Autorsko Pravo - Ispitna Pitanja (1)

7/31/2019 Autorsko Pravo - Ispitna Pitanja (1)

1/32

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

AUTORSKO PRAVOISPITNA PITANJA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]


2/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

AUTORSKO PRAVO

1. Definiraj autorsko djelo!

Autorsko djelo je svaka tvorevina duha izraena u bilo kojoj formi. Autorsko djelo se sastojiiz 2 elementa:

-IDEJE ( animos)

-FORME ( tj. vanjskog izgleda)

Monistiko shvatanje kae da je za pravnu zatitu bitan spoljni izraajni oblik (forma), dokideja uvijek ostaje nezatiena i stoji svakom na raspolaganju.

Dualistiko shvatanje kae da izraajnu formu nije mogue odvojiti od njene unutranjesadrine (ideje), i da samo te dvije komponente zajedno predstavljaju cjelinu.

Autorsko djelo je ljudska tvorevina koja ima duhovni sadraj, koja ima odreenu formu i kojaje orginalna

2. Koji su uslovi zatite autorskog djela?

Uslovi su da djelo ima:

-formu

-predmet

-da je rezultat duha

Autorsko pravo titi samo oblik izraavanja, a ideja ostaje uvijek po strani. Stoga su zatienisvi produkti duha, pod uslovom da su zaista produkt duha i da su dobili svoju izraajnuformu.


3/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


3. Autorsku pravnu zatitu ne mogu imati...

1) ideje

2) koncepti

3) postupci

4) radne metode

5) matematike operacije

6) naela (otkria)

7) zvanini tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva

8) referat u privrednoj ili drugoj djelatnosti

4. Ko su nosioci autorskog prava?

1) autori2) izvoai3) ovlatena lica4) organizacija autoraPojam nosilac autorskog prava obuhvata autora, ali i sve druge subjekte koji su

derivativni nosioci autorskog prava.

5. Ko se smatra autorom autorskog djela?

Autor je fiziko lice koje je stvorilo djelo. Budui da je duhovno stvaranje psihiki proces,jasno je da pravna lica ne mogu biti autori.

Autorom djela se smatra lice ije je ime i prezime ili pseudonim oznaen na djelu.


4/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Autor zbirke autorskog djela je lice koje je tu zbirku sainilo.

6. Kada postoji sumnja o udjelu svakog koautora u stvaranju autorsko djela, uzimase...

Da je udjel jednak njegovom doprinosu.

7. Zatita autorskih prava kod nas i u angloamerikom pravu!

Kod nas se daje prevaga lino-pravnim elementima autorskog djela nad imavinskopravnimelem entima autorskog djela.

U angloamerikom pravnom sistemu situacija je obrnuta tj. prevaga je na straniimovinskopravnih elemenata sutorskog djela.

Kod nas autorsko djelo predstavlja inkarnaciju autorove linosti i diranjem u to djelo dira se ulinost autora. Autorsko djelo uiva nepovredivost i titi autorov integritet.

8. Kome pripada autorsko pravo nad djelom proizvedenim u radnom odnosu?

Smatra se da je pravo na iskoritavanje autorskog djela, koje je stvorio zaposlenik uizvravanju svojih obaveza ili po uputstvima poslodavca, praneseno na poslodavca u trajanjuod 5 g. Od dana zavretka djela. Autor takvog djela moe bez dozvole poslodavca koristiti todjelo. Nakon proteka roka od 5 g. Pravo na iskoritavanje pripada iskljuivo autoru.

9. Sve o objavljivanju autorskog djela!


5/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Autor je za svog ivota jedini ovlaten da odlu da li e se djelo objaviti ili ne. Objavljivanjeje injenje djela pristupanim javnosti.

Univerzalna konvencija pod objavljivanje podrazumijeva:

- Reprodukciju u materijalnom obliku- Stvaljanje djela na raspolaganje javnostiPo naem zakonu objavljivanje jela je svaki nain saoptavanja jela javnosti.

10. Prenoenje autorskog prava naslijeivanjem!

Na prenoenje autorskih prava naslijeivanjem primjenjuju se odredbe Zakona o

naslijeivanju, ako samim zakonom nije drugaije odreeno. Nakon smrti autora o zatitinjegovih autorskih (moralnih) prava brinu se njegovi naslijednici kao i organizacija autorakojoj je umrli autor pripadao.

11. Forma autorskih ugovora!

Predvieno je da se autorski ugovori sastavljaju u pisanom obliku jer u protivnom neproizvode pravno dejstvo. Izuzetak ine objavljivanje:

lanaka CrteaBiljeki u novinamaasopisima tampi

Autorski ugovori treba a sare:

Imena ugovornih strana

Naziv autorskog djela i predmet

Nain koritenja autorskog djela Visinu, nain i rokove plaanja, naknade ako se autorsko djelo koristi uznaknadu

12. Vrste autorskih ugovora ?


6/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Izdavaki ugovoriUgovor o prikazivanju

Ugovor o filmskom djelu

Ugovor o snimanju djela

Ugovor o emitovanju djela putem radija ili televizije

Ugovor o prilagoavanju djela Ugovor o ustupanju prava na prevoenje djela

13. Pravo pokajanja!

Ovo pravo daje mogunost autoru da u svako doba povue iz predmeta i uskrati koritenjedjela u bilo kojem obliku , ako za to ima ozbiljne moralne razloge nakon to predhodno

nadoknadi tetu vlasniku primjerka djela, odnosno nosiocu prava iskoritavanja

14. ta je smisao prava slijeenja

Ako je djelo likovne umjetnosti kao izvorni rukopis prodato ili je na drugi naplativ nainpreneseno vlasnitvo, autor ima pravo biti obavjeten kao i pravo na uee u dob iti od 5%prodajne cijene => Pravo slijeenja

15. Autorsko moralno pravo

Autorsko moralno pravo svakako traje za ivota autora a to se tie zatite ono ima za ciljzatitu njegove linosti, a poslije smrti osnovna svrha i zadatak ogleda se u zatiti optihkulturnih interesa odreene ire ili ue drutvene sredine.

