Nastanak i razvoj krosa

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJASARAJEVO

Seminarski radPredmet:AtletikaTema: Nastanak i razvoj krosa

Mentori: prof.dr. Nusret SmajloviStudenti:Duran Senadin Doc.dr. Slavenko Lili Komar Salko Berin Tatli

Sarajevo, 2014 Sadraj:

1. Uvod 32. Nastanak i razvoj krosa 4 2.1. Duljina distanci na kros natjecanju 7 2.2. Start i cilj 82.3. Tehnike tranja krosa 92.3.1. Tranje po ravnoj kros stazi 92.3.2. Tranje uz brdo 102.3.3. Tranje na nizbrdici 103.Zakljuak 114. Literatura 12

1. Uvod

Kros je tranje na srednjim i dugim stazama u prirodi . To je jedna od najrasprostranjenijih sportskih disciplina u svijetu . Izraz potjee od engleske reci cross - cauntry , to znai preko polja . Krosevi se mogu dijeliti prema svrhi i ciljevima koje elimo ostvariti : opi , tjelesno vaspitni ( kole i razne organizacije ) , specijalistiki krosevi ( za atletiare ).

U osnovi tranje krosa su slina tranju na srednjim i dugim stazama . Do promjena dolazi kada nain tranja zahtjeva izmjenu koja uvjetuje konfiguraciju terena i prepreka. Po neravnom terenu treba trati s neto kraim koracima i neto irim postavljenim nogama . Nizbrdice treba koristiti kao mogunost za predah, koristei silu inercije kao glavnog pokretaa i tedei silu miia.

Kros je danas postao vrlo popularan u svijetu i jedan je od predstavnika najmasovnijih sportskih dogaaja . Svojim vrijednostima postigao je da se odrava na svim razinama natjecanja od prvenstva kole, grada, drave do prvenstva svijeta. Naa zemlja ima malobrojnu populaciju kros trkaa , pojedini atletiari osvajali su izuzetno visoka mjesta na meunarodnim kros. Ne treba zaboraviti da djeca vole se dokazuju na kros natjecanjima i da se za velika ostvarenja na meunarodnim kros natjecanjima baza talenata nalazi u osnovnim kolama.

2. Nastanak i razvoj krosa Kros natjecanja vode porijeklo iz Engleske. Prva natjecanja odrana su u ragbiju 1837, rezburu 0,1840. A Itonu 1845.godine. Vojni potomci engleske kraljevske akademije Military Academy " prvi put su pretrali " preko zemlje " 1867/5/18 . godine u Woolwich." Thames Rowing Club " organizirao je natjecanje svojih lanova u krosu 1867. Godine, kao dopuna za trening, udaljenost je bila 02:25 milja ili 3600m. Kasnije ovaj klub mijenja ime u " Thames Hare and Nounds " koji je 1870. godine organizirao posebno natjecanje u krosu. Godine 1884. u Engleskoj osnovan je Nacionalni savez za tranje krosa, koji i danas postoji kao samostalni savez pored Atletske federacije.Kros natjecanja su se prvo odravala iskljuivo u prirodi, zatim prelaze na hipodrom gdje su se koristile umjetne prepreke, simulirajui prepreke u prirodi.Prvo kros natjecanje izvan Engleske odrana su u francuskoj 1889. godine, a prvo sveuilino natjecanje u Americi 1890. godine. Iz Engleske kros se postupno sirio i u ostale zemlje.

Slika 1.

" Internacional Cross Country Championships " je godinje meunarodno natjecanje, nastalo 1903. godine. Prvo meunarodno natjecanje u krosu odrano je 28. oujka 1903. u Glasgowu . Ovo je natjecanje je poznato pod nazivom kros nacije. Danas je to Prvenstvo svijeta u krosu.U poetku su organizirana samo seniorska natjecanja od 1903. do 1961. godine, kada je uvedeno juniorsko prvenstvo ( za sportae mlae od 21 godinu na dan utrke), i ako je prva nezvanina juniorska utrka odrana 1940. godine. Nakon osam nezvaninih utrka izmeu 1931. i 1957. godine utrke ena su konano slubeno prihvaene .Ovo natjecanje je trajalo od 1903. do 1972. U 1971. godine lanovi Kongresa ICCU odluili su da prenesu organizaciju natjecanja na IAAF, to je potez koji je zavren 1972. godine i doveo do prvog IAAF Svjetskog kros prvenstva 1973. godine . Od 1973. do 2012. godine odrane su etrdeset Svjetska prvenstva u krosu . Jugoslovenski atletiar Franjo Mihali je pobijedio na jubilarnom 50. Crossu nacija u Parizu 1953.

