Banovićki registrator [broj 2, juli 2010.]

8/7/2019 Banovićki registrator [broj 2, juli 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/banovicki-registrator-broj-2-juli-2010 1/32





IJr. 2 - jllii 2010. U V O D N I K

o 1 7

D ~ @&[ID~J J&B

Godina I

Broj 2

Banovici, juli 2010.

Presjek rada Opelnskog vijeca Banoviei u prvoj polovini godine-

Odrzenn sedam redovnih, jedna vanredna ijedna svecana sjednica 4

Plan kapitalnih investicija opcioe Banoviei - Skoro 50projekataspremno za realizaciju ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Lista projekata kapitalnih investicija opetne Banovlel za 2010 6

Lista implementiranih projekata cije placanje dospijeva u 2010 9

U pripreIDi nekoliko znaeajnfh projekata 9

Opcina Banoviei u 2010. godini nastavila ulagati u infrastrukturu-Realizovani projekti manjih intervencija a velikog znacaja 10

Otklanjanje barijera za razvoj malih i srednjih preduzeea 11

Reorganizacija Komunalca podjela na trijavna preduzeea 12

Intezivirane aktivnosti oko formiranja odjeljenja suda- Odjeljenje za

prekrsaje i ZK ured u Banovieima 13

Poheljjani uslovi Zivota romske populacije 13

Naucni skup - Kulturno-historijsko iprirodno naslijede opelne Banoviei 14

UBanovieima Centralna manifestacijaobiljezavanja 1.majaza TK 16

JZU "Doma zdravlja" Banovici - Poslovanje u skladu sanormama.

Kvalitet zdravstvenih usluga sve bolji 18

IX- Redovna Skupstlna dionleara RMU Banoviei -Donijeta odlukao rasporedu dobiti za 2009. godinu. Podrzan sporazum 0 izmirenju

potraiivanja radnika 20

Iz banoviekfh mjesnih zajednica - Sela u grad umarsirala 22

Devedeset stipendija isplaeenn na vrijeme 24

Gradska biblioteka organizovala drufenje osnovaca sa piscima 24

Nakon kraee pauze pokrenut rad KUD "Litva" Banovlel 25

Olujno nevrijeme u Banevieima 30. maja 2010 26

Civilna zastita odgovorila zadatku - Angaiovani svi ljudski i materijalni

resursi. 27

Tri decenije auto relija Brekn Banoviei 28

ZKK RMU Banoviel Standardni premijerligasi BiH 29

Poslijeratna izdavacka ofanziva ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••0

r n r n C B ~[ [ ] c r C B C O r n D l l i f f J

C

"tiri mjeseca je iza nas, cetirimjeseca od izlaska prvog broja

"Banovickog registratora".Neki su mozda pomislili da je to-to,

nakon jednog broja nema vise, da

smo se ugustll u vlastitoj ambiciji i

jednostavno nestali. Medutim, mi

smo tu! Evo nas opet sa Varna, u

drugom, nadamo se zanimljivijem i

boljem broju "Registratora".

Slijed desavanja dogadaja u

Opelnl diktira vrijeme naseg pojav-

ljivanja, a u meduvremenu se desilo

dovoljno dogadaja za drugi broj.Radilo se i gradilo, polltlcar! su

zasjedali, razmatrali krupna pitanja

i donosili zivotno vafne odluke.

Sportisti su uspjesne zavrSili takmi-

carsku sezonu i na najbolji nacln

promovisali grad i Opelnu, a nasta-

vljena je tradicija oddavanja nekih

manifestacija. Doslo je do ponovnog

ozivljavanja odredenih aktivnosti u

Opefni, a na pomolu su i neke novekoje bi u narednom periodu mogle

postati simbolomnasegkraj a.

Sve u svemu mnogo je

dogadaja iza nas, mnogo dogadaja

koji traze i zavrjeduju da budu

zablljefeni, sto smo mi naravno i

uradili. Na Varna je da date sud 0

svemu kada procitate ovaj, drugi

broj "Banovickogregistratora"!

Edin KOVACEVIC



O P C IN S K A U P R A V A IJr. 2 - jllii 2010.

Presjek rada Opeinskog vijeca Banoviei u prvoj polovini godine

m r n m m L J ~ r n ~ r n ( [ l [ U J D r n ~~ r n [ f f i [ l L f f i J r n ~ r n [ f f io D ~ [ D [ f f i ~ill[ffi ~ D [ I D J r n D ( B i l l

Usvojeno preko 60 akata. Donijete Odluke, zakljueci i rjesenja znacajni za razvoj opcinei poboljsan]e uvjeta zivota stanovnika. Vijece podrzalc nekoliko znacajnih projekata.

pcinsko vijece Banovici je u

prvoj polovini 2010. godineodrzalo ukupno 7. redovnih,

ednu vanrednu i jednu svecanu

jednicu. U prvih sest mjeseci ove

ine donijete su Odluke, zakljucci i

jesenja znacajni za razvoj opcine i

boljsanje uvjeta zivota stanovnika.koje usvojeno 66akata.

Na vanrednoj sjednici podrzan

idejni Projekat turisticke uskotracneruge sa Muzejom rudarstva i

eljeznice, a svecanom sjednicomiljezen je 1.mart, Dan nezavisnosti

e iHercegovine.

Komunalnim pitanjimaposvecena posebna paznja

Osim izvjestaja 0 radu

pcinskih sluzbi, javnih ustanova ireduzeca iz 2009. godine, ciji je

snivac opcina, od bitnijih odluka

jeca treba istaci: Odluku0

utvrdiva-ju prosjecne konacne gradevinske

ijene jednog metra kvadratnogorisne stambene povrsine; Plan i

ogram odrzavanja cesta, te odrzava-

a cistoce ijavnih povrsina; Odluku 0

zmjenama i dopunama, kao i

S le dn le a 0 1 B a no vle l

provodenju izmjena i dopuna

urbanistickog plana za period 2003-

2020 godina; zatim izmjene i dopune

Odluke 0 sakupljanju, odvozu i

odlaganju komunalnog otpada;Odluku 0 komunalnim taksama;

odredivanju granica mjesnih zajednicai izvjestaj komisije za sacinjavanje

prijedloga za poboljsanje vodoopskrbepodrucja opcine Banovici,

Tu j e takoder niz drugih

odluka, rjesenja i zakljucaka iz oblasti

imovinsko-pravnih i komunalnih

"Rad Opcinskog vijeca u prvoj

polovini ove godine moze se

ocijeniti visokom ocjenom. Doni-

eto je niz odluka znacajnlh za

uspjesn« funkcionisanje opelnskfh

organa (izvdne i zakonodavne

vlasti), kao i niz odluka i rjesenja

znaeajnih za lokalnu zajednicu. U

svom radu, u proteklom periodu,

vijece je pokazalo visoke principe

demokratije, tolerancije, meduso-

bnog uvaiavanja i razumijevanja."

poslova, te drugih oblasti, koje su

imale za cilj razvoj opcine i poboljsa-nje zivota njenih stanovnika.

Posebna paznja u radu Vijeca

bila je posvecena rjesavanju teskih iveoma vaznih pitanja za opcinu, kao

sto su pitanja vodosnabdijevanja ifunkcionisanja i rada Javnog preduze-

ca .Komunalac" Banovici. Donesena

su rjesenja u pravcu rjesavanja i ove

problematike, a kako je rijec 0

znacajnim i krupnim pitanjima, kojatraze vise vremena, te znaeajna

materijalna sredstva, za ocekivatije da

ce se Opcinsko vijece u svom radu i

dalje njima baviti.

Ono sto posebno treba istacikao dobru stvar u radu Opcinskog

vijeca Banovici u prvom polugodistu

ove godine jeste usvajanje Plana

kapitalnih investicija Opcine za 2010.godinu. Plan je ocijenjen ambicio-znim, a njegovim usvajanjem skoro 50projekata ceka pocetak realizacij e.•

Edin KOVACEVIC

o C 0



IJ r. 2 - jlli i 2010 . O P C IN S K A U P R A V A

Plan kapitalnih investicija opeine Banovlei za 2010. godinu

~ m m w m E ! ) m [ p w m D ~ m i l l u i l l ~ [ p W ~ U 1 J m ml l i l l w [ ] l f f i O l l i l l f f i O D C D

Program kapitalnih investicija - visegodisnji Plan razvoja Opeine, Realizacija iz

opelnskog budzeta (stavka: "Rekonstrukcija i investiciono odrzavanje")i sufinansiranjem GAP-a. Odabir i azuriranje Iiste od strane Tima za kapitalna planiranja.

rogram kapitalnih investicija

predstavlja visegodisnji Plan

razvoja opcine Banovici cija je

novna namjena poboljsanje standa-

da u oblasti upravljanja javnim

brima, kao i izgradnja, moderniza-

ija i poboljsanje tehnicke i drustvene

frastrukture Opcine.

Opcinsko vijece Banovici je

olovinom mjesecajuna (14.6.2010. -

2. redovna sjednica Vijeca) usvojilorogram kapitalnih investicija za ovu

odinu, uz ocjenu da je rijec 0 veoma

bicioznom programu. Na usvojenoj

isti naslo se blizu 50 projekata koji ce

iti realizovani, najvecim dijelom,

edstvima iz budzeta opcine, iz stavke

ekonstrukcija i investiciono odrza-

anje", a jedan manji dio sufinansi-

anjem od strane GAP-a (Projekta

pravne odgovornosti faza II).

Projekte odabrao i rangirao

Koordinacioni tim

Vec 2009. godine Opcinsko

ijece Banovici je utvrdilo kriterije za

jenjivanje i rangiranje investicionih

ojekata. Iste godine (na istoj sjednici

3. redovna) Vijece je imenovalo

ordinacioni tim za izradu Programa

apitalnih investicija. Pocetkom ove

odine (25.1.2010.) upucen je javni

oziv za dostavljanje prijedloga za

radu Programa kapitalnih investicija

cine Banovici za period 2010-2014.

odina, koj i je bio otvoren mj esec dana

o 26.2.2010. godine). Po zatvaranju

vnog poziva konstatovano je da je

Kriteriji za ocjenjivanje i

rangiranje investicionih

projekata

-Uticaj na opcinski ekonomski

razvoj;

-Uticaj na zaposljavanje i

dugoroena samoodrzivost

projekta;

-Razvoj ruralnih podrucja opcine;

- Teritorijalna sirina i korist;-Spremnost stanovnistva da

vlastitim sredstvima finansira

projekat;

-Obezbjedenje sredstava izvan

budzeta opcine;

-Donosi nove budzetske prihode;

-Stepen ulaganja opcine na tom

podrucju u prethodnom periodu;

-Ekoloski uticaj na okolinu.

pristiglo ukupno 136 prijedloga, od

cega su za ovu godinu bodovana 52

projekta. Preostali projekti bit ce

bodovani u narednom periodu, a

Koordinacioni tim ce provesti sve

procedure oko azuriranja liste.

Rangiranje je izvrseno na

nacin da je svaki ocijenjeni projekat

poslozen po bodovima tako da je

' . . . .... r: •• -~

UI~!'liall- _ , '::~'

. . .

projekat koji ima najvise bodova prvi

na listi i tako redom. Projekti koji se

nalaze na listi bit ce realizovani iz

budzeta opcine Banovici, do iznosa

planiranog stavkom "Rekonstrukcija i

investiciono odrzavanje", stirn da ce

Lista projekata kapitalnih investicija

za 2010. godinu u toku godine biti

azurirana,

GAP sufinansira tri projekta

Sa Liste projekata kapitalnih

investicija za 2010. godinu odabrana

su tri projekta koja ce biti sufinansi-

ran a od strane GAP-a, prema

kriterijima koje je odredila ta organiza-

cija u Prirucniku 0 finansiranju

kapitalnih projekata. Ti projekti su:

Izgradnja ambulante u MZ Pribitko-

vici; Izgradnja ambulante u MZ

Tulovici i Izvodenje zavrsnih radova

na objektu JP "Komunalac" za potrebe

OC "Pinkland". GAP ce ove projekte

sufinansirati u ukupnom iznosu od125.000,00 KM, a ostatak novca

osigurat ce Opcina, u skladu sa

procentualnim odnosom za svaku

poj edinu investiciju.

Prema kriterijima datim u

navedenom prirucniku GAP-a proje-

kat - da bi bio finansiran od strane te

organizacije - mora imati minimalnu

vrijednost 70.000,00 KM, mora biti

samoodrziv, te da se moze zavrsiti u

roku od deset mjeseci .•

Edin KOVACEVIC



O P C IN S K A U P R A V A IJr. 2 - jlli i 2010.