16. Koliko traje autorsko moralno djelo

U naem pravu rok trajanja autorskog moralnog djela nije vremenski ogranieno tj. ima tzv.Neogranieno trajanje !


7/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


17. Ostvarivanje autorskih prava

Autorska prava ostavruju se samostalno ili preko drugih lica (organizacija autora)

18. Obaveze izdavaa po osnovu ugovora o izdavanju!

Izdava je duan autorsko djelo:

Objaviti

Na svakom primjerku djela na vidljivom mjestu staviti ime i prezime autora, ako autor

ne eli da djelo bude anonimno ili pod pseudonimomPlatiti autoru naknadu, ako se djelo koristi uz naknadu

Starati se o uspjenom rasturanju primjeraka djela Na zahtjev autora povremeno obavjetavati o rasturanju autorskog djela

19. Ugovor o filmskom djelu!

Ugovorom o filmskom djelu smatraju se ugovori autora filmskog djela : ugovor o scenariju,ugovor o filmskoj reiji i ugovor o filmskoj muzici.

Ovim ugovorom autori filmskog djela prenose na producente prava snimanja,

reprodukovanja, stavljanja u promet, javnog prikazivanja i emitovanja filmskog djela.

Producent je duan da zavri filmsko djelo najkasnije u roku od 3 godine od danazakljuivanja ugovora i da djelo stavi u promet najkasnije u roku od 1 godine od zavretka tog

djela.

20. Koja su prava producenta ?

Ona koja su izriito ugovorena


8/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


21. Posmrtna djela

To su djela koja se objavljuju nakon autorove smrti.Pravo objavljivanja pripada autorovim

nasljednicima uz nadzor organizacije autora.

Rok zatite nad posmrtnim djelima iznosi pedeset gdina od autorove s mrti, a poslije prelazi ujavni domen i postaje slobodno.

22. Nabroj naela Bernske konferencije!

Naelo o asimilaciji pripadnika unije sa domaim dravljanima Naelo zatite bez formalnostiNaelo zatite minimalnih prava nezavisno od sadrine zakona drava lanicaunije

23. Objasni pojam objavljenog autorskog djela kod univerzalne deklaracije!

Pod objaljivanjem u smislu univerzalne deklaracije treba smatrati

Reproduciranje u materijalnom oblikuStavljanje na raspolaganje javnosti primjerak jela, pruajudi joj mogunost a ga ita i

upozana vizuelnim putem.(lan 6. Univerzalne eklaracije)

24. Ko kojeg via zatite autorskog jela , objavljivane igra ulogu?

Objavljivanje djela stranih drava predstavlja konstitutivan element zatite tih djela poduslovom daje rje o djelima koja do tada nisu objavljena.

25. Koliko godina traje izvoako pravo?

Izvoako pravo traje 50 godina i to:

Za snimljena izvoenja od proteka godine u kojoj su snimljena


9/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Za izvoenja koja nisu snimljena, od proteka godine u kojoj su izvede na

26. Imovinsko-pravna ovlatenja izvoaa!

Iskljuivim imovinskopravnim ovlatenjima tite se ekonomski interesi koje autor ima u vezisa svojim djelom kao privrednim dobrom.

Mogu se podijeliti na:

Ovlatenja na koritenje djela u tjelesnom oblikuOvlatenja na koritenje djela u bestjelesnom obliku

27. Moralno-pravna ovlatenja!

Pravo umjetnika- izvoaa da njegovo ime odnosno pseudonim bude navedenopri saopavanju javnosti njegovog izvoenja. Pravo sa se suprostavi deformisanju, skraivanju ili drugom mjenjanjunjegovog izvoenja , kojim se vrijea ast i ugled umjetnika - izvoaa

28. ta je pronalazak?

Pronalazak je rjeenje odreenog tehnikog problema, koje je novo, ima inventivni nivo imoe se industirjski primjeniti. Pronalasci se mogu podijeliti na:

Pronalaske proizvoda

Pronalaske postupka

Pronalaske primjene

29. ta je predmet zatite pronalazakog prava?

Predmet zatite pronalazakog prava je pronalazaki rad, odnosno sam pronalazak kaoprodukt tog rada.

30. Kada se smatra da je pronalazak nov?

Smatra se da je pronalazak nov, kada nije obuhvaen stanjem tehnike u svijetu.


10/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


31. ta zakon ne smatra pronalaskom?

Naune teorijeMatematike metodeEstetske tvorevine

Planove

Pravila i metode za izvoenje umnih aktivnostiPrograme raunara

32. Pronalazak koji nije zatien zakonom!

Raunarski procesor (zaokruiti)

33. ta je tehniko unaprijeenje?

Tehnikim unaprijeenjem se smatra svaka racionalizacija nastala primjenom poznatih

tehnolokih sredstava i tehnolokih postupaka kojim se postie:

Poveanje dohotkaProduktivnost

34. Koji su osnovi sticanja prava iz tehnolokih unaprijeenja po naem pravu?

Zakon

Opi akti akti organizacijeUgovori

35. Karakteristike tajnosti (know how)

Bitan element know how je tajnost, jer on ima svoju vrijednost sve dok se uva u tajnostiodnosno sve dok postoji faktiki monopol koji prua uvanje znanja i iskustva u tajnosti.

