5

A A InformacioneInformacioneiikomunikacionekomunikacionetehnologije tehnologije

A.III.1A.III.1

Analizira pojmove podatka i informacije,prepoznaje jedinstvene karakteristikepodataka, pronalazi kvalitete podatakaza usporedbu.

A.III.2A.III.2

Objašnjava načine pohranivanjapodataka u računarskoj memoriji,neovisno o vrsti sadržaja.

TIT-3.1.1 TIT-3.4.1 TIT-3.1.2 TIT-3.4.1

Definiše podatak i informaciju.

Razlikuje podatak od informacije, te dajeprimjere istih.

Razvrstava proste i složene informacije.

Analizira historijski razvoj računarskeobrade obrade i pohranjivanja sa aspektabaza podataka.

Razvrstava područja primjene bazapodataka.

Analizira logičku strukturu padataka, znaodrediti veličinu datoteke prema logičkojorganizaciji.

Objašnjava fizički format podataka iizražava brojem fizičku veličinu memorijekoju datoteka zauzima.

Razlikuje slogove po strukturi polja.

Razlikuje datoteke po načinu pristupa i posadržaju.

Razvrstava programe za upravljanje premavrsti datoteke.

KLJUČNI SADRŽAJI

Podatak,

Informacija,

Vrste podataka, tj. informacija,

Načini predstavljanja podataka,

Integracija podataka: bit, znak, polje,segment...baza podataka.

KLJUČNI SADRŽAJI

Logički format podataka- polje, slog,datoteka.

Fizički format podataka, bit, byte, riječ.

Metode pristupa slogu u datoteci.

Vrste datoteka po sadržaju.

Upravljanje datotekama podataka.

PREPORUKE ZA OSTVARENJE ISHODA

Kroz primjere pokušava se učenikeizvježbati da mogu na jednostavan načinprepoznati i analizirati primjere izsvakodnevnog života, sve s ciljem razvojainformacionog sistema podržanog bazamapodataka. Kroz primjere osposobljavatiučenike da uspostave vezu podatak-informacija-znanje. Osposobljavati učenikeda mogu razlikovati različite načinepredstavljanja podataka: broj, tekst, slika,zvuk...Preporučuje se grupna metoda rada


Kroz različite vrste vježbi i projekateprovjeriti stečeno znanje iz osnova strukturepodataka, organizaciji podataka, koristitidostupne programske sisteme za rad sdatotekama. Zašto neki program možepročitati slikovni podatak a drugi ne?Upoznati učenike zašto je neka datotekasekvencijalna, relativna ili indexsekvencijalna. Razlikovati tekstualnedatoteke od datoteka koje sadrže zvuk ilisliku. Zašto recimo Notepad ne možepročitati Word dokument, bez obzira što obedatoteke sadrže isti tekst. Individualnimetod rada.

http://kurikulumpzzdk.ba/bs/node/3095




C C DigitalnoDigitalnodruštvodruštvo

C.III.1C.III.1

Vrednuje značaj analizepotreba korisnika ikomunikacije sakorisnicima.

UMP-1.3.1 KMP-1.1.1

Razumije važnostdokumentovanja poslovnihpravila.

Razlikuje strukturalna odproceduralnih poslovnihpravila.

Odabire koja poslovnapravila može predstaviti ubazi podataka.

Objašnjava potrebu logičkeanalize poslovnih pravila,operacija i procesa.

KLJUČNI SADRŽAJI

Analiza zahtjeva korisnika.

Strukturalna poslovna pravila.

Proceduralna poslovna pravila.


Kroz različite vrste vježbi i projekata provjeriti stečeno znanje. Uzeti primjere vezane zaškolski sistem, ili drugi učenicima razumljiv poslovni sistem. Upoznati učenike sa metodamadokumentovanja softvera prije izrade, recimo UML dijagrami. Razlike izmedju softverapodržanog bazom podataka po narudžbi ili za nepoznatog kupca. Koje poslovne događajepredstaviti podacima (DB), a koja isprogramirati. Pratiti učenike kroz svakodnevnuaktivnost i kroz rad u grupi. Analizirati sa učenicima konkretan dokument; recimo Zahtjev zaupis, koji podaci su obavezni, koji dokument se može formirati na osnovu Zahtjeva za upis isl.

