asfalt novo

7/29/2019 asfalt novo

1/39

TEHNOLOGIJAGRAENJA

NISKOGRADNJA

XII. predavanjeTEHNIKA I

TEHNOLOGIJAASFALTERSKIH

RADOVA


2/39

ASFALTERSKI RADOVI

VALJANI ASFALTBETONI

LIJEVANI ASFALTBETONI

ASFALTNI MAKADAMI

ASFALTERSKI RADOVI


3/39

Asfalterski radovi obuhvaaju izvedbu asfaltnih zastora(plone graevinske konstrukcija )

asfaltni slojevi kolnikih konstrukcija

obloge pokosa i dna hidrotehnikih kanala, brana i bazena

podloge hodnika i pjeakih staza;

podovi hala, igralita ....

od raznih vrsta asfaltnih betona

valjani asfaltni betoni

asfaltni tepisi

lijevani asfaltikod koj ih je veziv o agregata v iskomolekularna organska ugljikovodina(hidro-karbonatna) veziva

dobra adhezijsku prionjljivostna kamene materijale

hidrofobnosttj. odbijaju vodu,

plastina konzistencija,

otporna na djelovanje atmosferilija i raznih agresivnih kemikalij a.

Asfaltni beton

mjeavina triju osnovnih sastavnica

1. ugljikovodino vezivo

2. kameno brano - mljevena kamena sitne (praina) veliine "zrna"

do oko 0,25 mm (iznimno 0,71 mm)

- 60 % - 85% granulometrijskog sastava ini punilo

(promjer "estica" manji od 0,063 mm)

3. mineralna sastavnica tj. kamena sitne(agregatasfaltne mase)

nesijani ili sijani prirodni ljunak

drobljeni nesijani ili sijani minirani kameni materijal.


4/39

Ugljikovodina veziva

- prirodniasfalt o podzemnih nalazita

o ponekad izbija na povrinu u obliku asfaltnih jezera

(otok Trinidad),

- bitumen(petrolejski odnosno naftni asfalt) o dobiva kao posljednji teki proizvod (ostatak) pri

destilaciji sirove nafte,

- katran(ter)

dobiva suhom destilacijom ugljenaili, rijee, rasvjetnogplina.

Katran - kvalitetnije vezivo od bitumena -

o nia viskoznosti viskoznost je mjera unutarnjeg otpora kretanju ili promjeni ploaja

sastavnihestica neke tvar; pri povienoj temperaturi se smanjujepa se stoga sastvanice asfaltne mjeavine zagrijavaju kako bi

ukupni tehnoloki postupak rezultirao to kvalitenije izvednimasfaltnim zastorom

o visoka prionljivostna agregat

- vea otpornost na djelovanje vode

- proizvodno naskuplje vezivo

- ne rabi u masovnim asfalterskim radovima

- rabi se za visokokvalitetne lijevane asfaltne zastore- o kolnika mostov a

o plonika gradskih ulica.


5/39

Bitumen Razmjerno nepovoljna viskoznostbitumena smanjuje se -

- razrjeivanjem bitumena podesnim uljima (nakon ugradnjeasfaltne mjeavine ulja ispare - ovaj se postupak u praksi rijee koristi)

- disperzijom bitumena u vodi

o polustabilne bitumenske emulzije

o mjeavine bitumena, vodei emulgatora anionske ili kationske aktivne tvari (ovisno o agregatu)

smanjuje povrinsku napetost izmeu rasprenogbitumena i vode

omoguavaju brzo vezanje odnosno "ljepljenje" bitumenapo pov rini agregata

nakon isparavanjem ulja ili v ode bitumen ostaje kao veziv o uasfaltnoj masi.


6/39

Punilo (kameno brano) - uvruje strukture ugljikovodinog veziva

- smjesa bitumena i punila daje bitumenski mort.

o povezuje zrna kamenog skeleta

o ispunjava prostor izmeu zrna kamenog skeleta

o sastoji se od

dijela slobodnog bitumena

stvara ljepljivi filma oko zrna kamenog

skeleta koji time postaje koherentan materijal ispunjava prostor izmeu zrna kamenog

skeleta a dio pore unutar pojedinih zrna(adsorbirani bitumen)

samog bitumenskog mortakoji sadri punilo idrugi dio (vezanog) bitumena.

