Autonomni živčani sustavi srž nadbubrežnih žlijezda

Prof. Prof. drdr. Zoran . Zoran ValiValiććKatedra za fiziologijuKatedra za fiziologijuMedicinski fakultetMedicinski fakultet u Splituu Splitu

dio dio žživivččanog sustava koji nadzire veanog sustava koji nadzire veććinu inu visceralnihvisceralnih funkcija tijelafunkcija tijelaarterijski tlak, kretnje i luarterijski tlak, kretnje i luččenje probavnog enje probavnog sustava, prasustava, pražžnjenje mjehura, znojenje, njenje mjehura, znojenje, temperaturatemperaturabrzina i intenzitet promjenebrzina i intenzitet promjene –– najupadljivijinajupadljiviji

OpOpćće ustrojstvo Ae ustrojstvo AŽŽSS

centri smjecentri smješšteni u:teni u:kraljekralježžniniččnojnoj momožždinidinimomožždanom debludanom debluhipotalamusuhipotalamusu

djelovanje pomodjelovanje pomoćću u visceralnihvisceralnih refleksarefleksa

simpatisimpatiččkiki i i parasimpatiparasimpatiččkiki žživivččani sustavani sustav

FizioloFiziološška građa ka građa simpatikusasimpatikusa

dva dva paravertebralnaparavertebralna ganglijska lancaganglijska lancadva dva prevertebralnaprevertebralna ganglijaganglija

celijacelijaččninihipogastrihipogastriččnini

postganglijskipostganglijski žživciivcisipatisipatiččkiki preganglijskipreganglijski žživci polaze zajedno ivci polaze zajedno sa sa spinalnimspinalnim; iz segmenata T1; iz segmenata T1--L2L2

PreganglijskiPreganglijski i i postganglijskipostganglijskineuronineuroni

stanistaniččna tijela na tijela preganglijskihpreganglijskih neurona neurona nalaze se u nalaze se u intermediolateralnomintermediolateralnom rogu rogu kraljekralježžniniččnene momožždinedinenjihova vlakna odlaze prednjim korijenom njihova vlakna odlaze prednjim korijenom u odgovarajuu odgovarajućći i spinalnispinalni žživacivac

po izlasku po izlasku spinalnogspinalnog žživca iz kraljeivca iz kralježžnice nice preganglijskapreganglijska simpatisimpatiččka vlakna se od njega ka vlakna se od njega odvajajuodvajajukroz bijelu granu odlaze u jedan od ganglija kroz bijelu granu odlaze u jedan od ganglija simpatisimpatiččkog lancakog lanca

daljnji tijek vlakna trojak:daljnji tijek vlakna trojak:1)1) sinapsasinapsa s s postganglijskimpostganglijskim simpatisimpatiččkim kim

neuronom u tom ganglijuneuronom u tom gangliju2)2) penjanje ili spupenjanje ili spušštanje kroz simpatitanje kroz simpatiččki lanac i ki lanac i

sinapsasinapsa u nekom drugom gangliju u lancuu nekom drugom gangliju u lancu3)3) prolaz kroz ganglij/lanac, odlazak simpatiprolaz kroz ganglij/lanac, odlazak simpatiččkim kim

žživcem i tvorenje ivcem i tvorenje sinapsesinapse u jednom od u jednom od perifernih simpatiperifernih simpatiččkih ganglijakih ganglija

postganglipostganglijjskaska vlakna odlaze do svojih vlakna odlaze do svojih ciljnih organaciljnih organa

neka se neka se postganglijskapostganglijska vlakna vravlakna vraććaju u aju u spinalnespinalne žživce kroz sive grane (na svim ivce kroz sive grane (na svim razinama razinama kraljekralježžniniččnene momožždine)dine)to su vrlo tanka vlakna (vrste C) koja to su vrlo tanka vlakna (vrste C) koja dospijevaju u sve dijelove tijeladospijevaju u sve dijelove tijelanadziru: krvne nadziru: krvne žžile, ile, žžlijezde znojnice i lijezde znojnice i piloerekcijskepiloerekcijske mimiššiićće dlakae dlakaččine 8% vlakana u prosjeine 8% vlakana u prosječčnom nom žživcuivcu

