TUNELI MALA KAPELA I SVETI ROK

AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik dio je mreže međunarodnih E cesta te osim domaće oznake A1, dobiva i kombinirane oznake E-65 i E-71, jer nastavlja prometne tokove Sjeverne i Srednje Europe iz smjera Beča (E-59), Bratislave (E-65) i Budimpešte (E-71).

U kontekstu nacionalnog interesa Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik osnovna je infrastrukturna poveznica sjevernog i južnog teritorija Republike Hrvatske, strateška pretpostav-ka za razvoj gospodarstva, oživljavanja privrede, naročito turizma te prihvata i provođenja tranzitnog prometa.

Autocesta od čvora Bosiljevo do čvora Ravča ukupne dužine 399,0 km izgrađena je u punom profilu, osim na dijelu tunela Mala Kapela i Sveti Rok. Do sada su u prometu bile samo desne tunelske cijevi s privremenom regulacijom prometa, dok su lijeve tunelske cijevi služile kao servisni tunel za sigurnosne intervencije ili evakuaciju putnika u izvanrednim situacijama.

Obzirom na konstantno povećanje prometnog opterećenja, naročito u ljetnim mjesecima kada je padala razina uslužnosti i sigurnost korisnika tunela, započete su aktivnosti za dovršenje lijevih tunelskih cijevi.

Radovi na dovršetku izgradnje i opremanju lijevih cijevi započeli su u listopadu 2007. godine. Ukupna investicijska vrijednost radova za tunel Mala Kape-la iznosi 398.960.000,00 kn bez PDV-a, a za tunel Sveti Rok 388.536.000,00 kn bez PDV-a.

UVOD

AUTOCESTA A1 - TUNELI MALA KAPELA I SVETI ROK AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik dio je mreže međunarodnih E cesta te osim domaće oznake A1, dobiva i kombinirane oznake E-65 i E-71, jer nastavlja prometne tokove Sjeverne i Srednje Europe iz smjera Beča (E-59), Bratislave (E-65) i Budimpešte (E-71).

U kontekstu nacionalnog interesa Autocesta Zagreb – Split – Dubrovnik osnovna je infrastrukturna poveznica sjevernog i južnog teritorija Republike Hrvatske, strateška pretpostav-ka za razvoj gospodarstva, oživljavanja privrede, naročito turizma te prihvata i provođenja tranzitnog prometa.

Autocesta od čvora Bosiljevo do čvora Ravča ukupne dužine 399,0 km izgrađena je u punom profilu, osim na dijelu tunela Mala Kapela i Sveti Rok. Do sada su u prometu bile samo desne tunelske cijevi s privremenom regulacijom prometa, dok su lijeve tunelske cijevi služile kao servisni tunel za sigurnosne intervencije ili evakuaciju putnika u izvanrednim situacijama.

Obzirom na konstantno povećanje prometnog opterećenja, naročito u ljetnim mjesecima kada je padala razina uslužnosti i sigurnost korisnika tunela, započete su aktivnosti za dovršenje lijevih tunelskih cijevi.

Radovi na dovršetku izgradnje i opremanju lijevih cijevi započeli su u listopadu 2007. godine. Ukupna investicijska vrijednost radova za tunel Mala Kape-la iznosi 398.960.000,00 kn bez PDV-a, a za tunel Sveti Rok 388.536.000,00 kn bez PDV-a.

UVOD

AUTOCESTA A1 - TUNELI MALA KAPELA I SVETI ROK AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

TUNEL MALA KAPELA

Dvocijevni jednosmjerni tunel Mala Kapela jedan je od najznačajnijih objekata na autocesti Zagreb – Split – Dubrovnik te je sa svojih 5.800 m dužine najduži tunel u Republici Hrvatskoj.

