50
Astronomsko dru Astronomsko dru štvo štvo “ANDROMEDA” “ANDROMEDA” na inicijativu na inicijativu http://www.andromeda.com

Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

  • Upload
    michon

  • View
    61

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”. na inicijativu. http://www.andromeda.com. Andromede. Miljan Jeremi ć Knjaževačka Gimnazija. Astronomske opservatorije, astronomski amateri i primena. interneta. Sadržaj predavanja. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Astronomsko druAstronomsko društvoštvo“ANDROMEDA”“ANDROMEDA”

na inicijativuna inicijativuhttp://www.andromeda.com

Page 2: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Miljan JeremiMiljan JeremiććKnjaževačka GimnazijaKnjaževačka Gimnazija

•Astronomske opservatorije, Astronomske opservatorije, astronomski amateri i astronomski amateri i

primenaprimena

Page 3: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Sadržaj Sadržaj predavanjapredavanja

II deo se odnosi na deo se odnosi na astronomske astronomske instrumente i observatorije kod instrumente i observatorije kod

nas…?, i u svetunas…?, i u svetu. Tu je . Tu je jojoš i priča o š i priča o astronomskim amaterima, i kao astronomskim amaterima, i kao

vrhunac priče veza sa informatikom, vrhunac priče veza sa informatikom, tj. sa internetom i primenom internet tj. sa internetom i primenom internet

tehnologija u astronomiji...tehnologija u astronomiji...

Page 4: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

INSTRUMENTIINSTRUMENTI

• ASTRONOMSKI INSTRUMENTIASTRONOMSKI INSTRUMENTI

• Glavni astronomski instrument je Glavni astronomski instrument je durbin, a glavni astronomski pribor durbin, a glavni astronomski pribor čine spektrograf i fotometar. čine spektrograf i fotometar.

Page 5: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Durbin...Durbin...

• Astronomski durbin. Shematski Astronomski durbin. Shematski prikay ovog instrumenta upoznaje prikay ovog instrumenta upoznaje nas sa sistemom sociva:objektivom i nas sa sistemom sociva:objektivom i okularom. Objektiv formira u žižnoj okularom. Objektiv formira u žižnoj ravni stranu i obrnutu sliku udaljenog ravni stranu i obrnutu sliku udaljenog predmeta. Ova slika,(lik), dovedena u predmeta. Ova slika,(lik), dovedena u ziznu ravan okulara,pretvara se u ziznu ravan okulara,pretvara se u povecanu stvarnu sliku.. povecanu stvarnu sliku..

Page 6: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

durbindurbin

• I objektiv i okular sastoje se od vise I objektiv i okular sastoje se od vise sociva, beracija optickog sistema. sociva, beracija optickog sistema. Uklanjanjem aberacije(hromatske, Uklanjanjem aberacije(hromatske, sferne, kome,astigmatizma i sferne, kome,astigmatizma i distorzije)optike postizemo ostrinu i distorzije)optike postizemo ostrinu i pravilnost lika posmatranog objektapravilnost lika posmatranog objekta

Page 7: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Krug...Krug...

• Meridijanski krug je naziv astronomskog Meridijanski krug je naziv astronomskog durbina montiranog tako da se moze durbina montiranog tako da se moze obrtati oko horizontalne obrtati oko horizontalne osovine,postavljene vrlo precizno u osovine,postavljene vrlo precizno u pravcu istok – zapad. Namenjen je pravcu istok – zapad. Namenjen je odredjivanju trenutka prolaza nebeskih odredjivanju trenutka prolaza nebeskih tela kroz meridijan mesta i preciznom tela kroz meridijan mesta i preciznom odredjivanju njihove najvece visine nad odredjivanju njihove najvece visine nad horizontom. horizontom.

Page 8: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Vrste durbina...Vrste durbina...

• Razlikujemo dve vrste durbina: Razlikujemo dve vrste durbina: refraktore i reflektore ili teleskope. refraktore i reflektore ili teleskope. Kod refraktora svetlosni zraci sa Kod refraktora svetlosni zraci sa posmatranog tela prolaze kroz sistem posmatranog tela prolaze kroz sistem sociva – objektiv, lome se u njemu i sociva – objektiv, lome se u njemu i dospevaju do okulara. dospevaju do okulara.