SegmentalnaSegmentalna raspodjelaraspodjela

simpatisimpatiččki putovi ne raspodjeljuju se nuki putovi ne raspodjeljuju se nužžno no isto kao i somatski isto kao i somatski spinalnispinalni::

T1: T1: glavaglavaT2: T2: vratvratT3T3--T6:T6: torakstoraksT7T7--T11:T11: abdomenabdomenT12T12--L2:L2: nogenoge

postoji i preklapanje, a postoji i preklapanje, a inervacijainervacija organa organa ovisi o njegovu poloovisi o njegovu položžaju u vrijeme razvoja aju u vrijeme razvoja (srce/vrat)(srce/vrat)

SrSržž nadbubrenadbubrežžnih nih žžlijezdalijezda

preganglijskapreganglijska simpatisimpatiččka vlakna prolaze bez ka vlakna prolaze bez prekopprekopččavanjaavanja od stanica od stanica intermediointermedio--lateralnog roga do posebnih lateralnog roga do posebnih žživivččanih anih stanica u stanica u SNSNŽŽte sekrecijske stanice potjete sekrecijske stanice potječču od u od žživivččanog anog tkiva i zapravo su tkiva i zapravo su postganglijskipostganglijski neuroni neuroni (imaju rudimentarna (imaju rudimentarna žživivččana vlakna)ana vlakna)lulučče: adrenalin i e: adrenalin i noradrenalinnoradrenalin

FizioloFiziološška građa ka građa paraparasimpatikusasimpatikusa

parasimpatiparasimpatiččkaka vlakna odlaze iz Svlakna odlaze iz SŽŽS putem S putem 3., 7., 9. i 10. mo3., 7., 9. i 10. možždanog danog žživca, te 2. i 3. ivca, te 2. i 3. sakralnim sakralnim spinalnimspinalnim žživcima (katkad 1. i 4.)ivcima (katkad 1. i 4.)75% 75% parasimpatiparasimpatiččkihkih vlakana se nalazi u vlakana se nalazi u vagusimavagusima ((torakalnitorakalni i abdominalni dio)i abdominalni dio)vagusivagusi inerviraju: srce, pluinerviraju: srce, plućća, jednjak, a, jednjak, žželudac, tanko eludac, tanko crijevo, polovicu debelog crijeva, crijevo, polovicu debelog crijeva, jetrujetru, , žžuuččni mjehur, ni mjehur, guguššterateračču, bubrege i gornje dijelove mokrau, bubrege i gornje dijelove mokraććovoda ovoda

+ vanjski spolni organi - erekcija

PreganglijskiPreganglijski i i postganglijskipostganglijskineuronineuroni

preganglijskapreganglijska vlakna prolaze bez vlakna prolaze bez prekapprekapččanjaanja sve do organa koji nadziru (uz sve do organa koji nadziru (uz iznimku nekih moiznimku nekih možždanih danih žživaca)ivaca)postgangliskipostgangliski neuroni su smjeneuroni su smješšteni u stjenci teni u stjenci organaorganau tkivo odlaze kratka u tkivo odlaze kratka postganglijskapostganglijskavlakana (razlika u odnosu na vlakana (razlika u odnosu na simpatikussimpatikus))

KolinergiKolinergiččnana i i adrenergiadrenergiččnana vlaknavlakna

kolinergikolinergiččnana vlakna vlakna –– lulučče e acetilkolinacetilkolinadrenergiadrenergiččnana vlakna vlakna –– lulučče e noradrenalinnoradrenalin

svi svi preganglijskipreganglijski neuroni (vlakna) su neuroni (vlakna) su kolinergikolinergiččnini (i parasimpati(i parasimpatiččki i simpatiki i simpatiččki)ki)

gotovo svi parasimpatigotovo svi parasimpatiččki ki postganglijskipostganglijskineuroni/vlakna su neuroni/vlakna su kolinergikolinergiččnini

veveććina simpatiina simpatiččkih kih postganglijskihpostganglijskihneurona/vlakana su neurona/vlakana su adrenergiadrenergiččnini

izuzetak: simpatiizuzetak: simpatiččka ka postganglijskapostganglijska vlakna vlakna za za žžlijezde znojnice i lijezde znojnice i piloerekcijskepiloerekcijske mimiššiiććee

acetilkolinacetilkolin –– parasimpatiparasimpatiččki ki neurotransmitorneurotransmitornoradrenalinnoradrenalin –– simpatisimpatiččki ki neurotransmitorneurotransmitor

