Autorsko Pravo - Ispitna Pitanja i Odgovo

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

AUTORSKO PRAVO PITANJA I ODGOVORI

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Prva grupa pitanja ( intelektualna svojina, autorsko pravo-djelo,

koautorstvo, prava, ogranienja, trajanja, ......) Pojm prava int. svojine. str 23 Sutina kompromisa: str 27 Pravo int. svojine kao ogranienje slobodne konkurencije str 29 Podjela zatienih intelektualnih prava 31 Tvorevine. str 31 Definii pseudotvorevine. str 33 Intelektualna dobra koja nastaju kao plod ili funkcija privredne djelatnosti odreenog privrednog subjekta koji moe biti fiziko ili pravno lice.Karakteristine pseudotvorevine su: oznake,ali i fonogrami,videogrami,emisije i baze podataka.Ova intelektualana dobra ne nose individualni duhovni peat tvorca,te su u praksi njihovi tvorci najee pravna lica. Pravne posljedice podjele predmeta zatite na tvorevinama i pseudotvorevinama . str 33 grane prava intelektualne svojine,koje za predmet zatite imaju tvorevine, ustanovljavaju,pored imovinskopravnih ovlatenja i odreena posebna linopravna ovlatenja zatienog subjekta..Grane prava intelektualne svojine u kojima je predmet zatite pseudo-tvorevina ne utemeljuju nikakva linopravna ovlatenja subjekta zatite.imajui u vidu da pseudo-tvorevine nija izraz linosti,te nema osnova da se posredstvom zatite pseudo-tvorevine titi bilo ija linost.Grane prava intelektualne svojine,koje za predmet zatite imaju tvorevine u teoriji se obrazlau argumentimavezanim za ideal pravde,odnosno doktrinu tzv. ljudskih prava.One grane prava intelektualne svojine,pak,koje za predmet zatite imaju pseudo-tvorevine,mogu se obrazlagati idejom pravde ali i pragmatimim argumentima preteno vezanim za red u privrednom prometu,za zdrave konkurentske odnose na tritu i za zatitu potroaa. Definiraj autorsko djelo:str.38 AD je ljudska tvorevina koja ima sadraj, koja ima odreenu formu i koja je originalna. - ljudska tvorevina jedno djelo je ljudska tvorevina ukoliko ga je ovjek stvorio

svojim radom tj. tvorevina je AD jedino ako je naini ovjek. - duhovni sadraj- moe biti racionalne ili emocionalne prirode i on AD daje smisao i

znaenje. Duhovni sadraj mora doi do izraaja u samom djelu, a ne u nekim prateim saznanjima ili uputstvima koja su izvan djela.

- odreenost forme- odreena uoblienost duhovnog sadraja ima karakter forme AD i daje tom djelu identitet. Zahvaljujui tome AD se odvaja od linosti autora i postaje podobno za komunikaciju i privredno koritenje. Forma AD jeste odreeni raspored znakova koji ljudi koriste u svojoj komunikaciji. Vrsta koda je razliita zavisno od vrste djela.

- originalnost- AD mora biti originalno. pod or. se podrazumijeva individualnost djela. izvor or. AD se nalazi u linosti autora. U praksi se smatra da je djelo or. ako je razliito od svih drugih djela. Sa stanovita aut.prava or. je svaka duhovna tvorevina koja nije rezultat: -namjernog ili nesavjenog podravanja ve postojee kulturne batine ili intelektualnog rada koji je strogo determinisan spoljnim okvirima koji ne ostavljaju prostor za izraavanje line duhovne individualnosti onoga koji radi.

Naslov autorskog djela u okviru prava suzbijanja nelojalne konkurencije-43st

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Podjela autorskih djela: str.44 -Izvorno djelo: je autorsko djelo koje u sebi ne sadrzi prepoznatljive orginalne elemente drugih, ranije stvorenih autorskih djela. -Djelo prerade: rijec je o autorskom djelu u kojem su prepoznatljivi karakteristicni elementi preradenog odn. izvornog autorskog djela.

U njemu se mogu identifikovati originalni elementi izvornog AD ono sadri dovoljan stepen sopstvene originalnosti na osnovu ega se smatra AD koje je zasebno i razliito od izvornog djela ije elemente sadri Karatkteristike autorskog djela prerade -u njemu se mogu identifikovati originalni elementi izvornog autorskog djela -ono sadri dovoljan stepen sopstvene originalnosti na osnovu ega se smatra koje je zasebno i razliito od izvornog djela ije elemente sadri. -Zbirke: je vrsta aut. Djela koja se sastoji od skupa vec postojecih aut. Dijela ili njihovih fragmenata ili drugih podataka. Neophodno je da ispunjava opte uslove koji se postavljaju za sva AD- posebno, uslov originalnosti. U tom smislu zbirka je AD ukoliko je njen tvorac ispoljio svoje individualne stvaralake osobenosti prilikom izbora, rasporeda i organizacije grae od koje se zbirka sastoji. Autorsko pravnu zatitu ne mogu imati: str.46 AD ije koritenje predstavlja pravni interes: zakonski i podzakonski propisi, podnesci i odluke u upravnom i sudskom postupku, slubeni materijal dravnih organa i organa koji obavljaju javnu funkciju, prevodi propisa, podnesaka i sl. Sve o objavljivanju AD: str.46 ( po staroim odgovorima)Autor je za svog ivota jedini ovlaten da odlui da li e se djelo objaviti ili ne. Objavljivanje je injenje djela pristupanim javnosti. Univerzalna konvencija pod objavljivanjem podrazumjeva: - reprodukciju u materijalnom obliku i - stavljanje djela na raspolaganje javnosti. Po naem zakonu objavljivanje djela je svaki nain saoptavanja djela javnosti. Razlika izmedju izdavanja i objavljivanja aut djela: str.46 1. djelo se moze izdati samo na jedan nacin pustanjem u promet primjeraka djela, dok se objavljivanje moze izvrsiti bilo kojim oblikom javnog saopstavanja djela. 2. djelo se moze izdati vise puta, dok se moze objaviti samo jednom. 3. izdato djelo je nuzno i objavljeno djelo, dok objavljeno djelo nije nuzno i izdato djelo. Alternativni kriterij za definisanje javnost kod objavljenih djela: str. 47 Pravne posljedice vzane za status objavljenog djela str. 48 Pravne posljedice koje se vezuju za staus objavljenog djela se,u prvom redu,odnose na djelovanje pojedinih oblika ogranienja autorskog prava.Tra lica mogu vriti pojedine u zakonu propisane radnje koritenja autorskog djela bez obaveze plaanja naknade,odnosno bez obaveze traenja dozvole i plaanja naknade samo pod uslovom da je djelo ve objavljeno.