B B RačunarskoRačunarskomodeliranje imodeliranje iprogramiranjeprogramiranje

B.III.1B.III.1

Objašnjava i upotrebljavarazličite sisteme zaupravljanje bazamapodataka (DBMS).

B.III.2B.III.2

Koristi različite modele inačine modeliranjapodataka (organizacijapodataka).

B.III.3B.III.3

Upotreboljava i opisujerelacioni model podataka,kao i pojmove entitet iatribut.

TIT-3.4.2 TIT-4.2.1 MTP-1.1.1 TIT-3.4.2

Definiše DBMS, i opisujeulogu DBMS-a.

Razlikuje pojam bazepodataka od pojma SUBP(Sistema za upravljanjebazama podataka).

1. Definiše model podataka.

2. Predstavlja shematskisvaki od modela:hijerarhijski, mrežni,relacioni...

1. Definiše relaciju, i kakose ista predstavlja.

2. Prepoznaje entitet,instancu entiteta, i atribute.

3. Odredjuje jedinstveni







Navodi primjernajkorištenijih DBMS.

Objašnjava funkcije DDL-a,DML i DCL.

Procjenjuje potrebuosiguranja podataka odneovlaštenog korištenja irazumije pojam očuvanjaintegriteta podataka.

3. Razlikuje konceptualni odlogički model.

4. Objašnjava osnovnepojmove apstrakcijepodataka (generalizacija,agregacija, specijalizacija ikompozicija).

identifikator.

4. Koristi grafičkopredstavljanje modelaobjekti-veze.

KLJUČNI SADRŽAJI

1. Vrste sistema za

upravljanje bazama

podataka, opis

svakog sistema

posebno,

2. Jezici za opis

podataka (DDL),

3. Jezici za rukovanje

podacima (DML),

4. Jezici za upravljanje

podacima (DCL),

5. Funkcije sigurnosti

baza podataka,

6. Funkcija očuvanja

integriteta baza

podataka,

7. Funkcija statističkog

praćenja rada baza

podataka.

KLJUČNI SADRŽAJI

1. Definicija modela,

2. Vrste modela

podataka,

3. Apstrakcija

podataka,

4. Metode

generalizacija,

agregacija,

specijalizacija i

kompozicija.

KLJUČNI SADRŽAJI

1. Osobine relacionog

modela,

2. Entiteti, instance

entiteta ili n-torke,

atributi,

3. Jedinstveni

identifikatori

entiteta,

4. Model objekti-veze,

5. Dijagram objekti-

veze (ERD).

PREPORUKE ZA OSTVARENJE

ISHODA

Učenik opisuje neki odsistema za upravljanje BP.Razumije razliku izmedjubaze podataka i sistema zaupravljanje bazamapodataka. Upoznat je s tzv.profesionalnim ineprofesionalnim DBMS-ovima. Zašto su nekisistemi za upravljanje DBgrafički a drugi tekstualnoorijentisani. Prepoznajerazliku između klasičnihprogramskih jezika ineproceduralnih upitnihjezika, koje su prednosti akoji nedostaci, kako tejezike povezati dafunkcionišu zajedno.


ISHODA

Definiše model kao načinapstraktnog predstavljanjarealnog svijeta. Razumijeulogu i značaj modeliranjapodataka i izrade modelapodataka. Upoznat je sarazlikom između različitihmodela podataka, koje suprednosti hijerarhijskog, uodnosu na mrežni ilirelacioni model i suprotno.Preko primjera je upoznatsa metodama apstrakcijepodataka. Praktičneprimjere rješavatiindividualno i u grupi


ISHODA

Učenik definiše relacionimodel podataka. Nastavnikpriprema zadatke zaindividualni rad, kako biučenici samostalno uočavalientitete i atribute koji supotrebni da bi se modeliraodio realnosti. Razgraničitipojam entitet od pojmaprimjerka (instance) entitetakroz dosta konkretnihprimjera. Učenikeosposoblajavati da npr. vezuučenik-škola mogupredstaviti ER dijagramom,ili neku drugu vezu vodećiračuna o pravilima crtanjaERD-a.