LuLuččenje enje AChACh i NAi NA

neki parasimpatineki parasimpatiččki zavrki završšetci slietci sliččni ni neuromuskularnomneuromuskularnom spojuspojuveveććina pak samo dodiruje ina pak samo dodiruje efektorskeefektorske stanice stanice inerviranog organainerviranog organavarikozitetivarikoziteti –– mjehurasta promjehurasta prošširenja vlakanairenja vlakanau u varikozitetimavarikozitetima –– AChACh i NA, i NA, mitohondrijmitohondrijakcijski potencijal akcijski potencijal ulazak ulazak CaCa luluččenje enje iz zavriz završšetaka ili etaka ili varikozitetavarikoziteta

AChACh

sintetizira se u zavrsintetizira se u završšetcima i etcima i varikozitetimavarikozitetimapohranjuje se u sekrecijskim mjehuripohranjuje se u sekrecijskim mjehuriććimaimaacetilacetil--CoA + CoA + kolinkolin acetilkolinacetilkolinacetilkolinacetilkolin--esterazaesteraza iz lokalnog veziva ga iz lokalnog veziva ga razgrađuje na acetat i razgrađuje na acetat i kolinkolinkolinkolin je podloje podložžan ponovnom unosu an ponovnom unosu ((reuptakereuptake))

NANA

sintetizira se u zavrsintetizira se u završšetcima i etcima i mjehurimjehuriććimaimatirozintirozin ((hidroksilacijahidroksilacija) ) DOPA DOPA ((dekarboksilacijadekarboksilacija) ) dopamindopamin ((unosunos u u mjehurimjehuriććee, , hidroksilacijahidroksilacija) ) noradrenalinnoradrenalin

(u SN(u SNŽŽ, 80%, , 80%, metilacijametilacija) adrenalin) adrenalinuklanjanje:uklanjanje:

reuptakereuptake (50(50--80%)80%)difuzija u okolno tkivo i krv (vedifuzija u okolno tkivo i krv (veććina preostalog ina preostalog NA)NA)razgradnjom enzimima (MAO, KOMT, manji dio)razgradnjom enzimima (MAO, KOMT, manji dio)

NA izluNA izluččen od en od žživaca djeluje kratkoivaca djeluje kratkoadrenalin i NA izluadrenalin i NA izluččeni iz SNeni iz SNŽŽ djeluju dudjeluju dužže e (sve (sve do odlaska u tkiva, do odlaska u tkiva, gdje ih razgrađuje gdje ih razgrađuje KOMT, jetra)KOMT, jetra)1010--30 sekunda velika aktivnost; 130 sekunda velika aktivnost; 1--2 minute 2 minute gubitak ugubitak uččinkainka

ReceptoriReceptori

AChACh i NA se moraju vezati sa specifii NA se moraju vezati sa specifiččnim nim receptorima da bi djelovalireceptorima da bi djelovalireceptor se nalazi na vanjskoj strani receptor se nalazi na vanjskoj strani stanistaniččne membranene membranevezanje vezanje neurotransmitoraneurotransmitora izaziva izaziva konformacijskekonformacijske promjene receptorapromjene receptora

1)1) promjena propusnosti stanipromjena propusnosti staniččne membranene membrane2)2) aktivacija ili inhibicija nekog enzimaaktivacija ili inhibicija nekog enzima

Promjena propusnosti membranePromjena propusnosti membrane

otvaranje ili zatvaranje ionskog kanalaotvaranje ili zatvaranje ionskog kanalanajnajččeeššćće Na i/ili e Na i/ili CaCa kanalikanaliulaz tih iona dovodi do ulaz tih iona dovodi do depolarizacijedepolarizacije (pob(pobuđivanjauđivanja) stanice) staniceizlaz K iona iz stanice dovodi do izlaz K iona iz stanice dovodi do hiperpolarizacijehiperpolarizacije (inhibicije) stanice(inhibicije) stanice

Promjena aktivnosti enzimaPromjena aktivnosti enzima

vezanje NA vezanje NA adeniladenil--ciklazeciklazecAMPcAMPuuččinak u stanici ovisi o vrsti receptorske inak u stanici ovisi o vrsti receptorske bjelanbjelanččevine i njezinom djelovanjuevine i njezinom djelovanju

