Arhitekt Milan Žerjavić

LXXX PROSTOR 1[33] 15[2007] Znanstveni priloziScientific Papers

Sl. 1. Pet viestambenih zgrada M. @erjavia na maketiMoskovskoga boulevarda (danas Ulica grada

Vukovara) iz direktivne regulacijske osnove Zagreba,

Urbanistiki institut Ministarstva graevina

Narodne Republike Hrvatske, ravnatelj Vladimir

Antoli, 1949.

Fig. 1 Five apartment blocks designed by M. @erjaviin the scale model of Moscow boulevard (Vukovar

street nowadays) from the urban plan of Zagreb,

Urban planning Institute of the Croatian Ministry

of Architecture headed by Vladimir Antoli, 1949

Vedran IvankoviMentor: Prof. dr.sc. Mladen Obad itaroci*

Sveuilite u Zagrebu

Arhitektonski fakultet

HR 10000 Zagreb, Kaieva 26

Izvorni znanstveni lanak

UDK 72.036:72-05(497.5 Zagreb) @erjavi, Milan

Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam

2.01.02 Urbanistiko i prostorno planiranje

2.01.04 Povijest i teorija arhitekture

i zatita graditeljskog naslijea

lanak primljen / prihvaen: 15. 01. 2007. / 31. 05. 2007.

Znanstveni priloziScientific Papers 15[2007] 1[33] PROSTOR 81

University of Zagreb

Faculty of Architecture

HR 10000 Zagreb, Kaieva 26

Original Scientific Paper

UDC 72.036:72-05(497.5 Zagreb) @erjavi, Milan

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning

2.01.02 Urban and Physical Planning

2.01.04 History and Theory of Architecture

and Preservation of the Built Heritage

Article Received / Accepted: 15. 01. 2007. / 31. 05. 2007.

Prolegomena za opus arhitekta Milana @erjaviaViestambene zgrade u Ulici grada Vukovara 228-236 u Zagrebu

Prolegomena for Milan @erjavi's Architectural OeuvreApartment Blocks in Vukovar Street 228-236 in Zagreb

Ulica grada Vukovara

Zagreb

@erjavi, Milan

U lanku temeljenom na istraivanju arhivske grae donosi se atribucija i data-

cija pet stambenih zgrada u Ulici grada Vukovara u Zagrebu, koje su do danas

bile pogreno datirane i pripisane nepoznatome autoru. U kontekstu u ko-

jem nastaju, ukazujui na bitne odrednice, a nerijetko i suprotnosti burnoga

vremena, autor naglaava kvalitativne vrijednosti stambene arhitekture i daje

neke ope zakonomjernosti u prosuivanjima odnosa arhitekt-arhitektura i ar-

hitektura-drutvo. Takoer, lanak donosi do danas neobjavljen opus arhitek-

ta Milana @erjavia.

This paper gives an analysis of the authorship and dating of five residential

buildings in Vukovar street in Zagreb which have been wrongly dated and at-

tributed to an unknown architect. The author here makes a qualitative study

of the residential architecture in the context of the historical period in which the

buildings (subject of this paper) were designed and built giving reference to

the essential parameters and sometimes even contradictions of that historical

period. The paper presents the unpublished works of Milan @erjavi, the de-signer of this five residential buildings.

Vukovar street

Zagreb

@erjavi, Milan

* lanak je nastao u okviru autorova rada na doktorskoj disertaciji i na znanstvenome projektu Urbanistiko i pejsano naslijee Hrvatske kao dio europske kulture.

DRU[TVA, VIZIJE, ARHITEKTI

SOCIETIES, VISIONS, ARCHITECTS

Model idealnoga grada kolektivnog sta-novanja, u 20. stoljeu zamiljen na nizu pri-

mjera kao to je Ville Radieuse svestranaapoteza novih drutvenih odnosa, dobivao je

u oblicima svoje pojavnosti mnoge pogrene

paradigme, eksperimentalna traenja i poje-

dinana prosuivanja. Od nositelja helad-

sko-helenistike graditeljske tradicije, prisut-

ne i u mislima vodeih protagonista moderne

arhitekture, do pogrenoga shvaanja opih

smjernica funkcionalizma i, osobito u urba-

nizmu, do proizvoljnih interpretacija semanti-

ko-romantinih postavki o izmiljenome

geniju mjesta arhitektura u Hrvatskoj i

zbivanja koja e potaknuti neizbjena teorij-

ska razmatranja u prvim su desetljeima na-

kon Drugoga svjetskog rata odraavali razlii-

te oblike uvjetovanosti vrlo specifine dru-

tvene stvarnosti.