Glavna posljedice izdavanja djela prema Bernskoj konvenciji: 49 Jedna od glavnih pravnih posljedica izdavanja djela jeste da mjesto(drava)prvog izdavanja djela predstavlja jedan od kriterija za odreivanje kruga lica koja su zatiena na osnovu BK o zatiti knjievnih i umjetnikih djela.Takoe rok trajanja imovinskopravnih ovlatenja na autorskom djelu iji se autor ne zna rauna se u pojedinim sluajevima od izdavanja djela.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pravne posljedice koje se vezuju za staus objavljenog djela se,u prvom redu,odnose na djelovanje pojedinih oblika ogranienja autorskog prava.Tra lica mogu vriti pojedine u zakonu propisane radnje koritenja autorskog djela bez obaveze plaanja naknade,odnosno bez obaveze traenja dozvole i plaanja naknade samo pod uslovom da je djelo ve objavljeno. Nosilac autorskog prava- Ko se smatra autorom AD. str.49 (po staroj skripti) Autor djela, odnosno fiziko lice koje je djelo stvorilo.Autorom djela se smatra lice ije je ime i prezime ili pseudonim oznaen na djelu. Autor zbirke AD je lice koje je tu zbirku sainilo. ta se podrazumijeva pod nosiocem autorskog prava. str 50 Autor je izvorni nosilac aut prava. Svajko lice koje nije autor a subjekt je odreenih ovlatenja iz subjektivnih aut prava, naziva se nosiocem autorskog prava. U tom smislu pojam nosilac autorskog pravaobuhvata autora ali i sve druge subjekte koji su derivativni nosioci autorskog prava, tj: - autori. - Izvoa, - Ovlatena lice koje je djelo objavilo, - Organizacija autora Koautori i koautorsko djelo: str.50 U Bosni je prihvacen njemacki kocept:stvaralacka saradnja i nedjeljivost stvaralackih doprinosa su elementi pojma koautorskog djela. Koautorsko pravo je jedinstveno pravo na jedinstvenom predmetu zatite, ali sa mnoinom izvornih nosilaca. Zakonom je propisano da se koautorima filmskog djela smatraju pisac scenarija, reziser i glavni snimatelj, pod odredjenim uslovima, u krug koautora filmskog djela mogu uci i kompozitor filmske muzike, kao i glavni crtac. Objasni sekvencu jedinstva kod koautorstva: str 50 Od kad se rauna koautorstvo: 50 Koje su pravne posljedice koautorstva: 51 Kad postoji sumnja o udjelu svakog koautora u stvaranju AD uzima se ? Da je udjel jednak njegovom doprinosu Autori spojenih djela: str.54 spojena djela je naziv za cjelinu koja daje privid jedinstvenog koautorskog djela. Kod spojenih djela svako od djela ima svog autora, i svako zadrzava svoju individualnost, ona su spojena samo radi zajednickog iskoristavanja. Nastaje ugovorom o ortakluku, moze biti zakljucen usmenim putem. Primjerci: liberto i muzika u operi, muzika i koreografija u baletu, knjizevno djelo i ilustracije u knjizi i sl. Sadrzina subjektivnog autorskog prava: str.56 Sva ovlastenja koja su sadrzana u subjektivnom autorskom pravu mogu se podjeliti po dva osnova, i to na: Iskljuciva i neiskljuciva (apsolutna i relativna) Licnopravna i imovinsko pravna. Subjektivno autorsko pravo u uzem smislu: str.57 Licnopravna ovlastenja autora : ova ovlastenja se jos nazivaju moralna ovlastenja, odnosno moralna prava (droit moral)

WWW.BH-PRAVNICI.COM


a) Ovlastenje na priznanje autorstva b) Ovlastenje na naznacenje imena autora c) Ovlastenje na objavljivanje djela d) Ovlastanje na zastitu integriteta djela e) Ovlastenje na suprostavljanje nedostojnom koristenju dj. Imovinskopravna ovlastenja autora : str.60-61 1. Ovlastenja na koristenje autorskog djela u tjelesnom obliku: 61 a) Ovlastanje na umnozavanje djela b) Ovlastanje na stavljanje primjeraka djela u promet c) Ovlastenje na davanje primjeraka djela u zakup 2. Ovlastenja na koristenje autorskog djela u bestjelesnom obliku: 64 a) Ovlastenje na izdavanje djela b) ovlastenje na predstavljanje djela c) Ovlastenje na prenosenje izvodjenje ili predstavljanje d) Ovlastenje na emitovanje djela (terestrijalno emitovanje, satelitsko emitovanje, interaktivno) e) Ovlastenje na interaktivno cinjenje djela dostupnim javnosti f) Ovlastenje na javno saopstavanje djela koje se emituje g) Ovlastanje na javno saopstavanje djela sa nosaca zvuka ili slike h) Ovlastenje na preradu djela

Sadrzina subjektivnog autorskog prava u sirem smislu (ostala ovlastenja) str.71 a) Ovlastenje na pristup primjerku djela ili privremeno preuzimanje primjerka djela b) Ovlastenje na zabranu izlaganja orginalnog primjera djela likovne umjetnosti c) Prece pravo autora na preradu primjeraka djela arhikteture d) Pravo slijedenja (ovlatenje da autor od biveg vlasnikaorginalanog primjerka njegovog djela zahtjeva da bude obavjeten o novom vlasniku isto,kao i da potraije odreeni dio od cijene (u BiH 5%) po kojoj je taj orginalni primjerak prodat novom vlasniku;) e) Pravo na naknadu od prodaje uredaja i sredstava koji su podobni za umnozavanje aut djela (duznici obaveze su prodavac i uvoznik uredaja odnosno opreme solidarno) Ovlatenje na priznanje autorstva: str. 57 Ovlatenje na naznaenje imena autora: str. 57 Ovlatenje na objavljivanje djela: str. 57 Ovlatenje na zatitu integriteta djela: str. 58 Ovlatenje na suprotstavljanje nedostojnom koritenju djela: str. 59 Ovlatenje na umnoavanje djela str. 61 Ovlatenje na stavljanje primjeraka djela u promet: str. 62 Ovlatenje na stavljanje primjeraka djela u zakup: str. 63 Ovlatenje na izvoenje djela :str. 64 Ovlatenje na predstavljanje djela: str. 64

Ovlatenje na prenoenje izvoenja ili predstavljanja: str. 65 Ovlatenje na stavljanje emitovanje djela(terestrijalno, satelitsko): str. 65, 66, 67,68

Ovlastenje na interaktivno cinjenje djela dostupnim javnosti.: str.69

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ovlastenje na javno saopstavanje djela koje se emituje: str: 70 Ovlastanje na javno saopstavanje djela sa nosaca zvuka ili slike:str 70 Ovlastenje na preradu djela: str 71 Ovlastenje na pristup primjerku djela ili privremeno preuzimanje primjerka djel str.71 Ovlastenje na zabranu izlaganja orginalnog primjera djela likovne umjetnosti: 71 Prece pravo autora na preradu primjeraka djela arhikteture 72 Pravo slijedenja 73 - . ta je pravo slijedjena Pravo slijedjenja je iroko prihvaen naziv za ovlatenje autora da zahtijeva od biveg vlasnika originalnog primjerka njegovog djela da bude obavijeten o novom vlasniku istog,kao i da potrauje odredjeni dio cijene.Vee se za likovne umjetnike,ne moe se ostvarivati na gradjevini kao originalnom primjerku arhitekture.Ima dva ovlatenja,jedno je na traenje informacije od prodavca o licu koji je novi vlasnik djela i ovlatenje na potraivanje naknade od prodavca.Ono je neotudjivo za ivota autora i ne moe ga se odrei. ime je ogranien zakonodavac kod ogranienja A prava . 76 Pravo na naknadu od prodaje uredaja i sredstava koji su podobni za umnozavanje aut djela (duznici obaveze su prodavac i uvoznik uredaja odnosno opreme solidarno) 73 Ogranienja subjektivnog autorskog prava. 76 interesi koje zakonodavac favorizuje. 77 Suspenzija iskljucivih prava i prava na naknadu 77 Zakonska licenca 78 Ogranicenja subjektivnog autorskog prava se odnose samo na objavljena djela: str 76 a) Suspenzija iskljucivih prava i prava na naknadu b) Zakonska licenca Raunarski program 77