Tajni know how ima za onoga koji njime raspolae posebnu, konkurentsku vrijednost na

tritu samo dotle dok njime raspolae odreeni mali broj lica.


11/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


36. Kakav monopol ima know how?

Know how ima faktiki monopol.

37. Kako se moe prenositi know how?

Know how se moe prenositi ugovorom o licenci.

38. ta je patent?

Patent je pravo kojim se titi pronalazak koji ispunjava zakonske uslove.

Patent je pravo koje titi svog titulara upogledu privrednog koritenja patentiranogpronalaska.

39. Kada dopunski patent moe postati osnovni?

Na zahtjev imaoca patenta nadleni sud e utvrditi da je dopunski patent postao osnovni ako:

Ako je rjeenje o dodjeli patenta oglaeno nitavnimAkoje osnovni patent prestao da vai

40. Izuzeci od patentibilnosti!


12/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pronalasci ije bi objavljivanje ili iskoritavanje bilo protivno javnom poretkuili moralu

Pronalasci medicinskog postupka

Pronalasci biljne sorte i ivotinjske pasmine Pronalasci bitno biolokih postupaka za dobijanje biljaka ili ivotinja

41. Koje su vrste patenta?

Osnovni patent

Dopunski patent

Zavisni patent

Nezavisni patent

42. Razlika izmeu osnovnog patenta i patenta sa skraenim trajanjem?

Osnovni patent traje 20 godina, a patent sa skraenim trajanjem traje 10 godina.

43. Kako se stie pravo na patent?

Pravo na patent se stie:

Ispunjenjem zakonskih uslova

Podnoenjem prijave institutu za standarde, mjeriteljstvo i intelektualnovlasnitvo

44. ta podrazumijevamo pod privrednim iskoritavanjem patentnog pronalaska?

Pod privrednom primjenljivou se podrazumijeva mogunost primjene pronalaska uproizvodnji robe ili pruanju usluga.

Npr. Od svih patentiranih pronalazaka manje od 1/10 biva primjenjeno dok ostali ostaju samo

na papiru.


13/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


45. ta sadri patentna prijava?

Zahijev za priznanje prava

Opis pronalaska

Abstrakt

Patentni zahtijev

46. Sistemi ispitivanje patentne prijave?

Sistem odloenog ispitivanja prijaveSistem strogog prethodnog administrativnog ispitivanja

Sistem prijave, prema kome se na osnovu podnesene prijave automatski izdaje

patent, a zainteresovana lica upuuju na sud da ospore punovanost takoizdatog patenta

47. ta se podrazumijeva pod patentom sa skraenim trajanjem tj. malim patentom?

Ovim patentom se tite:

Pronalazak za postupak , biljnu vrstu, ivotinjsku pasminu Pronalazak koji ispunjava uslove patentabilnosti

Pronalazak koji je nov, industrijski primjenjiv i ima inventivni nivo

Ovaj patent traje 10 godina.

48. Sajamski prioritet i unionistiki prioritet

lice koje na slubenoj ili slubeno priznatoj izlobi u BiH ili u drugimdravama lanicama Meunarodne unije za zatitu industrijskog vlasnitva ili

Svjetske trgovinske organizacije, izloi pronalazak odnosno oblik proizvoda ili


14/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


njegovog djela, moe u roku od tri mjeseca od dana zatvaranja izlobezahtijevati u prijavi (sajamsko) pravo prvenstva

pripadniku drave lanice Pariske unije ili WTO, koji je u nekoj dravi laniciParike unije odnosno WTO podnio prvu prijavu za isti pronalazak, oblikproizvoda, priznati e se (unijsko) pravo prvenstva u BiH, ako to zatrai i to:

za patent u roku od 12 mjeseci, a za industrijski ig u roku od 6 mjeseci,raunajui od dana podnoenja prve prijave!!!

49. Kako se vri osporavanje prava na patent?

Tubom koju moe podnijeti pronalaza ili njegov pravni sljednik

50. Patent se moe osporavati sve vrijeme svog trajanja jer... ?

Se tuba moe podnijeti za vrijeme trajanja patentne zatite.

51. ta ini sadraj patentnog prava?

Imovinsko pravno ovlatenje nosioca patenta da iskoritava i raspolae pronalaskom koji jezatien tim patentom.

52. Pojasni postupak sticanja prava iz tehnikih unapreenja!

Autor je duan da o tehnikom unapreenju obavijesti organizaciju u kojoj je zaposlen, te dajoj uz opis unapreenja dostavi prijedlog za njegovo koritenje. Organizacija se duna o

prijedlogu izjasniti u roku od 90 dana. Ako ga prihvati, duina je unapreenje poeti da koristiu roku od jedne godine od dana prihvatanja prijedloga.

Ako odbije, autor to unapreenje moe ponuditi drugom preduzeu, koji se uroku od 90 danaizjanjava o ponudi.

Ako organizacija koja je prihvatila prijedlog ne pone koristiti u roku od jedne godine pravoprimjene tog unapreenja stiu sva preduzea u zemlji, uz obavezu plaanja naknade autoru,kao i obavezu da o tome obavijeste Privrednu komoru koja vodi evidenciju tehnikihunapreenja.


15/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Autoru pripada naknada za koritenje unapreenja. Isplauje se za sve vrijeme primjenetehnikog unapreenja, ali ne due od 5 godina. Njena visina zavisi od doprinosa togunapreenja poveanju produktivnosti rada.Naknada za tehniko unapreenje od znaaja zaodbranu i bezbjednost drave se autoru isplauje jednokratno!!!