Zamisao je grada 20. stoljea od prvih proma-

tranja izgradnje i proirenja Zagreba 1930-ih

godina djelomino ostvarena etrdesetih i pe-

desetih, nakon predstavljanja prijedloga regu-

lacijske osnove, u doba ambiciozne izgradnje

u Ulici grada Vukovara. A u to su doba u kon-

cepcijama europske stambene izgradnje, bli-

skim vjeri u snagu i duh kolektivistikog svje-

tonazora, i konano u realizacijama od Unitd'habitation u Marseilleu do prijedlogak pojedi-nih lanova grupe Team 10 i dalje prisutni ut-

jecaji teorije socijalnih pokreta od Saint-Si-

monova anarhosocijalizma i Fourierovih falan-

sterija s prijeloma 17. i 18. stoljea do refleksija

Marxova uenja s poetka 20. stoljea. Djelo-

mina realizacija jedne cjelovite vizije novoga

grada na podruju nekadanjega zagrebakog

predgraa ukazuje takoer na napredak vizije

upravo u doba dominacije revolucionarnih

drutvenih polazita.

Meutim, cjelokupni opus tada vodeih arhi-

tekata Hrvatske ne predstavlja ujedno i najvi-

a dostignua u oblikovanju. U stisci s vreme-

nom, te zbog ogranienih tehnikih moguno-

sti i problema stambenog zbrinjavanja nado-

lazeih masa, trebalo je do ostvarenja vie

faze rtvovati i vizualne konstelacije arhitek-

ture. U konkretnome sluaju Milana @erjavi-a, svedena tek na tipske projekte kojima au-

torstvo i dostignua vremena nisu konana

instanca, zagrebaka arhitektura jo je jed-

nom u svojoj povijesti pokazala svu prakti-

nost i skromnost, u kojima i lee njezina kvali-

teta, veliina i oblikovne vrijednosti. Pet je vi-

estambenih zgrada u istonome dijelu Ulice

grada Vukovara, koje do danas nisu bile to-

no datirane i atribuirane, ekletantan primjer

spomenutih mehanizama socijalna vjera i

optimizam kao polazite svakom klimat-

skom i kontekstualnom razmatranju hrvat-

ske poslijeratne arhitekture.

Kao i ove stambene zgrade prvoga poratnog

desetljea izgradnje Zagreba, ni cjelokupni

opus arhitekta Milana @erjavia, koji je ponaj-prije vezan za stanovanje, nije sistematiziran i

adekvatno valoriziran. Malo je publiciranih

radova koji govore o njegovoj arhitekturi, a u

kontekstu poslijeratne izgradnje Zagreba Mi-

lan @erjavi spominje se u prvom redu kao au-tor stambeno-poslovne etverokatnice u Bo-

govievoj 1a i sklopa na krianju Martieve i

Vojnovieve ulice Vojnovieva br. 22-32 (za-

jedno s Pavlom Baranjaijem), kao i viestam-

benih zgrada: dvije u Martievoj 30-36 i

53-61, te jedne u Prilazu baruna Filipovia

4-10. No, uz ove je zgrade @erjavi potpisaoprojekt manje viestambene zgrade u Bianki-

nijevoj 8 i tipske projekte za stambenu izgrad-

nju Volovice pet viestambenih zgrada u

Zapoljskoj br. 2-30, zatim projekte viestam-

benih zgrada u Folnegovievu naselju, nase-

lju Novi Savski gaj i stambeno-poslovni sklop

u Savskoj ulici krianje s Vukotinovievom

(Vatrogasni dom).

Do danas susreemo ga i u kontekstu projek-

ta Nevena egvia za prvu viestambenu

zgradu u Ulici grada Vukovara 56-60 iz 1947.

godine. U promatranjima oko pozicije ove

graevine na buduemu najveem boulevar-

du Zagreba, okosnici njegova razvoja u soci-

jalizmu, i u pitanjima preprojektiranja sudje-

lovali su, osim @erjavia kao operativca koji jeizradio projektnu dokumentaciju za izmjene, i

uglednici iz tadanjega javnog i kulturnog

ivota Antun Augustini i Miroslav Krlea.1

To govori kakvu je ulogu u burnim trenucima

82 PROSTOR 1[33] 15[2007] 80-95 V. IVANKOVI Prolegomena za opus arhitekta Milana @erjavia Znanstveni priloziScientific Papers

Sl. 2. Milan @erjavi (1915.-1971.)

Fig. 2 Milan @erjavi (1915-1971)

odluke o izgradnji buduega novoga grada

ogleda novog drutvenog koncepta u doba iz-

gradnje Zagreba nakon ukidanja (1945. godi-

ne) prijeratne Regulacijske osnove imala

dananja Ulica grada Vukovara i koliko je bilo

vano u godinama Informbiroa i raskola ne-

ko jedinstvenoga socijalistikog puta uskla-

diti oblikovne i doivljajne konstelacije, kojih

e odrednice i nakon odraza bitnih politikih

koordinata vremena u podruju kulture i um-

jetnosti, na razmeu utjecaja Istoka i Zapada,

jo dugo vremena ukazivati na smjer nesigur-

nih putova.