Navedite tri primjera kad su raunarski programi posebno tretirani u autorskom pravu. 77

Trajanje subjektivnog autorskog prava: srt.78 U BiH za zivot autora i 70 godina poslije njegove smrti. Kod koautorskih djela rok se racuna od smrti koautora koji je posljednji umro. Kod anonimnih i pseudonimnih djela rok zastite je 70 godina od objavljivanja djela. Kod kolektivnog autorskog djela (+racunarski program) rok trajanja iznosi 70 godina od objavljivanja. TEHNICKI gledano: rok trajanja autorskog prava istice 1. Januara one godine, koja slijedi za godinom u kojoj je navrseno 70 godina od smrti autora, odnosno od objavljivanja djela.

SRODNA PRAVA: 79 Pod srodnim pravima podrazumjevamo: pravo interpretatora, pravo proizvodaca fonograma, pravo proizvodjaca videograma, pravo proizvodaca emisije i pravo proizvodaca baze podataka.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Osnovne slicnosti sa autorskim jedlom: 1. Autorsko pravo i srodna prava su po svojoj prirodi prava intelektualne svojine, to znaci da za predmet imaju intelektualno (a ne materijalno) dobro. Srodna prava su isklucive apsolutne prirode 2. Oblici koristenja autorskog djela i predmeta srodnopravne zastite su u tehnickom i ekonomskom smislu, cesto poklapaju i time medjusobno uslovljavaju. Pravo interpretatora: 81 Interpretacija kao predmet zastite: interpretacija je duhovna tvorevina, sto znaci da je ona intelektualno dobro koje stvara covjek. Interpretiranje je radnja koja se sastoji u angazovanju covjeka da licnim izrazajnim mogucnostima saopsti na zvucni ili zvucno-vizuelni nacin odredeni duhovni sadrzaj. Duhovni sadrzaj koji se interpretira mora biti autorsko djelo. Nosioci interpretatorskog prava - Subjekt prava. 81 je interpretator Sadrzina prava interpretatora 82 Koja ovlatenja ima interpretator: Licnopravna ovlastenja, Iskljuciva imovinskopravna ovlastenja, Neiskljuciva imovinskopravna Licnopravna ovlastenja: a) Ovlastenje na priznavanje svojstva interpretatora odredene interpretacije b) Ov. inter. Da njegovo ime bude na prikladan nacin naznaceno na svakom primjerku snimka njegoveinterpretacije c) Ov. na zastitu integriteta inter. d) Ov. na suprotstavljanje nedostojnom koristenju interpretacije Iskljuciva imovinskopravna ovlastenja interpretatora: 83 a) Ovlastenje na snimanje interpretacije i umnozavanja snimaka 83 b) Ov. na stavljanje u promet primjeraka interpretacije83 c) Ov. na davanje u zakup primjeraka interpretacije.83 d) Ov. na istovremeno prenosenje interpretacijeputem tehnickih uredjaja 83 e) Ov. na emitovanje interpretacije uzivo 83 f) Ov. na javno saopstavanje snimljene interpretacije zicnim ili bezicnim putem 83 Neiskljuciva imovinskopravna ovlastenja 84 a) Ovlastenje na potrazivanje naknade za emitovanje interpretacije b) Ov. Na potrazivanje naknade za javno saopstavanje interpretacije koja se emituje c) -||- sa nosaca zvuka d) Ov. na potrazivanje naknade od prodaje tehnickih uredjaja i sredstava koji su podobni za

umnozavanje interpretacije bez ovlastenja interpretatora. Trajanje prava: 85 subjektivno interpretatorsko pravo traje 50 godina od dana izdavanja snimka interpretacije, ili, ako snimak interpretacije nije izdat, 50 godina od dana snimanja interpertacije. Rok se racuna od 1. Januara one godine u kojoj je snimak izdat odn. nacinjen. Pravo proizvodjaca fonograma: 85 Fonogram je zvucni zapis, kao takav je nematerijalno dobro i mora se strogo razlikovati od tjelesnog nosaca zapisa. Subjekt prava je proizvodjac fonograma, to je lice u cijoj organizaciji i cijim sredstvima je fonogram nacinjen. 85 Iskljuciva ovlastenja fonogram: 86 a) Ovlastenje na umnozavanje fonograma b) Ov. Na stavljanje primjeraka fonogama u promet c) Ov. Na davanje primjeraka fonogama u zakup d) Ov. Na javno saopstavanje fonograma zicnim ili bezicnim putem

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Neiskljuciva ovlastenja: 86 a) Ovl. Na potrazivanje naknade za emitovanje fonograma b) Ovl. Na potrazivanje naknade za javno saopstavanje fonograma c) Ovl. Na javno potrazivanje naknade za javno saopstavanje fonograma uz pomoc tehnickog uredjaja d) Ovl. Na potrazivanje naknade od prodaje tehnickih uredaja i sredstava koji su podobni za umnozvanje Trajanje prava: isto kao kod interpretacije (traje 50 godina od dana izdavanja fonograma, ili, ako fonogram nije izdat, 50 godina od dana nastanka fon. . Rok se racuna od 1. Januara one godine u kojoj je fon. izdat odn. nacinjen. Videogram: 87 - je snimak ordjedne sekvence slika, koji moze ali ne mora biti pracen i snimkom zvuka. Subjekt prava je proizvodjac videograma, to je lice koje je sopstvenim sredstvima i u sopstvenoj organizaciji nacinilo videogram. Pr. vid. je subjekt prava pod uslovom da je izvrio prvo snimanje odreene sekvence slika. str. 88 Sadrina prava 88 Iskljuciva ovlastenja: 89 a) Ovlastenje na umnozavanje videograma b) Ov. Na stavljanje primjeraka videograma u promet c) Ov. Na davanje primjeraka videograma u zakup d) Ov. Na javno saopstavanje videograma sa nosaca slike e) Ovlastenje na suprostavljanje koristenju videograma u izmjenjenoj formi f) Ovl. Na javno saopstavanje videograma zicnim ili bezicnim putem Neiskljuciva: ovlastenje na potrazivanje naknade od prodaje tehnickih uredaja i sredstava koji su podobni za uzmozvanje videograma. Trajanje prava: traje 50 godina od dana izdavanja videograma, ili, ako videogram nije izdat, 50 godina od dana nastanka vid. . Rok se racuna od 1. Januara one godine u kojoj je vid. izdat odn. nacinjen. Pravo proizvodjaca emisije str. 90 Subjekt prava proiz. emis. 90 Sadrina prava 91 Iskljuiva ovlatenja . 91 Neiskljuivo ovlatenje proiz. emisije je ovlatenje na potraivanje naknade od prodaje tehnikih ureaja i sredstava koji su potrebni za umnoavanje emisije. Traje 50 godina od prvog emitovanja emisije. Rok se racuna od 1. Januara one godine u kojoj je emisija emitovana. BAZA PODATAKA: ( str. 92 )se definise kao zbirka uredenih i sistematizovanih podataka, autorskih djela ili drugih materijala. Subjekt zatite je proizvoa baze podataka- lice koje je sopstvenim sredstvima i u sopstvenoj organizaciji nainilo odreenu elektronsku bazu podataka.. Subjekt zatite je dakle privredni subjekt, i pravo proizv. baze pod. titi njegove privredne interese. Sadrzina zastite iskljuciva ovlastenja: (93) a) Ovlastenje na umnozavanje BP u cjelini ili djelovima b) Ovlastenje na zastitu integriteta BP c) Ovlastenje na zabranu umnozavanja izmjenjenih djelova BP d) Ovlastenje na stavljanje u promet primjeraka BP e) Ovl na povezivanje BP sa racunarskom mrezom