Nastavnik će koristećimoderna sredstvaprezentovanja upoznatiučenika s DBMS-omdostupnim u informatičkomkabinetu ili na onlineplatformi. Razumije potrebuza zaštitom padataka iočuvanju integritetapodataka.

B.III.4B.III.4

Prepoznaje i razlikuje tipove vezaizmeđu entiteta, u konkretnom zadatku,određuje tipove veza i crta dijagramobjekti-veze.

B.III.5B.III.5

Razlikuje tipove veza u konkretnomzadatku, konstruiše dijagram objekti-veze, prevodi model u normalizovanoblik.

MTP-1.1.1 TIT-4.1.1 TIT-3.4.3

1. Razumije opcionalnost i kardinalnostveze.

2. Predstavlja grafičkom shemom entitet,atribut i vezu u ER dijagram.

3. Predstavlja opcionalnost i kardinalnostveze u ER dijagram, primjenom grafičkihmetoda.

4. Analizira konkretne primjerekardinalnosti-preslikavanja podataka 1:1,1:M, M:1 i M:M.

4. Definiše nadtip i podtip kroz primjere tepredstavlja iste grafički ER dijagramom.

1. Prevodi logički model u relacioni.

2. Definiše tabele tj. relacije, te untutarrelacije: primarni, strani, sekundarni ključ.

3. Definiše rječnik podataka i katalogsistema.

4. Odabire preporučene formenormalizacije, radi sprečavanja redudance.

5. Koristi se sa nekim CASE alatom kojiolakšava projektovanje.

KLJUČNI SADRŽAJI

1. Tipovi veza među entitetima,

2. Kardinalnost ili preslikavanje i

opcionalnost,

3. Pravila za crtanje dijagrama

objekti-veze,

4. Predstavljanje veza u dijagramu

objekti-veze,

5. Generalizacija i specijalizacija -

nadtip i podtip.

KLJUČNI SADRŽAJI

1. Logički prikaz podataka.

2. Tabele i njene karakteristike.

3. Ključevi. Integritet. Operatori.

4. Rječnik podataka. Katalog sistema.

5. Redundancija podataka.

6. Normalizacija podataka svrha i

vrste.

7. CASE alati za projektovanje.


Kroz individualne zadatke učenici treba davježbaju tipove veza. Za svaki vidpreslikavanja, dati konkretne primjere.Osmisliti praktične primjere koji semodeliraju kroz koncept nadtipa i podtipa.Izvršiti poboljšanje modela kroz neki obliknormalizacije podataka. Koristiti neki GUIalat za lakše prezentovanje odnosa medjuentitetima - tabelama. Pseudorelacionirecimo Access ili relacioni ErWin,MySQLworkBanch..


Kroz individualne zadatke učenici treba davježbaju prevođenje realnog modela ulogički model, a dobijeni logički model uralaciju. Osmisliti praktične primjere koji semodeliraju razumljive učenicima. Izvršitipoboljšanje modela kroz neki obliknormalizacije podataka.

Učenici koriste neki DBMS da bi mogli krozpraktičan rad ranije naučeno daimplementiraju u realni sistem.




SrednjeSrednje

IVIV

Godine učenja i podučavanja predmeta: 2Godine učenja i podučavanja predmeta: 2

B B Računarsko modeliranje iRačunarsko modeliranje i

programiranjeprogramiranje

B.IV.1

B.IV.2

B.IV.3

B.IV.4

C C Poslovna inteligencijaPoslovna inteligencija

C.IV.1

A A Informacije i digitalnaInformacije i digitalna

tehnologijatehnologija

A.IV.1

B B RačunarskoRačunarskomodeliranje imodeliranje iprogramiranjeprogramiranje

B.IV.1B.IV.1

Upotrebljavaneproceduralniprogramski jezik zapristup podacima u bazipodataka.

