2
Arhivi u Srbiji – nastavak - Novi period Od kulturnih ustanova u novom periodu su fondovi raznih zadužbina. Najvažniji je fond Arhive Srbije, u kome se nalazi građa od 1898. godine do danas, zatim fond Narodne biblioteke Srbije, fond Društva Seti Sava, fond Narodnog pozorišta, fond Mitropolije beogradske. Postoje posebni fondovi za novi period koji se tiču okupacije. Od 1941. do 1949. godine imamo fondove tzv. Nedićeve Srbije. Ta građa je dugo posle rata bila nedostupna za javnost. U ovom novom periodu nalazi se i fond Univerziteta. Univerzitet je nastao 1905. godine, kada su  pored Filozofskog, Pravnog i Tehničkog fakulteta, otvoreni još i Medicinski, Bogoslovski, Poljoprivredno- šumarski i Veterinarski fakultet. Vremenom su počeli da se otvaraju i fakulteti van Beograda. U novom periodu postoje i tzv. fondovi političko-društvenih organizac ija i fondovi radnih akcija. U Arhivu Srbije postoji i 47 ličnih fondova. Neki od važnijih su fond Ilije Garašanina, fond Nikole Pašića (koji je podeljen na dva dela: poslovni fond se nalazi u Arhivu Srbije, a lični fond je u Arhivu SANU), zatim fond Stojana Novakovića, fond Nikolaja Velimirovića. U Arhivu Srbije nalazi se i zbirka pečata i zbirka geografskih karata od XIV do XX veka. Biblioteka Arhiva Srbije je veoma bogata. Ima uglavnom specifične knjige, a ima i neke knjige kojih nema u Narodnoj biblioteci Srbije. Fond knjiga je oko 83.000.  U Arhivu Srbije postoji 7 posebnih dokumenata i za njih se izrađuje regest. Ti dokumenti su sledeći: 1. Dečanska povelja To je povel ja o osniv anju manast ira Dečani , doneo ju je Stefan Dečansk i 1330. godine. To je jedini naš srednjevekovni dokument koji se čuva u Srbiji (ostali se nalaze u Beču, Pešti i Dubrovniku). 2. Povelja austrijskog cara Leopolda – Doneta je 1695. godine. Njome je srpska opština u Budimu  proglašena privilegovanom, što znači da nije više bila u obavezi da plaća porez caru. 3. bakropis manastira Hilandara – Nastao je 1757. godine i to je najstariji prikaz manastira Hilandara. 4. Sretenjski ustav – Donet je 15,2.1835. godine, ima 15 listova. U Arhiv je primljen 1901. godine,  potom je nestao, a u Arhiv Srbije vraćen je 1946. godine. 5. rukopis Memoara prote Mateje Nenadovića 6. dva pasoša Vuka Karadžića 7. venčani list kralja Aleksandra Karađorđevića i kraljice Drage Mašin – To je crkveni venčani list iz 1922. godine. Arhiv Srbije nadležan je za mrežu arhiva u Srbiji, a svaki od njih nosi naziv istorijski arhiv i ukupno ih ima 36. U mrežu arhiva spada i Arhiv Jugoslavije koji je danas mrtav arhiv, a spada takođe i pokrajinski arhiv u Novom Sadu. Arhiv Jugoslavije osnovan je 1953. godine, kao državni arhiv FNRJ. Njegov zadatak bio je da uspostavi celinu dokumenata svihorgana više država pod imenom Jugoslavija. To je danas mrtav arhiv. Ovde imamo podelu na fondove Kraljevine Jugoslavije i fondove Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ti fondovi su iz perioda 1.12.1918. – 23.5.2006. U Arhivu Jugoslavije nalaze se fondovi  privatnih škola, štamparija... Ima skoro 7000 fondova i još ima 51 lični fond ili zbirku. Jedna od ličnih zbirki je zbirka predsednika Vlade Milana Stojadinovića. Arhiv Srbije ima bogatu biblioteku sa oko 17.000 knjiga. Istorijski arhiv Beograda. Pre Zakona o osnivanju arhiva, donet je zakon da se osnuje ovaj arhiv, što je i učinjeno 1945. godine. Zadatak je bio da se u njemu smesti građa Zemunskog magistrata. Zemun je tek 1934. godine ušao u sasta v Beog rada . Fond Zemun skog magistr ata sadrži građu od 1749. do 1934. godine, i to je najstariji fond u Istorijskom arhivu Beograda. Ovaj fond sadrži 1532 matične knjige i 2323 kutije sa građom. Pore d fonda Zemun skog magistr ata, u Istor ijsko m arhi vu Srbi je nala zi se i fond Uprave grada Beograda. U njemu se nalazi građa od 1839. do 1944. godine. Uprava grada Beograda imala je dve funkcije: sudsko-administrativnu i policijsku. Narodno pozorište je delom bilo državno, a delom ga je finansirala uprava grada. Veoma je značajna građa od 1941. do 1949, godine, jer ukazuje na kulturni život tokom okupacije. 1