Upravo u tim godinama radi i stvara Milan

@erjavi. Nakon stambeno-uredske zgradeegvi-@erjavi, sudionik je u izgradnji Uli-ce grada Vukovara. Godine 1956. projektirao

je stambenu zgradu na sjeverozapadnoj stra-

ni krianja s Drievom, na kojoj se tada radi-

lo u novooformljenom Arhitektonskom pro-

jektnom zavodu @erjavi, a prije toga nebo-dera potpisao je i projekt za pet predmetnih

graevina.

U ovome lanku donosim atribuciju i dataciju

pet viestambenih zgrada prema izvornoj ar-

hivskoj grai, smjestivi ih prethodno u pro-

storno-vremenski okvir kojemu pripadaju i u

kontekst do danas nepoznata rada Milana

@erjavia.

MILAN @ERJAVI] (1971.-1915.)

MILAN @ERJAVI] (1971-1915)

Smrt je Milana @erjavia zatekla nenadano, ukolovozu 1971. godine, kada se ve prestao

svakodnevno baviti arhitekturom. Za sobom

je u projektnom uredu APB @erjavi ostaviomlade arhitekte: Borisa Duplania, Branu

Luara, Miroslava Kovaia, Sekanu Anzulo-

vi i druge.

Meu njegovim posljednjim projektima, u ne-

koj bizarnoj igri sluajnosti, kriju se obiljeja

njegova cjelokupnoga stvaralakog opusa.

Viestambene su zgrade na Volovici (Za-

poljska 2-30) arhitektov nasluujui povratak

modernom izrazu jednostavnih struktura, u

kojima koristi armirani beton i vernakularne

elemente to ukazuju na pripadnost sredini iz

koje potjee vezu s tlom, rodom i entitetom.

Ove zgrade kao da nisu oblikovni pomak od

prvoga ozbiljnijeg projekta diplomskoga

rada. Povratak poetnim modernistikim ide-

alima, ta suta i nejasna transpozicija mlade-

nakih ideala arhitektovih, lienih subjektiv-

ne intonacije i lokalnog obiljeja, pokazuje la-

tentne kontradikcije njegova opusa. Mladi je

ponovno doao do rijei i duh avangarde, ro-

mantino zaigran u predveerje, evocira za-

boravljeno.

No, bili su to ve svjetovi bez dodirnih toaka.

Avangardni je koncept arhitekture naputen i

godine u kojima @erjavi ostvaruje svoje po-sljednje projekte bile su, u sutonu drutvenih

ideologija, poetak novih smjernica projek-

tantskoga rada. Ovo se stajalite, danas ve

stereotipno dominantno u znanstvenim raspra-

vama i publicistikim razmatranjima o duhu

vremena, gotovo neprimjetno pojavljivalo u

shvaanjima tada vodeih europskih intelek-

tualaca. S diskurzivnom situacijom stanovito-

ga kulturnog pesimizma i socijalno-politike

deradikalizacije bude se nove snage koje u

svojim koncepcijama daju anemine varijante

rjeenja za izlaz iz predstojee ture usredoto-

enosti na stanje sadanjice, bez pregnantnih

vizija budunosti koje bi mogle osigurati polet

s nekim novim, moda opet nesigurnim i mi-

moilazeim ciljevima. U tome e se kontekstu

pojavljivati brojni arhitekti tvorci prijedloga

na tragu recentnih, tihih drutvenih promjena,

ali Milan @erjavi, iako vjerojatno potpunosvjestan novih mogunosti to ih je donijelo

vrijeme, ostaje na tragu prakse koje je realiza-

cija konana instanca, uspjeh i pokretaka

snaga istovremeno.

ezdesetih godina naslijedio je @erjavi isku-stvo vodstva vlastita ureda i rada u Gradsko-

mu projektnom i geodetskom poduzeu

Osnova, u kojem je zaposlen od 1948., a na

rukovodeem poloaju od 1951. do raspada

poduzea 1954. godine, kada iz Osnove na-

staju arhitektonski projektni biroi (APB) Ili-

ji i @erjavi. APB @erjavi, bavit e se doarhitektove smrti uglavnom projektiranjem

viestambenih zgrada.

