^ASOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO · Tabela 3: Prikaz eksploatacionih tro{kova malih postrojenja u pokrajini Andaluziji, [panija Investicioni tro{kovi: na osnovu

$Page 1: ÂSOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO · Tabela 3: Prikaz eksploatacionih tro{kova malih postrojenja u pokrajini Andaluziji, [panija Investicioni tro{kovi: na osnovu$
20

08

Go

din

aX

II

58

ÂSOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO

ÂSOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO

"VODA I MI"âsopis Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo

hh tt tt pp :: // ww ww ww.. vv oo dd aa .. bb aa

Izdava~:Agencija za vodno podru~je rijeke SaveSarajevo, ul. Grbavi~ka 4/IIITelefon: ++387 33 20 98 27Fax: ++387 33 20 99 93E-mail: [email protected]

Glavna urednica:Dilista Hrka{, dipl. ùrn.

Savjet ~asopisa: Predsjednik Mehmed Buturovi}, v. d. direktor AVPSava; Zamjenik predsjednika: Ivo Vinceti}, predsjednik Upravnog odb-ora AVP Sava; ^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultetSarajevo; Enes Sara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Boò Kneèvi};Faruk [abeta.

Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, AidaBezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}.

Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo

Priprema za {tampu i filmovanje: KKDD d.o.o. Sarajevo

[tampa: PETRY d.o.o. Sarajevo

âsopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, naukei informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od12. 03. 2001. godine.

S A D R @ A J

Autor kolor fotografija na naslovnim i srednjim stranicama je Mirsad Lon~arevi}Fotografije snimljene du` toka rijeke Jezernice kod Fojnice

FEBRUAR 2008. • Broj 58 • Godina XI I

UVODNIKD. HrkašUVODNIK

ISPRAVKA IZ BROJA 57 (DECEMBAR 2007.)

AKTUELNOSTID. Hrka{22. MART - SVJETSKI DAN VODA

S. Ukovi}ODR@IVI RAZVOJ I INTEGRALNO UPRAVLJANJEVODNIM RESURSIMA

KORI[TENJE VODAM. Vlahini}UNAKRSNA DRENA@A - UVO\ENJE TE[KIHZEMLJI[TA U INTENZIVNU KULTURU

ZA[TITA VODAE. Muji}ZAGA\ENJE POVR[INSKIH VODA MATERIJOMORGANSKOG PORIJEKLA

D. Selmanagi}, J. BjelavacPROJEKAT “JAÂNJE KAPACITETA ZA PRIMJENUINTEGRALNE PREVENCIJE I KONTROLEZAGA\IVANJA U BiH - IPPC BiH”

ZA[TITA OD VODAB. âvarO NAU^NOISTRA@IVA^KOM RADU U OBLASTI EROZIJE ZEMLJI[TA I URE\ENJE BUJICA UPRO[LOM STOLJE]U (II dio)

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTIA. JaganjacGLOBALNO ZAGRIJAVANJE ATMOSFERE

va zima kao da nam je u po~etku previ{e“pokazala zube”, pa je malo kao klonula ievo u februaru imamo ~as malo studeni iminusa, ~as zapu{e jugo i pada ki{a i sve

pomalo najavljuje dolazak prolje}a. Dobri posmatra-~i prirode oko sebe mogu uo~iti i nje`ne sitne na-znake bu|enja prirode, ~emu se, vjerujem, svi radu-jemo jer znamo da }emo se uskoro jedno jutro pro-buditi okruèni mirisima prolje}a i blagotvornom to-plinom proljetnog sunca. I- eto nam proljetnih voda!A s njima i mogu}ih poplava. No, o tom po tom.

Za ovaj uvodnik èlim naglasiti da su Agencija zavodno podru~je rijeke Save u Sarajevu i Agencija zavodno podru~je Jadranskog mora u Mostaru otpo~e-le svoj rad prema novom Zakonu o vodama (Slu`be-ne novine FBiH broj 70 od 20. 11. 2006.) i sa novimorganizacionim i funkcionalnim konceptom rada, ta-ko da }e okosnicu djelatnosti prakti~no ~initi posloviintegralnog upravljanja vodama u okviru sliva koji impripada.

A da bi ti poslovi bili dobro obavljeni, bi}e potre-bno osigurati strate{ke preduslove upravljanja voda-ma. Dakle, uspje{na uspostava i provo|enje planaupravljanja vodama zapo~inje a) utvr|ivanjem politi-ke uspostave i uspostava ciljeva kori{tenja voda (kao{to su vodosnabdijevanje, proizvodnja energije i dr.),za{tite voda i za{tite od voda; b) uspostavom zakon-skog okvira (~ime se ostvaruju politi~ki ciljevi) i c) ut-vr|ivanjem finansijskih, ljudskih i drugih resursa. Uisto vrijeme, a zarad provedbe naprijed navedenogpotrebno je a) uspostaviti funkcionalni oblik organi-zacione strukture i b) obezbjediti razvoj i unapre|iva-nje institucionalnih kapaciteta (ljudski resursi). Uovom sloènom procesu koji zahtijeva vrlo stru~an iodgovoran pristup, jednako je vaàn i princip usmje-ravanja kroz kontinuirani razvoj i dosljednu primjenuupravlja~kih instrumenata ( poznavanje raspoloìvihresursa i potreba dru{tva, optimalan razvoj kori{tenjai za{tite vodnih resursa i dr.). Me|utim, ukoliko se bi-lo koji od pomenutih principa stru~nog i odgovornogupravljanja vodama poremeti, napusti ili nenamjen-ski koristi, tada vi{e ne moèmo govoriti o postoja-

nju osmi{ljenje strategije upravljanja vodama, odno-sno o tome da smo sposobni da osiguramo budu-}nost na{oj djeci sa na{im vodama. A mi to, sve suprilike, ipak ho}emo, jer je veliki, sloèn i stru~an po-sao na izradi Strategije upravljanja vodama u Fede-

PO[TOVANIÎTAOCI,

3

Uvodnik

DILISTA HRKA[

VODA I MI BROJ 58

O

Autori su u cjelosti odgovorni za sadràj i kvalitet ~lanaka.

Rijeka Pliva u Jajcu u zimskom okruènju

Snimio: M. Lon~arevi}

raciji Bosne i Hercegovine zapo~et i, prema planuaktivnosti, treba biti zavr{en do kraja ove godine. Otome }e vi{e biti rije~i u nekim narednim brojevimaovog ~asopisa.

Ovu smo “pri~u” naglasili i u na{em kalendaruuz mjesec februar ~ijih smo nekoliko stotina primje-raka podijelili saradnicima i prijateljima (napomenaza one koji ga nisu dobili: moè se na}i na na{oj webstranici: www.voda.ba), i namjerno je isti~em, jersmatram da je od posebnog zna~aja za sada{nji tre-nutak sektora voda u Bosni i Hercegovini.

A kada smo ve} kod kalendara i obzirom da jeovo prvi broj u ovoj godini, èlim da se iskreno za-hvalim svim dragim saradnicima, ~itaocima i prijate-

ljima voda i na{eg ~asopisa na ~estitkama i lijepim ri-je~ima koje sam dobila za protekle praznike.

I na kraju jo{ jedna napomena: u saradnji sa Ra-dijom Federacije BiH realiziramo jednosatne emisijeo vodi svakog prvog utorka u mjesecu u vremenu od17 do 18 sati. Emisije idu “uìvo”, tako da se i slu{a-oci mogu uklju~iti putem telefona sa svojim pitanji-ma, komentarima i nekom mo`da zanimljivom pri-~om o vodi. Eto, dakle, jo{ jedne prilike da se sa na-{im vodama jo{ bolje upoznamo.

4VODA I MI BROJ 58

Tro{kovi pogona i odràvanja:

Tabela 3: Prikaz eksploatacionih tro{kova malih postrojenja u pokrajini Andaluziji, [panija

Investicioni tro{kovi: na osnovu pra}enja tro{kova izgradnje i rada malih postrojenja, razli~itih tehnologija,sa~injense su slijede}e Tabele 2 i 3 investicionih i eksploatacionih tro{kova. U obzir su uzeta postrojenjau pokrajini Andaluziji za ekvivalentni broj stanovnika od 500 i 2000.

Tabela 2: Prikaz investicionih tro{kova malih postrojenja u pokrajini Andaluziji, [panija

Moè se primijetiti da su razlike u tro{kovimame|u primjenjenim tehnologijama ve}e kod eksplo-atacionih nego kod investicionih tro{kova. Tako|e jeuo~eno da je vo|enje pogona malih postrojenja vrlo~esto na neodgovaraju}em nivou, posebno kod pos-trojenja ~ije upravljanje je povjereno lokalnim op}in-

skim vlastima. Ina~e je organizacija pogona ovakvihpostrojenja u pokrajini Andaluziji razli~ita. Trenutno,oko 48% postrojenja je pod odgovorno{}u lokalnihop}inskih organa, za 33% postrojenja je odgovornolokalno komunalno preduze}e dok je preostalih 19%pod upravom i odràvanjem privatnih kompanija.

ISPRAVKA IZ PRO[LOG BROJA U pro{lom broju na{eg ~asopisa dogodila se jedna nenamjerna oma{ka kod tehni~ke pripreme tek-

stova i to u tekstu pod naslovom “TRETMAN OTPADNIH VODA MALIH URBANIH SREDINA” autora Adna-na Bijedi}a, dipl. in`. gra|. Gre{ka je primje}ena od strane jednog broja na{ih ~italaca i mi se ovom prili-kom izvinjavamo autoru i ~itaocima i radi ta~nosti iznesenih podataka u tekstu i njegovog boljeg razumije-vanja, u ispravci objavljujemo tabele 2. i 3. i dio prate}eg teksta:

vogodi{nje obiljeàvanje 22. marta - Svjet-skog dana voda }e biti posve}eno temi: SA-NITACIJA, {to prevedeno na na{ jezik zna-~i odgovornost i brigu dru{tva o otpadnim

vodama, odnosno kako bi rekli na{i hidroinìnjeri OD-VODNJA I TRETMAN OTPADNIH VODA. Dakle, jo{ {i-re obja{njenje kaè da se radi o tome da se sistemomkanalizacije obuhvati {to ve}i broj doma}instava, tj. sta-novnika, a da se potom ta prikupljena zaga|ena vo-da usmjeri na ure|aje za pre~i{}avanje (tretman),kako bi se u prirodu vratila, odnosno upustila u vo-dotok nezaga|ena ili minimalno zaga|ena.

Generalna skup{tina UN je krajem decembra2006. godine donijela rezoluciju kojom je odredila2008. godinu kao me|unarodnu godinu sanitacije sciljem da se unaprijedi sporo i nedovoljno djelovanjeu svijetu na planu sanitacije, kao i da se prepoznamogu}nost razvoja i napretka dru{tva kroz provo|e-nje zajedni~kih aktivnosti u ovoj oblasti.

Me|unarodni koordinator cijele ove akcije je UNodjel UNDESA (The United Nations of Economic andSocial Affairs), zna~i odjel za ekonomske i socijalne(dru{tvene) poslove, zajedno sa drugim UN organiza-cijama, nevladinim sektorom, obrazovnim i drugim in-stitucijama, jednom rije~ju svim onim stakeholderima(zainteresovanim stranama) koji mogu uticati na podi-zanje svijesti i ubrzanje napretka u oblasti sanitacije.

U okviru ovih aktivnosti, treba posebno naglasititeme koje zasluùju da budu stalna briga svih dru{-

tvenih zajednica, jer je sanitacija, naàlost, zaistaglobalni problem:

- promovisati va`nost higijene ljudi - ukazati na prednosti sanitacije - baviti se analizom kvaliteta voda - pre~i{}avati otpadne vode - izgra|ivati kanalizacione sisteme - obezbje|ivati politi~ki i institucionalni okvir za una-

pre|enje u ovoj oblasti - pruàti dovoljno informacija dru{tvu o problemima

sanitacije.

Mi u Bosni i Hercegovini planiramo da Svjetskidan voda obiljeìmo 20. marta obzirom da je 22.mart u subotu i uo~i vjerskog praznika, tako da }e seuposlenici sektora voda i njihovi gosti iz oba entite-ta okupiti u Mostaru na jednom sve~ano-radnomskupu na kojem }e biti rije~i o strategiji upravljanjavodama u Federaciji BiH i problemima odvodnje itretmana otpadnih voda u okviru realizacije II fazeWQM projekta (o pobolj{anju kvaliteta voda u Bosnii Hercegovini). O tome {ta i kako se de{avalo u Mos-taru, informisa}emo na{e cijenjene ~itaoce slikom irije~ju u narednom broju ~asopisa.

^̂̂̂EEEESSSSTTTTIIIITTTTAAAAMMMMOOOO VVVVAAAAMMMM SSSSVVVVIIIIMMMMAAAA 22222222.... MMMMAAAARRRRTTTT////OOOO@@@@UUUUJJJJAAAAKKKK ––––

SSSSVVVVJJJJEEEETTTTSSSSKKKKIIII DDDDAAAANNNN VVVVOOOODDDDAAAA!!!!

SANITACIJA - TEMASVJETSKOG DANA VODA 2008.22. MART - SVJETSKI DAN VODA OVE ]E GODINE BITI OBI-LJE@EN POD GENERALNIM POKROVITELJSTVOM UNDESA

5VODA I MI BROJ 58

O

DILISTA HRKA[

Aktuelnosti

UVODoè se re}i da je voda jedan od najva`nijihi naj~e{}e spominjanih resursa od svihobnovljivih prirodnih resursa na Zemlji i za-sigurno je polazna osnova ka nesmeta-

nom razvoju nekog podru~ja. Ovakva konstatacijaproizilazi iz ~injenice da su svi oblici ìvota i sve ljud-ske aktivnosti vi{e ili manje vezane za vodu i osigu-ranje njenih dovoljnih koli~ina, s ciljem stvaranjaosnovnih preduslova za socijalni i ekonomski razvoj,te stabilnost neke zajednice. Naàlost, sve vi{e smosuo~eni s ~injenicom da iskoristivi kapacitet vodnihresursa opada, ~ovjek svojim aktivnostima vr{i cijeliniz uticaja na svoju okolinu koji direktno ili indirektnoza posljedicu imaju i uticaj na vodne resurse. Kori{te-njem vodnih resursa u manjoj ili ve}oj mjeri uti~e sena karakteristike tih istih resursa s popravljivim i ne-popravljivim posljedicama, pri ~emu se racionalnokori{tenje vodnih resursa i njihova za{tita od zaga|e-nja stavlja u drugi plan. Poseban problem predstav-lja kori{tenje vodnih resursa kao prijemnika otpadnihvoda. Ovo kori{tenje je vrlo intenzivno i kao posljedi-cu ima veliko zaga|enje vodnih resursa koje uma-njuje njihov kvalitet i mogu}nost kori{tenja u raznenamjene. Naime, trend zaga|enja je sve ve}i, a u bu-du}nosti moèmo o~ekivati znatno intenzivnije kori-{tenje voda, tako da nisu isklju~ene konfliktne situ-acije me|u raznim korisnicima, tim vi{e {to se moè

o~ekivati i znatnije zaga|enje voda. Bit }e sve teè iskuplje osigurati dovoljne koli~ine vode prihvatljivekvalitete. Zbog svega spomenutog, sve se vi{e isti~eva`nost odnosa prema vodi i potencira izrada doku-menata kojima se taj odnos ure|uje, pri ~emu se kaoneophodan pristup name}e prihvatanje konceptaodrìvog razvoja kroz integralno upravljanje vodnimresursima.

Dakle, u okviru koncepta odrìvog razvoja krozintegralno upravljanje vodnim resursima trebauspostaviti ravnoteù izme|u kori{tenja resursa zapobolj{anje ìvotnih prilika i podsticanje privrednograzvoja, te za{tite resursa i odràvanje njihovih priro-dnih funkcija uz po{tivanje hidrolo{kog ciklusa, takoda se koriste obnovljivi vodni resursi koji ne}e biti“smanjeni” dugotrajnim iskori{tavanjem ili “uni{teni”ljudskim aktivnostima.

INTEGRALNO UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA Polazna osnova na kojoj se bazira koncept

odrìvog razvoja kroz integralno upravljanje vodnimresursima jeste ~injenica da su prirodni resursi zaje-dni~ko dobro i da se moraju koristiti racionalno,odnosno moraju se koristiti tako da se ne ograni~a-va njihovo kori{tenje za budu}e generacije. Ovakavkoncept podrazumijeva usvajanje sistemskog pristu-pa u rje{avanju problema, odnosno podrazumijeva

ODR@IVI RAZVOJ I INTEGRALNO UPRAVLJANJEVODNIM RESURSIMA

6VODA I MI BROJ 58

M

SANJIN UKOVI], dipl. in`. gra|.

rje{avanje sloènih situacija uzimaju}i u obzir svaobilje`ja problema. Sistematskim pristupom izradiplanske dokumentacije, a zatim rje{avanju problemakroz niz aktivnosti, ublaàvaju se ili uklanjaju {tetneposljedice ekstremnih hidrolo{kih pojava su{a i po-plava, omogu}uju razli~iti vidovi kori{tenja voda, te{titi okoli{ od razornih djelovanja poplavnih valova,zaga|enja i sli~no.

Slika br.1. Predloèni sistem integralnog upravljanja vodnim resursima (UNESCO, 1993),

(Jure Margeta, “Osnove upravljanja vodama”, Split 1992)

Upravljanje vodnim resursima se moè posma-trati kroz tri op{ta sistema: sistem vodnih resursa,sistem ljudskih aktivnosti i sistem upravljanja vodnimresursima. Pri tome se pojam integralnog upravljanjavodnim resursima moè interpretirati kroz opis poj-ma “integracije” i to: “Integracija je ~in formiranja ilispajanja svih dijelova sistema u jedinstvenu cjelinu ilipovezivanje vi{e sistema u ve}i sistem” (Slika br. 1.).

Sistem vodnih resursa se moè posmatrati kaojedan hidrolo{ki ciklus i sve njegove komponente:padavine, isparavanje, evapotranspiraciju, povr{in-sko oticanje i podzemne vode uklju~uju}i biosferu,tlo, atmosferu i vodu. Dakle, ovaj sistem sa~injavajuvoda i druga prirodna bogatsva vezana uz vodu ko-ja se mogu koristiti za razne namjene i svrhe. Osigu-ranje odrìvog hidrolo{kog sistema je sloèno zbogvelikog broja i razli~itih na~ina kori{tenja vodnih re-sursa koji se me|usobno nadopunjavaju i suprot-stavljaju. Zbog spomenutog se upravljanje vodnimresursima treba bazirati na konceptu odrìvog razvo-ja kroz integralno upravljanje vodnim resursima, kojizahtijeva uravnoteèni pristup razli~itom kori{tenjuvodnih rasursa. Na ovaj na~in }e se omogu}iti cjelo-vito i kriti~no sagledavanje sli~nih i suprostavljenihna~ina kori{tenja voda uz usagla{avanje izme|u su-protstavljenih korisnika kako bi se do{lo do najpri-hvatljivijeg rje{enja koje sadrì ne samo izravnu eko-nomsku dobit, nego i druge koristi koje se s eko-nomskog stanovi{ta ne mogu izravno izmjeriti.

Slika br.2. Ljudske aktivnosti koje utu~u na kopneni hidrolo{ki ciklus (prof.dr.sc. Dragutin Gere{, dipl.ing.gra|. - Hrvatske vode), R=skladi{tenje vode u akumulacijama;

G=crpljenje podzemne vode; I=navodnjavanje; U=urbaniza-cija; C=sagorijevanje; D=nestajanje {uma; W=vla`na stani-{ta; Water Table=razina vode; Aquifer=podzemna voda; In-

crease in Relative Humidity=porast relativne vla`nosti

Sistem ljudskih aktivnosti obuhvata mnoge ljud-ske aktivnosti koje uti~u na sistem prirodnih voda iobrnuto (Slika br. 2.). Te ljudske aktivnosti obuhvata-ju iskori{tavanje voda za zadovoljavanje potreba kao{to je vodosnabdijevanje doma}instava, navodnja-vanje, disponiranje otpadnih voda, proizvodnja elek-tri~ne energije, plovidba, uzgoj ribe, rekreacija, tesmanjenje {teta nastalih zbog poplava, zaga|enjavoda i su{a.

Kroz interpretaciju konkretnog primjera iz pra-kse, iz kojeg se moè vidjeti kako jedan sistem koji uupravlja~kom segmentu ne respektuje zakonom pre-dvi|ene obaveze, direktne uti~e na okruènje i formi-rane prirodne uslove, prouzrokuju}i ozbiljne poslje-dice po biljni i ìvotinjski svijet.

Naime, na vodotoku koji pripada slivu rijeke Dri-ne izgra|ena je mala hidroelektrana sa tirolskim za-hvatom. Ovom prilikom se ne}e komentirati tehni~kekarakteristike iste, uslovi pod kojim je izgra|ena kaoni biolo{ki minimum koji je bio jedan od osnovnihpreduslova za dobijanje vodoprivredne saglasnosti usvrhu izgradnje jednog ovakvog objekta. Umjeto sve-

7VODA I MI BROJ 58

Slika br. 3. Mala hidroelektrana na rijeci Osanici (pritoka r.Drine), snimio Sanjin Ukovi}

ga spomenutog skrenuti }e se pa`nja na priloènefotografije slika br. 3. i slika br. 4. iz kojih se vidi koli-ko su pojedinci savjesni i koliko se vodi ra~una o pri-rodi i prirodnim resursima, a kroz njih i biljnom i ìvo-tinjskom svijetu. Dakle na slici br.3 prikazan je vodo-tok uzvodno od zahvatne gra|evine, a na slici br.4vodotok poslije zahvatne gra|evine. Kao {to se mo-è vidjeti nakon zahvatne gra|evine u koritu vi{e ne-ma vode narednih oko 1 km, kada se ponovo formi-ra tok zahvaljuju}i vododerinama putem kojih se pri-kupljaju povr{inske vode sa okolnih brda.

Ovo je konkretan primjer ne}eg {to nije kori{te-nje i upravljanje vodnim resursima u znaku odrìvograzvoja. Nakon razgovora sa lokalnim stanovni{tvomkonstatovano je da je ovaj vodotok prije izgradnjemale hidroelektrane obilovao pastrmkom, dok je sa-da nema, jer je smanjenjem biolo{kog minimumaonemogu}eno njeno egzistiranje.

Naravno ovim se ne osporava izgradnja malih hi-droelektrana, naprotiv potreba za energijom radiekonomskog razvoja i pobolj{anja ìvotnog standar-da svakako treba biti prisutna u na{em dru{tvu, alikroz ozbiljan i savjestan pristup s ciljem o~uvanja vo-dnih resursa, unaprje|enje stani{ta riba i divlja~i,smanjenja gubitka broja i vrsta riba i divlja~i vezanihuz razvoj, kroz adekvatno upravljanje i racionalno ko-ri{tenje u interesu dru{tva i prirode. Prethodna kon-statacija opisuje i predstavlja integralni pristup razvo-ju, upravljanju i kori{tenju vodnih rasursa kroz koji senastoji ujediniti cijeli niz potreba za vodom uzimaju}iu obzir ulogu vode u formiranju i reguliranju lokalnihi regionalnih dru{tveno-ekonomskih i ekolo{kih pro-cesa.

Bitno je naglasiti da se ekolo{ki kriteriji te{ko fi-nansijski i broj~ano izraàvaju, {to dodatno oteàvanjihovo vrednovanje i usporedbu s drugim kriterijimakoji se mogu lak{e mjeriti i izra~unati. Rje{enje jeizrada procjene uticaja na okoli{ kojom se mjere iprocjenjuju glavni uticaji na hidrolo{ki ciklus/vodneresurse, a u okviru koje se daju i odgovaraju}a rje{e-nja za smanjenje ekolo{kih posljedica. Iz spomenu-tog proizilazi potreba za odgovaraju}im sistemomupravljanja s ciljem o~uvanja cjelovitosti sistema pri-rodnih vodnih resursa kroz uticaj na ljudske djela-tnosti vezane uz vodu. Ovim su istaknuti jo{ neki odpostulata i zadataka integralnog pristupa upravljanjuvodnim resursima, koji se odnose na ljudske akti-vnosti u odre|enom podru~ju na koje je neophodnouticati na na~in da se iskori{tavanjem vodnih resursasmanje negativni uticaji na sistem prirodnih vodnihresursa, a ekonomski i dru{tveni gubici zbog priro-dnih katastrofa i nemara individue, svedu na najma-nju mogu}u mjeru, kao i da se oja~aju svi pozitivniu~inci.

Kada se govori o sistemu upravljanja vodnim re-sursima, bitno je naglasiti da se njime obuhvatajuaktivnosti i odnosi u javnom i privatnom sektoru, ~iji

je osnovni zadatak uskla|ivanje snabdijevanja vo-dom s potrebama, kako bi se ostvarili dru{tveni cilje-vi. Naravno, uloga ovog sistema je i za{tita voda odzaga|enja, te za{tita ~ovjeka i njegovih bogatstavaod velikih voda – poplava. Va`na podr{ka sistemuupravljanja vodnim resursima je institucionalno ure-|enje koje obuhvata organizacije, propise i zakoneza iskori{tavanje i kontrolu resursa. Osnovni ciljupravljanja vodnim resursima jeste optimizacija vo-doprivrednog sistema, a da bi se to postiglo, potre-bno je realizirati cijeli niz zahvata koji su dugotrajni,sloèni i skupi. Ovi zahvati se sastoje se od cijelogniza aktivnosti, od kojih su osnovni: planiranje, izgra-dnja i upravljanje.

Iz navedenog se moè zaklju~iti da je upravljanjevodama samo jedan od ulaza u jedan ovakav sistem,koji ima zadatak organizirati sistem vodnih resursatako da proizvodi traène izlaze iz sistema, kao {tosu vodosnabdijevanje vodom, kvalitet vode, za{titaod poplava, rekreacija, ribarstvo, odvodnja, navo-dnjavanje, hidroenergija i sl. Ovi izlazi se dobijaju za-hvaljuju}i cijelom nizu objekata i akcija koje se konti-nuirano realiziraju u sklopu jednog sistema koji sedefinira kao skup elemenata (objekata) koji su me-|usobno zavisni. S obzirom na sloènost sistema uodnosu na prirodne karakteristike i u odnosu na na-mjene i uticaje na okolinu, mogu}e je o~ekivati i cije-li niz problema koji se moraju rje{avati dobrim plani-ranjem i upravljanjem.