L iS IIoro ie l l i l l lo i l l in ih in veS lic i il ooC ine B ln oviC i Z I2010 . godinu

Redni Naziv projekta Mjesna Aktivnosti koje su provedene Vrijednost Broj

broj zajednica projekta bodova

1 . Rekonstrukcij a Grad I - Provodi se analiza stvarnih potreba i mogucih~

2 0 1

gradskog vodovoda zahvata na gradskom vodovodu

2 . Izgradnja ambulante Pribitkovici - Projekat u fazi implementacije, 90.000,00 2 0 0

u MZ Prfbitkevlei - Izvodac radovaje DOO "Reweus" Lukavac. KM

3 . Izgradnja ambulante Tulovici - U toku aktivnosti na obezbjedenju zemljista, 90.000,00 2 0 0

u MZ Tuloviei - Izvodac radovaje DOO "Fajol" Lukavac. KM

4 . Izvodenje zavrsnih

radova na objektu Grad I - U pripremije postupakjavne nabavke. 90.000,00 1 9 3JP Komunalac za KM

potrebe OC

Pinkland

5 . Izvodenje zavrsnih

radova na objektu Grad I - U pripremije postupakjavne nabavke. 60.000,001 9 3

JP Komunalac sa KM

uklanjanjem objektaOC Pinkland

6 . Asfaltiranje ceste u - Provedenje postupakjavne nabavke,

MZ Tuloviei - Sehica Tulovici - Ceka se potpisivanje ugovora, 84.308,101 9 2

Potok - Izvodac radova je DOO "Reweus" Lukavac KM

7 . - Proveden postupakjavne nabavke,

AsfaUiranje puta Pribitkovici - Ceka se potpisivanje ugovora, 192.271,001 9 1

Borovac - Trestenica - Izvodac radova je DOO "Reweus" Lukavac KM

8 . AsfaUiranje ceste Bucik - U tokuje postupakjavne nabavke,

Buelk - Ceka se potpisivanje ugovora, 272.613,561 9 1

- Izvodac radovaje DOO "Reweus" Lukavac KM

9 . Izgradnja vodovoda - Uradena je projektna dokumentacija, 1 9 1

u MZ Brezovaea- Brezovaca - U tokuje postupakjavne nabavke. 55.000,00

Mrgan KM

1 0 . - U toku su aktivnosti oko obezbjedenja

Izgradnja vodovoda zemljista, 155.000,00

za MZ Trestenica Trestenica - Ceka se potpisivanje ugovora, KM 1 9 0

- Izvodac radovaje DOO" SF Inzenjering"

Tuzla

1 1 . AsfaUiranje puta u - Proveden postupakjavne nabavke, 382.751,54, 1 8 7

MZ Pribitkovici - Pribitkovici -Ceka se potpisivanje ugovora, KM

Podostrte - Izvodac radova je DOO "Reweus" Lukavac.

1 2 . AsfaUiranje ceste 234.270,00 1 8 6

MZ Trestenica - Trestenica - Provodi se postupakjavne nabavke. KM

Krsevac

1 3 . Izgradnja vodovoda Pribitkovici - Uradena projektna dokumentacija, 68.000,00 1 8 4

za MZ Prlbltkevlel - U toku postupakjavne nabavke. KM

1 4 . AsfaUiranje ceste Bucik - Provodi se podsupakjavne nabavke. 167.241,00 1 8 3

Bueik - Saleteviei KM

1 5 . AsfaUiranje puta u - Proveden postupakjavne nabavke, 178.574,00 1 8 3

MZ Prfbitkoviei - Pribitkovici - Ceka se potpisivanje ugovora, KM

Gornji Pribitkeviei - Izvodac radova je DOO "Reweus" Lukavac

o C 0

1II, .11III



IJr. 2 - jlli i 2010. O P C IN S K A U P R A V A



1 6 . Asfaltiranje ceste u - Proveden postupakjavne nabavke i potpisani

MZ Banovtel Selo - Banovici ugovori, 265.000,001 8 3

Podrufniea Ramie] Selo - Izvodac radova je DOO"Roading" Gracanica, KM

- Nadzor - DOO "Tanovic" Banovici,

1 7 . Asfaltiranje ceste Seona - Provedenje postupakjavne nabavke,

Seona - Rijeka - Ceka se potpisivanje ugovora, 77.458,001 8 3

- Izvodac radova je DOO "Reweus" Lukavac. KM

1 8 . Izgradnja rezervoara - Projekat je u fazi izrade koja ce pokazati

-:a vodu za gradski Grad II opravdanost izgradnje i vrijednost projekta.1 8 0

vodovod

1 9 . Izgradnja kolektora

izmedu dva mosta Grad III - Ugovor potpisan, ceka se izbor nadzora, 720.000,001 7 9

kod direkcije - Izvodac radova je DOO "HiH" Zivinice. KM

Rudnika - Grad III

2 0 . Asfaltiranje ceste u Omazici - Provodi se postupakjavne nabavke. 269.723,00 1 7 9

MZOmazici KM

2 1 . Asfaltiranje ceste Aljkovici - Proveden postupakjavne nabavke i ceka se

Aljkovici - Ikannvici potpisivanje ugovora, 61.192,00 1 7 9- Izvodac radova je DOO "Reweus" Lukavac. KM

2 2 . Asfaltiranje ceste Banovici - Provodi se postupakjavne nabavke. 181.453,00 1 7 8

Banovtel Selo II Selo KM

2 3 . Asfaltiranje ceste Strazbenica - Provodi se postupakjavne nabavke. 251.878,00 1 7 7

Strazbenlea KM

2 4 . Asfaltiranje ceste - Proveden postupakjavne nabavke i ceka se

Aljkovici - prema Aljkovici potpisivanje ugovora, 51.672,001 7 7

Vinogradu - Izvodac radova je DOO "Reweus" Lukavac. KM

2 5 . Asfaltiranje ceste Grad III - Provodi se postupakjavne nabavke. 409.472,00 1 7 4

Brezici KM

2 6 . Asfaltiranje ceste - Provedenje postupakjavne nabavke i ceka se 92.319,00Kelempeee Seona potpisivanje ugovora, KM

1 7 3- Izvodac radova je DOO "Reweus" Lukavac.

2 7 . Asfaltiranje ceste Brezovaca - U tokuje postupakjavne nabavke. 234.719,00 1 7 2

Brezovaea - Catici KM

2 8 . Izgradnja objekta za - Projekat oraden,

potrebe MZ sa Trestenica - U toku provodenje postupka jayne nabavke.

-:1 7 1

sportskim poligonom

u MZ Trestenlea

2 9 . Asfaltiranje ceste u - Provedenje postupakjavne nabavke,

MZ Seona- Seona - Ceka se potpisivanje ugovora, 63.518 KM1 7 1

Mrahernvtet - Izvodac radova je DOO "Reweus" Lukavac

3 0 . Asfaltiranje ceste - Proveden postupakjavne nabavke i ceka se

Aljkovici, skola - Aljkovici potpisivanje ugovora, 20.612,701 7 0

mezarje - Izvodac radova je DOO "Reweus" Lukavac. KM

3 1 . Izgradnja

kanalizacionog Strazbenica - U tokuje izrada projektne dokumentacije. -: 1 6 9kolektora u MZ

Strafbenlea

3 2 . Izgradnja

kanalizacionog Podgorje - Projekatje u fazi izrade. -: 1 6 9kolektora u MZ

Podgorje



O P C IN S K A U P R A V A IJr. 2 - jlli i 2010.



33. Asfaltiranje ceste u

MZ Banoviel Selo - Banovici - Provodi se postupakjavne nabavke. 73.355,00168

Kasumevlel Selo KM

34. Asfaltiranje ceste Brezovaca - U tokuje postupakjavne nabavke. 325.930,00 168

Brezovaca - Mrgan KM

35. Asfaltiranje ceste u - Proveden postupakjavne nabavke, ceka seMZ Grivice, Cifluk - Grivice potpisivanje ugovora, 53.300,00

166Ekonomija - Izvodac radovaje DOO "Reweus" Lukavac. KM

36. Asfaltiranje ceste u

MZ Banoviel Selo - Banovici - Provodi se postupakjavne nabavke. 104.148,00151

Odzak Selo KM

37. Rekonstrukcij a

mokrih cvorova u Grad I - - - - »> 147Osnovnoj §koli

Banoviel

38. Kvalitetnij e Banovici - Provodi se postupakjavne nabavke za izradu

vodosnabdijevanje u Selo projektne dokumentacije. / 146MZ Banovtel Selo

39. Svi u sport - poligon Grad I

- - - - - - - -> 146

kod OS Grivice

40. Izgradnja mosta u - Uradena projektna dokumentacija,

naselju Oskova Oskova - U toku je postupak provodenja jayne 130.000,00136

nabavke, te obezbjedenje saglasnosti i dozvola. KM

41. Izgradnja objekta za - Uradena projektna dokumentacija,

potrebe MZ Brezovaca - U toku je postupak jayne nabavke. 60.000,00129

Brezovaea KM

42. Izgradnja stepenlsta - Proveden postupakjavne nabavke, ceka se

kod sportske Grad I izbor nadzora, 70.000,00127

dvorane i ulica - Izvodac radova je DOO "GPP" Banovici KM

Zeljeznicka - Grad I

43. Izgradnja objekta za - Uradena projektna dokumentacija,

potrebe MZ Banoviei Banovici - U toku su pripreme za provodenje postupka 67.188,00123

Selo Selo jayne nabavke. KM

44. Izgradnja jayne - U toku izrada projektne dokumentacije i

rasvjete u naselju Grad III priprema jayne nabavke. 45.000,00120

Brezici KM

45. Izgradnja objekta za - Vode se aktivnosti na obezbjedenju zemljista,

potrebe MZ i Grivice - Uradenaje projektna dokumentacija, 149.865,00120

sportskog kluba - U toku su aktivnosti oko postupka jayne KMGrivice nabavke.

46. Izgradnja objekta za - Vode se aktivnosti na obezbjedenju zemljista,

potrebe sportskog Oskova - Projektna dokumentacijaje uradena, 149.035,00119

kluba Oskova - U toku priprema postupkajavne nabavke. KM

47. Izgradnja jayne - Projekat je u fazi implementacije, 12.000,00

rasvjete u ulici Grad I - Izvodac radova je DOO "Masinoremont" KM+nabavka110

Zeljeznicka Banovici, iugradnja

48. Rasvjeta u MZ Grad Grad II - Proveden postupakjavne nabavke, 7.000,00

II(Rasadnik) - Ceka se implementacija KM+nabavka88

iugradnja

o C 0

1II, .11III



IJr. 2 - jlli i 2010 . O P C IN S K A U P R A V A

L is ta i m p le m e n t i r a n i h p r o ie k a ta c ii e p la C a n i e d o s p U e v a u 2 0 1 0 . g o d in i

ostojeci projekti na podrucju opcine Banovici zapoceti u 2009. godini, a koji su zavrseni ili se nastavljaju u 2010. godini,

nosno aktivnosti zakoje suvee obezbijedeniingazovani ljudskiimansijsko-materij alni resursi.

Redni broj Naziv projekta

1. Izgradnja jayne rasvjete u centralnom parku

2. Sanacija ostecenih asfaltnih povrsina i vanjsko uredenje oko Gradske dzamije

3. Sanacija puta u naselju Hrvati - MZ Repnik

4. Rekonstrukcija puta u naselju Husagici - MZ Seona

5. Rekonstrukcija ulice 7. novembar

6. Izgradnja trotoara i invalidske staze u ulici Jezero

7. Izgrada kolektora za fekalne vode i regulacija povrsinskih voda

8 . Rekonstrukcija putnih pravaca na podrueju opcine Banovici

9. Asfaltiranje prilaznog puta i parking prostora na izletistu Mackovac

U P IIP IE .IIE IILIII 111111111

PII IED TIfazi pripreme je nekoliko

znacajnih projekata koji seodnose na manje intervencije

gradskom podrucju Banovica isvimjesnim zajednicama. Planirano je

svjetljavanje centralnih dijelova

svake mjesne zajednice, izvodenje

radova na skoro svim stepenistima na

podrucju grada, unaprjedenje djecijih

igralista, sanacija betonskih mostova uMZ Brezovaca, te prosirenje mosta u

MZ Seona. Tamo gdje postoji potreba,

vodit ce se aktivnosti i raditi na

projektima izgradnje poligona i

njihovom kvalitetnijem opremanju

(ogradivanje, rasvjeta, tribine), te ce sesprovoditi aktivnosti oko izgradnje

novih parking prostora iogradivanja

skolskih objekata.

Na podrucju MZ Repnik

planiranaje izgradnjajavnerasvjete odraskrsnice za Hrvate do lokaliteta"Doviste"; u naselju Nasubasici izvrsitce se regulacija potoka, postavljanje

novih cjevastih propusta isanacija

lokalne ceste.Usaradnji saDirekcijom

cesta TK nastavit ce se izgradnja

pjesacke staze do jezera Brestica, dokse ocekuje od preduzeca DOO

"PLANTRANS DIJABAZ" Banovici

da u skladu sa dogovorom izvrsi

asfaltiranje lokalne ceste od regional-nog puta do separacije Brestica,

U 2010. godini nastavit ce seradovi na realizaciji projekata:"Turisticka uskotracna pruga", "ZonaB","Gradski bazen" iGradski trg".

•

Sanela HASKIC



konomska i fmancijska kriza,koja se odrazava na mnoge

segmente drustva, ukljucujuci i

proraeunskih prihoda odcinskog do drzavnog nivoa, nije

ustavila ulaganja u infrastrukturneojekte na podrucju opcine Banovici.

2010. godini zapocelo se s

izacijom infrastrutkutnih projekata

skladu sa raspolozivim sredstvima i

o redoslijedu prioriteta u svim

snim zajednicama. Rekonstrukcijauredenje gradskog parka, sanacija

epenista i povrsinskih voda projekti

u manjih intervencija, a velikog

nacaja koji su realizovani u prvoj

ovini ovegodine.

Uredenje gradskog parka

Gradski park postao je

ajuredeniji dio grada Banovica, a0 tome pored nadleznih

pcinskih sluzbi vodi i Komunalno

preduzece kao nosilac poslova.Znacajna paznja posvecena jeuredenju gradskih zelenih povrsina

ukrasnog grmlja i trave, izvrseno jezasadivanje visokog i niskog rastinja,

te postavljeni (popravljeni) rasvjetni

stubovi. Postavljanjem rasvjeteobezbijedena je dovoljna kolicina

svjetlosti i preglednosti u vecernjim

satima, tako da park vise nije pogodno

mjesto za neprimjerena okupljanja i

nedolicna ponasanja. Sredstva za ovaj

projekat obezbijedena su iz budzetaopcine Banovici u iznosu od 4.000,

KM, a radove su izvodili radnici firme

"Masinoremont" d.o.o. Banovici,

U narednom periodu planiran

je nastavak izgradnje i uredenja parka

sa pratecim elementima, postavljanjenovih klupa za odmor, uredenje staza,kao i redovno odrzavanje zelenih

povrsina.