53. Ko je pronalaza u evropskom a ko u anglosaksonskom pravu?

U evropskom pravu postoji oboriva pretpostavka da je podnosilac patentne prijavepronalaza, odnosno njegov pravni nasljednik.

U anglosaksonskim zemljama podnosilac prijave pod zakletvom izjavljuje da je ba on pravipronalaza, jer je po anglosaksonskom pravu pronalazak strogo lino i neprenosivo pravo.

54. Objasni pojam "faktiki monopol" u odnosu na "zakonski" kod know how ?

Faktiki monopol je jai od zakonskog monopola jer ga lice koje raspolae pronalaskom uvau tajnosti umjesto da ga patentira i to iz slijedeih razloga:

to faktiki monopolnije vremenski ogranienNe plaa se taksa za odravanjeNije uvijek izvjesno da e dobiti patentto se patentiranje moe izvriti i naknadno

55. Prestanak patenta!

Odricanjem od patenta

Neplaanjem takse

Ponitavanjem patentnih prava (ex tunc) Smru nosioca patentaIstekom roka trajanja patenta

56. Definicija ugovora o licenci!

Ugovor o licenci je najvaniji vid prometa pronalazakih prava. To je ugovor kojim se vrikonstitutivni promet prava industrijske svojine. Ovim ugovorom se prenosi pravo upotrebe

predmeta ugovora.


16/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


57. Modaliteti licence!

Vremenski ogranien i neogranien ugovor o licenciProstorno ogranien i neogranien ugovor o licenciIskljuivi i neiskljuivi ugovor o licenci Kvantitativno ogranien i neogranien ugovor o licenci

58. Nabroj 5 najvanijih obaveza stranaka kod ugovora o licenci predmeta patentnezatite!

Predaja predmeta ugovora

Garantovanje za saobraznost i nepotojanje stvarnih mana (?)

Garantovanje da postoji monopilsko pravo

Zatita od evikcijeZatita od uznemiravanja

59. Nain utvrivanja naknade kod ugovora o licenci!

Glavna obaveza sticaoca licence je plaanje naknade po licenci. Naknada se utvruje u:

Paualnom iznosuPrema broju proizvedenih komada

Prema ostvarenom prometu

Prema dobiti

Minimum naknade (najmanji iznos naknade za ustupljenu licencu)

Maximum naknade (najvei iznos naknade za ustupljenu licencu)

60. Nabroj restriktivne ugovorne kaluzule!

Klauzula o snabdjevanju (?)

Klauzula o teritorijalnim restrikcijama

Klauzula o ograniavanju iskoritavanja predmeta ugovora o licenciKlauzula o razmjeni informacija i iskustava

Klauzula o odreivanju prodajne cijene Klauzula o nenapadanju

Klauzula o obavezi plaanja pretjerane naknade Itd.


17/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


61. Pravo na osnovu ranije upotrebe!

Institutom prava na osnovu ranije upotrebe rjeava se sukob interesa nosioca patenta i drugoglica koje je na savjestan nain dolo do tog istog pronalaska i u tajnosti ga iskoritava.

Da bi se priznalo ovo pravo, potrebno je da se ispune slijedei uslovi:

Da je rije o istom pronalasku do koga su i nosliac patenta i dralac tajnogpronalaska doli na osnovu sopstvenog pronalazakog rada , nezavisni jedanod drugog

Da je rije o iskoritavanju pronalaska od strane draoca pronalaska

Da je iskoritavanje ve postojala u trenutku podnoenja patentne prijave Da se iskoritavanje pronalaska vri u zemlji

Ovo pravo se moe prenositi samo zajeno sa preuzedem (organizacijom) u okviru koga se

pronalazak iskoritava i moe se upisati u registar, te tako ima ejstvo erga omnes.

62. Trajanje pronalazakog prava i vrijeme za koje se moe prouiti!

Pronalazaka prava traju 20 godina od datuma podnoenja prijave, a po proteku tog rokamogu se produiti jo najvie za 5 godina u slijedeim sluajevima:

Ako je proglaeno ratno stanje ili slina vanredna mjera Ako je predmet patenta proizvod ili postupak za proizvodnju , odnosno

upotrebu proizvoda, za koji je prije poetka privrednog iskoritavanjapotrebno provesti zakonom propisani postupak za izdavanje uvjerenja

63. Koliko traje zatita patenta?

Zatita patenta traje 20 godina, a ako se radi o patentu sa skraenim trajanjem zatita traje 10godina.

64. Nitavost patenta!


18/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Institut za sve vrijeme trajanja patenta moe rjeenje o priznanju patenta oglasiti nitavim ,ukoliko utvrdi da u vrijeme donoenja rjeenja nisu bili ispunjeni zakonski uslovi zapriznavanje patentnog prava.

65. Odricanje od patenta!

Nosilac se moe odrei patenta pismenom izjavom o odricanju koju podnosi Institutu. Pravoprestaje narednog dana od dana podnoenja pismene izjave.

66. Uslovi zatite industrijskog dizajna!

Novost

Primjenljivost

Originalnost

67. Uzorak je...

Oblik grafike umjetnosti na povrini.

68. ta je industrijski dizajn?

Dizajn je trodimenzionalni ili dvodimenzionalni izgled cijelog proizvoda ili njegovog dijela.

Industrijskim dizajnom se titi izgled cijelog proizvoda ili dijela proizvoda koji je nov i iji jeindividualni karakter rezultat posebnih obiljeja linija, kontura, boja , oblika odnosnomaterijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata.

