Baza Bih Prirodno Kulturno Nasljedje

7/29/2019 Baza Bih Prirodno Kulturno Nasljedje

1/30

PRIRODNO I KULTURNO NASLJEE BOSNA I HERCEGOVINA

SARAJEVO

Kulturno historijsko naslijee Starog grada Sarajevo najprepoznatljiviji je i najvrijedniji dio sauvane kulture,tradicije i ljudskog neimarstva kroz vijekove na ovom podruju. Tu spadaju: historijskomemorijalni kompleksi ispomen-obiljeja, naseljena podruja, arheoloke zone, fortifikacijske cjeline i vojna arhitektura, objekti stambenearhitekture, javni objekti, privredni objekti, sakralni objekti i groblja i nadgrobni spomenici. Nezaobilazne suvrijednosti mnogobrojnih objekata u Sarajevu. Svojom snagom, ljepotom i originalnou uvijek su se isticali vjerskiobjekti sve etiri vjerske konfesije (Islam, Katolianstvo, Pravoslavlje i Judaizam).

Sakralni i drugi objekti Osmanskog perioda

Careva damijaNa mjestu dananje damije bila je damija sa etvorovodnimkrovom koju je izgradio Isa-beg Ishakovi u drugoj polovici XVvijeka. Dananja damija sa kupolom nad prostorom za namazi tri kupolice na trijemu izgraena je 1566. godine po nareenjusultana Sulejmana Velianstvenog. Munara je osmerokutna ijedna od najljepih na ovom prostoru.

Gazi Husrev-begova damijaGazi Husrev-begova damija (1530/31.) je najznaajnija islamskagraevina u Bosni i Hercegovini, koja se svojim arhitektonskimvrijednostima, razigranom osnovom, vie kupolnim sistemom ismjelim konstruktivnim rjeenjem, izdvaja od svih potkupolnihdamija graenih kod nas.

Damija Havade Durake - BaarijskaIzgraena je polovinom XVI vijeka. Imala je u poetku drvenukupolu koja je u pohodu Eugena Savojskog, 1697. god. unitena,pa je rekonstrukcijom poslije Drugog svjetskog rata dobiladananji izgled, sa kamenom kupolom.


2/30

Ferhadija damijaFerhad-beg Vukovi-Desisali, bosanski sandak-beg izgradioje ovu damiju. Damija ima jednu kupolu iznad prostora zanamaz i tri kupolice na trijemu. Sauvala je autentinostarabeski i klesarskih ukrasa. Nalazi se u centru grada uz glavnosarajevsko etalite, malo ispod Gazi Husrev-begova bezistana italihana. To je najmlaa potkupolna damija u Sarajevu.Ferhad-beg je u sklopu svoje damije podigao mekteb, esmu iimaret (javnu kuhinju). Ovi objekti su stradali u poaru 1697.godine, pa je mekteb obnovio Mehmed-beg Deneti, ali je i tazgrada izgorjela 1879. godine.

Hadijska ili Vekil-Hara damijaIzgradio ju je 1541/1561. godine Gazi Husrev-begov intendant,po kome je dobila i ime. Poto je bio obiaj da odavde kreuhadije u Mekku, nazvana je Hadijska. Nalazi se ispodAlifakovca. Ograena je zidom, u kome se nalazi kamenaesma, koju je obnovio sarajevski kadija Mustafa Fevzi, o emugovori ugraeni natpis.

Sinanova tekijaTo je tekija dervia kaderijskog reda. Sagradio je hadi Sinan-aga, bogati sarajevski trgovac ili njegov sin, Mustafa-paa,silahdar sultana Murata IV. Objekat ima vie prostorija, toodgovara prirodi zikra (ziir, zikir, ar. pobono izgovaranje,invokacija boijeg imena) i ivota pripadnika dervikog reda

kaderija kojem ova tekija pripada. Tu je simhana (prostorijagdje se obavlja zikr), stan za ejha, musafirhana (ar. pers. pretea hotela, besplatnog boravita za putnike, stan i hrana,najvie do tri dana), te mejdan, odaja koju dijeli jedan hodnikod kahve-odaka. Posebnu vrijednost predstavlja preko stotinukaligrafskih natpisa na zidovima ulaznog i dvorinog dijelatekije. Oni po likovnoj vrijednosti spadaju meu najvrjednijaumjetnika ostvarenja ove vrste kod nas. Posebno je vrijedan

zapis u obliku Sulejmanovog muhura, ispisan kufskim pismom.


3/30

Medrese

Kurumlija medresaU Sarajevu je bilo 70 mekteba, i 12 medresa. Najvrijednijiobjekat u arhitektonskom stilu bila je medresa koju je izgradioGazi Husrev-beg, 1537. godine, preko puta svoje damije iposvetio svojoj majci Selduki, po emu je medresa dobila i imeSeldukija, ali je narod prozva Kurumlijom, zbog olovnogpokrivaa. Medresa je klasinog rjeenja po kome su medresegraene, sa centralnim atriumom oko koga su trijemovi sastupovima, te dvanaest uionica i dershana (sala zapredavanja).

Objekat je graen od kamena, a svaka uionica pokrivena jekupolom i ima vlastiti kamin i odak. Poto je bila oteenatokom agresije 1992/95., izvreni su obimni restauratorskiradovi.

Gazi Husrev-begova bibliotekaOva biblioteka je jedna od najstarijih biblioteka u Evropi.Posjeduje fond od 50.000 knjiga, rukopisa i arhivskih

dokumenata, na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.Posebno su znaajni rukopisi na turskom jeziku (nekolikohiljada) za prouavanje politikih, drutvenih, kulturnih iekonomskih prilika u osmanskom dobu.