Slika 2,Frano Mihali, pobjednik takmienja kros nacije, Paris 1953

Kros je uvrten u program Olimpijskih igara 1912. Godine u tokholmu , a prvi pobjednik bio je Finac Kohlemainen . Pavao Nurmi je pobijedio u krosu na Olimpijskim igrama u Anversu 1916 i u Parizu 1924.Svjetsko studentsko prvenstvo u krosu ( World Student Cross Country Chempionships ) je sportski dogaaj, prvi put odran 1968. Godine za mukarce, dok su ene ukljuene u prvenstvo 1976. godine. Ovo natjecanje prvi put je slubeno odobrila FISU (Meunarodna univerzitrtska sportska federacija ) 1978. godine. Meunarodna kros je slubeno dobio status Svjetskog prvenstvo 1973. godine.Ekipni rezultati su dobiveni zbrajanjem prva 4 od maksimalno 6 natjecatelja. Seniori su se natjecali na stazi od 12 km, seniorke i juniori na stazi od 8 km, a juniorke na stazi od 6 km. Pored ovih tradicionalnih distanci uvedene su i dvije krae distance, za seniore i seniorke na stazi od 4km.Kros "Politike" je najstarije tradicionalno masovno jesenje natjecanje u u bivoj Jugoslaviji ikoje se odravalo s prekidima od 1922. godine, odravalo se na beogradskom hipodromu u organizaciji sportske redakcije dnevnih novina .U Sarajevu se odrava svake godine kross Vivicita, gdje se prijave na hiljade ljudi, i to je najvei kross amatera u Bosni i Hercegovini.

2.1. Duljina distanci na kros natjecanju Najnii stupanj natjecanja u krosu prestavlja kolski kros . U okviru programa nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u osnovnim kolama predvieno je da se kros natjecanja provode dva puta godinje , u jesen i u proljee .Jedan od bitnih faktora koji utjee na rezultate u krosu , kao i kasnije valjani razvoj djeteta je da mu se omogui natjecanje na njemu primjerenoj duini distance . To znai da djeca ne trebaju padati u kiseoniki dug , kao to se sada tri na svim krosevima kod nas . Posljedice te utrke su sljedei: munina , povraanje , vrtoglavica itd. .Miji ( 2007) je proveo istraivanja na djeci kolskog uzrasta s ciljem da utvrdi koje su optimalne distance za tranje krosa djece kolskog uzrasta . Dobiveni reultata su sljedeci : ( djevojice 5,6 razred 2000m , 7. i 8. razred 2500m ; djeaci 5. i 6. razred 2500m , 7. i 8. razred 3000m ) .Dobiveni rezultati presdavljaju znaajan znanstveni doprinos razvoja atletske prakse . Profesori sa Beogradckog fakulteta za sport i fizikog vaspitanja predlau sljedee distance tranja krosa kolskog uzrasta.

RazredDjeaci(m)Djevojice(m)

1. Razred1.5001.000

2. Razred1.5001.000

3. Razred2.0001.500

4. Razred2.0001.500

5. Razred2.5002.000

6. Razred2.5002.000

7. Razred3.0002.500

8. Razred3.0002.500

Tabela 1. (prikaz optimalnih dionica za djecu osnovnog kolskog uzrasta)

2.2. Start i cilj

Prije starta natjecatelji se rasporeuju iza startne linije, koja je jasno obiljeena . Start se daje komandom " na mjesta ", poslije koje se natjecatelji rasporede du startne linije u poloaju visokog starta. Sljedei znak moe biti iz startnog pitolja, na manjim natjecanjima kao to je skolsko natjecanje i zvukom zvidaljke koje oznaava da je utrka poecima.Cilj se obino nalazi na ravnom i preglednom terenu i oznaava se transparentom s natpisom CILJ.Jedno od specifinosti kros natjecanja jeste ciljni lijevak . Kao to i sam naziv kae staza se ka cilju postupno suava to ima ima za cilj sprijeiti guranje i pretjecanje natjecatelja pri ulasku u cilj.