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Trajanje prava: pravo proizvodjaca BP traje 15 godina od dana nastanka BP, ukoliko baza podataka tokom ovog perioda pretrpi bitne izmjene, rok trajanja se produzava za narednih 15 god. Ako su autoru povrijeena licnopravana ovlastenja, koju tuzbu podize-dopuni -tuba za povredu linopravnog ovlatenja Rangiraj po koliini duhonosti dizajn, ad, biljna vrsta....:

- autorsko djelo, - interpretacija - pronalazak - biljna sorta - tvorevine ind. dizajna i topografij int. kola

Ko moze vriti konstitutivni promet prava a) autor b) nasljednici autora c)interpretator d) nasljednici interpretatora (treba sve zaokruziti) Navedi pet medjunarodnih konvencija o autorskom i srodnom pravu -Bernska konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih dijela, -Univerzalna konvencija o autorskom pravu, -Konvencija o zatiti umjetnika izvodjaa,proizvodjaa fonograma,i organizacija za radiodifuziju(Rimska konvencija), -Parika konvencija o zatiti industrijske svojine, -Konvencija o izdavanja evropskih patenat Rimska konvencija - principi zastite izvoaa i koja su njihova minimalna prava? U svakoj dravi lanici Rimske konvencije (RK)zatien je onaj reproduktivni umjetnik koji ispunjava bar jedan od sljedeih kriterija; -njegova interpretacija je izvrena u drugoj dravi lanici -njegova interpretacija je zabiljeena na fonogramu koji je zatien odredbama RK -njegova inter. koja nije zabiljeena na fonogramu, emitovana je u emisiji koja je zatiena na osnovu odredaba R.K. Sutina zatite jeste da reproduktivni umjetnik ima mogunost da zabrani da se bez njegove saglasnosti vri; -emitovanje i drugi oblici javnog saoptavanja njegove jo neemitovane ili nesmiljene interpretacije -snimanje njegove nesnimljene interpretacije -umnoavanje njegove snimljene inter. Kome pripada autorsko pravo nad djelom proizvedenim u radnom odnosu str 234 Smatra se da je pravo na iskoritavanje AD, koje je stvorio zaposlenik u izvravanju svojih obaveza ili po uputstvima poslodavca preseno na poslodavca u trajanju od 5 godina od dana zavretna djela. Autor takvog djela moe bez dozvole poslodavca koristi to djelo. Nakon proteka roka od 5 godina, pravo na iskoritavanja pripada iskljuivo autoru.

Autorsko pravo sadri imovinsko-pravna ovlatenja (udaljem tekstu: autorska imovinska prava) i licno-pravna ovlatenja (u daljem tekstu: autorska moralna prava).

Kada djelo arhitetkture uiva autorsko pravnu zatitu?? Onda kada predstavlja umjetniku tvorevinunamkijenjenu za zadovoljavanje praktinih potreba. Bitni elementi su spoljna forma i orgialnost

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Forma autorskih ugovora ? Predvieno je da se autorski ugovori sastavljaju u pisanom obliku jer u protivnom ne proizvode pravno dejstvo. Izuzetak ini objavljivanje; lanaka, crtea, biljeki u novinama, asopisima i tampi. AU treba da sadre: imena ugovornih strana, naziv AD i predmet ugovora, nain koritenja AD, visinu, nain i rokove plaanja naknade ako se AD koristi uz nadoknadu. Vrste autorskih ugovora ? Vidi zakon

Nabroj naela bernske konvencije ? - Naelo o asimilaciji pripadnika unije sa domaim dravljanima, - Naelo zatite bez formalnosti, - Naelo zatite minimalnih prava nezavisno od sadrine zakona drava lanica unije. Objasni pojam objavljenog autorskog djela kod Univerzalne konvencije, tj. kad se djelo smatra objavljenim po Univerzalnoj konvenciji ? Pod objavljivanjem u smislu Univerzalne konvencije treba smatrati; - reproduciranje u materijalnom obliku i - stavljanje na raspolaganje javnosti primjerka djela, pruajui joj mogunost da ga ita i upozna vizuelnim putem. (lan VI. Univerzalne konvencije)

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Prava industrijske svojine (patentno pravo, pravo iga,

pravo zatite dizajna, pravo zatite oznake geografskog

porijekla, pravo zatite topografije integrisanog kola,

pravo zatite biljnih sorti) str.95-195 Koja su licnopravna ovlastenja titulara prava industrijske svojine Oni imaju samo jedno linopravo ovlatenje, a to je da zahtjevaju da im ime bude naznaeno na prijavi za zatitu prava To su lica koja imaju linopravna ovlatenja-odnosno lica koja mogu zahtijevati da njihova imena budu navedena u prijavi za zatitu,a to su:pronalaza,autor dizajna,autor topografije i integrisanog kola i stvaralac biljne sorte.... Kako nastaje patent 96 Pojam pronalaska str 97 - pronalazak je rjesenje odredjenog tehnickog problema. ta se ne smatra pronalaskom 97 ta je pronalazacko pravo, i koja je razlika izmedju pronalackog prava i patentnog prava Patent je pravo koje titi svog titulara u pogledu privrednog koritenja patentiranog pronalaska.Pronalazak je intelektualno dobro koje se sastoji u upustvu o tehnikom nainu i tehnikim sredstvima kojima se rjeava odredjeni tehniki problem.Patent oznaava subjektivno pravo a pronalazak je predmet patenta. Pronalazak koji nije zatien zakonom ? Raunarski procesor (zaokruiti) Vrste patenta -- Podjela pronalazaka: 98 - pronalazak proizvoda, - pronalazak postupka i - pronalazak primjene. Znaajna je i podjela na: - osnovni patent, - dopunski, - zavisni, - povjerljivi Razlika izmeu dopunskog i zavisnog patenta: Dopunski patent daje se za izum kojim se dopunjava ili usavrava neki postojei izum. Iako se za ovakvu dopunu ili usavravanje trai da bude patentibilna, dopunski se patent izdaje samo nositelju osnovnog patenta. Zavisni patent, s druge strane, zatiuje takav izum koji se ne moe samostalno zatiti da se istodobno ne upotrijebi drugi, ranije zatieni izum. Ovakva se situacija dogaa kad druga osoba, a ne nositelj osnovnog patenta svojim izumom dopunjuje ili usavrava raniji izum ili kad na njemu gradi neki novi samostalni izum Pronalasci koji su izuzeti iz patentne zatite 99 - Pronalasci ije bi objavljivanje ili upotreba bili protivni zakonu ili moralu 99 - Pronalasci terapijskog, hirurkog ili dijagnostikog postupka koji se primijenjuju