Znanstveni priloziScientific Papers Prolegomena za opus arhitekta Milana @erjavia V. IVANKOVI 80-95 15[2007] 1[33] PROSTOR 83

1 Prema Nevenu egviu, Gradski narodni odbor Zagre-ba osnovao je povjerenstvo za izgradnju prve zgrade u da-

nanjoj Ulici grada Vukovara, u kojemu su bili Miroslav

Krlea, Antun Augustini i Veeslav Radau. Cilj rada ovo-

ga povjerenstva bile su smjernice budue izgradnje nove,

najvee gradske ulice. (*** 1958: 3)

Sl. 3. Milan @erjavi (prvi slijeva) sa suradnicimaAerom Kabiljom, Slavkom Lwyjem i drugima

Fig. 3 Milan @erjavi (first left) with his colleaguesAer Kabiljo, Slavko Lwy and others

Poslijeratne su godine nedvojbeno bile iza-

zovne za @erjavia. Kao i za rata, mnogi njego-vi projekti nisu izvedeni, a mnogi natjeaji

iako unaprjeuju stanje u struci, ukazujui i

na nove mogunosti oblikovanja bili su uza-

ludni. Stakleni paviljon usluga s vitkom kon-

strukcijom od armiranoga betona, smjeten

uza zgradu Glavnoga kolodvora u Zagrebu,

nije realiziran. U paviljonu koji je arhitekt idej-

no koncipirao 1951. godine, trebale su biti

prostorije za prtljagu, ambulanta, info-centar

i drugi sadraji.

Iz prvih godina rada u Osnovi, uz projekt za

izmjenu egvieve zgrade u Ulici grada Vuko-

vara br. 56-60, znaajni su @erjavievi idejniprojekti tipskih djejih jaslica za 45, 60 i 80

djece za natjeaj iz 1948., te projekti djejih

jaslica V. rajona, kolske zgrade sedmoljetke

i doma uenika u privredi u Zagrebu, takoer

iz 1948. godine.2Dom uenika u privredi i sed-

moljetku za Trnje projektira zajedno s arhitek-

tom Franjom Tiinom. U Osnovi on koncem

1940-ih takoer projektira ljevaonicu olova za

tvornicu Munja i tvornike zgrade Elka u

Zagrebu. Potkraj 1940-ih @erjavi se bavi kon-cipiranjem prostora za velike skupove poput

prvomajskih sletova, sveanih okupljanja la-

nova partije i komiteta te proslava brojnih no-

vih obljetnica (Sl. 6). Ovaj scenografski opus

prepoznatljiva raspona motiva od Lgerovih

poklika do modernizma arhitektonikih

oblika koji najavljuju definitivan povratak

hrvatske arhitekture u europske okvire po-

kazuje recentna razvojna dostignua uvjeto-

vana pokretanjem radnoga naroda i arhitek-

tovu vjetinu u balansiranju trenutnih zahtje-

va i potreba.

Od ljeta 1945.@erjavi je, kao imnogidrugi arhi-tekti ratne generacije, angairan u novoo-

formljenom Ministarstvu graevina Narodne

Republike Hrvatske na planovima obnove zem-

lje. Ve nakon godinu dana odlazi u graevno

poduzee Kabiljo, a kratko nakon toga, 1947.

godine, u Sarajevo na dravnu slubu, s obve-

zama koje je prethodno obavljao i u Ministar-

stvugraevinauZagrebu.UOsnovukonano

dolazi koncem 1948. godine.

Prve je mjesece po zavretku rata @erjavi do-ekao kao rukovoditelj Graevnoga ureda II.

Jugoslavenske narodne armije u Zagrebu,

gdje radi na obnovi vojarnica. No, iskustvo u

izgradnji vojnih graevina mladi je arhitekt

stekao 1944. godine radei u uredu Oruni-

tva Nezavisne Drave Hrvatske. U razdoblju

od travnja 1941. do kraja 1943. @erjavi je uslubi Ministarstva graevina NDH, u koju je

primljen s Tehnikog odjela Banovine Hrvat-

ske.3U Ministarstvu NDH radi zajedno s broj-

nim kolegama, primjerice Aerom Kabiljom

(Sl. 3). Njegov opus nastao tijekom rata obuh-

vaa projekte seoskih gospodarstava koje

radi u suradnji s Franjom Tiinom i gradite-

ljem Kostelcem za tadanja hrvatska podruja

Panoniju, Liku i Gorski kotar, Dalmaciju i Bo-

snu, za koja su na natjeaju Tipovi seljakih

gospodarstava 1944. dobili jednu od pre-

stinih dravnih nagrada. Ove kue pokazuju

jasne uzore u propagiranome heimatstilu

(Sl. 4, 5, 7 i 10).

U prvoj je polovici 1940-ih @erjavi intenzivnoprojektirao, a po njegovim se projektima gra-

dilo: upravne i gospodarske zgrade u Sv.