Agregat asfaltnog betona

- ini 92% do 97% mase asfaltne mjeavine

- sastoji se od sli jedeih proizvodnih inaica kamene

sitnei

o

prirodni (ne)sijani nedrobljeni pijesak i ljunak, o prirodni drobljeni (i si jani) ljunak,

o drobljena i sijana kamena sitnedobivena iz

(minirane) stijene

o mijeavina drobljenih (predhodno miniranih) i

prirodnih (pjeskovitih, ljunkovitih) kamenih materijalabilo nesijanih bilo sijanih.


7/39


- sva kamena sitne traenog granulometrijskog

sastava

- sedimentnog i/ili metamorfnog porijekla

- karbonatnog sadr aja

- bolje "obljepljepljivanje" bitumenom

- bolje "upijanje" bitumena

- jeftinija pridobivanje (proizvodnja)

- svi asfaltni slojevi kolnike konstrukcije

- troivi (habajui) slojevi kod srednjeg, lakog i vrlo

lakog prometnog optereenja

Mjeavina asfaltnog betona- proizvonja i /i li izvedba-

o zagrijana (topla, vrua) mijeavina

zagrijane (vrue) kamene sitnei i zagrijanog (toplog) veziva

hladne kamene sitnei i zagrijanog veziva

zagrijane kamene sitnei i hladnog veziva

o hladna mjeavina

mjeavina hladne kamene sitnei i hladnog veziva

o izvan (dalje od) mjesta ugradnje ( in plant) o u neposrednoj blizini mjesta ugradnje (mijeanje sastav nica

nije sastavni dio ugradnje asfaltne mase)

o na licu mjesta ugradnje

mjeanje sastavnica je dio postupka ugradnje asfalta(in situ).


8/39


- drobljena kamena sitne traenog granulometrijskogsastava

- eruptivno i/ili metamorfno porijeklo

- silikatni sadr aj

- visoka fiziko-mehanika svojstva (visokoaotpornost na habanje i na djelovanje smrzavanja)

- slabije/tee "obljepljuje" bitumen

- slabije "upija" bitumen - skuplja u pridobivanju odnosno u proizvodnji

- samo za zavrene asfaltne zastore

- troive (habajue) slojeve kod autocesta i cesta(vrlo) tekog prometnog optereenja (ovo iz razloga toje kamena sitne silikatnog sadraja

Vrste asfaltnih zastora i slojevaU smislu

- naina i mjesta dodavanja (mijeanja) ugljikovodinog veziva - zagrijanosti asfaltne mjeavine

- naina ugradnje (izvedbe) asfaltnog sloja

razlikuju se -

- asfaltbetoni - (v rui i hladni) valjani asfaltbetoni

- asfaltni tepisi

- lijevani asfalti (lijevani asfaltbetoni)

- asfaltni makadami- - zasuti asfaltni makadami (pov rinske obrade)

- zaliveni (penetrirani) asfaltni makadami

- mijeani asfaltni makadami

asfaltne stabilizacije


9/39

Kolnike konstrukcije od

valjanih asfaltbetona

Savitljive cestovne kolnike konstrukcije - izvode se u naelu od dva ili tri sloja asfaltbetona

o (redom od gore prema dole)

o (jednoslojni ili dv oslojni) asfaltni zastor koji obuhv aa -

troivi (habajui sloj, topeka) debljine oko 4 cm ukoliko se radi o jednoslojnom zastoru

ukoliko se radi o dv oslojnom zastoru tada obuhvaa j

vezni sloj (binder) debljine oko 6 cm,

o nosiv sloj vezan bitumenom (bito-sloj ili bito-ljunak)deblj ine oko 20 cm.

Vezani asfaltni kolnici

(kolnike konstrukcije)

Hrvatski tehnikim uvjeti za radove u cestogradnjiutvrenjuslijedee asfaltne slojeve vezanih asf altnih kolnikih konstrukcija (redom od gore):

- habajui sloj HS od asfaltbetona AB s agregatomveliine zrna-

- do 8 mm (AB 4) za deblj ine izvedenog sloja 2 3 cm - do 12 mm (AB 8) za debljine izv edenog sloja 3 4 cm

- do 16 mm (AB 11) za debljine izvedenog sloja 3,5 5 cm

- do 22 mm (AB 16) za debljine izvedenog sloja 4,5 6 cm

- do 32 mm (AB 22) za debljine izvedenog sloja 7 8,5 cm

- gornji bitumenizirani nosivi habajui sloj BNHS sagregatom veliine zrna

- do 22 mm (BNHS 16) za debljine izvedenog sloja 4,5 mm 6,5 cm

- do 32 mm (BNHS 22) za debljine izvedenog sloja 5,5 mm 10 cm

ov o je ustv ari vezni sloj.