B.IV.2B.IV.2

Primjenjuje upite zadefinisanje podataka irukovanje podacima,procjenjuje važnostograničenja za očuvanjeintegriteta ikonzistentnosti podataka.

B.IV.3B.IV.3

Upotrebljavaneproceduralno programiranje zapostavljanje upita-Queries nad bazompodataka.

TIT-3.4.1 TIT-4.2.1 TIT-4.2.1 TIT-4.2.1

1. Objašnjava pojamneproceduralnih jezika iSQL.

2. Objašnjava porijeklo irazvoj SQL-a.

3. Razvrstava komandeSQL-a na različitekategorije – vrste upita.

4. Koristi osnovne tipovepodatka (Text, Number)SQL-a.

5. Korisiti neki softverskialat.

1. Izrađuje “template“ bazupodataka, te u dobivenojbazi kreira tabele sakolonama - poljima.

2. Razlikuje osnovneelemente tabele: red,kolonu, primarni i straniključ.

3. Primjenjuje naredbe zapromjenu kreiranih dijelovau tabeli (Alter).

4. Koristi naredbe za odabir,upis, ažuriranje i brisanjepodataka.

5. Analizira ilieksperimentiše saograničenjima prilikomkreiranja tabele.

1. Razlikuje grupe upitaSQL jezika od jednostrukihupita.

2. Primjenjuje osnovne upitei kombinuje sa standardnimfunkcijama, na prethodnokreiranim tabelama.

3. Primjenjuje složene upitenad bazom podataka,pripremljene od stranenastavnika.

4. Koristi komandnu liniju ineki GUI alat za vježbanje.

KLJUČNI SADRŽAJI

1. Definiranje SQL-a,

2. Upitni blok SQL-a,

3. Osnovne vrste upita

– komandi u SQL-

u: Osnovni upit,

Filtrirani upit,

KLJUČNI SADRŽAJI

1. DDL naredbe:

CREATE TABLE,

CREATE INDEX,

CREATE VIEW, ALTER

TABLE, DROP TABLE,

DROP VIEW i DROP

KLJUČNI SADRŽAJI

1. Osnovni upit: SELECT

FROM,

2. Filtriranje s WHERE

klauzulom (AND, OR,

NOT...),

3. Sortiranje s ORDER





Sortirani upit,

Agregirani upit, Join

upit, Ugniježđeni

upit, Složeni upiti,

4. Tipovi podataka u

SQL-u.

5.

INDEX,

2. DML naredbe:

SELECT, INSERT,

UPDATE i DELETE,

3. Ograničenja-

Constraints (NOT

NULL i UNIQUE,

PRIMARY KEY...).

BY klauzulom,

4. Agregacija s GROUP

BY klauzulom,

5. JOIN Queries,

povezivanje više

tabela,

6. Ugniježdeni upiti

(SELECT i subSELECT

NAREDBA),

7. Standardne funkcije

(MIN, MAX,

COUNT...).


ISHODA

Instalirati i podesiti nekisoftverski alat, npr. MySQLserver za kreiranje bazepodataka – poštovatiautorska prava. Krozrazličite vrste vježbi iprojekata stalnoprovjeravati napredovanje izosnova SQL-a. Pratitiučenike kroz individualnuaktivnost i kroz rad u grupi.Vježbe obavljati prekonekog GUI sistema kojipodržava SQL (MS SQLserver, MySQL WorkBench,ACCESS, MongoDB,SQLite).


ISHODA

Kroz različite vrste vježbi iprojekata provjeriti stečenoznanje iz osnovnih komandiSQL jezika. Praktičnevježbe su vrlo bitne zasavladavanje gradiva. Pratitiučenike kroz aktivnost i krozrad u grupi. Koristiti alatekoji podržavaju GUI zapisanje SQL komandi (MSSQL server, MySQLWorkBench, ACCESS).