Page 9: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

podelapodela

• Kod reflektora ili teleskopa dolazi do Kod reflektora ili teleskopa dolazi do odbijanja – refleksije svetlosnih zraka odbijanja – refleksije svetlosnih zraka od parabolicnog ogledala, koje od parabolicnog ogledala, koje zamenjuje objektiv durbina. zamenjuje objektiv durbina.

Page 10: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Spektograf...Spektograf...

• Spektograf je astronomski pribor Spektograf je astronomski pribor namenjen izucavanju spektora namenjen izucavanju spektora nebeskih tela. Najglavniji deo nebeskih tela. Najglavniji deo spektografa je prizma izradjena od spektografa je prizma izradjena od optickog stakla ili difrakciona optickog stakla ili difrakciona resetka, koja ima osobinu da resetka, koja ima osobinu da razdvaja svetlost u osnovne boje razdvaja svetlost u osnovne boje (spektar). (spektar).

Page 11: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Mogućnosti...Mogućnosti...

• Spektar pruza mogucnost analize sastavnih Spektar pruza mogucnost analize sastavnih elemenata sunca i zvezda na osnovi boja i elemenata sunca i zvezda na osnovi boja i rasporeda spektralnih linija. On takodje rasporeda spektralnih linija. On takodje omogicuje ispitivanje fizickih osobina omogicuje ispitivanje fizickih osobina nebeskih tela i odredjivanje njihovih nebeskih tela i odredjivanje njihovih radijalnih brzina. Radijalna brzina je radijalnih brzina. Radijalna brzina je podatak koji ukazuje kojom brzinom se podatak koji ukazuje kojom brzinom se posmatra nebesko telo priblizuje ili udaljuje posmatra nebesko telo priblizuje ili udaljuje od posmatraca. Nju dobijamo pomocu od posmatraca. Nju dobijamo pomocu pomeranja spektralnih linija prema pomeranja spektralnih linija prema ljubicastom ili crvenom delu spektra.ljubicastom ili crvenom delu spektra.

Page 12: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Fotometar...Fotometar...

• Fotometar. Dok spektrograf sluzi izucavanju Fotometar. Dok spektrograf sluzi izucavanju kvaliteta energije primljene sa nebeskih kvaliteta energije primljene sa nebeskih tela, dotle fotometer pruza saznanje o tela, dotle fotometer pruza saznanje o kvantitetu primljene energije. kvantitetu primljene energije.

• Vizuelni fotometar je astronomski pribor koji Vizuelni fotometar je astronomski pribor koji se montira na durbin i omogucuje se montira na durbin i omogucuje jednivremeno poredjenje prirodnog sjaja jednivremeno poredjenje prirodnog sjaja zvezda i sjaja vestackog izvora svetlosti. zvezda i sjaja vestackog izvora svetlosti. Poznavajuci kvantitet primljene svetlosti od Poznavajuci kvantitet primljene svetlosti od vestackog izvora, moze se izvesti intenzitet vestackog izvora, moze se izvesti intenzitet date zvezde. date zvezde.

Page 13: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”
Page 14: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

OpservatorijeOpservatorije

• ASTRONOMSKE OPSERVATORIJE –ASTRONOMSKE OPSERVATORIJE – Prva savremena astronomska Prva savremena astronomska opservatorija izgradjena je u XVI veku, opservatorija izgradjena je u XVI veku, ali pre osmatracnice, pretece ali pre osmatracnice, pretece savremenih astronomskih opservajorija, savremenih astronomskih opservajorija, javljaju se daleko ranije. Prvi posmatraci javljaju se daleko ranije. Prvi posmatraci neba bili su mnogobozacki svestenici neba bili su mnogobozacki svestenici koji su sudbine drzava i koji su sudbine drzava i pojedinaca ,,citali“ iz polozaja nebeskih pojedinaca ,,citali“ iz polozaja nebeskih tela. tela.