10/39


(kolnike konstrukcije) - nastavak

Hrvatski tehnikim uvjeti za radove u cestogradnjiutvrenjuslijedee asfaltne slojeve vezanih asf altnih kolnikih konstrukcija (nast avak):

- - gornji bitumenizirani nosivi sloj BNS saagregatom veliine zrna ovisno o tipu i debljini sloja

- do 32 mm (BNS 22)

- do 45 mm (BNS 32)

- do 64 mm (BNS 45)

- donji bitumenizirani nosivi sloj DBNS sa agregatom

veliine zrna ovisno o tipu i debljini sloja - - do 32 mm (DBNS 22)

- do 45 mm (DBNS 32)

- do 64 mm (DBNS 45)

to su ustvari nosivi slojevi vezani bitumenom.


(kolnike konstrukcije) - nastavak

Suvremeni habajui tj. troivi slojevi izvode se takoer u vidu

splitmastiks asfalta (SMA) posebne vrste asfaltne mase sa vrlo kvalitetnom drobljenom

kamenom sitnei te najkavalitetnijim bitumenom i prirodnim

asfaltom kao vezivom

ov o je ustv ari jedan od oblika asfaltnog tepiha.

Donji bitumenizirani nosivi slojeviizvode se takoer kao

asfaltne stabilizacije oblik "in situ" uvrivanja slojeva kamene sitnei sa

hladnim ili zagrijanim bitumenom kao vezivom slino kao stabil izacije vezanih nosivih slojeva kamene sitnei kod kojih je

vezivo cement odnosno vapno.


11/39

Asfaltbetoni

Valjani asfaltbetoniu uem smislu: - mij eanje asfaltne mase odv ija prije i izvan mjesta same

ugradnje u asfaltnim bazama

- ugradnja sa obvezatnim valjanjem izv edenog asfaltnog sloja

- mogu biti proizvedeni i ugraeni kao

- hladne mjeavine(rijea uporaba, uglavnom za odravanjekolnika krpanjem udarnih rupa)

- (uglavnom i najee) vrue mjeavine asfaltnbetona,

- Asfaltni tepisi:

- podvrsta vrue mijeanih valjanih asfaltbetona - za izvedbu tanjih i kvalitetnijih asfaltnih zastora),


12/39

Asfaltbetoni - nastavak

- Lijevani asfaltI - mijeanje asfaltne mase prije ugradnje obavlja -

- i li u asfaltnim postrojenjima ("in plant") dalje odmjesta ugradnje,

- ili u posebnim mijealicama na kamionskompodvozjuna licu mjesta ugradnje ("in situ")

- ugradnja asfaltne mase je lijevanjem na

podlogu bez strojnog valjanje izvednog asfaltnogzastora povrina se zaglauje laganim runim drvenim valjiima

ukoliko ugradnja nije posebnim finierima za izvedbulijevanih asfalta

Asfaltni makadami

mijeanje asfaltne mase se izvodi na licu mjesta ("in situ")

o ugradnja obuhvaa mijeanje sastojaka

o zagrijani ili hladnib itumena kao veziva, hladna kamena sitne i

- podjela:

- jednoslojni .. . vieslojni zasuti asfaltni makadami - jednoslojene... vieslojne te pojaane povrinske obrade

- prvo se na podlogu nanosi ugljikovodino vezivo a zatim sloj kamene sitnei koji senakon toga uvalj a valj kom

- zaliveni (penetrirani) asfaltni makadami - prvo se izvodi sloj kamene sitnei a zatim se sloj "zalijeva" ili prska vezivom

koje zatim prodire ili "penetrir a" u sloj kamene sitnei

- obvezatno zatvaranje ovako izvednih makadamskih kolnikih konstrukcija

povrinskom obradom

- mijeani asfaltni makadami - tehnoloke kombinacije asfaltbetona i asfaltnih makadama


13/39

VALJANI ASFALTBETONI

(Vrui) valjani asfaltbetoni- osnovno je tehnoloko obiljeje

- mijeanje asfaltne mase u mijealicama ("in plant" ili "in situ")

- ugraivanje asfaltne masa zbijanjem tj . valjanjem

- vrui postupak proizv odnje (mijeanja) i ugradnje (valjanja)

- preporuene temperature skladitenja bitumena uspremnicima asfaltnog postrojenja 1300C -1600 (najvie do 1750C).