Sjeverni ulaz (portal) u lijevu cijev tunela Mala Kapela nalazi se na nadmorskoj visini od 562 m.n.m., a južni ulaz (portal) na nadmorskoj visini od 575 m.n.m. Lijeva tunelska cijev dugačka je 5.821,77 m, a desna 5.780 m. Tunelske cijevi međusobno su osno razmaknute 25 m i spojene sa 6 prolaza za vozila i 14 prolaza za pješake.

Projektirani poprečni presjek tunela omogućava smještaj svih potrebnih uređaja i opreme, a svijetli presjek površine 56,17 m2 omogućava sigurno odvijanje prometa za projektnu brzinu od 100 km/h. Kolnik tunela sastoji se od dvije prometne trake širine 3,5 m i rubnih traka širine 0,35 m, tako da ukupna širina kolnika iznosi 7,7 m.

Sustav odvodnje tunela, koji uključuje centralnu kanalizaci-jsku cijev, šuplji rubnjak, bočne drenaže i sifonska okna predviđen je za uspješnu odvodnju brdske vode i tekućina koje potječu od pranja tunela, gašenja požara i eventualnih akcidenata.

Poprečni presjek tunelske cijevi Mala Kapela

Uzdužni presjek pješačkog prolaza i SOS niše tunela Mala Kapela

Tlocrt pješačkog prolaza i SOS niše tunela Mala Kapela

TUNEL MALA KAPELA - POPREČNI PRESJEK

TUNEL MALA KAPELA

Dvocijevni jednosmjerni tunel Mala Kapela jedan je od najznačajnijih objekata na autocesti Zagreb – Split – Dubrovnik te je sa svojih 5.800 m dužine najduži tunel u Republici Hrvatskoj.

Sjeverni ulaz (portal) u lijevu cijev tunela Mala Kapela nalazi se na nadmorskoj visini od 562 m.n.m., a južni ulaz (portal) na nadmorskoj visini od 575 m.n.m. Lijeva tunelska cijev dugačka je 5.821,77 m, a desna 5.780 m. Tunelske cijevi međusobno su osno razmaknute 25 m i spojene sa 6 prolaza za vozila i 14 prolaza za pješake.

Projektirani poprečni presjek tunela omogućava smještaj svih potrebnih uređaja i opreme, a svijetli presjek površine 56,17 m2 omogućava sigurno odvijanje prometa za projektnu brzinu od 100 km/h. Kolnik tunela sastoji se od dvije prometne trake širine 3,5 m i rubnih traka širine 0,35 m, tako da ukupna širina kolnika iznosi 7,7 m.

Sustav odvodnje tunela, koji uključuje centralnu kanalizaci-jsku cijev, šuplji rubnjak, bočne drenaže i sifonska okna predviđen je za uspješnu odvodnju brdske vode i tekućina koje potječu od pranja tunela, gašenja požara i eventualnih akcidenata.

Poprečni presjek tunelske cijevi Mala Kapela

Uzdužni presjek pješačkog prolaza i SOS niše tunela Mala Kapela

Tlocrt pješačkog prolaza i SOS niše tunela Mala Kapela

TUNEL MALA KAPELA - POPREČNI PRESJEK

METODA GRAĐENJA

Betonska obloga je u pravilu nearmirana, osim na mjesti-ma niša, poprečnih prolaza, mjestima ovješenja ventilatora, većih prekoprofilskih iskopa te u području špilja, dimnjaka i kaverni.

Tijekom iskopa otkriveni su brojni speleološki objekti na trasi tunela, koji su uspješno sanirani.

Iskop tunela izvršen je Novom austrijskom tunelskom meto-dom (NATM) primjenom tehnologije bušenja i miniranja.

Iskopani profil stabiliziran je u prvoj fazi primarnom podgra-dom (mlazni beton, armaturne mreže i sidra); zatim je ugrađena hidroizolacija od PVC folije te je izvedena betonska obloga od betona C 25/30 minimalne debljine 30 cm u količini oko 162.000 m3 za obje cijevi.