Regulacija povrSinskih voda

U mjesnim zajednicama

Banovici Selo, Podgorje i Oskova

izvrsena je regulacija povrsinskih i

otpadnih voda za sto su sredstva

izdvojena iz proracuna budzeta za ovugodinu. Ukupna vrijednost radova je

50.000 KM. Izvrseno je prikupljanje

povrsinskih voda sa okolnog terenafudbalskog stadiona u MZ Oskova i

otpadnih fekalnih voda iz stambenihobjekata, te njihovo odvodenje u

kolektor. U istoj mjesnoj zajednici,

naselju Brioni za cetiri zgradekolektivnog stanovanja rijeseno je

pitanje pripajanja kucnih vodovoda u

kolektoru duzini od oko 300metara.

U mjesnoj zajednici Banovici Selo

na potezu Centar - Stara stambena

zgrada, kompletan sliv vode, koji jedovodio do potkopavanja ceste,

usmjeren je prema potoku. Ovim

projektom sprijeceno je dalje ostecenje

kolovozne konstrukcije i obezbijedena

sigumost saobracaja,

Sanacija stepenlsta

Prva faza projekta sanacije

stepenista na potezu Centar grada -m"Djeeije obdaniste" podrazumijevala

je sanaciju ostecenja napravljenih

uglavnom tokom zimskih mjeseci.

Njenom realizacijom stvoreni su

preduslovi za oblaganje stepenistagranitnim plocama, koje je planirano u

drug oj fazi sanacije. Radove su

izvodili radnici firme DOO "Tanovic"Banovici , a sredstva u iznosu od oko

4.000,00 KM osigurala je Opcina.

Kako se rjesenje oblaganja stepenistagranitnim plocama pokazalo kao

najbolje rjesenje u vanjskim uslovima,

posebno za zimski period, ovakav

nacin primjenjivat ce se i kod narednih

sanacija i rekonstrukcija betonskih

stepenista, a jedno od njih je istepeniste na potezu od semafora do

gradske dzamije .•

Sanela HASKIC

o C 0



IJr. 2 - jllii 2010. O P C IN S K A U P R A V A

"Razvoj malih i srednjih

reduzeca na podrucju opcine

anovici" bila je tema javne rasprave

drzane na inicijativu Opcinskog

celnika, au saradnji sa Kantonalnom

ivrednom komorom Tuzla, poduzet-

icima, nadleznim opcinskim sluzba-

iKomisijom za poduzetnistvo, Cilj

vne rasprave bio je da se otklone

arijere koje su do sada kocile razvoj

i srednjih preduzeca, olaksa

ipruzi podrska za daljnji razvoj i

snivanje novih preduzeca u opcini

"Mi smo pokrenuli aktivnosti kako bi

svi poduzetnici dobili uvid i sve

potrebne informacije 0 pristupu

sredstvima podsticaja sa lokalnog,

kantonalnog, federalnog i drugih

nivoa, kako bi mogli aplicirati za ta

sredstva. Dalje nam je cilj da

otklonimo sve barijere koje koce

njihov razvoj, barijere koje predstav-

ljaju smetnje u otvaranju novih malih i

srednj ih preduzeca",

BegoBlrparic, Opcinski nacelnik

.Kantonalna privredna komora,

svim malim i srednjim preduzeci-

ma, pruza informacije putem linka i

veze sa opcinama, logistiku i say

ostali konsalting koji im je potreban

da konkurisu na jayne pozive kada

su u pitanju grant sredstva bilo

lokalnog ili regionalnog karaktera,

odnosno iz fondova Europske unije.

A isto tako kada su u pitanju

povoljne kreditne linije namijenje-

ne za razvoj malih i srednjih

preduzeca"

Suad Seltmovic, Kantonalnaprivredna komora Tuzla

Odrzana Javna rasprava 0 razvojupoduzetnlstva u opeini Baneviei

O T K l A N I A N I E

B A R IIE R A Z A R A Z V O I

M A llH I S R E D NIIH

P R E D U Z E C AOslobadanjem plaean]a taksi Opefna stlmullse

deficitarna zanimanja.Kantonalna privredna komora pokrenula

Projekat ; Pristup lokalnih zajednica fondovimaEuropske unije".

Olaksana procedura registracije

Procedura registracij e

poduzetnicke dijelatnosti ipreduzeca u

vecini opcina nije nimalo jednostavna i

zahtijeva mnogo vremena inovca, apored toga podlijeze arbitraznom

tumacenju drzavne administracije. Po

pitanju rjesavanja ovog problema

prethodnih mjeseci aktivno se ukljucio

opcinski naeelnik Bego Birparic, kako

bi privrednici sa podrucja nase Opcine

mogli doci do brzeg i efikasnijeg

dobijanja saglasnosti za registrovanje

svoje djelatnosti. Svojim angazmanom

nacelnik Birparic je umrezio aktivnosti

na terenu, omogucio poduzetnicima

efikasniji nastup na trzistu, te skratio

procedure registracije privrednih

dijelatnosti.

Stimulisanje deficitarnih

djelatnosti

Po prvi put je napravljena

klasifikacija taksi po kategorijama i

zonama. Ovom klasifikacijom potpu-

no su oslobodene od placanja komu-

nalnih taksi dijelatnosti koje su

deficitarne, kao sto su dijelatnosti iz

oblasti tradicionalnih starih zanata, na

period od dvije godine, ipoduzetnici

koji se bave sezonskom poljoprivre-

dnom proizvodnjom ito u trajanju od

godinu dana.

Laksl pristup fondovimaEuropske unije

Opcina Banovici je medu

prvim opcinama Tuzlanskog kantona

bila domacin Centru za regionalnu

saradnju Kantonalne privredne komo-

re, koji je pokrenuo projekat pod

nazivom .Pristup lokalnih zajednica

fondovima EU". Projekat ima za cilj

zajednicko i efikasnije koristenje

sredstava Europske unije koja su

namijenjena jedinicama lokalne

samouprave i njihovim partnerima,

kao iuspostavljanje mreze opcina

koja ce svim clanicama Centra pruziti

bolju povezanost i mogucnost

razvijanja kapaciteta za dobijanje

sredstava iz fondova EU. Osim toga,

korisnici ce dobijati informacije 0

aktuelnim pozivima za lokalne i

projekte EU, pomoc u pripremi izradi

projektnih prijedloga, pri pronalazenju

partnera, te drugih vidova saradnje.

.Pristup lokalnih zajednica

fondovima Europske unije" je projekat

koji ce omoguciti bolje iefikasnije

dobijanje sredstava iz fondova Unije,sto ce doprinijeti rasterecenju

opcinskih budzeta. Ujedno, opcine ce

kroz Centar biti u mogucnosti direktno

uticati na odabir prioriteta na osnovu

kojih se planira (realizuje) raspodjela

sredstava u fondovima.

U toku je odabir federalnih i

kantonalnih projekata za sufinan-

siranje idobijanje kreditnih sredstava

za podsticaj poduzetnistvu. •

Tekst ifoto: Sanela HASKIC



O P C IN S K A U P R A V A IJr. 2 - jllii 2010.

Prijedlog mjera za prevazllazenje postojeeeg stanja uJP "Komunalac" d.o.o. Banoviei

U 3 [ ] O J U 3 C f f D J l J l H J J ( ! 5 [ ] [ i l l

mCD[DJ ( [ J~ CJ [ffiJ[])[J[]Offi [IT]J

T I r n D i l T I m m m ~ U 3 [ ] r n ~ [ ] ~Javno preduzece za vodovod i kanalizaciju. Javno preduzece zasnabdijevanje toplotnom energijom. Javno preduzeee za sakupljanje,

odvoz i deponovanje otpada i uredenje javnih pevrslna,

avno preduzece "Komunalac"

d.o.o. Banovici je preduzece u

100% drzavnom vlasnistvu, a

nivac preduzeca je Opcinsko vijece

Opcina Banovici). Ono obavljaoliko djelatnosti koje nisu funkcio-

alno povezane, a rezultat toga surisutni problemi u upravljanju i

unkcionisanju. Kako je rijec 0

cijije primarni cilj da budevis gradanima, poteskoce koje su

isutne imaju direktno za posljedicu

eobavljanje" djelatnosti, odnosno

epruzanj eusluga.

Losa usluga, prituzbe gradana na

, slaba naplativost izvrsenih poslo-i zasterjela oprema sarno suneki od

roka trenutnog stanja u Komunalcu,

anja koje se nametnulo kao jedno od

ajbitnijih, ali i najtezih pitanja

nivacu, Opcinskom vijecu.

Podrian Prijedlog mjeraOpelnskog nacelnlka

U cilju prevazilazenja teskog

tanja u JP "Komunalac" Opcinsko

ijece Banovici podrzalo je, u formi

kljucka, prijedlog mjera naeelnika

Bege Birparica. Prema navedenom

prijedlogu u Komunalac se uvodi novaorganizacija, tako da se od jednog

formiraju trinovajavna preduzeca, To

su: Javno preduzece za vodovod i

kanalizaciju; Javno preduzece zasnabdijevanje toplotnom energijom i

Javno preduzece za sakupljanje, odvozi deponovanje otpada i uredenje javnih

povrsina, Usvojeni zakljucak stupio jena snagu danom donosenja, tj.

3.3.2010. godine.

Prilikom upucivanja prijedlogaVijecu nacelnik Birparic dao je i

odredena pojasnjenja, U svom obraca-

nju istakao je kako se pitanje funkcio-nisanja i rada JP "Komunalac" mora

poceti rijesavati i daje rijec 0najtezem

pitanju koje se do sada naslo pred

Opcinskim vijecem, u postoje-cem

sazivu. Posto, prema njegovim

rijecima, u Komunalcu djeluju tri

sistema koji ne funkcionisu i kakovodenje ta tri sistema nije moguce ujednoj upravi predlozio je formiranje

novihjavnih preduzeca,

Formiranjem novih preduzeca za

komunalne djelatnosti nece bitiugrozeno niti jedno postojece radno

mjesto u JP .Komunalac" Banovici, a

Pozitivno poslovanje Komunalcau 2009 godini

"Javno preduzece Komunalac po

prvi put je pozitivno poslovalo i zbog

toga je dobro da se kroz usvajanje

izvjestaja 0 radu u prosloj godini c ia iovakva vrsta podrske. Tome sudoprinijeli vijecnici opcine Banovici

svojim odlukama na prethodnim

sjednicama Vijeca, gdje se gotovo nasvakoj sjednici razgovaralo 0radu, te

znacaju i razvoju JP "Komunalac"Banovici ."

Predsjedavajuei OV Banoviei:Nermin Delagle

ocekivanja su da ce biti obezbijedena

bolja i efikasnija usluga gradanima u

oblasti vodosnabdijevanja, uredenjajavnih povrsina i isporuke toplotne

energije.

Formirana radna grupa

Od strane Opcinskog nacelnika

formirana je radna grupa koja ce uskladu sa Zakonom 0javnim preduze-

cima i Zakonom 0privrednim drustvi-

rna i drugim relevantnim propi-sima i

nadleznim tijelima, sagledati sve

aspekte, nacine i mogucnosti formira-nja novih javnih preduzeca, Radna

grupa ima zadatak da u koordinaciji sa

drugim nadleznim tijelima predlozi

mjere saniranja gubitaka u JP"Komunalac", te nacin opremanja

(tehnicko i kadrovsko osposoblja-

vanje) sva tri preduzeca komunalnedjelatnosti. Pri tome mora uzimati u

obzir iskustva drugih opcina, kao irealnu situaciju u kojoj se nalazi JP

"Komunalac" .

Nadzomi odbor Komunalca je u

obavezi da putem uprave preduzeca uprelaznom periodu otvori dva namjen-

ska podracuna na kojima bi seiskljucivo poslovalo sredstvima ostva-

renim po osnovu isporuke vode i

toplotne energije.•Edin KOVACEVIC

1II, .11III

o C 0



IJr. 2 - jllii 2010. O P C IN S K A U P R A V A

Opeinske vlasti posvetile veeu paznju naeionalnim manjinama

r n r n r n m M ~ D r n ~ ~ ~r n C O [ i l ] ~ [ ] f ] c p m c p r n D l I \U S O O [ ]

Opcina finansirala zdravstveno osiguranje pripadnika romske populacije. Izrazena spremnostza sufinansiranje projekata iz oblasti stambenog zbrinjavanja.Urueena pomoe najugrozenljlm porodicama.

nistarstvo za ljudska prava i

izbjeglice je u ovoj godini

pristupilo sveobuhvatnom

jesavanju problema Roma u BiR. S

im u vezi usvojen je Akcioni plan -

an zaposljavanja, stambenog zbrinj-

anja i zdravstevene zastite Roma.

U saradnji sa resornim

nistarstvom i humanitarnom organi-

cijom RilfswerkAustrija Internatio-

al, Opcina Banovici je izrazila

premnost da sufinansira projekte iz

lasti stambenog zbrinjavanja Roma.

ao koordinatora aktivnosti sa

ladinim i nevladinim sektorom i

isim novoima vlasti Opcinski

celnikje imenovao Mehic Vehida.

Pomoe za najugrofenlje

Opcinski naeelnik je formirao

adnu grupu za analizu polozaja

ripadnika romske populacije koja jesada znacajno doprinijela poboljsa-

ju zivota Roma na ovim prostorima.

omisija je utvrdila broj domacin-

tava, visinu njihovih primanja,

dravstevno i stambeno stanje, te na

snovu provedene analize donijela

nkretne mjere. Za pet najugrozenijih

Intezivirane aktivnosti oko formiranja Odjeljenja suda

OD J E lJE NJE IA P RE KRSAJE

11K U RE D U B ANOVIC IMASmanjenje utrosaka vremena i novea gradana.