- preporuene temperature asfaltne mjeavine na izlazu izasfaltne baze od 1400C 100C do 1700 100C (najvie do 1800C)

- preporuene temperature asfaltne mjeavine na mjestuugradnje od 1300C 100C do 1600 100C (najnia 1100C)

- dulj ina prijev oza asfaltne mjeavine najvie oko 70 km

vrijeme prijevoza najv ie na 1,5 sat od trenutka prhvata naasfaltnoj bazi


14/39

(Vrui) valjani asfaltbetoniIzv edba asfaltnih zastora i slojeva kolnikih konstrukcija od vrue

mijeanih valjanih asfaltnih betonapredstavlja u

organizacijsko-tehnolokom smislu masovneasfalterske radovekoj i moraju osigurati kvalitetu izvednogasfaltnog zastorau smislu njegove -

- ravnosti ovisi o brzini izvedbe zastora i kvaliteti (nainu) njegova zbijanja,

- kompaktnosti (homogenosti) ovisi o ouvanju jednake homogenosti proizvednog sastava asfaltne

mjeavine prilikom transporta i ugradnje kao i o kvaliteti zbijanja,

- mehanika stabilnosti ovisi o ouvanju jednake homogenosti sastava asfaltne mjeavine

prilikom transporta i ugradnje

otpornosti na vodu.


15/39

Proizvodnja (vrueg valjanog)

asfaltbetona asfaltne bazeTehnoloka i konstruktivna obiljeja asfaltne baze utvruje

nain sprvaljanja (mijeanja) asfaltne mase

moe biti u tom smislu dvojak:

cikliki (asfaltne baze s ciklikom mjealicom)

kontinuirani (asfaltne baze s kontinuiranommjealicom i asfaltne baze tipa bubanj

sueilica-mijealica) Cikliki oblik spravljanja vrue asfaltbetonske mjeavine je kvalitetniji negokontinuirani zbog tonijeg mjerenja sastavnica asfaltne mase vaganjem

kod kontinuiranog postrojenja agregat se po obujmu kontinurano protokomdozira prema mijeanju

Suvremeni tehnoloki razvoj sve vie unapreuju tehniku i tehnologijukontinuirane proizvodnje asfaltnih mjeavina posebice u svrhu recikliranja

asfaltbetonskih zastora kolnikih konstrukcija.

Ciklika asfaltna baza (asfalt.

baza sa ciklikom mjealicom)


16/39

Ciklika asfaltna baza

proizvodno-tehnoloke cjeline Postrojenja obuhv aaju slijedee osnov ne proizv odno-tehnoloke

(strojne) podcjeline:

sklop v ie bunkera u obliku otvorenih silosa zaskladitenje agregatas dodavaima za "protono"predoziranje pojedinih v rsta (po veliina) zrna kamene sitnei(tzv . "frakcija") ukljuiv o transportne trake od bunkera pa nadalje,

blago zakoeni rotirajui bubanj za suenje

(zagrijavanje i otpraivanje) agregata o ako se koristi nafta kao gorivo tada se u okviru ove

podcjelina nalazi se jedna ili v ie cisterni za goriv o s opremomdovod goriva do plamenika bubnja,

bubanj za suenje(zagrijavanje iotpraivanje)

agregata

Bubanj z a suenj e agregata radi na

prostustrujnom naelu pa se naziv a

j o protustrujni bubanj zasuenje agregata. Kod njegav rua plamena masa struj i u jednomsmjeru a agregat se u bubnju kree

prema dolj e u suprotnom smjeru. Pr itomu se samo otpraiv anj e izvodi nav iem kraj u bubnja tj . na poetku

bubnja gdje ulazi agregat a gdje sutakoer temperature plamene mase

najnie.