Page 15: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

OpservatorijeOpservatorije

• Prva merenja i zapisi pojava datiraju iz Prva merenja i zapisi pojava datiraju iz 3000. godine pre nove ere. U Kini su 3000. godine pre nove ere. U Kini su jos 2400. pre nove ere obavljana jos 2400. pre nove ere obavljana sistematska posmatranja neba. Stari sistematska posmatranja neba. Stari Haldejci, stanovnici Male Azije, imali Haldejci, stanovnici Male Azije, imali su gradjevine u obliku piramidastih su gradjevine u obliku piramidastih tornjeva, koje su se nalazile pored tornjeva, koje su se nalazile pored hramova. Ove gradjevine sluzile su hramova. Ove gradjevine sluzile su svestenicima, zaduzenim za svestenicima, zaduzenim za posmatranjem neba, kao astronomske posmatranjem neba, kao astronomske osmatracnice.osmatracnice.

Page 16: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

OpservatorijeOpservatorije

• Arapi su u srednjem veku imali nekoliko Arapi su u srednjem veku imali nekoliko poznatih opservatorija. Spomenimo samo poznatih opservatorija. Spomenimo samo opservatoriju Merag ( XV vek ) opservatoriju Merag ( XV vek ) severoistocno od Irana I opservatoriju severoistocno od Irana I opservatoriju Samarkanda u Turkestanu ( XV vek ). Samarkanda u Turkestanu ( XV vek ). Posmatranja nebeskih tela obavljali su uvek Posmatranja nebeskih tela obavljali su uvek ili posebno obuceni ljudi istaknutih ili posebno obuceni ljudi istaknutih posmatrackih sposobnosti. ( Dvojne zvezde posmatrackih sposobnosti. ( Dvojne zvezde MizarMizar I I AlcorAlcor u Sazvezdju Velikog Medveda u Sazvezdju Velikog Medveda sluzile su Arapima za proveravanje vida ). sluzile su Arapima za proveravanje vida ).

Page 17: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

OpservatorijeOpservatorije

Svi veci gradovi Evrope dobili su tokomSvi veci gradovi Evrope dobili su tokomproslog veka velike astronomskeproslog veka velike astronomskeopservatorije. Nastala je prva utakmica uopservatorije. Nastala je prva utakmica uizgradnji mocnih instrumenata. 1835. godineizgradnji mocnih instrumenata. 1835. godineGrinicka Grinicka opservatorija kod Londona gradiopservatorija kod Londona gradireflector od 32 cm u precniku, 1885.reflector od 32 cm u precniku, 1885.Pulkovska Pulkovska opservatorija dobija dobijaopservatorija dobija dobijareflektor od 76 cm, a vec 1891. godinereflektor od 76 cm, a vec 1891. godinePariska Pariska opservatorija se obogacujeopservatorija se obogacujeinstrumentom iste vrste precnika 81 cm. instrumentom iste vrste precnika 81 cm.

Page 18: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

OpservatorijeOpservatorije

1888. godine Amerika ( 1888. godine Amerika ( Lik Lik opservajorija ) opservajorija ) preuzima Evropi primat u izgradnji preuzima Evropi primat u izgradnji refraktora, refraktorom od 91 cm I refraktora, refraktorom od 91 cm I konacno 1897. godine konacno 1897. godine Jerkes Jerkes dobija dobija dosad najveci instrument ove vrste, dosad najveci instrument ove vrste,

precnika 102 cm. U izgradi teleskopa precnika 102 cm. U izgradi teleskopa takodje su americke opservatorije odnele takodje su americke opservatorije odnele

prvenstvo. Teleskopom od 2,54 cm prvenstvo. Teleskopom od 2,54 cm MauntMaunt – – VilsonVilson opservatorija dugo je opservatorija dugo je

drzala rekord. drzala rekord.

Page 19: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

OpservatorijeOpservatorije

Od 1928 – 1938. gradjen je u Americi, na Od 1928 – 1938. gradjen je u Americi, na inicijativu americkog astronoma Hejla inicijativu americkog astronoma Hejla dosad najveci teleskop precnika 5 m. dosad najveci teleskop precnika 5 m. Ovaj mocni teleskop postavljen je na Ovaj mocni teleskop postavljen je na

planini planini MauntMaunt – – PalomarPalomar, juzno od , juzno od Pasadene u Kaliforniji. Samo pokretni Pasadene u Kaliforniji. Samo pokretni

delovi ovog teleskopa teski su oko 500 delovi ovog teleskopa teski su oko 500 tona a ogledalo oko 14,5 tona.tona a ogledalo oko 14,5 tona.