Olaksana komunikaeija izmedu katastra i ZK ureda.

Aktivnosti oko formiranja Odjeljenja za prekrsaje Opcinskog suda Zivinice iZK Ureda u Banovicima vode se od 2007. godine, ana inicijativu Opcinskog

nacelnika ponovo su intezivirane poeetkom ove godine, ali ovaj put sa veoma

izvj esnom realizacij om.

Obezbijedeni ljudski i materljalno-tehnlckl uslovi

Ljudske i materijano-tehnicke uslove, za sto skoriji pocetak rada Odjeljenja,

obezbijedila je Opcina, au saradnji sa Vladom TK, Ministarstvom za pravosude i

upravu, te Opcinskim sudom Zivinice. Odjeljenje za prekrsaje Opcinskog suda

Zivinice u Banovicima i ZK Ured Banovici bit ce smjesteni u prostorije koje su

ranije sluzile za potrebe Opcinskog suda Banovici,

Ispunjavanjem osnovnih uslova stvorene su realne pretpostavke da

pravna i fizicka lica mogu brze izvrsiti uknjizbu, dobiti ZK izvadak, zbog cega sudo sada morali po nekoliko puta putovati

do Opcinskog suda Zivinice. Formira-

njem Odjeljenja suda u Banovicima

gradanima se skracuje vrijeme za

ostvarivanje navedenih prava i smanjuju

finansijski troskovi, a uz to bit ce

olaksana zakonom propisana komunika-

cija izmedu katastra i ZK ureda. Za

otvaranje i pocetak rada Odjeljenja ostaje

da se saceka saglasnost visih nadleznih

nivoa.

porodica obezbijedena je finansijskapomoc, a svim porodicama su

dodijeljeni prehrambeni paketi. Djeci

romske populacije koja pohaduju

srednju skolu dodjeljna je jednokratna

finansijska pomoc kao podsticaj za

nastavak skolovanja i postizanje sto

boljih rezultata.

Odredena sredstva iz opcin-

skog budzeta izdvojena su i za

regulisanje optadnih voda u romskim

naseljima, a Programom kapitalnih

investicija za ovu godinu takoder jepredvidena realizacija nekoliko proje-

kata umjestima ukojima zive Romi.

Udruzenju Roma "Bahtalo-

ilo" sugerisano je nekoliko promjena

koje ce doprinijeti boljem funkcioni-

sanju Udruzenja, saradnji sa vladinim i

nevladinim sektorom i visim novoima

vlasti.

Sanela HASKIC



N A S L I J E D E IJr. 2 - jlli i 2010 .

15. aprila 2010. u Banovieima je odrzan naucni s up.-•.

•••• ••••••e E

E

Vise od dvadeset striUcnjakaiz razlleltih oblasti prezentiralo je svoje radove koji ce

biti objavljeni u zborniku, a kasnije ce posluziti za izradu monografije Banoviea

koja bi tretirala kultlurno-historijsko i prirodno naslijede. CHjskupa je da se bogato

naslijede evidentira i stavi pod odgovarajucu zastitu, da se Banoviei predstave

iu ovom svjetlu te da grad promovira i svoje turistleke potencijale kao sto

su turistieka uskotracna pruga, steeak, jezera, rijeke, sume, Konjuh ...

pcina Banovici i Zavod zazastitu i koristenje kultumo-

historijskog i prirodnog nasli-eda Tuzlanskog kantona potpisuju

naucnog skupa koji je

rzan u Radnickom domu 15. aprila

ve godine. Vise od dvadesetrucnjaka predstavilo je svoje teme iz

licitih oblasti: arheologija, antropo-

gija, etnologija, lingvistika, histori-

, geografija, geologija, ... koje, svaka

a svoj nacin, tretiraju sarolikostgatstva kultumo-historijskog

rodnog naslijedanase Opcine.

Opcine, a u ime suorganizatoraBenjamin Bajraktarevic, direktorZavoda za zastitu i koristenje kultumo-historijskog i prirodnog naslijeda

Tuzlanskog kantona.

rna nedovoljno za sklapanje arheolos-kogmozaika Banovica i okolice.

Kadaje u pitanju bliza povijestBanovica, odpolovice proslog stoljeca

do danas, misljenja naucnika sujasna:

grada ne bi bilo da nije bilo uglja kao

prirodnog resursa koji ga je izgradio, a

je u pitanju dublja proslost od":_1_1;1_ stoljeca, nekoliko hiljada

pa i ona koja ima prahistorijsko

enje naucnici se takode slazu daje

neistrazena i da je obilje

rekegnisciranja po razlieitim osnova-

ime domacina ucesnike skupa

zdravio je Bego Birparic, nacelnik

Cjelodnevni naucni skup u

Banovicima organiziran je u dvije

sesije, a sve teme eminentnih strucnja-

ka, u pisanoj formi, bit ce dostavljeneorganizatoru i one ce, kako jeplanirano, u narednom periodu biti

objedinjene u Zbomik radova, kao

skup tema 0 kultumo-historijskom i

prirodnom naslijedu opcine Banovicite ce, kao takve, biti dobar temelj za

izradu monografije 0 kultumo-

historijskom i prirodnom naslijedu

opcine Banovici.

o C 0



IJr. 2 - jllii 2010. N A S L I J E D E

esnlcl nauenog skupa i teme koj e suprezentirane:

. Bego Omercevic, Doc. Dr. - Gradina Tulovici kao kulturno-

historijski spomenik

Edin Sakovic, Prof. - Arheoloska slika sire okoline Banovica

. Edin Mutapcic, Doc. Dr. - Banovici i okolina u Srednjem vijeku

. Amira Hadzagic Turbic, Doc. Dr. - Natpis Bozicka Banovica

kao medij i njegove jezicke osobitosti. Rusmir Djedovic, Mr. Sci. - Dovista i kultna mjesta na podrucju

Banovica

. Edin Ramic, Doc. Dr. - Nahija Dramesin uosmanskom periodu

. Izet Sabotic, Doc. Dr. - Historijski izvori za proucavanje

proslosti Banovica

. Orner Hamzic, Dr. Sci. - Politicke prilike na opstini Banovici

sreza Tuzle dvadesetih godina 20. stoljeca

Mina Kujovic - Priloghistoriji izgradnje Banovica (1947-1951)

0.Azem Kozar, Prof. Dr. - Problematika valorizacije kulturnih dobara

1. Dzevad Hodzic, dipl, ing. mas. - Banovicki ciro

2.Ibrahim Busatlija, Prof. Dr. emeritus - Znacaj istrazivnj a, zastite i koristenj a kulturno-historijskog i prirodnog

naslijeda

3. Salih Kulenovic Prof. Dr. i Edin Hadzimustafic, prof. - Stecci Banovica i okoline kao kulturno-historijsko

naslijede

4. Refik Bulic, Prof. Dr. - Zamjena dugogjata u govoru naselja Repnik

. Munisa Softie Kovacevic, Prof. - Pregled dosadasnjih historiografskih istraz ·iVlljanaslijeda opcine Banovici

6. Semir Ahmedbegovic, Mr. Sci. -Neke karakteristike prirodno-geografskog naslijeda podrucja Banovica

7.Almira Dzanic, Prof. - Orij entalizmi Banovica i okoline I

8.Fadila Kudumovic, Mr. Sci. - Toponimi na prostoru opcine Banovici

9. Adnan Jahic, Doc. Dr. - Stanje u opcinskom komitetu KP Banovici uoci rezolucije informbiroa 1949. godine

. Orner Hamzic, Dr. Sci. - Izgradnja pruge Brcko-Banovici 1946. godine

. Safer Musanovic, Mr. Sci. - Starine naselja Seona

. Idriz Alihodzic, prof. - Historijska bastinapodrucja Krivaje

. Nihad Zunic, Mr. Sci. - Geolosko i rudarsko naslijede podrucja Banovica,

kljueci naucnog skupa:

.Dosadasnje strucno i naucno poznavanje i istrazenost kultumo-historijskog i prirodnog naslijeda Opcine Banovici

je bilo nedovoljno.

. Istrazivacki rezultati ovog naucnog skupa ukazuju na nesumnjivo bogatstvo i raznolikostkulturno-historijskog i

prirodnog naslij eda Opcine Banovici

Podrzavaju se dosadasnja istrazivanja i nastojanja Zavoda za

zastitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeda Tuzlanskog

kantona i opcine Banovici na istrazivanju i valorizovanju

ukupnog naslijeda Banovica i okoline

. Potrebno je sva izlaganja sa ovog naucnog skupa u obliku

struenih i naucnih radova prikupiti i obj aviti u obliku zbomika

radova kako bi rezultati ovog skupa bili dostupni siro]j avnosti.

. Zaduzuj e se Kantonalni zavod i Opcina Banovici da u saradnji

sa nadleznim kantonalnim i federalnim ministarstvima,

kantonalnom i federalnom turistickom zajednicom i drugim

srodnim ustanovama sto prije pristupi izradi strucnog elaborata

Kulturno-historijsko iprirodno naslijede Opcine Banovici u

kome bi se evidentirala i zastitila svakulturno-historijska i

prirodna dobra na podrucju opcine Banovici.

Tekst ifoto: S. Berbie

o V 0



T U R I Z A M IJr. 2 - jlli i 2010 .

Turizam sansa za razvoj i promociju opelne Banoviei

r r O ? f f i J l J O J m o U 5 0 C l L f f i m E ][Uf f iJ ] ]O~mClI ID O J e G o r u J E f m m l I I T l l I D

l J o [Uffi[illl1/JJl]([JffiillJ1]g)rnIJ r n m m D O J r nTurlstiekl potencijal opeine, uz odgovarajucu prezentaciju, privlaei sve vise Ijubiteljanetaknute prirode; Turfstlfkl voz Ciro, svojevrsni "muzej na toekovlma"

atrakcija za turiste; Pozdrav proljecu i Prvomajski uranak 2010., prilika za promociju.

pcina Banovici, iako tradi-

cionalno rudarski industrijski

kraj, posljednjih godina, sve

ecu sansu za razvoj, ali ipromocijuidi u razvoju turizma. Upravo u toj

asti lezi veliki potencijal, buduci da

va opcina obiluje izvanrednim

rodnim bogatstvima iatraktivnim

kacijama, koje decenijama privlaceitelje prirode izletnike.

Konjuh, prirodni dragulj

Konjuh je jedno od najatrak-

vnijih lovista, koje svojim prirodnim

potama, bistrim planinskim vodoto-

ma, dominira turistickom ponudompcine, Pored Konjuha vazno je

i rnnogobrojna banovicka

jezera. Medu njima se posebno

izdvajaju jezero Brestica, brana na

Mackovcu i Ramicko jezero. Tu su i

druga vjestacka jezera stvorenaeksploatacijom uglja, a takvih je na

podrucju Banovica veliki broj.

Muzej na tockovima

Nije pretjerano nazvati turisti-ekom atrakcijom banovickog ciru, jer

posljednjih godina parne lokomotive

stare vise od pola vijeka, privlace

strane turiste, neke cak i iz preko-

okeanskih zemalja. Zbog eire

proteklih desetak godina Banovice suposjecivali Amerikanci iJapanci, te

35 turista, zaljubljenika u parne

lokomotive, iz osam zemalja svijeta,

u aprilu ove godine posjetililo je

OpcinuiRMU Banovici, Dvodnevnuposjetu turisti su iskoristili da svojim

kamerema i fotoaparatima zabiljezerad unikatnih pamjaca, RMU i

Opcina, za banovicke osnovce,

organizovali su, krajem prosleskolske godine, besplatne promotiv-

ne voznje turistickim cirom na

relaciji Direkcija Rudnika Turija i

obratno.

turisti iz Austrije, Holandije i drugiheuropskih zemalja. Pred Banovicanese postavio izazov kako interesovanje

ljudi za ciru, uz prirodni dragulj

Konjuh, uobliciti u jedinstvenu

turisticku ponudu.Predstavnici opcinskih vlasti i

rudnika krenuli su, zato, u izradu

idejnog projekta gradnje prve turisti-

eke pruge uzanog kolosjeka i muzeja

rudarstva u BiR. Idejni projekat, uz

promotivnu turistieku voznju popular-nim cirom, prezentiran je krajem

prosle godine, a nakon odrzane javne

rasprave, podrzan je i od straneOpcinskog vijeca Banovici,

o C 0

1II, .11III



Opcina Banovici ima povoljne

uslove za razvoj lovnog turizma naobroncima planine Konjuh i

ribolovnog na vise planinskih

rjecica: Oskova, Krabanja, Zlaca iStudesnica, Planinski hotel «Zlaca»,

udaljen 12km od centra Banovica jejedan od najboljih planinsko-rekreativnih centara Tuzlanskog

kantona. Planinska kucica «Zobik» je

poznata svim ljubiteljima prirode

siromBosne iHercegovine.