17/39


proizvodno-tehnoloke cjeline

sklop opreme filtera (separatora) za izdvajanjepunila iz praine dobivene otpraivanjem agregatau bubnju za suenje, zajedno s opremom otpraivanje tj .izvlaenje i transport praine do i kroz ciklone i filtere koju sainjavajuposebni cjevovodi i tzv. exhaustor (v entilator) koji usisava prainu izbubnja kroz filtere;

o u okviru ove tehnoloke podcjelina nalazi se jedan ili vie

zatv orenih uspravnih silosa za uskladitenje otpraivanjemdobijenog i izvana dopremljenog punila zajedno s opremom zatransport punila do mijeanja;



sklop opreme za ("vrue") sijanje zagrijanog agregata i mijeanje svihsastavnica asfaltne mase koji je smjeten u okviru cjelovite vieetanekonstrukcije a obuhvaa slijedee dijelove -

o uspravni elevator transport agregata od bubnj a za suenje do sijanja,

o vietano (koso vibracijsko ili horizontalnorezonantno) sitoza sijanje vrueg agregata ukljuivo manje siloseprosijanih frakcija ispod sita a iznad mijealice zajedno

s vagama za ponovno mjerenje agregata i punila prije mijeanja,

ciklika mijealica vruih sastavnica asfaltnemase (prisilna mijealicama s dvije (v odoravne) osovine lopatica

suprotna okretanja unutar nepokretnog bubnja) zajedno sprotonim mjeraima veziv a i s prskalicama veziv a unutarbubnja mijealice,


18/39

Mjealica u

asfaltnoj bazi



sklop opreme skladita gotove asfaltbetonskemjeavines skip-ureajem (kosa sanduasta prenosilica) transport vrue mjeavine od ispod mijealice pa do zatvorenih (u smislu

vanjskih toplotnih utjecaja izoliranih) bunkera (silosa) smjetenih takoer u

okviru cjelovite etane konstrukcije ispod koje mogu doi kamioni zapreuzimanje i daljnji transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,

skladita odnosno spremnici (rezervoari,kotlovi) bitumena i asfalta ukljuivo opremu za zagrijavanje odnosno topljenje vaziva kao i opremu

(crpke, cjevovodi) za dovod veziva do mijealica,

sustav opreme elektro-pogona i -instalacija postrojenjaukljuivo tzv. komandnu kuicus opremom i ureajima

za upravljanje radom postrojenja.


19/39


Ciklika asfaltnabaza


20/39

Ciklika asfaltnabaza s protustrujnimbubnjem za suenje

agregata

Ciklika asfaltna baza sprotustrujnim bubnjem zasuenje agregata


21/39

Pokretna (vuena na

kotaima) cikl. asfaltna baza

(Kontejnerska) ciklika

asfaltna baza


22/39

Kontinuirane asfaltne baze dva bitno razliita tehnoloka i konstruktiv na oblika kontinuirana

naina mijeanja vrueg asfaltbetona:

- asfaltne baze s kontinuiranom mijealicom tradicijska koncepcija asfaltnih postrojenja

s zasebnim okretnim bubnjem za suenje agregata

s zasebnom opremom za kontinuirano mijeanjeasfaltne mase,

asfaltne baze s bubnjem tipa suilicamijealica suvremena koncepcija asfaltnih postrojenja

okretni bubanj za suenje ujedno i mijealica pase istovremeno u bubnju odvija zagrijavanjeagregata i njegovo mijeanje s vezivom i punilom.

Kontinuirane asfaltne baze s

kontinuiranom mjealicommalog su do srednjegproizvodnog uinkapolupokretna lakopremjestiva manjapostrojenja

po radnoj koncepciji i tomuprimjerenoj konstrukcjiprilino slina asfaltnimbazama s ciklikim nainomrada jedino to nemaju sita ito umjesto ciklike imajukontinuiranu mijealicu.


23/39


kontinuiranom mjealicom Dijelov i postrojenja:

1. sklop vie bunkera za skladitenje agregatasdodavaima za predoziranje pojedinih "frakcija" kamene sitneiukljuiv o transportne trake od bunkera do bubnja za suenje,

2. blago zakoeni okretni bubanj za suenje agregata(bubanj za zagrijavanje i istov remeno otpraivanje agregata); u okviruov og dijela nalazi se spremnik za gorivo s opremom dovod goriv a doplamenika bubnja ako se koristi nafta kao goriv o,

protustrujni bubanj zasuenje agregata

3. sklop opreme za otpraivanjem agregatau bubnjuza suenje zajedno s opremom za izvlaenje, transport i izdvajanjepraine (cjevov odi, filteri i exhaustor),


kontinuiranom mjealicom 4. sklop opreme za mijeanje i uskladitenje asfaltne

mase(najee smjeten u okviru cjelovite vieetane konstrukcije)koj i obuhv aa slijedee dijelove -

