VELEUILITE U RIJECI
VELEUILITE U RIJECIStruni studij prometa - Odsjek Ogulin
Darko egerBoris Kosi
PLANIRANJEAUTOBUSNIH STAJALITASEMINARSKI RAD
Ogulin, 2015.
IVELEUILITE U RIJECIStruni studij prometa - Odsjek Ogulin
PLANIRANJE AUTOBUSNIH STAJALITASEMINARSKI RAD
Kolegij: Planiranje i upravljanje odrivim prometomNositelj
kolegija: dr.sc. Ivica Barii, v.pred.Voditelj seminara: Veljko
Pevalek, asistent
Studenti:Darko eger MBS: 2429033826/13Boris Kosi MBS:
2429033810/13
Ogulin, travanj 2015.SADRAJ1. UVOD12. PLANIRANJE JAVNOG GRADSKOG
PRIJEVOZA23. ODREIVANJE LOKACIJA JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA33.1
Razmak izmeu stajalita33.2 Planiranje lokacija autobusnih
stajalita63.3 Lokacija autobusnog stajalita65.
ZAKLJUAK9LITERATURA10Popis slika11Popis tablica12
II
1
UVODU dananjim trendovima globalizacije svijeta, mobilnost
putnika postaje sve vea potreba, kojoj primjena logistikih procesa
daje novu dimenziju s ciljem optimizacije produkcije usluge
prijevoza. Snaan proces urbanizacije, koji je prisutan u svijetu,
producira sve kompleksnije prometne probleme, pa iako je prijevoz
putnika u meugradskom prometu zahtjevan zadatak, pravi izazov
predstavlja tehnologija prijevoza putnika unutar urbanih podruja
regije te podruja gradova. Na ogranienom urbanom podruju, visoke
gustoe naseljenosti, kao i intenzivnim zahtjevima za mobilnou, te
prometne mree koja ima ogranieni kapacitet, danas transport i
prijevoz putnika postaju sve intenzivniji predmet izuavanja
prometnih i ostalih strunjaka. Prijevoz putnika i transport raznih
roba, u veini sluajeva, koristi istu prometnu mreu urbane sredine,
koja je uestalo preoptereena zbog nedovoljno kapaciteta, ogranienih
prostornih i ekonomskih resursa te ukupne prometne potranje koja
je, u pravilu, prostorno i vremenski neracionalno distribuiranaRad
se sastoji dijela. U prvom dijelu dan je uvod u rad. Drugi dio daje
kratak uvid u planiranje javnog prijevoza Trei dio bavi se samim
odreivanjem lokacija autobusnih stajalita. U etvrtom dijelu
zakljunom djelu rada iznesena su zakljuna razmatranja na temelju
prethodnih toaka rada.
1
PLANIRANJE JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZAPlaniranje javnoga gradskog
prijevoza je jedan od kljunih dijelova planiranja razvoja grada.
Samo planiranje mora biti opseno i integralno da bi se uskladio
razvoj grada pomou generalnog prometnog plana. Svaki grad mora
imati generalni prometni plan koji uz planiranje javnog gradskog
prijevoza sadri i prostorno planiranje. Teoretiar urbanizma Le
Corbusier je zaetnik potrebe planiranja javnog gradskog prijevoza
putnika. U urbanim sredinama nastajali su prometni problemi zbog
porasta motorizacije i veliine gradova, pa su tako u Americi
izraene prve prometne studije i prometni planovi.Kod samog procesa
prometnog planiranja prvi korak je postaviti ciljeve. Temeljni
ciljevi mogu biti:[footnoteRef:0] [0: Bri, D.: cit., str. 65. ]
- osigurati maksimum transportnog uinka kroz prometnu mreu
prikazuje se kao broj putovanja ili putnikih kilometara. To
implicira osiguranje velike brzine putovanja, udobnost putovanja i
ostalih elemenata koji su u funkciji atrakcije putnika,- osigurati
maksimum operativne efikasnosti prikazano kao minimum transportnog
troka za maksimum transportnog uinka odreene razine usluge. Treba
naglasiti da prometno planiranje ima vie razina prostornog i
vremenskog obuhvata. Vremenski obuhvat moe biti:[footnoteRef:1] [1:
Ibidem, str. 66. ]
- dugorono planiranje - uobiajen je period od 20 godina, a
ukljuuje projekte s dugom vremenskom distancom od poetka od ideje
do realizacije projekta;- srednjorono planiranje - uobiajeno 5-10
godina je planiranje projekata koji pripadaju izmeu dugoronog i
kratkoronog planiranja; - kratkorono planiranje - 3-5 godina
ukljuuje planiranje na krai rok, za projekte koji se mogu
realizirati u kraem vremenskom periodu. ODREIVANJE LOKACIJA JAVNOG
GRADSKOG PRIJEVOZA
PKada se odreuju lokacije javnoga gradskog prijevoza putnika
postoje dva oprena zahtjeva: 1. tehnologa logistiara prijevoza 2.