TUNEL SVETI ROK

Sjeverni ulaz (portal) u lijevu cijev tunela Sv. Rok nalazi se na nadmorskoj visini od 561 m.n.m., a južni ulaz (portal) na nadmorskoj visini od 510 m.n.m.

Lijeva tunelska cijev dugačka je 5.768,5 m, a desna 5.687 m. Tunelske cijevi međusobno su osno razmaknute 25 m i spojene sa 4 prolaza za vozila i 15 prolaza za pješake.

AUTOCESTA A1 - TUNEL MALA KAPELA

METODA GRAĐENJA

Betonska obloga je u pravilu nearmirana, osim na mjesti-ma niša, poprečnih prolaza, mjestima ovješenja ventilatora, većih prekoprofilskih iskopa te u području špilja, dimnjaka i kaverni.

Tijekom iskopa otkriveni su brojni speleološki objekti na trasi tunela, koji su uspješno sanirani.

Iskop tunela izvršen je Novom austrijskom tunelskom meto-dom (NATM) primjenom tehnologije bušenja i miniranja.

Iskopani profil stabiliziran je u prvoj fazi primarnom podgra-dom (mlazni beton, armaturne mreže i sidra); zatim je ugrađena hidroizolacija od PVC folije te je izvedena betonska obloga od betona C 25/30 minimalne debljine 30 cm u količini oko 162.000 m3 za obje cijevi.

TUNEL SVETI ROK

Sjeverni ulaz (portal) u lijevu cijev tunela Sv. Rok nalazi se na nadmorskoj visini od 561 m.n.m., a južni ulaz (portal) na nadmorskoj visini od 510 m.n.m.

Lijeva tunelska cijev dugačka je 5.768,5 m, a desna 5.687 m. Tunelske cijevi međusobno su osno razmaknute 25 m i spojene sa 4 prolaza za vozila i 15 prolaza za pješake.

AUTOCESTA A1 - TUNEL MALA KAPELA

Sustav odvodnje tunela, koji uključuje centralnu kanalizaci-jsku cijev, šuplji rubnjak, bočne drenaže i sifonska okna, predviđen je za uspješnu odvodnju brdske vode i tekućina koje potječu od pranja tunela, gašenja požara i eventualnih akcidenata.

Projektirani poprečni presjek tunela omogućava smještaj svih potrebnih uređaja i opreme, a svijetli presjek površine 58,09 m2 omogućava sigurno odvijanje prometa za projektnu brzinu od 100 km/h. Kolnik tunela sastoji se od dvije prometne trake širine 3,5 m i rubnih traka širine 0,35 m, tako da ukupna širina kolnika iznosi 7,7 m. Iskop tunela izvršen je Novom austrijskom tunelskom meto-

dom (NATM) primjenom tehnologije bušenja i miniranja.

Iskopani profil stabiliziran je u prvoj fazi primarnom podgra-dom (mlazni beton, armaturne mreže i sidra); zatim je ugrađena hidroizolacija od PVC folije te je izvedena betonska obloga od betona C 25/30 minimalne debljine 30 cm u količini oko 160.000 m3 za obje cijevi.

Betonska obloga je u pravilu nearmirana, osim na mjesti-ma niša, poprečnih prolaza, mjestima ovješenja ventilatora, većih prekoprofilskih iskopa te u području špilja, dimnjaka i kaverni.

Tijekom iskopa otkriveni su brojni speleološki objekti na trasi tunela, koji su uspješno sanirani.

METODA GRAĐENJA

Poprečni presjek tunelske cijevi Sveti Rok

Uzdužni presjek pješačkog prolaza i SOS niše tunela Sveti Rok

Tlocrt pješačkog prolaza i SOS niše tunela Sveti Rok

TUNEL SVETI ROK - POPREČNI PRESJEK AUTOCESTA A1 - TUNEL SVETI ROK

Sustav odvodnje tunela, koji uključuje centralnu kanalizaci-jsku cijev, šuplji rubnjak, bočne drenaže i sifonska okna, predviđen je za uspješnu odvodnju brdske vode i tekućina koje potječu od pranja tunela, gašenja požara i eventualnih akcidenata.