Kad govorimo o planiranju u vodnim resursima,tada uglavnom mislimo na regionalno planiranje, ane na planiranje pojedina~nih projekata. Regionalnoplaniranje ima zadatak da unaprijedi socio-ekonom-ske karakteristike podru~ja kroz unapre|enje kvalite-te ìvljenja, ekonomije i kvalitete okoline. Za razlikuod ovog, planiranje pojedinog projekta je zadatakkoji ima cilj dati odre|ene rezultate uz najmanje tro-{kove. U ovu vrstu zadataka spadaju pojedina~niprojekti navodnjavanja, za{tite od poplava i sli~no.

8VODA I MI BROJ 58

Slika br. 4. Mala hidroelektrana na rijeci Osanici (pritoka r. Drine), snimio Sanjin Ukovi}

Ovo planiranje u pravilu treba provoditi u skladu sasmjernicama i rezultatima regionalnog planiranja,koje treba prihvatiti kao kontinuiranu proceduru u ko-joj se me|uplanovi moraju kriti~ki analizirati u skladus eventualno promijenjenim uslovima socioekonom-skog razvoja, znanja fizikalnih procesa, prioritetima idrugim. Naravno, planiranje u vodnim resursima sedirektno povezuje s drugim planovima dru{tvenesredine i u pravilu se ne provodi samo za sebe. Zbogtoga se sva razli~ita planiranja moraju me|usobnodopunjavati, te razmjenjivati informacije, kako bi re-zultat bio {to kvalitetniji. To se jednostavno moè opi-sati na slijede}i na~in: bez razvojnih planova dru{-tvene zajednice nema ni ozbiljnog planiranja vodnihresursa te dru{tvene sredine, a bez planiranja vodnihresursa nema ni realnih razvojnih planova. Naravno,ne treba zaboraviti da su uz vodna bogatsva vezanirazli~iti problemi kao {to su poplave, zaga|enja, su-{e, nesigurna opskrba vodom za pi}e i drugo, te dakao takve moraju biti sagledane kao sastavni dio ra-zvojnih planova.

Generalno, planiranjem se definira strategija, od-nosno kombinacija pojedina~nih projekata, koja da-je “najbolje” rezultate. Jedna od mogu}ih shema osno-vnih “koraka” planiranja data je na slici br. 5., kao i je-dan detaljniji dijagram toka osnovnih elemenata pro-cesa planiranja prikazan na slici br. 6. (UN 1987.).

Problemi se javljaju kad vode ima malo i kad jeima suvi{e. U tom smislu je sagledavanju problemapotrebno pri}i organizirano. Najva`nije je utvrditi ra-zlike izme|u fizikalnih fenomena vodnog sistema,njihovih uzroka i socioekonomskih posljedica. Fizi-kalni fenomeni kao {to su nedostatak vode, uzroko-vani su slu~ajnom distribucijom oborina, industrij-skim aktivnostima i drugim, a rezultiraju socioeko-nomskim efektima kao {to su razne {tete (stanovni{-tvo, gradovi, industrija itd.), usporavanje razvoja i po-gor{avanje sanitarnog i zdravstvenog stanja sredine.Od svega spomenutog (fenomeni, uzroci, posljedi-ce), jedino socioekonomski efekti imaju zna~ajan uti-caj na javnost i nadle`ne organe, tako da inicirajuplaniranje i realizaciju odgovaraju}ih mjera za uma-njenje negativnih uticaja. Iz spomenutog proizilazi daje planiranje aktivnost koja treba biti vodilja u elimini-ranju ili spre~avanju ovih fenomena, njihovih uzrokai socioekonomskih posljedica, pri ~emu “najve}i”problem u planiranju predstavlja konflikt izme|u ra-zli~itih korisnika, koji su u pravilu ve}i ako su mogu-}nosti zadovoljenja potreba manje, tako da se izbje-gavanje konfliktnih situacija name}e kao najva`nijizadatak uspje{nog planiranja.

Bitno je naglasiti da je proces planiranja vodnihbogatstava prije svega politi~ki problem i da njegova

9VODA I MI BROJ 58

Slika br. 5. Osnovni koraci procesa planiranja (Jure Margeta, “Osnove upravljanja vodama”, Split 1992)

realizacija najvi{e ovisi o politici. To je i za o~ekivatijer je planiranje vodnih bogatstava vezano za drugeplanove dru{tvene sredine, proizilazi iz razli~itih po-treba i interesa, kako pojedinca tako i dru{tva u cje-lini i direktno uti~e na razvoj odre|enog podru~ja.Stoga planer mora poznavati politi~ku situaciju po-dru~ja, vode}i ra~una o ciljevima planiranja i o~eki-vanim rezultatima, a u proces planiranja uklju~iti po-liti~ke strukture i stanovni{tvo. Javno mi{ljenje u pra-vilu direktno ili indirektno moè uticati na tok planira-

nja, a posebno na dono{enje odluka, te je va`no vo-diti ra~una o javnom mi{ljenju i prona}i na~in uklju-~ivanja stanovni{tva u razvoju samog projekta. Ja-vnost se vi{e interesira za projekte na nièm nivouprimjene (lokalne), nego na vi{em nivou, {to je i ra-zumljivo, jer su za njih neposrednije zainteresirani.Bitno je javnost uvjeriti u to da je sve {to se radi zanjihovu dobrobit i zbog njih. Klju~ za smanjenje poli-ti~kih uticaja u planiranju vodnih bogatstava su kva-litetne analize, direktni i jednozna~ni rezultati.

10VODA I MI BROJ 58

Slika br .6. Dijagram toka osnovnih aktivnosti procesa planiranja (UN 1987. godine), (Jure Margeta, “Osnove upravljanja vodama”, Split 1992)

Drugi vaàn element planiranja su finansije. Eko-nomski iskoristivi kapaciteti i potrebe su predmetanalize zadovoljenja potreba i u sada{njem trenutkui u planiranim vremenskim sekvencama, na temeljukojih se planira kori{tenje vodnih resursa. Dana{njasituacija je takva da su potrebe uglavnom ve}e odekonomski raspoloìvih kapaciteta. Bez sredstavanema ni realizacije, a time ni o~ekivanih rezultata, teje izuzetno va`no uskladiti planiranje i faze realizaci-je plana s finansijskim mogu}nostima. Kori{tenjeekonomskih instrumenata moè biti primjereno kaodio programa mjera. Treba uzeti u obzir na~elo po-vrata tro{kova kori{tenja voda, uklju~uju}i i tro{koveza za{titu okoli{a i kori{tenje resursa povezane sa{tetama ili negativnim posljedicama po vodni okoli{,posebno u sukladnosti s na~elom “zaga|iva~ pla-}a”.

Dakle, kroz integralni pristup upravljanju vodnimresursima nastoji se objediniti cijeli niz preduslova isredstava neophodnih za utvr|ivanje, planiranje i ra-zvoj vodnih resursa s ciljem racionalnog zadovolje-nja potreba za vodom i u isto vrijeme posti}i adekva-tnu za{titu i o~uvanje vodnih resursa, te biljnog i ì-votinjskog svijeta.

ZA[TITA VODA I VODOSNABDIJE-VANJE – ODR@IVI RAZVOJGeneralno, razvoj sistema za snabdijevanje vo-

dom za pi}e predstavlja jedan od osnovnih zahtjevaizgradnje i prostornog ure|enja na nekom podru~ju,ali je neodrìv ukoliko se ne sprovodi uz uslov za{titevode od degradacije u pogledu kvaliteta, a to je jedi-no mogu}e posti}i odgovaraju}om funkcionalnomorganizacijom sadràja u prostoru i njihovom adekva-tnom prostornom distribucijom. Bespredmetno je ras-pravljati o iznalaènju dodatnih koli~ina pitke vode ane ~initi ni{ta na o~uvanju kvalitete postoje}ih i po-tencijalnih izvori{ta.

Za{tita ljudskog zdravlja treba da bude prioritetsavremenog dru{tva i podrazumjeva osiguranje vo-

de za pi}e i provedbu sanitarnih mjera u okviru inte-gralnih vodoprivrednih sistema kojima je cilj odrìvaeksploatacija vodnih resursa i kvalitet vode koja neugroàva ljudsko zdravlje i {titi vodne ekosisteme.Jedan od osnovnih preduslova za dugoro~nije obez-bje|enje potreba za kvalitetnom vodom je o~uvanje,rezervacija i za{tita voda, kao glavnih potencijalnihizvori{ta, odnosno pobolj{anje kvaliteta ve} zaga|e-nih voda kako bi se omogu}ilo njihovo kori{tenje.

I ako je za{tita izvori{ta samo specifi~ni segmentza{tite voda u cjelini, neophodno je posebnu pa`njuposvetiti za{titi postoje}ih, kao i potencijalnih izvori-{ta, kao prvom i osnovnom preduslovu za definisa-nje dugoro~nog koncepta vodosnabdijevanja i odrì-vog razvoja uop{te. Pri tome, mjere i planovi za{titevoda treba da obezbijede ne samo o~uvanje i po-bolj{anje kvaliteta voda kao potencijalnih izvori{ta,nego i da omogu}e njihovo kori{tenje i drugim gra-nama privrede u sklopu njihovih potreba (kao {to supoljoprivreda, energetika, ribarstvo, saobra}aj). Dru-gim rije~ima, mjere i planovi za{tite voda treba daomogu}e normalan razvoj i ostalih privrednih granakoje su po svojoj prirodi potencijalni zaga|iva~i voda(industrija, poljoprivreda, {umarstvo), kao i normalanrazvoj odre|enih podru~ja kao cjeline (razvoj nase-lja, saobra}aja i sl.).

Dakle, izvori{ta je potrebno za{tititi od sada{njih,ali i budu}ih zaga|iva~a na na~in da se ne naru{i ra-zvoj podru~ja oko izvori{ta i time ne izazovu eko-nomski i socijalni problemi, pri ~emu za{tita izvori{tamora biti usmjeriva~ i podstreka~ razvoja na zado-voljstvo svih zainteresiranih uz realizaciju osnovnogcilja – obezbje|enje kvalitetne vode neophodneprvenstveno za vodosnabdijevanje ali i druge namje-ne. Kao {to se vidi, kvalitet je podjednako vaàn kaoi kvantitet. To posebno vrijedi danas, kad su vodni re-sursi znatno zaga|eni i kad, prakti~no, na mnogimlokacijama vi{e nisu podobni za kori{tenja koja zahti-jevaju bolji kvalitet vode kao vode za pi}e. Ukoliko sezaboravi na ove karakteristike vode, tada moè do}ido ve}ih investicijskih proma{aja. Recimo da kvalitetvode ne odgovara potro{a~u, odnosno da je eko-nomski neprihvatljiv u odnosu na tro{kove pre~i{}a-vanja, tada potro{a~ tu vodu ne}e koristiti. Izgra|enikapaciteti }e ostati neiskori{teni, a time i uloènasredstva, a to zna~i da ne}e biti sredstava za vra}a-nje anuiteta i odràvanje, {to sve skupa neminovnodovodi do propadanja objekata i neadekvatnog fun-kcioniranja.

Analiziranje voda za neko karakteristi~no podru-~je provodi se za trenutno, kao i za predhodna sta-nja vodnih resursa. Na temelju analiza se provodesrednjoro~na i dugoro~na bilansiranja voda, kojasluè za planiranje kori{tenja vodnih resursa. Istovre-meno se analiziraju trenutne, srednjoro~ne i dugoro-~ne potrebe za vodom. Kad se analiziraju potrebe,tada treba uzeti u obzir sve elemente vodoprivre-

11VODA I MI BROJ 58

Rijeka Jezernica


12VODA I MI BROJ 58

dnog sistema, kako bi se korektno definirale nettopotrebe na mjestu potro{nje, kao i brutto potrebe namjestu zahvatanja. Zna~i, kad se analiziraju potrebei mogu~nosti, treba uzeti u obzir sve aspekte ovogproblema, odnosno sve faze koje prethode kori{te-nju vode od strane pojedinih potro{a~a.

Kada govorimo o vodosnabdijevanju bitno je is-ta~i da osnovni cilj rje{avanja problema vodosnabdi-jevanja mora biti usmjeren ka definisanju dugoro-~nog koncepta, pri ~emu za{tita izvori{ta predstavljajedan od osnovnih preduslova. Pri tome treba voditira~una o slijede~im mjerama i ograni~enjima:

Sistem vodosnabdijevanja treba da se oslanja nadovoljno mo}na izvori{ta za koja je istovremenomogu}e realizovati dugoro~ni koncept za{tite kva-liteta. Pri tome su uvaàvana svjetska iskustva iopredjeljenja u strategiji planiranja, kao i saznanjabazirana na na{oj vlastitoj situaciji.[to je mogu}e vi{e grupisati osnovna izvori{ta i ti-me svesti na razumnu mjeru povr{ine za{titnih zo-na. Na taj na~in mjere za{tite kvaliteta voda u~initirazumnim, sa te`njom da se ne blokiraju drugeaktivnosti u prostoru koje mogu da zagade vode(poljoprivreda, {umarstvo, industrija i sl.), odno-sno, da se to ~ini u najmanjoj mogu}oj mjeri.Uvaàvati koncept prostornog plana razvoja pre-dmetnog podru~ja, bilo da se sugeri{u odre|enaograni~enja koja bi trebao uvaàvati prostorni planili da se kao fiksan uslov u definisanju plana kon-cepta vodosnabdijevanja uzmu ograni~enja izprostornog plana koja je neracionalno mijenjati.Koncipirati savremen i uz to ekonomski prihvatljiv(ekonomski optimalan) sistem sa jasno definisa-nim upravlja~kim funkcijama po nivoima odlu~iva-nja i upravljanja.Predvidjeti {to je mogu}e ve}u faznost u izgradnjisistema, uslovljenu ne samo ekonomskim, ve} itehni~kim ograni~enjima.[tednja vode mora biti stalna aktivnost u okviruprocesa planiranja i upravljanja vodnim resusima.Sprovoditi mjere za smanjenje stvaranja zaga|e-nja na samom izvoru nastajanja.Kroz integralni pristup neutralisati {to je mogu}e uve}oj mjeri mogu}e nesporazume i sukobe intere-sa u raspodjeli i kori{tenju izvori{ta izme|u op}i-na, mjesnih zajednica, manjih naselja, pa i ~itaveregije, koji naru~ito dolaze do izraàje kod pripre-me i realizacije akumulacija i regionalnih vodovo-dnih sistema. Sukobi interesa oko izvori{ta vode,javljaju se ne samo kod uzvodnih zaga|iva~a i ni-zvodnih korisnika, ve} i kod zahvatanja izvori{tavode na jednoj op}ini za potrebe druge.Uticati i neprestano raditi na pove~anju osposo-bljenosti komunalnih organizacija kao nosioca ra-zvoja u ovoj oblasti.

Razvoj sistema za snabdijevanje vodom za pi}e,kao i svih ostalih gradskih infrastrukturnih sistema,predstavlja jedan od osnovnih zahtjeva izgradnje iprostornog ure|enja nekog podru~ja. Uz zahtjev dase u nekom planskom periodu omogu}i organizira-no i kontinuirano snabdijevanje vodom za pi}e svihpotro{a~a na tom podru~ju, neophodno je jednakupa`nju posvetiti, kako razvoju sistema za snabdijeva-nje vodom tako i priklju~enosti stanovni{tva na siste-me javne odvodnje. Problem nedovoljne priklju~e-nosti stanovni{tva na sisteme javne odvodnje jeuobi~ajeni problem, prouzrokovan neplanskim pris-tupom razvoju nekog podru~ja, a potenciran je veli-kom razlikom izme|u nivoa priklju~enosti na sistemevodosnabdijevanja i nivoa priklju~enosti na sistemejavne odvodnje.

Generalno, osnovni zadatak u pogledu izgra-dnje kanalizacionih sistema je da se zaga|enje kojeu sistemu kori{tenja voda dospijeva do recipijenata,bez obzira da li se tu radi o povr{inskim ili podze-mnim vodama, dovede na nivo koji ne ugroàva dru-ge korisnike voda u pogledu njene upotrebe. Ovi ci-ljevi predstavljaju u su{tini implementaciju principaodrìvog i pravi~nog upravljanja vodnim resursima,koji uklju~uju za{titu, pobolj{anje i racionalno kori-{tenje povr{inskih i podzemnih voda na prostoru po-jedinih slivova u ekonomski prihvatljivim granicama.

Budu}i da je voda i jedan opd osnovnih egzis-tencijalnih resursa svog ìvog svijeta na zemlji, topromjene u vodnim resursima rezultiraju s promjena-ma flore i faune. S druge strane, to zna~i da sve tepromjene u manjoj ili ve}oj mjeri opet posredno ilineposredno uti~u na ~ovjeka i njegove potrebe.

Kroz sve spomenuto, sama po sebi name}u setri pitanja koja se odnose na upravljanje kvalitetomvoda i vodnih resursa i to:

Kako odre|ujemo kvalitet vode kojeg èlimo sa~u-vati (ekonomske analize)[ta je najbolji sistem upravljanja za osiguranje tra-ènog kvaliteta (optimalna varijanta za{tite)[ta je najpovoljnija organizacijska shema zaupravljanje kvalitetom voda (organizacijska stru-ktura)

Sva tri pitanja su u me|usobnoj ovisnosti i odgo-vor na jedan name}e i analizu odgovora na drugi.Koji se kvalitet vode vodnih resursa èli imati, te{koje odrediti, jer kori{tenje vode je direktno vezano i naproblem dispozicije upotrebljene vode. Bolji kvalitetvoda je povoljniji za kori{tenje ali nepovoljniji za di-spoziciju. O~ito je potrebno prona}i kompromisnorje{enje u skladu sa karakteristikama sliva i planira-nim razvojem (svi planovi moraju biti uskla|eni saEvropskom direktivom o vodama).

Sve akcije ka smanjenju zaga|enja prirodnih vo-da, kao prvu djelotvornu mjeru, predvi|aju smanje-nje emisije zaga|enja iz koncentrisanih izvora. Kodgradskih i ve}ine industrijskih otpadnih voda ovosmanjenje moè se jedino posti}i gradnjom postro-jenja za pre~i{}avanje. Da bi se moglo pristupiti pla-niranju ovih objekata potrebno je najprije razmotritikriterije kontrole emisije zaga|enja, zatim napravitianalizu zaga|enja iz koncentriranih izvora i dati pri-kaz stanja odvo|enja otpadnih voda. Nakon prove-denih analiza stanja kvaliteta povr{inskih voda, dobi-jene rezultate treba uporediti sa relevantnim podaci-ma definisanim uredbama o klasifikaciji i kategoriza-ciji vodotoka u BiH. Za o~ekivati je u narednom peri-odu zna~ajniju degradaciju vodotoka kao posljedicuispu{tanja nepre~i{}enih gradskih i industrijskihotpadnih voda. Prema inostranim iskustvima, kon-cept za{tite zasnovan na kontroli kvaliteta vodoprije-mnika u {irem smislu, smatra se dugoro~nim ciljemkome se teì. U na{im uslovima i mogu}nostimaanaliti~ke kontrole kvaliteta vodoprijemnika, on si-gurno nije pouzdan instrument operativnog progra-ma za{tite, odnosno, na~in da se vrednuju postignu-ti rezultati. Budu}i da je u ovakvoj situaciji kvalitet vo-da zahtjevan vaè}om klasifikacijom i kategorizaci-jom u BiH cilj kome se teì, nu`na je realizacija krat-koro~nih i stoga pragmati~nih programa u za{titi vo-da. U takvoj situaciji, pragmati~an program za{tite ikontrole, djelomi~no zasnovan na kriterijumu kvalite-ta efluenta, predstavlja kompromis koji treba da obe-zbijedi postepeno i kontinuirano pobolj{anje kvalite-ta povr{inskih voda. Oslonac za definisanje koncep-ta za{tite voda pruàju uputstva Europske zajednicekoja su zami{ljena kao zajedni~ki instrument kontro-le zaga|enja u zemljama ~lanicama.

Generalna strategija pobolj{anja kvaliteta po-vr{inskih voda mora se bazirati na smanjenju emisi-je organskog, a naro~ito toksi~nog zaga|enja. Pri to-

me, ciljevi programa za{tite moraju se bazirati na re-alnoj politici koja }e se ostvariti korak po korak.

Osnovne postavke ovakve strategije bi trebaleda budu slijede}e:

Uspostaviti novi sistem organizovanja aktivnosti ukontroli zaga|iva~a i zaga|enosti, preventivnomdjelovanju, stvaranju informacionih osnova i sana-ciji postoje}eg stanja. Treba uspostaviti definicijestanja voda u pogledu kvalitete, gdje je to relevan-tno za za{titu okoli{a, koli~ine. Definisati minimalne zahtjeve za kvalitet efluentaurbanih i industrijskih izvora zaga|enja koji seispu{taju u gradsku kanalizaciju ili poslije pre~i{-}avanja u prirodne vode koje nisu pod posebnompaskom i za “osjetljive zone”. Treba odrediti cilje-ve za{tite okoli{a da bi se osiguralo postizanje do-brog stanja povr{inskih i podzemnih voda i sprije-~ilo pogor{anje tog stanja. Usvojiti stanovi{te mnogih me|unarodnih tijela dasu gradovi najve}i izvori organskog i bakteriolo-{kog zaga|enja i da u odre|enom roku morajuimati sisteme za pre~i{}avanje otpadnih voda. Industrijske otpadne vode, bez obzira na veli~inuizvora, moraju biti podvrgnute predtretmanu prijeispu{tanja u gradsku kanalizaciju ili kompletnompre~i{}avanju ako se ispu{taju u prirodni recipi-jent, pri ~emu se kao minimalni zahtjev koriste nor-me za kvalitet efluenta. Kod velikih industrija zaga|iva~a, za koje je pre-dvi|en samostalni tretman rje{avanju treba pristu-piti fazno. U prvoj fazi industrija treba da iskoristimogu}nosti za smanjenje emisije koje pruàju no-vije, ~istije tehnologije. Ova mjera dobi}e svoj pra-vi zna~aj ako se ekonomskim instrumentima natje-ra industrija da napu{ta tehnologije koje su velikiizvor zaga|enja.Povr{inske i podzemne vode su, u na~elu, obnov-ljivi prirodni resursi; posebna zada}a osiguranjadobrog stanja podzemnih voda zahtijeva pravo-vremenu akciju i stabilno dugoro~no planiranje za-{titnih mjera zbog prirodnog vremenskog trajanjanjihovog formiranja i obnavljanja. To trajanje potre-bno za pobolj{anje stanja treba uzeti u obzir kodredoslijeda pri utvr|ivanju mjera za postizanje do-brog stanja podzemnih voda i promjenu svakogtrenda pove}anja koncentracije one~i{}enja upodzemnim vodama.Cilju postizanja dobrog stanja voda treba teìti usvakom rije~nom slivu, tako da se omogu}i koor-diniranje mjera za povr{inske i podzemne vodekoje pripadaju istom ekolo{kom, hidrolo{kom i hi-drogeolo{kom sistemu.Provedbu programa mjera podijeliti u faze radi po-voljnijeg raspore|ivanja tro{kova realizacije. Rje-{enja treba sprovoditi etapno, pri ~emu izgradnjakanalizacionog sistema koji obezbje|uje razumni

13VODA I MI BROJ 58

Slika br. 8. Rijeka Bosna – u{}e u rijeku Savu (jedna vrlo ru`na slika na{eg odnosa prema rijeci ~ijim smo

obalama”podarili” tone i tone sme}a koje su njene velike vode ponijele nizvodno), snimio Sanjin Ukovi}

obuhvat teritorije, stanovni{tva i industrije pred-stavlja prvu etapu, a izrada postrojenja za pre~i{-}avanje drugu etapu. Kao prioritetan zadatak treba preduzeti sanacijupostrojenja za tretman otpadnih voda.Kao trajnu mjeru programa za{tite treba predvidje-ti pobolj{anje prijemnog kapaciteta vodotoka po-ve}anjem malih voda, {to se planski reguli{e uokviru vodoprivrednih osnova slivova. Pri tome,treba voditi ra~una da se autopurifikaciona sposo-bnost vodotoka moè koristiti samo za efluentepostrojenja za pre~i{}avanje i za zaga|enje iz ra-sutih izvora.

Naravno, mnogo je drugih pitanja koja }e seotvoriti kroz proces izrade programa za{tite voda,kao {to je obezbje|enje baze podataka za pojedinesegmente programa, te uspostavljanje jedinstvenihosnova informacionog sistema koji bi sadràli katas-tar industrijskih zaga|iva~a, katastar postrojenja zapre~i{}avanje, katastar za naselja kao urbane izvore,izvore zaga|enja i katastar kvaliteta povr{inskih vo-da. Sve katastre treba ostvariti kao razvojne otvorenesisteme, a sa vo|enjem treba po~eti odmah bez ob-zira na oskudnost podataka ili nesavr{enost samogmetodolo{kog pristupa.

ZA[TITA OD VODA – ODR@IVI RAZVOJKada se govori o urbanizaciji i izgradnji privre-

dnih objekata, kao i stvaranju uvjeta za intenziviranjepoljoprivredne proizvodnje, odnosno razvoju nekogpodru~ja uop{te, neizostavan segment u planiranju,pored vodosnabdijevanja, prikupljanja i pre~i{}ava-nja otpadnih voda, predstavlja za{tita od voda. Svespomenuto je neophodno u okviru koncepta odrì-vog razvoja kroz integralno upravljanje vodnim resur-sima uskladiti sa prirodom i prirodnim resursima, jerse samo na taj na~in mogu stvoriti preduslovi za du-goro~an i perspektivan razvoj nekog podru~ja, gra-da, op}ine, regije i dràve uop{te.