Hanovi i karavan sarajiSluili su za smjetaj putnika i robe. Karavan saraji su

nudili besplatan trodnevni boravak. U Sarajevu je bilo1878. godine 50 hanova, od ega 45 u gradu. Najpoznatijisu Moria han, Kolobara han, Talihan han, i dr.Moria han je izgraen je sredstvima Gazi Husrev-begovavakufa krajem XVI i poetkom XVII vijeka. Kapacitet mu jeiznosio 300 leaja. Naziv je dobio po zakupcima hana, braiMori. Dugi niz godina bio je centar politikog i drutvenog

ivota zanatlija, trgovaca i uenih ljudi. Moria han je jedinisauvani han, karavan saraj u BiH.Pored ovih objekata poznati su i drugi, kao to su: Gazi


4/30

Husrev-begov hamam, Sahat-kula, bezistani (duani),daire (magaze) i dr.

Katoliki sakralni objekti u Starom gradu Sarajevo

KatedralaKatolika prvostolna crkva Vrhbosanske nadbiskupijeposveena Srcu Isusovu izgraena je 1889. godine, po projektuJosipa pl. Vancaa u neogotikom stilu sa elementimaneoromanike.

Franjevaki samostan i crkva Sv. Ante Padovanskog naBistrikuSamostan je sagraen 1894. god., a crkva 1912. god. uneoromaninom stilu. Samostan posjeduje veliki broj starihrukopisa i knjiga, rukotvorina i crkvenih predmeta umjetnikevrijednosti.

Pravoslavni sakralni i drugi objekti u Starom gradu Sarajevo

Stara pravoslavna crkva

Nije utvreno kada je tano nastala, postoje pisani podaci iz1539/40. god., ali i postoje indicije, da je na tom mjestu biosakralni objekat iz ranokranskog perioda. U kompleksu crkvesu konak i muzej sa bogatom zbirkom ikona, knjiga-rukopisa,kujundijskih radova i bogato ukraenih odjevnih predmeta zaliturgiju. Stara pravoslavna crkva podignuta je u srcuBaarije, na prostoru poznatom kao Stara varo.


5/30

Crkva Svetog irila i Metodija sa sjemenitemOvaj arhitektonski ansambl gradio se od 18921895. godine,projektovao ga je Josip Vanca. Sredinji dio ini crkvaposveena Sv. irilu i Metodiju, a krila ine katolikabogoslovija, biblioteka, sjemenite i stanovi nastavnika.Objekat je graen u talijanskoj renesansi. Kupola crkve jeraspona 10,5 m. Crkva je raskono dekorisana, a oltari suposebno ukraeni i djelo su tirolskih majstora. Crkva isjemenite posjeduju vrijedna slikarska dijela Otona Ivekovia.

Saborna crkva

Pravoslavna saborna crkva izgraena je 1868. godine, pred krajosmanske vladavine Bosnom. Zvonik je sagraen 1872. godine.Drugi dio kompleksa Saborne crkve, zgrada Mitropolije,sagraen je 1899. godine. Ova crkva je izgraena u baroknomstilu i u doba kad je sagraena bila je najvea pravoslavnabogomolja na Balkanu.

Despia kuaKua je danas muzej, svedoanstvo drugaijeg, samosvjesnogivota nemuslimanskog ivlja u Sarajevu. Izgradila ju jesarajevska bogata graanska srpska porodica Despi. Zanjihovo ime vezani su i poeci organizovanog pozorinogivota u Sarajevu.


6/30

KONJICKonjic je smjeten u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na sjeveru planinske Hercegovine, u kotlini s objestrane rijeke Neretve i oko ua Neretvine pritoke Treanice. Nalazi se u sastavu Hercegovako-neretvanskeupanije. To je prostorno najvea Opina u FBiH, povrine 1.386,6 km, u kojem ivi oko 34.000 stanovnika. Pruamnogobrojne turistike zanimljivosti i nezaboravne trenutke uivanja.Kulturno-historijsko naslijeeKulturno-historijsko naslijeenaslijee opine Konjic je izuzetno bogato, posebno spomenici iz srednjeg vijeka, tj.nekropole steaka i utvrenja, te ostaci srednjovjekovnih gradova i sakralnih objekata, prohujalih imperija inajnovijih materijalnih i pisanih ostataka.Steci, bosanski nadgrobni spomenici, najsnanija su kulturna i umjetnika pojava srednjovjekovne Bosne, biljegjednog vremena i prostora U stecima je tajna Bosne, rekao je Mak Dizdar, a veliki Miroslav Krlea Neka oprostigospoa Evropa, samo Bosna ima spomenike. Steke. O historijskim zbivanjima, narodnom ivotu i obiajima, o

znaajnim dogaajima, ljudima i legendama svjedoe i priaju oko 3.500 steaka na skoro 150 registrovanihnekropola, ime Konjic spada u red opina sa najveim brojem nekropola u Bosni i Hercegovini i Regiji. Na alost,mnogi lokaliteti su esto na izuzetno stratekim poloajima i u naunom pogledu izuzetno vani, ali tekopristupani (Bahtijevica - Dabia poljana, ievo, Jeeprasina, Ocrkavlje, Visoica - Poljice i Veliko jezero, Gorani,Blace i dr.). Na mnogim nekropolama, na kojima su nikla kasnije groblja, uoava se da se steci utapaju u ta groblja(Depi, Mokro, Donje selo, Blace, Zaslivlje, idr.).

Bosanac na steku

(Miroslav Krlea)

Neka oprosti gospoa Evropa, onanema spomenike kulture. Pleme Inkau Americi ima spomenike, Egipat imaprave spomenike kulture.Neka oprosti gospoa Evropa samoBosna ima spomenike. Steke.

ta je steak?Olienje gortaka Bosanca!ta radi Bosanac na steku?Stoji uspravno! Digo glavu, digo ruku!Ali nigdje, nigdje, nikada, niko nijepronaao steak na kome Bosnac klei ili moli.Na kome je prikazan kao suanj.