Arhivi u Srbiji - Nastavak

  • Upload
    izhe

  • View
    216

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Arhivi u Srbiji - Nastavak

8/8/2019 Arhivi u Srbiji - Nastavak

http://slidepdf.com/reader/full/arhivi-u-srbiji-nastavak 1/2

Arhivi u Srbiji – nastavak 

- Novi period

Od kulturnih ustanova u novom periodu su fondovi raznih zadužbina. Najvažniji je fond ArhiveSrbije, u kome se nalazi građa od 1898. godine do danas, zatim fond Narodne biblioteke Srbije, fond

Društva Seti Sava, fond Narodnog pozorišta, fond Mitropolije beogradske.Postoje posebni fondovi za novi period koji se tiču okupacije. Od 1941. do 1949. godine imamo

fondove tzv. Nedićeve Srbije. Ta građa je dugo posle rata bila nedostupna za javnost.

U ovom novom periodu nalazi se i fond Univerziteta. Univerzitet je nastao 1905. godine, kada su

 pored Filozofskog, Pravnog i Tehničkog fakulteta, otvoreni još i Medicinski, Bogoslovski, Poljoprivredno-

šumarski i Veterinarski fakultet. Vremenom su počeli da se otvaraju i fakulteti van Beograda.

U novom periodu postoje i tzv. fondovi političko-društvenih organizacija i fondovi radnih akcija.U Arhivu Srbije postoji i 47 ličnih fondova. Neki od važnijih su fond Ilije Garašanina, fond Nikole

Pašića (koji je podeljen na dva dela: poslovni fond se nalazi u Arhivu Srbije, a lični fond je u Arhivu

SANU), zatim fond Stojana Novakovića, fond Nikolaja Velimirovića.

U Arhivu Srbije nalazi se i zbirka pečata i zbirka geografskih karata od XIV do XX veka.

Biblioteka Arhiva Srbije je veoma bogata. Ima uglavnom specifične knjige, a ima i neke knjige kojih

nema u Narodnoj biblioteci Srbije. Fond knjiga je oko 83.000.

 

U Arhivu Srbije postoji 7 posebnih dokumenata i za njih se izrađuje regest. Ti dokumenti su sledeći:1. Dečanska povelja – To je povelja o osnivanju manastira Dečani, doneo ju je Stefan Dečanski

1330. godine. To je jedini naš srednjevekovni dokument koji se čuva u Srbiji (ostali se nalaze u Beču, Peštii Dubrovniku).

2. Povelja austrijskog cara Leopolda – Doneta je 1695. godine. Njome je srpska opština u Budimu

 proglašena privilegovanom, što znači da nije više bila u obavezi da plaća porez caru.

3. bakropis manastira Hilandara – Nastao je 1757. godine i to je najstariji prikaz manastira

Hilandara.