69. Sadrina prijave kod postupka za priznavanje prava na uzorak ili model!

Zahtjev za priznanje industrijskog dizajna


19/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ime,naziv i adresa podnosioca prijave

Podaci o autoru

Naznaka da se radi o pojedinanoj ili viestrukoj prijavi (?)Stvaran i kratak naziv industrijskog dizajna

Dvodimenzionalni prikaz predmeta zatite

70. Kada se moe osporiti pravo na uzorak i model?

Zahtijev za upis u odgovarajui registar moe se podnijeti u roku od 3 mjeseca od danapravosnanosti sudske odluke , pod prijetnjom brisanja prava iz registra.(?)

71. Koliko traje industijski dizajn?

Industrijski dizajn traje 10 godina raunajui od datuma podnoenja prijave , a moe prestatiprije roka od 10 godina pod 2 uslova:

Ako se imalac industrijskog dizajna pismeno izjasni o odricanju

Na osnovu sudske odluke odnosno instituta

72. Kojom konvencijom je regulisan industrijski dizajn ?

Konvencijom parike unije.

73. Pojam iga?

igom se titi znak koji se moe grafiki prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba,odnosno usluga jednog uesnika u privrednom predmetu od istih ili slinih roba, odnosnousluga drugog uesnika u privrednom predmetu.


20/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


74. Pravo na zatitu iga ne moe imati ?

Ako je ig protivan moralu ili javnom poretku zemlje u kojoj se trai zatita ilije prevaran za javnost

Ako je ig takve prirode da moe nakoditi steenim pravima treih lica uzemlji u kojoj se trai zatita Ako je ig bez ikakvih distinktivnih osobina ili ako je postao generiki pojam

75. Koji znaci ne mogu biti zatieni kao ig?

Znak protivan javnom poretku i moralu

Znak koji se ne moe grafiki prikazati Znak koji svojim izgledom nije podoban za razlikovanje roba i usluga

Znak koji su u javnom domenu i koje svako moe koristiti bez ograniena

76. Robni ig ?

To je znak koji je u privrednom predmetu namjenjen za razlikovanje roba, usluga iste ili

sline vrste.

77. Koji igovi predstavljaju izuzetak od pravila da je svaki ig vezan za odreenivremenski period ?

uveni (renomirani) igovi !!!

78. ta je upotreba iga?

Veliki broj zemalja zahtjeva obaveznu upotrebu iga pod prijetnjom gubitka prava.

Razlog za navedeno je injenica da uesnici u privrednom prometu esto registruju igove,ne da ih sami koriste ve prvenstveno da sprijee njihovo koritenje od strane konkurencije. Uuporednom pravu, kako u teoriji tako i u praksi , se smatra da upotreba mora biti:


21/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Stvarna

Ozbiljna

Nedvosmislena

79. ig se stie...

Na osnovu rjeenja o priznanju iga i upisom u registar igova.

80. Sadrina pojave (prava) iga!

ini iskljuivo ovlatenje nosioca da svoju robu ili usluge obiljeava tim igom i takoobiljeene stavlja u pravni promet. Osim toga, sadraj prava na ig se sastoji i u negativnomovlatenju nosioca prava da drugim uesnicima u privrednom prometu zabrani koritenje svogiga za obiljeavanje roba odnosno usluga iste ili sline vrste.

81. Kako se zove ig koji vai sa sve?

Renomirani ig!!!

82. U naem pravu upotreba iga je?

Upotreba iga na robi, opremi i pakovanju izvreno u zemljii kada je robe iskljuivonamjenjena za izvoz. Na zakon takoe predvia obaveznu upotrebu iga, navodei da jenosilac iga duan , radi odravanja vaenja iga, ig upotrebljavati u zemlji, za robeodnosno usluge za koje je priznat. Izuzetak je ako za neupotrebu postoje razlozi neovisno o

volji nosioca iga, kao to su uvozna ogranienja ili drugi vladini zahtjevi u pogledu robaodnosno usluga za koje je ig priznat. Neupotreba iga u BiH u neprekidnom trajanju od 5godina povlai postanak prava.

83. Ako se ig ne koristi, ta to moe prouzrokovati?

To moe prouzrokovati ponitenje iga.


22/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


84. Razlozi iskljuive zatite iga?

Po svom karakteru pravo na ig je apsulutno, iskljuivo pravo upotrebe registrovanog iga uprivrednom prometu, neogranienog trajanja ( pod uslovom plaanja taksi) i teritorijalnoogranienog dejstva (dravna teritorija). (???)

85. Kolektivni ig!!!

Kolektivnim igom titi se znak udruenja proizvoaa, odnosno preduzea koja pruajuusluge u privrednom prometu. Kolektivni ig ima pravo da koristi pravno odnosno fiziko liceovlateno aktom o koritenju kolektivnog iga.

86. Sistem prenosa iga!

U uporednom pravu postoje 3 razliita gleduta prenosa iga i to:

Slobodan prenos iga Slobodan prenos iga pod uslovom da se time ne stvara konfuzija na tritu (?) Prenos iga samo zajedno sa prenosom preduzea

Ko nas je prenos iniviualnog iga sloboan, jer nosilac iga moe po zakonom utvrenim

Uslovima na rugog prenijeti svoje pravo u cjelini ili jelimino. Za valjanost prenosa

potrebna je pismena forma, a prenos prema savremenim tredim licima ima pravna ejstva o

od trenutka upisa u registar.