7/30


8/30

HISTORIJSKO PODRUJE NEKROPOLA SA STECIMA NA LOKALITETU OGRADA (VLAH) istono od selaievoNacionalni spomenik ini 16 grobova sa stecima (15 sanduka i jedan visoki sljemenjak), a nekropola se nalazi nanadmorskoj visini od 744 m na lokalitetu udaljenom oko 2,5 km u pravcu istoka od sela ievo.

KULTURNI KRAJOLIK SELO LUKOMIR (GORNJI LUKOMIR)Nacionalni spomenik ine objekti smjeteni u selu Lukomir (96 objekata, od ega 46 stambenih objekata, 49gospodarskih objekata i objekat bive kole), nekropola sa 18 steaka na lokalitetu Vlako groblje i nekropola sadevet steaka na lokalitetu Jezerine.

DVA STEKA NA LOKALITETU GROMILE U RAICIU zaseoku Raica, koje je od Konjica udaljeno oko 20 kmzrane linije u pravcu jugoistoka, neposredno uz lokalni put, nalokalitetu Gromile, smjetena su dva steka u formisljemenjaka sa postoljima.Ova dva steka su karakteristina to ne spadaju u grupu niskihsljemenjaka, koji se prema postolju suavaju.Naime, pomenuti steci su raeni tako da su izuzetno visoki,uski i prema postolju se proiruju.

KULTURNI PEJZA BLATAKO JEZERO SA DIJELOM KANJONA RIJEKE RAKITNICE, PRAHISTORIJSKIMGROBNIM GOMILAMA, NEKROPOLAMA SA STECIMA I NIANIMA, NASELJE BLACANacionalni spomenik ine: Blatako jezero sa okolnim pejzaom povrine 2 hektara i dijelom kanjona Rakitnice; etiri prahistorijske grobne gomile i nekropola sa 15 steaka na lokalitetu Kosan-krst; Prahistorijska grobna gomila i nekropola sa 12 steaka na lokalitetu Vi stijena; Prahistorijska grobna gomila i nekropola sa tri steka na lokalitetu Bubalua; Nekropola sa osam steaka na lokalitetu Kod ekia; Prahistorijska grobna gomila i osamljeni steak na lokalitetu Komadinov do; Nekropola sa sedam steaka na prostoru aktivnog pravoslavnog groblja i nekropola sa devet niana u blizini

lokaliteta Komadinov do.

NEKROPOLA SA STECIMA I OSTACI SREDNJOVJEKOVNE CRKVE NA LOKALITETU CRKVINA U RAZIIMANacionalni spomenik ini arheoloko podruje ostaci srednjovjekovne crkve i nekropola sa 104 steka smjetenihna desnoj obali rijeke Neretve.


9/30

PRIRODNO I HISTORIJSKO PODRUJE U SELU GORANINacionalni spomenik ine:Nekropole sa stecima na lokalitetima Velije, arevina,Klokotje i Trnovnik, muslimansko groblje, te mjesto i ostacidamije (Hadi-ahmanova damija) u Goranima.


10/30


11/30


12/30


13/30

ARIJSKA, JUNUZ-AUEVA DAMIJANalazi se u staroj konjikoj ariji, u neposrednoj blizini Starogmosta. Ova damija je vjerovatno najstarija i, prema poziciji uurbanom tkivu naselja, najznaajnija damija u Konjicu. Prema

tradiciji, gradnja ovog objekta se pripisuje izvjesnom Junuz-auu, a datira se u XVI stoljee,

STARA DAMIJA U GORNJOJ MAHALI U SEONICISeonica je udaljena od Konjica 30 km prema jugozapadu, a odOstroca 12 km prema sjeveru, smjetenoj u kanjonu rjeiceSeonice. U Seonici su nekada ivjele uvene i bogate begovskeporodice koje su posjedovale velike zemljine posjede:Begimanovii, Delii, Glavovii, Slomii, Paalii, Begete,Buturovii, Hasagii, Alajbegovii.

FRANJEVAKI SAMOSTAN I CRKVA sv. IVANA KRSTITELJA UKONJICUNalaze se u samom sreditu grada Konjica, na desnoj obaliNeretve, ispod brda zvanog Vrtaljica, na lokalitetu u ijoj blizini

su izgraeni prvobitni samostan i crkva sredinom XIV stoljea.Objekte graditeljske cjeline ine: samostalna Crkva sv. IvanaKrstitelja, samostalna zgrada, tri pomona objekta (vjeronauneprostorije-dvorane) i pokretno naslijee. Zgrada dananjegsamostana izgraena je 1939-1940. godine, a crkva sv. IvanaKrstitelja je graena dui vremenski period, u etapama. Objekatcrkve je graen u periodu 1895.-97. godine, enterijer crkvezavren 1909. godine, a zvonik je sagraen 1919. godine. Objekat

crkve nije izveden prema originalnom projektu koji je uradioarhitekta Josip Vranca iz Maarske, koji je predstavljao jednogod najznaajnijih graditelja svog vremena na podruju Bosne iHercegovine.

REPOVAKA DAMIJA U KONJICURepovaka damija u Konjicu je jedina damija smjetena na desnoj obali Neretve, na povienom platou iznad ulice,u neposrednoj blizini Starog kamenog mosta. Specifinost ove damije se oituje u nedostatku tipinih elemenata

partera damije i smjetaju damije na povienoj platformi koja dominira trgom.