Kriu-Zaretje te zgrade za preradu voa u Gor-

njoj Stubici i Petrinji. Projektirao je zgradu um-

jetnoga mlina na valjke za Ivana i Olgu Pantlik

u Roviu te neke obiteljske kue u okolici Za-

greba, poput kue za Ladislava i Adu Hrastnik

u Gornjem Stenjevcu (Sl. 9). Moda je najzna-

ajniji njegov realizirani projekt u NDH bio ka-


2 Ova tri projekta u kontekstu poslijeratne obnove zem-lje prati tada jedini hrvatski asopis za arhitekturu: ***

1948.b: 18-19; *** 1948.c: 23; *** 1948.d: 24-25.

3 U Tehnikom odjelu Banovine Hrvatske @erjavi je ra-dio kao projektant i projektantski nadzornik na izgradnji

dravnih graevina.

4 Od kraja II. svjetskog rata naselje nosi naziv Kri.

5 Iz zbirke obitelji @erjavi

Sl. 6. M. erjavi: Obnova

Fig. 6 M. erjavi: Renovation

Sl. 5. M. erjavi i F. Tiina: Dinarski tip kue

za seosko gospodarstvo, 1944.

Fig. 5 M. erjavi and F. Tiina: Dinaric-type

of farmhouse, 1944

Sl. 4. M. erjavi i F. Tiina: Panonski tip kue

za seosko gospodarstvo, 1944.

Fig. 4 M. erjavi and F.Tiina: Pannonian-type

of farmhouse, 1944

pela u Bjelovaru, zavrena 1944., koju su 1945.

sruili partizani (Sl. 12). Na samim poecima

rada u NDH @erjavi s arhitektom MilanomGrakaliem stjee i prvo javno priznanje za

svoj rad treu nagradu na natjeaju Tipovi

osnovnih kola u Hrvatskoj.

Po povratku sa studija iz Praga i nakon krae-

ga studentskoga radnog iskustva kod ing. Ho-

ube i Wimmera i u graevnom poduzeu

@elezny u Pragu, @erjavi se 1940. zapolja-va u Zagrebu kod ing. Zorislava Franjetia,

gdje radi do travnja 1941. godine. Do diplome

na tadanjoj Njemakoj visokoj tehnikoj ko-

li u Pragu u veljai 1940. iz studentskih su go-

dina ostali sauvani neki @erjavievi projekti,poput diplomskoga rada omladinskog od-

maralita, koji i po temi i po funkcionalisti-

kom pristupu ocrtava jasne moderne postav-

ke eke meuratne kole (Sl. 8).

No, nije studiranje, suhoparno projektiranje i

uredski posao jedina preokupacija ambicioz-

nog studenta u Pragu. U jednome do danas

nepoznatome dijelu arhitektova habitusa,

koji pomalo odie dahom melankolije i ravno-

dunosti, @erjavi je pokazao ranu sklonostsocijalnoj tematici. Poetak je njegova stva-

ranja skroman slikarski opus, uglavnom ak-

varel na kartonu, tematski zaokruen veduta-

ma ulica i krovova prakoga predgraa u ma-

niri 1930-ih, gdje se socijalna komponenta ot-

kriva ve u izboru teme (dotrajale stambene

kue) i tonaliteta (Sl. 11). Prikaz akta ene, u

kojem afirmacija plohe sugerira stanovit raz-

vrat u opusu, predstavlja jedno od rijetkih po-

java ljudskoga lika (Sl. 13), dok faktografski

prikazi detalja prakih krovova i proelja oda-

ju arhitekta buduega sljedbenika prakse i

vremena, koji teko da bi uzviknuo: La pein-

ture, c'est moi!.

U Zagreb @erjavi dolazi 1930. godine, nakonzavrene graanske kole u Ivani Gradu i

osnovne u rodnome Vojnom Kriu,4i tada se

upisuje u srednju tehniku kolu. U spo-

men-obiljeju izdanom u povodu 40. obljetni-

ce ove kole zabiljeeno je da su aci razgle-

dali izlobu grupe Zemlja, odranu 1932. u

Zagrebu.5

Milan @erjavi roen je 28. rujna1915. godine.

Do danas su poznate realizirane @erjavieveviestambene zgrade u Zagrebu:

a) 1950-ih: stambeno-poslovna zgrada u Bo-govievoj 1a (1954.); dvije viestambene

zgrade u Martievoj br. 30-36 i br. 53-61

(1954.); po jedna u Prilazu baruna Filipovia

br. 4-10 (1954.) i u Biankinijevoj br. 8 (1954.);

viestambeni sklop na krianju Martieve i

Vojnovieve ulice s deseterokatnim nebode-

rom Vojnovieva br. 22-32 (sve zajedno s

Pavlom Baranjaijem, 1956.); viestambene

zgrade u Savskoj br. 92-98 (1957.), u Drie-

voj 10 (krianje s Ulicom grada Vukovara,

1957./58.), na krianju Barieva-Derenino-

va (zajedno sa Zlatkom Ogorelcem, 1958.), na

krianju Maksimirska-Harambaieva (s Pa-

vlom Baranjaijem, 1958.), stambeno-poslov-

na zgrada na krianju Savske i Vukotinovie-

ve (1959.), i pet tipskih viestambenih zgrada

u Ulici grada Vukovara br. 228, 230, 232, 234 i

236, kojih je projekt zapoeo 1949., a koje su

izvedene tek 1956./57. godine.