KolinergiKolinergiččnini receptorireceptori

1.1. nikotinski receptorinikotinski receptoriaktivira ih nikotinaktivira ih nikotin

2.2. muskarinskimuskarinski receptorireceptoriaktivira ih aktivira ih muskarinmuskarin (otrov iz stolice (otrov iz stolice žžabe abe krastakrastačče)e)

AChACh aktivira i nikotinske i aktivira i nikotinske i muskarinskemuskarinskereceptorereceptore

1. 1. NikotinskiNikotinski receptorireceptori

nalaze se na nalaze se na sinapsamasinapsama između između preganglijskihpreganglijskih i i postganglijskihpostganglijskih neurona u neurona u parasimpatiparasimpatiččkomkom, ali i simpati, ali i simpatiččkom sustavukom sustavuima ih i izvan autonomnog ima ih i izvan autonomnog žživivččanog anog sustava; nalaze se u sustava; nalaze se u neuromuskularnomneuromuskularnomspojuspoju

ionotropniionotropni receptor (direktno povezan s receptor (direktno povezan s ionskim kanalom, ne koristi druge glasnike)ionskim kanalom, ne koristi druge glasnike)dvije podskupine:dvije podskupine:

1)1) nikotinski receptor minikotinski receptor miššiiććnog tipanog tipa2)2) nikotinski receptor nikotinski receptor neuralnogneuralnog tipatipa

2. 2. MuskarinskiMuskarinski receptorireceptori

nalaze se na nalaze se na efektorskimefektorskim stanicama koje stanicama koje stimuliraju stimuliraju postganglijskipostganglijski kolinergikolinergiččninineuronineuroniprvenstveno parasimpatiprvenstveno parasimpatiččki sustav, ali i ki sustav, ali i kolinergikolinergiččnini simpatisimpatiččki ki žživivččani sustavani sustav

metabotropnimetabotropni receptor receptor (receptor (receptor povezan s povezan s GG--bjelanbjelanččevinom)evinom)petpet podskupinapodskupina (M(M11--MM55))

AdrenergiAdrenergiččnini receptorireceptori

1.1. αα--receptorireceptoridalje se dijele na dalje se dijele na αα11-- i i αα22--receptorereceptore

2.2. ββ--receptorireceptoridalje se dijele na dalje se dijele na ββ11--,, ββ22-- i i ββ33--receptorereceptore

NA podraNA podražžuje uglavnom uje uglavnom αα--receptore, a receptore, a samo slabo samo slabo ββ--receptorereceptoreadrenalin podjednako podraadrenalin podjednako podražžuje uje obeobe skupineskupine

metabotropnimetabotropni receptori (receptori povezani receptori (receptori povezani s Gs G--bjelanbjelanččevinom)evinom)na njih djeluju na njih djeluju katekolaminikatekolamini

isoprenalineisoprenaline ili ili isoproterenolisoproterenol djeluje na djeluje na ββ--receptorureceptoru

β3

EkscitacijskiEkscitacijski i inhibicijski ui inhibicijski uččinci inci simpatikusasimpatikusa i i parasimpatikusaparasimpatikusa

u nekim organima u nekim organima ekscitacijaekscitacija, a u nekim , a u nekim inhibicija inhibicija –– nema generalizacije pa je nema generalizacije pa je uuččinak potrebno nauinak potrebno nauččitiitikad kad simpatikussimpatikus ima određeni u ima određeni uččinak, inak, parasimpatikusparasimpatikus obiobiččno ima obrnut uno ima obrnut uččinakinakveveććinu organa preteinu organa pretežžno nadzire jedan ili no nadzire jedan ili drugi sustavdrugi sustav

Funkcija SNFunkcija SNŽŽ

podrapodražživanje SNivanje SNŽŽ simpatisimpatiččkim kim žživcima ivcima ––otpuotpušštanje velikih kolitanje velikih količčina adrenalina ina adrenalina (80%) i NA (20%), ali mo(80%) i NA (20%), ali možže biti i druke biti i drukččijeijecirhulirajucirhulirajuććii hormoni imaju gotovo jednake hormoni imaju gotovo jednake uuččinke kao i simpatiinke kao i simpatiččko podrako podražživanje, ali ivanje, ali traje 5traje 5--10 puta dulje10 puta dulje

adrenalin snaadrenalin snažžnije potinije potičče srce, a manju e srce, a manju vazokonstrikciju (pogotovo u mivazokonstrikciju (pogotovo u miššiiććima, ima, koji koji ččine veine veććinu inu žžila)ila)stoga NA jako povestoga NA jako poveććava tlak; adrenalin ava tlak; adrenalin manje, ali jako povemanje, ali jako poveććava SMVava SMVadrenalin ima mnogo jaadrenalin ima mnogo jačči metabolii metaboliččki ki uuččinakinak