14/30

PRAVOSLAVNA CRKVA sv. VASILIJA VELIKOG U KONJICUPravoslavna crkva sve do 1860. godine, na podruju opine Konjic, nije imala niti jedne svoje organizacione jedinice.Njeni vjernici na desnoj obali Neretve (Bosanska Neretva) bili su od poetka XVIII stoljea ukljueni u parohijuPazari, a oni na lijevoj u Mostarsku pravoslavnu crkvu (parohiju). Prva organizaciona jedinica bila je parohija Konjicsa sjeditem u elebiima, gdje je sagraena i crkva. Na lokalitetu Varda u Konjicu zapoela 1885. godine izgradnja

pravoslavne crkve - Hrama sv. Vasilija velikog, o emu je u Sarajevskom listu bila obavjetena i iras javnost. Kako nepostoji sauvana nikakva popratna dokumentacija o izgradnji ovog objekta, to se ne moe sa sigurnou utvrditi da lije on u potpunosti uraen prema originalnom projektu, ili je krajnja reduciranost njegove eksterijerne dekorativneplastike rezultat skuenih materijalnih mogunosti investitora. U svojim vanjskim formama, ovaj objekat je krajnjepojednostavljen i bez dekorativnih elemenata. Zavren je 26. oktobra 1886. godine. Za razliku od eksterijera, enterijercrkve je bio bogato opremljen, a njegovu veliku vrijednost predstavljao je ugraeni ikonostas koga su 1925. godine urezbariji uradili konjiki majstori, drvorezbari Sulejman Hadizuki i Salko Alagi.

VOJNI OBJEKAT D-O ZVANI ARC U KONJICUU samom gradu Konjicu, na prostoru lokaliteta bive namjenskeindustrije IGMAN KONJIC, na desnoj obali rijeke Neretve,nalaze se tri kamuflane zgrade za ulazak u predmetni objekatizgraen u unutranjosti brda, iznad kojeg se nalazi planinaZlatar.

Objekat nosi naziv ARC, a to u vojnikim rjeniku znaiARMIJSKA REZERVNA KOMANDA.Objekat se sastoji iz tri djela:

1. Vanjski dio (nadzemni) koji ine tri zgrade, nalik navikendice, a koje prvenstveno slue za kamuflau za triulaza u objekat,

2. Tuneli koji povezuju vanjski i tieni dio objekta i ujednoimaju funkciju da amortizuju nuklearni udar,

3. tieni dio objekta (tien klimom i drugim sistemima)gdje je ukupno ugraeno 21 sistem i koji svi skupa inereim rada i tehnikog odravanja objekta.

Svi ovi sistemi su i danas u funkciji.Zgrada br. 1 ujedno bi bila i nadzemna rezidencija Tita.Zgrada br. 2 sluila bi za smjetaj ljudstva koje bi fizikiobezbjeivalo ovaj objekat.Zgrada br. 3 sluila bi za smjetaj ljudstva koje tehniki brine o

objektu.Osnovna namjena objekta D-0 je bila da prihvati, smjesti i zatiti


15/30


16/30

Srednjovjekovni steci prema istraivanju koje je uradio Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture i prirodeMostar, po zahtjevu opine Jablanica, 1984. godine izvrio je detaljno rekognosticiranje terena. Nakon izvreneinventarizacije utvreno je da je vrijednost i raznovrsnost spomenikog fonda u poreenju sa ranijim saznanjimakao i podacima iz strune literature mnogo vea, te je u potpunosti revidirano shvaanje o broju i vrsti spomenika ,to u konanom nepobitno upuuje na zakljuak da je jablanika oblast u srazmjeri prema uvjetima ivota kao i

klimatskim uslovima u prolosti bila relativno dobro naseljena.Od svih spomenika najbrojniji su srednjovjekovni spomenici - steci kojih je evidentirano 683 (271 ploa, 301sanduk i 22 sljemenaka), na 42 lokaliteta: Djevor 20, Dobrigoe 45, Krstac 1, Glogonica 4, anica 3, Donja Jablanica- od 10 steaka preostala 2, Mrakovo 3, Ostroac - 69 (64 potopljena a 5 najljepih steaka je preneseno u Konjic1954.godine prije potapljanja jezera), Donje Papratsko 2 - oba potopljena, Gornje Papratsko - Topalov greb 10 - sviuniteni ili potonuli u zemlju, ehari 12, Ravna 41 - izgradnjom puta i privatnih kua uniteno 8 steaka, Rodii 2,Slatina 193 steka, abanii 21, Zlate 3, uglii 17 - svi potopljeni, Rama - eljeznika stanica, kod jablanike brane, 7steaka i svi potopljeni, Dugo polje Blidinje - Risovac 150, Ponor Risovac 41, Risovac (kod groblja i kapele) 21 steak,Doljani 25 - 19 uniteno izgradnjom umske kue 1954.godine, na lokalitetu Vrcin greb, Sovii 101 (na slici); premaspomenutom istraivanju Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode Mostar evidentirano je jo 69steaka na est lokaliteta u opini Jablanica, koji su od 1945. godine do danas, uglavnom izgradnjom javnih objekata- akumulacionih jezera, komunikacija, infrastrukturnih objekata i sl. te manjim brojem privatnih intervencija,uniteni.

Iz otomanskog perioda - stari most na jedan luk ispod sela Slatine preko Rame - potopljen Jablanikim jezerom,Hadi Nezgodina kamena damija u Doljanima unitena u posljednjem ratu i obnavlja se, aban baa ivkovievadamija u Soviima izgraena prije 1844. godine - unitena u posljednjem ratu, Grob Dive Graboveve na Kedari (naslici kip Dive), Risovac.Iz austrougarskog perioda ovalni kameni eljezniki mostu Glogonici - najveim dijelom potopljen Grabovikim

jezerom, u funkciji, destruiran i dograivan betonom i asfaltom;


17/30

NEKROPOLA STEAKA NA PLATOU RISOVCA

Lokaliteti na kojima se nalaze steci kao i tri nekropole koje suproglaene nacionalnim spomenicima do sada su u veomamaloj mjeri bili dio interesa turista. Naime ovi lokaliteti nisu nakvalitetan nain obiljeeni, ne postoji ureena signalizacija iinfrastruktura koja bi turiste odvela do odredita. Pomenutisteci trebaju predstavljati neizostavan dio turistike ponudeJablanice.