Page 20: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

OpservatorijeOpservatorije

Kada su opservatorije namenjene izucavanju Kada su opservatorije namenjene izucavanju Sunca, kao opservajorija u Sunca, kao opservajorija u ArcetriArcetri kod kod Firence i Firence i MauntMaunt VilsonVilson opservatorija ( SAD) opservatorija ( SAD),, tada visoki tornjevi postaju njihova tada visoki tornjevi postaju njihova karakteristicna panorama. U zelji da se karakteristicna panorama. U zelji da se izbegnu prizemni slojevi vazduha izbegnu prizemni slojevi vazduha instrumenti za ispitivanje Sunca ( kao sto je instrumenti za ispitivanje Sunca ( kao sto je na primer celostat ) moraju biti preneti u na primer celostat ) moraju biti preneti u kupole visokih tornjeva ( slika na strain kupole visokih tornjeva ( slika na strain B/3 ). B/3 ).

Page 21: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

OpservatorijeOpservatorije

Pomenimo ovde radioastronomskuPomenimo ovde radioastronomsku

opservatoriju opservatoriju Dzodrel BenkDzodrel Benk kraj kraj Mancestera.Mancestera.

Ova opservatorija snabdevena je najvecimOva opservatorija snabdevena je najvecim

radioteleskopom na svetu. Parabolicnoradioteleskopom na svetu. Parabolicno

ogledalo teleskopa ima precnik 76 m teskoogledalo teleskopa ima precnik 76 m tesko

je 750 tona. Antena u fokusu ogledalaje 750 tona. Antena u fokusu ogledala

visoka oko 20 m. visoka oko 20 m.

Page 22: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Beogradska opservatorijaBeogradska opservatorija

• Astronomska opservatorija u Beogradu, Astronomska opservatorija u Beogradu, sa tradicijom od 82 godine ( osnovana sa tradicijom od 82 godine ( osnovana je 1887 ), ima gotovo iskljucivo je 1887 ), ima gotovo iskljucivo astrometrijski karakter. Ovo je jedina astrometrijski karakter. Ovo je jedina jugoslovenska opservatorija solidno jugoslovenska opservatorija solidno opremljena instrumentima sa ekipom od opremljena instrumentima sa ekipom od oko dvadeset naucnoistrazivackih oko dvadeset naucnoistrazivackih radnikaradnika..

Page 23: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Naše...Naše...

Pomenimo samo nekoliko od mnogihPomenimo samo nekoliko od mnogih

instrumenata Beogradske opservatorije:instrumenata Beogradske opservatorije:

veliki refraktor Cais 65/1055 cm, montiranveliki refraktor Cais 65/1055 cm, montiran

1930. godine, veliki pasazni instrument ,1930. godine, veliki pasazni instrument ,

veliki meridijanski krug i veliki deklinacijskiveliki meridijanski krug i veliki deklinacijski

krug. krug.

Page 24: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Obsevatorija iz BeogradaObsevatorija iz Beograda

Tri poslednja nabrojana instrumentaTri poslednja nabrojana instrumenta

montirana su pre desetak godina a montirana su pre desetak godina a istih suistih su

optickih karakteristika: precnika optickih karakteristika: precnika objektiva 19objektiva 19

cm a zizne daljine 258 cm.cm a zizne daljine 258 cm.

Page 25: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Beogradsko a naše...Beogradsko a naše...

• Potreba da se posmatranje obavljaju pri Potreba da se posmatranje obavljaju pri cistoj, nezagadjenoj atmosferi i uslov cistoj, nezagadjenoj atmosferi i uslov apsolutne stabilnosti astronomskih apsolutne stabilnosti astronomskih instrumenata uticali su da se opservatorije instrumenata uticali su da se opservatorije pdizu daleko od nasilja a na znatnoj pdizu daleko od nasilja a na znatnoj nadmorskoj visini. Ma kakav bio vid nadmorskoj visini. Ma kakav bio vid istrazivanja na opservatoriji, njene zgrade – istrazivanja na opservatoriji, njene zgrade – paviljoni, namenjeni smestaju astronomskih paviljoni, namenjeni smestaju astronomskih instrumenata, moraju biti gradjeni solidno, instrumenata, moraju biti gradjeni solidno, na cvrstom terenu, sa garancijom na cvrstom terenu, sa garancijom maksimalne stabilnosti. maksimalne stabilnosti.