neposredno na ivom tijelu ovjeka ili ivotinje 100 - Pronalasci biljne sorte i ivotinjske pasmine 101

WWW.BH-PRAVNICI.COM


- pronalasci bitno biolokih postupaka za dobijanje biljaka ili ivotinja, izuzev mikrobiolokih postupaka 101

Uslovi za priznanje patenta 102 Novost pronalaska 102 Novost pronalaska- dvije fikcije kad stanje tehnike ne teti.......103 Kad se smatra da je pronalazak nov ? 102 Smatra se da je pronalazak nov, kada nije obuhvaen stanjem tehnike u svijetu. Inventivni nivo pronalaska 104 Privredna primjenjivost pronalaska 105 Subjekt zatite 105 Ko je pronalaza 105 Linopravno ovlatenje pronalazaa 106 Imovinskopravno ovlatenje pronalazaa 106 Nastanak patenta 107 Sukob dva nezavisna pronalazaa oko prava na patent 107 Navedi tuzbene zahtjeve kod povrede prava pronalazaa Tuba za utvrdjivanje svojstva pronalazaa-Ova tuba je u funkciji sudske zatite linopravnog ovlatenja pronalazaa da bude priznat kao takav i da mu ime bude naznaeno u prijavi patenta Tuba se podie protiv podnosioca prijave kao i protiv lica u prijavi koje je natano navedeno kao pronalaza.Tubeni zahtjev je upravljen na utvrdjenje svojstva pronalazaa.Pravo na podnoenje ove tube ne zastarijeva. Tuba za osporavanje prava na zatitu-Tubu moe podnijeti samo lice koje ima izvorno pravo na patent .Tubom tuilac trai da pravo na zatitu ima on,a ne lice koje je podnijelo prijavu patenta ili je postalo nosilac patenta. Predmet spora moe da bude samo pravo na zatitu.Nije bitno da li je tuenik svestan ili ne,.Lice koje koje ima pravo na zatitu moe ovom tubom to svoje pravo ostvariti sve do isteka roka trajanja patenta. Tube 108 Postupak za priznavanje patenta 109 Postupak sticanja patentne zatite 111 U BiH primnjenjuje se sistem registracije patenta .Po tom sistemu, poslije slubenog objavljivanja formalno uredne prijave patenta uprava za Industrijsku svojinu donosi rjeenje o priznanju patenta i upisuje patent u registar, bez predhodnog sutinskog ispitivanja Uprava za industrijsku svojinu reg. patent kao neprovjereno pravoTeret pribavljanja dokaza da patentirani pronalazak ispunjava uslove za zatitu je u ovom sistemu prebaen na titulara patenta od. pravnog sljednika. Prijava patenta 111: Prijava patenta je podnesak kojim se pokrece upravni postupak za patentiranu zastitu pronalaska. Prijavu podnosi pronalazac ili njegov pravni slijednik, koji moze biti fizicko ili pravno lice. Prijava se sastoji od: -zahtjeva za prizananje patenta -opisa i nacrta pronalaska -patentnog zahtjeva -apstrakta Zahtjev za priznanje prava 112 Opis i nacrt pronalaska 112 Patentni zahtjevi 112 Apstrakt 113

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Izdvojena prijava 116 je prijava koja ima za predmet pronalazak koji je bio sadrzan u ranijoj prijavi, ali koji je morao iz razloga nejedinstva pronalaska, da bude izdvojen u posebnoj prijavi kako bi se postupak njegove zastite mogao nastaviti. Dopunska prijava 117 je prijava kojom njen podnosilac trazi patentnu zastitu za pronalazak koji predstavlja dopunu ili usavrsavanje pronalaska za koji je to isto lice vec trazilo ili vec dobilo patent Pravo prvenstva 118 Zaokruziti,pravo preceg prava je (pravo preeg je pravo onoga koji je prvi prijavio patent,str.118) Pravo meunarodnog prvenstva -Pariska konvencija 119 Materijalno pravni uslovi 119 Procesnopravni uslovi 121 Dejstvo me. prvenstva 121 Objavljivanje prnalaska 121 Sutinsko ispitivanje 122 sustinsko ispitivanje: tokom sustinskog ispitivanja prijave Uprava za industrijsku svojinu provjerava da li je predmet prijave: - Pronalazak u smislu zakona - Pronalazak koji nije izuzet iz patentne zastite - U skladu sa pravilom o jedinstvu pronalaska - Dovoljno jasno i potpuno opisan da ga strucnjak moze ivesti - Nov, da li ima invetivni nivo i da li je privredno primjenjiv Priznanje malog patenta 123 ta nije zasticeno malim patentom Zabranjeno je tititi: pronalaske hemijske supstance,mikroorganizama,biljne i elijske kulture,te pronalaske postupka te pronalaske primjene.Oni spadaju u sloene pronalaske za koje nije poeljno davati mali patent

Nastanak i trajanje patenta (20 godina, mali patent 10 g ) 123 i 125 Pravo iz prijave 123 Sudska zatita prava iz prijave 124 Prestanak patenta 125 - istekom roka trajanja - odricanjem od patenta, - neplaanjem takse, - ponitajem patentnih prava, - oglaavanjem nitavim rjeenja o pravu na patent, - smru nosioca patenta Prestanak sa dejstvom ex tuncPonitaj 126 Sadraj patenta 129 Ovlatenja titulara kod patenta 129 Imovinskopravna ovlatenja 129 Ovlatenja na koritenje zatienog proizvoda 130 - Proizvodnja proizvoda - Stavljanje u promet proizvoda - nuenje proizvoda - uvoz i skladitnje proizvoda - upotreba proizvoda

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Specifinosti kod ovlatenja na koritenje zatienog postupka 133 - primjena postupka - radnje koje se odnose na proizvod neposredno dobijen patentiranim postupkom

Specifinosti kod ovlatenja na koritenje zatiene primjene 135 Ogranienja patenta 136 - Iscrpljenje prava 136 Institut iscrplenja ili konzumacije (Ukoliko je jedan proizvod,koji

je obuhvaen patentnom zatitom,voljom titulara patenta, odnosno njegovog pravnog sljednika puten u promet na teritoriji vaenja patenta,onda novi vlasnik tog proizvoda smije isti dalje nuditi,stavljati u promet i upotrebljavati bez obaveze da za vrenje tih radnji pribavi ovlatenje od titulara patenta,odnosno njegovog pravnog sljednika)