Dakle, kao {to je nagla{eno u uvodnom dijelu, uokviru koncepta odrìvog razvoja kroz integralno

upravljanje vodnim resursima treba uspostaviti ra-vnoteù izme|u kori{tenja resursa za pobolj{anje ì-votnih prilika i podsticanje privrednog razvoja, za{ti-te od voda te za{tite resursa i odràvanje njihovih pri-rodnih funkcija uz po{tivanje hidrolo{kog ciklusa, ta-ko da se koriste obnovljivi vodni resursi koji ne}e bi-ti “smanjeni” dugotrajnim iskori{tavanjem ili “uni{te-ni” ljudskim aktivnostima.

Sprovo|enje aktivnosti na za{titi od poplavaimaju za cilj prije svega za{titu ljudskih ìvota, a za-tim smanjenje materijalnih {teta, osiguranje novihpovr{ina za urbanizaciju i izgradnju privrednih obje-kata, kao i stvaranje uvjeta za intenziviranje poljopri-vredne proizvodnje, itd. Pri tome odrìva za{tita odpoplava i drugih vidova {tetnog djelovanja voda, nijeni{ta drugo do postizanje opravdanog nivoa za{titestanovni{tva, imovine, putnih komunikacija, infras-trukturnih sistema, poljoprivrednih i industrijskih po-vr{ina i ostalih ugroènih vrijednosti uz podsticanjeo~uvanja i unapre|ivanja ekolo{kih stanja vodotokai poplavnih povr{ina, te stvaranja preduslova za dalj-nji privredni razvoj.

Iskustva iz posljednjih poplava u razvijenimevropskim dràvama ukazala su na problem {irenjarazli~itih zaga|enja putem poplavnih voda i maso-vnog dolaska ljudi u kontakt sa zaga|enom vodom.Dakle, vaàn doprinos za{titi zdravlja stanovni{tva,pored razvoja komunalne infrastrukture predstavlja ipreventivna za{tita od poplava. Preventivne mjere iradovi na za{titi od poplava sa~injavaju svi zahvatikoji se na odre|enom podru~ju planiraju ili izvode ucilju smanjenja rizika od poplava. Tu spadaju planira-nje za{tite od poplava, planiranje na~ina kori{tenjazemlji{ta, studijsko – istra`ni radovi, projektovanje iinvesticiona izgradnja za{titnih vodoprivrednih obje-kata i postrojenja, akumulacija i drugih objekata.

S obzirom na dostignuti stepen razvoja i iskustvau izgradnji i obezbje|enju funkcioniranja objekataza{tite od poplava, neophodno je preduzeti slijede}ekorake i aktivnosti:

Rje{enju problema za{tite od poplava potreban jestru~an pristup na nivou sliva – izbor strategije za-{tite od poplava svakog sliva pojedina~no, uvaà-vaju}i njegove specifi~nosti. Slivove treba posma-trati unutar njegovih granica, s ciljem da se proble-mi za{tite od poplava rje{avaju globalno, a ne par-cijalno.Svuda gdje ima mogu}nosti treba dati prednostprimjeni strategije kod koje se problemi za{tite odpoplava rje{avaju reguliranjem hidrolo{kog reì-ma – ublaàvanje valova velikih voda.Na podru~jima gdje sistem za{tite nije zapo~et,preispitati koncepte rje{enja i analizirati mogu-}nost i efikasnost primjene i drugih preventivnihvaninvesticionih mjera (operativnih, regulativnih iinstitucionalnih) kojima bi se smanjile {tete od po-

14VODA I MI BROJ 58

Kad La{va plavi


plava. Prou~avanje {tete treba da ima za cilj da seutvrdi op{ti iznos {tete, kao i da se uspostavi rela-cija izme|u pomenutih mjera i promjena koje }enastati primjenom tih mjera. Kod prora~una {tetamora se prvenstveno voditi ra~una i o razvoju po-plavnog podru~ja u odre|enom narednom vre-menskom periodu (20 – 30 godina), s tim da seprognoziraju – procjenjuju {tete u tom periodu. Izbor mjera za za{titu od poplava treba vr{iti poekonomskim kriterijumima, po kojima tro{kovi zaizvo|enje mjera za za{titu od poplava moraju bitimanji od visine izbjegnutih {teta. Obim {teta moèse smanjiti kontroliranim na~inom kori{tenja ze-mlji{ta u poplavnim zonama, pri ~emu treba voditira~una da {tete ostanu u granicama koje se mogutolerirati, a eventualne {tete koje svojim prisus-tvom trpe korisnici poplavljenog prostora treba sa-mi i da snose. To zna~i, da korisnik sam snosi rizikod eventualne poplave, i njegova je odluka da li sumu ve}e {tete ili koristi od blizine rije~nog korita ikori{tenja poplavnog prostora. Tako da se, zavi-sno od spomenutih faktora i njihovih odnosa, do-lazi do odluke o za{titi od poplava provo|enjeminvesticionih mjera i izgradnjom objekata. Provesti ekonomsko-tehni~ku analizu i dati prije-dlog optimalnog rje{enja kompleksnog ure|enjasliva, kroz izradu projektne dokumentacije. Osno-vno je da je svaki projektat jedinstven, te da se nijedan ne moè doslovno preslikati na druga po-dru~ja. Naravno, to ne vrijedi za osnovne zahtjeve,kao {to su stepen traène za{tite za, recimo, sto-godi{nje vode.Tamo gdje se efekti objekata za za{titu od popla-va manifestiraju na {irem prostoru i ve}em brojuzna~ajnijih privrednih i drugih objekata i, naravno,gdje je tehni~ki mogu}e, gradnju objekata za za-{titu od poplava preduzimati u sklopu vi{enamjen-skih vodoprivrednih i drugih sistema.

Sistem osiguranja protiv poplava treba uklju~iti unadoknadu {teta (kao ekonomska naknada ilisubvencionirana premija za poplavne prostore ko-ji se od ranije koriste).Tamo gdje se ne moè dokazati ekonomska oprav-danost klasi~nih standardnih tehni~kih investicionihmjera, razmotriti mogu}nost primjene i drugih mje-ra u koje spada i primjena strategije “ìvota sa po-plavama”(life with floods). U nekim, ~ak i razvijeni-jim zemljama, na odre|enim podru~jima, primjenate strategije do detalja se planira i organizira.

Kroz dosada{nja iskustva sa poplavama u Bosnii Hercegovini (BiH) pa tako i u Federaciji Bosne i Her-cegovine (F BiH), pokazalo se da su rje{enja u po-gledu za{tite od poplava, vrlo specifi~na i komplek-sna, te se kao takva moraju rje{avati postupno, stu-diozno i sistematski, uz primjenu odgovaraju}ih stra-tegija. Za rje{avanje problema za{tite od poplava ne-ophodno je predvidjeti zna~ajna sredstva, pa je uskladu sa tim aktivnosti na za{titi od poplava potre-bno provoditi u fazama, na osnovu dobro dokumento-vanih lista prioriteta. Jedan ovakav dokument pred-stavlja Glavni preventivni plan odbrane od poplava~ija izrada je predvi|ena Uredbom o planovima od-brane od poplava (“Slu`bene novine Federacije BiH”,broj 3/02) donesenom na osnovu Zakona o vodama(“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 18/98).

Izrada Glavnog prevntivnog plana odbrane odpoplava za podru~je Federacije Bosne i Hercegovineu zavr{noj je fazi i ura|en je od strane projektne ku-}e “Zavod za vodoprivredu” d.d. Sarajevo. Glavnipreventivni plan odbrane od poplava ura|en je uskladu sa odredbama Uredbe i Nacrtom novog za-kona o vodama ( Slu`bene novine FbiH broj 70 od20.11.2006.), kojim je predvi|eno da je na povr{in-skim vodama prve kategorije za provo|enje mjeraza{tite od poplava nadle`na Federacija BiH.

15VODA I MI BROJ 58

Slika br. 10. - Vodna podru~ja slivova rijeke Save i Jadranskog mora u BiH (NACRT GLAVNOG PREVENTIVNOG

PLANA ODBRANE OD POPLAVA U FBIH)

Glavnim preventivnim planom obuhva}ena su po-plavna podru~ja uz slijede}e vodotoke i kra{ka poljai to na Vodnom podru~ju slivova rijeke Save uz rijeke:Savu, Unu, Unac, Drinu, Vrbas, Plivu, Bosnu, Usoru,Spre~u, @eljeznicu, Sanu, Tinju i La{vu, te na Vodnompodru~ju slivova Jadranskog mora uz rijeke: Nere-tvu, Trebi{njicu, Bregavu, Krupu i Trebiàt, te kra{kapolja: Imotsko-Bekijsko polje, Mostarsko Blato, Du-vanjsko polje, Livanjsko polje i Glamo~ko polje.

Kroz analizu svih spomenutih vodotoka i slivnihpodru~ja do{lo se do mapa plavljenja i mapa rizika.Mape plavljenja su napravljene da ponude strate{kipregled poplavnog rizika na nivou FBiH, koriste}ipostoje}e podatke (hidrolo{ke i morfolo{ke), te nataj na~in omogu}e vlastima da preduzmu aktivnijipristup upravljanju poplavnim rizikom. Sa saznanji-ma o podru~ijima koja su pod poplavnim rizikom,vlasti mogu izraditi detaljnu procjenu poplavnog rizi-ka gdje je to potrebno, te na taj na~in razviti mjeresmanjenja poplavnog rizika. Mape rizika predstavlja-

ju sintezu mapa plavljenja i mapa potencijalnih {teta.Mape rizika pomaù u procesu odre|ivanja priorite-tnih mjera i neophodan su segment u procesu stva-ranja politike za izradu strategije odrìvog razvoja usektoru voda.

Bitno je naglasiti da su aktivnosti na ure|enju sli-vova i vodotoka nuàn preduslov ìvota ljudi i privre-dnog razvoja budu}i da ublaàvaju {tetne posljediceekstremnih hidrolo{kih pojava su{a i poplava, omo-gu}uju razli~ite vidove kori{tenja voda, te {tite okoli{od razornih djelovanja poplavnih valova i mogu}ihispiranja one~i{}enja s tla. Dakle, uspostava, odrà-vanje i sistemsko unapre|enje primjerene za{tite sta-novni{tva i dobara od poplava jedna je od temeljnihzada}a dru{tva uop{te i nuàn je preduslov ìvota idaljnjeg razvoja, kako dràve, tako i pojedinih regija.

ZAVR[NE NAPOMENEKao {to se moglo zaklju~iti iz prethodnog izlaga-

nja, upravljanje vodnim resursima u sebi sadrì akti-

16VODA I MI BROJ 58

Slika br. 11. - Poplavna podru~ja u Federaciji BiH (NACRT GLAVNOG PREVENTIVNOG PLANA

ODBRANE OD POPLAVA U FBIH)

Slika br. 12. - Mapa poplavnog rizika za rang pojave 1/20 godina u FbiH (NACRT GLAVNOG PREVENTIVNOG






vnosti pripremne faze (pripremni radovi i planiranje)kao i faze realizacije (projektovanje, izgradnja i po-gon) sistema vodnih resursa. Postavlja se pitanje za-{to je dodat izraz „integralno“. Jedan od odgovoramoè biti da izraz „integralno“ stvara osje}aj vi{ih ci-ljeva, obe}ava nove pristupe i daje nadu za boljeodluke i pa`ljivije kori{tenje vodnih resursa. Kada seizraz „integralno“ koristi uz razvoj i upravljanje vo-dnim resursima, on nagla{ava vi{estruki i vi{edimen-zionalni karakter tih procesa, odnosno name}e razli-ku i ogra|uje se od tradicionalnog sektorskog pristu-pa razvoju i planiranju. Budu}i da je to stvarni inter-disciplinarni pristup koji uzima u obzir probleme kva-liteta i kvantiteta povr{inskih i podzemnih voda, zanjegovo provo|enje potrebna je trajna saradnja ti-mova razli~itih stru~njaka.

Za svaku op}inu, regiji i na kraju dràvu karakte-risti~no je i zajedni~ko to da su prisutni razli~iti uslo-vi i razli~ite potrebe za vodom, koje zahtijevaju spe-cifi~na rje{enja. Ove razli~itosti treba uzeti u obzir pri-likom planiranja i realizacije mjera za za{titu i odrìvuupotrebu vode u okviru rije~nog sliva, uz osiguranjetemelja za kontinuirani dijalog i razvoj strategije pre-ma daljnjoj integraciji razli~itih podru~ja politike satransparentnim, u~inkovitim i uskla|enim zakonskimokvirima.

Iz spomenutog proizilazi da provo|enje koncep-ta odrìvog razvoja i potreba za znatno vi{im nivoimaupravljanja, poznatim kao integralno upravljanje vo-dnim resursima, treba da podrazumijeva brigu za pro-storni raspored i izgra|enost vodnog sistema, te zastanje koli~ina i kvaliteta voda na na~in koji najboljeodgovara odre|enom podru~ju, odnosno vremenu.

Uzimaju}i u obzir prethodno navedena polazi-{ta, kroz integralno upravljanje vodama je potrebno:

– Osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnovodosnabdijevanje stanovni{tva;

– Osigurati potrebnu koli~inu vode odgovaraju}egkvaliteta za razli~ite privredne namjene;

– Za{tititi ljude i materijalna dobra od {tetnog djelo-vanja voda;

– Za{tititi i unaprijediti stanje voda i o vodi ovisnihekosistema.

Uvaàvaju}i navedeno, mogu}e je identificiratiniz ciljeva i zadataka koje je potrebno ostvariti u okvi-ru upravljanja vodama, kako bi se u jednom duèmperiodu omogu}io nesmetan, a u isto vrijeme i odrì-vi razvoj tog podru~ja kroz provo|enje mjera utvr|e-nih planovima upravljanja rije~nim slivom.

Bitno je naglasiti da sve aktivnosti trebaju bitiprilago|ene uslovima i preporukama koje proizilazeiz Okvirne direktiva o vodama Europske unije (EU).Okvirna direktiva o vodama (dalje u tekstu Direktiva)Europskog parlamenta i Vije}a (WFD-2000/60/EC)stupila je na snagu 22. decembra 2000. godine obja-

vom u Official Journal of the European Communities,a polazi{te joj je u direktivama, uredbama i standar-dima u sektoru voda nastalim posljednjih desetakgodina na nivou Europske unije i predstavlja doku-ment koji dugoro~no odre|uje vodnu politiku naeuropskom prostoru.

Direktiva propisuje okvire vodne politike, uvaà-vanjem na~ela odrìvog razvoja i principa integral-nog upravljanja vodama. ^lanice Europske unije,kao i dràve koje su u procesu pribliàvanja, du`nesu usvojiti na~ela i uskladiti zakonodavstvo u sekto-ru voda sa Direktivom.

Naime, globalna degradacija okoli{a i promjenekoje se doga|aju u smislu raspoloìvih koli~ina i kva-liteta vode, postaju ograni~avaju}i ~imbenik razvoja,ali i opstanka dru{tva. Kao odgovor na ovakve pro-cese name}e se rje{enje o odrìvom upravljanju vo-dama u sklopu odrìvog razvoja, a pristup kojim seto èli osigurati je integralno upravljanje vodama us-kla|eno sa zahtjevima Direktive.

Dakle, neophodno je pristupiti izradi planske do-kumentacije u sklopu koje bi se sagledalo postoje}estanje, pri ~emu je neophodno teìti posmatranju ianaliziranju trenutnog stanja i planiranih ciljeva krozupravljanje cjelokupnim slivom, sa akcentom naodrìvi razvoj i principe integralnog upravljanja voda-ma. Planski dokumenti za upravljanje vodama treba-ju se temeljiti na planskim dokumentima raznih se-ktora (urbanisti~ki planovi, planovi razvoja poljopri-vrede, vodosnabdijevanja, industrije i sl.), koji jasnoizraàvaju svoja o~ekivanja, kroz iskazane potrebe ipritiske na sistem vodnih resursa.

LITERATURAJure Margeta, Ernest Azzopardi, Lacovos Iacovides:

“SMJERNICE za integralni pristup razvoju, go-spodarenju i kori{tenju vodnih resursa”, Split1999.

JVP “Vodoprivreda Bosne i Hercegovine” Sarajevo i“Zavod za vodoprivredu” d.d. Sarajevo: “Okvir-na vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine”,1994.

Javno preduze}e za “Vodno podru~je slivova rijekeSave” Sarajevo i Javno preduze}e za “Vodnopodru~je slivova Jadranskog mora” Mostar: “Za-{tita od voda i odrìvi razvoj”, 7 savjetovanje, Ne-um 05.-07.juni 2000.

Okvirna direktiva o vodama Europske unije “Zavod za vodoprivredu” d.d. Sarajevo: NACRT

GLAVNOG PREVENTIVNOG PLANA ODBRANEOD POPLAVA U FBIH, Sarajevo 2007.

Tarik Kupusovi} “Upravljanje vodama”, Sarajevo,1999-2001.

Dragutin Gere{, “Neprekidno kretanje vode”, Hrvat-ske vode

17VODA I MI BROJ 58

Uvodpovjesnom razvoju poljoprivrede voda jeoduvijek imala prvorazredni zna~aj. Borbaza vodu i borba protiv {tetnog djelovanjavode u poljoprivredi spadaju me|u najsta-

rije ljudske tehnologije. Erozija, bujice, poplave, klizi-{ta, nanosi zamo~varenja, zabla}ivanja i prekomjer-na vlaènja tla, kao posljedica vi{ka vode i su{e kaoposljedica manjka ili deficita vode bile su vje~ne te-me ljudskih preokupacija svih povjesnih epoha.

Kroz dugu povjest ~ovje~anstva najja~i ekonom-ski, kulturni i civilizacijski centri su nastajali i rasli udolinama velikih rijeka (Nil, Tigris, Eufrat, Ganges,Ind, @uta Rijeka i druge), gdje je bilo prisutno bogat-stvo vode i pojava vi{ka, manjka ili deficita vode. Tusu se razvijale i prve poljoprivredne, drena`ne i iriga-cijske tehnologije.

U dana{nje doba , racionalno i odrìvo gospoda-renje vodom i vodnim reìmom tla u poljoprivredisvrstava se me|u najmo}nija sredstva pove}anja bi-ljne proizvodnje i redukcije oscilacija u toj proizvo-dnji. To je posebno aktuelno za one zemlje, kao {toje Bosna i Hercegovina, gdje su varijacije pluviome-trijskog reìma i vodnog debalansa u toku godine,od godine do godine i od regije do regije tako viso-ke da nas ~esto snalaze ekstremni fenomeni provo-cirani vi{kovima vode s jedne i manjkovima s drugestrane.

UNAKRSNA (SLO@ENA,DVOETA@NA) DRENA@A KAO USLOV UVO\ENJA TE[KIH ZEMLJI[TA U INTENZIVNU KULTURU

18VODA I MI BROJ 58

U

Akademik, prof. dr. MIHOVIL VLAHINI]

Kori{tenje voda

Dio obale rijeke Une


U ovom radu bi èlio osvijetliti probleme detaljneodvodnje te{kih zemlji{ta sa kojima se ~esto suo~a-va poljoprivredna praksa prilikom njihovog uvo|enjau intenzivnu poljoprivrednu kulturu na mnogim pros-torima Bosne i Hercegovine. Te probleme bi htioosvijetliti iz tri aspekta: 1) iz aspekta vi{ka vode ana-lizom agrohidrolo{kog bilansa tla; 2) iz aspekta vo-dno-fizi~kih svojstava te{kih zemlji{ta i 3) iz aspektakompeticije razli~itih na~ina detaljne odvodnje.

1. Problemi iz aspekta vi{ka vode razmatrani analizom dugoro~ne vremenske serije agrohidrolo{kogbilanca tla

1.1. [ta je to agrohidrolo{ki bilans?Agrohidrolo{ki ili zemlji{no-vodni bilans je me-

tod kojim se odre|uje koje vodne mase ulaze u odre-|eni zemlji{ni prostor, koje izlaze iz tog prostora, akoje se zadràvaju, tako da bi se generalna jedna-d`ba vodnog bilansa mogla postaviti u sljede}ojop}oj formi:

P = O +ET ± ΔR

gdje je:

P= padavine ili oborineO= otjecaj povr{inski (runoff) i podzemniET= evapotranspiracijaΔR= razlika u vodnoj rezervi tla

Pouzdan metod utvr|ivanja vodnog bilanca jekontinuirano mjerenje padavina, otjecaja, evapotran-spiracije i stanja vla`nosti tla. To je skup i mukotrpanposao. Jednostavniji, mo`da manje precizan, ali {i-roko upotrebljiv za orjentacijsku lokalnu i regionalnuupotrebu je ra~unski postupak agrohidrolo{kog bi-lanca. Taj postupak omogu}uje da se na osnovu triulazna parametra izraèna u milimetrima rade mjese-~ni ili dekadni zemlji{no-vodni bilansi za dugoro~nuvremensku seriju. Ulazni izvorni parametri su ostvar-

ljivi u svakom podru~ju gdje se registriraju temeljnimeteoelementi : padavine i temperature zraka. Naosnovu temperatura zraka ra~una se potencijalnaevapotranspiracija (PET). Tri ulazna parametra su: 1)padavine (P); 2) ra~unata potencijalna evapotranspi-racija (PET) i 3) pretpostavljeni kapacitet tla za pris-tupa~nu vlagu ( R=obi~no oko 100 mm). Na taj na-~in je mogu}e statisti~ki obraditi izra~unate parame-tre, ako podaci obuhvataju dugoro~nu vremenskuseriju. Taj metod je kori{ten u ovoj analizi na bazimjese~nih podataka i to za dva prostorna nivoa: 1)dràvni nivo - prosjek za podru~je Bosne i Hecegovi-ne 2) loko nivo - za podru~je âpljine i Banja Lukekao dva lokaliteta divergentno razli~itih klimatskihuslova. Na osnovu navedena tri ulazna parametramogu}e je ra~unskim putem dobiti {est izlaznih izu-zetno va`nih parametaraa, a to su: 1)stvarna evapo-transpiracija (SET) ili zelena voda; 2) vi{kovi vode (V) ili otjecaj ili plava voda; 3) manjkovi vode (M) ili vo-dni deficit; 4) odnos vi{kova vode i padavina (V/P) ilikoeficijent otjecaja; 5) odnos stvarane i potencijalneevapotranspiracije (SET/PET) ili koeficijent su{e; i 6)odnos vi{kova i manjkova vode (V/M) ili koeficijentpokrivenosti vodnog deficita vi{kovima vode. Nas uovom slu~aju posebno zanimaju rezultati vi{kova vo-de ili otjecaja, jer vi{kovi vode name}u potrebu od-vodnjavanja.

1.2. Stanje na dràvnom nivouSrednji godi{nji rezultati za BiH su dati u Tabeli 1.Rezultati pokazuju da u prosjeku godi{nje na

prostor BiH dospjeva 1120 mm ili 57,3 milijarde m3

vode putem padavina, po ~emu BiH spada me|u vo-dom najbogatije zemlje Evrope.

Jedan dio te vode, koji iznosi 573 mm ili 29, 3 mi-lijarde m3 se zadràva u pedosferi i preko biljke i tlase vra}a u atmosferu, a nazivamo ga u bilansu stvar-na evapotranspiracija (SET) ili zelena voda. To je izu-zetno vaàn dio bilanca jer sluì za prirodnu vodoop-skrbu biljaka, za proizvodnju biomase i odràvanjeekolo{ke stabilnosti.

19VODA I MI BROJ 58

BiH: Agrohidrolo{ki bilans Tabela br. 1.

Drugi dio bilanca, koji nazivamo vi{kom, poten-cijalnim otjecajem ili plavom vodom iznosi 547 mm ili28,0 milijardi m3. To je dio padavina kojim se obnav-ljaju podzemni akviferi, vodna izvori{ta, jezera i vo-dotoci, a sluì za vodoopskrbu stanovni{tva, indus-trijskih, rekreacijskih, hidroenergetskih i irigacijskihsustava, ali te vode mogu na te{kim, nepropusnimtlima izazvati znatne te{ko}e u obradi tla i potrebudetaljne odvodnje .

Iz ove globalne analize nije evidentno kada seovi vi{kovi javljaju. Oni se obi~no javljaju u hladnijemdijelu godine, ali ako se javljaju u proljetnim i jese-njim periodima kad se obavljaju poljski radovi oko je-senje berbe kukuruza i sjetve p{enice, zatim prolje-tne sjetve kukuruza tada mogu na te{kim tlima iza-zvati velike te{ko}e u radu sa te{kim ma{inama, akotla nisu drenirana.

1.3. Stanje vi{kova vode na loko nivou

1.3.1. Podru~je âpljine i Banja LukeSrednji godi{nji vi{kovi vode (tabela br. 2.) su u

podru~ju âpljine 36,2% ve}i nego u podru~ju BanjaLuke, {to je posljedica utjecaja neravnomjernog me-diteranskog pluviometrijskog reìma u podru~ju â-pljine. Usljed toga su i srednji mjese~ni vi{kovi usvim hladnijim mjesecima (X-III) znatno ve}i u âplji-ni, a u toplijim (IV-IX) manji nego u Banja Luci. Tokomtri ljetna mjeseca (VI-VIII) u âpljini nema uop}e vi-{kova, dok su u to doba oni u Banja Luci prisutniiako ne u velikoj koli~ini.

Sli~an odnos je kod godi{njih desetogodi{njih(1/10) vi{kova. Oni su u âpljini 35% ve}i nego u Ba-nja Luci.

Srednji godi{nji vi{kovi u âpljini su u odnosuna srednje godi{nje vi{kove u BiH ve}i za 2,92%, doksu oni u Banja Luci znatno manji u odnosu na BiH.

Utvr|eni vi{kovi vode na dràvnom i loko nivousu vrlo visoki. Na dràvnom nivou su u prosjeku go-di{nji vi{kovi preko {est puta ve}i od manjkova. Toukazuje na potrebu boljeg upravljanja vi{kovima vo-de , te na potrebu za{tite tla od erozije I na potrebupravovremenog odvodnjavanja naro~ito te{kih ze-mlji{ta.