4. Sretenjski ustav – Donet je 15,2.1835. godine, ima 15 listova. U Arhiv je primljen 1901. godine,

 potom je nestao, a u Arhiv Srbije vraćen je 1946. godine.

5. rukopis Memoara prote Mateje Nenadovića

6. dva pasoša Vuka Karadžića

7. venčani list kralja Aleksandra Karađorđevića i kraljice Drage Mašin – To je crkveni venčani

list iz 1922. godine.

Arhiv Srbije nadležan je za mrežu arhiva u Srbiji, a svaki od njih nosi naziv istorijski arhiv i ukupno

ih ima 36. U mrežu arhiva spada i Arhiv Jugoslavije koji je danas mrtav arhiv, a spada takođe i pokrajinski

arhiv u Novom Sadu.

Arhiv Jugoslavije osnovan je 1953. godine, kao državni arhiv FNRJ. Njegov zadatak bio je dauspostavi celinu dokumenata svihorgana više država pod imenom Jugoslavija. To je danas mrtav arhiv.

Ovde imamo podelu na fondove Kraljevine Jugoslavije i fondove Socijalističke Federativne Republike

Jugoslavije. Ti fondovi su iz perioda 1.12.1918. – 23.5.2006. U Arhivu Jugoslavije nalaze se fondovi

 privatnih škola, štamparija... Ima skoro 7000 fondova i još ima 51 lični fond ili zbirku. Jedna od ličnih

zbirki je zbirka predsednika Vlade Milana Stojadinovića. Arhiv Srbije ima bogatu biblioteku sa oko 17.000

knjiga.

Istorijski arhiv Beograda. Pre Zakona o osnivanju arhiva, donet je zakon da se osnuje ovaj arhiv,što je i učinjeno 1945. godine. Zadatak je bio da se u njemu smesti građa Zemunskog magistrata. Zemun je

tek 1934. godine ušao u sastav Beograda. Fond Zemunskog magistrata sadrži građu od 1749. do 1934.godine, i to je najstariji fond u Istorijskom arhivu Beograda. Ovaj fond sadrži 1532 matične knjige i 2323

kutije sa građom.

Pored fonda Zemunskog magistrata, u Istorijskom arhivu Srbije nalazi se i fond Uprave grada

Beograda. U njemu se nalazi građa od 1839. do 1944. godine. Uprava grada Beograda imala je dve

funkcije: sudsko-administrativnu i policijsku. Narodno pozorište je delom bilo državno, a delom ga je

finansirala uprava grada.

Veoma je značajna građa od 1941. do 1949, godine, jer ukazuje na kulturni život tokom okupacije.

1

Page 2: Arhivi u Srbiji - Nastavak

8/8/2019 Arhivi u Srbiji - Nastavak

http://slidepdf.com/reader/full/arhivi-u-srbiji-nastavak 2/2

Fond specijalne policije takođe postoji u Istorijskom arhivu Beograda. Građa iz ovog fonda je

 posebno obrađena. Godine 2005. ovde je pristigla građa Odeljenja za zaštitu naroda.

Ovde se nalazi i fond Skupštine grada Beograda, koja je nasledila upravu grada Beograda. Taj fond

datira od 1944. godine do danas. Za sada ima više od 3000 knjiga i 2500 kutija građe.

Posebnu dragocenost čine crkvene matične knjige, kojih ima 509. Tu se nalaze pravoslavne,rimokatoličke i jevrejske crkvene knjige u periodu od 1721. do 1913. godine.

Lični fondovi nisu mnogu bogati, ali zato postoji velika zbirka geografskih karata i plakata.Istorijski arhiv Beograda imao je veliki broj dokumenata iz drugih arhiva koja se tiču Beograda i tu

građu je objavio u 4 toma. Nalazi se takođe i snimljena građa iz Dubrovnika, Beča, Istambula.

 Najstariji dokument je poseban dokument – turski spis  Razgovor hrišćanina i Osmanlije o raju iz

1691. godine.

2