- koritenje patentiranog pronalaska u line nekomerrcijalne svrhe - koritenje patentiranog pronalaska u svrhe istraivanja - koritenje patentiranog pronalaska radi pripremanja lijeka na recept - koritenje patentiranog pronalaska na transportnim sredstvima u meunarodnom

saobraaju - pravo ranijeg korisnika pronalaska - prinudna licenca 139 - prin. lic u korist titulara prava zatite biljne sorte 140 - prinudna lic. u javnom interesu 141 - ogranienje patenta u vezi sa biolokim materijalom

Koje uslove mora da ispuni titular zavisnog patenta da bi dobio prinudnu licencu. 139

PRAVO IGA Pojam iga 143 Prema nasoj pravnoj terminologiji zig je naziv za subjektivno pravo industrijske svojine, koje za predmet zastite ima oznaku (znak, marku) kojom titular ziga obiljzava svoj proizvod ili uslugu u privrednom prometu u cilju njihovog razlikovanja od iste ili slicne robe ili usluge drugog subjekta. Kako nastaje ig 143 Pojam oznake kod iga 143 smatra svako ime ili znak koji je podoban da u prometu sluzi za razlikovanje odredjene robe ili usluge jednog privrednog subjekta od iste ili slicne vrste robe ili usluge drugog privrednog subjekta. Funkcija oznake: funkcija razlikovanja, funkcija ukazivanja na porijeklo robe ili usluge, garantna funkcija, reklamna funkcija. Koji sistem vrijedi u nasem zakonodavstvu kod prava iga? -sticanje iga registracijom Nacelo specijalnosti kod prava iga i izuzetak-objasni Oznaka kao predmet zatite vezuje se u pravu iga za odredjenu robu ili uslugu koja se njome oznaava.To ima dvije bitne posljedice;jedna je da se oznaka ne moe zatiti igom ako lice koje eli zatitu nije odredilo vrstu robe ili usluge koja se njome oznaava.Druga je da se iskljuivo dejstvo iga prostire samo na koritenje zatiene oznake za tu istu vrstu robe ili usluge. Izuzetak od ovog naela postoji kod slavnog (uvenog) iga. Rije je o igu kojim se titi oznaka koja je kod uesnika u prometu steka najvei mogui stepen poznatosti.(ako ga prepoznaje 70% stanovnitva jedne drave) Koje su funkcije oznake kod iga, obrazloziti 144 -funkcija razlikovanja(razlikovanje od neoznaenih i drugaije oznaenih igova) -funkcija ukazivanja na porijeklo robe ili usluge(roba ili usluga oznaena odredjenim igom

WWW.BH-PRAVNICI.COM


jasno ukazuje na njenog titulara) -garantna funkcija(jedna oznaena jedinica robe ili usluge garantuje da su svi ostali prizvodi istog ili konstantnog kvaliteta. -reklamna funkcija(duim i uspjenim koritenjem u privrednom prometu,oznaka koja je zatiena igom dobija u svijesti uesnika u prometu svojstvo simbola) posljedice prestanka iga EX nunc st.155 Dva osnovna naina sticanja iga i po emu se razlikuje 146 Upotrebom oznake: u anglosaksonskom pravu rasprostranjen, lice koje je prvo pocelo sa ozbiljnim, stvarnim, trajnim koristenjem odredjene oznake za obiljezavanje odredene vrste robe ili usluge u prometu, stice zig. Registracijom: Zig se stice upisom u registar zigova, koji vodi nadlezni upravni organ. Sticanje ziga (rjesenje o priznanju ziga i upis u registar zigova-zaokruziti) Uslovi zatite (apsolutni i relativni) 147 Apsolutni : - Distriktivnost oznake 147

- Oznaka ne smije izazivati zabunu u prometu 148 - Oznaka ne smije biti suprotna zakonu i moralu 149 - Oznaka ne smije sadravati zvanine znakove kvaliteta 149

Relativni: - Oznaka ne smije biti istovjetna ili slina sa ranije zatienom oznakom drugog lica, za istu ili slinu vrstu robe ili usluge 149 - Oznaka ne smije biti istovjetna ili slina sa ranije prijavljenom oznakom drugog lica, za istu ili slinu vrstu robe ili usluge - Oznaka ne smije biti istovjetna ili slina oznaci drugog lica koja je nesumnjivo

poznata uesnicima u prometu ali nije prijavljena niti registrovana kao ig - Oznaka ne smije biti istovjetna ili slina uvenoj oznaci bez obzira na vrstu robe ili

usluge - Oznaka ne smije sadravati nit podravati naziv ili obiljeje drave ili meun. org.,

ime ili lik ive, umrle ili znamenite linosti - Oznakom se ne smije povreivati aut. pravo industrijske svojine drugog lica.

Subjekti zatite 151 Vrste igova 152 Objasni pojam rezervnog ziga 152 Objasni pojam individualnog iga 152 Objasni pojam defanzivnog ili baranog ziga 152 Objasni pojam kolektivnog ziga 152 Koji je to zig koji je namjenjen koristenju vise subjekata kolektivni ig ig garancije 152 Pravo na zatitu 152 Tuba za osporavanje iga 153 Postupak za priznanje iga 153 Sadraj prijave 153

Nastanak i trajanje iga 155 Trajanje iga i uslovi za produenje ? Traje 10 godina. Moe se obnavljati neogranieno, i to za periode od 10 godina, pod uslovom nosilac prava blagovremeno podnese zahtjev za produenje vaenja iga i uplati odgovarajuu taksu i trokove postupka. Zahtjev se podnosi tokom posljednje godine trajanja

WWW.BH-PRAVNICI.COM


desetogodinjeg perioda zatite ili najkasnije est mjeseci nakon isteka tog perioda. Novi period zatite zapoinje danom isteka prethodnog perioda, a ne danom podnoenja zahtjeva. Prestanak iga 155 Naini prestanka iga sa dejstvom ex nunc? Neplaanje taksi-titutar iga je u obavezi da svakih deset godina uplauje taksu za odravanje iga u vanosti.Proputanje uplate taxe povlai za sobom prestanak iga; Titular iga se moe pismenom izjavom upuenom upravi za ind. svojinu odrei svog iga. ig prestaje smru titulara-fizikog lica,osim ako je preao na nasljednik-a/e.Ako je titulara iga pravno lice,ig prestaje da vai prestankom tog pravnog lica,izuzev u sluaju ako popstojipravni sljednik tog pravnog lica; Nekoritenjem-iz neopravdanih razloga due od 5 godina. Medjunarodno pravo zastite ziga od razvodnjavanja Naini prestanka iga sa dejstvom ex tunc? 156 Ponitaj iga 156 Sadrzina zastite 157 Iskljuciva ovlastenja titulara ziga su sljedeca: a) Ovlastenje na obiljezavanje robe zasticenom oznakom b) Ovlastenje na stavljanje u promet robe obiljezene zasticenom oznakom c) Ovlastenje na koristenje zasticene oznake na katalozima, prospektima, oglasima i sl. Ogranienja iga 160 Ogranicenje konzumacije prava od strane titulara ziga 160 Obim zatite 160 Zatita iga 161 Zabuna o porijeklu (neposredna, posredna ) 161 Neposredna i posredna zabluda u prometu, kod prava ziga? 161 Elementi zabune 161 Odnos izmedju kolektivnog ziga i geo.oznake(neprenosivost,apsolutnost prava itd.) Konvencije iz prava iga Madridski aranman o me. registraciji igova Beki sporazum, Parika k.,