2. Problemi iz aspekta svojstava te{kih zemlji{ta

2.1. [ta su to te{ka zemlji{ta?Iako terminologiju te{kih zemlji{ta (franc.: les

sols lourds, engl.: heavy soils, njem.: schwere Bo-eden, talij.: terra argillosa) poljoprivredna praksa ve}odavno koristi, nauka jo{ nije precizno definirala ko-je sve osobine taj pojam obuhva}a. To je termin ko-jeg je praksa nametnula zbog te{ko}a u obradi ta-kvih zemlji{ta.

Ve}ina autora isti~e kao glavni parametar togobilje`ja visoki sadràj glinovite komponente (~esti-ca tla manjih od 0,002 mm) u teksturnom sastavu.Tako na primjer Mueckenhausen (1964) naziva te-{kim tlima ona sa vi{e od 40% gline (~estica manjihod 0,002 mm) i sa visokim sadràjem ~estica praha

20VODA I MI BROJ 58

Srednji mjese~ni i 1/10 mjese~ni vi{kovi vode u podru~ju âpljine i Banja Luke Tabela br. 2.

(~estice veli~ine 0,002-0,05 mm). Guspan i sur.(1975) smatraju te{kim tlima ona koja sadrè vi{e od50% ~estica manjih od 0,01 mm u ~emu ~estice ma-nje od 0,001 mm ~ine polovinu. Zaicev naziva glinas-tim ona zemlji{ta koja sadrè 30-60% ~estica manjihod 0,002 mm. Takvim propozicijama odgovaraju tlana dijagramu prikazanom na Fig. 1.

Fig. 1. Vodno-fizi~ke osobine te{kog zemlji{ta (mo~varno-glejno tlo – Bos. Brod)

Me|utim, nije samo mehani~ki ili teksturni sas-tav faktor teìne ovih zemlji{ta. Na to utje~e i nesta-bilnost strukture, visok vodni retencijski kapacitet, ni-zak kapacitet za zrak, nepovoljan odnos kapilarnih inekapilarnih pora , vrlo niska ili nikakva propusnostza vodu i zrak, kompaktnost ili zbijenost tla, jako izra-èna svojstva bubrenja i kontrakcije, visok stepenadsorpcije, plasti~nosti i ljepljivosti, nepovoljan mi-neralo{ki sastav i nepovoljan temperaturni reìm, pase sporo zagrijavaju. Na ove se osobine nailazi naro-~ito kod nekih na{ih tipova tla kao {to su: semigleji,amfigleji, pseudogleji, smonice, mo~varno-glejna tla, neki fluvisoli i planosoli. Najplasti~nije se nepovo-ljnost te{kih zemlji{ta uo~ava kroz koeficijent filtraci-je ili vodopropusnosti (Kf), jer se u njem kao u foku-su sublimira ve}ina ostalih nepovoljnih fizi~kih svoj-stava takvih zemlji{ta.

Ako je vodopropusnost tla manja od 0,1 m/dan,takva tla zahtjevaju posebne mjere drenaè, pa se tajpodatak u praksi uzima ~esto kao kriterij za primjenuunakrsne (sloène) drenaè.

Nabrojana svojstva izazivaju velike te{ko}e uobradi te{kih zemlji{ta, naro~ito tokom vla`nih peri-oda. A i tokom su{nih perioda, ona se skoro petrifici-raju i postanu te{ko obradiva, pa je potreban anga-`man enormno jake vu~ne snage za oranje. Te{ka tlaimaju vrlo uzak dijapazon povoljne obradivosti (ara-bilnosti), pa ako se ne obrade u pravom trenutku op-timalne vla`nosti nastaju problemi. Ovakva tla Nijem-ci zato nazivaju „Stunden Boeden“ ili „Minuten Bo-eden“, a to zna~i satna ili minutna tla. Za njihovu pra-vovremenu obradu va`ne su minute ili sati. Na{i Ko-navljani za ovakva tla imaju dvije sintagme: 1) „ju-trom su „mo~a“ (mokrina), a po podne „plo~a“ (tvrdoko plo~a) i 2) „kad „line“ (lije ki{a) pline (popliva), akad grane plane“.

Holandska iskustva pokazuju da svaki dan za-ka{njenja sa radovima u proljetnoj sjetvi smanjujeprinos za 1%, a rezultati ameri~kih istraìvanja su pri-kazani dijagramom na Fig.17.

21VODA I MI BROJ 58

Fig. 2. Nerastureni iskopi zemlje pored kanala i neizravnate depresije u tablama (veleparcelama) izazivaju stvaranje vodnih retencija u tablama nakon pojave padavina, ako je tlo nepropusno premda su kanali poluprazni (blokdijagram)

Takvih zemlji{ta u BiH ima oko 600.000 ha, a usvijetu oko 270 milijuna ha, pa prema tome pretstav-ljaju vrlo zna~ajan poljoprivredno-proizvodni poten-cijal, kojim se treba, zbog njihove specifi~nosti, po-sebno pozabaviti istraìva~ka slu`ba.

Fig. 3. Model drenaè u propusnom (A) i nepropusnom (B) tlu

3. Problemi iz aspekta kompeticije razli~itih na~ina detaljne odvodnje

Dok se te{ka tla koriste pod travnjacima i {uma-ma problem njihove drenaè se ne postavlja aktual-nim. Onog momenta kad po~inje uvo|enje ovih ze-mlji{ta u orani~nu kulturu nastaju nepremostivi pro-blemi. To se je kod nas dogodilo {estdesetih godinapro{log stolje}a kad su krupna dru{tvena gazdinstvapo~ela nabavljati krupnu mehanizaciju, pretvaratitravnjake i {umska tla u orani~nu kulturu i primjenji-vati savremenu tehnologiju duboke obrade tla. Me-|utim, {to je oranje u nedreniranom tlu bilo dublje,problemi su bili teì. Voda se u nedreniranom, dubo-ko izoranom tlu na nepropusnoj podlozi dugo za-dràva i time oteàva ili spre~ava pravovremeni ulazte{kim ma{inama u oranicu. To je naro~ito slu~aj udoba proljetne sjetve kad svaki dan zaka{njenja sje-tve obara prinos za oko 1%. Ma{ine se zaglavljuju uprevla`nom tlu, pa se kompozicijom drugih ma{inamoraju iz blata izvla~iti zaglavljene. Doga|alo se dase jesenska berba kukuruza na dru{tvenim gazdin-stvima u vla`nim nepovoljnim godinama nije moglaobaviti u jesen nego je kukuruz ostajao na njivi pa seberba obavljala tek naredne godine u prolje}e. Ili sedoga|alo da kukuruzni kombajni ostaju na cesti krajnjive, a radnici u vre}ama donose ru~no obrane kli-pove na kombajn za krunjenje. U takvim se godina-ma ozima p{enica nije mogla ni zasijati, jer se obi~nop{enica sije nakon berbe kukuruza, a to je dodatnigubitak za gazdinstvo. Na takvim zemlji{tima su i se-ljaci primjenjivali sistem naoravanja u slogove, {to jekasnije nazivano baulacijom.

22VODA I MI BROJ 58

Detalj iz centra Tuzle


23VODA I MI BROJ 58

Fig. 4. Shema kretanja vode za slu~aj nedreniranog (A) i dreniranog (B) tla na nepropusnoj podlozi

3.1. [ta je to baulacija?

24VODA I MI BROJ 58

U ruskoj melioracijskoj literaturi taj system se na-ziva uskozagonaja vspa{ka. U takvoj tehnologiji ra-zorne brazde izme|u slogova ostaju plitke, sa dis-tancom 4-6 metara (Fig. 5. i 6.) i obi~no zatvorene,mrtve, bez spoja sa odvodnim, kolektorskim kanali-ma, dakle odvodno neefikasne. Tada na ve}ini pros-

tora nije ni postojala sistematska kanalska kolektor-ska mreà. To je bilo tolerantno u ekstenzivnoj, nis-ko-prinosnoj proizvodnji plitkog oranja i znatnog gu-bitka obradive povr{ine na kanale (sisavce) , ali ne-tolerantno za modernu, intenzivnu proizvodnju du-boke obrade sa visokim prinosima.

Fig. 5. Izvorna (ekstenzivna, „selja~ka“) baulacija ili oranje u slogove

Fig. 6. Stagnacija vode u neproto~noj brazdi (razoru) izvorne baulacije

Fig. 7. Modernizirana forma baulacije

Koriste}i iskustvo i praksu talijanske poljoprivre-de iz okoline Ferare (abbaulatura ferarese) dru{tvenagazdinstva su, na nekim prostorima, po~ela primje-njivati moderniju formu selja~kog oranja u slogovepod nazivom baulacija (Fig. 7). Ona se sastojala odstvaranja konveksne forme parcela putem naorava-nja u slogove ve}e {irine, kojim se je favorizirao po-vr{inski otjecaj suvi{nih voda. Me|uslogovna brazda(kanali sisavci) je bila dublja, {irina zagona ve}a (20-40 m), brazda dulja (200-300m) sa osiguranjem eva-kuacije vode putem natkrivenih cijevnih ispusta uodvodnu kolektorsku mreù vi{eg ranga. Taj pojasispod kojeg su cijevni ispusti je kori{ten kao uvratina.To je bio izvjesni napredak u odnosu na ranije „selja-~ko“ stanje , ali su problemi primjene krupne meha-nizacije i odràvanja takvog sistema postajali sve slo-

èniji. Zbog potrebe nagla{enog konveksiranja po-vr{ine tla u cilju pravovremene evakuacije vi{ka vo-de, bila je oteàna primjena mehanizacije naro~itokombajniranje; neujedna~ena konveksnost provoci-rala je neujedna~enu vla`nost tla i neujedna~en po-rast usjeva. Otvorena kanalska mreà zauzimala jevisok procent proizvodnih povr{ina, oteàno slobo-dnije kretanje mehanizacije, pove}ani tro{koviodràvanja kanala tzv.“sisavaca“, jer se uz te kanaleoranjem u slogove stvaraju paralelni kanali, koji zbogve}e vla`nosti u kanalima stimuliraju razvoj korova i{irenje korova sa kanala na oranice.

Konveksna forma slogovanjem, naro~ito u prvimgodinama, bila je te{ko ostvariva i odrìva, jer se jesamo sredi{nji dio naora izdizao u formi „kardinal-skog {e{ira“. Zato je, ne bez razloga, ovaj sistemDon Kirkham nazvao „last resort“ ili posljednje uto~i-{te u rje{avanju detaljne odvodnje te{kih zemlji{ta.

U agronomskoj struci tada{nje Jugoslavije do{loje do bifurkacije shvatanja o na~inu detaljne odvo-dnje te{kih zemlji{ta, {to je eskaliralo na V KongresuJugoslavenskog pedolo{kog dru{tva koji je odràn uSarajevu 1976.g.

Podjela je bila, uslovno re~eno, na „drenaìste“ i„bauliste“. Bila je tako|er i tre}a varijanta „riperista“koji nisu prihva}ali ni jednu ni drugu varijantu, negosu predlagali duboko oranje sa podrivanjem bez ba-ulacije i bez drenaè. Ta tre}a varijanta je vremenomi praksom brzo demantirana, jer onaj tko je to je-dnom uradio nije vi{e nikad ni pomi{ljao da to pono-vo uradi. U na{im pedoklimatskim uslovima, gdje setla nalaze na nepropusnoj podlozi, a godi{nje pada-vine su znatno ve}e od potencijalne evapotranspira-cije toj varijanti zaista nije bilo mjesta. Zagreba~ka

25VODA I MI BROJ 58

Fig. 8 . Shematski pregled lokacije eksperimentalnih poljadetaljne odvodnje u BiH

{kola je koriste}i talijanska iskustva sa podru~ja Fe-rare zastupala baulaciju sa dubokom obradom i izve-la u Cerovljanima, sjeverno od Banja Luke, proizvo-dni eksperiment na prili~no velikoj povr{ini, {to se ni-je pokazalo kao uspje{an podvig. Moè se preporu-~iti kao privremeno rje{enje kad gazdinstvo nije eko-nomski u stanju investirati u drenaù.

3.2. Program istraìvanja optimalnog na-~ina i stepena detaljne odvodnje

Uo~avaju}i navedene probleme i dileme i respekti-raju}i ìvotom provjerenu maksimu da „bez eksperi-mentiranja se ni{ta dovoljno ne moè znati“, Institutza pedologiju, agrohemiju i melioracije Poljoprivre-dnog fakulteta u Sarajevu predloìo je tada{njem Re-publi~kom fondu voda dugogodi{nji program istraì-vanja optimalnog na~ina i stepena odvodnjavanja.Program je obuvatio zasnivanje eksperimenata napet lokacija (Fig. 8. i 9.: br. 1. Bosanska Dubica - Me-|e|a, br. 2. Tuzla-Kru{ik, br. 3. Sijekovac - Bos. Brod,br. 4. Lije{}e – Bos. Brod, i br. 5. Br~ko - Rahi}) kakobi obuhvatili razli~ite zemlji{ne i klimatske uslove. Naglavnim lokalitetima su dnevno registrirani klju~ni te-hni~ki, hidrolo{ki, fenolo{ki i agronomski parametri.

Naàlost, uni{tenjem Poljoprivrednog fakulteta u Sa-rajevu na Grbavici tokom rata 1992-95.g. uni{tena jecjelokupna dragocjena izvorna arhivska gra|a ovihdugogodi{njih opservacija, istraìvanja i mjerenja .Ostale su samo relikvije nekih elaborata i objavljenihradova u osobnim arhivama istraìva~a, odakle smocrpili podatke i za ovaj rad.

26VODA I MI BROJ 58

ISTRA@IVANI NAÎNI I PARAMETRI DETALJNE ODVODNJE TE[KIH ZEMLJI[TA Tabela br. 3.

27VODA I MI BROJ 58

Fig. 9. Situacija eksperimentalnog polja br. 2. u Kru{iku kod Tuzle

Zadrào bi se na deskripciji one varijante koja jeu te{kim tlima pokazala najbolji ekonomski, hidrolo-{ki i operativni efekat (Fig. 14), a to je unakrsna (slo-

èna ili dvoeta`na) drenaà sa filtarskim zasipom(Fig. 10 i 11), koja se u to doba negdje nazivala kaomodel sarajevske {kole drenaè.

3.3. Klasi~ni model drenaè i te{ka tlaKlasi~ni model drenaè na kojem je Houghout

zasnovao teoriju drenaè i metod prora~una razma-ka i dubine drenova nije aplikabilan za te{ka tla, jerje zasnovan na teoriji te~enja kroz propusnu sredinuodnosno pjeskovita tla.

U te{kim tlima, gdje se nepropusni sloj nalazineposredno ispod oranice (Fig 1-4), ne stvara sekonveksija depresione krive u me|udrenskom pros-toru, kao u pjeskovitim tlima, nego se usporeni otje-caj odvija preko nepropusnog sloja kroz oranicu docijevnih drenova, pa je efekat takve drenaè vrloslab.

Mo`da je upravo slaba drenabilnost te{kih talabila glavni razlog zaostajanja poljoprivrede na njima,pa takva tla nisu uvedena u intenzivnu poljoprivre-dnu kulturu, nego se tek u novije vrijeme uvode. Us-tvari se najintenzivnija poljoprivreda Evrope razvilana pjeskovitim, lak{im tlima Sjeverne Italije, SjeverneFrancuske i Holandije. Talijanski meliorator Grinove-ro je ~ak isticao da je glavni razlog ekonomsko-tehni-~kog zaostajanja talijanskog Juga za razvijenijim Sje-verom u te{kim glinama talijanskog Juga.

Za uvo|enje te{kih zemlji{ta u intenzivnu poljo-privrednu kulturu potrebno je primijeniti posebanmodel drenaè, koji smo nazvali unakrsna (sloènaili dvoeta`na) drenaà uz niz dodatnih mjera i uz po-sebnu pozornost kori{tenja u postdrena`nom peri-odu.

28VODA I MI BROJ 58

Fig.10. Model unakrsne (sloène, dvoeta`ne) drenaè (blokdijagram)

Dolina rijeke Kozice - Fojnica


3.4. Unakrsna ili sloèna drenaàPrvo na{e drena`no eksperimentalno polje u

BiH je zasnovano 1966.g. u Bosanskoj Dubici kodMe|e|e. Tad jo{ nije bilo na na{em trì{tu plasti~nihcijevi za drenaù, pa smo koristili klasi~ne glinenedrenske cijevi unutra{njeg pre~nika 7 mm. No nare-dnih godina su zasnovana i ostala eksperimentalnapolja u Kru{iku kod Tuzle, u Sijekovcu i Lije{}u kodBos.Broda i Rahi}u kod Br~kog kori{tenjem novihdrenskih materijala od plasti~nih korugiranih perfori-ranih cijevi.

Istraìvani parametri na svim poljima su prikaza-ni u tabeli br.3. U ovom radu je opisan samo modelunakrsne ili sloène drenaè. Kod tog modela su ci-jevni drenovi od plasti~nih rebrastih cijevi polaganina razmaku od oko 50 m (od 20 do 60 m) u donjuetaù na dubinu od oko 1,0 m. Iznad i oko drenskihcijevi ubacivan je filtarski zasip (tren~filter) (Fig.10 i11), koji je imao trovalentnu funkciju i to: 1) za{tita odzamuljivanja perforacija u drenskim rebrastim cijevi-ma (protection function); 2) spajanje ili uspostavlja-nje filtarske veze izme|u donje etaè u kojoj je dren-ska cijev i gornje etaè u kojoj se izvodi upravno ilikoso na cijevnu drenaù krti~na drenaà, podriveni iliduboko rastreseni sloj tla (connection function); i 3)

efikasniji ulaz vode u dren i bolji transport vode krozdren i kroz filter (hydrological and hydraulic function)na putu do kolektorskog kanala ili drena.

U gornjoj etaì se specijalnim plugom tzv. krti~-njakom izvla~i krti~na drenaà na razmaku od 2m,dubine oko 0,5-0,6 m i pre~nika 8 cm (Fig.12 i 13).Imali smo dva krti~na pluga na raspolaganju tipa:Gloesman(engleski) i Gazella (njema~ki). Zadatak

29VODA I MI BROJ 58

Fig. 11. Dispozicijska shema unakrsne (sloène, dvoeta`ne ) drenaè

Fig. 12. Krti~ni plug tipa Gazela i popre~ni presjek krti~nog drena

Fig.13. Efekat izvo|enja krti~ne drenaè u uvjetima nepovoljne (A) i povoljne (B) vla`nosti tla

Fig.14. Pove}anje prinosa p{enice kod raznih na~ina detaljne odvodnje (Kru{ik kod Tuzle)

krti~ne drenaè je prihvatiti suvi{nu vodu iz oranice isprovesti je preko filtarskog zasipa do cijevne drena-è. Umjesto krti~ne drenaè dobre rezultate dalo jepodrivanje ili rastresanje tla u gornjoj etaì uz uslovda je prethodno instaliran cijevni drena`ni sistem.

Na prvi pogled ovaj model drenaè se ~ini kom-pliciranim, ali zahvaljuju}i primjeni drenmastera ilima{ine za polaganje cijevne drenaè (Fig. 15. i 16.)mogu}e je u jednom prohodu takve ma{ine ostvaritivi{e operacija: 1) kopanje drenskog jarka, 2) polaga-nje drenske cijevi u drenski kanal, 3) polagnje filtar-skog zasipa u drenski kanal iznad drena i 4) zasipa-nje drenskog kanala iskopanom zemljom i poravna-vanje. Nakon ravnanja zemlji{ne povr{ine, krti~nimplugom (Fig.12. i 13.) prikop~anim na traktor izvodise krti~na drenaà u smjeru upravno ili koso na po-loènu cijevnu drenaù, ali se to mora izvoditi u tre-nutku povoljne vla`nosti zemlji{ta za izvo|enje krti-~ne drenaè.

3.5. Prednost unakrsne ili sloène drenaèEvidentna je prednost unakrsne, dvoeta`ne ili

sloène drenaè ne samo kroz pove}anje prinosa(Fig.14), nego i kroz niz drugih prednosti kao:

- drena`ni sistem ne oduzima produktivne povr{inekao {to je slu~aj kod odvodnje otvorenim kanali-ma;

- smanjenje razvoja i {irenja korova koji se sa otvo-rene kanalske mreè {iri po oranici;

- drena`ni sistem omogu}uje slobodnije kretanjemehanizacije u polju;

- smanjuje potrebu izgradnje mostova i propusta upolju;

- pruà bolju aeraciju tla i regulaciju vodno-zra~nogreìma tla;

- smanjuje povr{inski otjecaj i eroziju, a favorizira in-filtraciju oborinskih voda;

- drenirana tla tokom su{nih perioda su otpornija nasu{u, jer prihoduju izvjesne koli~ine vlage ne samo

30VODA I MI BROJ 58

Fig.15. Drena`na tren~ma{ina (drenmaster) za polaganjedrenova u transportnom (A) i radnom (B) poloàju

Fig.16. Drena`na trenchles ma{ina se primjenjuje samo u propusnim zemlji{tima

Fig.17. Utjecaj zaka{njenja sjetve (u danima) na prinos kukuruza

Na obali Plive


boljom infiltracijom, nego i kondenzacijom prispje-le vlage iz atmosfere u cijevne i krti~ne drenove.

- ako je drenaà dobro izvedena tro{kovi odràvanjasistema su minimalni, a kori{tenje mehanizacijemnogo racionalnije.

4. Posebna upozorenja za kori{tenje te{kih zemlji{ta u postdrena`nom periodu

U kontekstu ostalih mjera prilikom kori{tenja te-{kih zemlji{ta treba posebno istaknuti sljede}e:

- potrebno je obnavljanje krti~ne drenaè kad onado|e u disfunkciju; to se u pravilu radi svakih 4-5godina; obnavljanje se mora vr{iti u pravom trenut-ku vla`nosti tla, kad zemlji{te nije ni presuho niprevla`no, a to je kad je deficit vla`nosti zemlji{taoko 50 mm; ako se radi o obnovi podrivanja ili ras-tresanja tla tada deficit vla`nosti treba da bude oko100 mm, jer za taj zahvat tlo mora biti suhlje negoza krti~nu drenaù.

- treba kontinuirano raditi na popravci fizi~kih svoj-stava tla , posebno na popravci stabilnosti struktu-re tla, na popravci kemijskih i biolo{kih svojstavatla;

- agrotehni~ke operacije treba prilago|avati prirodite{kih zemlji{ta , nikada sa mehanizacijom, pogo-tovo ne sa te{kom, ulaziti u mokro tlo, jer postojiopasnost stvaranja „kolotraga“ na povr{ini tla; timese moè kompromitirati drenaà za nekoliko nare-dnih godina i pogor{ati drenabilnost i struktura tla;

- u plodoredu vi{e forsirati jesenju, a manje prolje-tnu sjetvu, jer su te{ka tla u proljetnom periodu~e{}e prevla`na nego u jesenjem u na{im klimat-skim uslovima.

U godinama pred rat (1992-95) do{lo je do na-bavke strojeva za polaganje drenskih cijevi i do za-snivanja drenaè na mnogim krupnim dru{tvenimimanjima Bosanske Posavine, Semberije (oko 15000ha), Gata~kog i Duvanjskog polja(oko 2000 ha).

Na realizaciji tih zadataka su se naro~ito istaklimla|i kolege inìnjeri ûstovi} i Mirjani}.

Bilo bi od posebnog dru{tvenog interesa sadaizvr{iti monitoring otkrivanjem izvedenih drena`nihsistema koji su ve} stari oko 20-30 godina, utvrditinjihovo stanje, funkcionalnost, stepen zamuljenosti,utvrditi uzroke zamuljenosti drenskih cijevi, ako su za-muljene izvr{iti ispiranje drenskih cijevi vodnim mla-zom visokog pritiska, kontrolirati stanje fizi~kih svoj-stava tla posebno stabilnosti strukture tla, stanje krti-~ne drenaè, te obnoviti krti~nu drenaù, komparira-ti produktivnost dreniranih i nedreniranih povr{ina.

5. Zaklju~akIzgradnja sistema za odvodnjavanje i navodnja-

vanje je najpouzdaniji metod pove}anja i stabilizaci-

je proizvodnje hrane i sirovina, te osiguranja vi{egkvaliteta ìvota eksplozivno rastu}oj populaciji da-na{njeg svijeta.

Razvijene zemlje stabilnost svojih ekonomija za-snivaju na izgradnji krupnih hidrosustava, kao {to subili sistemi: TVA – Tennessy Valley Authority, SistemColorado River i Sistem Columbia River u SAD, zatimBas Rhone Languedoc u Francuskoj, Cassa per ilMezzogiorno u Italiji i drugi.

Isto tako, nerazvijene zemlje i zemlje u razvojubaziraju projekcije svojeg razvoja na izgradnji kru-pnih hidrosustava, kao {to su: Assuan u Egiptu, Cu-krova u Turskoj, Dudàjla u Iraku, Dunav-Tisa-Dunavu biv{oj Jugoslaviji, te krupni sistemi u Kini i drugi.

Roosveltov „New Deal“ je tridesetih godina pro-{log stolje}a izvukao SAD iz ekonomske krize. Jedanbosansko-hercegova~ki „New Deal“ mogao bi po-tpomo}i da se Bosna i Hercegovina podigne na vi{usocio-ekonomski poziciju na ljestvici konkurencije saostalim zemljama svijeta i da se tim putem izvu~e izekonomske krize.

Kako su te{ka tla veoma zastupljena u mnogimpodru~jima BiH, nacionalni program drenaè te{kihzemlji{ta sigurno bi doprinio pobo{anju stanja u bo-sansko-hercegova~kom agraru.