Page 26: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

BeogradBeograd

• Paviljoni su najcesce kruznog oblika, Paviljoni su najcesce kruznog oblika, prekriveni poluloptastim obrtnim prekriveni poluloptastim obrtnim kupolama sa uzduznim otvorima, koji kupolama sa uzduznim otvorima, koji omogucavaju usmeravanje instrumenta omogucavaju usmeravanje instrumenta u bilo kom pravcu neba. Najzad, ma u bilo kom pravcu neba. Najzad, ma kakva bila istrazivacka oblast kakva bila istrazivacka oblast opservatorije, ona treba da ima opservatorije, ona treba da ima nekoliko pomocnih prostorija, nekoliko pomocnih prostorija, laborajorija, mracnu komoru, biblioteku laborajorija, mracnu komoru, biblioteku itd. itd.

Page 27: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

ADOBE PHOTOSHOP CSADOBE PHOTOSHOP CS

Page 28: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

AMATERIAMATERI

•ASTRONOMI AMATERI – ASTRONOMI AMATERI – Znacajna astronomska otkrica Znacajna astronomska otkrica cestosu vezana za ime cestosu vezana za ime astronoma – amatera. Pomenimo astronoma – amatera. Pomenimo ovde samo nekolicinu ovde samo nekolicinu najpoznatijih amatera. najpoznatijih amatera.

Page 29: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Kakvi su amateri...Kakvi su amateri...

• Karakteristike amatera – Karakteristike amatera – Veoma Veoma velika upornost i vestina jesu velika upornost i vestina jesu svojstva astronoma amatera. Na svojstva astronoma amatera. Na zalost, cesti su slucajevi amatera zalost, cesti su slucajevi amatera koje napusta ljubav za astronomiju koje napusta ljubav za astronomiju vec posle prvih posmatranja i vec posle prvih posmatranja i materijalnih poteskoca oko izrade materijalnih poteskoca oko izrade amaterskog instrumenta. amaterskog instrumenta.

Page 30: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Amateri...Amateri...

• Ovim pocetnicima nedostajala je Ovim pocetnicima nedostajala je prvenstvena upornost. Veliki prvenstvena upornost. Veliki napredak u astronomiji mogu postici napredak u astronomiji mogu postici svi oni kojima je zadovoljstvo i svi oni kojima je zadovoljstvo i uzivanje posmatranje neba, a uzivanje posmatranje neba, a osecaju se sposobnim da osecaju se sposobnim da posmatranja istrajno i kontinuirano posmatranja istrajno i kontinuirano obavljaju.obavljaju.

Page 31: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Amateri bez Amateri bez instrumenatainstrumenata• Amateri bez instrumenata – Amateri bez instrumenata –

Nebeske pojave koje se mogu pratiti Nebeske pojave koje se mogu pratiti bez instrumenata su pojave meteora bez instrumenata su pojave meteora ( sl. Na strani D/6 ) koji svakodnevno ( sl. Na strani D/6 ) koji svakodnevno na milione dopiru u nasu atmosferu. na milione dopiru u nasu atmosferu. Za takva posmatranja potreban je Za takva posmatranja potreban je zvezdani atlas u koji se unosi trag zvezdani atlas u koji se unosi trag meteora, a koji nam odredjuje tacke meteora, a koji nam odredjuje tacke njegove prividne pojave i nestanka. njegove prividne pojave i nestanka.

Page 32: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Bez instrumenataBez instrumenata

• Drugo interesantno polje aktivnosti Drugo interesantno polje aktivnosti amatera bez instrumenata su amatera bez instrumenata su takozvane takozvane nove zvezde.nove zvezde. Juznoafricki Juznoafricki amater R.Vatson pored toga sto je amater R.Vatson pored toga sto je otkrio zvezdu otkrio zvezdu Nova Pictoris, Nova Pictoris, bio je bio je medju prvim posmatracima zvezde medju prvim posmatracima zvezde Nova Aquilae, Nova Aquilae, 8. juna 1918. godine. 8. juna 1918. godine. Poslednje otkrice izveli su nezavisno Poslednje otkrice izveli su nezavisno mnogi posmatraci koji su vecinom bili mnogi posmatraci koji su vecinom bili samo amateri.samo amateri.