b) 1960-ih: pet zgrada na Volovici Za-poljska br. 2-30 (1960.), te nekoliko zgrada u

Drievoj na poetku Folnegovieva naselja

i u naselju Savski gaj u Novome Zagrebu.

Znaajnije su @erjavieve obiteljske kue rea-lizirane 1950-ih i 1960-ih godina: kua za sli-

kara egotu u akovievoj br. 12, te kue

obitelji: Muhi Horvatovac br. 10, Dimini

Lainska br. 40, Herak Glogovac br. 2b, Za-

stavnik Rockefellerova br. 35 i Bogdan Bu-

kovaka br. 149. U razdoblju od dolaska iz

Praga u Zagreb 1940. do 1945. @erjavi je uztipske kue seoskih gospodarstava Panonije,

Like i Gorskog kotara, Bosne i Dalmacije pro-

jektirao i spomenutu kuu za Ladislava i Adu

Hrastnik u Gornjem Stenjevcu, potom kuu


Sl. 7. M. @erjavi i F. Tiina: Jadranski tip kueza seosko gospodarstvo, 1944.

Fig. 7 M. @erjavi and F. Tiina: Adriatic-typeof farmhouse, 1944

Sl. 8. M. @erjavi: Sredinji objekt omladinskogodmaralita, diplomski rad, 1940.

Fig. 8 M. @erjavi: Central facility of the YouthRecreation Centre, graduation thesis, 1940

Sl. 9. M. @erjavi: Kua za Adu i Ladislava Hrastnika

Fig. 9 M. @erjavi: House commissionedby Ada and Ladislav Hrastnik

obitelji Sremac u rtanovcu u zagrebakoj

Dubravi i jo neke manje obiteljske kue.6

STANOVANJE U HRVATSKOJ U PRVIMGODINAMA NAKON DRUGOGA SVJETSKOGRATA IZAZOVI I PROTURJE^NOSTI VREMENA

HOUSING IN CROATIA IN THE FIRSTPOST-WAR YEARS CHALLENGESAND CONTRADICTIONS OF THE PERIOD

Nakon razaranja i oteenja dijela stambene

izgradnje potkraj te sve veega priljeva sta-

novnitva u gradove nakon zavretka Drugo-

ga svjetskog rata i nakon kulminacije stambe-

ne krize, koju nisu rijeile prijeratne generaci-

je ni za trajanja rata, kada je postojala vrlo

snana socijalna inicijativa vlasti Nezavisne

Drave Hrvatske stambeno je pitanje aktua-

lizirano u kontekstu zamaha druge hrvat-

ske industrijalizacije. U novome drutvenom

poretku izgrauju se ponajprije tvornice,

drutveni domovi, stadioni, kazalita, kino-

dvorane i viestambene zgrade. Ve se u ko-

lovozu 1946. godine odobravaju radovi na

stadionu Nogometnoga kluba Akademiar,

predlau prvi poslijeratni planovi za podruje

grada izmeu pruge i Save, te osnivaju brojne

drutvene institucije, kao to je Zagrebaki

velesajam.7

Prvi je ozakonjeni plan za juni

dio Zagreba nakon rata prihvaen u rujnu

1946. godine. Njegov je autor Vladimir Turi-

na.8Predloen prije osnivanja Urbanistikoga

instituta Ministarstva graevina (27. prosinca

1947., suosniva i prvi ravnatelj Vladimir

Antoli), Turinin plan junoga Zagreba pred-

stavlja prvo poslijeratno urbanistiko razma-

tranje grada.

Odluka o izgradnji prvih (manjih) stambenih

jedinica u Zagrebu donesena je u ljeto 1946.