gradskih tijela zaduenih za promet .Tehnolozi ele pozicionirati
stajalita gdje su najvei i najjai tokovi putnika, odnosno u zoni
koja je putnicima atraktivna, dok gradska tijela ele pozicionirati
to dalje od raskrijaKod odreivanja lokacija stajalita postoji niz
principa prema kojima bi se trebalo voditi. Neki od njih su:-
postavljanje na destinacijama pjeakih tokova kao npr. Kolodvori,
bolnice, trgovi, pote, trgovaki centri, kole;- onemoguavanje ulinog
parkiranja;- pozicioniranje gdje ima dovoljno prostora za ekanje;-
pozicioniranje uz ugibalite na izlaznoj strani raskrija;- stajalite
ne smije smetati ostalim posjedima- pozicioniranje gdje postoji
mogunost postavljanja ugibalita;- pozicioniranje gdje se ne ugroava
sigurnost putnika.Razmak izmeu stajalita Razmak izmeu stanica ovisi
o vie initelja (tablice 1, 2 i 3.)- podsustavu javnoga gradskog
prijevoza putnika,- brzini putovanja,- broju putnika,- trasi i tipu
razini gustoe izgraenosti zemljita (gravitacioni polumjer),- tipu i
duljini putovanja korisnika.Tablica 1: Razmak izmeu stajalita
javnog gradskog prijevozaPrijevozno sredstvo modalitetBrzina
(km/h)Meustanina udaljenost (m)
Tramvaj i gradski BUS16 23250 550
LRT 21 23600 1500
Metro 25 351000 2000
Elektrina gradska i prigradska eljeznica40 502500 3000
Izvor: Vui, V.R.: Javni gradski prevoz sistem i tehnika, Nauna
knjiga, Beograd 1897.
Tablica 2: Meustanine udaljenosti u odnosu na gustou
naseljenostiPodrujeMeustanina udaljenost (m)
Sredinji dio grada250 550
Zona oko sredinjeg dijela grada500 750
Periferija prigradska zona600 1500
Izvor: Vui, V.R.: Javni gradski prevoz, Nauna knjiga, Beograd
1897
Tablica 3: Meustanine udaljenosti u odnosu na prosjenu duljinu
putovanjaLprp (km) 2,53,03,54,04,55,0
Li (m) 300 500350 400400 450450 500500 530530 550
Izvor: Vui, V.R.: Javni gradski prevoz sistem i tehnika, Nauna
knjiga, Beograd 1897.
Za razliite podsustave javnoga gradskog prijevoza putnika
postoje, s obzirom na brzinu vonje (operativnu brzinu), optimalne
meustanine udaljenosti kako je prikazano grafikonom na slici 1.
Slika 1Operativna brzina u funkciji meustanine udaljenostiJavni
gradski prevoz sistem i tehnika, Nauna knjiga, Beograd 1897.