Page 33: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Sa instrumentomSa instrumentom

• Amateri sa bilo kojim instrumentom – Amateri sa bilo kojim instrumentom – Amateri mogu sa uspehom da otkriju kometu Amateri mogu sa uspehom da otkriju kometu ukoliko na svoj teleskop postave fotografski ukoliko na svoj teleskop postave fotografski aparat. Vrlo cesto su upravo amateri sistematski aparat. Vrlo cesto su upravo amateri sistematski posmatranjima otkrivali nove komete. Amaricki posmatranjima otkrivali nove komete. Amaricki amater V.C. Bruks otkrio je, za dvdesetak godina amater V.C. Bruks otkrio je, za dvdesetak godina posmatranja, oko dvdesetak kometa. Instrumenti posmatranja, oko dvdesetak kometa. Instrumenti namenjeni ovoj nameni terbalo bi da imaju sto namenjeni ovoj nameni terbalo bi da imaju sto vece vidno polje, a vizualni durbin predvidjen za vece vidno polje, a vizualni durbin predvidjen za pracenje objekta pri snimanju ( izvidjac ) morao bi pracenje objekta pri snimanju ( izvidjac ) morao bi biti snabdeven okularom male razdvojene moci. biti snabdeven okularom male razdvojene moci.

Page 34: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

posmatranjeposmatranje

• Amateri koji poseduju samo obican Amateri koji poseduju samo obican durbin mogu postupiti durbin mogu postupiti posmatranjima posmatranjima promenljivih zvezdapromenljivih zvezda. . Tamo gde ima dovoljno astronoma Tamo gde ima dovoljno astronoma amatera osnivaju se amaterska amatera osnivaju se amaterska astronomska drustva, sa zadatkom: astronomska drustva, sa zadatkom: organizovanje posmatranja i organizovanje posmatranja i otkrivanja nebeskih telaotkrivanja nebeskih tela..

Page 35: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Kako napraviti kucni durbinKako napraviti kucni durbin

Page 36: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

durbindurbin

• KAKO DA IZRADIMO KUCNI DURBIN – KAKO DA IZRADIMO KUCNI DURBIN – Mnogi Mnogi ljubitelji neba ne zadovoljavaju se samo citanjem ljubitelji neba ne zadovoljavaju se samo citanjem astronomske literature, vec zele, posmatrajuci astronomske literature, vec zele, posmatrajuci durbinom, da uzivaju u lepotama zvezdanog durbinom, da uzivaju u lepotama zvezdanog neba. Ova zelja nije za sve uvek lako ostvarljiva, neba. Ova zelja nije za sve uvek lako ostvarljiva, a prvenstveno iz dva razloga: nisu svi ljubitelji a prvenstveno iz dva razloga: nisu svi ljubitelji neba naklonjeni i sistematskim astronomskim neba naklonjeni i sistematskim astronomskim posmatranjima, a ako i jesu, cesto su zbog posmatranjima, a ako i jesu, cesto su zbog nedovoljni ekonomskih mogucnosti liseni i nedovoljni ekonomskih mogucnosti liseni i najobicnijeg instrumenta ( narocito oni koji su najobicnijeg instrumenta ( narocito oni koji su znatno udaljeni od vecih gradova ). znatno udaljeni od vecih gradova ).

Page 37: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

objektivobjektiv

Nabavka objektiva – Nabavka objektiva – Pre svega potrebno je Pre svega potrebno je nabaviti objektiv sa konvergentnim, nabaviti objektiv sa konvergentnim, bikonveksnimbikonveksnim socivomn od 1,20 – 1,35 m socivomn od 1,20 – 1,35 m zizne daljine.Ako bi zizna daljina bila preko zizne daljine.Ako bi zizna daljina bila preko 2 m, bilo bi tesko pravilno podesiti 2 m, bilo bi tesko pravilno podesiti paralelnost ravni objektiva i okulara. Sa paralelnost ravni objektiva i okulara. Sa povecanjem zizne daljine objektiva povecanjem zizne daljine objektiva smanjuje se precnik vidnog polja durbina. smanjuje se precnik vidnog polja durbina. Pri montazi objektiva treba voditi racuna da Pri montazi objektiva treba voditi racuna da sve greske aberacije budu otklonjene.sve greske aberacije budu otklonjene.