Srueni most na Neretvi simbol Bitke za ranjenikeOno po emu je Jablanica u svijetu prepoznatatljiva je Bitka za

ranjenike na Neretvi. Spomen kompleks Bitka za ranjenikena Neretvi je prije rata bila poznata i posjeena destinacijemnogih graana ex Jugoslovije i Evrope.Spomen komleks je u veoma loem stanju i njegov najkapitalnijii najatraktivniji eksponat Srueni most je napola uniten.Takoer fundus Muzeja je veoma oskudan i trenutno svojimponudom nije u onakvom stanju kakvim ga pamtimo. Ipakspomen kompleks nije izgubio nita od svoje atraktivnosti i

znatielje turista.U datim okolnostima JU Muzej Bitka za ranjenike uz svenapore i nastojanja, izuzev djelomine sanacije samog objekta,djelomine obnove zbirke i eksponata i projekta Etno - kue,nije mogao da prui vie u ouvanju kulturno - istorijskognasljea iz nedavne prolosti.


18/30


19/30

Stjepan grad - tvrava, Blagaj

Srednjevjekovno zdanje - Stjepan grad, nastalo na kasnoantikojutvrdi iznad Blagaja je bio jedan od najvanijih gradova u zemljiKosaa.

Ovaj hercegov grad je zapravo bio gradska palaa, opasanatvrdim bedemima s nazubljenim vrhovima koji su i danasvidljivi. U njemu je stolovao Stjepan Vuki Kosaa pa je zbogtoga i dobio ime Stjepan grad. Ovaj grad je bio okosnicapolitikih i vojnih turbulencija hercegove zemlje sve do 1473.godine kada ga je osvojila turska vojska, te je postao sjedite irezidencija kadije.

Stari grad arijaU periodu otomanske uprave, uz obje obale rijeke Neretve,nastaje grad sa karakteristikama osmansko-orijentalnog tipanaselja, koji se 1520-1566. veim dijelom opasuje bedemima itransformie u utvreno naselje sa (kamenim) Starim mostom usreditu, sagraenim na lokaciji nekadanjeg srednjovjekovnogmosta, iji su ostaci otkriveni tokom posljeratne obnove.

Poslovni dio naselja - arija - formirao se uz obje obale rijekeNeretve: na lijevoj obali se protee u kontinuiranom nizuobjekata iza kula na jugu, do sahat-kule na istoku i Sinan-painedamije na sjeveru, dok se na desnoj obali Neretve, od Starogmosta do Tabaice damije prostire se Prijeka arija iTabhana - koarska arija sa nizom ulica na rukavcimaRadobolje. Izdvojene stambene aglomeracije - mahale, razvilesu se neposredno u kontaktnom dijelu, kao i uz pritoku

Radobolju. Jasna odvojenost funkcije stanovanja u mahalama iposlovanja u ariji, definisala je cijelu urbanu strukturu.Oba dijela povezuje ekscentrino locirani Stari most sasrednjevjekovnim kulama Halebijom (elovinom) na desnoj iTarom (Herceguom) na lijevoj obali Neretve. U kompleksu seistiu Karaozbegova damija sa medresom, Koski Mehmed-paina damija, Roznamedijina damija sa medresom iTabaica damija, hamam i kompleks Tabhana, kao i mlinice istupa ispod damije.


20/30

Kujundiluk (stari bazar)U centru Starog grada moe se uivati u najstarijoj zoni Mostara- Kujundiluku (starom bazaru), graciozno pokaldrmljenojuliici iz sredine XVI vijeka, u kojoj se i danas nalazekarakteristini zanatlijski duani i tradicionalni restorani. U

prolosti, on je bio ila kucavica trgovine cijele regije, a zavrijeme Otomanskog carstva brojao je vie od 500 duana. Ipored promijena koje dolaze s vremenom, ova ulica je zadralaautentinu fizionomiju.

Stari mostRazmiljati o Mostaru, a instinktivno ne zamisliti sliku

prelijepog Starog mosta, gotovo je nemogue, pogotovo znajuida je ovo kameno remek djelo spomenik po kojem je grad idobio ime i koji, simbolino, u sebi nosi mnoga znaenja.Izgradnju mosta zapoeo je, u otomanskom periodu, turskiarhitekt Hajrudin po nalogu sultana Sulejmana Velianstvenog izavrio nakon devet godina rada, 1566. godine. Odmah poroenju, most postade tema mnogih lokalnih legendi, od kojihjedna kae da je Hajrudin bio toliko tvrdoglav, da je tri dana i tri

noi prestajao ispod konstrukcije mosta da bi dokaza koliko jemost vrst. I most je vrsto stajao 427 godina, sve do 1993.,tragine godine, u kojoj bombardiranje mosta nije pretstavljalosamo strateki cilj vojne politike, nego i okrutan nain da sepogodi u srce simbola ljepote i graanskog jedinstva. Rad narekonstrukciji mosta trajao je vie godina i pretstavljao jeogroman poduhvat, jer je odlueno da se most obnovitehnikama graenja iz XVI vijeka, uz primjenu istog metoda

spajanja i priblinim rezovima kamena, da bi se dobile odreenanesavrenstva i jedinstvenost starog mosta.Most je artiljerijskim pogocima sruen 1993. godine. Podpatronaom UNESCO-a formiran je meunarodni timstrunjaka za rekonstrukciju Starog mosta, restauraciju kulaTare i Halebinovke, Sultan-Selimovog mesdida i ostalihobjekata u spomenikom kompleksu. Nakon obnove, Stari mostje sveano otvoren 2004., a Komitet za svjetsku batinu je 17.07.2005. upisao podruje Starog mosta sa Starim gradom Mostarana Listu svjetske batine UNESCO-a.