ISHODA

Kroz različite vrste vježbi iprojekata provjeriti stečenaznanja vezana za upite nadbazom podataka. Pratitiučenike kroz aktivnost i krozrad u grupi. Krozjednostavan projekatpotvrditi stečana znanja.Koristiti alate kojipodržavaju GUI za pisanjeSQL komandi (MS SQLserver, MySQL WorkBench,ACCESS) ili neki sistem kojije tekst orijentisan i zahtjevapisanje komandi prekokomandne linije (MySQL).Uputiti učenike da koristeneki SQL tutorial recimo- SQL Tutorial - W3Schools.

B.IV.4B.IV.4

Objašnjava naprednekoncepte za povezivanje imanipulaciju podacimaunutar baze podataka.

TIT-4.2.1

1. Razumije pojamtransakcije.

2. Objašnjava pravila –Atomnost, Dosljednost,Izolacija, Postojanost iKontrola konkurencije.

3. Primjenjuje upotrebupodataka u vremenskomdomenu.

KLJUČNI SADRŽAJI

1. Transakcije (COMMIT i ROLLBACK ),

2. Transakcije i podudarnost. ACIP Pravila,

3. Vremenske baze podataka,

4. Upravljanje vremenom (DATE, TIME, TIMESTAMP, INTERVAL),

5. Upiti s vremenskim ograničenjima.


Kroz vježbe i projekte provjeriti stečeno znanje iz ove oblasti. Učenik je upoznat saznačajem ACIP koncepta tj. skupom svojstava transakcije baze podataka namijenjenihgarantovanju valjanosti podataka uprkos greškama, prekidima napajanja i drugimnezgodama. Na primjer, prijenos sredstava s jednog bankovnog računa na drugi, čak i kojiuključuje višestruke promjene, poput terećenja jednog računa ili kreditiranja drugog, jednaje transakcija. Učenik je osposobljen da ugradi u bazu podataka komande koje generišuvremenske događaje, danas, juče, prošli mjesec… Pratiti aktivnost individualno i kroz rad ugrupi.


C C PoslovnaPoslovnainteligencijainteligencija

C.IV.1C.IV.1

Upoznaje se sa različitimkonceptima upotrebepodataka u poslovnomsistemu – poslovnojinteligenciji, online obradipodataka.

TIT-2.2.3

1. Razumije pojamposlovanje i poslovnainteligencija.

2. Definiše skladištepodataka (Warehouse).

3. Razumije potrebu zaanalizom podatka zaunapređenje poslovanja.

4. Može opisati promjenekoje su nastale uposlovanju posljednjojdekadi.

KLJUČNI SADRŽAJI

1. Model skladišta podataka.

2. Potrebe za analizom podataka.

3. Sistemi za podršku odlučivanju (DSS).

4. Analitički procesi (OLAP).

5. On-line analitičko procesiranje.

6. Rudarenje podataka.

7. Baze u oblaku.


Istraživanjem na internetu upoznati se sa aktualnim sistemima primjene baza podataka.Kakva je uloga skladišta podataka (Warehouse) u poslovnom sistemu. Koji su ciljevianalize podatka, koji su sistemi razvijeni za lakše donošenje poslovnih odluka. Kakava jeuloga OLAP (Online Analytical Processing)sistema u vođenju aplikacija takozvaneposlovne inteligencije. Ko su rudari podataka, kako Cloud tehnologije utiču na efikasnostposlovanja. Kako baze podataka utiču na vještačku inteligenciju. Pratiti aktivnostindividualno i kroz rad u grupi.


A A Informacije iInformacije idigitalnadigitalnatehnologijatehnologija

A.IV.1A.IV.1

Upoznaje se sadministracijom, zapotrebom zaštitepodataka, izrade rezervnihkopija, poznavanjazakonskih propisa.