Koji aranzman uspostavlja jedinstven sistem klasifikacije proizvoda i usluga(pa s tim u vezi zaokruziti Nicanski aranzman

Pravo zatite oznake geografskog porijekla Koja konvencija titi geografsku oznaku ? Lisabonska konvencija Definiraj pojam geografske oznake ? Geografskom oznakom registruju se oznake, koje oznaavaju, da roba potjee sa odreene teritorije, regije ili mjesta na toj teritoriji, na kojoj se odreeni kvalitet, reputacija ili neka druga karakteristika robe moe dovesti u vezu sa njenim geografskim porijeklom. Vrste oznaka 164 Predmet zatite 165 Uslovi zatite 166 Subjekti zatite 169 Pravo na zatitu 169

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Specifinost postupka za sticanje prava zatite oz.geo. por. 169 - Ustanovljenje (registracija ) oz. ge. por. 169 - Priznanje subjektivnog prava zatite oz. ge.por. 171

Nastanak i trajanje prava na oz.ge. po 171 Prestanak prava zatite..... 171

- prestanak registracije - prestanak svojstva ovlatenog korisnika

Prestanak registracije oznake ge.po. ex nunc: 1. Iskljucivo se tice situacije u kojoj je registrovana inostrana oznaka na osnovu postojanja odgovarajuce registracije u zemlji porijekla, pa dodje do prestanka registracije u zemlji porijekla. 2. Je razlog pretvaranja registrovane oznake geografskog porijekla u genericku oznaku cime ona gubi svoju funkciju.

Ex tunc: 172 na osnovu prijedloga zainteresiranog lica, uprava za ind. Svojinu vodi postupak za oglasavanje nistavim rjesenja o priznanju svojstva ovlastenog korisnika. Prestanak svojstva ovlatenog korisnika 172 Sadraj zatite 173 Iskljuciva ovlastenja geografskog porijekla: a) Ovlastenje na oznacavanje svoje robe ili usluge zasticenom oznakom geo. Porijekla b) Ovl. Na stavljanje tako oznacene robe u promet c) Ovl. Na koristenje zasticene oznake geo. Porijekla na ambalazama, katalozima, oglasima... Kolektivni ig Geografska oznaka, navedi slinosti i razlike ? SLINOSTI: -oba tite proizvoaa i preduzea koja pruaju usluge u privrednom prometu , -kolektivno pravo, -apsolutno pravo, -nije prenosivo, -nemogu biti predmet ugovora o licenci, -neogranienog trajanja RAZLIKE: -kolektivnim igom se titi znak udruenja proizvoaa odnosno preduzea koja pruaju usluge u privrednom prometu, -kod kolektivnog iga korisnici su fizika i pravna lica koja su ovlatena aktom o koritenju iga, -korisnici kod geografske oznake su lica koja proizvode i stavljaju u promet robe na koje se odnosi geografska oznaka, -geografska oznaka nije ograniena, a kolektivni ig traje 10 godina, ali se moe odrediti i neogranieno. Obim zatite 174

Pravo zatite dizajna Sustinska karakteristika dizajna 175 Karakteristike subjektivnog prava kod dizajna 174

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pojam dizajna- ta je dizajn 175 ta se ne stiti dizajnom? 175 Iz zatite je iskljuen dizajn koji je odreen iskljuivo funkcijom proizvoda dizajn koji se odnosi na proizvod koji nije dostupan pogledu Zatita industrijskog dizajna prema ZISIZIV bih st.176. Uslovi zatite 176, 177 Novost dizajna 176 Individualnost dizajna 177 Subjekti 178

Zatita- Tuba za osporavanje prava na zatitu 178 Postupak za priznavanje prava zatite 179 Pravo meunarodnog prvenstva 179 Pravo izlobenog prvenstva 179

Nastanak i trajanje prava zatite dizajna 180 Rok zatite industrijskog dizajna? Pravo na zatite dizajan nastaje donoenjem rjeenja o priznanju prava i upisom u odgovarajui registar uprave za industrijsku svojinu.Trajanje prava je ogranieno na rok od 25 godina,s tim to se poetak roka rauna od dana podnoenja prijave(a ne od datuma prvenstva). Prestanak ex nunc: Neplacanja taksi za odrzavanje prava u vaznosti Odricanja titulara od prava Smrcu fizickog lica Prestanak ex tunc: PONISTAJ PRAVA, tj. Ponistaj rjesenja kojem je pravo priznato. 181 Ovlastenja kod dizajna(iskljuciva)? 181 a) Ovlastenje na proizvodnju proizvoda na/u kojima je opredmecen zasticeni dizajn b) Stavljanje u javni promet takvog proizvoda i njegovo nudenje radi stavljanja u promet c) Uvoz i skladistenje takvog proizvoda radi stavljanja u javni promet d) Upotreba takvog proizvoda u privrednoj djelatnosti Sadrzina zastite dizajna: a) Ovlastenje na proizvodnju proizvoda na/u kojima je opredmecen zasticeni dizajn b) Stavljanje u javni promet takvog proizvoda i njegovo nudenje radi stavljanja u promet c) Uvoz i skladistenje takvog proizvoda radi stavljanja u javni promet d) Upotreba takvog proizvoda u privrednoj djelatnosti Ogranienja prava 181 Kojom kovencijom je regulisan idustrijski dizajn? Konvencija pariske unije Meunarodni dokument koji se odnosi na zatitu ind. dizajna je? (zaokruiti)

Pravo zatite topografije integrisanog kola Pojam ...... 183 Pod pravom zastite TOPOGRAFIJE INTEGRISANOG kola podrazumjevamo skup pravnih normi kojima se regulise zastita stvaralaca topografije integrisanog kola. Predmet 184