21/30

Sa "renesansom" Starog mosta i njegovog okruenja, simbolinasnaga i znaenje grada Mostara kao izuzetnog i univerzalnogsimbola suivota zajednice razliitog kulturnog, etnikog ireligijskog porijekla je uvrena i ojaana, uz naglasak naneogranienim naporima ljudske solidarnosti za mir i mo

saradnje pri suoavanju sa tekim katastrofama." Most je simbolsusreta Istoka i Zapada, islama i kranstva.Ne treba propustiti takmienje u skokovima sa Starog mosta,koje se od 1968. organizira u julu svake godine, mada historijskiizvori pominju da se sa njega skakalo jo od vremena gradnje.

Kule Tara i Halebija (XVII vijek)

Dvije kule, smjetene svaka na po jednoj strani mosta, stre kaoarhitektonski ogranci samog mosta i podsjeaju na kameneuvare prelaska preko rijeke. Kula Tara se nalazi na istonojobali, polukrunog je oblika, a za vrijeme Otomanskog carstvasluila je za uvanje municije. Danas je u njoj sjedite MuzejaStarog mosta. U Halebiji, na zapadnoj strani, svojevremeno sena niim spratovima nalazio zatvor, a na viim uvari. Koritenaje i kao osmatranica. Iza Tare, na lijevoj obali Neretve, nalazi sekula Hercegua, sagraena u prvoj polovini XV vijeka, zavladavine Hercega Stjepana Vukia Kosae.

Karaozbegova damija (1557.)Karaozbegova damija, jedna je od najveih inajreprezentativnijih spomenika sakralne islamske arhitektureXVI vijeka. Sagraena je 1557. po projektu turskog arhitekte

Kode Mimara Sinana, a u unutranjosti je raskono ukraenaarabeskama i floralnim crteima. Kao to je tada bio obiaj, usvom dvoritu damija je ugoavala druge strukture: fontanu zaritualno umivanje (adrvan), islamsku vjersku kolu (medresu),biblioteku i javnu kuhinju za siromane. Iza damije nalazi senajstarije muslimansko groblje u gradu. Laganom etnjom odstare jezgre grada stii ete do Karaozbegove damije.


22/30

Koski Mehmed-Paina Damija (1617.)Stotinjak metara sjeverno od Starog mosta, na lijevoj obaliNeretve nalazi se Koski Mehmed-paina damija. Sagraena je1617.godine i jedina je mostarska damija u kojoj je sauvanaprvobitna boja i dekoracija zidova. Iako je bila pod zatitom

UNESCO-a 1993. godine ostala je bez munare, a nisu poteenini njeno dvorite ni kupola.

Sahat kula (1630)Jo jedan znaajan spomenik plodnog otomanskog razdoblja jeSahat kula, koja se nalazi pored Muzeja Hercegovine. Ovajetvrtasti toranj, koji datira iz 1630., visok je 15 m, a usmenapredanja govore da je sagraen pod patronatom uticajnegospoe Fatime-kadune ari. Poznati otomanski putopisacEvlija elebija pisao je da se zvuk zvona sa sahat kule mogaouti na udaljenosti od tri sata hoda. Toranj je oteen uposljednjem ratu. Obnovljen je 1999. godine.

Damija Nesuh-age Vujakovia

Sredinom XVI vijeka, po odreenim izvorima oko 1564. godine,Nesuh-aga Vujakovi podie damiju, ispod Sahat kule, ublizini Kujundiluka i Starog Mosta, koja je poznata i kaodamija pod lipom. Posebnosti ovog objekta su umjetniki

uticaj obalskih podruja (mediteransko-dalmatinska kola),vidljivi u odreenim dekorativnim elementima.


23/30

Hadi-Kurtova damija Tabaica

Ova damija je sagraena na prelazu iz XVI u XVII vijek po eljiHadi-Kurta, predstavnika jedne od najstarijih mostarskihfamilija. Nalazi se na desnoj obali Neretve, stotinjak metara od

Starog mosta, pored Tabhane, kvarta u kojem se tavila,obraivala i prodavala koa. Ova damija je dobila ime ponjenim korisnicima tabacima tj. koarima. Uz Tabaicu damijunalazi se niz malih duana pa je zbog svog poloaja jedna odnajposjeenijih damija u Mostaru.

Tursko kupatilo

Koritenje javnih kupatila (hamama) bilo je jako raireno u dobaotomanske vladavine. Tursko kupatilo, kod damije Tabaice iTabhane (u kojoj se obraivala koa) izgraeno je krajem XVI ipoetkom XVII vijeka u klasinom otomanskom stilu. To jejedino tursko kupatilo Mostara sauvano do danas, a i jedno odmalobrojnih sauvanih u cijeloj Hercegovini.

Kriva uprijaNa rijeci Radobolji, blizu njenog ua u Neretvu u blizini Starogmosta, nalazi se Kriva uprija, minijaturna verzija Starogmosta. Sagraena je 1558. godine, osam godina prije Starogmosta. Pria se da je napravljena kao uzor za taj naknadni, punovei graevinski poduhvat. Unitena je u poplavi 2001. godine, anedavno je obnovljena.


24/30

Otomanske rezidencije (XVI-XIX vijek)Da bi se osjetio dah svakodnevnog ivota iz otomanskog perioda, dovoljno je posjetiti jednu od tri turske kue, kojesu sastavni dio urbanog konteksta: to su kue uticajnih obitelji Bievi (1635), Kajtaz (XVIII vijek) i Muslibegovi(XIX vijek). Ove stare kue, intrigantne i dobro ouvane, na detaljan nain svjedoe o rezidencijalnom stilu i okusustvarnog domainskog ivota iz tog perioda.Svaka od ovih kua ograena je visokim zidom, zbog intimnog ivota muslimanske porodice. Ukusna dvoritakarakteriziraju dekorativni elementi na tlu, fontane, egzotine biljke, cvijee i voke.