VaVažžnost SNnost SNŽŽ za funkciju za funkciju simpatikusasimpatikusa

istodobno podraistodobno podražživanje organa: izravnoivanje organa: izravno--simpatikusomsimpatikusom i posrednoi posredno--hormonima SNhormonima SNŽŽmeđusobno potpomaganjemeđusobno potpomaganje, a katkad i , a katkad i zamjena zamjena –– ččimbenik sigurnostiimbenik sigurnostipodrapodražživanje tjelesnih struktura bez izravne ivanje tjelesnih struktura bez izravne simpatisimpatiččke ke inervacijeinervacije (svaka stanica u (svaka stanica u tijelu)tijelu)

Odnos frekvencije podraOdnos frekvencije podražžaja i aja i veliveliččine uine uččinkainka

za punu aktivaciju autonomnih za punu aktivaciju autonomnih efektoraefektorapotrebna je mala frekvencija podrapotrebna je mala frekvencija podražživanja ivanja (za razliku od skeletnog (za razliku od skeletnog žživivččanog sustava)anog sustava)opopććenito je dovoljan 1 impuls u sekundi, a enito je dovoljan 1 impuls u sekundi, a puna aktivacija se postipuna aktivacija se postižže pri 10e pri 10--20 impulsa 20 impulsa u sekundi (u skeletnom 50u sekundi (u skeletnom 50--500 impulsa u 500 impulsa u sekundi i visekundi i višše)e)

SimpatiSimpatiččkiki i i parasimpatiparasimpatiččkiki tonustonus

autonomni autonomni žživivččani sustav je normalno ani sustav je normalno neprekidno aktivan, a razinu aktivnosti neprekidno aktivan, a razinu aktivnosti nazivamo simpatinazivamo simpatiččki, odnosno ki, odnosno parasimpatiparasimpatiččki tonuski tonusna taj se nana taj se naččin aktivnost moin aktivnost možže povee poveććati, ali ati, ali i smanjitii smanjiti

simpatisimpatiččki sustav normalno drki sustav normalno držži promjer i promjer sistemskih sistemskih arteriolaarteriola na polovici njihova na polovici njihova maksimalnog promjeramaksimalnog promjerapresijecanje presijecanje vagusavagusa momožže uzrokovati tee uzrokovati teššku ku opstipacijuopstipaciju

Bazalno luBazalno luččenje SNenje SNŽŽ

adrenalin adrenalin –– 1,1 1,1 nmolnmol/kg/min/kg/minNA NA –– 0,3 0,3 nmolnmol/kg/min/kg/minznatna koliznatna količčina, dovoljna za odrina, dovoljna za održžavanje avanje arterijskog tlaka (arterijskog tlaka (ččak i bez simpatiak i bez simpatiččke ke inervacijeinervacije))

Gubitak tonusaGubitak tonusa

nastaje u slunastaje u sluččaju presijecanja aju presijecanja žživacaivacakod krvnih kod krvnih žžila nastaje maksimalna ila nastaje maksimalna vazodilatacija unutar 5vazodilatacija unutar 5--30 sekunda30 sekundauspostava vlastitog tonusa nakon nekoliko uspostava vlastitog tonusa nakon nekoliko tjedanatjedanaprilikom gubitka parasimpatiprilikom gubitka parasimpatiččkog tonusa kog tonusa za prilagodbu potrebno nekoliko mjeseciza prilagodbu potrebno nekoliko mjeseci

Preosjetljivost nakon denervacijePreosjetljivost nakon denervacije

tjedan dana nakon denervacije organ tjedan dana nakon denervacije organ postaje osjetljiviji na izvana ubrizgani NA postaje osjetljiviji na izvana ubrizgani NA ili AChili AChdenervacijska preosjetljivostdenervacijska preosjetljivostsimpatikusa i parasimpatikusa; razlisimpatikusa i parasimpatikusa; različčiti iti organi; reaktivnost poveorgani; reaktivnost poveććana i 10xana i 10xpovepoveććanje broja receptora u denerviranim anje broja receptora u denerviranim organimaorganima