Projektirani poprečni presjek tunela omogućava smještaj svih potrebnih uređaja i opreme, a svijetli presjek površine 58,09 m2 omogućava sigurno odvijanje prometa za projektnu brzinu od 100 km/h. Kolnik tunela sastoji se od dvije prometne trake širine 3,5 m i rubnih traka širine 0,35 m, tako da ukupna širina kolnika iznosi 7,7 m. Iskop tunela izvršen je Novom austrijskom tunelskom meto-

dom (NATM) primjenom tehnologije bušenja i miniranja.

Iskopani profil stabiliziran je u prvoj fazi primarnom podgra-dom (mlazni beton, armaturne mreže i sidra); zatim je ugrađena hidroizolacija od PVC folije te je izvedena betonska obloga od betona C 25/30 minimalne debljine 30 cm u količini oko 160.000 m3 za obje cijevi.

Betonska obloga je u pravilu nearmirana, osim na mjesti-ma niša, poprečnih prolaza, mjestima ovješenja ventilatora, većih prekoprofilskih iskopa te u području špilja, dimnjaka i kaverni.

Tijekom iskopa otkriveni su brojni speleološki objekti na trasi tunela, koji su uspješno sanirani.

METODA GRAĐENJA

Poprečni presjek tunelske cijevi Sveti Rok

Uzdužni presjek pješačkog prolaza i SOS niše tunela Sveti Rok

Tlocrt pješačkog prolaza i SOS niše tunela Sveti Rok

TUNEL SVETI ROK - POPREČNI PRESJEK AUTOCESTA A1 - TUNEL SVETI ROK

Pogonski i sigurnosni sustav tunela svojim karakteristika-ma spada u najmodernije sustave u Europi, a sastoji se od slijedećih komponenata:

OPREMA TUNELA MALA KAPELA I SVETI ROK

Sustav sigurne opskrbe električnom energijom karakteri-zira činjenica da je napajanje tunela električnom energijom osigurano iz vlastitih transformatorskih stanica, dvostrano. Na svakoj strani tunela nalaze se srednjenaponske 35 kV transformatorske stanice priključene na prijenosnu mrežu, iz kojih se napaja 8 tunelskih distribucijskih trafostanica 20/04 kV snage 2x630 kVA. Pričuvni sustav napajanja električnom energijom osiguran je iz statičkih uređaja besprekidnog na-pajanja koji osiguravaju autonomnost opskrbe svih vitalnih sustava.Korištenje električne energije, naročito za najveće potrošače, kao što je ventilacija, kontinuirano se racionalizira automa-tiziranim nadzorno-upravljačkim sustavom i optimizaci-jskim pravilima tehnike prosuđivanja operatera objedinjeni heurističkim algoritmima.

- Sustav za nadzor i upravljanje prometom, opremljen video kamerama, koje omogućavaju prikaz situacije na monitorima u COKP-ama, a imaju i mogućnost auto- matske detekcije zastoja, vožnje u suprotnom smjeru, očitanja broja, vrste i brzine kretanja vozila, daju potpune podatke prometnoj centrali u cilju prevencije zastoja.

- Sustav svjetlosne promjenjive signalizacije služi za informiranje u obliku upozorenja ili ograničenja vozačima.

- Komunikacijski sustav za SOS intervencije, putem kojih se u slučaju kvara, ili nezgode obavještava i poziva u pomoć operatera u COKP-i. U tunelima se nalazi deset SOS niša opremljenih telefonskim uređajima za poziv u pomoć.