Page 38: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Kupovina...Kupovina...

• Objektiv se kupuje u optickim radnjama u Objektiv se kupuje u optickim radnjama u kojima se moc sociva meri dioptrijama. kojima se moc sociva meri dioptrijama. Ukazacemo zato ukratko na znacenje ovog Ukazacemo zato ukratko na znacenje ovog termina.Dioptrija u optickoj terminologiji je termina.Dioptrija u optickoj terminologiji je reciprocna vrednost zizne daljine, odnosno reciprocna vrednost zizne daljine, odnosno 1/f, gde je f zizna daljina u metrima. 1/f, gde je f zizna daljina u metrima. Konveksno socivo zizne daljine 1,25 m ima Konveksno socivo zizne daljine 1,25 m ima 0,8 dioptrija.Ako se zeli napraviti reflector 0,8 dioptrija.Ako se zeli napraviti reflector onda se umesto objektiva sa socivom onda se umesto objektiva sa socivom nabavlja parabolicno ogledalo.nabavlja parabolicno ogledalo.

Page 39: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

SočivoSočivo

Socivo za okular – Socivo za okular – Socivo za ocular Socivo za ocular moze se napraviti od sociva zizne moze se napraviti od sociva zizne daljine 4 cm, ili priblizno 25 daljine 4 cm, ili priblizno 25 dioptrija.Pozeljno je imati i druge dioptrija.Pozeljno je imati i druge okulare, od 3 cm ( 33 dioptrije ) i od okulare, od 3 cm ( 33 dioptrije ) i od 2 cm ( 50 dioptrija ). Promenom 2 cm ( 50 dioptrija ). Promenom okulara na durbinu postizu se okulara na durbinu postizu se razlicita uvelicavanja. razlicita uvelicavanja.

Page 40: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

sočivosočivo

Znacajno je da se ne koristi ceo Znacajno je da se ne koristi ceo otvor okulara, vec se izmedju otvor okulara, vec se izmedju objektiva I okulara postavlja objektiva I okulara postavlja dijafragma sa centralnim otvorom dijafragma sa centralnim otvorom od oko 4 mm. Kako je precizna od oko 4 mm. Kako je precizna izrada okularnih stakala veoma izrada okularnih stakala veoma slozena, savetuje se antikvarno slozena, savetuje se antikvarno nabavljanje okulara, tj. sa starih nabavljanje okulara, tj. sa starih mikroskopa mikroskopa

Page 41: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

montažamontaža

• Montaza sociva – Montaza sociva – Socivo odabrano Socivo odabrano za objektiv montira se na jednom za objektiv montira se na jednom kraju metalne cevi koja je nekoliko kraju metalne cevi koja je nekoliko centimetara kraca od zizne daljine centimetara kraca od zizne daljine sociva. Slobodan kraj ove cevi nosi sociva. Slobodan kraj ove cevi nosi jednu manju cevcicu duzine oko 12 jednu manju cevcicu duzine oko 12 cm, koja se lako uvlaci u vecu cev ili cm, koja se lako uvlaci u vecu cev ili iz nje izvlaci i nosiiz nje izvlaci i nosi okular. okular.

Page 42: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Sočivo pri montažiSočivo pri montaži

• Vazno je pri tom da se opticke ose obe Vazno je pri tom da se opticke ose obe cevi poklapaju. Unutrasnjost ove cevi cevi poklapaju. Unutrasnjost ove cevi mora biti obojena crnom bojom, kako mora biti obojena crnom bojom, kako bi se izbegla unutrasnja refleksija. bi se izbegla unutrasnja refleksija. Problem hromatske aberacije izbegava Problem hromatske aberacije izbegava se izborom objektiva sa vecim ziznim se izborom objektiva sa vecim ziznim daljinama. Izrada ovako jednostavnog daljinama. Izrada ovako jednostavnog durbina ne zahteva velike materijalne durbina ne zahteva velike materijalne izdatke. izdatke.