Pozdrav proljecu prilika za

promociju

I dok je glavni projekatradnje turisticke pruge uzanog

losjeka i muzeja rudarstva, koji ce

uristicku ponudu u ovom segmentu

okruziti u jedinstvenu cjelinu, u fazi

zrade, Opcina Banovici nije gubilarijeme i u saradnji sa Turistiekom

jednicom TK prvomajske praznikeskoristila je za prezentaciju svojih

otencijala, planova i projekata.

rezentacija je uprilicena u hotelu

Nairne, tokom dvodnevne

nifestacije Pozdrav proljecu Prvo-

ajski uranak 2010., realizovane su

rojne aktivnosti. Medu njima se

vaja prezentacija turisticke ponude, saposebnim osvrtom na turisticku

nudu Banovica, i strucna radionica 0

Veliki broj planinskih kuca

smjestenih u najljepsim predjelima

Konjuha predstavlja posebnuatrakciju i pogodnost za izlete. DoZelemboja, jos jednog atraktivnogizletista, moze se stici autom sa

Marinog brda. Izletiste je narocito

posjeceno 2.januara kada veliki broj

zaljubljenika u prirodu tradicionalnoizlazi na ovomjesto.

temi "Eko turisticki proizvod", saposebnim akcentom na mogucnosti i

Tradicija nastavljena

HILJADE IZLETNIKA POSJETILI

ZOBIK I POZDRAVILI DOLAZAK

PROLJECA

Urganizaciji Planinarskog drustva

"Varda" Banovici i pod pokrovitelj-stvom Opcine i ove godine je u

zadnjoj nedjelji mjeseca marta organizovanamanifestacija "Pozdrav proljecu". Podmotom .Pjesacenjem do zdravlja", na hiljade

izletnika sa podrucja Tuzlanskog i ZE-DO liIj~kantona pohodilo je planinu Konjuh iposjetilo izletiste Zobik. Vrijedni domacini,

planinari "Varde" pobrinuli su se za ugodanboravak svih gostiju, te i ovaj put za sve

pripremili topli caj i "cuveni" planinarski grah.Tradicija odrzavanja manifestacije .Pozdrav proljecu" datira jos iz daleke

1976. godine. U pocetku je bila zamisljena kao manifestacija gradana opcineBanovici, a svremenom je prerasla umanifestaciju cijelog Tuzlanskog kantona, pa

i sire.

potrebe Banovica u ovoj oblasti.

Nezaobilazna je bila i promo-

tivna voznjom turistickim vo-zomcirom, zatim manifestacija Bosanska

sofra, na kojoj je prezentirana gastro-

ponuda ovog podrucja, a sve je zaok-

ruzeno Centralnom prvomajskom

svecanosti za TK koja je i ove godinena na izletistu Maekovac okupila

nekoliko hiljada izletnika.

Banovicka sela takode imaju svoju

turisticku ponudu. Pored "Gradine" uTulovicima i stecka u Banovici Selu,u Pribitkovicima 12 km od grada

nalazi se pecina Puzavac. Sarna

pecina u potpunosti nije ispitana, a

bogata je pecinskim nakitom.

I rudarski i turfstleld grad

Postoji, naravno, jos mnogo

toga sto semoze napisati 0 turistickimpotencijalima Banovica i sto zasluzuje

svoje mjesto u turistickoj ponudi ove

opcine. Sve to, medutim, treba znati imoci uobliciti u zanimljivu ponudu, te

na adekvatan nacin prezentirati iprivuci ljubitelje prirode i lokomotiva,

izletnike, i uopce turiste, te na kraju od

svega napraviti sto unosniji posao,

kako bi ubuduce uz pridjev rudarski,

koji se decenijarna veze uz Banovice,

mogao sa punim pravom stajati i

turisticki, •

Sabina MEHANOVIC



l D RAVSTVO IJr. 2 - jllii 2010.

JZU "Dom zdravlja" Banovlel - poslovanje u skladu sa normama. Kvalitetzdravstvenih usluga sve bolji.

m J 3 0 [ U l [ J [ [ i f f i J l ] [ffi1}ffi[][IIDill ( I J U I D I J ( I J

~[]ill[f(f)~m I T { f l ] I T 3 ( I J o o m I T [ ] 0 T I [ ] [ f l ] O l ! 7 f f i

[ } ( j ) m C D [ ) O ~ m [ ] [ f l ] [ [ [ ) O C B O m [ ]U centralnom objektu Doma zdravlja registrirano je 7 medicinskih timova, a u mjesnim zajednicamaudaljenim vise od 4 kilometra jos cetiri tima, dok u manjim mjesnim zajednicama Brezovaea i Oskova

radi pola tima. U toku su radovi na izgradnji sektorskih ambulanti u 'Iulovieima i Prfbitkovieima.Sistematski pregledi uslovljeni su normama. U zadnjih 10 godina zamijenjeno 95% aparata

i medicinske opreme.

avnazdravstvena ustanova "Domzdravlja" Banovicije dijete ovoga

grada, stasala je i razvijala se

hodno porastu broja stanovnistva i

talnim migracijama koje su bile

atioci drustveno-ekonomskog,

lturnog, privrednog i svakog drugogopcine,

Prvotno su prostorije Doma

ravlja bile smjestene u nekadasnjoj

gradi Litvatransa i staba TO (izabne kuce Velepromet, danas Bingo),potom se nametnula potreba za

zgradnjom vece zgrade, u kojoj se i

as nalazi ovaustanova.

Realizacija projekta poredlenemedicine u zavrSnoj fazi

Prema podacima Federalnog

inistarstva zdravstva do sada je, u

kviru projekta na podrucju FBiH,novirano 248 ambulanti porodicne

edicine, a 274 ambulante su

remljene namjestajem i medicin-

kom opremom. Kroz program

odatne edukacije je proslo cak 570imova porodicne medicine, a

pocela je i edukacija i zdravstvenog

enadzmenta, Do ovog momenta u

anovicima je registrirano sedamimova u centralnom objektu Doma

zdravlja i jos cetiri u mjesnim

zajednicama koje su udaljene po 4 i

vise kilometara: u Trestenici, BanoviciSelu, Aljkovicima, Seoni i Pritkovici-

rna. Ambulantama u Brezovaci i na

Oskovi, zbog manjeg broja korisnika

zdravstvenih usluga, a prema norma-

rna, pripada po pola tima. Pola timapodrazumijeva stalni boravak medici-

nara u ambulanti i dolazak doktora dva

puta sedmicno, Standardi sujasni i onikazu dana 2.000 korisnika zdravstven-ihusluga idejedan radni tim, a zamanji

broj korisnika angazira sepola tima.

angazira se iz drugih domova zdravlja,

najces6e iz Tuzle. Te vrste usluga

reguliraju se posebnim ugovorima uskladu sazakonom.

Norme su opet ogranicavajuci

faktor za razvijanje vlastitih kadrova

koji nedostaju za realizaciju sistemat-skih pregleda te je angazman doktora

iz drugih centara nuzda kojaje jaca od

volje menadzmenta banovickog Domazdravlja i korisnika usluga. Brojstanovnika je i u zdravstvu, kao i u

sudstvu regulirao nametanje odredenih

normi, a s njima i broj uposlenih

medicinskih radnika.jekarska uvjerenja uslovljena

normama

Direktor Brigic navodi prim-jer kako je do prije dvadeset godina u

Domu zdravlja bilo uposleno vise od

150radnika, a danasje taj brojmanji za

oko trideset zaposlenika.

Ljekarska uvjerenja za posao

se izdaju u banovickom Domu

zdravlja, obavljaju se i sistematski

pregledi, a onaj kadar koji nedostaje da

bi se izvrsio sistematski pregled



--Iii 2 0 1 0 . l DRAVSTVO

Pri narueivanju za popravku zuba

prednost imaju djeca, daci i studenti

U toku izgradnja ambulanti uPribltkovlelma iTulovieima

Za potrebe stomatoloske ordina-

cije nabavljene su dvije novestolice i masine sa sitniminstrumentima. Dva doktora

stomatologije rade kompletnezubarske usluge. Popravka zubasevrsi po principu narucivanja, aprednost imaju djeca, ucenici i

studenti.Fizikalna medic ina i

rehabilitacija opremljena je prijetri godine opremom i uredajimakoji su neophodni premastandardima za nivo nase opci-ne, a intema medicina je dobilaultrazvuk, EKG aparat i ostale

uredaje i pribor koji su potrebniintemisti.

U maju ove godine pustene su

rad dvije ambulante u Brezovaci ina

skovi koje su u potpunosti gradevin-

ki rekonstruirane, adaptirane i

premljene medicinskom opremom,

pratima i uredajima neophodnim za

ad timova. Sve ambulante imaju

lastite kotlovnice za centralno grija-

je i telefonski prikljucak tako daorisnici zdravstvenih usluga mogu

ozvati lijecnike, U toku je izgradnja

mbulanti u Pribitkovicima i u

ulovcima koju finansira opcina

anovici, Ukupna vrijednost radova

znosi oko 170.000 KM. Za obje

mbulante odabran je jedan izvodac

ema zakonu 0javnim nabavkama i,

rema projekcijama menadzmenta,

bje ambulante bit ce izgradene do

aja ove godine.

banovickom Domu zdravlja je

zamijenjeno novom. 8to se pak voznog

parka tice nabavljena su tri specijalna

Iezeca sanitetska vozila (hyundai,

citroen, peugeot) za prijevoz hitnih

stanja te citroenov kombi za prijevoz

bolesnika na hemodijalizu. Rontgen-

ski kabinet je nabavljen prije sest

godina, za potrebe laboratorijske

dijagnostike nabavljeni su nedostajuciuredaji i oprema, a u toku je projekat

biohemisjkog analizatora vrijedan

40.000 KM cime bi bile zadovoljene

potrebe laboratorije.

Za svih sedam timova u

banovickom Domu zdravlja izvrsena

je gradevinska adaptacija prostorija za

smjestaj, nabavljen novi inventar,

medicinski aparati i oprema neophod-

na za njihov rad. Investitori ovog

projekta su Federalno ministarstvo

zdravstva sa 70%, te Ministarstvo

zdravstva Tuzlanskog kantona sa 20%iosnivac - Opcina Banovici sa 10%

ukupnih finansij skih sredstava. Gine-

koloska ambulantaje takode pretrpjela

gradevinsku rekonstrukciju i adap-

taciju za funkcionalan rad te dobila

savremeni ginekoloski sto za pregled,

kolposkop i ultrazvucni aparat za

potrebe ginekologije .•

Ulaganje u nabavku medicinskeopreme i aparataMjereno procentima, ca k 95%

edicinske opreme i aparata u

Tekst ifoto: S. Berbie



P R I V R E D A IJ r. 2 - jlli i 2010 .

3l.maj 2010. godine : IX Redovna Skupstlna dlonlcara RMU "Banovici" d.d. Banovlel

w C D r n O l J [ ] l ] f f i C D w C L r n m L U C D C I 3 L U ~ C P C D r n [ ] w r n

w C D 0 3 0 T I O rn: Z 2 C D C D m o C B C D w O r n r n o

C P C D w r n Z 2 a J r n ~ C P C D ~ r n [ D J

C D O u [ D J O r n [ ] r n l J r n C P C D T I D J l D l 2 0 m m r n l J i l l

O 3 l D J I J r n O m L UDobit Drustva u 2009. godini 2.347.432 KM, u zadnjih sest godina preko 26 miliona KM.

U narednih sedam godina svim radnicima linearna isplata po 10.000 KM.

Nastavljene aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje termoelektrane i fabrike

cementa u Banovleima,

Bilans poslovanja u zadnjih 6 godina

- ostvarena proizvodnja uglja oko 8.360.000 tona- ostvarena otkrivka blizu 56.894.000 m' cvrste mase

- finansijska dobit 26.118.018,00 KM

- otplata 8miliona KM naslijedenih obaveza

- investiciona ulaganja preko 68 miliona KM 50 miliona

iz vlastitih tekucih sredstava

- redovno servisiranje svih obaveza

- kontinuiran rast placa od 586 KM u 2004. godini do

974KMu2010. godini.

Izgradnja Termoelektrane i Cementare nije upitna '

"Mjere i aktivnosti na realizaciji strateskog projekta

izgradnje termoelektrane i fabrike cementa u Banovicima

su dale vidne rezultate, tako da izgradnja ovih objekata ni u

kom smislu nije vise upitna. Sada sa sigurnoscu iznosim da

ce ovaj projekat ubrzo krenuti u jos konkretniju realizaciju,

odnosno da ce se u mjesecu junu raspisati javni poziv za

prednatjecaj, za izbor strateskog partnera."

Direktor rudnika: Mr. Munever Cergic

o C 0

1II, .11III



IJ r. 2 - jlli i 2010 . P R I V R E D A

Stabilnost proizvodnje uglja ikrivke, veci rast prihoda od rashoda,

investiciona ulaganja i blagi

st placa sarno suneki od pokazatelja

renutnog stanja u RMU Banovici.eveta redovna sjednica Skupstineonicara bilaj eprilika da sei dionicarikratko upoznaju sa stanjem u

eduzecu, rezultatima poslovanja u

09. godini i sa bitnim pokazateljima

slovanja u proteklih sest godina, ali iizijama i planovima razvoja u

nom periodu.

Na dnevnom redu sjednice

aslo se nekoliko bitnih odluka:Usvajanje godisnjeg izvjestaja

rustva i rasporeda dobiti za 2009.

odinu; Usvajanje Revidiranog

rogodisnjeg plana poslovanja

reduzeca za period 2008-2010.

ina; Odluka 0 davanju suglasnostidboru za reviziju da izvrsi izbor

anj skog revizora i Odluka 0

glasnosti na Sporazum 0 izmirenju

otrazivanja uposlenika po osnovu

rava iz Kolektivnog ugovora 0

ravima i obavezarna poslodavaca ioslenika u oblasti rudarstva u FBiH

2000. godine" .

Blizu 2,4 miliona KM dobiti u

2009. godini

Rudnici mrkog uglja Banovici

pjesno su realizirali plan aktivnosti iinansijski plan za poslovnu 2009.odinu. U navedenom periodu

oizvedeno je i na trziste isporuceno

esto vise od 1.450.000 tona uglja i

ostvarena je fmansijska dobit preduze-

ca od 2.347.432 KM. Odlukom dioni-

cara ova dobit se rasporeduje 50% urezerve, a 50%u akumuliranu dobit.

Prosjecna placa u 2009. veca

je za 100 KM u odnosu na 2008.godinu i iznosilaje 874 KM, dokje u

aprilu ove godine dostigla 974 KM. U

istom periodu zabiljezena su i

znacajna investiciona ulaganja. Tako

je iz vlastitih sredstava investirano11.540.238 KM za nabavku neophod-

neopreme.