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

- Sustavom radiodifuzije osigurano je ostvarivanje radio veza između radiostanica unutar tunela i vanjskih radio- stanica, kao i za prijenos jednog ili više javnih radijskih programa te davanje eventualnih obavijesti korisnicima, koji slušaju taj program unutar tunela. Putnici se izvještavaju putem radijskih prijamnika, i to na frekvenciji HR 1 – 102,3 MHz i HR 2 - 97,5 MHz. U tunelu je omogućeno korištenje mobilnih telefona.

- Sustavom ozvučenja izravno se upozoravaju vozači o izvanrednom prometnom stanju koje nastupi u određenom sektoru tunela.

Za potrebe provjetravanja tunela i zaštitu putnika u slučaju požara ugrađen je sustav uzdužne reverzibilne ventilacije. Reverzibilna ventilacija omogućava provjetravanje tunela u oba smjera što je naročito važno u slučaju požara u tunelu.

Ventilatori su u tunelu instalirani ovješenjem u parovima o tunelski svod.

Rad i uključivanje sustava ventilacije odvija se automatski, ručno iz centra upravljanja i nadzora i ručno lokalno. Pri-oritet rada ima sustav automatskog rada ventilacije, a potreba za uključivanjem prisilne ventilacije i njen intenzitet određeni su iznosom zagađenja s CO kao dominantnim plinskim polu-tantom te smanjenjem vidljivosti uslijed dima i čađi.

PROVJETRAVANJE TUNELA

Za potrebe protupožarne zaštite tunela osigurana je voda za gašenje požara u količini od 20 l/s u neprekidnom trajanju od minimalno sat i pol vremena. Navedeno se osigurava pomoću vodospremnika koji se nalaze iznad portala tunela pri čemu su vodospremnici smješteni na odgovarajućoj nadmorskoj visini kako bi se osigurao odgovarajući tlak na hidrantima duž cijelog tunela. Unutar tunela na međusobnom razmaku od 100 m nalaze se hidrantski ormarići u kojima su osim hidranata smješteni i spremnici s pjenom pomoću koje se vrši gašenje požara.

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Kako bi se u zimskim mjesecima spriječilo smrzavanje glavnog hidrantskog voda u tunelu on je u portalnim zonama grijan pomoću elektrootporne grijaće trake.

Vatrogasna postrojba sa 24-satnim dežurstvom djeluje u slučaju požara ili druge izvanredne situacije, a smještaj va-trogasaca i vatrogasnih vozila osiguran je sa svake strane tunela kako bi bilo omogućeno obostrano gašenje.

Najduži speleološki objekt otkriven je u tunelu Sveti Rok, gdje je speleogeološki istraženo i geodetski snimljeno 1.137 metara kanala, s visinskom razlikom od 147 metara. Pri-likom dugotrajnih istraživanja pedesetak kaverni u tunelu Sveti Rok precizno je snimljeno više kilometara profila. Riječ je pretežito o vertikalnim speleološkim objektima (jamama), s hidrogeološkom funkcijom povremenih ili stalnih izvora. Jedini pravi izuzetak jest kaverna na stacionaži km 200+525 gdje je istražena dvorana dimenzija 148x53x62 metra.

ZANIMLJIVOSTI

No, neki su objekti i mnogo dublji i duži, jer se zna njihova povezanost s površinom (pronađeni su šišmiši). Tijekom izgradnje tunela, speleološki objekti otežavali su izvedbu ra-dova, ali su pažljivim mjerama sanacije sačuvani kao prirodni fenomeni.

Za probijanje tunela Sv. Rok i Mala Kapela utrošeno je više od 2.000.000 kg eksploziva, što najbolje ilustrira opseg i kompleksnost ovoga građevinskog pothvata.

AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK TUNELI MALA KAPELA I SVETI ROK

Pogonski i sigurnosni sustav tunela svojim karakteristika-ma spada u najmodernije sustave u Europi, a sastoji se od slijedećih komponenata:

OPREMA TUNELA MALA KAPELA I SVETI ROK

Sustav sigurne opskrbe električnom energijom karakteri-zira činjenica da je napajanje tunela električnom energijom osigurano iz vlastitih transformatorskih stanica, dvostrano. Na svakoj strani tunela nalaze se srednjenaponske 35 kV transformatorske stanice priključene na prijenosnu mrežu, iz kojih se napaja 8 tunelskih distribucijskih trafostanica 20/04 kV snage 2x630 kVA. Pričuvni sustav napajanja električnom energijom osiguran je iz statičkih uređaja besprekidnog na-pajanja koji osiguravaju autonomnost opskrbe svih vitalnih sustava.Korištenje električne energije, naročito za najveće potrošače, kao što je ventilacija, kontinuirano se racionalizira automa-tiziranim nadzorno-upravljačkim sustavom i optimizaci-jskim pravilima tehnike prosuđivanja operatera objedinjeni heurističkim algoritmima.

- Sustav za nadzor i upravljanje prometom, opremljen video kamerama, koje omogućavaju prikaz situacije na monitorima u COKP-ama, a imaju i mogućnost auto- matske detekcije zastoja, vožnje u suprotnom smjeru, očitanja broja, vrste i brzine kretanja vozila, daju potpune podatke prometnoj centrali u cilju prevencije zastoja.

- Sustav svjetlosne promjenjive signalizacije služi za informiranje u obliku upozorenja ili ograničenja vozačima.

- Komunikacijski sustav za SOS intervencije, putem kojih se u slučaju kvara, ili nezgode obavještava i poziva u pomoć operatera u COKP-i. U tunelima se nalazi deset SOS niša opremljenih telefonskim uređajima za poziv u pomoć.

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

- Sustavom radiodifuzije osigurano je ostvarivanje radio veza između radiostanica unutar tunela i vanjskih radio- stanica, kao i za prijenos jednog ili više javnih radijskih programa te davanje eventualnih obavijesti korisnicima, koji slušaju taj program unutar tunela. Putnici se izvještavaju putem radijskih prijamnika, i to na frekvenciji HR 1 – 102,3 MHz i HR 2 - 97,5 MHz. U tunelu je omogućeno korištenje mobilnih telefona.

- Sustavom ozvučenja izravno se upozoravaju vozači o izvanrednom prometnom stanju koje nastupi u određenom sektoru tunela.

Za potrebe provjetravanja tunela i zaštitu putnika u slučaju požara ugrađen je sustav uzdužne reverzibilne ventilacije. Reverzibilna ventilacija omogućava provjetravanje tunela u oba smjera što je naročito važno u slučaju požara u tunelu.

Ventilatori su u tunelu instalirani ovješenjem u parovima o tunelski svod.

Rad i uključivanje sustava ventilacije odvija se automatski, ručno iz centra upravljanja i nadzora i ručno lokalno. Pri-oritet rada ima sustav automatskog rada ventilacije, a potreba za uključivanjem prisilne ventilacije i njen intenzitet određeni su iznosom zagađenja s CO kao dominantnim plinskim polu-tantom te smanjenjem vidljivosti uslijed dima i čađi.

PROVJETRAVANJE TUNELA

Za potrebe protupožarne zaštite tunela osigurana je voda za gašenje požara u količini od 20 l/s u neprekidnom trajanju od minimalno sat i pol vremena. Navedeno se osigurava pomoću vodospremnika koji se nalaze iznad portala tunela pri čemu su vodospremnici smješteni na odgovarajućoj nadmorskoj visini kako bi se osigurao odgovarajući tlak na hidrantima duž cijelog tunela. Unutar tunela na međusobnom razmaku od 100 m nalaze se hidrantski ormarići u kojima su osim hidranata smješteni i spremnici s pjenom pomoću koje se vrši gašenje požara.

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA

Kako bi se u zimskim mjesecima spriječilo smrzavanje glavnog hidrantskog voda u tunelu on je u portalnim zonama grijan pomoću elektrootporne grijaće trake.