6. LiteraturaGrinovero, C.: L’irrigazione delle terre argillose, Na-

poli, manuscript

Mueckenhausen, E. (1964): Die shweren BoedenEuropas, Z. Pflanzenernahr. Dung und Boden-kunde, B-104, 2, 97-110

PF – Institut za PAM: Vodni bilans tla BiH u cilju pre-vencije erozije, poplava i su{a, studija, faza I2003, faza II 2004, faza III 2005, Sarajevo

Resulovi}, H., Vlahini}, M., (1971): Te{ka tla – njiho-va va`nija fizi~ka svojstva i podjela, str.75-88, Za-greb

Vlahini}, M., (1971): Problemi detaljne odvodnje naPPK Bosanski Brod u Ivanjskom polju, Savjeto-vanje o Posavini II, str.223-231, Zagreb

Vlahini}, M., Resulovi}, H., (1971): Caracteristiquesde regime d’ecoulement sur pseudogley,MDBG, Stuttgart, p.127-129

Vlahini},M., (1972): Odvodnenie te{kych pod v nie-ktarych oblastiach Jugoslavie, Meliorace, 8(XLV), ~.2, Praha, str.75-86

Vlahini},M., Resulovi}, H., Petijevi}, O., (1976): Re-zultati istraìvanja optimalnog na~ina odvodnje ute{kim tlima, V Kongres JDZPZ, str. 201-214, Sa-rajevo

Vlahini}, M., (2004): Poljoprivredno-melioracijska iagrohidrolo{ka monografija Popova polja, ANU-BiH, p.1-294, Sarajevo

31VODA I MI BROJ 58

Utjecaj organskog zaga|enja nahemijsko-biolo{ki karakter vodeedno od naj~e{}e susretanih zaga|enjavoda danas predstavlja zaga|enje organ-skom materijom. Uslijed pove}anja brojastanovi{tva i prenaseljenosti, prirodni pro-

cesi autopurifikacije rijeke ne mogu dràti ritam sapritiscima kojima je izloèna rijeka.

Organska materija se nalazi u odre|enoj koli~inii u “netaknutim” povr{inskim vodama i ona je neop-hodna za normalno odvijanje ìvota u vodenoj sredi-ni. Povi{ene koncentracije organske materije u rije-~nim vodama su uzrokovane ljudskom aktivno{}u,odnosno ispu{tanjem komunalnih ili industrijskihotpadnih voda u rije~ne tokove.

Pove}anje koli~ine organske materije remeti pri-rodnu ravnoteù u vodenoj sredini i dovodi do nizauzro~no-posljedi~nih reakcija. Dolazi do pove}anjaaktivnosti mikroorganizama, a time i do sniènja kon-centracije u vodi otopljenog kisika, i pove}anja kon-centracija nus produkata njihovog metabolizma. Kaokrajni rezultat tog djelovanja dolazi do neadekvatnihuslova po odvijanje ìvota u rijeci i “osiroma{enja” ri-jeke po broju i vrsti vodenih organizama.

Kada organske komponente, produkti raspadabiljaka i ìvotinja kao {to su lignini, proteini, pektini,polisaharidi i tanini dospiju u vodu one se transformi-{u biohemijskim procesima, i nastaju visokomoleku-

larne komponente. Ovaj proces se naziva humidifi-kacija, a komponente formirane u degradacionomprocesu su nazvane huminske supstance(1) ili hu-minske kiseline.

Indirektno huminske supstance, kroz sposo-bnost vezivanja jako tokisi~nih komponenti, dodatnodoprinose pogor{anju kvaliteta vode i ve}oj izloè-nosti ~ovjeka posljedicama zaga|enja.

Huminske supstanceHuminske supstance formiraju znatan dio tla, i

njihovo prisustvo dokazuje strukturu tla; oni se koris-te za kondicioniranje i stabilizaciju tla. Koriste se u in-dustriji kao emulgatori, punila za pigmente i za ukla-njanje kamenca u bojlerima. Pojavljuju se u velikim ko-li~inama u tlu i u sedimentu dna rijeka, jezera i oke-ana. U povr{inskim vodama pojavljuju se obi~no ukoncentracionom rasponu od nekoliko do vi{e dese-tina mg/L. Javljaju se u visokim koncentracijama uvodi u koja se procje|uje sa mo~varnog i tresetastogpodru~ja. Uzrokuju obojenje vode od ùte do sme|eboje, zavisno od koncentracije. Molekularna masa hu-minskih supstanci varira, i kre}e se do 800 000 g/mol,dok je srednja molekularna masa oko 456 g/mol. He-mijski su one velike amfoterne grupe polihetero-or-ganskih komponenti sa velikim perifernim grupama.Srednje vrijednosti ugljika, hidrogena i nitrogena u hu-minskim supstancama su oko 32:5,5:1,1 = C:H:N.

ZAGA\ENJE POVR[INSKIH VODA MATERIJOM ORGANSKOG PORIJEKLA

32VODA I MI BROJ 58

J

EMIR MUJI], dipl. in`. hemije

Za{tita voda

Huminske supstance su nerastvorne ili slaborastvorne u vodi i one biodegradiraju jako sporo.Najzna~ajnija im je osobina da formiraju kompleksesa metalnim jonima, posebno sa Fe3+, Al3+ i Cu2+.Rastvor koji sadrì 100 mg/L fulvinskih kiselina moèkompleksirati 8,4 mg Fe3+ i 4,0 mg Al3+ u 1L vode.Prona|eno je da sme|i sediment koji sadrì humin-ske supstance ima visoku koncentraciju Fe3+.

Stabilnost kompleksa huminskih supstanci saraznim metalima raste u nizu:

Mg < Ca < Cd < Mn < Co <Zn ? Ni < Cu < Hg

Stabilnost metalnih kompleksa fulvinskih kiseli-na su u druga~ijem redu:

Mg2+ < Mn2+ < Zn2+ < Ca2+ = Pb2+ < Co2+ <

< Ni2+ < Cu2+ < Al 2+< Fe2+.

Kompleksi sa huminskim supstancama nisu ve-oma stabilni. Metalni joni vezani na huminske sup-stance bivaju lako oslobo|eni u vodu, {to pove}avanjihovu biolo{ku dostupnost.

Huminske supstance su tako|e sposobne ap-sorbovati na sebe odre|ene organske komponente,kao {to su pesticidi, PCB-i (Poly-Chlorinated-Bip-henyls), PAH-ovi (Polycyclic-Aromatic-Hydrocar-bon), ftalati i dr. Pored toga, smanjuju povr{inski na-pon vode djeluju}i kao povr{inski aktivne supstancete tako pove}avaju rastvorljivosti organskih supstan-ci. Npr. rastvorljivost DDT-a (Dichloro-Diphenyl-Tric-hloroethane) u 0,5% vodenom rastvoru Na-soli hu-minskih kiselina 20 puta ve}a od rastvorljivosti DDT-a u ~istoj vodi. Sli~no, huminske supstance pove}a-vaju rastvoljivost ftalata, koji se adsorbovani na po-vr{ini humiskih kiselina rastvaraju u vodi. Ova sposo-bnost vezanja hidrofobnih organskih komponenti jeveoma va`na za za vodenu sredinu.

Huminske supstance, a time i polutanti koji suvezani na njima, su stabilne i odupiru se hemijskojoksidaciji, i s obzirom na to one biodegradiraju jakosporo i zadràvaju se dugo u povr{inskim vodama.

Huminske supstance su dugo vremena smatra-ne ne{kodljivim za ljude. One su uklanjane iz vodeza pi}e ~isto iz estetskih razloga. Njihove specifi~neosobine da akumuliraju toksi~ne supstance formira-ju}i komplekse sa te{kim metalima i adsorbovanjeorganskih polutanata, ~ine ih jako interesantnim pre-dmetom istraìvanja. Pored toga primje~eno je dahuminske supstance mogu formirati neèljene halo-genirane ugljikovodike koji nastaju za vrijeme hlorira-nja vode i efuenta otpadnih voda, odnosno da suprekursori toksi~nih trihalometana (THMs).

Najve}i dio od ukupnog organskog ugljika (TotalOrganic Carbon - TOC-a) i organskog azota je prisu-tan u sastavu huminskih supstanci.

Karakterizacija organske materije prema razli~itim parametrima za odre|ivanje ugljikaOrganska materija u vodi je sastavljena od ra-

znih vrsta organskih spojeva, u kojima se “organski”ugljik nalazi u razli~itim oksidacionim stanjima. Po-znavanje njegove koncentracije je veoma zna~ajnoza karakteriziranje kvaliteta voda. Neke od ovih uglji-~nih komponenti mogu biti oksidirane dalje kroz bi-olo{ke i hemijske procese u vodi. Iz tog razloga bi-ohemijska potro{nja kisika (BPK5) i hemijska potro{-nja kisika (HPK) mogu biti kori{tene za karakterizaci-ju ovih frakcija. Prisustvo organskog ugljika koji nedaje reakciju ni na BPK5 ni na HPK test ~ine ih nepri-kladnim za mjerenje ukupnog organskog ugljika.Zbog toga je ukupni organski ugljik, TOC vi{e pogo-dan i direktan izraz ukupnog organskog sadràja ne-go BPK5 ili KPK, ali ne daje takve vrste informacijakao BPK5 i HPK, kao {to su biolo{ka aktivnost vodei redoks osobine vode. Ako je ponovljiva empirijskapovezanost uspostavljena izme|u TOC-a i BPK5-a iliHPK-a, tada TOC moè biti kori{ten za procjenu vri-jednosti BPK5-a ili HPK-a(2).

Forme ukupnog azotaKao parametar zaga|enja organskom materijom

sluì i ispitivanje ukupnog azota (Total Nitrogen - TN).Ukupni azot je suma neorganskih i organskih formiazota:

TN = Nneorganskog + Norganskog

Neorganske forme azota su uglavnom nitiriti, ni-trati i amonijum jon:

Nneorganskog = Nnitrita + Nnitrata + Namonijuma

Tako da ukupni azot suma neorganskih formaazota i organskog azota:

TN = Nnitrita + Nnitrata + Namonijuma + Norganskog

Iz toga se moè izraziti koli~ina organskog-Nkao:

Norganskog = TN – (Nnitrita + Nnitrata + Namonijuma)

Neorganske forme azota se naj~e{}e odre|ujuspektrofotometrijski, a u novije vrijeme i jonkom hro-matografijom. Ukupnog azot se prakti~no moèodrediti direktno, a organski azot se moè dobiti izrazlike ukupnog i neorganskih komponenti.

Instrumentacijska tehnika odre|ivanja TOC-a i TN-aIspitivanja ukupnog organskog ugljika i ukupno-

ga azota se vr{e u “Vodoprivrednom laboratoriju J.P.za slivno podru~je rijeke Save” na instrumentu TOC-V+TNM-1 firme Shimadzu(3).

33VODA I MI BROJ 58

Opis instrumentaInstrumenet TOC-V+TNM-1 firme Shimadzu ima

mogu}nost ispitivanja slijede}ih parametara uzorakavode:

ukupni ugljik, Total Carbon (TC),neorganski ugljik, Total Inorganic Carbon (TIC ilisamo IC),ukupni organski ugljik, Total Organic Carbon(TOC). otopljeni organski ugljik, Dissolved Organic Car-bon (DOC), ukupni azot, Total Nitrogen (TN)ukupni organski azot i druge parametre koji semogu matemati~ki izvesti iz poznatih vrijednostiamonijum, nitratnih i nitritnih formi azota

Princip radaOdre|ivanje organskog ugljika i ukupnog azota

se vr{i tako {to se odre|eni volumen uzorka pomo-}u {price i sistema cijev~ica dovodi do zagrijane ki-vete za sagorijevanje, koja je ispunjena katalizato-rom koji pospje{uje i ubrzava proces sagorijevanja.Sagorijevanjem dolazi do transformacije organskematerije u vodu, CO2 i NOx spojeve. Dalje, produktesagorijevanja nosi inertni gas kroz sistem filtera zauklanjanje one~i{}enja i vlage. Tako pro~i{}eni dola-ze do detektora na kojima se mjere koncetracija CO2i NOx. Instrument biljeì vrijednosti kao elektri~ni si-gnal, koji u grafi~koj formi daje izgled pika. Povr{inapika je proporcionalna koncentraciji ugljika i azota uuzorku. Jedna~ina kalibracione krive matemati~kiizraàva vezu izme|u povr{ine pika i poznatih kon-centracija standardnih rastvora analita. Analiza uzo-raka vr{i se pore|enjem sa standardima, odnosnopreko kalibracione krive.

Kod odre|ivanje neorganskog ugljika zakiselja-vanjem uzorka karbonati i hidrogenkarbonati prelazeu karbonatnu kiselinu koja se raspada na vodu i ga-soviti CO2. Tako nastali CO2 se nosi inertnim gasomi mjeri na detektoru.

HCO3– + H+ H2 CO3 H2O + CO2(g)

Ukupni organski ugljik se moè dobiti iz razlikeukupnog ugljika i neorganskog ugljika:

TOC = TC - IC

Ukupni azot TN (Total Nitrogen) se mjeri na sli-~an na~in kao i ugljikove komponente. Sagorijeva-njem uzorka vode svi oblici azota prelaze u NOx(g)spojeve:

Nnitrita + Nnitrata + Namonijuma +

+ Norganskog + O2 NOx(g)

Koli~ina oslobo|enog NOx(g) se mjeri na kemo-luminiscentnom detektoru. Odre|ivanje koncentraci-ja TN-a u uzorku se vr{i o~itanjem iz kalibracione kri-ve kunstruirane mjerenjem povr{ine pika poznatihstandarnih koncentracija TN-a.

Karakteristike ove tehnike ispitivanja su:

a. vrijeme analize je veoma kratko, 10-20minuta pouzorku

b. mogu}nost automatizacije analiza i odre|ivanjado 100 uzoraka u seriji

c. jako reducirana potro{nja hemikalijad. dobra ponovljivost rezultata

Prednost ove metode je brzo odre|ivanje TN-a,dok je klasi~nim pristupom potrebno vr{iti pojedina~neanalize nitrata, nitrita, amonijuma i organskog azota,i njihovim sabiranjem se dobija ukupni azot (TN).

Druga prednost je, da za razliku od BPK5 i HPKkoji govore o odre|enoj frakciji ukupnog organskogugljika, TOC daje informaciju o ukupnoj koli~ini svihforma ugljika.

Uspostavljanjem koleracije izme|u TOC-a iBPK5 i HPK za date uslove, TOC moè posluìti kaoodli~no mjerilo i za procjenu BPK5 i HPK(2,3).

34VODA I MI BROJ 58

Tu{ilova~ki potok na Bjela{nici


Rezulatati ispitivanja kvaliteta vode na rijeci Bosni i njenim pritokama, na podru~ju “Sarajevskog polja”Kao primjer ispitivanja TOC-a i TN-a prezentirani

su rezultati (Tabela 1. i Tabela 2.) ispitivanja povr{in-skih voda “Sarajevskog polja” tokom proljetne i lje-tne sezone 2006-te godine.

Pored vrijednosti za TOC i TN u tabelama su da-te vrijednosti i za parametre BPK5 i HPKKMnO4, kojisu standardni parametri za ispitivanje kvaliteta voda,i odnose BPK5/ TOC i BPK5/ HPKKMnO4.

35VODA I MI BROJ 58

Tabela 1. Proljetna serija: uzorkovano 29.05.2006god., ispitivano u vodoprivrednoj laboratoriji u Butilama

TRijeka Bosna u [amcu


36VODA I MI BROJ 58

Dijagram 1. Proljetna serija

Tabela 2. Ljetna serija: uzorkovano 24.08.2006god., ispitivano u vodoprivrednoj laboratoriji u Butilama.

Dijagram 2. Ljetna serija

* - Izme|u lokaliteta r. Bosna nizvodno od @eljeznice i Zujevine, i r. Bosna u Reljevu se ulijeva Miljacka, koja zna~ajno pove}ava organsko zaga|enje r. Bosne.

TOC – Total Organic Carbon, ukupni organ-ski ugljik

TN – Total Nitrogen, ukupni azotBPK5 – biohemijska potro{nja kisika u toku 5

danaHPKKMnO4 – hemijska potro{na kisika sa perma-

ganatom (KMnO4)

Iz tabela 1. i 2. moè se primjetiti kako pritjeca-njem vode lo{ije kvalitete pritoka rijeke Bosne u rije-ku Bosnu raste sadràj TOC-a, i TN-a koji prati rastBPK5 i HPKKMnO4.

Kod prakti~ne primjene analiti~kih metoda zaanalizu BPK5 i HPKKMnO4 poèljno je znati o~ekiva-ni red veli~ine rezultata, {to je mogu}e na osnovupredhodnog odre|ivanja TOC-a i poznatih odnosaBPK5/ TOC i HPKKMnO4/TOC. Preimu}stvo ove me-tode je to, da se rezultati dobiju za 15-20minuta, dokse za BPK5 ~eka 5 dana, ili nekoliko sati zaHPKKMnO4. Pored ovih mogu}nosti, pra~enjem dina-mike promjene odnosa u zavisnosti od godi{njegdoba, vremenskih prilika, vodostaja, mogu se uspos-taviti izvjesne koleracije izme|u TOC-a i BPK5-a iHPKKMnO4-a, skratiti vrijeme analize, i pro{iriti uvid uodnose koncentracija frakcija raznih oblika ugljika napojedinim vodenim profilima.

Vrijednosti MDK(maksimalno dozvoljene koli~i-ne) za TOC u ve~ini dràva nisu odre|ene, prven-stveno zbog sagledavanja realne situacije i zakoni-tosti de{avanja u vodama.

Vrijednosti MDK za TN* su < 1 mg/L za I klasu,1-6 mg/L za II klasu, 6-12 mg/L za III klasu, 12-30mg/L IV klasu kvaliteta vode.

Zaklju~akIstraìvanja su pokazala da prisutnost organ-

skog zaga|enja zna~ajno utje~e na kvalitet povr{in-skih voda. Pored direktnog uticaja, gdje prisustvo ve-}e koli~ine organske materije pove}ava aktivnost mi-kroorganizama, a time mikroobiolo{kog zaga|enja ismanjenja rastvorenog kisika, pove}ane koncentra-cije organske materije mogu da uti}u i indirektno nakvalitet vode vezivanjem i opasnih polutanata. Or-ganska materija, kompleksiranjem te{kih metala iadsorbovanjem specifi~nih toksi~nih polutanata, ~i-ni ih biolo{ki dostupnijim za vodene organizme, azbog sklonosti ìvih organizmima vode bioakumula-ciji polutanata, i do njihovog duèg zadràvanja u vo-denim tokovima. Takav scenarij stvara ve}u mogu-}nost izlaganja ljudi i ìvotinja tim najtoksi~nim polu-tanatima, koji mogu biti potencijalno i kancerogeni imutageni.

Metoda odre|ivanja ukupnog organskog ugljikai ukupnog azota na instrumentu TOC-C + TNM-1 sepokazala vrlo uspje{nom i brzom, te omogu}uje iprocjenu nekih drugih pokazatelja kvaliteta voda,kao {to su BPK5 i HPK.

Literatura:1. Jan R. Dojlido, Gerald A Best, “Chemistry of

Water and Water Polution”, Ellis Horwood Limi-ted, 1993, 6th Edition (1999).

2. “Standard Methods for the examination of water& wastewater”, American Public Health Associati-on 800 I Street, NW Washington, DC 20001-3710,21th Edition (2005).

3. “TOC-VCPH/CPN User’s Manual”, SHIMADZUCORPORATION ANALYTICAL&MEASURING IN-STRUMENTAS DIVISION, SHIMADZU DEUT-SCHLAND GmbH in EU (2003).

37VODA I MI BROJ 58

* - uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka, Repu-blika Srpska

âmac na Savi


1. Uvodposljednjih nekoliko godina, BiH industrijaje po~ela sa rastom proizvodnje, nakonduè stagnacije u post-ratnom periodu,doprinose}i ekonomskom oporavku ze-

mlje. Me|utim, struktura i dinamika ovog ekonom-skog rasta je samo manjim dijelom bazirana na prin-cipima odrìvog razvoja.

U cilju harmoniziranja ekonomskog razvoja i za-{tite okoli{a/ìvotne sredine, u 2002. godini, odno-sno 2003. godini entitetska ministarstva nadle`na zaokoli{/ìvotnu sredinu usvojila su set okolinskih za-kona, uklju~uju}i i Zakon o za{titi okoli{a/ìvotne sre-dine. Ovaj Zakon je baziran i sadrì odredbe iz naj-zna~ajnijih Evropskih Direktiva, (uklju~uju}i Direktivuo procjeni utjecaja na okoli{/ìvotnu sredinu, Direkti-vu o sprje~avanju nesre}a velikih razmjera i Direktivuo integralnoj prevenciji i kontroli zaga|ivanja – IPPCDirektiva).

Kako bi bili u mogu}nosti sprovoditi Zakon o za-{titi okoli{a/ìvotne sredine, entitetska ministarstvasu u obavezi da donesu brojne provedbene propisei alate za uspje{nu implementaciju i pra}enje zakon-skih odredbi o integralnoj prevenciji i kontroli zaga|i-vanja. Ovo obuhvata izradu Registra zaga|iva~a iizradu referentnih dokumenata o najboljim raspoloì-vim tehnikama za ve}inu industrijskih sektora. Refe-rentni dokumenti o najboljim raspoloìvim tehnikama

se trebaju razvijati u fazama, prvo oni za industrijekoje se smatraju prioritetnim u industrijskom razvojuzemlje. Uzev{i u obzir trenutni ekonomski razvoj, kaoi ekonomski potencijal zemlje, prehrambena industri-ja se trenutno moè smatrati da je od najve}e va-`nosti za izradu referentnih dokumenata o najboljimraspoloìvim tehnikama.

Kao odgovor na ovu urgentnu potrebu, Institutza hidrotehniku Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu jeu saradnji sa gr~kom kompanijom Exergia S.A. uokviru EC LIFE Third Countries okoli{nog programapredloìo projekat pod nazivom “Ja~anje kapacitetaza primjenu integralne prevencije i kontrole zaga|i-vanja - IPPC-BiH”. Projekat je odobren i njegova im-plementacija je zapo~ela u martu 2006. godine. Pla-nirano trajanje projekta je 30 mjeseci.

Projekat se sastoji od niza specifi~nih aktivnostiusmjerenih na ja~anje kapaciteta administrativnihstruktura iz oblasti okoli{a/ìvotne sredine, a neop-hodnih za efikasnu implementaciju okolinske regula-tive o integralnoj prevenciji i kontroli zaga|ivanja. Ta-ko|er, kroz projekat }e se razviti alati za implementa-ciju integralne okolinske/ekolo{ke dozvole (Registarzaga|iva~a i tehni~ke upute o najboljim raspoloìvimtehnikama), te obu~iti djelatnici iz nadle`nih organao njihovom na~inu upotrebe, sa krajnjim ciljem po-mo}i ovim organima u pobolj{anju okolinskogupravljanja.

PROJEKAT “JAÂNJE KAPACITETA ZAPRIMJENU INTEGRALNE PREVENCIJE I KONTROLEZAGA\IVANJA U BiH-IPPC BiH”(EC LIFE THIRD COUNTRIES PROGRAM)

38VODA I MI BROJ 58

U

DRAGANA SELMANAGI], dipl. in`. gra|., JASMINKA BJELAVAC, dipl. in`. gra|.

2. Komponente projektaProjekat ima za cilj smanjiti negativni utjecaj na

ljudsko zdravlje i okoli{/ìvotnu sredinu koji nastajekao rezultat industrijske aktivnosti u Bosni i Hercego-vini promoviranjem upotrebe najboljih raspoloìvihtehnika u proizvodnim procesima i ja~anjem imple-mentacije integralne prevencije i kontrole zaga|iva-nja kroz dosljedniju primjenu zakona o za{titi okoli-{a/ìvotne sredine u oba entiteta.

Projekat se sastoji od niza zadataka koji se me-|usobno nadopunjavaju, a koji su planirani kako bise u potpunosti postigao cilj projekta, a to su:

Usporediti praksu izdavanja okolinske/ekolo{kedozvole u BiH i EU sa ciljem uo~avanja razlika ukonceptu implementacije izdavanja dozvola u BiHi primjene IPPC u EU;Izraditi Registar zaga|iva~a koji se zahtjeva Zako-nom o za{titi okoli{a/ìvotne sredine za upotrebuu ministarstvima,Popuniti Registar zaga|iva~a raspoloìvim podaci-ma, izraditi uputstvo za njegovo kori{tenje i preba-citi ga za upotrebu u ministarstva okoli{a/ekologi-je;Izvr{iti mapiranje prehrambenog sektora provo|e-njem okolinskog audita u 30 preduze}a iz 5 indus-trijskih sektora (pivare, mljekare, prerada mesa,prerada vo}a i povr}a i klaonice). Dobiveni podaci}e se koristiti i za popunjavanje Registra zaga|iva-~a i izradu dokumenata o najboljim raspoloìvimtehnikama;Upoznati relevantne zainteresovane strane sa pro-cesom izdavanja integralne okolinske/ekolo{kedozvole i upotrebe dokumenata o najboljim raspo-loìvim tehnikama u kontekstu izdavanja dozvolekroz organizovanje treninga u odabranim regija-ma;Izraditi dokumenata o najboljim raspoloìvim te-hnikama za prethodno spomenutih 5 industrijskihsektora, kroz zajedni~ki rad svih zainteresovanihstrana na njihovoj izradi. U tu svrhu koristi}e seEvropski BREF dokumenti koji }e biti prilago|eniuslovima u BiH;Demonstrirati upotrebu najboljih raspoloìvih te-hnika kod integralnog izdavanja okolinske/ekolo-{ke dozvole i Zakona o za{titi okoli{a/ìvotne sre-dine uop}e. Pomo}i predstavnicima 5 industrijada pripreme zahtjev za izdavanje okolinske/ekolo-{ke dozvole koriste}i napravljene dokumente;Obu~iti slu`benike ministarstava za upotrebu do-kumenata u okviru procesa izdavanje integralneokolinske/ekolo{ke dozvole na 5 predmeta; [irenje informacija o aktivnostima, rezultatima i sa-znanjima tokom cijelog trajanja projekta.

3. Aktivnosti realizirane u periodu mart 2006.-januar 2008. godine

Usporedba praksi izdavanja okolinske dozvole u BiH i EU (mart -april 2006. god.)