Autonomni refleksiAutonomni refleksi

reguliraju mnoge visceralne funkcijereguliraju mnoge visceralne funkcijekardiovaskularni autonomni refleksikardiovaskularni autonomni refleksi

baroreceptorski refleksbaroreceptorski refleks

gastrointestinalni autonomni refleksigastrointestinalni autonomni refleksimirisi ili nazomirisi ili nazoččnost hrane u ustimanost hrane u ustimaistezanje rektumaistezanje rektuma

ostali refleksiostali refleksiprapražžnjenje mokranjenje mokraććnog mjehuranog mjehuraspolni refleksispolni refleksi

Masovno izbijanje simpatikusaMasovno izbijanje simpatikusa

kad gotovo svi djelovi simpatikusa kad gotovo svi djelovi simpatikusa istodobno odaistodobno odaššilju impulseilju impulsezbog straha, strepnje ili jake bolizbog straha, strepnje ili jake bolireakcija u cijelom organizmu reakcija u cijelom organizmu –– alarmna ili alarmna ili stresna reakcijastresna reakcija

Aktivacija pojedinih dijelova Aktivacija pojedinih dijelova simpatikusasimpatikusa

proces termoregulacije utjeproces termoregulacije utječče na znojenje i e na znojenje i protok krvi u koprotok krvi u kožžiilokalni refleksi lokalni refleksi –– zagrijavanje ili hlađenje zagrijavanje ili hlađenje ograniograniččenog dijela koenog dijela kožžeeprobavni simpatiprobavni simpatiččki refleksi; ne ukljuki refleksi; ne uključčuju uju ni kraljeni kralježžnicu venicu većć samo paravertebralne samo paravertebralne ganglije ganglije –– motorika ili sekrecijamotorika ili sekrecija

SpecifiSpecifiččni lokalni odgovori ni lokalni odgovori parasimpatikusaparasimpatikusa

nadzorne funkcije parasimpatikusa su nadzorne funkcije parasimpatikusa su obiobiččno jako specifino jako specifiččnenekardiovaskularni refleksi djeluju samo na kardiovaskularni refleksi djeluju samo na srce, refleks defekacije samo na rektum srce, refleks defekacije samo na rektum

luluččenje sline, enje sline, žželuca i gueluca i guššterateračče obie običčno no istovremeno; praistovremeno; pražžnjenje rektuma i njenje rektuma i mokramokraččnog mjehura nog mjehura

Alarmna ili stresna reakcija Alarmna ili stresna reakcija simpatikusasimpatikusa

povepoveććava sposobnost organizma za ava sposobnost organizma za obavljanje teobavljanje tešškog mikog miššiiććnog radanog rada

1)1) arterijskog tlakaarterijskog tlaka2)2) protoka krvi kroz miprotoka krvi kroz miššiićće, a e, a kroz inaktivna tkivakroz inaktivna tkiva3)3) intenziteta metabolizma u cijelom tijeluintenziteta metabolizma u cijelom tijelu4)4) GUKGUK5)5) glikolize u jetri i miglikolize u jetri i miššiiććimaima6)6) mimiššiiććne snagene snage7)7) mentalne aktivnostimentalne aktivnosti8)8) ubrzano zgruubrzano zgruššavanje krviavanje krvi

simpatisimpatiččka reakcija na stres ka reakcija na stres ––omoguomoguććavanje dodatne aktivacije avanje dodatne aktivacije organizma u stresnim stanjimaorganizma u stresnim stanjimastanje bijesa stanje bijesa –– alarmna reakcija ili reakcija alarmna reakcija ili reakcija borbe ili bijegaborbe ili bijega