godine, nakon to su odbornicima gradske

uprave proslijeeni prijedlozi i obrazloenja

Izvrnog odbora. Tada je zbog nedostatka e-

ljeza u itavoj dravi odgoena izgradnja Ulice

grada Vukovara i skuptinski su vijenici pro-

nalazili privremena rjeenja.9Gradnja 500 ma-

lih stanova na Volovici i na podruju istono

od @eljeznike kolonije povjerena je Graev-nom odjelu Izvrnog odbora. Ove su se grae-

vine sastojale od 6 do 8 jednosobnih stanova s

kuhinjom, predsobljem i zahodom, dok su ku-

paonice bile zajednike, to je prema tvrdnja-

ma potpredsjednika Izvrnog odbora Andre

Mohoroviia bio zadovoljavajui higijenski

uvjet.10

Prvoj poslijeratnoj stambenoj izgrad-

nji Zagreba, uz privremenu gradnju iz 1946. i

naselja na Volovici, a neto kasnije i naselja

Februarskih rtava u Remetincu, pripada i

osam viestambenih zgrada u Ulici grada Vu-

kovara, za koje je projekt izradio Projektni za-

vod Narodne Republike Hrvatske i Projektni

biro Narodnog odbora grada po idejnome rje-


Sl. 10. M. @erjavi i F. Tiina: Seosko gospodarstvoBosne, bosanski tip kue, 1944.

Fig. 10 M. @erjavi and F. Tiina: Bosnian-typeof farmhouse, 1944

6 Ova je retrospektiva nastala na temelju osobnoga @er-javieva zapisa iz 1966. godine, rada njegova sina Ivice @er-javia za kolegij prof. egvia na Arhitektonskom fakultetu

u Zagrebu i arhitektove ostavtine, koja je trenutno u obi-

teljskom vlasnitvu. Ovom se prilikom zahvaljujem njego-

vim sljedbenicima na ukazanome povjerenju.

7 Odluka o donoenju novoga plana za juni dio Zagrebadonesena je na sjednici Gradskoga vijea Izvrnog odbora

grada 30. kolovoza 1946., kada su i predloene temeljne

smjernice za razvoj podruja izmeu pruge i Save. Izgradnja

novoga stadiona odobrena je 30. studenoga, a Zagrebaki

velesajam osnovan je 20. prosinca iste godine (DAZG, zapi-

snici sjednica Narodnog odbora grada Zagreba, knjige br. 3 i

4, 1946.). Prethodno je poetkomsrpnja 1946., nakon raspisa

licitacije i odabira izvoaa, bio potpisan ugovor Gradskoga

narodnog odbora i Zemaljskoga graevnog projektnog zavo-

da za izgradnju prvih osam viestambenih zgrada u Ulici gra-

da Vukovara (Gaje Alage 1-8, Frana Bonjakovia 1-8, Ivana

Stoira 1-8 i FaustaVrania 1-8; 38. sjednica Izvrnogodbora

od5. srpnja 1946. godine;DAZG, zapisnici sjednicaNarodnog

odbora grada Zagreba, knjiga br. 3, 1946.).

8 51. sjednica Izvrnog odbora od 27. rujna 1946. godi-ne (DAZG, zapisnici sjednica Narodnog odbora grada Za-

greba, knjiga br. 3, 1946.)

9 U tadanjoj se strunoj publicistici (Arhitektura) ovajproblem nije spominjao! (DAZG, zapisnici sjednica Narod-

nog odbora grada Zagreba, knjiga br. 3, 1946.)

10 DAZG, zapisnici sjednica Narodnog odbora grada Za-greba, knjiga br. 3, 1946.

11 Osam viestambenih zgrada na jugozapadnome dije-lu Ulice grada Vukovara (Gaje Alage 1-8, Frana Bonjakovi-

a 1-8, Ivana Stoira 1-8 i Fausta Vrania 1-8) karakteristi-

ne su orijentacije stanova istok-zapad, i vrlo ekonomi-

noga raspolaganja kvadraturom jednosobnih i dvosobnih

stanova, opskrbljenih peima za kruto gorivo (u prizemlju

su drvarnice; Bartoli i sur., 1952: 21). N. egvi govori o

prvoj izgradnji u Ulici grada Vukovara iste godine, navode-

i da su arhitekti oko tih prvih poslijeratnih stambenih

zgrada u Zagrebu, zajedno s jo nekima iz prvih mjeseci ob-

nove, poveli burne rasprave oko naina gradnje, primjene

standarda, veliine stanova itd. (egvi, 1946: 15) Projekt

je odabran nakon provedbe uega natjeaja. U jednoj od

pozvanih grupa sudjelovao je i N. egvi (egvi, 1958: 3).

Kolacio spominje grupacije stambenih zgrada 4-5 katova

visine u Ulici grada Vukovara, oblikovane u grupaciju tako

da tvore specifian modernistiki blok (Kolacio, 1960.a:

2). Ove su zgrade prvi put objavljene 1948. god. u kratkom

pregledu poslijeratne izgradnje u Narodnoj Republici Jugo-

slaviji (*** 1948.a: 25). Objavljene su takoer prilikom

predstavljanja direktivne regulacijske osnove V. Antolia i

Urbanistikog instituta Narodne Republike Hrvatske 1949.:

Sl. 11. M. @erjavi: Praki krovovi, 1935.