U okviru ovog zadatka, projektni tim je izvr{ioidentifikaciju i ocjenu postoje}eg stanja u procesu iz-davanja okolinske/ekolo{ke dozvole u BiH, te revizi-ju progresa Evropske Unije u vezi implementacije IP-PC i izrade dokumenata o najboljim raspoloìvim te-hnikama. Ura|ena je i komparativna analiza praksiizdavanja okolinskih/ekolo{kih dozvola u BiH i EU.

U sklopu ovog zadatka napravljena su tri izvje-{taja:

Izvještaj o trenutnom stanju izdavanja integralnedozvola u BiH,Izvještaj o statusu EU na polju implementacijeIPPC-a, teKomparativna analiza EU i BiH praksi u vezi izda-vanje integralne okolinske/ekološke dozvole.

Komparativna analiza je pokazala da Zakoni ookoli{u/ìvotnoj sredini u oba entiteta pozivaju na“princip integracije”. Me|utim, praksa je pokazala daokolinska/ekolo{ka dozvola sama po sebi u potpu-nosti ne integrira sve okolinske aspekte, te u cijelos-ti ne prenosi koncept integrale prevencije i kontrolezaga|ivanja. Neki od klju~nih problema koji se odno-se na implementaciju su sljede}i:

Kompleksnost Zakona o okoli{u/ìvotnoj sredinii postoje}ih provedbenih propisa koji kombinuju Di-rektivu o procjeni utjecaja na okoli{/ìvotnu sredinu,Direktivu o sprje~avanju nesre}a velikih razmjera iDirektivu o integralnoj prevenciji i kontroli zaga|iva-nja – IPPC Direktiva),

Nepostojanje tehni~kih uputa o najboljim raspo-loìvim tehnikama, te

Nedostatak poznavanja najboljih raspoloìvih te-hnika kod svih zainteresiranih strana, kako onih kojiapliciraju za okolinsku/ekolo{ku dozvolu, tako i onihkoji je izdaju.

Navedeni izvje{taji daju preporuke za pribliàva-nje najboljim praksama integralne prevencije i kon-trole zaga|ivanja.

Podr{ka uspostavi Registra zaga|iva~a (maj 2006.-januar 2008. god.)

Ovaj zadatak se fokusira na izradu Registra za-ga|iva~a, uspostavljanje mehanizama za njegovoodràvanje, prebacivanje Registra u ministarstva nakori{tenje, te odràvanje treninga za njegovu upotre-bu. Ova aktivnost se izvodila u uskoj saradnji sa ek-spertima EC CARDS projekta Podrška okolinskojinspekciji u Bosni i Hercegovini (POLI).

IT stru~njaci angažirani na IPPC-BiH projektu sufinalizirali softversku bazu podataka, koja je instalira-

39VODA I MI BROJ 58

na u ministarstvima za okoli{ u FBiH i ekologiju u RS,kao i u Odjelu Br~ko Distrikta koji se bavi za{titom ì-votne sredine. Tako|er, IT stru~njaci su izradili Uput-

stvo za upotrebu Registra, a koje je distribuirano en-titetskim ministarstvima i Br~ko Distriktu za kona~nuupotrebu.

40VODA I MI BROJ 58

Slik

a 1:

Mod

el R

egis

tra z

aga|

iva~

a

U me|uvremenu, zaposlenici ministarstva su za-po~eli sa uno{enjem podataka iz do sada izdatihpostoje}ih dozvola i zaprimljenih zahtjeva. Uno{enjepodataka se vr{i uz nadzor i pomo} IPPC-BiH IT ek-sperata, sve do kraja realizacije projekta. U me|uvre-menu su u oba entiteta objavljeni provedbeni propi-si o Registru zaga|iva~a, ~ime je stvoren zakonskiosnov izvje{tavanje, odnosno traènje podataka odoperatora pogona i postrojenja.

Procjena tehnolo{kog nivoa u sektoru prehrambene industrije u BiH (novembar 2006.- april 2007. god.)

Ovaj zadatak se fokusira na provo|enju akti-vnosti na izradi okolinskog audita za industrije iz pre-hrambenog sektora u BiH, na osnovu kojih je projek-tni tim dobio informaciju iz prve ruke o trenutnom ni-vou tehnolo{kog i okolinskog u~inka.

U okviru ovog zadatka ekipa eksperata na proje-ktu sprovela je okolinski audit u industrijama iz pre-hrambenog sektora kako bi dobila valjane informaci-je o industrijskim praksama vezano za potro{nju vo-de, energije i sirovina, nastalim zaga|enjima, te na-~inu na koji industrija sprje~ava, odnosno kontroliranastala zaga|enja. Okolinski auditi su realizirani u 16preduze}a sa teritorije cijele BiH i to iz sljede}ih pod-sektora prehrambene industrije:

Klanje,Prerada mesa,Prerada vo}a i povr}a,Prerada mlijeka,Uzgoj i prerada ribe, teProizvodnja piva i osvjeàvaju}ih pi}a.

Nakon realizacije ovih audita, implementatoriprojekta pripremili su izvje{taje koji su po sadràjuodgovarali Planu aktivnosti – prvih 12 ta~aka, a kojisu du`ni pripremiti postoje}i pogoni i postrojenja upostupku dobivanja okolinske/ekolo{ke dozvole.

Potpuna analiza svakog od gore navedenih pod-sektora prikazana je u Sinteznom izvje{taju o okolin-skoj tehnologiji i u~inku prehrambenog sektora uBiH, koji je posluìo u narednim fazama projekta zaizradu BiH Tehni~kih uputa o najboljim raspoloìvimtehnikama za ovih {est navedenih sektora.

Ja~anje znanja zainteresiranih strana o izdavanju integralne okolinske/ekolo{kedozvole i upotrebi najboljih raspoloìvih tehnika (maj - juni 2007. god.)

Osnovni cilj ovog zadatka bio je da se zaintere-sirane strane u BiH upoznaju sa aktuelnostima po pi-tanju izdavanja integralne okolinske/ekolo{ke dozvo-le i upotrebom najboljih raspoloìvih tehnika u tomprocesu, te da se pripreme za naredni zadatak kojise ti~e izrade referentnih dokumenata o najboljim ra-spoloìvim tehnikama za prehrambeni sektor u BiH.

U tu svrhu organizovana su dva dvodnevna do-ga|aja u Sarajevu 25-26. juna i Banja Luci 27-28. ju-na, koja su se sastojala od:

seminara na temu “Izdavanje okolinskih/ekolo{kihdozvola i upotreba najboljih raspoloìvih tehnika” i radionice „Najbolje raspoloìve tehnike u mesnojindustriji“.

41VODA I MI BROJ 58

Slika 2: Proizvodni proces u industriji prerade ribe

Slika 3: Sintezni izvje{taj o okolinskoj tehnologijii u~inku prehrambenog sektora u BiH

Pored implementatora projekta, Instituta za hi-drotehniku iz Sarajeva i gr~ke firme EXERGIA a.s., uorganizaciji ova dva doga|aja u~estvovao je i Regi-onalni centar za ~istiju proizvodnju iz Barcelone(CP/RAC).

Seminaru su prisustvovali predstavnici federal-nog i kantonalnih ministarstava za{tite okoli{a koji sebave izdavanjem okolinskih dozvola u FBiH, odno-sno predstavnici republi~kog ministarstva za ekolo-giju i op}inskih organa za izdavanje ekolo{kih do-zvola u RS, industrije iz prehrambenog sektora kojesu prema novom Zakonu o za{titi okoli{a/ìvotnesredine obavezne da ispune zahtjeve u pogledu sti-canja dozvole do 2008. godine i smanje emisije,odnosno zaga|enja koja uzrokuju svojim radom, tepredstavnici sektorskih udruènja pri privrednim ko-morama, univerziteta i konsultantskih ku}a.

Cilj seminara je bio da upozna u~esnike sa upo-trebom najboljih raspoloìvih tehnika u procesu izda-vanja okolinskih/ekolo{kih dozvola i pisanju Zahtjevaza dozvolu, te da, na osnovu iskustava zemalja izEU, prodiskutuje sa u~esnicima o mogu}oj metodo-

logiji za izradu BiH Dokumenata o najboljim raspolo-ìvim tehnikama za prehrambeni sektor, u narednojfazi IPPC-BiH projekta. Teme o kojima je bilo rije~ naseminaru su:

Trenutni status pravnih, institucionalnih i tehni~kihaspekata izdavanja okolinskih/ekolo{kih dozvola uBiH,Studija slu~aja – primjer zahtjeva za izdavanje do-zvole i primjer dozvole,Gr~ko i EU iskustvo u implementaciji IPPC-a i upo-trebe najboljih raspoloìvih tehnika,Katalonsko iskustvo u implementaciji IPPC-a iupotreba najboljih raspoloìvih tehnika (Imple-mentacija IPPC-a u Kataloniji, va`nost upotrebenajboljih raspoloìvih tehnika u procesu izdavanjadozvola, primjena najboljih raspoloìvih tehnikakao instrumenta za organe vlasti i industriju, korak-po-korak proces izrade Referentnih dokumenata onajboljim raspoloìvim tehnikama u Kataloniji),Izrada BiH Referentnih dokumenata o najboljim ra-spoloìvim tehnikama – Prezentacija/diskusija sau~esnicima o izradi BiH Referentnih dokumenata injihovoj upotrebi u procesu izdavanja okolin-ske/ekolo{ke dozvole.

Cilj radionice je bio da prezentira okolinske pro-bleme u mesnoj industriji, te mjere za prevenciju ikontrolu zaga|ivanja, sa akcentom na upotrebu naj-boljih raspoloìvih tehnika u ovom sektoru.

Izrada BAT-ova za prehrambeni sektor (juli 2007.-april 2008. god.)

Zakon o za{titi okoli{a/ìvotne sredine i prate}ipravilnici administrativnim organima nalaù izdava-nje okolinske/ekolo{ke dozvole u skladu sa najbo-ljim raspoloìvim tehnikama za specifi~ni sektor, apostoje}im pogonima i postrojenjima koji trebaju do-zvolu do 2008. godine da Zahtjev za dozvolu pripre-me koriste}i raspoloìve tehni~ke upute o najboljimraspoloìvim tehnikama (EU ili doma}e). Vezano zaprethodno re~eno, osnovni cilj ovog zadatka je da seizrade BiH referentni dokumenti o najboljim raspolo-ìvim tehnikama za prehrambeni sektor koji do da-nas nisu izra|eni. Ovi dokumenti }e biti zasnovani naevropskim BREF dokumentima, ali prilago|eni lokal-nim uslovima u BiH.

Realizacija ovoga zadatka planirana je za period1. juli – 30. april, 2008. Zadatak podrazumijeva nizkoraka ~iji je cilj priprema nacionalnih referentnih do-kumenata o najboljim raspoloìvim tehnikama zaprehrambeni sektor.

U cilju izrade referentnih dokumenata o najbo-ljim raspoloìvim tehnikama sprovedene su sljede}eaktivnosti:

42VODA I MI BROJ 58

Slika 4: Seminari u Sarajevu 25-26. juna i Banja Luci 27-28. juna

Objavljen “Javni poziv za izbor ~lanova Radnihgrupa za izradu BiH referentnih dokumenata o naj-boljim raspoloìvim tehnikama” u Dnevnom avazui Dnevnom listu (08.09.2007. godine), u GlasuSrpske (10.09.2007. godine), te na web straniciprojekta.Odràni sastanci sa pomo}nicima ministara u Fe-deralnom ministarstvu okoli{a i turizma (Sarajevo,10.10. 2007.god.) i Ministarstvu za prostorno ure-|enje, gra|evinarstvo i ekologiju RS (Banja Luka,17.10.2007.god.) u cilju kona~nog izbora ~lanovaRadnih grupa iz entiteta, te planiranoj metodologi-ji rada za izradu referentnih dokumenata o najbo-ljim raspoloìvim tehnikama.Odràn pripremni sastanak IHGF projektnog timasa izabranim ~lanovima Radnih grupa iz RS u Mi-nistarstvu za prostornog ure|enja, gra|evinarstvai ekologije RS (Banja Luka 01.11.2007.god.)Odràn pripremni sastanak IHGF projektnog timasa izabranim ~lanovima Radnih grupa iz FBIH u In-stitutu za hidrotehniku (Sarajevo 02.11.2007.god.)Odràna prva dvodnevna radionica “Izrada BiH re-ferentnih dokumenata o najboljim raspoloìvim te-hnikama za prehrambenu industriju” (Sarajevo,08-09.11.2007. god.).

Cilj radionice, bio je da se prezentira metodolo-gija za ocjenu primjenjivosti EU najboljih raspoloìvihtehnika u BiH, planirani participatorni pristup na izra-di BiH referentnih dokumenata korak po korak, inten-zivan proces konsultacija svih zainteresiranih stranau narednom periodu, te zvani~no uspostave Radnihgrupa koje }e raditi na izradi ovih dokumenata.

Ovim doga|ajem je i zapo~eo aktivni rad na izra-di BiH referentnih dokumenata o najboljim raspoloì-vim tehnikama za {est podsektora prehrambene in-dustrije i to: prerada vo}a i povr}a, prerada mlijeka iproizvodnja mlije~nih proizvoda, klaonice-krupnastoka, prerada mesa-krupna stoka, uzgoj i preradaribe i proizvodnja piva.

U februaru 2008. godine planira se realizirati II ra-dionica koja }e imati za cilj uklju~ivanje javnosti i kon-sultacije sa zainteresiranim stranama vezano za na-crte 6 tehni~kih uputa o najboljim raspoloìvim tehnika-ma za odabrane podsektore prehrambene industrije.

Demonstracija upotrebe BAT-a u sklopu izdavanje integralne okolinske dozvole: 5 studija slu~aja – izdavanje okolinskih dozvola (maj – august 2008. god.)

Rezultati okolinskih audita koji su realizirani u 16preduze}a prehrambene industrije, preto~eni su uprvih 12 ta~aka Planova aktivnosti za ova preduze}a,a ~ija je izrada preduvjet za izdavanje okolinske/eko-lo{ke dozvole za pogone i postrojenja koji imaju iz-date dozvole prije stupanja na snagu Zakona o za{ti-ti okoli{a/ìvotne sredine.

Pojedina preduze}a odlu~ila su se za dalju sara-dnju sa projektnim timom, a kako bi izradili cjelovitePlanove aktivnosti u skladu sa EU BREF Dokumen-tom o najboljim raspoloìvim tehnikama u prehram-benom sektoru. To su preduze}a:

MI Mujanovi} d.o.o., Sarajevo,MI Menprom d.o.o. Gornja Tuzla,MI Rakitno d.o.o. Posu{je, Tropic ribarstvo d.o.o. Banja Luka,Vegafruit d.o.o. Doboj istok,Prerada i promet mlijeka d.d. Tuzla

Rad sa ovim preduze}ima posluìo je za demon-stracione svrhe, a u cilju ispunjenja dijela ovog za-datka u projektu. Tako|er, rezultati ovih studija slu~a-jeva, kori{teni su za identifikaciju potencijalnih pro-blema i pobolj{anja u procesu izdavanja integralnihokolinskih/ekolo{kih dozvola.

Sa druge strane, projektni tim }e raditi sa oso-bljem nadle`nih ministarstva na evaluaciji ovako pri-premljenih Planova aktivnosti, te u skladu s tim i iz-davanju okolinskih/ekolo{kih dozvola za navedenapreduze}a.

43VODA I MI BROJ 58

Slika 5: Radionica “Izrada BiH referentnih dokumenata o najboljim raspoloìvim tehnikama za prehrambenu industriju”(Sarajevo, 08-09.11.2007. god.)

[irenje informacija (mart 2006. – august 2008. god.)

Aktivnosti projektnog tima u okviru ovog zadatkasu brojne, a me|u kojima se naro~ito izdvajaju:

Uspostava postranice projekta u okviru web straniceInstituta za hidrotehniku (http://www.heis.com.ba/home.php?kategorija=11&lang), na kojoj {ira ja-vnost moè prona}i mno{tvo korisnih informacija,koje se odnose na implementaciju pojedinih zada-taka na projektu.

Izdavanje ~asopisa Vjesnik odrìvosti koji je pono-vno pokrenut, a {tampa}e se u 10 izdanja u okvi-ru ovog projekta. Do sada je iz {tampe iza{lo se-dam brojeva.

U okviru izdava~ke djelatnosti objavljena je bro{u-ra o Tehnolo{kom i okolinskom nivou razvijenostiprehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini, kaoi 5 letka kojim se ilustriraju primjeri primjene najbo-ljih raspoloìvih tehnika u svjetskoj praksi.

tokom dosada{njeg perioda trajanja projektaobjavljeno je 10 ~lanaka u pisanim medijima, te jeostvareno 7 u~e{}a u TV medijima u BiH.

4. O~ekivani rezultatiGlavni o~ekivani rezultat projekta je oja~ana im-

plementacija Zakona o za{titi okoli{a/ìvotne sredineu Bosni i Hercegovini, koji se smatra glavnim instru-mentom u borbi protiv zaga|enja okoli{a/ìvotnesredine od industrijskih aktivnosti. Tako|er, o~ekujese cijela serija komplementarnih i jednako vrijednihrezultata, kao {to su:

Izra|en Registar zaga|iva~a i popunjen postoje-}im podacima, kao i podacima dobivenim iz oko-linskih audita, Registar preba~en u ministarstva,ministarstva obu~ena za kori{tenje Registra zaga-|iva~a;Relevantne zainteresiran strane upoznate sa pro-cesom i potrebama u okviru izdavanja integralneokolinske/ekolo{ke dozvole;Relevantne zainteresirane strane upoznate saupotrebom Tehni~kih uputa o najboljim raspoloì-vim tehnikama i kontekstu izdavanja dozvole; Izra|ene BiH Tehni~ke upute o najboljim raspolo-ìvim tehnikama za 6 razli~itih podsektora pre-hrambene industrije;Ministarstva obu~ena da koriste Tehni~ke upute onajboljim raspoloìvim tehnikama u procesu izda-vanja integralne okolinske/ekolo{ke dozvole;Izdato 5 integralnih okolinskih/ekolo{kih dozvolauz upotrebu Tehni~kih uputa o najboljim raspoloì-vim tehnikama.

44VODA I MI BROJ 58

Slika 6: Web stranica projekta

Slika 7: Vjesnik odrìvosti

Slika 8: Bro{ura i letci

3.4. Izgradnja bazena za otekle vodei nanos sa erozionih parcela

rilikom formiranja erozionih parcela pos-tavlja se jedan od prvih problema, a koji jeu odre|ivanju zapremine slivnika ili beton-skih komora, koje bi moglo da prime ma-

ksimalno mogu}e dotekle koli~ine vode i erozioninanosi nastali od jakih ki{a ili naglog topljenja snije-ga.

Osnov za dimenzioniranje bazena uzima se visi-na dnevnog maksimuma ki{e, nastalom u vi{egodi{-njem periodu. Uobi~ajeno je u praksi da maksimalnodoticanje vode sa nanosom na erozionoj parceli nas-taje u trenutku kada je zemlji{te na erozionoj parcelizasi}eno vlagom i u tom trenutku se pojave jake bu-ji~ne ki{e.

Kada se iz odre|enih razloga donese odluka dase hvataju sve vode i nanosi sa erozione parcele ko-je prispiju npr. u roku od 6 ili 12 mjeseci, tada se idena izgradnju ve}ih spremnika koji mogu da zadrèsve vode i nanose pripsjele sa jedne parcele u tokutih 6 ili 12 mjeseci. Za osnovu dimenzioniranja kapa-citeta spremnika se uzima zbir svih padavina za 6 ili12 mjeseci u najki{nijoj godini vi{egodi{njeg peri-oda. Na kraju tog perioda (6 ili 12 mjeseci) obra~u-nava se nanos u rezervoaru, a i prispjele vode, akosu bili napravljeni specijalni rezervoari koji su dovo-ljno {titili vode od isparavanja.

Pored betonskih komora, bazen~i}a, slivnici mo-gu da budu izgra|eni i od obi~nih metalnih buradi.Na tim buradima se grade mali prelivni organi, takoda voda iz jednog bureta moè da preliva u drugo,koje je nizvodno dublje ukopano, a voda iz drugogmoè da preliva u tre}e i sl. Prednost slivnika od me-talne buradi je {to se lak{e odràvaju, a i u odnosuna betonske komore i bazen~i}e lak{a je manipula-cija s njima.

Prou~avanje problema dimenzioniranja optimal-ne zapremine slivnika koji moè da primi sve dotekle

O NAU^NO-ISTRA@IVA^KOMRADU U OBLASTI EROZIJEZEMLJI[TA I URE\ENJA BUJICAU PRO[LOM STOLJE]U (II dio)

45VODA I MI BROJ 58

P

BO[KO ÂVAR, dipl. in`.

Za{tita od voda

Sl. 7. Preljevanje vode preko brane u bujici Idbar(op}ina Konjic)

vode i nanos i poslije najve}ih ki{a, omogu}ilo jenau~nicima da postave sljede}i obrazac za optimal-no dimenzioniranje slivnika:

gdje su:

Wopt = optimalna zapremina slivnika za prijem mo-gu}e maksimalne vode i nanosa, koji doti~esa jedne erozione parcele za vrijeme maksi-malne buji~ne ki{e izraèno u litrima;

f = neto povr{ina erozione parcele, izraèno um2;

hmax = maksimalni dnevni talog od ki{e, izraèn umm;

J = srednji pad parcele izraèn u metrima;A = koefkcijent oblika parcele, koji se dobije iz

sljede}eg izraza:

0 = duìna obima erozione parcele u metrima;L = duìna parcele u pravcu najve}eg nagiba u

metrimaS1 = koeficijent vodopropustljivosti zemlji{ta – vri-

jednosti se kre}u od S1=0,4 za jako vodo-propustljiva zemlji{ta (kre~njaci, pjeskovi,{ljunak i sl.) do S1=1,0 za vodonepropustlji-vo zemlji{te (te{ka glinena zemlji{ta, jedrieruptivi i sl.). Ako se geomehani~kim meto-dama odredi koeficijent vodopropustljivosti(K), onda se odnos ovog koeficijenta i koefi-cijenta S1 moè ustanoviti iz tabele br. 1.

S2 = Koeficijent vegetacionog pokriva~a – vrije-dnosti idu od S2=0,6 za parcele pod najgu{-}im {umskim pokriva~em do S2=1,0 za par-cele pod oranicama i goletima. Za erozioneparcele pod travnim pokriva~em ili pod vo}-njacima vrijednost koeficijenta S2 kre}e seod 0,7 do 0,9.

Dobivanje najta~nijih, odnosno najsigurnijih po-dataka o dospjelim koli~inama vode i nanosa sa ero-zione parcele je pod uslovm da se opaànja dospje-le koli~ine osmatraju u slivnicima ili rezervoarima od-

mah neposredno poslije prestanka doticanja vode inanosa od jakih ki{a. Stoga se dimenzioniranje sli-vnika, totalizatora ili betonskih rezervoara, uglavnomvr{i tako da se u njima mogu vr{iti deponovanje ma-ksimalnog doticaja vode i nanosa od najvi{ih dne-vnih maksimuma ki{e.

3.5. Potrebna oprema za rad na eksperi-mentalnim erozionim parcelama

Podaci koji se prikupljaju sa erozione parcele iligrupi erozionih parcela mogu da budu vrlo razno-vrsni, i zavise od postavljenog cilja istraìvanja, sto-ga je potrebno da za sva ispitivanja imamo odgova-raju}i instrumentarij. Prakti~no, svaka eroziona par-cela predstavlja dio laboratorija u prirodi. Eksperi-menti koji se vr{e u prirodnim uvjetima se te{ko mo-gu posti}i, ili ~ak ih je nemogu}e posti}i u vje{ta~kimuvjetima (laboratorijama opremljenim najsavremeni-jom opremo i instrumentarijem), stoga dobiveni po-daci sa erozionih parcela u prirodnim uvjetima imajuveliki zna~aj za nau~no istraìvanje u oblasti erozije ibuji~nih tokova.

Obavezan pratilac svake ekperimentalne stani-ce, odnosno grupe erozionih parcela je meteorolo-{ka stanica sa mogu~no{}u pra}enja {to ve}eg bro-ja parametara (padavine – koli~ine i intenzitet, tem-

46VODA I MI BROJ 58

Tabela br. 1. Izvor: S. Gavrilovi}

Sl. 8. Erozioni procesi u slivu bujice “Seonica potok” u slivu Jablani~kog jezera

peratura zraka i zemlji{ta, vjetrovi – brzina i pravac,vla`nost zemlji{ta i zrak i dr.).

U neposrednoj blizini svake erozione parcele iligrupe erozionih parcela treba da bude jedan pluvio-graf i jedan ki{omjer, kako bi se mogle pravilnoosmatrati padavine. Ovdje ki{omjer sluì za kontrolupluviografskih podataka i za slu~aj da se pokvari me-hanizam pluviografa da imamo podatke o podavina-ma. Me|utim, sam obi~an ki{omjer bez pluviografanije pouzdan, jer je zavisan od subjektivnog ~itanjaosmatra~a, a i od njegove valjanosti vrlo ~esto. Zauspje{no obavljanje istra`nih radova na erozionimparcelama potrebno je u oglednom slivu postaviti vi-{e pluviografa i vi{e ki{omjera. Ki{omjere treba pos-taviti na tjemenima trouglova ravnostranog tipa, ~ijabi stranica iznosila maksimalno 400-500 m, a pluvio-grafe na karakteristi~nim mjestima.

Rastojanje izme|u erozione parcele ili grupe ero-zionih parcela i pluviografa i ki{omjerne stanice ne bitrebalo da bude ve}e od 300 m, pod uvjetom da te-ren nije mnogo ispresjecan. Utvr|eno je mnogim is-traìvanjima da, posebno jake ki{e, u brdskim predje-lima, padaju sa nejednakim intenzitetom i da se ve} koddva ki{omjera na rastojanju od 300 do 500 m javlja-ju razlike i preko 10% u ukupnoj koli~ini padavina.

Kod svake erozione parcele treba mjeriti tempera-turu povr{inskog sloja zemlji{ta, zatim stanje vla`nos-ti kao i isparavanje. Tako|er, treba vr{iti opaànje tem-perature zraka i kretanje vjetrova (brzina i pravac).