Kontrola AKontrola AŽŽS produljenom moS produljenom možždinom,dinom,ponsom i mezencefalonomponsom i mezencefalonom

nadzor arterijskog tlaka, srnadzor arterijskog tlaka, srččane frekvencije, ane frekvencije, disanje, ludisanje, luččenja enja žžlijezda, peristaltike, lijezda, peristaltike, kontrakcije mokrakontrakcije mokraććnog mjehuranog mjehurapresijecanjem ispod produljene mopresijecanjem ispod produljene možždine dine tlak pada na polovicu svoje vrijednostitlak pada na polovicu svoje vrijednostivivišši centri također mogu igrati ulogu i centri također mogu igrati ulogu (tlak, (tlak, temperatura) temperatura) –– bolesti (ulkus, opstipacija, bolesti (ulkus, opstipacija, palpitacije, infatkt)palpitacije, infatkt)

Farmakologija AFarmakologija AŽŽS S –– simpatikus simpatikus

1)1) lijekovi koji djeluju na adrenergilijekovi koji djeluju na adrenergiččne ne receptore receptore –– simpatomimetici simpatomimetici

1)1) αα--receptori receptori –– phenilefrinphenilefrin2)2) ββ--receptori receptori –– izoproterenolizoproterenol3)3) ββ22--receptori receptori –– albuterol albuterol

2)2) lijekovi koji oslobađaju NA iz lijekovi koji oslobađaju NA iz žživacaivaca1)1) efedrin, tiramin i amfetaminefedrin, tiramin i amfetamin

3)3) lijekovi koji kolijekovi koji kočče adrenergie adrenergiččnu aktivnost nu aktivnost ––simpatolitici simpatolitici

1)1) sprjesprječčavanje sinteze i pohranjivanja NA avanje sinteze i pohranjivanja NA –– rezerpin rezerpin 2)2) sprjesprječčavanje oslobađanja NA avanje oslobađanja NA –– gvanetidin gvanetidin 3)3) blokada blokada αα--receptora receptora –– fentolamin fentolamin 4)4) blokada blokada ββ--receptora receptora –– propranolol;propranolol;

blokada blokada ββ11--receptora receptora –– metoprololmetoprolol5)5) blokada prijenosa blokada prijenosa žživivččanih impulsa kroz ganglije anih impulsa kroz ganglije ––

heksametonij heksametonij

Farmakologija AFarmakologija AŽŽS S ––parasimpatikus parasimpatikus

1)1) lijekovi koji djeluju na kolinergilijekovi koji djeluju na kolinergiččne ne receptore receptore –– parasimpatomimetici parasimpatomimetici (kolinergi(kolinergiččni lijekovi)ni lijekovi)

1)1) ACh ACh –– razlirazliččit uit uččinak zbog razgradnje acetilkolininak zbog razgradnje acetilkolin--esterazomesterazom

2)2) muskarinski receptori muskarinski receptori –– pilokarpin i metakolinpilokarpin i metakolin

2)2) lijekovi koji pojalijekovi koji pojaččavaju uavaju uččinak inak parasimpatikusa parasimpatikusa –– antikolinesterazni antikolinesterazni lijekovilijekovi

1)1) neostigmin, piridostigmin i ambenoniumneostigmin, piridostigmin i ambenonium

3)3) lijekovi koji kolijekovi koji kočče kolinergie kolinergiččnu aktivnost nu aktivnost ––antimuskarinski lijekoviantimuskarinski lijekovi

1)1) atropin, homatropin, skopolamin;atropin, homatropin, skopolamin;-- ne djeluju na nikotinske receptore niti na ne djeluju na nikotinske receptore niti na

neuromuskularnu vezuneuromuskularnu vezu

Lijekovi koji podraLijekovi koji podražžuju uju postganglijske neuronepostganglijske neurone

ubrizgani AChubrizgani AChnikotin (tvari koje podranikotin (tvari koje podražžuju postganglijske uju postganglijske neurone neurone –– nikotinski lijekovi)nikotinski lijekovi)aktivacija i simpatikusa i parasimpatikusaaktivacija i simpatikusa i parasimpatikusa

Lijekovi koji blokiraju ganglijeLijekovi koji blokiraju ganglije

kokočče prijenos impulsa iz preganglijske u e prijenos impulsa iz preganglijske u postganglijske neuronepostganglijske neuronetetraetiltetraetil--amonij, heksametonij i pentolinijamonij, heksametonij i pentolinijkokoččenje i simpatienje i simpatiččkog i parasimpatikog i parasimpatiččkog kog sustavasustavakoriste se za blokadu simpatikusakoriste se za blokadu simpatikusamogu sniziti tlak, ali ih je temogu sniziti tlak, ali ih je tešško doziratiko dozirati