TIT-5.2.1

1. Razumije potrebu zaadministracijom i zaštitompodataka.

2. Vrši izradu rezervnihkopija i razumije važnosttog postupka.

3. Upoznat je sa zakonskimpropisima vezanim zaupotrebu i zaštiti podataka.

4. Upoznat je saMeđunarodnimstandardima.

KLJUČNI SADRŽAJI

1. Administriranje baze podataka.

2. Zaštita podataka.

3. Enkripcija podatka.

4. Sigurnosne kopije.

5. Repariranje oštećenih baza podataka.

6. Zakoni o zaštiti podataka.

7. Internacionalni zakoni i standardi u kontekstu baza podataka.

8. Međunarodni standard ISO/IEC.


Kroz praktičnu primjenu dati primjer zaštite, korištenjem dodataka koji pripadaju SQL-u iliDBMS-u. Na nekom školskom primjeru vršiti izradu rezervne kopije te vršiti oporavak bazena osnovu rezervne kopije. Poznavati značaj upotrebe .LOG fajla (dnevnik baze) zauspješnost repariranja oštećene baze podataka.

Istraživanjem na internetu upoznati se sa zakonskim ograničenjima primjene i upotrebebaza podataka. Pratiti aktivnost individualno i kroz rad u grupi.


Baze podataka

Baze podataka - Baze podataka - Učenje i podučavanjeUčenje i podučavanje

Učenje i podučavanje predmeta Baza podataka organizira se prema zadanim odgojno-

obrazovnim ciljevima i ishodima učenja. Nastavnici imaju mogućnost odabira različitih pristupa

u skladu sa potrebama, interesima i nivoima znanja i vještina učenika kao i uslovima rada.

Uvažavajući postavljena načela učenja i poučavanja, svaki nastavnik koji predaje predmet

Baza podataka može osmisliti izvedbu kurikuluma u najboljem interesu učenika.

Učenje i podučavanje usmjereno je na kreativnost učenika, samostalno istraživanje,

prikupljanje podataka i povezivanje sadržaja. Učenici prikupljaju podatke, predstavljaju

algoritme, obrađuju materijale, osmišljavaju interface i pišu kodove. Uslovi podučavanja

predmeta usmjereni su na metodičku raznovrsnost svih raspoloživih metodičkih sistema i

metoda koje će osigurati konkretno i potpuno znanje. Učenje i podučavanje programiranja

ostvaruje se procesima:

definisanja problema;

prikupljanja podataka za rješavanje problema;

definisanja promjenljivih za zadati problem, definisanja entiteta i veza među entitetima;

kreiranja grafikona za zadati problem;

korištenja prikladnih alata za realizaciju i izradu dijagrama;

ponovno razmatranje definisanog problema i uporedjivanje s prethodnim rješenjima;

kodiranje definisanih zahtjeva;

uklanjanja grešaka;

vođenja dokumentacije.

Učenici su aktivni kreatori znanja koji uz pomoć nastavnika pronalaze, razumiju i koriste se

znanjem kako bi donosili bolje odluke u realizaciji problema. Učenici međusobno razmjenjuju

iskustva i pomažu jedni drugima u realizaciji problema. Učenici mogu raditi individualno, u paru

ili u grupama u zavisnosti od teme. Podjelu u manje grupe je moguće primijeniti u projektnom

radu, problemskoj nastavi, te timskom radu.

Nastavnik će u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda uzeti u obzir interese učenika i njihove

sposobnosti. Aktivno će pratiti napredak svakog učenika i metodu rada će prilagoditi potrebama

učenika i njihovim sposobnostima. Prilikom osmišljavanja zadataka, nastavnik može davati

praktične problemske zadatke. U III razredu zadaci će biti vezani za praktične primjere iz

svakodnevnog života koji su povezani s bazama podataka i njihovom realizacijom, dok u IV

razredu davati zadatke čija su rješenja predstavljena kroz modeliranje u III

razredu. Preporučuje se da učenici koriste reusing da bi se osposobili da postojeća svoja