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Uslovi zatite 184. 1. Mora biti rezultat intelektualnog rada svog stvaraoca 2. Topografija kao cjelina ne smije biti opstepoznata medu kreatorima topografija i proizvodjacima poluprovodnickih integrisanih kola. 3. Da se zastita zatrazi u zakonski propisanom roku, a on iznosi 2 godine od dana prvog privrednog koristenja ili 15 godina od dana njenog nastanka. Subjekti zatite 185 Postupak za priznanje 185 Specificnost postupka za priznanje prava zastite topografije: a) Zahtjev za priznanje prava b) Opis topografije i njene elektronske funkcije c) Graficki ili drugi prikaz topografije d) Primjerak integrisanog kola e) Dokaz o privrednom koristenju topografije Nastanak i trajanje ... 186 Nastanak i trajanje: pravo nastaje rjesenjem uprave za ind. Svojinu o priznanju prava, i upisom prava u registar. Ono traje 10 godina od dana podnosenja prijave ili od dana prvog privrednog koristenja topografije, zavisno koji je od ta dva dana raniji. Prestanak..... 187 Prestanak ex nunc: odricanje od prava ili smrcu fizickog lica Prestanak ex tunc: PONISTAJ PRAVA. Sadrzina prava: 187 a) Ovlastenje na reprodukovanje topografije u cjelini ili njenih bitnih djelova b) Ovlastenje na proizvodnju integrisanih kola koja sadrze topografiju ili njene bitne djelove c) Ovl na stavljanje u promet, uvoz, nudjenje, skladistenje integrisanih kola d) Ovl. Na upotrebu integrisanih kola sa zasticenom topografijom Subjektivno pravo zatite 188

Biljna sorta 188 Biljna sorta je odredena populacija biljnih individua koje imaju iste genetske karakteristike. Biljna sorta kao predmet zastite: Biljna sorta je skup biljnih individua u okviru jedne botanicke klasifikacione jedinice najnizeg ranga: - Koja se moze odrediti pomocu izrazenih karakteristika koje poticu od datog genotipa ili kombinacije genotipova - Koja se moze razlikovati od bilo kojeg drugog skupa biljnih individua na osnovu bar jedne od pomenutih karakteristika - Koja se moze smatrati homogenom u pogledu pogodnosti da se razmnozava nepromjenena. Uslov zastite biljne sorte: Uslovi za biljnu sortu da bude zasticena: Novost (biljna sorta mora biti nova na dan prijave za zatitu.Uslov je zadovoljen ako materijal ili plodovi sorte nisu bili stavljeni u promet -na teritoriji drave u kojoj je podnesena prijava,jednu godinu prije podnoenja prijave -na teritoriji druge drave,etiri godine,odnosno 6 za vinovu lozu i drvee Distinktivnost (Ovaj uslov je zadovoljen ako se biljna sorta u trenutku podnoenja prijave za zatitu.moe jasno razlikovati od bilo koje druge biljne sortekoja je opepoznata Homogenost(je uslov kojim se trai da biljne individue koje pripadaju sorti imaju jedinstvene karakteristike.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Stabilnost (znai da sorta u pogledu svojih relevantnih karakteristika,ostaje nepromjenjena poslije viekratnih ciklusa razmnoavanja. Postupak sticanja zastite: Postupak se pokrece prijavom za zastitu koja pored podataka o podnosiocu i stvaraocu sorte sadzi i: - Tehnicki opis sorte - Geografsko porijeklo sorte - Podatke o eventualnoj predhodnoj komercijalizaciji sorte - Provizorni naziv sorte Koliko vazi zastita biljne sorte po konvenciji za biljke, i dvece, i vinove loze Minimalni rok zatite ,predvidjen Konvencijom o zatiti biljnih sorti iznosi 20 godina od priznanja prava odnosno 25 godina od priznanja prava za sorte drvea i vinove loze. (U zemljama EU ti rokovi su produeni za 5 godina (25,30) ) Istekom ovih rokova prestaje subjektivno pravo zatite biljne sorte. Prastanak prava 192 Minimalan rok zatite , predvidjen konvencijom o zastiti biljne sorte iznosi 20 godina od priznanja prava, odn 25 godina od priznanja prava za sorte drveca i vinove loze. U zemljama EU ti rokovi su produzeni za 5 godina, tako da traju 25, odnosno 30 godina od priznanja prava. Prestanak prava ex nunc: istek roka trajanja prava, neplacanje taksi, odricanje od prava, prestanak ispnjena uslova homogenosti i stabilnosti, odbijanje titulara prava da dostavlja reprodukcioni materijal, odbijanje titulara prava da predlozi novo ime sorte Ex tunc: ponistaj prava ROK: Datum podnosenja uredne prijave je i datum prvenstva koje podnosilac ima u pogledu sticanja zastite. Sadrzina prava: razmnozavanje, priprema sortu za razmnozavanje, nudi sortu radi stavljanja u promet, stavlja sortu u promet, uvozi ili izvozi sortu, skladisti biljnu sortu. Obim zatite 194 Ogranienje prava 194 Autorski ugovor 204 Izdavaki ugovor 211 Ugovor o filmskom djelu 217 Ugovor o narubi aut djela 222 Ugovor o licenci 224 Vrste licence 226 Restriktivne klauzule u ug. o licenci 232 Sudska zatita 249 ( krivina 264, upravna 264 nelojalna konkurencija 267 Pojam 271 ta je to nelojalna konkurencija ? Nelojalnom utakmicom se smatra radnja privrednog subjekta uinjena radi privredne

WWW.BH-PRAVNICI.COM


utakmice pri vrenju privredne djelatnosti koja je protivna dobrim poslovnim obiajima i kojom se nanosi ili moe nanijeti teta drugom privrednom subjektu, potroaima ili drutvenoj zajednici. Koja su cetiri tipa nelojalne konkurencije 1.Imitacija tudjeg proizvoda,tude usluge ili reklame 2.Koristenje tudje oznake 3.Stvaranje zabune ili opasnosti zabune u prometu 4.Razvodnjavanje tudje oznake bitni elementi nelojalne konkurencije? 275 POslovna tajna (know-how) 295 Konvencije 304 Naela Bernske konvencije (zaokruiti) - min.prava + nac.tretman + neformalnost Nabroj naela bernske konvencije ? - Naelo o asimilaciji pripadnika unije sa domaim dravljanima, - Naelo zatite bez formalnosti, - Naelo zatite minimalnih prava nezavisno od sadrine zakona drava lanica unije. Navedi pet medjunarodnih konvencija o autorskom i srodnom pravu -Bernska konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih dijela, -Univerzalna konvencija o autorskom pravu, -Konvencija o zatiti umjetnika izvodjaa,proizvodjaa fonograma,i organizacija za radiodifuziju(Rimska konvencija), -Parika konvencija o zatiti industrijske svojine, -Konvencija o izdavanja evropskih patenat Rimska konvencija - principi zastite izvoaa i koja su njihova minimalna prava? U svakoj dravi lanici Rimske konvencije (RK)zatien je onaj reproduktivni umjetnik koji ispunjava bar jedan od sljedeih kriterija; -njegova interpretacija je izvrena u drugoj dravi lanici -njegova interpretacija je zabiljeena na fonogramu koji je zatien odredbama RK -njegova inter. koja nije zabiljeena na fonogramu, emitovana je u emisiji koja je zatiena na osnovu odredaba R.K. Sutina zatite jeste da reproduktivni umjetnik ima mogunost da zabrani da se bez njegove saglasnosti vri; -emitovanje i drugi oblici javnog saoptavanja njegove jo neemitovane ili nesmiljene interpretacije -snimanje njegove nesnimljene interpretacije -umnoavanje njegove snimljene inter. TRIPS 350 (PITANJA I ODGOVORI MIRNES LEMES)

Documents

Autorsko Pravo - Ispitna Pitanja i Odgovo