Navedeni pokazatelji, prema

rijecima prvog covjeka rudnika, mr.

Munevera Cergica, potvrda su da subanovicki rudnici prevazisli sve

probleme izazvane aktuelnom

ekonomskom krizom i zadrzalipoziciju jednog od najuspjesnijih

rudnika uBiH.

Problem tufbl ugrefavaposlovanje (opstanak) Rudnika?

Direktor RMU Banovici mr.

Munever Cergic se tokom sjednice

Skupstine dionicara u svom referatuosvrnuo i na problem tuzbi dijela

sadasnjih i bivsih uposlenika,

predvodenih manjinskim sindikatom,koji traze isplatu "navodno" manje

isplacenih placa po starom Kolektiv-nom ugovoru. Prema Cergicevim

navodima rijec je 0 najozbiljnijem

problemu s kojim se Rudnik trenutnosuocava, problemu koji moze ugroziti

poslovanje, pa cak i opstanakPreduzeca. Stirn u vezi dionicari su

donijeli Odluku 0davanju suglasnostina Sporazum 0 izmirenju potrazivanja

uposlenika po osnovu prava iz

Kolektivnog ugovora iz 2000. godine.Rijec je 0 sporazumu kojim se ne

ugrozava poslovanje Drustva, a na

osnovu kojeg ce svim radnicima, u

narednih 7. godina biti linearno

isplaceno po 10hiljada KM. Navedenisporazum podrzan je od strane

Resornog ministarstva, vecinskog

vlasnika kapitala Preduzeca,

Osim davanja suglasnosti na

Sporazum 0 izmirenju potrazivanjaradnika i sve druge Odluke IX

Redovne Skupstine RMU Banovici od

strane dionicara prihvacene sujednoglasno. Treba napomenuti da je

Skupstini prisustvovalo oko 81%

dionicara s pravom glasa sto je bilodovoljno zapunovazno odlucivanje .•

Edin KOVACEVIC



M J E S N E Z A J E D N IC E IJr. 2 - jlli i 2010 .

Iz banoviekih mjesnih zajednica

a ) [ B D M ~ ~ m [till] [ D J D ~ m D r nl l f f i J J O O J [ ' m ~ ~[i)mm n B I T I T m ( i ) i l l J ~ ~

u m ~ ~ m D ( p E 0 r n r n [ H D m f f i ~Ulaganja u mjesne zajednice prioritet opeine.

Mesne zajednice u opcini

Banovici u ovom trenutku

mogu se pohvaliti novim

komunalnim objektima koji su u

proteklom periodu izgradeni ili je

zapoceta njihova gradnja.

Zivot na pitomim stranama

planina Konjuh i Ozren sve je ljepsi i

lagodniji, a sudeci po podacima kojimaraspolazemo, i u ovoj godini gradit ce

se, u pojedinim sredinama, novi putevi,

sportski tereni, drustveni objekti,

sektorske ambulante.

Ulaganja u povratnleke mjesne

zajednice

Na podrucju povratnickog kraja

Seona do sada su obnovljene 334

porodicne kuce u koje se vratilo 987

stanovnika, a u narednom periodu

planirana je obnova jos 35 stambenihobjekata, cime bi se omogucio

povratak i preostalim prijeratnim

stanovnicima.

Prilikom obiljezavanja Dana

MZ Seona receno je, da su mjestani

dobili adaptiranu osnovnu skolu,

sportski poligon, te nekoliko asfaltira-

nihputnih pravaca. Znacajni poslovi su

uradeni i na deminiranju terena koji su

bili stalna prijetnja po zivot povratnika,

prije svega poljoprivrednika.

Zadovoljstvo je i kod povrat-

nika u banovickom kraju Aljkovici u

kome je osim adaptirane osmogodisnje

skole sa sportskom dvoranom i

rekonstrukcije putnih pravaca, izgrad-

en novi mjesni ured i mesdzid. Pored

gradnje komunalnih objekata znacajni

napori su ulozeni u razvoj poljoprivre-

dne proizvodnje.

U Aljkovicima i Seoni postoji

na desetine plastenika, novih vocnjaka,

a uzgoj stoke je jedno od zanimanja

ovdasnjih stanovnika koji u prozvodnji

hrane vide dodatni vid zarade. Za neke

je pak poljoprivreda i jedini izvor

egzistencije.

Ono cime se posebno hvale, u

ove dvije mjesne zajednice, je uspjeh

sto su ga postigli u razvoju sportskog

zivota, zahvaljujuci, prije svega,

izgradnji nogometnih igralista,

·11I, .11III

o C 0



- - M J E S N E l A J E D N I C E

Trestenica selo za primjer

Obi ljezavajuci Dan MZ

restenica mjestani su ponosno

0brzom napretku ove zivotne

redine u koju su se nakon dolaska

lobode 10. septembra 1995. godine,

oceli vracati prijeratni stanovnici.

zgradeni su putevi, rijeseno je pitanje

nabdijevanja cistom planinskomodom, a obnovljena je i skolska

grada u ovom banovickom selu. U

otpunosti je u Tresten ic i zavrsena

bnova porodicnih kuca, izgradena

licna rasvjeta u centro mjesne

ajednice, a zdravstvena zastita

odignuta je na zavidan nivo, kroz

remanje i rad sektorske ambulante.

I u Tresten ic i ljudi se sve vise

recu razvoju poljoprivredne proiz-

dnje, podizanjem novih plastenika,

zgojemjagoda, a i podizanjem novih

asada sa razlicitim vrstama v o c a ,

ko rekose, Trestenicaje jedinstveno

odrucje na ovim prostorima, gdje je

zgradeno zajednicko spomen

biljezje poginulim u toku ratova

41-1945 i 1992 -1995 godine.

Novo u Banoviei Selu

Banovici Selo je najvece mjesno

drucje u banovickoj opcini, poznato

o tome sto u mjesnom mezarju i d a n

anas stoji stecak Bozicka Banovica

o kome i cijeli kraj Banovici nosi

Ovo podrueje i njegovi mjestani s

ravom se mogu nazvati gradskom

redinom jer su asfaltnim putem

ovezani sa sredistem opcine, dobili su

rojne objekte u centro mjesnog

odrucja u naselju Brezje, Selo II,

akovici, Ramici, Kasumovici. U

anovici Selu rijeseno je i jedno od

orucih pitanja, pitanje odvoza

omunalnog otpada, kamionima JP

Komunalac" Banovici, Sada vise

nema divljih deponija u ovom kraju, a

uredenju i ljepsem izgledu podrucja

pridaje se poseban zn a c a j , Iuristicka

privreda imat ce svoje uporiste u

Banovici Selu. Tu se izdvaja predio

Vrane na kome su izgradene brojne

vikendice, te poznato Ramicko jezero.

Pribltkovlel zasjali novim

sj a j e m

Oko 1.500 stanovnika u Borovcu,

Milicima, Pasicima, Dostovicima,

Podostricu i Gomjim Pribitkovicima

u posljednje vrijeme su itekako

zadovoljni novim sto se izgradilo ili ce

biti uradeno u njihovom kraju.

Pribitkovici bi uskoro trebali dobiti

novu zgradu sektorske ambulante

putem koje ce stanovnici ovog dijela

banovicke opcine uskoro imati

kvalitetniju zdravstvenu zastitu, slicnu

onoj koju godinama imaju njihove

Na obiljezavanju dana mjesnihzajednica, prvi ljudi iz ovih krajeva s

ponosom su govorili 0 progresu u

njihovim sredinama. Zahvalni su

prije svega Opcini Banovici i

Rudnicima mrkog uglja .Banovici",

ali i svima ostalima koji potpomazu

njihove dobre namjere.

komsije iz Banovici Sela. Kod

osnovne skole izgradeno je nogometno

igraliste, a u Podjezero iznad Gomjih

Pribitkovica izletiste. U pravcu

razvoja turisticke pivrede, u cemu videveliku sansu u iskoristavanju prirodnih

ljepota, isticu ~o~cje .Ravne ~~aibe,

Cetenista, Tripica VIsa, Prijevora,

doline rijeke Tre sn j e v e ,

U Pribitkovicima su u posljednje

vrijeme uspjesno rijesili pitanje

napajanja cistom planinskom vodom.

I z v r s e n a je rekonstrukcija vodovoda

Vucica, izgraden je novi vodovod za

naselje Borovac, a u Gornjim

Pribitkovicima pojaeanje dotok vode

u postojeci rezervoar. U ovoj godini

ocekuju se aktivnosti na postavljanju

sloja asfalta na postojecim makadam-

skim putevima za naselja Podostric,

Milici i Gomji Pribitkovici.

Novog ima i u ostalim

sredinama: Brezovaci, Repniku,

Omazicima, Grivicama, Tulovicima,

Oskovi, Podgorju, Strazbenici, Buciku

....•

Sabrija KAHRIMANOVIC



O B R A Z O U A N J E IJr. 2 - jlli i 2010 .

Opeina Banoviei izdvojila znaeajna sredstva za ohrazovanje

®m ~uD[p []rn rnD lJffi D~ [PQ illC f5 []r n (]JmillmrnDlJ[ ] [DJ[ ]

Za stipendije izdvojeno 67.500 KM. Nastavlja se projekat

odradivanja l!ripravnickog staza svrsenih studenata.

U MSS Banovlei upisana 374 ueenika,

pcina Banovici je, krajem

maja, dodijelila 90 stipendija

za skolsku/akademsku 20091

10. godinu cimeje ispunila obecanje

nastavila sa stipendiranjem ucenika i

zavrsili fakultet. Rijec je projektu

strucnog osposobljavanja liea sa

zavrsenom visokom i visom strucnom

spremom, koji ce se realizovati u

saradnji sa zainteresovanim privred-

l a ID :S. Hadle

Pomoe manjinama

Opcina Banovici vodi racuna i 0

manjinama. Tako je dodijeljena___ .............ednokratna novcana pomoc za

sedam srednjoskolaca romske

populaeije u iznosu od po 300 KM.tudenata. Stipendije je dobilo 45

eenika u mjesecnom iznosu od po 50

M i 45 studenata u mjesecnom

znosu od po 100 KM. Stipendije su

odijeljene za deset mjeseei skolske/

ademske godine.

Za ovu namjenu Opcina

anovici je, kao i prethodne godine,

ezbijedila 67.500 KM. Stipendije za

tudente obezbijedene su, dakle u

kupnom iznosu od po 1.000, a za

cenike po 500 KM. Dodijeljena

redstva namijenjena su da pomognu

cenicima i studentima u njihovom

Podrska pripravnicima -

volonterima

Opcinsko vijece i naeelnik

oduzeli su i znacajne aktivnosti u

mislu podrske svim svrsenim

tudentima, ne sarno pedagoske grupe

redmeta, vee svima onima koji su

Vise prvacica u ovoj u odnosu

na proslu godinu

U aprilu je u Banovicima bio

aktuelan upis ucenika u prve razrede

osnovnih sko la za sko l sku

2010/2011. godinu. U pet banovickih

osnovnih skola upisano je 226

prvacica sto je za 26 prvacica vise u

odnosu na godinu ranije kada se u

prve razrede upisalo 200 ucenika.

U Osnovnoj skoli Banovici

upisano je ukupno 77 ucenika, u osGrriviee 75, Banovici Selo 39,

Trestenica 21, a u OS Seona 14

prvacica, Za razliku od ranij ih

godina kada je konstantno biljezen

manji broj upisane djeee ove godine

podaei pokazuju da je doslo do

blagog povecanja ucenika sto je

sigurno ohrabrujuee.

U MSS Banovici u prve

razrede upisana su 374 ucenika ito:dva odj elj enj a gimnazij alae a,

ekonomskih i rudarskih tehnicara, te

po jedno odjeljenje elektro i

masinskih tehnicara,

nim i pravnim subjektima sa podrucja

opcine. Tokom ovog projekta

potpisniei ugovora primat ce uobicajne

naknade za top li obrok ijavni prijevoz,

ali mnogo znacajnije od tih simbolic-

nih primanja je stieanje radnog

iskustva koje im daje vece sanse i

preporuke za buduce stalno zaposle-nje, te mogucnost polaganja strucnog

ispita. Sredstva za realizaeiju projekta

osigurat ce se izbudzeta opcine.s

Senad MAHMUTBEGOVIC

7. medunarodni sus ret djecijih pisaca "Vezeni most" 2010.v

GRADSKA BIBLIOTEKA UPRILICILAv

DRUZENJE OSNOVACA SA PISCIMA

M

nifestaeija "Vezeni most", u organizaeiji

Drustva prijatelja knjige "Mali prine" iz

Tuzle, vee tradieionalno okuplja djecijepisee iz zemalja regiona. Posvecena je druzenju i

razgovoru pisaea sa osnoveima kao i direktnom

kontaktu autora djecije knjizevnosti sa djeeom. U

okviru ovogodisnje manifestaeije druzenja pisaea i

djeee organizovana su u javnim bibliotekarna na

podrucju TK, a medu 30 pisaea koji su ucestvovali u prograrnu, banovickim

osnoveima su se, u gradskoj biblioteei, predstavili pisei iz BiH: Ljubiea Ostojic i

Muhidin Sarie, te djeciji pisae iz Srbije Robert Takaric. Pored posjeta gradskim

bibliotekama i susreta pisaea sa djeeom, manifestaeija "Vezeni most" 2010.,

svojim trodnevnim prograrnom i ove godine obuhvatila je brojne aktivnosti, a

kruna svega je bila svecanost proglasenj a najbolj e knjige i urucenj e nagrade "Mali

prine".

, J



IJr. 2 - jllii 2010. K U L T U R A

[pi l l f f i (D[JO~[@

O o m ~ ~ f f i r u mbanovickom caffe baru Film, u

subotu 19.06.2010. odrzana je

prva samostalna izlozba

rtreta mladog banovickog umjetnika

jubomira Todorovica, student a

afiekog dizajna.