87. Navei za ta se koristi oznaka ili premet iga!

Kao oznaka robe ili usluge

Kao razlikovanje od drugih igova Kao oznaka kvalitete

88. Akt o koritenju kolektivnog iga sadri? Naziv i sjedite udruenja Podatke o podnosiocu prijave

Odredbu o izgledu znaka


23/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Popis robe, usluga

Popis lica ovlatenih za upotrebu kolektivnog iga Uvjete za upotrebu i odredbe koje se odnose na zloupotrebu

Krenje odredaba akta

89. Zatita prava na ig! Graansko pravna Vae pravila kao i kod zatite patenta, uz napomenu da se povredom prava na ig smatra iimitiranje iga, koje potoji ako prosjean kupac odnosno korisnik moe uoiti razliku samoako obrati naroitu panju, odnosno ako ig predstavlja prevod ili transkripciju.

KAZNENO PRAVO- Povreda tueg iga protivno odredbama Zakona o industrijskoj svojinipredtsavlja krivino djelo za koje je propisana novana kazna ili zatvor od 3 godine. Istakazna predviena je i za uinioca koji neovlateno izrauje, uvozi, prenosi preko granice,nudi, stavlja u promet, skladiti ili upotrebljava proizvod koje je predmet zatite iga.

90. Trajanje iga!ig traje 10 godina raunajui od datuma podnoenja prijave.(stara knjiga) ig traje neogranieno.(nova knjiga)

91. Meunarodna zatita prava na ig! Meunarodna zatita prava na ig ostvarena je odredbama Konvencije Parike Unije,

bilateralnim sporazumima , te pravilima o reciprocitetu. Uz Konvenciju Parike Unijeznaajno je spomenuti i 3 ue unije na osnovu Konvencij. To su unije osnovane: Madridskim aranmanomBekim ugovorom

Nianskim aranmanom

92. Trajanje kolektivnog iga i uslovi za produenje!Kolektivni ig traje 10 godina. Moe se obnavljati neogranieno i to za period od 10 godina,

pod uslovom da nosilac prava blagovremeno podnese zahtjev za produenje veenja iga iuplati taksu i trokove postupka.

Zahtjev se podnosi tokom poslijednje godine trajanja desetogodinjeg peroda ili najkasnije 6mjeseci nakon isteka tog perioda. Novi period zatite zapoinje danom isteka prethodnog

perioda, a ne danom podnoenja zahtjeva.93. TELLE QUELLE zatita iga!

Po ovom naelu , svaki fabriki ili trgovaki ig koji je uredno prijavljen u zemlji porijekla,moe kao takav da se prijavi i zatiti i u ostalim zemljama Unije, pod uslovima navedenim uKonvenciji. Osnovni uslov je da je ig uredno registrovan u zemlji porijekla. Urednost secijeni po propisima zemlje porijekla.

94. Mjere zatitne oznake!


24/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Distinktivnost

Odreeno geografsko porijeklo Specifian kvalitet proizvoda Vezanost oznake porijekla za odreenu vrstu proizvoda

95. Kolektivni ig-geografska oznaka-slinosti i razlike!

SLINOSTI:Oba tite proizvoaa i produzea koja pruaju usluge u privrednom prometu Kolektivno pravo

Apsulutno pravo

Nemogu biti predmet ugovora o licenci

Neogranienog su trajanja

RAZLIKE:

Kolektivnim igom se titi znak uruenja proizvoaa onosno preuzede koji

pruaju usluge u privrednom prometu

Kod kolektivnog iga korisnici su fizika i pravna lica koja su ovlatena aktomo koritenju iga. Korisnici kod geografske oznake su lica koja proizvode istavljaju u promet robu na koju se odnosi geografska oznaka.

Geografska oznaka nije ograniena, a kolektivni ig traje 10 godina ali se moeodrediti i neogranieno trajanje

96. Pretpostavke geografske oznake!


25/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


97. Ka oznaka ne moe biti zatidena kao geografska oznaka?

Geografska oznaka se nee registrovati za geografski naziv koji je dugom upotrebom u

privrednom prometu postao generiki pojam.

98. Definiraj pojam geografski oznake!

Geografskom oznakom registruju se oznake koje oznaavaju da roba potjee sa odreeneteritorije, regije ili mjesta na toj teritoriji, na kojoj se odreeni kvalitet, reputacija, ili nekadruga karakteristika robe moe dovesti u vezu sa njegovim geografskim porijeklom.

99. Prijava kod geografske oznake sadri?

Zahtjev za registraciju geografske oznake

Ime odnosno naziv i adresu podnosioca prijave

Izgled geografske oznake

Vrstu robe koja se obiljeava geografskom oznakom odnosno nazivom

100. Koja Konvencija titi geografsku oznaku?

Lisabonska Konvencija!!!

101. ta je to nelojalna konkurencija?

Nelojalnom utakmicom se smatra radnja privrednog subjekta uinjena radi privredneutakmice pri vrenju privredne djelatnosti koja je protivna dobrim poslovnim obiajima ikojom se nanosi ili moe nanijeti teta drugom privrednom subjektu, potroaima ilidrutvenoj zajednici.


26/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


102. Naelo specijalnosti i izuzetak!

Oznaka, kao predmet zatite vezuje se u pravu iga za odreenu robu ili uslugu koja se njome

uznaava. To ima 2 bitne poslijedice:

Prva je da se oznaka ne moe zatititi igom ako lice koje eli zatitu nijeodredilo vrstu robe ili usluge koju njome oznaava ili e oznaavatiDruga je da se iskljuivo dejstvo iga prostire samo na koritenje zatieneoznake za tu istu vrstu robe ili usluge

Ova veza izmeu oznake i oreene vrste robe ili usluge naziva se naelo specijalnosti.

izuzetak postoji ko uvenog-slavnog iga. Rije je o igu kojim se titi oznaka, koja je ko

Uesnika u prometu postigla najvedi stepen poznatosti.