Potrebno je kod grupe erozionih parcela obez-bjediti neku priru~nu prostoriju za smje{taj alata i pri-bora, jer bez ove nije mogu}e vr{iti solidna osmatra-nja, radi ~ega su postavljene erozione parcele.

Najnu`niji alat ~ine: a{ov, pijuk, budak, motika,sjekira, grabulje i sl.

Pribor ~ine:

2-3 garniture cilidara Kopeckog sa nabija~em i ku-tijama za transport (jedna garnitura se sastoji od25 cilidera zapremine 100 cm3 sa odgovaraju}imnumerisanim poklopcima i mreàma);kolekcija noèva za sje~enje uzoraka zemlji{ta uneporeme}enom stanju, pribor i cilindri od 200 do1000 cm3;kolekcija areometara za specifi~ne teìne od 1000do 2000 grama;garnitura termomentara za vodu;tehni~ka vaga za teìne do 5 kg;niz boca za nanos tip “Bogardi” ili obi~nih fla{a sastaklenim zatvara~ima zapremine od 0,5 do 1,0 li-tara;vi{e menzura sa preciznom podjelom od 100 do1000 cm3;pedolo{ke garniture za brza ispitivanja svojstavazemlji{ta u fizi~kom i kemiskom smislu;svjetlomerske aparate za terensko odre|ivanje mu-tno}e uzoraka vode i nanosa.

3.6. Totalizatorski sistem sa mjernim instrumentima

Izgradnja totalizatorskog sistema sa mjernim in-strumentima se vr{i kod eksperimentalnih erozionihparcela da se moè jednovremeno osmatrati doticajvode i erozionih nanosa sa erozionih parcela. Prepo-ru~uje se primjena totalizatorskog sistema sa limni-grafom i prelivom tipa Thomson, ~iji je osnovni ugao90o. Preliv treba biti od nekorodiraju}eg materijala saizo{trenom ivicom prelivanja (Slika br.9). Uzvodnood preliva na udaljenosti 3,0 x h (h=maksimalna vi-sina preljeva) postavlja se mjerni plovak limnigrafskeinstalacije.

47VODA I MI BROJ 58

Rijeka Sana - Klju~


U cilju zadràvanja ukupnih koli~ina nanosa kojise dobivaju sa erozione parcele, potrebno je da vo-da sa nanosom (vu~enim i suspendovanim) po pre-lasku sa preliva sliva se na re{eto sa odgovaraju}imfilterima. Ovim se obezbje|uje zadràvanje nanosa ukaseti sa filterom, a voda se pu{ta da otekne slobo-dno jer je ve} izmjereno limnigrafskom instalacijom.

Primjena ovog sistema opaànja, omogu~ava iz-bjegavanje gradnje ve}ih bazena za hvatanje vode inanosa. Nataloèni nanos u kasetama sa filterimamora se redovno mjeriti po teìni, potom treba odre-|ivati njegove zapreminske odnose i kemisko fizi~keosobine u laboratoriji. Manji dio najfinijih dispergova-nih ~estica nanosa koje su propustili filteri, kod ovemetode osmatranja, ne}e biti u stanju da se kontro-li{u. Me|utim, te koli~ine su zanemarljive, jer su takomale, ali i ove se mogu uzeti u obzir i naknadno uni-jeti u obra~un proticaja nanosa, putem korekcionihkoeficijenata.

Profesor S.Gavrilovi} dao je {emu totalizator-skog sistema (slika br .6). Iz {eme se vidi da se plo-vak limnigrafske instalacije postavlja na ta~ki “A”. Plo-vak u ta~ki “A” mora da bude udaljen za 3,0 x h (h =maksimalna visina preljeva) od preliva tipa Thomson

koji se postavlja kod ta~ke “B”. Thomsonov preljevtreba biti postavljen tako da donji vrh o{troivi~nogpreljeva bude uzdignut od kaldrmisanog terena sa-mo toliko koliko iznosi nulta ta~ka limnigrafskogplovka, a to je 5-10 cm, {to zavisi od tipa limnigrafa.

Thomsonov preljev treba da bude oko 40 cmmaksimalne visine. Komora od betona (prema skiciC-D) gradi se 200 cm nizvodno od preljeva, gdje sekod ta~ke “F” ostavljaju metalne konzole za smje{tajspecijalnog suda ~ije je dno perforirano i u koje seubacuju filteri za zadràvanje nanosa, a slobodnooticanje vode se omogu~ava. Za slobodno ispu{ta-nje filtrirane vode da otekne, kod ta~ke “E” se ostav-lja vi{e otvora pre~nika 15 cm.

Nanos se zadràva u sudu sa filterima, koji trebabiti od nekorodiraju}eg metala, i da ima dr{ke kojeomogu~avaju da se sud moè voditi zajedno sa na-nosom i filterima, i mjeriti. Zapremina suda treba bititolika da u njega moè da stane nanos od jedne ja-~e ki{e, a dimenzije trebaju biti pode{ene tako da sespecijalnim dreglerom moè sud lako vaditi iz komo-re od betona u kome je smje{ten. Kada se o~ekujuve}e koli~ine nanosa, tada treba staviti dva ili vi{e su-dova sa filterom u pro{irenu betonsku komoru. U

48VODA I MI BROJ 58

Sl. 9. Preliv tipa Thomso

tom slu~aju treba sudove povezati lakim metalnimpreljevima kao kod upotrebe metalne buradi za hva-tanje vode i nanosa.

Dimenzioniranje komore od betona (C-D) i su-dova sa perforiranim dnom (F) za mjerenje nanosa,moè se izvr{ioti relativno lako za svaki poseban slu-~aj, ako se predpostavi kao mjerodavno buji~na ki{aod 40-60 mm, najja~eg intenziteta padanja, i pri izu-zetno nepovoljnim uvjetima pada parcele i njenog is-kori{tavanja, gdje treba o~ekivati doticaj nanosa odoko 40-60 kg.

Da bi oprema za osmatranje i prikupljanje poda-taka sa erozionih parcela bila u funkciji, potrebno jeda se prije svake ki{e, filteri promijene ili o~iste, i iz-mjere, a tako|er i izvr{i kontrola rada limnigrafa i plu-viografa, i ki{omjeri isprazne.

3.6. Prikupljanje podataka, istraìvanje i analiza

Prije po~etka postavljanja eksperimentalnih ero-zionih parcela treba odrediti cilj nau~no-istraìva-~kog rada na konkretnim parcelama. Postoji vrlo ve-liki krug nau~no-istraìva~kih tema, koje su prven-stveno povezane za rad na erozionim parcelama, upilot bazenu. Izabrana tema za prou~avanje, pored~isto nau~nih ciljeva treba uvijek biti povezana saprou~avanjem konkretnih problema iz prakse.

Profesor S.Gavrilovi} navodi vi{e tema koje sebave prou~avanjem problema erozije i za{tite od bu-ji~nih poplava, od kojih }e biti neke i ovdje pomenu-te.

Neke teme od op}eg interesa su sljede}e:

1. Prou~avanje oticanja vode i gubitaka zemlji{ta urazli~itim uvjetima;

2. Prou~avanje gubitaka vode od ki{e ili topljenjasnijega sa obradivog zemlji{ta zahva~enog razli-~itim procesima erozije;

3. Prou~avanje gubitaka zemlji{ta usljed djelova-nja vodne erozije pri razli~itim na~inima obradezemlji{ta;

4. Istraìvanje karakteristika za klasifikaciju erozi-onih procesa na obradivim zemlji{tima;

5. Prou~avanje efekata razli~itih metoda za konzer-vaciju zemlji{ta i voda;

6. Prou~avanje za{titne uloge vegetacijskog pokri-va~a na {umskom poljoprivrednom zemlji{tu ucilju suzbijanja {tetnog djelovanja vodne i eol-ske erozije;

7. Prou~avanje procesa samo-obnove zemlji{ta izpodpovr{inskih podslojeva pod utjecajem vje-{ta~kih mjera za{tite (mul~iranje, ubrizgavanjemasfaltnih materija, prskanje krilijumom i sl.);

8. Prou~avanje metoda za vje{ta~ko pobolj{anjevodnog kapaciteta zemlji{ta na izterasiranim ineterasiranim terenima;

9. Prou~avanje metoda za brzu obnovu poljopri-vrednih zemlji{ta, kao i metoda za ubrzani razvojnerazvijenih {umskih zemlji{ta;

10. Prou~avanje metoda za “ekspresnu” obnovu ve-getacionog pokriva~a i podizanje “ekspresnih”{uma;

11. Prou~avanje metoda za navodnjavanje {umskihkultura;

12. Prou~avanje metoda za primjenu vje{ta~kih |u-briva pri podizanju {umskih nasada;

13. Prou~avanje eolske erozije i njenog efekta kodrazli~itih ratarskih kultura;

14. Istraìvanje vje{ta~ke za{tite oranica od djelova-nja eolske erozije;

15. Prou~avanje deplesionih pojava na biljkama iubrzano iscrpljivanje zemlji{ta vje{ta~kim ispira-njem hranljivih materija na erozionim parcelama.

Za uspje{no prou~avanje odre|enog problema,odnosno postavljenog cilja nau~nog istraìvanja, po-trebno je prije svega sagledati i usvojiti ispravnu me-todu kojom }e se vr{iti istraìvanje da bi se do{lo doodre|enog rezultata nau~nog istraìvanja.

Obzirom da erozione parcele sluè za razli~itaispitivanja, stoga je potrebno da se za svaku erozi-onu parcelu uspostavi knjiga osmatranja u koju }ese upisivati svi osnovni podaci, rad i promjene naerozionoj parceli.

Najva`nije poglavlje u knjizi erozione parcele tre-ba da bude sam cilj i zadatak istraìvanja, usvojenametoda, razvoj radova i analiza dobijenih rezultataopaànja.

U svakoj knjizi erozione parcele pored ostalogtreba da bude broj erozione parcele (svaka erozionaparcela dobiva svoj broj), bliì naziv, oznaka lokacije.Nadalje se unose podaci o dimenziji parcele, vrstikulture na njoj i ucrtava detaljni plan parcele.

U knjigu se unose podaci o palim koli~inama vo-de od ki{e ili snijega na erozionu parcelu, o dobije-nim opaànjima o uticaju vode i nanosa, o vla`nosti,o gubicima hranjivih materija iz zemlji{ta sa neto po-vr{ine parcele, kao i podaci o tretmanu parcele sausjevima (ratarskim kulturama, travnim kulturama,vo}njacima, vinogradima, {umskim drve}em i sl.).Tako|er, treba unijeti i podatke o eventualnom |u-brenju parcele, tretiranju sa odre|enim antierozi-onim mjerama (terasiranju, mul~iranju, izradu banke-ta i sl.).

Ako se na erozionoj parceli ispituje i navodnjava-nje, tada treba za svaku kulturu posebno unijeti po-datke o na~inu navodnjavanja, vremenu navodnjava-nja, prethodnim klimatskim prilikama, su{e i sl. Tako-|er treba na odgovaraju}i na~in izmjeriti koli~inu vo-de koja se dodaje na erozionu parcelu.

Za svaku erozionu parcelu treba napraviti fotoal-bum koji treba kronolo{ki da registruje sva de{ava-

49VODA I MI BROJ 58

nja na parceli. Pored ostalog u knjizi osmatranja tre-ba unijeti i ime odgovaraju}eg osmatra}a koji u knji-gu osmatranja unosi podatke.

Kako postoji vjerovatno}a da do|e do o{te}enjau samoj erozionoj parceli ili na njenim instalacijama,naj~e{}e usljed djelovanja jakih olujnih ki{a ili dej-stva nastala od duvanja ja~ih vjetrova, to je potrebnopovremeno (najmanje ~etiri puta godi{nje) vr{iti de-taljan pregled svake erozione parcele, i ukoliko imao{te}enja obaviti potrebne opravke. Ovo sve trebaevidentirati i u knjigu opaànja erozione parcele.

Uop}e, sve {to se de{ava sa i na erozionoj par-celi treba biti evidentirano u knjizi erozione parcele.

Obrada prikupljenih podataka vr{i se usvojenomi propisanom metodologijom. Pri tome se mora strik-tno pridràvati usvojene metodologije, a u tome izu-zetnu ulogu u definisanju postavljenog problemaima na~in obrade prikupljenih podataka. Obradu pri-kupljenih podataka omogu~uju metode matematskestatistike. Naj~e{}e se koriste regresivne i korelaci-one analize iz metoda multivarijacionih analiza, po-sebno pri definisanju intenziteta vodne erozije.

4. MIKROSLIVOVIU odnosu na postavljene ciljeve istraìvanja iz

oblasti kompleksnog prou~avanja borbe protiv erozi-

je zemlji{ta, buji~nih tokova, poplava i su{e, objekti-vno, vrlo ~esto erozione parcele, obzirom na njihovuveli~inu ne mogu zadovoljiti potrebe koje se od istra-ìvanja o~ekuju. Iz tih razlog obi~no se pro{iruju is-traìvanja na izdvojene mikro-slivove.

Nau~no-istraìva~ka tematika vezana za mikro-slivove je raznovrsna i mnogobrojna. Tako pojedinimikroslivovi mogu da posluè kao modeli komplek-snog antierozionog ure|enja slivova, ili mogu daomogu}e prou~avanje problematike terasiranja ze-mlji{ta i konzervacije vode, podizanje retencionihvo}njaka i vi{egodi{njih poljoprivrednih kultura, ili zaispitivanja vezana za pove}anje produktivnosti ze-mlji{ta i sl. Pri prou~avanju efekata odre|enih anti-erozionih radova izvedenih u mikroslivu, do najboljihrezultata se dolazi, kada se ispitivani mikrosliv upo-redi sa mikroslivom u kome se ne izvode nikakvi ra-dovi, a on je vrlo sli~an reìmu konfiguracije, geolo-{kom podlogom, pedolo{kim sastavom, vegetaci-onim pokriva~em i sl. sa osmatranim mikroslivom.

Zavisno od toga {to istraìvanjem èlimo dobitizavisi i veli~ina mikroslivova. Ona za nau~no istraì-vanje u jednom bazenu obi~no iznosi od nekolikostotina kvadratnih metara, pa do nekoliko desetinahektara. Pri izboru mikrosliva mora se voditi ra~unada on ~ini jedinstvenu cjelinu u pogledu geolo{ke

50VODA I MI BROJ 58

Sl. 10. Preliv tipa Cipolletti

podloge, pedolo{kog sloja, na~ina upotrebe zemlji-{ta i dr. Odjeljene geomorfolo{ke jedinice prirodnogglavnog vodotoka ili njegovih pritoka i prito~ica spa-daju u mikroslivove. Na terenu one trebaju da budutako izdvojene da sva ki{na voda koja pada na njiho-vu slivnu povr{inu oti~e kroz mikrotaloge takvog po-dru~ja. A. Schäfer se je bavio ovim izu~avanjem, i onisti}e da sva osmatranja u takvom malom slivu ili iz-dvojenom dijelu sliva mogu da se vr{e, kao da je upitanju potpuno hidrografski izdvojen tok.

Kontrolisanje oticanja vode i nanosa, radi sameveli~ine mikro sliva, moè se vr{iti na vi{e na~ina.Nekada se to vr{i u nekom vje{ta~ki izgra|enom ba-zenu, slivniku ili bilo kakvom deponiskom prostorupogodnom i izgra|ebnom za ove svrhe. Tako|er se,putem posebno izgra|enih limnigrafskih ure|aja ipreliva ~esto vr{i kontrolisanje oticanja vode i nano-sa u mikroslivovima. Isto tako se i putem odgovara-ju}ih hidrometriskih profila moè vr{iti mjerenje brzi-ne vode i proticaj nanosa.

U odre|enim slu~ajevima, izuzetno se moèvr{iti kontrolisanje protoka vode preko specijalno iz-gra|enih mehani~kih mjera~a, kojima se na auto-matski na~in odre|uje totalna zapremina protoka vo-de, kao i ukupna teìna vode koja je protekla prekomjera~a. Na osnovu ovih podataka mogu}e je dovo-ljno sigurno odrediti i ukupan proticaj vu~enih i su-spendovanih nanosa po teìni, koja proizlazi iz razli-ke teìne protekle vode na profilu gdje je postavljenmehani~ki mjera~, i zapremine iste vode. Ovaj na~inkontrolisanja protoke vode i nanosa vr{i se ugla-vnom izuzetno i to kod mikrosliva ~ija povr{ina neprelazi vi{e od 400 – 600 m2.

Mikroslivove na terenu treba obiljeìti, i svaki ta-kav sliv treba da dobije svoj broj i oznaku, koje seobi~no ispisuju na vidno istaknutim metalnim tabla-ma i te table se postavljaju pri u{}u svakog mikrosli-va. Obiljeàvanje linije vododjelnice mikrosliva u pilotbazenu obi~no se vr{i razli~ito obojenom drvenim ilimetalnim stubi~ima, koji se postavljaju na rastojanjuod 20-40 m du` linije vododjelnice mikrosliva. Svakitako obiljeèn i izdvojen mikrosliv se precizno ge-odetski snimi i odredi mu se povr{ina te unosi u od-govaraju}e karte.

Prof. S. Gavrilovi} navodi podjelu mikroslivova uzavisnosti od povr{ine i to:

a) Mali mikroslivovi – povr{ine od 300 do 3.000 m2

(oznaka “M”);b) Srednji mikroslivovi – povr{ine od 3.000 do

10.000 m2 (oznaka “S”);c) Poluveliki mikroslivovi – povr{ine od 10.000 do

50.000 m2 (oznaka “PV”);d) Veliki mikroslivovi – povr{ine ve}e od 50.000 m2

(oznaka “V”);e) Vrlo velikimikroslivovi – povr{ine ve}e od 200.000

m2 (oznaka “VV” ili “W”).

U slu~ajevima kada nedostaju limnigrafske in-stalacije ili elektro magnetski prenos visine vodosta-ja na prelivu, za mjerenje proticaja vode na u{}imamikroslivova (koji se u pravilu koriste), tada se za ~i-tanje proticaja vode upotrebljavaju obi~ne vodomjer-ne letve.

Thomsonov trougaoni preliv se naj~e{}e upotre-bljava za mikroslivove. Njegove stranice se sijekupod uglom od 90o (sl. br. 9). Po King-ovom obrazcuse vr{i ta~an prora~un proticaja vode za ovaj preliv.Obrazac glasi:

gdje je:

Q = proticaj vode u m3/sek;h = visina vode koja se preliva, izraèno u metrima

i mjerena uzvodno od ivice preliva najmanje zatri duìne preliva. Ako se visina vode koja preli-va uzima u metrima, a èlimo da izrazimo proti-caj vode u litrima u sekundi tada dobijeni rezul-tat treba pomnoìti sa 1.000.

Thomsonov preljev treba biti o{troivi~an i nepo-topljen preliv. Stoga je uslov pri postavljanju “nepo-topljenosti preliva” da “W” bude ve}e od visine “h”(sl. 9). Preliv tipa Thomson daje najta~nije rezultateza visine preliva od 5 – 65 cm, me|utim, kod savre-menih stanica za prou~avanje intenziteta erozije u[vicarskoj koristi se vrlo uspje{no i do 3 m visine.

Cippoletti je za odre|ivanje proticaja vode i na-nosa za ve}e mikroslivove sa ve}ih dijelova pilot ba-zena dao tip preliva sa trapezoidnim profilom, ~ije sukose stranice u nagibu 4:1, i pod uslovom da je pre-livna strana (manja osnovica) trapeza ve}a od 3 visi-ne trapeza (Sl.10). Proticaj vode sa nanosom, akozadovoljava sve navedene uvjete koje je dao Cippo-letti, ra~una se po sljede}e obrazcu:

gdje je:

Q = proticaj vode u m3/sek;b = prelivna osnovica (manja strana) trapeza u m;h = visina vode, koja se preljeva, ali mjereno najma-

nje za tri duìne visine preliva uzvodno od ivicepreliva, izraèno u m.

Pored Thomsonovog i Cippoletti-evog tipa preli-va, koji su sa tankom ivicom prelivanja i koji se lakoizra|uju, u ovaj tip preliva spada i A.J.Ivanovov pre-liv trapeznog presjeka sa nagibom kosina strana 1:1.Ta~nost mjerenja Ivanov-og preliva varira za +3%({to se smatra dovoljno ta~no za primjenu u praksi).

51VODA I MI BROJ 58

Me|utim, ovaj tip preliva praksa jo{ nije svestranoprihvatila.

Za primjenu u praksi buji~arstva, ova tri prelivasa o{trim ivicama, postoje odre|eni problemi. Naimeu slu~ajevima kada se u mikroslivu ili dijelu pilot ba-zena nalazi krupniji nanos (obluci, krupan {ljunak ilive}i blokovi kamenja), tada pri proticaju vu~eni na-nos brzo deformi{e o{troivi~ne prelive radi trenja ko-ji pri proticaju vr{i taj vu~eni nanos. Stoga u tokovi-ma i mikroslivovima sa dosta krupnog vu~enog na-nosa, mnogo je bolje primjeniti Par{alov preliv. Kodnjega se mjerenje proticaja vr{i tako da se utvr|ujegubitak pada vode koja se kre}e kroz suèni dio ko-rita (njegova konstrukcija i izgled dati su na slici br.11.). Mana ovog tipa preljeva je u dosta visokim tro-{kovima izrade, a i u samom o~itovanju podataka.Nesumnjivo njegova vrijednost je u tome {to ovaj tippreliva ima mali gubitak pada ({to nije slu~aj kod os-

talih preliva) i nesmetano sprovo|enje nanosa krozsam preljev.

Slika broj 11. pokazuje izgled Par{al-ovog prelje-va. On se sastoji iz pro{irenog ulaznog dijela kanalai suènog izlaznog kanala i dva bazena (komorice)sa vodomjernom letvom. Komorice sluè za umiriva-nje kretanja vode. Na suènom dijelu kanala (izlaz –C), treba dno na izlazu iz kanala obloìti kaldrmom ucementnom malteru ili gabionskim modracima, da bise tlo na izlazu kanala za{titilo od eventualne erozije.

Radi jednostavnijeg i prakti~nijeg o~itanja proti-caja, za svaki tip preljeva izra|uju se tabele na osno-vu kojih se dobivaju podaci o proticaju za svaku visi-nu buji~ne ki{e. Isto tako mogu se posebno za svakitip preliva izraditi grafikoni, gdje se za svaku visinuvodostaja dobiva proticaj na prelivu u litrima ilim3/sek.

Da bi se otklonile mogu}e subjektivne gre{ke,koje mogu nastati od nesavjesnog ili pogre{nog ~ita-nja vodostaja od strane osmatra~a, obzirom da sevodomjerna letva postavlja uzvodno od preljeva ukoritu na rastojanju od najmanje 3 duìne visine pre-ljeva, mnoge je istraìva~e podstaklo da na|u sigur-niji na~in ~itanja vodostaja i to automatskim ili meha-ni~kim ~ita~ima vodostaja. Na ovaj na~in se mogudobiti potrebni i ta~ni podaci, ~ak i u uvjetima vre-menskih nepogoda i najja~ih ki{a. Stoga treba {topotpunije automatizirati mjerenja i opaànja proticajavode i nanosa u oglednim slivovima – pilot bazenima.

Po uobi~ajenim hidrometrijskim na~inima opa-ànja, potrebno je imati po jednog osmatra~a za sva-ki malo udaljeniji preliv, obzirom da se radi o jakimiznenadnim nadolascima buji~nog toka koji su ugla-vnom kratkotrajni. Tako da objektivno jedan osma-tra~ ne moè u relativno kratkom vremenu da stignena sve prelive i potrebne podatke registruje. Ovo jeposebno oteàno ako se doga|a no}u.

Savremenom elektromagnetskom ili mehani-~kim prenosom podatak o visini vodostaja na dalji-nu, dobivamo istovremeno podatke sa vi{e mikrosli-vova u punktovima za prijem opaànja. Na ovaj na-~in se elimini{u mogu}e gre{ke do kojih moè do}ikod neposrednog opaànja osmatra~a.

5. MIKROBAZENIKada u programu prou~avanja imamo za cilj

ispitivanje doticanja i poniranja vode, isparavanja ni-voa malih vje{ta~kih jezera, prou~avanje melioraci-onih problema koji se odnose na kompleksne rado-ve u vezi sa borbom protiv erozije, poplava i su{e,zatim za ispitivanje mnogih biolo{kih i biotehni~kihvarijacija, limnolo{kih i sl., najbolje mogu posluìtimikrobazeni. To su obi~no prirodni deponijski pros-tori koji se sa malim devijacionim radovima osposo-be da mogu da prime vodu i nanos iz mikroslivova.

Pogodnost mikrobazena za razna istraìvanja jei u tome {to se mogu koristiti za razna biolo{ko pri-

52VODA I MI BROJ 58

Sl. 11. Preliv tipa Parshal

vredna ispitivanja, kao {to su ispitivanja drena`neuloge pojedinih vrsta {umskog drve}a ili za sli~naispitivanja u poljoprivredi, ribarstvu i sli~nim grana-ma, zatim {to se u njih mogu slobodno da ubacujubiolo{ki i kemijski pre~i{~iva}i voda, {to nije slu~ajsa objektima koji se koriste za razne privredne svrhekao {to su male vodne akumulacije, lokve i sl. Stogapostoji veliki interes i nauke i prakse za ovakvim mi-krobazenima, jer omogu}uju odgovaraju}a nau~naistraìvanja naro~ito u vezi sa potrebom osloba|anjavoda od mehani~kog nanosa i hemijske zaga|enos-ti. Tako, da kod savremenih istraìvanja u oblasti ero-zije i konzervacije zemlji{ta i voda, postaju sastavnidijelovi razvojnih programa pilot bazena, upravo mi-krobazeni kao i mikroslivovi.

Najpogodnije je da se za mikrobazene uzimajumanje depresije u pro{irenim dijelovima korita, ili bo-~ne depresije du` obale, s tim da se izoluje doticanjevode i nanosa sa okolnog dijela sliva ili drugih dijelo-va sliva, i time obezbijedi sama iz mikrosliva dotica-nje vode i nanosa.