Izlozba pod nazivom Ilu(z)

tracija radena je tehnikom vektorske

lustracije koja se radi digitalnim putem

a racunaru, Nastala je kao proizvod

Randum koji u sustini

redstavlja skup nasumicno odabranih

Na prvoj i samostalnoj izlozbi

jubomir Todorovic se predstavio sa

danaest portreta koji su odusevili

risutnih oko stotinu posjetilaca.

jedno ova izlozba predstavlja

zitivan pristup mladih ljudi umjetnos-

i, a za Banovice jos jednu u nizu

lturnih manifestacij a.

Alisa SMAJIC

Jubilej proslavljen radno

r n m r n o m ~ m \ ! 7 D ~ Or n m rn o ~ [ p m ~ L f f i) lJ f f ir n D f f i

25. maja Radio Banovici su obiljezili 35

godina postojanja i rada. Osnovani daleke 1975.

godine, kroz svoju povijest prosli su i uspone i

padove, te uprkos svemu uspjeli su opstati iostati na medijskom prostoru ovog kraja.

Kroz Radio Banovice prosla su brojna

imena, od koji svakako treba istaci neka: Duro

Skondric, Salih Brkic, rahmetli Zekerija

Arnautovic, pokojni Josip Novi, zatim Adila

Serak, Lidija Zunic, Nedjeljko Maksimovic,

Kemal Hmjicic, Jasna Didic, Radmila Hamzic, Bisera Bander, Inga Milovanovic,

Edina Smajlovic, Karmela Pantie, Amra Smajlovic, Danijela Segula, Halima

Amautovic i drugi.

Danas, u pripremi i emitiranju svakodnevnih deset sati vlastitog

programa, ali i u obavljanju ostalih poslova vezanih za rad, u Radio Banovicima

rade sasvim drugi, novi, ljudi: Mimes Brigic, Nusret Lugavic, Sabina Mehanovic,

Mirela Bojic, Fikret Keric, Senad Mahmutbegovic, Edin Kovacevic, Sabrija

Kahrimanovic, Safet Berbic, Begzada Becic iNusreta Camdzic,

Trideset peta godisnjica postojanja i rada Radio Banovica obiljezena je

radno i veoma skromno. Nusret LUGAVIC

Ozivljavanje kulturno-umjetnickog amaterizma

.K OIK IAeE P AU lEP OKIE IU T lAD

KU D ..L IT VA··AIOVlelU radu angafovanl koreografi i profesori muzike.

Okupljanje gradana, skolske i studentske mladezi u eiljurazvijanja i unapjredenja kulturno-umjetniekog amaterizma.

Nakon obnavljanja rada prvi

nastup imali su na Centralnoj

manifestaciji obiljezavanja 1. maja za

Tuzlanki kanton, odrzanoj na izletistu

Mackovac, a za naredni period

dogovorena su gostovanja u Gunji

(Republika Hrvatska) i Kladnju.

Trenutno u Drustvu rade cetirifolkloma ansambla, gradski hor i hor

ilahija i kasida .Mukadim", te dva

orkestra narodne i jedan orkestar

zabavne muzike. U jesenjem periodu

planirano je i aktiviranje kluba

knjizevnika i kluba sevdalija.

Kljucni ciljevi uprave KUD-a

"Litva" Banovici su gostovanja, razvoj

i unaprjedenje odnosa sa drugim,

srodnim udruzenjima u zemlji

inostranstvu. Sanela HASKIC

konsest decenija kulturno-

umjetnickog amaterizma u

Banovicima i kratke stanke

sljed rata, KUD "Litva", uz podrsku

pcinskih struktura vlasti, krenuo je

ponovo sa radom. Ovo drustvo

odgojilo je mnoge generacije i kroz

svoj radnjegovalo i odrzavalo tradiciju

bosanskog folklora.



l lV O T IJr. 2 - jlli i 2010.

Neka ostane zapisano

O J C L r n J J m O Jm ~ [ [ ] [ ] [ l l ] [ ] r n

O ? f f i m O J m o ~ D [ f i f f i ~ O J o [Uffi[ffi ~ [ ) [ J O J o30. maj 2010. godine mogao bi uci u anale Banoviea s obzirom da se ni najstariji mjestani ne sjecaju

kada se ovoliko leda spustilo na rudarski grad. Materijalne stete su ogromne, a najvise su stradalistambeni objekti i poljoprivredni usjevi.

ranim popodnevnim satima, u

nedjelju, 30. maja nad

Banovicima se otvorilo nebo.

alo je ko mogao i slutiti kakvo

evrijeme se krije u mrkim oblacima

o se valjaju prema gradu prekrivajuci

ebo nad Trestenicom i Tulovicima.

a je bilo ikakve opomene, ikakvog

naka, Banovicani bi se vee pripremili,

acili bi makar deke na svoje

utomobile, ne bi kosili travu, tepihe bi

prali sutra, vee bi se nesto smislilo.

li s neba se ne salju upozorenja, ona

iznenadna i opasna.

Ledena oluja prigusila

grmljavinuPrvo se prolila kisna oluja

sena sjeverozapadnjakom i orkestri-

ana grmljavinom i munjama, a ondaje

atutnjalo kao u ratu. Na grad su se

rucile hiljade tona leda uz buku koja je

adj acala i silinu groma i uz tminu koju

ni munja nije mogla parati.

utomatski se upalila ulicna rasvjeta,

ek da zaskilji pomalo iz mraka oluje i

vijesti zisku nade.

Ko zna s koje vi s ine su padali

edeni grumenovi oblikujuci u

toglavom padu, umjetnicke artefakte

BANOVICI - KLlMATSKE ODLIKE

.Za Banovice i okolinu je karakteristicna umjereno-kontinentalna i kontinentalna

klima, sa primjesama planinske klime koja se osjeca na granici Opcine prema

jugu. Odlikuju je duge, hladne i snjeZne zime, a kratka i svjeza ljeta sa

pljuskovima i grmljavinama. U prosjekuje svaki treci dan oblacno vrijeme stirnsto je ljetna oblacnost kratkotrajna. Jesenje toplija od proljeca, Zrakje prilicno

vlazan i posljedica je velikog isparavanja u toku ljeta, tako da relativna vlaznost

iznosi 73%. Promjene temperature u toku godine su prilicne, ali postepene.

Maksimalna temperatura je u julu, a minimalna u januaru. Godisnja amplituda je

ok022°C."

prve vrste sto lice na minijaturne biste,

gurabije, brusene dijamante, ruze ...

~tete na stambenim objektima ipoljoprivrednim usjevima

Poljoprivrednim proizvodaci-

rna u Djacima, na Ekonomiji, u Radinii drugim prigradskim naseljima, koje

je pogodilo nevrijeme, slaba je utjeha

sto je oluja imala i svoje prostome

granice pa su pojedina sela ostala

netaknuta. Vocnjaci, zasadi jagodicas-

tog voca, i ostale zasadene poljopriv-

redne kulture zahvacene ledom, u

potpunosti su unistene, a steta je

neprocjenjiva. Stete na automobilima

takode su go Ierne jer su veliki

grumenovi leda razbijali sajbe i pravili

reljefe na sasijama .•Tekst ifoto Safet BERBIC

1II, .11III

o C 0



IJ r. 2 - jlli i 2010 . Z I V O T

Civilna zasnta odgovorila zadatku

f f i m ~ r n m f f i m o ~ m o O D r n r n ~ m O 0

U G U f f i L F [ ] U 3 0 D f f i C L m O 3 [ ] ~ r n U 3 ~ OPodnesene 283 prijave stete, 189 prijava za stete u poljoprivredi, 10 poplavljenih stambenih

objekata, 30 klizista. Stete neprocjenjive.

Sluzba civilne zastite angazovala

je sve ljudske i materijalne

resurse ibila je u pripravnosti 24

ata kako bi se podrucja ugrozena

lizistima i poplavama zastitila, te

tanovnistvu blagovremeno pruzila

ophodna pomoc.

U operativni centar civilne

astite od strane pravnih i fizickih lica

odnesene su ukupno 283 prijave

ricinjene stete. Od toga se 30 prijava

dnosi na klizista od koj ih je 6 starih, 7

rijava se odnosi na odrone zemljista,

6 prijava na stete na stambenim

10 na poplavljene stambe-

e objekte ijedanprivredni objekat, 16

a stete na putnim komunikacijama i

189 prijava na stete u poljoprivredi

(vocnjaci, plastenici, povrtlarske

kulture i dr.). Na osnovu preliminarnih

podataka stete su procijenjene na oko

500.000,00 KM ali one ce po

okoncanju izvjestaja komisije za

procjenu stete i komisije za klizista

iznositi puno vise.

Opcinski nacelnik je angazo-

vao komisiju za procjenu stete i

komisiju za klizista, koje su na osnovu

procijenjenog stanja na terenu i

primljenih prijava izvrsile obilazak

ugrozenih podrucja, te predlozile

mjere zastite.

Stete koje su pricinjene na

regionalnim putevima su u nadleznosti

Direkcije za ceste TK i njimaje Sluzba

civilne zastite uputila zahtjeve za

sanaciju istih. Radi se 0dva klizista na

regionalnom putu 471 u naselju Savici,

zatim po jedno kliziste na Cerinoj

ravni i Besinu, te dva odrona u naseljuBecarevici, koja ugrozavaju putnu

komunikaciju.

Nastale stete ce se sanirati po

redoslijedu pririteta i raspolozivim

finansij skim sredstvima za ove

namjene. Sredstva iz budzeta Opcine

nece biti dovoljna ni za saniranje

putnih kominikacija, te je zatrazena

pomoc od Federalne i Kantonalne

uprave civilne zastite .•

Sanela HASKIC



S P O R T IJr. 2 - jllii 2010.

Tradicije i juhileji

T I l B D [ IJ [ ] ( B [ ] r n D l J [ ] f f i a J m D [ T I [ ] [ L D l J i l l

r n [ T I I T 5 m C D = { f f i ' l l J C D \ T I J ~ DPokrovitelji Opelna Banovlel i Distrikt Breko, 120 posada izBiB i inostranstva. Nagrada Zijo Turkusic

radiCiOnalni auto reli Breko-

Banovici organizovan je po

trideseti jubilarni put. Reli je

u uslovima normalnog

dvijanja saobracaja sa startom u

anovicima i ciljem u Brckom, Vozila

u se kretala terenom od Banovica

eko Zlace, Trestenice.jezera Modrac

Lukavcu, Srebrenika, Cerika pa do

Reli, sportsko-turlstleka

manifestacija

Reli je dobio svoju fiziono-

iju kao sportsko-turisticka manife-

tacija sto je posebno bilo izrazeno ove

odine. Na startu relija pojavilo se 120

osada, po 60 u sportskom i

uristiekom dijelu relija. Zabiljezen je

ekordan odziv ljubitelja automobili-

ma iz zemlje i inostranstva imajuci u

idu da je ucesee na reliju uzelo i 10

akmicara iz Sombora (Republika

Sportska komponenta relija

odrazumijeva sampionat BiH u

oznji spretnosti, odnosno voznji na

oligonu sa odredenim preprekama od

ojih je jedna voznja obavljena u

anovicima, a druga u Brekom. Ti

ezultati se sabiraju i daju ukupan

ezultat. Drugi segment relija je

uristicka voznja koja je imala zadatak

a vozila produ odredenim turisticko

teresantnim terenom.

Teren se u cilju promocije

urizma svake godine mijenja, ana taj

acin se pokusavaju turistima otkritieke nove destinacije. Tako se planira

diti i u buduce,

Nagrada Zijo TurkusicMuamaeru Julardiiji, AMK

Elektromoto Jajce

Auto reli Brcko-Banovici

drzan je pod pokroviteljstvom

Banovici i Distrikta Brcko. Na

eliju su ucesee uzele ekipe: AMK

enica, TUZAMK Tuzla, SAK

Komotin Jajce, ZAK Zenica, AMK

Sombor, AMK Elektromoto Jajce,

AMK Ilijas, AMK Brcko i AMK

Banovici,

U sportskom dijelu relija prvo

mjesto u trecoj klasi osvojio je Edmin

Aganovic iz AMK Zenica, u drugoj

klasi najboljije bio Muamer Julardzija

AMK Elektromoto Jajce, au prvoj i

najzanimljivijoj klasi bolji od ostalih

mjesto pripalo je Nermani Kovac,

ZAK 1946 Zenica, u konkurenciji

invalida Sejfi Muhicu, Tuzarnk Tuzla,

dok je u plasmanu klubova

najuspjesniji bio SAK Komotin Jajce.

Dodijeljene su i nagrade za najmladeg

i najstarijeg ucesnika koje su pripale

Emiru Delagicu, AMK Banovici

Fahrudinu Besirovicu, AMK Brcko,

U generalnom poretku najus-

pjesniji je bio Muamer Julardzija,

AMK Elektromoto Jajce kome je

urucena nagrada Zijo Turkusic,

Nagrada je ustanovljena u znak

sjecanja na covjeka koji je obnovio

reli Brcko-Banovici u fazi kada je to

bilo jako tesko, kojije ucinio mnogo da

reli opstane i danas postoji.

Trideseti tradicionalni auto

reli Brcko-Banovici uspjesno je

zavrsen na zadovoljstvo organizatora,

ucesnika, ali i publike koja ga je

pratila. Na ovaj nacin stvorene su

dobre pretpostavke da naredni reli

bude jos bolji ijos uspjesniji. •

Senad MAHMUTBEGOVIC

bio je Alija Karabasic, SAK Komotin

Jajce sa popularnim ficom.

-Auto je slusalo, ruke i noge jos slusaju

i tako uz malo srece doslo se do

pobjede. Ja zadovoljan, dok kog

budem imao ficu dolazit cu i takmiciti

se, kazao j eAlij a Karabasic.