Vatrogasna postrojba sa 24-satnim dežurstvom djeluje u slučaju požara ili druge izvanredne situacije, a smještaj va-trogasaca i vatrogasnih vozila osiguran je sa svake strane tunela kako bi bilo omogućeno obostrano gašenje.

Najduži speleološki objekt otkriven je u tunelu Sveti Rok, gdje je speleogeološki istraženo i geodetski snimljeno 1.137 metara kanala, s visinskom razlikom od 147 metara. Pri-likom dugotrajnih istraživanja pedesetak kaverni u tunelu Sveti Rok precizno je snimljeno više kilometara profila. Riječ je pretežito o vertikalnim speleološkim objektima (jamama), s hidrogeološkom funkcijom povremenih ili stalnih izvora. Jedini pravi izuzetak jest kaverna na stacionaži km 200+525 gdje je istražena dvorana dimenzija 148x53x62 metra.

ZANIMLJIVOSTI

No, neki su objekti i mnogo dublji i duži, jer se zna njihova povezanost s površinom (pronađeni su šišmiši). Tijekom izgradnje tunela, speleološki objekti otežavali su izvedbu ra-dova, ali su pažljivim mjerama sanacije sačuvani kao prirodni fenomeni.

Za probijanje tunela Sv. Rok i Mala Kapela utrošeno je više od 2.000.000 kg eksploziva, što najbolje ilustrira opseg i kompleksnost ovoga građevinskog pothvata.

AUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK TUNELI MALA KAPELA I SVETI ROK

Nakladnik: Hrvatske autoceste d.o.o.

Za nakladnika: Jurica Prskalo, Marijo Lovrinčević, Ivica Mlinarević, Josip Sapunar

Autori: Miodrag Furdin, Nina Mulc Mihalić, Hrvoje Perković, Ivana Miklošić, Danijel Pintar

SUDIONICI U REALIZACIJI PROJEKTA IZGRADNJE LIJEVIH CIJEVI TUNELA MALA KAPELA I SVETI ROK

NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA:

Zdravko Livaković, predsjednik nadzornog odboraBoris Ordulj, zamjenik predsjednika nadzornog odboraNikola Blagaić, član nadzornog odboraFranjo Lucić, član nadzornog odboraJosip Mostovac, član nadzornog odbora

UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA:

Jurica Prskalo, predsjednik UpraveMarijo Lovrinčević, član UpraveIvica Mlinarević, član UpraveJosip Sapunar, član Uprave

INVESTITOR: Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb

PROJEKTI I REVIZIJE:

INSTITUT IGH d.d., ZagrebDALEKOVOD PROJEKT d.o.o., ZagrebZG-PROJEKT d.o.o. ZagrebTEB INŽENJERING d.d., ZagrebIPZ-SPELPROJEKT d.o.o. ZagrebBRODARSKI INSTITUT d.o.o., ZagrebPROMEL PROJEKT d.o.o., ZagrebAK d.o.o. ZagrebIN-ARH d.o.o. ZagrebGRAĐEVINSKI FAKULTET, ZagrebGRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET, SplitINTERGEO d.o.o., ZagrebGEOPROJEKT d.o.o., ZagrebGEODETSKI ZAVOD Osijek d.d., OSIJEKZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., ZagrebGEODETSKI FAKULTET, ZagrebGEOANDA d.o.o., Zagreb

IZVOĐAČI RADOVA:

VIADUKT d.d., ZagrebSTRABAG AG Spittal/DrauHIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., ZagrebKONSTRUKTOR INŽENJERING d.d., SplitDALEKOVOD d.d., ZagrebSKLADGRADNJA GRUP d.o.o., Imotski

NADZOR I KONTROLA:

INSTITUT IGH d.d., ZagrebINVESTINŽENJERING d.o.o., Zagreb

Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Uredila: Darija Petrović

Grafičko oblikovanje i priprema za tisak: Fimi media

Tisak: Printera Grupa

Naklada 300 kom.