- strmi elevatorza transport agregata od bubnja za suenje dopodruja mijeanja,

- v odoravna puna mijealicaza mijeanje svihsastavnica asfaltne mase ukljiivo protone dozatoreugljikov odinog veziva i prskalice veziva unutar mijealice,

- skladita gotove asfaltbetonske mjeavineu vidu malogbunkera (silosa) ispod kojega mogu doi kamioni za preuzimanje idaljnj i transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,

5. skladita odnosno spremnici (rezervoari, kotlovi) bitumenaukljuivo opremu za zagrijavanje veziva kao i opremu (crpke,cjevovodi) za dovod veziva do mijealica,

6. oprema za elektro-pogon (elektro-instalacije) i za upravljanjeradom postrojenja ukljuivo tzv. komandnu kuicu.


24/39

Pokretna suvremena kontinuirane asfaltne baze

s kontinuiranom mjealicom

Pokretna suvremenakontinuirane asfaltne baze skontinuiranom mjealicom sredinji dio


25/39


bubnjem tipa suilica-mjealica Asfaltne baze s bubnjem tipa suilicamijealica trenutno su dv ojake

tehnoloke koncepcije i iz toga proizile konstrukcije.

njihov razvoj je zapoeo s koncepcijom i konstrukcijom okretnog

jednostrukog bubnja tipa suilicamijealica suporednim suenjemi mijeanjemsastavnica asfaltnemase u istom prostoru bubnja.

nakon toga slijedi sadanji razvoj dvostrukih bubnja tipa

suilicamijealica odvojeni procesi suenja i mijeanja sastavnica

asfaltne mase odvijaju u istom, ali po prostoru

dvostrukom, okretnom bubnju.

bubanj za suenje(odnosno samo zagrijavanje) agregata i istov remnomijeanje agregata za vezivom

vezivo se dodaje oko sredine dna bubnja kroz posebnucijev

obuhvaa uglav nom tri podruja podruje zagrijavanja agregata,

podruje zagrijavanja agregata i asfaltnog loma

(ukoliko se radi o uporabi dijelom recikliranomagregata),

podruje mijeanja s punilom (filerom) i bitumenom

kao vezivom


bubnjem tipa suilica-mjealica


26/39

Kontinuirane asfaltne baze s jednostrukimistosmjernim bubnjem tipa suilica-mjealica

Kontinuirana asfaltna baza s jednostrukim istosmjernim

bubnjem tipa suilica-mjealica agregata (agregat se kreeu istom smjeru u kojem ide i plamena struja vruegzraka) koja nema mogunost koritenja recikliranog

asfaltnog loma

Kontinuirana asfaltna baze sistosmjernim jednostrukimbubnjem tipa suilica-mjealicaagregata koja koristi recikliraniasfaltni lom (dodaje se u sredini)


27/39

Kontinuirana asfaltna baze s istosmjernimjednostrukim bubnjem tipa suilica-mjealica agregatakoja koristi reciklirani asfaltni lom (dodaje se u sredini)

Kontinuirane asfaltne baze s jednostrukimprotustrujnim bubnjem tipa suilica-mjealica

Kontinuirana asfaltna baza s jednostrukim protustrujnim bubnjemtipa suilica-mjealica agregata (agregat se kree u suprotnom smjeruu kojem ide i plamena struja vrueg zraka) koja nema mogunostkoritenja recikliranog asfaltnog loma (vezivo se dodaje u sredini)


28/39

Kontinuirana asfaltna baze s protustrujnim jednostrukim bubnjemtipa suilica-mjealica agregata (koristi reciklirani asfaltni lom)

protustrujni

jednostrukibubanj tipasuilica-

mjealicaagregata (dolaziu zoni A)

-koristi

recikliraniasfaltni lom(dodaje u sredinitj. zoni B)

- vezivo sedodaje na kraju(zona C iza

plamenika)


29/39


protustrujnim dvostrukim bubnjem tipasuilica-mjealica recikliranjeasfaltnog loma

Ugradnja (vrueg, valjanog)

asfaltbetona

Osnovni strojevi za ugradnju zastora i vezanih nosivih

slojeva od asfaltnog betona -

- finier - sloena tehnoloka oprema

- posebni graevinski stroj na pokretnom postolju

- obuhvaa slijedee osnov ne ureaje:

- sanduk za prihvat asfaltbetona iz kamiona,

- transportnu traku za dotur materijala do razdjeljivaa,

- razdjeljiva u obliku beskonanog vijka peglu za ravnanje i

poetno zbijanje ugraenog sloja asfaltnog betona

- valjci - kombinacija tandem-vibracijskog vljakai valjka

gumenjaka


30/39

Osnovni strojevi za ugradnju zastora ivezanih nosivih slojeva od asfaltnogbetona

finier


31/39

Finieri na kotaima i na gusjenicama


32/39


33/39


34/39


35/39

LIJEVANI ASFALTBETONI


36/39

Lijevani asfaltbetoniPri izvedbi zastora od lijevanih asfalta mijeanje sastvnica

prije ugradnje obavlja -

- ili u asfaltnim postrojenjima ("in plant") dalje odmjesta ugradnje -

- pri emu je, nakon dovoza, ugradnja posebnim

finierima za izvedbu lijevanih asfalta.

- ili u posebnim mijealicama na kamionskom

podvozju (tzv. kuhalima odnosno koherima) na licumjesta ugradnje ("in situ") -

pri emu je ugradnja runa lijevanjem na podlogu apovrina zastora se zaglauje laganim runim

drvenim valjiima

ASFALTNI MAKADAMI


37/39

Asfaltni makadami mijeanje asfaltne mase se izvodi na licu mjesta ("in situ")

o ugradnja obuhvaa mijeanje sastojaka

o zagrijani ili hladnib itumena kao veziva, hladna kamena sitne i

- podjela:

- jednoslojni .. . vieslojni zasuti asfaltni makadami

- jednoslojene... vieslojne te pojaane povrinske obrade - prvo se na podlogu nanosi ugljikovodino vezivo a zatim sloj kamene sitnei koji se

nakon toga uvalj a valj kom

- zaliveni (penetrirani) asfaltni makadami - prv o se izv odi sloj kamene sitnei a zatim se sloj "zalij eva" ili prska v eziv om koje zatim

prodire ili "penetrira" u sloj kamene sitnei

- obvezatno zatvaranje povrinskom obradom

- veliki broj upljina (10-12% obujma sainjavaju upljine) pa se zbogtoga tijekom koritenja (prometovanja po njima) naknadno sabijaju

Zasuti asfaltni makadami

povrinske obradeIzvedba (dvoslojnogzastora) zasutog asfaltnog makadama

obuhvaa sl ijedee teholoke zahvate - - priprema podloge

rav nanje i zbijanje nosivog nev ezanog sloja kamene sitnei ili vezanogsloja penetriranog makadama kao podloge zastora

- poetno zalijevanje (prskanje) ugljikovodinog veziva primjerice zagrijanog bitumena oko 1,4 kg/m2 ili bitumenske emulzije

oko 1,8 kg/m2

- (za)sipanje kamene sitnei sa razastiranjem(primjerice veliinezrna do 16 mm)

- meu valjanje primjerice sa dva prelaza valjkom,

- zavrno zalijevanje (prskanje) ugljikovodinog veziva,

- zavrno (za)sipanje kamene sitnei sa razastiranjem primjerice veliine zrna do 8 mm

- zavrno valjanje primjerice sa etiri prelaza valjkom.


38/39

Zasuti asfaltni makadami

povrinske obradeOsnovnu jednostav nu tehnoloku opremu (grupu strojeva) za izvedbu

zastora od zasutog asfaltnog makadama sainjava:

- spremnici, grij ai i prskalice veziva na kamionskom postolju(pokretni distributor veziva)

- nesamostalni razastirakamene sitnei(razastira agregata)koje se vjea o stranje kotae kamiona koj i dov oze kamenu sitne ikoj i se kree se zajedno sa kamionom prilikom razastiranja agregata,

- valjak.

ili - spremnici veziva na kamionskom postolju,

posebni finier

samohodni distributor veziva i razastira kamene sitnei na

jedinstvenom postolju s kotaima sa opremom za prihvat i doziranjeagregata iz kamiona te s valjkom za zbijanje poloenog zastora zasutog

makadama.


39/39

Documents

asfalt novo