U konkurenciji zena prvo

o C 0

1II, .11III



IJr. 2 - jllii 2010. S P O R T

Banovlei odgovorili zadatku

- Pripreme za odriavanje

elija pocele su na vrijeme. Opein«

je izdvojlla znacajn«

nansijska sredstva i mogu rea da su

ahvaljujuei angaimanu opeinskogacelnika Bege Birpariea, resorne

sluibe i AMK Banoviei s

ase strane stvoreni uslovi da se ova

odrii bez ikakvihroblema - predstavnik Opcine

ovici Nihad Livadic,

L

Kornponenta turtstlcko-sportskog relija najbolja

- Mogu reei daje organizacija

ila, do sada, najbolja u prvom redu

bog toga sto je i odziv bio najveei.

islim da reli ulazi u jednu fazuutine gdje vise nije upitno da li ee se

rzati iii necejer veepostoje ucesnici

oji dolaze svake godine. Znaci,

okazalo se ono sto smoipredvidjelia je ova komponenta turistiiiko-

portskog relija ustvari najboljaomponenta relija kod nas. Toje ono

to trenutno moiemo uciniti i u

utosportu i u nekakvoj promocijiZato sam ja izuzetno

dovoljan iii prezadovoljan onim sto

uraileno i rezultatima koji su

ostignuti - delegat BIHAMK-a

Bozanovic.

Fudbaleri "Buducnosti" vratili se u drustvo najboljih ekipa

u m Y C D f f i [ ] [ 1 0 [ p r n O [ p r n [ ] [ T I ] [ ] { ] [ J J [ P C D f f i r n J L I T T Il J i l l [ i l l l l ] o f f i [ ] m l J D J C D [ p r n [ ] [ U J O D [ ] r n [ 1 0 ( t J O n n r

FK .Buducnosr je ostvario cilj, ulazak u Prernijer ligu BiH. Priprerne za novu

takmicarsku sezonu su krenule, a prerna prvirn podacima igracki kadar uglavnorn ce

ciniti nogometasi koji su osovjili titu prvaka u Prvoj ligi FBiH. Od pojacanja za sada je

izvjestan sarno povratak Semira Slomica, kojije proteklu sezonu igrao u Slobodi. U klubu

raeunaju i na Adnana Jahica i Muharneda Omica, bivse igrace Slobode, kojirna je istekaougovoru srbijanskoj Indiji , a izrazili su spremnost da potpisu za Buducnost, Prvi dio priprerna

Buducnost je odradila na stadionu u Banovicima, a nakon toga ekipa se preselila na Zlacu,

gdje ce raditi na sticanju fizicke spremnosti. Dogovoreno je i nekoliko pripremnih utakmica

kako bi sto spremnije docekali takmicenje unarednoj sezoni.. Sabrija KAHRIMANOVIC

Uspjesan rad Skole fudbala FK "Buducnost"

r n m m u ~ r n r n Q i l l ~ r n m r n ~ O O Q f f i m i l l l l i ]orar ~ J f D C D C D [Uffi[U]~

V

ec sedmu godinu zaredorn u Banovicima radi Skola fudbala FK .Buducnost" u kojoj

se svake godine otkrivaju novi talentovani fudbaleri. Neki od njih vee sada igraju u

selekcijarna novog premijerligasa iz Banovica - ekipi .Buducnosti" , u pionirskim,

kadetskirn ijuniorskirn selekcijarna. Skola uspjesno djeluje na podrucju banovicke i susjedne

zavidovicke opcine, au tridesetak ekipa uzrasta od 5 do 14 godina u j ednoj sezoni fudbal igra

oko 300 rnladih fudbalera sa kojirna rade provjereni treneri. Nedavno je u banovickoj

sportskoj dvorani organizovana svecanost u povodu zavrsetka jos jedne takmicarske sezone.

Fudbal se igrao u zirnskorn periodu u sportskoj dvorani, a kasnije na sportskirn terenima u

banovickim rnjesnirn zajednicarna,

kao i na podrueju rnjesnih

zajednica Ribnica iVozuca u opcini

Zavidovici, Najboljirn pojedin-

cirna i ekiparna urucena su

priznanja, a dogovoreno je da s

pocetkom nove skolske godine

zapocne i nova takmicarska

sezona. Skola fudbala FK .Buduc-

nost" iz Banovica jedna je od najuspjesnijih skola na prostorirna nase drzave, Kroz ovu skoluu proteklorn periodu proslo je oko 3.000 rnladih fudbalera .•

Sabrija KAHRIMANOVIC

Zenski kosarkaskl klub "RMU Banoviei"

Klub je sastavljen sarno od domaclh igraca iz vlastite skole kosarke.Snaga banovleke zenske kosarke je u radu sa rnladirn generacijarna

Banovicke djevojke jos od rata do

danas igraju u prernijer ligi BiH

prkoseci svirn mogucim izazovi-

rna. Niti jednorn nisu napustale drustvonajboljih. Kapiten tirna Irma Rahmanovic,

standardna je reprezentativka BiH, a iz

mladih generacija, koje su ponos naseg

grada vee su se izbomicirna narnetnule

rnlade Banovicanke, neka nova irnena koj a

navjescuju dobru buducnost banovickoj

zenskoj kosarci, Brerne sezone 2009/2010

koju su Banovicanke zvrsile na sestom

rnjestu, na svojirn plecima su iznijele uglavnorn: Irma Rahmanovic, Ame1a Agic, Jasna

Slisko, Belrna Brigic, Maida Rahmanovic, bliznice Vesna i Dijana Lukic iAida Mulic, a pod

dirigentskorn palicorn trenera Muje Krekica, Ove godine rnlade kosarkasice su ostvarile

najbolji uspjeh; i kadetska i juniorska selekcija osvojile su visoko drugo rnjesto i to u

dramaticnoj zavrsnici prvenstva. Pobjednikaje odlucivala tek kos-razlika, svako je svakoga

pobjedivao - nerijetko i sa polakosa.s Safet BERBIC



R E T R O V l l O R IJr. 2 - jlli i 2010 .

Sta smo to ukorlceno ostavili generacijama sto dolaze kao svjedoeanstvo 0nama?

U prvom broju Banovlekog registratora predstavili smo historiju novinskih izdanja, a u drugom

broju pokusat cemo napraviti kratku retrospektivu izdavaeke djelatnosti.

ao sto povijest Banovica ne

poeinje izgradnjom omladin-

ske pruge Brcko-Banovici

sto tako i povijest pisane rijeci ne

ocinje tim datumom. Kao sto je

nogo toga u nasem gradu zagonetno i

istrazeno, pocev od arheoloskih

lutnji, preko geoloskih, pedoloskih,

noloskih, lingvistickih, historijskih i

ntropoloskih nepoznanica, isto tako

i podrucje literature prilicno

arnagljeno. Stoga je narnjera ovakvih

ekstova, ne da iznose gotove i

onacne istine, vee da budu svojevrsni

istrazivanja u svimcenim segmentima ljudskog djelova-

ja, pa i u literaturi. U Monografiji

anovica 1961. godine iznosi se

anim1jiv podatak da je prijeratno

tanovnistvo Banovica (prije 1941.

dine, op.a.) bilo skoro stoprocentno

epismeno. To ne bi trebalo

mnestirati istrazivace ovog razdoblja

ase ku1turne povijesti s obzirom na

injenicu daje npr. mektebska nastava

mala svoj kontinuitet i daje bilo a1ima

softi i u tom tzv. knjizevnom

storij skom) poluvremenu.

Razlicite izraiajne forme

Banovicani su pisali i djela iz

azlicitih sfera drustvenih, pa i

irodnih djelatnosti. Obilje je strucne

iterature iz razlicitih oblasti no,

ovijest citanja je pokazala da ljudi

ipak, i iznad svega, vise vole

beletristiku, vise vole price i njima vise

vjeruju, jer se one lakse pamte, lakse

prepricavaju, doraduju, prenose,

interpretiraju. Nauka nema niti moze

imati intepretativnu, usmenu dimen-

ziju. Nasta bi to licilo"!

Stavljajuci na kusnju vlastitu

odgovomost i nudeci ispriku za

eventua1ne pogreske u uvijek osjetlji-

vom nabrajanju imena ipak cemo

riskirati: Ha1id Mehicic, Senad

Hadzic, Nuraga Softie, Redzo Salkic,

Camil Softie, Begzada Softie, Suad

Dedic, potpisnik redova ... uspjeli suukoriciti svoje misli u formi pjesarna

E T N P t e S c AMONQGRAFDA

S E O N E

za djecu, u formi poezije za odrasle, u

formi ljubavne, rodoljubive, socijalne i

patriotske poezije, u formi pripovijet-

ke i romana, u formi kombinacije

fotografije i pisane rijeci, ilustracije i u

formi essaya. Slikari Senad Begic,

Muharned Aganovic, Dzevad Dobr-

njic, Elvedin Saric, Orner Modric ...

slikali su svoj grad.

Ruku na srce niko od njih nije

postigao zapazen uspjeh (komercijal-

ni,jer danas se sve mjeri tim arsinima),

sto ne znaci da njihova djela nece

docekati objektivnu knjizevno-

teorijsku, 1ikovnu pa i historijsku

valorizaciju. Svi ovi autori stvarali su i

stvaraju u godinama nakon rata 1992-

1995. izvjesnoje dajos nisusverekli.

Svjedceanstva 0 ratu (1992-1995)

Poslije rata (1992-1995)

nekako se sarna po sebi narnetnula

potreba da ta turbulentna vremenabudu zabilj ezena pa su se stvari

odvijale vise stihijno nego organizi-

rano. Nas gradjos nemaknjigukojana

naucan i kompetentan nacin govori 0

odbrambenooslobodilackom ratu.

Izuzmu li se knjige Odbrana od

Agresije Camila Huseinbasica iKnjiga

sehida i poginulih boraca, grupe

autora, koje i nisu imale tu historijsko-

hronicarsku niti dokumentacionu

ambiciju, onda literami dojmovi

banovickih autora, inspirirani ratom,

ostajujos i ponajbolje svjedocanstvo 0

onome kroz sta je nas grad prosao u

tom razdoblju svoje povijesti.

Zbirke pripovjedaka, romani i

poetski izlivi ljubavnih i patriotskih

osjecanja, nerijetko sa patetickim

backgroundom mogu, ako nista,

posluziti hronicarima kao dragocjen

izvor podataka, ali i kao riznica

rjecnickog blaga.

o C 0

1II, .11III



Izdavaeki napori

Treba pozdraviti i podrzati

nap ore svih onih Banovicana koji, i u

ovim kriznim ekonomskim postratnim

godinama, ostaju vjemi spisateljskom

esnafu i, u tisini svoje izbe, skoro

Baseskijinim naporom, pisu povijest. JU

"Centar za kulturu i informisanje"

Banovici je 2008. godine izdao cak tri

naslova, BZK Preporod, opcinsko

drustvo Banovici izdalo je dva naslova,

Opcina Banovici je izdalajednu knjigu,

sve su to izdavacki poduhvati koje valja

pozdraviti i podrzati. Semso Becarevic

je napisao sjajnu knjigu Banovici kroz

historiju koja nudi do sada neobjavljene

podatke 0 nasem gradu, 0 etimologiji

imena mjesta, prezimena, podatke 0

gradnji dzamija, legendama 0 nastanku

pojedinih mjesta ... Ali ovaj naslov, koji

je plod visegodisnjeg nap ora autorovog,

uprkos pozitivnim reeenzijama unive-

rzitetskih profesora historijskih nauka,jos ceka svoje sponzore kako bi bio

dostupan siroj javnosti.

Nedavno odrzan naucni skup, 0

kome govorimo u ovom broju, takoder

je dobar znak. Nas grad zasluzuje

postovanje svake vrste, a nasaje zadaca

da generaeijama sto dolaze ostavimo

trodimenzionalno svjedocanstvo 0

onome sto smo uradili za svoga

vremena. A uradili smo puno i kroz

golema smo iskusenja prosli eda bismo

sve to stavili nakoeku vlastitog sjecanja.

Tekst ioto Safet BERBIC

~m~~~[i'ill]]~

I T M i l l l I D I B O m ~ U 1 i l l J m ~

O

nasem gradu pisali su mnogi manje iIi vise poznati autori iz pobrojanih i

nepobrojanih sfera ljudskih djelatnosti, a uglavnom su inspiraeiju nalazili

u pruzi: Desanka Maksimovic, Jovan Popovic, Milos Popovic Durin,

Gvido Tartalja. Slikari i vajari su ostavljali trajne spomenike: Ismet Mujezinovic,

Dragisa Trifkovic, muzicari takoder: Oskar Danon, Brano Likic. Malo je poznato

da je i Miroslav Krleza, jedan od

najvecih juznoslavenskih spisatelja, 'iii.iii....zabiljezio svoje dojmove kada je

1946. godine i sam pohodio

omladinsku prugu Brcko- Banovici.

Poneseni strelovitom izgrad-

njom grada gradski oei nisu stedjeli

novae kako bi predstavili svijetu cudo

koje se desilo u Banovicima, Stoga su,

za sarno 30 godina otkako je nastao

grad, izdali cak cetiri monografije, odkojih je ona iz 1961. najpotpunija i

najstrucnija, ona iz 1976. tehnicki

najopremljenija, a ona iz 1966. godine

mozda i najsmjelija jer se usudila

govoriti i 0 stvarima koje socijalistic-

kom uhu bas i nisu bile ugodne

(neuspjesi rudnika u pogledu realiza-

eije preambieioznih godisnjih plano-

va, ubaceni antidrzavni e1ementi i

provokatori u rudnik i s1.).



Documents

Banovićki registrator [broj 2, juli 2010.]