Meustanini razmak uvelike odreuje brzinu vonje (V0) podsustavom
javnog gradskog prijevoza putnika, koja je u funkciji kvalitete
putovanja putnika od izvora do odredita. Maksimalna brzina (Vmax)
podsustava JGPP-a od sekundarne je vanosti u urbanim podrujima.
Svako stajalite producira gubitak vremena zbog: - koenja radi
pribliavanja stajalitu, - ulaska i izlaska putnika, - ubrzavanja do
brzine vonje. U dijametralno suprotnom odnosu su razmak izmeu
stajalita i brzina vonje odnosno putovanja. to su razmaci izmeu
staja4lita krai, to je udaljenost pjeaenja korisnika prijevoza kraa
, dok kraa udaljenost izmeu stajalita podsustava javnog prijevoza
uzrokuje manju brzinu vonje (V0) to pak utjee na vrijeme ukupnog
putovanja podsustavom javnog prijevoza Planiranje lokacija
autobusnih stajalitaLinija i postaje javnoga gradskog prijevoza
predstavljaju temeljne komponente infrastrukturne mree linija.
Karakteristike svake linije variraju ovisno od separacije puta
(izdvajanja trase javnog prijevoza od ostalog prometa) ROW (Right
Of Way), tipa tehnologije i tipa podsustava.
[footnoteRef:2]Primjerice, autobusne linije s ROW C trae najmanja
ulaganja u infrastrukturu, te ih je lako i brzo izmjestiti. No za
razliku od autobusa i ROW C, traniki sustavi s ROW A zahtijevaju
pomno planiranje i dizajniranje s naroitom panjom, s obzirom na to
da su investicijski trokovi izuzetno visoki. Stoga je planiranje
lokacija stanica, a posebice tranikog podsustava izuzetno vano i
delikatan zadatak za prometne eksperte. Temeljni principi
planiranja prometne mree javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se
saeti u tri glavne kategorije : - osigurati maksimum prometnog rada
koji se izraavaju brojem putovanja ili putnikih kilometara, -
postizanje maksimuma operativne efikasnosti koja se izraava
minimumom ukupnih trokova za zahtijevanu razinu usluge, - kreiranje
pozitivnih uinaka kako kratkorono smanjenjem zaguenja, tako i
dugorono poveanjem mobilnosti ljudi uz smanjenje negativnih uinaka
prometa. [2: tefani, G.: Tehnologija gradskog prometa I, Fakultet
prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2008.]
Lokacija autobusnog stajalitaU Republici Hrvatskoj autobusna
stajalita odreena su Pravilnikom o autobusnim stajalitima
(Pravilnik o autobusnim stajalitima, 2007), kojim su definirani
uvjeti za utvrivanje lokacije i projektiranje autobusnih stajalita
na javnim cestama. Autobusno stajalite odreuje se temeljem postupka
u kojemu se utvruje slijedee: Opravdanost zahtjeva predlagatelja za
izgradnju odnosno smjetanjem autobusnog stajalita na javnoj cesti,
analizom: - prijevoznih potreba putnika, - linija javnog prijevoza
u cjelini te postojeeg rasporeda autobusnih stajalita,- tehnikih
elemenata javne ceste,- prosjenoga godinjega dnevnog prometa i
vrnog prometa,- razine sigurnosti prometa,- odstupanja od postojee
razine prometne usluge na promatranoj trasi odnosno cestovnom
pravcu javne ceste ako se izgradi odnosno smjesti novo autobusno
stajalite.Nastavno su prikazane slike 2, 3, 4, 5, 6, i 7 i tablice
6 i 7 iz Pravilnika o autobusnim stajalitima, temeljem kojih se
odreuje lokacija stajalita na javnoj cesti.