Od sauvanih stambenih kua iz turskog doba u Mostarunajznaajnija je Bievia kua poznatija kao Bievia oak iliTurska kua. Sagraena je 1635. godine.Bogatstvo dekorativnihmotiva, od ulaznih vrata u prvu i drugu avliju, preko kaldrme uavliji i drvoreza na potpornim gredama i ogradi od divanhane doulaznih vrata u oak i oka, najbolje pokazuje vrijednost ovestambene kue. oak isturen nad Neretvom na dva veomavisoka i smjelo postavljena kamena stuba, predstavlja ovu kuukao najsmjelije komponovano dijelo stambene arhitekture izturskog perioda u Mostaru.

U istoiinenoj ulici nalazi se Kajtazova kua izvorno ouvana,nastala najvjerovatnije krajem 16. ili poetkom 17. vijeka.Kua pripada gradskoj stambenoj arhitekturi osmanskog doba inajljepi je stambeni kompleks s kuom za mukarce i kuom zaene.

Plemika porodica Muslibegovi nastanila se u Mostaru krajem17. stoljea, nakon pada Herceg-Novog pod Veneciju 1687.godine. Kua je u vlasnitvu te porodice ve stotinama godina, adanas su njeni vlasnici Tadudin i Zehra Muslibegovi.Kua sadri antikvitete iz osmanskog perioda, poput starihknjiga -- tampanih na turskom, perzijskom i arapskom jeziku --

bosanske mahrame, pojaseve, salvete, torbe, prekrivae zakrevete, arape, medaljone, sofe, lampe, anadolske ilime itapiserije.


25/30

Kapija vas uvodi u prostrano dvorite ispred kue, koje jeprepuno raznog cvijea, palmi, japanskih jabuka, dudova,mumula i drugog bilja.

itomislii

itomislii su malo naselje na lijevoj obali rijeke Neretve, analazi se na putu Mostar Ploe na oko 20 km od Mostara. Naovom mjestu se nalazi najvaniji pravoslavni manastir uHercegovini. Izgraen je krajem XVI vijeka, na ruevinama starecrkve, pod pokroviteljstvom Hrabrena Miloradovia. Jedan odnjegovih elemenata na koji posebno treba obratiti panju sucarske dvijeri ikonostasa (vrata oltara), koja ikonografski

predstavljaju Blagovesti. Oko crkve nalaze se druge pripadajuestrukture: stari konak iz 1767., novi iz 1967. i kola iz XIX vijeka.Manastir je u potpunosti restauriran 2005. godine i proglaennacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Stara i Nova pravoslavna crkva

Stara pravoslavna crkva izgraena je 1834. godine na lokalitetu

Bjeluine. Znaajan primjer pravoslavne sakralne arhitekture,Crkva uva prelijepu ikonu Djevice Marije, drvene ikonostase saraznim ruskim, venecijanskim i lokalnim ikonama koje datirajuiz perioda od XV do XVIII vijeka. Nova crkva, smjetena uuzvienoj, brdovitoj gradskoj zoni, izgraena je u periodu 1863. 1873. po projektu umjetnika Spasoje Vulia. Ruenja izposljednjeg rata potpuno su unitila ovaj prelijepi objekat a timeje izgubljeno i njegovo umjetniko naslijee. U ovom trenutku

dravne institucije rade na tome da se omogui njegova obnova.


26/30

Mitropolija Vladiin dvor (1908)Izgraena 1908., u vrijeme Austrougarske carevine, zamitropolita pravoslavne crkve, mitropolija predstavljainteresantan primjer neobarokne arhitekture. Zgradamitropolije nalazi se na vioj taki istone zone Mostara, na

lijevoj obali Neretve, i sa nje se izvanredno dobro vidi stari diograda. Jako vrijedni ukrasi u unutranjosti i pojedinosti nafasadi, sa niama u kojima se nalaze statue svetaca, strukture uobliku koljke i urne, ine je jako orginalnim spomenikom ulokalnom kontekstu.

Biskupski ordinarijatSimboliki rezidencija se nalazi negdje na polovici puta izmeu

bive, Stare biskupije i Franjevake crkve. Izgraena je1906.godine prema projektu Maxa (Maxsimiliana) Davida iz1902.godine.Objekt je projektiran u duhu neorenesanse, jednogod povijesnih stilova koji su vladali eklektikom arhitekturomna prijelazu 19.u 20. stoljee na irokom prostoru Austrougarske.

Katolika crkva i Franjevaki samostan (1866.)

U Mostaru, osmanlije su pomogli izgradnju katolike crkve 1866.godine. Crkva je stradala u ratu 1992. godine, a 2000. godine, naistom mjestu je napravljena nova crkva veih dimenzija. Ovajkompleks se moe pohvaliti bibliotekom sa 50.000 starih spisa,zapadnih i istonih, i najvei je, takvih karakteristika, u cijelojHercegovini. U zgradi samostana nalazi se i vana kolekcija slikatalijanskih majstora iz XVI i XVII vijeka, a da ne naglaavamo

eksponate iz novijeg doba.

Sinagoga i jevrejsko spomen-grobljeU otomansko doba jevrejska zajednica se bila naselila nateritoriju Mostara, kompletirajui multikult. sliku grada.Sinagoga, izgraena 1889., u predgrau Brankovca, adaptiranaje 1952. g. i poklonjena je Lutkarskom pozoritu. 1999. g., nagradskom jevrejskom groblju, podignut je memorijal jevrejimartvama Holokausta.


27/30

Austrougarske graevine (XIX-XX vijek.)U Mostaru se nalaze mnogi objekti izgraeni u tokuaustrougarskog perioda i pretstavljaju dobar spoj zapadne iorijentalne arhitekture (pseudomaurski stil). U najinteresantijese ubrajaju Stara gimnazija (1898.), najelitnija kola u gradu

(nalazi se na panskom trgu) i Gradska banja (1914.),projektirana od strane arhitekte Rudolfa Tonniesa uz podrkuMiroslava Loose. Rije je o monim graevinama uaustrougarskom stilu sa maurskim ornamentima.