103. Specifinost postupka za priznanje iga

Postupak zatite se pokree podnoenjem prijave iga upravi za industrijsku svojinu.

Prijava sadri :

Zahtjev za priznanje iga Reprodukciju oznake koja se eli zatiti Spisak robe ili usluga na koje se oznaka odnosi

Lice koje je prvo ponijelo prijavu iga za oreenu oznaku i oreenu vrstu robe ili usluge,

stie o trenutka ponoenja prijave prvenstvo u pogleu prava na zatitu. Meutim,

mogude je a se atum ponoenja prijave i atum prvenstva ne poklapaju. To je sluaj ako

podnosilac prijave koristi pravo meunaronog prvenstva ili pravo izlobenog prvenstva.

104. Navei 5 konvencija kojima se tite autorsko i srona prava ?

Bernska konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih djela Univerzalna svjetska konvencija o autorskom pravu

Konvencija o zatiti umjetnika izvoaa, prizvoaa fonograma i organizacijaza radiofuziju


27/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Konvencija o zatiti proizvoaa fonograma od nedozvoljenog umnoavanjanjihovih fonograma

Ugovor o autorskom pravu ???

105. ta sve spada u prava industrijske svojine ?

Patentno pravo

Pravo igaPravo zatite dizajnaPravo zatite oznake geografskog porijekla Pravo zatite topografije integrisanog kola Pravo zatite biljne sorte

106. Koje pravo ima proizvoa fonograma ?

Predvieno je iskljuivo subjektivno pravo proizvoaa fonograma da dozvoli ila da zabranidrugim licima da umnoavaju njegov fonogram.

Pored tog prava ima pravo i na naknadu u sluaju da se njegov izdati fonogram emituje odstrane radiofuznih ustanova

107. ta za pojam autorskog djela u autorskom pravu nema znaaj ?

Da li autorsko djelo ima neku praktinu svrhu, kakva je ta svrha, kome jenamjenjeno, da li se i kako moe privredno iskoritavatiKakav je njihov kvalitet mjeren kulturolokim kriterijima Da li su njegovo objavljivanje i saoptavanje javnost protivni zakonu Obim djela

Koliina vremena, novanih izdataka i truda koji su utroeni za njegovostvaranje


28/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


108. ime je zakonodavac ogranien kod potpisivanja ogranienja subjektivnogautorskog prava, a kad moe potpisati ogranienje?

Osnovni okvir koji zakonodavac mora da potuje jesu odredbe meunarodnih konvancija.Onepropisuju minimalna prava koja moraju biti priznata u svim dravama lanicama.Prema tome,zakonodavac svake drave lanice ne smije svojim zakonom propisivati ogranienjaautorskog prava, kojima bi ta minimalna prava bila ukinuta ili smanjena.

Zakonodavac nije vezan odredbama Konvencije samo ukoliko pradedmet ograniavanja ineprava koja ne ulaze u korpus tzv. minimalnih prava zato to ih obavezujue meunarodnekonvencije ne poznaju ili zato to ih ne kvalifikuju kao minimalna.

109. Kako se naslov titi nelojalnom konkurencijom?

Ukoliko je konkretan naslov konkretnog autorskog djela dovoljno poznat, onda bi koritenjetog istog ili slinog naslova od strane drugih lica moglo d se smatra radnjom nelojalnekonkurencije, pod slijedeim uslovima:

Da se njime obiljeava drugo (tue) autorsko djelo, ime se izaziva ili moeizazvati zabuna o identitetu djela i njegovog autora

Da se njime obiljeava bilo koja druga vrsta robe ili usluge, ime se parazitskiizaziva popularnost autorskog djela i njegovog autora.

110. Objasniti izdvojenu prijavu!

Izdvojena prijava je prijava koja ima za predmet pronalazak , koji je bio sadran u ranijojprijavi, ali koji je morao iz razloga nejedinstva pronalaska da bude izdvojen u posebnuprijavu kako bi se i postupak njegove zatite mogao nastaviti.

111. Dopunska prijava!

Dopunska prijava je prijava kojom njen podnosilac trai patentnu zatitu za pronalazak kojipredstavlja dopunu ili usavravanje pronalaska za koji je to isto lice ve trailo ili ve dobilopatent.

Dopunsku prijavu moe pdnijeti samo lice koje je podnosilac osnovne prijave.


29/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Dopunska prijava se moe podnijeti u bilo koje doba , ali najkasnije do isteka vaenjaosnovnog patenta.

112. Objasniti pojam viestrukog meunarodnog prvenstva!

Pravo viestrukog meunarodnog prvenstva ne ovlauje svog nosioca da u potonjoj prijavitri zatitu za konglomerat razliitih pronalazaka.Dakle, tek ako se u okviru uslova jedinstva

pronalaska u potonjoj prijavi trai zatita za vie pronalazaka, moe se postaviti pitanje pravaviestrukog meunarodnog prvenstva.

113. Pravo meunarodnog prvenstva!

Sutina meunarodnog prvenstva je u tome to jedno lice, koje je prijavilo pronalazak zazatitu u jednoj dravi lanici Parike Konvencije, ima pravo da prilikom prijavljivanja zazatitu istog pronalaska u nekoj druggoj dravi lanici ove Konvencije, uiva prvenstvo kojese rauna od datuma podnoenja one prve prijave.