rješanja ili rješenja postavljena na internetu ili drugom mediju prilagode svojim potrebama. U

odabiru zadataka voditi će računa o trenutnom znanju učenika iz drugih oblasti. Ukoliko se daje

zadatak iz oblasti koju učenici nisu prešli u dosadašnjem obrazovanju, nastavnik je dužan da

učenicima objasni metode kojim će doći do rješenja. Nastavnik će poticati učenike na

istraživanje, davati im praktične vježbe u kojima će iskustvenim učenjem ostvarivati zadane

odgojno-obrazovne ishode učenja. Također, nastavnik savjetuje učenike i prati ih tokom

realizacije zadataka te im pomaže u otklanjanju grešaka.

Načini realizacije učenja i podučavanja:

projektno učenje i podučavanje;

problemsko učenje i podučavanje;

praktično učenje i podučavanje;

Posebno je važno da nastavnik pokaže pravilnu upotrebu i primjenu odabranog programskog

jezika i pravilnu upotrebu kabinetske opreme. Vježbe se primjereno biraju od jednostavnih ka

složenim. Bitno je da nastavnik na kraju rada razgovara sa učenicima, razmijeni utiske sa

učenicima i da omogući učenicima da zajednički analiziraju potencijalna rješenja. Pojasniti

učenicima koji nisu najbolje razumjeli zadatak ili koji nisu izveli zadatak do kraja gdje su

napravili grešku i kako izbjeći istu grešku u narednoj vježbi. Prilikom realizacije nastavnih

sadržaja izbjegavati dominantno frontalni rad. Potrebno je stvoriti radno okruženje gdje će

učenici raditi u parovima ili će grupno rješavati zadate probleme.

Za učenje i podučavanje predmeta programiranje potrebni su materijalni resursi koji uključuju

opremljen kabinet informatike sa minimalno 15 punih računarskih konfiguracija (centralna

jedinica, monitor, miš i tastatura). Kabinet treba imati priključak na internet. Na svakom

računaru mora biti instaliran odabrani programski jezik za realizaciju odgojno-obrazovnih

ishoda. Predloženi alati za realizaciju su: Erwin Data Modeler, MS SQL server, Access, MySQL

server, MySQL Workbanch i drugi programski alati koji zadovoljavaju potrebe kurikuluma.

Savršeno bi bilo da jedan učenik sjedi za jednim računarom, ali ako to nije izvodivo, omogućiti

da maksimalno dva učenika sjede za jednim računarom. Izvori učenja su udžbenici, radni

materijali i razni izvori sa interneta.

Nastava iz predmeta Baze podataka se izvodi dva nastavna sata sedmično u III razredu (70

sati godišnje) i 1 nastavni sat sedmično u IV razredu (30 sati godišnje). Vrijeme potrebno za

ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda unutar pojedine oblasti određuje

nastavnik, vodeći računa o tome da mora obraditi ključne sadržaje definisane kurikulumom.

Baze podataka

Baze podataka - Vrednovanje u predmetnom kurikulumuBaze podataka - Vrednovanje u predmetnom kurikulumu

Vrednovanje je proces kojim se kontinuirano prati ostvarivanje postavljenih ciljeva učenja i

podučavanja i odgojno obrazovnih ishoda.

Poseban akcenat treba staviti na vrednovanje praktičnih radova i analize urađenih zadataka.

Postoje tri vrste vrednovanja:

Vrednovanje za učenje (formativno vrednovanje) bi trebalo biti povratna informacija o kvaliteti

urađenog kojoj je svrha unaprijediti proces učenja i podučavanja. Ova vrsta vrednovanja

podstiče saradnju između nastavnika, učenika i roditelja.

Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz

stalnu podršku nastavnika, kako bi se podstakao razvoj samoregulisanog učenja, učeničke

samoprocjene i samovrednovanja i samoocjenjivanja. Da bismo to postigli kriteriji za

vrednovanje i ocjenjivanje moraju biti precizni, jasni i transparentni.