Partizansko spomen grobljeU zapadnom dijelu grada, koju karakteriziraju iroke zelenepovrine, nalazi se ovo velianstveno spomen-groblje. Izgradio

ga je 1965. godine (u periodu obnove i rekonstrukcije koje jenastupilo nakon zavretka Drugog svjetskog rata) arhitektBogdan Bogdanovi, u znak sjeanja na poginule mostarskepartizane. Groblje ima 661 nadgrobni kamen, koji imajusimbolina znaenja, kao i cijeli spomenik.

Aleksa antiVelikana bh pjesnitva Aleksa anti roen je u Mostaru (27. V 1868. 2. II 1924.). Svoju najveu

pjesniku zrelost anti dostie izmeu 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepepjesme. To je vrijeme burnih drutvenih promjena u Bosni i Hercegovini, u kojima anti

aktivno uestvuje.antieva poezija puna je snanih emocija i ljubavne tuge. Ljubavna poezija Alekse antiarazvila se pod jakim uticajem bonjake ljubavne pjesme, sevdalinke, tako da otud dolazi iambijent njegovih ljubavnih pjesama, koji je smjeten u bosanske bate pune behara, hamama,adrvana. enski likovi koji se pojavljuju u antievim pjesmama okieni su erdanima i izazovnesu, ali ipak skrivene ljepote. Takva je i pjesma Emina, koja je ula u narod i pjeva se kaosevdalinka. U ljubavnim pjesmama najei motiv je enja. antieveva poezija je bazirana na

vjerodostojnom iskusutvu u stvarnom ivotu. anti se vrlo mlad zaljubljuje najprije u Slavonku

Anku Tomlinovi, kerku siromanog fotografa, doljaka, koju na kraju ostavlja pod pritiskom svojepravoslavne porodice. Neto kasnije pomalo rezignirani anti upoznaje i Zorku olinu, mladu i bogatu Mostarku,

k j b i j i di j ik lj j i j j d


28/30

koja zbog interesa svoje pragmatine porodice naputa pjesnika, ostavljajui mu jo jednu ranu na srcu.Druga pjesnika tema imala je rodoljubni karakter. U nekim od svojih najpotresnijih pjesama anti pjeva o patnjionih koji zauvijek naputaju domovinu i odlaze u tui svijet (Ostajte ovdje, Hljeb), dok u drugim pjesmamanaglaava patnju kao vaan historijski moment (Mi znamo sudbu).

EMIA

Sino, kad se vratih iz topla hamama,Prooh pokraj bate staroga imama;Kad tamo, u bati, u hladu jasmina,

S ibrikom u ruci stajae Emina.Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,

Stid je ne bi bilo da je kod sultana!Pa jo kada ee i pleima kree...

- i hodin mi zapis vie pomo nee!

Ja joj nazvah selam al' moga mi dinae e ni da uje lijepa Emina,o u srebren ibrik zahitila vodePa po bati dule zalivati ode;

S grana vjetar duhnu pa niz pleipuste

Rasplete joj one pletenice guste,Zamirisa kosa ko zumbuli plavi,

A meni se krenu bururet u glavi!

Malo ne posrnuh, mojega mi dina,o meni ne doe lijepa Emina.

Samo me je jednom pogledala mrko,

iti haje, alak, to za njom crko'!...

Bl j


29/30

Blagaj

U blizini samog izvora Bune je sagraena i Dervika Tekija,koja sa okolnom prirodom ini jedinstvenu i neponovljivucjelinu. Budui da je priroda dio obreda, stijena i voda uz

blagajsku tekiju neodvojivi su dio sakralne cjeline. Voda sa vrelanekada se koristila za obredno kupanje dervia. Do nje je bilomogue sii stepenicama iz tekijske avlije. Stijena iznad tekijskihgraevina takoer je dio sakralne cjeline.Prema predaji, tekiju na vrelu Bune osnovali su derviibektaijskog reda u XVl vijeku. Zasigurno znamo da je tekijapostojala ve sredinom XVll vjeka o tome svjedoi Evlija elebijakoji je zailjeio da je mostarski muftija Zijaudin Ahmed-ibn

Mustafauz izvor Bune dao sagraditi tekiju helvetijskog reda u ''kojoj dervii vode prijateljske razgovore i naune diskusije''.Sredinom XlX vijeka obnavlja je Omer-paa Latas, i od tadapripada kaderijskom redu. Danas je tekija u posjedunakibendija.

Uz atraktivni izvor Bune, u mjestu Blagaj, nalaze se vrijednispomenici kulture, stare vodenice i stari stambeni kompleks,

begovina Velagievo.Velagievina se ogleda u vodama ade,malog ostrvca na Buni. Prema dobro ouvanim natpisima kojenalazimo na samom ulazu u kompleks, ovaj blistavi draguljnastao je oko 1766.godine. Zgrade su sagraene na sprat saizbaenim doskatima i imaju prostrane cvjetne avlije. Dvijemusafirhane (dobrotvorne kue za goste) sluile su za prijamputnika namjernika.

Muzej Hercegovine


30/30

Muzej HercegovineMuzej Hercegovine osnovan je 1950. godine s ciljem dapronalazi, prikuplja, uva i javnosti prezentira bogatu kulurno-historijsku batinu Mostara i Hercegovine.Muzej u okviru svojih zbirki raspolae sa vie desetina hiljada

muzejskih predmeta, dokumenata, fotografija i drugogmuzejskog materijala.Arheoloki, etnografski, rukopisni, knjievno-historijski,bibliotekarski, numizmatiki i drugi eksponati i sadraji uizlobenom prostoru i depoima Muzeja, na veoma iv i slikovitnain u kontinuiranom pregledu, oslikavaju i svjedoe burnazbivanja koja su se neprestano odvijala na hercegovakom imostarskom tlu.

Stalnost i intezitet tih dogaaja potvruju brojni ostaciprohujalih vremena koje privilegovano uva i batini MuzejHercegovine.

Documents

Baza Bih Prirodno Kulturno Nasljedje