Page 43: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

nosačnosač

• Nosac durbina – Nosac durbina – Kod nosaca durbina razlikujemo Kod nosaca durbina razlikujemo system koji ostvaruje zeljenu montazu system koji ostvaruje zeljenu montazu ( ekvatorijalnu ili horizontsku ) ( ekvatorijalnu ili horizontsku ) ii postolje durbina. postolje durbina. Na osnovu ovoga mozemo reci da nosac durbina Na osnovu ovoga mozemo reci da nosac durbina ima dva osnovna zadatka: da omoguci ima dva osnovna zadatka: da omoguci usmeravanje durbina prema nebu na odgovarajuci usmeravanje durbina prema nebu na odgovarajuci nacin u zavisnosti od njegove montaze, nacin u zavisnosti od njegove montaze, ii da da obezbedi apsolutnu stabilnost durbina.obezbedi apsolutnu stabilnost durbina.

Amaterski durbini moraju imati dobar nosac a Amaterski durbini moraju imati dobar nosac a veci astronomski instrumenti, pored dobrog veci astronomski instrumenti, pored dobrog nosaca, obavezno moraju imati i dobro fundirane nosaca, obavezno moraju imati i dobro fundirane stubove.stubove.

Page 44: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Durbina...Durbina...

• Amaterski durbini moraju imati dobar Amaterski durbini moraju imati dobar nosac a veci astronomski nosac a veci astronomski instrumenti, pored dobrog nosaca, instrumenti, pored dobrog nosaca, obavezno moraju imati i dobro obavezno moraju imati i dobro fundirane stubove.fundirane stubove.

Page 45: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Mogućnosti...Mogućnosti...

• Sta se moze posmatrati malim Sta se moze posmatrati malim amaterskim durbinom? – amaterskim durbinom? – Malim Malim amaterskim durbinom mogu se inzvaredno amaterskim durbinom mogu se inzvaredno lepo posmatrati planinski venci, mora I lepo posmatrati planinski venci, mora I krateri na Mesecu, Venerine mene, Orionova krateri na Mesecu, Venerine mene, Orionova maglina, Plejade I Hijade ( otvorena zvezdana maglina, Plejade I Hijade ( otvorena zvezdana jata ), Andromedina maglina itd. Diafragma jata ), Andromedina maglina itd. Diafragma od 17 mm postavljena ispred objektiva od 10 od 17 mm postavljena ispred objektiva od 10 cm omogucava da se po lepoj noci vidi cm omogucava da se po lepoj noci vidi Sirijusov pratilac. Sirijusov pratilac.

Page 46: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Šta reći...Šta reći...

To bi bilo u najkraćim crtama To bi bilo u najkraćim crtama o o opservatorijumima, amaterima gde se i mi opservatorijumima, amaterima gde se i mi nalazimo i o primeni interneta u nalazimo i o primeni interneta u astronomiji. O naprednimastronomiji. O naprednim

tehnikama neki drugi put...tehnikama neki drugi put...

Page 47: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

InfoWAREInfoWARE

• Da li znate da kod nas u pkoli postoji Da li znate da kod nas u pkoli postoji prvo registrovano informatičko prvo registrovano informatičko društvo u Srbijidruštvo u Srbiji??

• ŠŠta oni rade?ta oni rade?

• Kako nam mogu pomoKako nam mogu pomoćići da nau da nauččimo imo nesto kvalitetnije nesto kvalitetnije ii bolje? bolje?

Page 48: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

PitanjaPitanja

??????

Page 49: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Internet adreseInternet adrese

• Dostupne na zahtev…Dostupne na zahtev…

• Google-ajte malo po Internetu pa Google-ajte malo po Internetu pa ććeteete naći nešto više nego što sam naći nešto više nego što sam ispričao ja Vama za ovo kratko ispričao ja Vama za ovo kratko vreme...vreme...

Page 50: Astronomsko dru štvo “ANDROMEDA”

Za kraj Za kraj

HHvvaaLLaa !!! !!!