Slika 2 Najmanja udaljenost autobusnog stajalita od
raskrijaIzvor: Pravilnik o autobusnim stajalitima
Slika 3 Pregledna duljina pri ukljuivanju autobusa u promet na
javnoj cestiIzvor: Pravilnik o autobusnim stajalitimaP - ukupna
pregledna duljina P1 - pregledna duljina u smjeru suprotnom od
kretanja autobusa P2 - pregledna duljina u smjeru kretanja autobusa
P2 > P1/2
Slika 4 Pravilan poloaj para nasuprotnih stajalitaIzvor:
Pravilnik o autobusnim stajalitimaD > 50 m za dravne cesteD >
30 m za upanijske i lokalne ceste
Slika 5Izniman poloaj para nasuprotnih stajalitaIzvor: Pravilnik
o autobusnim stajalitimaD > 50 m za dravne, upanijske i lokalne
ceste
Slika 6 Najmanji elementi za dimenzioniranje autobusnog
stajalitaIzvor: Pravilnik o autobusnim stajalitima
Slika 7 Ukupna duljina stajalita ovisno o vrsti autobusaIzvor:
Pravilnik o autobusnim stajalitima
Slika 8 Najmanji elementi za projektiranje i ureenje autobusnih
stajalitaIzvor: Pravilnik o autobusnim stajalitima
1. 2. 5. 4. ZAKLJUAKJavni gradski putniki prijevoz slui
prijevozu velikog broja stanovnika unutar gradskog teritorija po
ustaljenim trasama i redovima vonje, a njegova je opa odrednica da
ga pod odreenim propisanim uvjetima moe koristiti svaki
graanin.Javni gradski prijevoz putnika neophodan je sustav za
ostvarenje estetski atraktivnih, ekonomski i energetski uinkovitih
gradova. Uinkovit javni gradski prijevoz ima kljunu ulogu u
unaprjeenju kvalitete ivljenja u gradovima kroz smanjenje zaguenja
u prometu, smanjenje emisije tetnih plinova i smanjenje buke. Kako
bi javni prijevoz korisnicima bio atraktivan potrebno je posebnu
panju obratiti na brzinu odvijanja javnog prijevoza, tonost voznog
reda, putne trokove, sigurnost, udobnost i opskrbu korisnika
pravovremenim informacijama.Mrea linija javnog gradskog putnikog
prijevoza, koju ine sve linije u okviru gradskog i prigradskog
podruja, se stvaraju u jednom vremenski dugom razdoblju, u skladu
sa irenjem i poveanjem grada, razmjetanjem njegovih osnovnih
aktivnosti, izgradnjom prometnica i osnovnim tokovima
putnika.Reorganizacija mree linija vri se iz opravdanih razloga, od
kojih su najznaajniji potreba zaproduenjem linija i poveanjem broja
autobusnih stajalita, zbog pojaanog razvoja perifernih podruja i
potreba za eliminiranjem smetnji i prometno preoptereenih toaka,
posebice u centrima gradova
LITERATURAKnjige:1. Bri, D.: Predavanja, Logistika prijevoza
putnika, Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb
2009.2. tefani, G.: Tehnologija gradskog prometa I, Fakultet
prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2008.3. Vui, V.R.:
Javni gradski prevoz sistem i tehnika, Nauna knjiga, Beograd
1987.Izvori s interneta4. Pravilnik o autobusnim stajalitima,
Narodne novine NN 199/07
Popis slikaSlika 1 Operativna brzina u funkciji meustanine
udaljenosti5Slika 2 Najmanja udaljenost autobusnog stajalita od
raskrija7Slika 3 Pregledna duljina pri ukljuivanju autobusa u
promet na javnoj cesti7Slika 4 Pravilan poloaj para nasuprotnih
stajalita8Slika 5 Izniman poloaj para nasuprotnih stajalita8Slika 6
Najmanji elementi za dimenzioniranje autobusnog stajalita8Slika 7
Ukupna duljina stajalita ovisno o vrsti autobusa9Slika 8 Najmanji
elementi za projektiranje i ureenje autobusnih stajalita9
Popis tablicaTablica 1 : Razmak izmeu stajalita javnog gradskog
prijevoza4Tablica 2 : Meustanine udaljenosti u odnosu na gustou
naseljenosti4Tablica 3 : Meustanine udaljenosti u odnosu na
prosjenu duljinu putovanja5