Slika 3. Startno mjesto i pozicija

2.3. Tehnike tranja krosa Tehnika tranja kros utrke karakterizira se naporom tipa izdrljivosti, to je usmjereno da trka ekonomino troi energiju. Tijekom utrke sam trka na morfolokim , motorikim i drugim osobinama izgrauje vlastitu racionalnu tehniku tranja svake utrke . Tehnika tranja koja odgovara jednom trkau ne mora odgovarati i drugom ( Stefanovi , . I Stefanovi , R . 2002.)Takoer trkai sa dugim korakom vrlo teko podnose neravnu kros stazu , blatnjavu podlogu , uzbrdice , krivine i sl. . Ono to im je naporno jeste mijenjanje ritma tranja i duine koraka , nasuprot njima , trkai sa kratkim korakom inzvanredno se snalaze upravo na neravnom terenu .

2.3.1. Tranje po ravnoj kros stazi -Tranje po ravnoj kros stazi : tri se korakom koji se ne razlikuje od tranja na atletskoj stazi . Tehnike tranja i duine koraka mogu varirati ovisno od podloge . Na klizavom terenu ( snijeg , blato , pijesak ... ) korak treba da je krai , a stopala ire postavljeno . Ukoliko je podloga tvrda ( led , smrznuta zemlja itd. . ) Treba izbjegavati doskok na potpuno ispravljene noge ili doskok na pete , i ako je to ponekad nemogue izbjei . U tom sluaju u obuu treba staviti gumene uloke u petu .

2.3.2. Tranje uz brdo

Tranje uz brdo : nagib terena uvjetuje i promjenu tehnike tranja . Pri ovoj tehnici tranja , trkai najee sputaju teite tijela na usponu , ne opruajui ve zadravajui noge blago savijene u fazi zadnjeg odupiranja . Faza leta nema jer zahtjeva vei utroak energije . Trup je vie naginje naprijed , rukama se jae zamanjuje . Glava je takoer nagnuta naprijed , a pogled usmjeren u tlo neposredno ispred trkaa .

Slika 4. Tranje uz brdo

2.3.3. Tranje na nizbrdici Tranje na nizbrdici : Trka dobiva na ubrzanju bez veceg utroka energije . Trka je prisiljen na ovakvom terenu povremeno usporava svoje tranje . U fazi zadnjeg odupiranja , odskona noga je malo savijena , bez potpunog opruanja , dok je trzaj neznatan i skoro da je nepotreban . Opruanje odskone noge znatno bi se poveala brzina kretanja i vjerojatno bi trkai izgubili kontrolu tranja . Takoer trka je prisiljen skrauje i fazu leta , koja bi iz koraka u korak poveavala razmjerno i prirataj brzine . Faza je ljeta kraa to je nagib vei .Doskok se mora izvriti na cijelo stopalo i to preko pete , pri emu se mora voditi rauna da se to vie ublaiti udarac stopala o tlo , zbog poveane brzine kretanja . Ruke sada imaju u logu u odravanju ravnotee trkaa .

3.Zakljuak

Jedan od znaajnih faktora ouvanja zdravlja , fizike i radne aktivnosti jeste upravo tranje u prirodi . Kros natjecanja su sastavni dio tog tranja i takoer njegova zabavna strana .Sve vie postajemo sjedea nacija , samim uvoenjem to vie fizikih aktivnosti kao to su etanje , tranje , kao prirodni oblici kretanja koji su neophodni svima , moemo unaprijediti i podii fiziku i radnu kondiciju , poboljati dranje tijela i zdravije ivjeti .Jedan od bitnih faktora jeste animirati i potaknuti djecu kolskog uzrasta na fiziku aktivnost u korist njihovog zdravlja . Mnoga istraivanja su pokazala da je sve vie djece koja imaju odreene promjene na kraljenici , probleme s pretilou itd. . Upravo kros je ona disciplina koja bi djeci pomogla da se pravilno tjelesno razvijaju , da imaju bolju fiziku i radnu aktivnost , a samim tim i bolje zdravlje .Mnogi autori su raznim istraivanjima , otkrili optimalne duine kros utrka za djecu skolskog uzrasta , po ijim mjerama se i danas odravaju natjecanja u kolama .

4. Literatura 1. Stefanovi, R. (2012). Nastanak i razvoj krosa. Leposavi: Fakultet za sport i fiziko vaspitanje. 2. Stefanovi, . (1992). Atletika 2 - Tehnika. Beograd: CIA 3. Stefanovi, . (2006). Teorija i praksa sportskog treninga. Beograd: Fakultet sporta i fizikog vaspitanja Sveuilite u Beogradu 4. Frati, F. (2006). Teorija i metodika sportskog treninga. Novi Sad: Pokrajinski zavod za sport.