Da bi ovako izdvojene depresije koje imaju fun-kciju mikrobazena mogle sluìti za predvi|eno pra-}enje i prou~avanje u mikroslivovima, one po pravilumoraju da imaju vodonepropustljivo dno i obale, ~i-me se omogu~ava zadràvanje vode i nanosa iz mi-kroslivova. Stoga, naro~ito u prvim godinama formi-ranja mikrobazena, je ~isto potrebno da se dno iobale presvuku u obliku tampona slojem ilova~e i gli-ne. Debljina ovog tampona treba biti dovoljna da bise sprije~ilo nepoèljno poniranje vode.

Ukoliko su prirodni uvjeti takvi da se ne moguformirati mikrobazeni u prirodnim depresijama, ondaih treba graditi vje{ta~ki.

Pra~enje i prou~avanje u mikrobazenima opada-nja ili prirasta vodostaja i nanosa, kao i zaga|enostvode hemiskim i drugim otpadnim materijama i ero-zionim nanosima, u slu~aju jakih ki{a, treba rje{ava-ti odgovaraju}im mehani~kom ili elektromagnet-skom prenosima, putem specijalnih instrumenata,kao i kod mikroslivova, ~ime bi se izbjegli svi ve} po-znati rizici koji nastaju ako se opaànja vr{e neposre-dno osmatra~ima.

6. NAU^NO-ISTRA@IVA^KI ZADACI UOGLEDNIM SLIVOVIMA POVEZANIMZA UNAPRE\ENJE PRIVREDE – POSEBNO [UMSKE PRIVREDE

U okviru nau~no-istraìva~kog rada u oglednimslivovima, mikroslivovima i mikrobazenima za dobi-vanje rezultata u prou~avanju fenomena erozije i bu-ji~nih tokova, treba zadatke istraìvanja postaviti takoda se vr{i kompleksan pristup prou~avanja: erozija –poplave – su{a – privreda u slivu, jer se jedino takomoè pravilno sagledati problematika u erozionimpodru~jima.

Razvojnim programima za ure|enje buji~nih sli-vova i erozionih podru~ja, privrede i uvo|enje privre-dno-ekonomskih mjera i radova, mogu}e je samoako se izvr{i mobilisanje svih potencijala u slivnompodru~ju. Rje{avanje ovih pitanja je ~esto vrlo oteà-no, jer se radi o vrlo delikatnim problemima. Stoga jenu`no pri}i obimnim istraìvanjima koja trebaju obu-hvatiti sve {to je zna~ajno i za praksu i za nauku.

Praksa je potvrdila u mnogo slu~ajeva, da mno-gi stru~njaci nisu ~esto ni shvatili da uspjeh ili neus-pjeh u radovima koje su izvodili na terenu nije bioosnovan na slabosti ili izvanrednim kvalitetima meto-da koje su oni primjenjivali u rje{avanju problemaerozije, poplava, su{e u poljoprivredi, {umarstvu, hi-drotehnici i dr., jer istraìvanjima nisu obuhvatili i rje-{avanje privredno-ekonomskih, sociolo{ko-demo-grafskim i drugim problemima podru~ja. Upravo i iztih razloga ciljevi istraìvanja trebaju se kompleksnopostaviti, tako da njihovi rezultati se mogu koristiti zaizu~avanje niz zna~ajnih i neophodnih pitanja zaodre|eno podru~je, ili za ~itave regije.

Van~etovi} @. isti}e da je uo~eno posebno napodru~ju cijele biv{e Jugoslavije, da skoro kod svihva`nijih investicionih elaborata za ure|enje buji~nihslivova i borba protiv erozije zemlji{ta, naj~e{}e (amoè se re}i i redovno) nije dat dovoljno precizanodgovor na pitanje: Kakvi }e biti krajnji efekti, ako seizvr{e ili ne izvr{e svi projektovani tehni~ki i biolo{kiradovi i mjere predvi|ene investicionim elaboratom.

Rje{avanje ovih pitanja mogu}e je ako se pro-u~e promjene u oticanju voda, doticanju nanosa,promjene u veli~ini prinosa na {umskom i poljopri-vrednom zemlji{tu u slivu, na~inu gazdovanja iupravljanja zemlji{tem i sl. Ovo povla~i ~itav niz dru-gih pitanja i povezan je sa konfiguracijom terena, ve-getacionom pokriva~u, tipovima zemlji{ta u slivu i ni-zom drugih pitanja. Stoga je potrebno prethodnoprovesti kompleksna istraìvanja da bi do{li do èlje-znih rezultata, a ne da se to poku{ava rije{iti povr{noza dobivanje orjentacionih saznanja o stvarnim efe-ktima antierozionih radova, {to ni u kom slu~aju nemoè da zadovolji. Ameri~ki nau~nik John Wetzel, jeuspostavio na desetine pilot bazena, oglednih slivo-va na kojima je vr{io istraìvanja u ovom procesu, {toje predstavljalo putokaz i za razne druge nau~nike.

Nau~no-istraìva~ki radovi u podru~jima ogle-dnih slivova mogu da se vr{e i za unapre|enje {um-ske privrede, kako bi se prou~ili uvjeti da se u relati-vno kratkom roku mogu dobiti maksimalne koristi iz{uma i {umsko-zemlji{nog fonda, a da se pri tomene pogor{avaju erozioni procesi, niti izazovu druge{tete.

Istraìvanja koja su organizirana u oglednim sli-vovima, a u cilju unapre|enja {umske privrede, nijeslu~ajno {to su uglavnom vr{ene iz aspekta borbeprotiv erozije, jer konzervacija zemlji{ta i vode podra-zumijeva i aktivnu privrednu obnovu slivova i erozi-

53VODA I MI BROJ 58

onih podru~ja. Same organizacije koje se bave gaz-dovanjem {umama, u redovnim uvjetima, ne vr{e to-liko ulaganja, kakva se vr{e kod radova na za{titi ze-mlji{ta od erozije i ure|enje buji~nih tokova, stogaova ve}a ulaganja mogu da daju i ve}e efekte na {i-rem planu.

U borbi protiv erozije, su{e i buji~nih poplava,mora da se radi intenzivno, pa ~ak i nasilno da se mi-jenja priroda i ekonomika buji~nih slivova i erozionihpodru~ja. Te promjene se vr{e ne samo u hidrograf-skoj mreì sliva, izgradnjom prokopa, kanal – kineta,pregrada i vje{ta~kih jezera, devijacijama vodnih to-kova ili topografskom izgledu sliva: terasiranjem str-mih padina, izgradnjom gradona, retardacionih obje-kata i sl., ve} i u biolo{koj strukturi, kojim radovimase ~esto vr{i kompletno izmjena onoga {to postoji ilionoga {to je ve} bilo. U stereotipnim radovima u {u-marstvu, to je naprotiv vrlo rijedak slu~aj. Tu su inves-tiranja za nove biolo{ke objekte redovno znatno ma-nja nego kod radova na antierozionom ure|enju po-dru~ja (Van~etovi} @. – Spasojevi} P. – Zori} S.).

Problem biolo{ke obnove podru~ja kod antiero-zionih radova, stoga treba rje{avati na na~in, kojim bise i same investicije za ove radove najbrè i najefika-snije isplatile same. Da bi se ovo uspje{no realizova-lo, potrebno je stoga osnivanje oglednih slivova,oglednih povr{ina, gdje se trebaju ispitati i takve biolo-{ke metode koje ~esto zahtijevaju visok stupanj tehni-ke i savremeniji pristup realizacije postavljenih ciljeva.

Prou~avanja u oglednim slivovima (pilot bazeni-ma) treba vr{iti u {irokom aspektu. Tako problemobnove prostranih povr{ina pod devastiranim {uma-ma i {ikarama (kojih kod nas ima dosta) treba pro-matrati istovremeno i sa aspekta borbe protiv erozijei privrednog unapre|enja tih povr{ina. Tu reba sves-trano istraìti mogu~nost za brzo i ekonomski oprav-dano regenerisanje povr{ina pod devastiranim {u-mama i {ikarama, ali koje }e istovremeno imati i za-{titnu funkciju kad je u pitanju erozija zemlji{ta. Kodpo{umljavanja golih erozionih podru~ja, vrlo je va-`na primjena odgovaraju}ih antierozionih radova (te-rasiranje, banketi, gradoni i sl.) i pored ubacivanjabrzo rastu}ih vrsta li{}arskog i ~etinarskog {umskogdrve}a, ali je isto toliko va`no promjeniti prirodno ivje{ta~ko |ubrivo za stimulisanje rasta zasijanogdrve}a i {iblja.

Uop}e gledano na nau~no istraìva~ki rad uoblasti fenomena erozije zemlji{ta i bujica, svako-dnevno se unapre|uje u cijelom svijetu, stoga trebakod organizovanja toga istraìvanja u Bosni i Herce-govini, koristiti sva najnovija dostignu}a u ovoj oblas-ti.

7. LITERATURA:Alagi} E.: Oticaj i erozija u funkciji nagiba i pokrovne

kulture u podru~ju Snagova, Magistarski rad, Sara-jevo, 1993.

Ba{i} Ferdo, Kisi} Ivica, Butorac An|elko, Mesi} Milan:Za{tita tla od erozije s aspekta odrìvog gospoda-renja tlom – iskustvo u Hrvatskoj – ANU BiH, Kori-{tenje tla i vode u funkciji odrìvog razvoja i za{titeokoline, Sarajevo, 1998.

Boìnovi} M., Vukmirovi} V.: Metode mjerenja i istraì-vanja rije~nog nanosa, JDH, Seminar, [ibenik,1973.

Bruk S.: Teorijsko razmatranje u oblasti mehanike kre-tanja rije~nih nanosa, Seminar: “Erozija, buji~ni to-kovi i rije~ni nanos, knjiga 1, Beograd, 1970.

âvar B.: Reìm nanosa u slivovima na podru~ju Bosnei Hercegovine, VODA I MI – 10/97, Sarajevo, 1997.

âvar B.: Uslovi za razvoj erozionih procesa sa stanjemerozije u Bosni i Hercegovini, ANUBiH, Simpozij,“Kori{tenje tla i vode u funkciji odrìvog razvoja iza{titi okoli{a”, Sarajevo, 1998.

\or|evi} M., Jovanovski S.: Erozija u SFR Jugoslaviji,Prvo Jugoslovensko savjetovanje o eroziji i ure|e-nju bujica, Lepenski vir, 1987.

\orovi} M.: Gubici zemlji{nih materijala i vode dej-stvom erozije s raznih tipova zemlji{ta u SR Srbiji,Doktorska disertacija, Posebna izdanja I[DI, Beo-grad, 1974.

\urovi} M.: Intenzitet vodne erozije u izvori{nom dijelurijeke Ralje u svijetlu eksperimentalnih pokazatelja,Zemlji{te i biljke, 21. br.3, 1972.

Gavrilovi} S.: Ure|aji za osmatranje oticanja vode u bu-ji~nim podru~jima, “Tehnika” br.3, Beograd, 1955.

Gavrilovi} S.: Klasifikacija buji~nih tokova Grdeli~ke kli-sure i kvantitativni reìm njihovih nanosa, Doktor-ska disertacija, Beograd, 1957.

Gavrilovi} S.: Ogledni slivovi – pilot bazeni i neki proble-mi nau~no-istraìva~kog rada, Beograd, 1967.

Gavrilovi} S.: Doprinos metodici za nau~na istraìvanjana erozionim parcelama, Me|unarodni seminar:Erozija, buji~ni tokovi i rije~ni nanos, Beograd,1970.

Gavrilovi} S.: Inènjering o buji~nim tokovima i eroziji,Beograd, 1972.

Hakl Z., Vlahini} M.: Oticanje i erozija sa malih povr{i-na, Studija, Republi~ka zajednica za nau~ni rad,Sarajevo, 1972.

Kohnke N., Bertrand R.A.: Konzervacija tla, prevod saengleskog, Svjetlost, Sarajevo, 1972.

Kostadinov S.: Mogu}nost mjerenja i prognoze prono-sa nanosa u buji~nim tokovima, [umarski fakultet,Beograd, 1994.

Kostadinov S.: Buji~ni tokovi i erozija, Beograd, 1996.Miloradov M., Bruk S.: Neka op{ta razmatranja istraì-

vanja suspendovanog nanosa, Saop{tenje br. 41-42, Beograd, 1967.

Risti} @.: Samofinanciranje i unapre|enje istraìva~kedjelatnosti, “Erozija” 1/70. Beograd, 1970.

Savi} M.: Uzimanje uzoraka i mjerenje pronosa lebde-}eg nanosa, Izdanje RHMZ-a Srbije, Beograd,1977.

Van~etovi} @.: Spasojevi} P. – Zari} S.: Iskustva i rezul-tati borbe sa erozijom u SR Srbiji, Simpozij o erozi-ji, Beograd, 1968.

54VODA I MI BROJ 58

a{tita okoline je u mirnim uvjetima ìvljenjadnevna tema razgovora. Ljudi su vrlo kriti-~ni i postavljaju mnoga pitanja, a roditeljisu zabrinuti za budu}nost svoje djece. U

svijetu gotovo da nema nikoga ko se barem malo nebrine o prirodnim uvjetima ìvota. Vijesti o ìvotnojokolini spadaju u udarne i ~esto poprimaju nagovje-{taj katastrofe. Ali i vijesti o “katastrofama” imaju je-dan navikavaju}i efekat ako se gledaocima TV ilikompjuterskih ekrana serviraju na primjer “zaga|iva-~i sedmice” ili ne{to “bromiranih furana”. A nau~nicistalno ponavljaju da nakon jedne nesre}e dolazi no-va druga~ija, pa se brige {ire i diskusijama nema kra-ja.

Ko treba da slijedi diskusiju o za{titi okoline? Svitrebaju da znaju da je to upravo polje politike, na ko-jem se histerija i strah {ire brzinom vjetra, jer rizici iopasnosti po na{u okolinu nisu tako bezopasni, akatastrofalno raspoloènje gra|ana jo{ nije ni na~eto.

Jedna djelotvotrna politika za{tite okoline trebaaktivno sudjelovanje svakog pojedinca, po{to na{aBosna i Hercegovina kao uostalom i planeta Zemljau budu}nosti treba da ima {ansu za opstanak.

Gra|anin - mislim ~ovjek pojedinac - je nesigu-ran {ta on moè da u~ini da se pojedine negativnepojave u okolini zaustave ili uspore. Njegove mogu-}nosti mu izgledaju ograni~ene. Da za sve ve} nijekasno? [ta bi se moglo u~initi kad ve} oni “veliki” -hemijska i naftna industrija, mnogobrojni automobilii kamioni, visoki dimnjaci metalurgije i termoelektra-na ili lokalni ratovi - nepovratno zaga|uju okolinu.

Kroz planiranu seriju tekstova koje }emo objav-ljivati u ovom ~asopisu }e se na jednostavan na~in

~itaoci upoznati sa uzrocima globalnih promjena uokolini i negativnim efektima tih promjena, doznati idragocjene informacije {ta pojedinac sam moèda u~ini u svakodnevnom ìvotu da se ti negativniefekti smanje.

Ovo vra}a ~itaocu nadu. Umjesto sve ~e{}e na-javljivanog smaka svijeta, uni{tenja Zemlje i degene-racije potomstva, nudi mu se mogu}nost da se uzne{to vi{e znanja i jo{ vi{e volje, uklju~i i sam u zaje-dni~ku akciju za bolju budu}nost i doprinese da se inajteì problemi po okolinu po~nu rje{avati na pravina~in. Naravno da pojedinac ne moè da zatvoriozonsku rupu nad Antarktikom, ali svi zajedno moè-mo doprinijeti da se ona dalje ne {iri tako {to }emosmanjiti upotrebu tvari koje nagrizaju ozonski omo-ta~.

Mo`da izgleda suvi{no gra|anima Bosne iHercegovine nakon ~etvorogodi{njeg iscrpljuju-}eg rata i poratne obnove govoriti o dodatnim na-porima u za{titi ìvotne okoline. Naprotiv, sma-tram da je ovo pravi trenutak da se na to skrenepa`nja upravo u procesu pripreme za ulazak uEvropsku Uniju.

Kroz ovaj serijal }e se izloìti podaci o problema-tici iz oblasti: Aktivnosti u oblasti globalnog zagri-javanja atmosfere, Odrìvog razvoja, Zraka, Vode,Zemlji{ta, Otpada, Biolo{ke raznolikosti, Energi-je, itd. Osim navo|enja ~injenica i prakti~nih savjeta,kroz serijal }e se predstavljati i druge teme od glo-balnog i lokalnog interesa.

Svaka sugestija je dobro do{la.

www.azra.jaganjac.netfirms.com

GLOBALNOZAGRIJAVANJEATMOSFERE

55VODA I MI BROJ 58

Z

Prof. dr. AZRA JAGANJAC

Vijesti i zanimljivosti

odaci o klimi prate se unazad 160 godina iu istoimenom filmu (neugodna istina –globalno upozorenje), koji je snimio AlGore oni pokazuju zavisnost koncentracije

stakleni~kih plinova (CO2, CH4, NO2, HFC, SF6) uatmosferi i globalne temperature. Emisija ovih plino-va u atmosferu je brà nego {to ih prirodni procesimogu ukloniti.

Nau~nici razmatraju razli~ite scenarije do krajaovog vijeka, koji ve} sada upozoravaju na mogu}e do-datno zagrijavanje od 1,4 do 5,8o C, {to vodi ka najbr-èm mijanjanju klime na Zemlji u zadnjih 1.100 godina.

Po{to se emitovani plinovi {ire u cijeloj atmoferipokrenute su politi~ke akcije na me|unarodnom pla-nu:1985. godine Be~ka konvencija , 1987. Montre-alski protokol, 1992. UN Okvirna konvencija opromjeni klime i najzad 1997. Protokol iz Kjota.

Sada se ve} zna da je pored nau~nika jedan po-liti~ar veoma doprinio razvoju svijesti ugroènostiokoli{a/ìvotne sredine od globalnog zagrijavanjaatmosfere.

To je, naravno, biv{i ameri~ki podpredsjednik AlGore, koji je jo{ 1994. godine na Dan planete Zemlje(22.aprila) obznanio o nau~no-obrazovnom progra-mu GLOBE, ~iji su glavni nosioci ameri~ke instituci-je UNCAR (univerzitetska korporacija za atmosfer-ska istraìvanja), NASA (uprava za atmosferu i sve-mir), NFS (dràvna fondacija za nauku), CSU (Drà-vni univerzitet Kolorado) i MFA (Ministarstvo vanjskihposlova).

U program je danas uklju~eno preko 100 zema-lja u svijetu sa vi{e od 13000 {kola, a prikupljeni po-datci se unose u zajedni~ku bazu podataka na GLO-BE serveru, koja je dostupna svakom na web strani-ci: www.globe.gov.

56VODA I MI BROJ 58

P

Slika 1. Izvori one}i{}enja zraka

Jezero Vidara u Grada~cu


Sada se tako|er ve} zna da je Al-u Gore-u dodi-jeljena Nobeova nagrada za mir za 2007. godinu{to se moè na}i na web stranici:

http://nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laure-ates/2007/press.html

i na kojoj pi{e slijede}e obrazloènje:

“Norve{ki Nobelov komitet je odlu~io da se No-belova nagrada za mir za 2007. godinu podijeli nadva jednaka dijela, izme|u UN organizacije IPCC(Me|uvladina komisija o klimatskim promjenama)i Alberta Arnolda (Al) Gora ml. za njihove naporena razvoju i {irenju spoznaje o klimatskim promjena-ma koje prouzrokuju ljudske aktivnosti, kao i za pos-tojanje osnova za akcije koje su neophodne za pro-tuakcije da se sprije~e takve promjene.”

“Pokazatelji promjena budu}e klime na Zemljimoraju se tretirati sa najve}om ozbiljno{}u imaju}i uvidu sve predostro`nosti. Ekstenzivne promjene kli-me mogu da izmijene i ugroze ìvotne uvjete ve}egdijela ~ovje~anstva. One mogu izazvati masovne mi-

57VODA I MI BROJ 58

Slika 2. Logo Nobelovog Centra za mir

Slika 3. Spas Zemlje je u na{im rukama

Slika 4. [tednjom elektri~ne energije se smanjuje emisija stakleni~kih plinova

Pored Al Gore-a i biv{i ameri~ki predsjednik William J.Clinton je osnovao fondaciju za sprovo|enje aktivnostina razvoju svijesti o okoli{u, o kojoj se moè informisatiputem web stranice:

http://www.clintonfoundation.org/index.htm.

Izme|u ostalog tu se nalazi:

“KLINTONOVA KLIMATSKA INICIJATIVA”: tzv. 10UPUTA DA BI SE @IVJELO “ZELENIM @IVOTOM”:

Koristi svoj bicikl. Za svaki prevezeni kilometar i po bi-ciklom umjesto autom oko 250 grama CO2 se ne izbacu-je u atmosferu.

[tedi vodu koriste}i deterdènt u prahu. Te~ni deter-dènti sadrè oko 80 % vode. Za pripremu vode i amba-laè, kao i za dostavu do potro{a~a potrebno je utro{itienergiju.

U{tedi jedno, dva ili vi{e stabala. Kupuj samo papirneproizvode od recikliranog papira, naro~ito one za kance-larije, WC-e i kuhinje ( ako bi se u SAD napr. u ovim pros-torijama zamijenila samo jedna kutija papirnih ubrusaproizvedenih od svjeèg drveta sa onim koji su naprav-ljeni od recikliranog papira u{tedilo bi se 87.700 stabala,330 kamiona sme}a, 120 milion litara vode-{to je godi{-nja potreba za 240 ~etvero~lanih porodica i smanjilo za-ga|ivanje zraka za 2.650 kg.

Provjeri svoje grijanje. Podesi termostat za grijanje naoko 60o C, pa }e{ tako smanjiti emisiju CO2 za 275 kg iu{tediti 45 KM/god. U{teda bi se mogla umnogostru~itiako biste ubijedili upravitelje va{ih zgrada da pove}ajiefikasnost kotlova.

Zamijeni obi~ne sijalice sa fluorescentnim. Tako }e{smanjiti emisiju CO2 za oko 150 kg i u{tediti 90 KM/god.

Kosi travu kosom a ne kosilicom na te~no gorivo, kojamoè da emituje zaga|enje kao automobil koji pre|e525 km. Razmisli koliko je to kretanje dobro i za tvojezdravlje.

Podesi svoj termostat grijanja ili hla|enja tako {to }ese isklju~ivati no}u i kad nisi kod ku}e. Primijetit }e{ ka-ko se ra~uni za struju dramati~no smanjuju a time i za-ga|ivanje okoline.

Smanji koli~inu sme}a. Kupuj proizvode sa manje pa-kunga i recikliraj papir, plastiku, staklo i metal. Smanje-njem koli~ine sme}a ponovnom upotrebom ambalaè ilinjenom reciklaòm smanjuje se emisija CO2 za oko 500kg /god.

Koristi reciklirani papir.Prema podatcima EPA (ameri-~ke agencije za okoli{) u SAD se za praznike pove}a ko-li~ina sme}a za 25% . Ako bi se ukrasni omoti za poklo-ne i po{tanske koverte ponovo koristile smanjila bi seemisija CO2 za 2,5 kg za svaki arak papira.

Napuni ma{inu za pranje su|a. Pokreni svoju ma{inuza pranje su|a samo kad je puna.tako }e{ smanjiti emi-siju CO2 za oko 50 kg i u{tediti 60 KM/god. Jo{ ako bi jepodesio na ECO-MODE u{tedio bi vi{e energije i vode.

gracije stanovni{tva i dovesti do velike utrke za ze-maljskim resursima. Ovakve promjene }e posebnoopteretiti najranjivije zemlje u svijetu. Mogu porastiopasnosti od nasilnih sukoba i ratova, kako unutarjedne tako i izme|u vi{e dràva.”

“Kroz svoje nau~ne izvje{taje u zadnjih 20 godi-na, IPCC je postigla {iroko prihva}eni konsenzus dasu ljudske aktivnosti na Zemlji uzrok globalnog zagri-javanja. Hiljade nau~nika i zvani~nika iz preko 100zemalja su sara|ivali kako bi se sa sigurno{}i utvrdiostepen zagrijavanja atmosfere. Dok je 80-tih godinapro{log vijeka globalno zagrijavanje izgledalo samokao hipoteza, 90-tih su dobiveni sigurni dokazi koji topotvr|uju. U zadnjih nekoliko godina, povezanostovih fenomena je postala jasnija a posljedice jo{ o~i-tije.”

“Al Gore je ve} duè vrijeme vode}i politi~ar zaokolinska pitanja. On je postao svjestan suo~avanjasvijeta sa klimatskim izazovima jo{ u ranoj fazi nasta-janja ovog problema. Njegova sna`na odlu~nost ko-ja se odraàva kroz politi~ku aktivnost, predavanja,filmove i knjige je osnaìla borbu protiv promjena kli-me. On je po svoj prilici pojedinac koji je najvi{e u~i-nio na kreiranju ve}eg razumijevanja mjera koje tre-ba usvojiti {irom svijeta.”

“Dodjeljuju}i Nobelovu nagradu za mir za 2007.godinu IPCC-u i Al-u Goru, norve{ki Nobelov komitetèli da doprinese o{trijem fokusu na procese i odlu-ke koje su neophodne za za{titu budu}e klime nasvijetu i time smanji opasnost po sigurnost ~ovje~an-stva.

Akcija je potrebna odmah prije nego {to se kli-matske promjene otmu ljudskoj kontroli.”

Oslo, 12. oktobra 2007. godine

58VODA I MI BROJ 58

Rijeka Una - [trba~ki buk



9 7 7 1 5 1 2 5 3 2 0 0 6

I SSN 1512 - 5327

Documents

^ASOPIS AGENCIJE ZA VODNO PODRU^JE RIJEKE SAVE SARAJEVO · Tabela 3: Prikaz eksploatacionih tro{kova malih postrojenja u pokrajini Andaluziji, [panija Investicioni tro{kovi: na osnovu