114. ta ispituje uprava za industrijsku svojinu kod sutinskog ispitivanja?

Uprava za industrijsku svojinu provjerava da li je predmet prijave:

Pronalazak u smislu zakona

Pronalazak koji nije izuzet iz patentne zatite U skladu sa pravilom o jedinstvu pronalaskaDovoljno jasno i potpuno opisan da ga strunjak moe izvesti (primjeniti) Nov, da li ima inventivni nivo i da li je privredno primjenjiv

115. Koji dizajn je iskljuen iz zatite?

Dizajn koji je odreen iskljuivo funkcijom proizvoda Dizajn koji se odnosi na proizvod koji nije dostupan pogledu

116. Iskljuiva imovinskopravna ovlatenja kod dizajna?


30/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ovlatenje na proizvodnju proizvoda na/u kojima je opredmeen zatienidizajn

Stavljanje u javni promet takvog proizvoda i njegovo nuenje radi stavljanjau javni promet

Uvoz i skladitenje takvog proizvoda radi stavljanja u javni promet

Upotreba takvog proizvoda u privrednoj djelatnosti

117. Neiskljuiva ovlatenja prava interpretatora!

Ovlatenje na potraivanje naknade od emitovanja od interpretacije (???) Ovlatenje na potraivanje naknade za javno saoptavanje interpretacije koja seemituje

Ovlatenje na potaivanje naknade za javno saoptavanje interpratacije sa

nosioca zvukaOvlatenje na potraivanje naknade od prodaje tehnikih ureaja i sredstavakoji su podobni za umnoavanje interpretacije

118. Iskljuiva ovlatenja proizvoaa fonograma!

Ovlatenje na umnoavanje fonograma Ovlatenje na stavljanje primjeraka fonograma u promet Ovlatenje na davanje primjeraka fonograma u zakup

Ovlatenje na javno saoptavanje fonograma inim ili beinim putem

119. Iskljuiva ovlatenja proizvoaa emisije!

Ovlatenje na reemitovanje emisije Ovlatenje na snimanje emisije Ovlatenje na umnoavanje snimaka i stavljanje snimaka u promet Ovlatenje na davanje u zakup primjeraka snimaka emisije

120. Trajanje prava fonograma i od kad se rauna rok trajanja?

Pravo proizvoaa fonograma traje 50 godina od dana izdavanja fonograma, a ako fonogramnije izdat , onda 50 godina od dana nastanka fonograma.

Rok se rauna od 1.-og januara one godine u kojoj je fonograma izdat odnosno nainjen.


31/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM


121. ta ne moe biti zatino malim patentom?

pronalasci hemijske supstance

Pronalasci mikroorganizama, biljne i elijske kulture Pronalasci postupka

Pronalasci primjene

122. Neposredna i posredna zabuna u prometu kod prometa iga!

NEPOSREDNA: Postoji kada uesnici u prometu pogreno vjeruju da roba ili usluga potieod titulara iga, a ne od subjekta koji je tu robu ili uslugu stavio u promet.

POSREDNA: Postoji kada uesnici u prometu pogreno vjeruju da izmeu titulara iga isubjekta koji je oznaio i pustio u promet odreenu robu ili uslugu postoji odreenaorganizaciona povezanost, odreeni odnos poslovne saradnje i sl.

123. Ogranienja prava kod biljne sorte!

Pravo zatite biljne sorte ne djeluje prema licima koja koriste sortu:

Za line nekomercijalne svrhe Za svrhe istraivanjaRadi dobijanja druge sorte

Odlukom dravnog organa da se zatiti javni interes

124. Koje uslove mora ispuniti titular zavisnog patenta da bi dobio prinudnu licencu?

Da dokae da njegov patentirani pronalazak predstavlja znaajan tehnolokinapredak od ekonomskog znaaja, u odnosu na pronalazak zatien osnovnimpatentom

Da obezbjedi, pod razumnim uslovima, licencu titulara osnovnog patenta za

koritenje pronalaska zatienog zavisnim patentom

125. Ko moe vriti konstitutivni promet prava?


32/32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

32 WWW BH-PRAVNICI COM

Autor

Naslijednici autora

Interpretator naslijednici interpretatora

Svi (zaokruiti)

126. Uslovi zatite kod biljne sorte!

Novost

Distinktivnost

HomogenostStabilnost

127. Dva osnovna naina sticanja iga i po emu se razlikuju?

STICANJE IGA UPOTREBOM OZNAKE-primjenjuje se uanglosaksonskim pravnim sistemima. Lice koje otpone sa trajnim i ozbiljnimkoritenjem oznake za obiljeavanje odreene vrste robe, stie ig. Daklesticanje nije uslovljeno registracijom. Nedostatak mu je povean stepen pravne

nesigurnosti.STICANJE IGA REGISTRACIJOM-primjenjuje se i u BiH.Prednost je visokstepen pravne sigurnosti zbog registracije, a nedostatak je to omoguavaregistrovanje bez efektivnog koritenje oznake u prometu.to dovodi dogomilanja mrtvih igova u registru.

128. Uslovi pod kojima prestaje pravo iga!

NEPLAANJE TAKSI-obaveza titulara iga je da svakih 10 g plaa taksu zaodravanje iga u javnosti SMRU TITULARA-FIZIKOG LICA-osim ako je pravo iga prelo nanaslijednike

Ako je titular pravno lice ig prestaje da vai prestankom tog pravnog licaNekoritenjem iz neopravdanih razloga due od 5 g(ex nunc) i ponitaj (extunc)

Documents

Autorsko Pravo - Ispitna Pitanja (1)