Vrednovanje naučenoga (sumativno vrednovanje) podrazumijeva procjenu nivoa postignuća

učenika nakon određenog perioda (nakon određene teme, polugodišta i sl.). Po pravilu se

iskazuje zaključnom ocjenom.

Vrednovanje pomaže da se što bolje ostvare ishodi znanja, ali i direktno podstiču učenike za

daljnje napredovanje. Učenici se manje trude i pasivniji su u radu ukoliko vrednovanje rješenja

njihovih zadataka nije učestalo. Vrednovanje učeničkih postignuća mora biti kontinuirana

djelatnost. Informacija o onome što učenici nisu dobro uradili za učenike može biti korisna u

smislu napredovanja za ubuduće.

Baze podataka podrazumijevaju teorijska i praktična znanja, stoga je neophodno da nastavnik

daje što više praktičnih vježbi koje bi radili u učionici i projekata koje bi učenici rješavali kod

kuće. Koristiti zadatke iz poslovnog svijeta prilagodjene potrebama nastave. Posebno je

potrebno obratiti pažnju na vrednovanje učenika kroz rad u paru ili grupi. Također, nastavnik bi

trebao da potiče učenike na samokritičnost i omogućiti učenicima da samostalno evaluiraju

svoja znanja.

U svakoj oblasti predmeta Baza podataka potrebno je u vrednovanju dati veću važnost u

ocjenjivanju praktičnih radova kroz:

vrednovanje odabranih primjera za entitete, atribute i podatke;

vrednovanje pravilnog odabira strukture problema i pravilnog predstavljanja istih;

vrednovanje pravilnog korištenja odabranih ili kreiranih funkcija od strane učenika;

vrednovanje odabranih operacija;

vrednovanje efikasno korištenih resursa;

vrednovanje složenosti zadatka;

vrednovanje krajnjih poruka i rezultata;

vrednovanje cjelokupnih rezultata;

vrednovanje rada u paru ili grupi;

vrednovanje individualnih analiza zadataka i uklanjanja grešaka.

Veoma bitna stavka u vrednovanju je uključenost samog učenika u proces vrednovanja. Sistem

ocjenjivanja treba biti transparentan i treba dati mogućnost učeniku samoprocjene po

definisanom sistemu. Preporučuje se da prije evaluacije praktičnih radova učenici imaju na

raspolaganju sve elemente vrednovanja da bi se bolje pripremao za nastavu i praktične

zadatke. Uključivati učenike kao one koji će vršiti vrednovanje i procjenu praktičnih radova

drugih učenika ili drugih grupa i timova. Vršnjačko vrednovanje je posebno dobro kod grupnog i

timskog rada na praktičnim vježbama jer možemo ujedno vrednovati i učenike koji vrednuju tuđi

rad. Učenici u tom slučaju moraju poštovati definisana pravila i kriterije vrednovanja i

ocjenjivanja.

Tehnike i indikatori kvaliteta vrednovanja:

usmene provjere znanja;

praktične vježbe;

grupni projekti;

aktivnost učenika;

pismene provjere.

U zavisnosti od ciljeva oblasti biramo i načine vrednovanja i tipove zadataka. Prilikom

zaključivanja ocjena treba obratiti pažnju na omjer reprodukcije teorijskog znanja, praktičnog

rada i konačnog rezultata. Odnos bi trebao biti:

20% reprodukcija teorijskog znanja;

60% praktični radovi;

20% konačni rezultat.

Opći utisak nastavnika prilikom izvođenja ocjena ne smije biti subjektivan i mora biti obrazložen

pred odjeljenjem u skladu sa detaljnim objašnjenjima onoga što je učenik u toku školske godine

uspio da postigne kroz sve oblasti. Neophodno je da nastavnik vodi evidenciju o postignućima

svakog učenika u toku školske godine kako bi mogao transparentno, precizno i objektivno

iskoristiti svoja zapažanja u donošenju zaključne ocjene.

Documents

Baze podataka -Opis predmeta