Fig. 11 M. @erjavi: Pragues roofs, 1935

enju arhitekata V. Potonjaka, S. Gomboa i

V. Heimovia, odabranom nakon provedbe

uega natjeaja.11

Razmatranja o oblikovanju

ove prve vee stambene izgradnje Zagreba na-

kon rata dao je i Vladimir Turina, a njegov je

prijedlog bio predloen gradskom Narodnom

odboru i nakon krae rasprave prihvaen kao

mogue rjeenje (Sl. 21).12

Godine 1947. objavljuju se prvi natjeajni pro-

jekti za tipsku stambenu jedinicu i stanove

Novoga Beograda. Ivan i Nada Viti te Boris

Katunari predlau modularnu shemu dvo-

sobnih stanova koji su zrcalno simetrini pre-

ma osi stubine vertikale. Osobito je napred-

no rjeenje AB konstrukcije s poprenim nosi-

vim zidovima, to omoguuje slobodan tret-

man proelja i lebdei krov zajednike tera-

se zadnjega kata, dok Mirko Milii razvija tri

tipa stanova s velikim balkonima na konzol-

nim istacima. Hrvatski arhitekti temelje obli-

kovanje na nasljedstvu prijeratnoga moder-

nizma, a Uro i Nada Martinovi, Mihajlo Mija-

tovi i ostatak beogradskoga kruga zaosta-

ju u primjeni novih mogunosti projektiranja

u armiranom betonu.13

Bernardo Bernardi ve 1951. godine, kada se

jo trai tipologija za tlocrtnu dispoziciju ide-

alnoga stana, istie nedostatke stambene

prakse i, za razliku od Mohoroviieva submi-

nimuma, nastoji promovirati kult kupanja. Na

tragu nasljedstva civilizacija Grke, Rima i

islama on zakljuuje da moemo dosegnuti

definitivni izraz vlastite civilizacije tek kada

kupaonice i saune postanu sredita potpune

regeneracije umornoga ovjeka.14

U tome je

kontekstu standardizacija, prema Charlotte

Perriand, s ciljem skraenja vremena rada,

ujedno posljedica smanjenja stambene povr-

ine i poetna faza ostvarenja drutvenih

aspiracija naslijeenih kultova civilizacija.

Predloene viestambene zgrade na beograd-

skom natjeaju 1947. godine i realizacije koje

su uslijedile pokazuju raznolikosti individual-

noga pristupa funkcionalistikom rjeenju,

dok su problemi definicije umjetnikoga stila

nove drave i poretka u prividu stvaralakoga

poetka rezervirani za reprezentativne grae-

vine dravnih institucija.15

Tenja drave da

ostavi stilski trag u oblikovanju tih graevina,

za razliku od ehoslovake, Maarske ili Isto-

ne Njemake koje su bile pod izravnim sovjet-

skim utjecajem, nije se odrazila i u stambenoj

arhitekturi Jugoslavije, koja je ve od samih

poetaka bila orue za ostvarenje idejnih ili

materijalnih ciljeva pojedinaca. Koncem 1940-ih

jo se nisu poeli osnivati projektni uredi poje-

dinih arhitekata organizacije na kojih e kraj-

nje profitabilan rad u sukobu s idejama vreme-

na imati primjedbe i dunosnici najviih partij-

skih krugova, i doba kojemu pripadaju pro-

matrane tipske graevine istovremeno i ambi-

valentno nosi obiljeja zanosa i suprotno

zavrnim rijeima iz Le Corbusierova dubro-

vakoga pisma s upozorenjem na opasnost za-

stranjenja na kraju klicu buduih realnih, pri-

zemnih i neizbjenih odnosa u drutvu.16

Nakon ovih prvih teoretskih preispitivanja i

prve poslijeratne stambene izgradnje, stano-

vanje ostaje kljuni problem kojega su rjee-

nje politike smjernice nametale kao polazite

buduem napretku.17

Usporedba hrvatske vi-

estambene izgradnje s kraja 1940-ih i poet-

ka 1950-ih godina s nekim primjerima iz svije-

ta ukazuje na oskudicu idejnih polazita i

odustajanje od traganja za viim oblikovnim

izrazima. Primjerice, blokovi Arne Jacobsena

u Danskoj (Kopenhagen) iz 1947., financirani

od gradskoga Stambenog fonda za mlade, i

stambena zgrada Radnike banke Guida Ber-

mudeza u Venezueli (Caracas) iz 1951. godine,

takoer s racionalno dimenzioniranom povr-

inom jednosobnih i dvosobnih stanova

predstavljaju ogledni primjer arhitekture koja


Sl. 13. M. @erjavi: @enski akt, 1936.

Fig. 13 M. @erjavi: Female nude, 1936

fotografirano iz zraka i s tla (prije 1948.), prikaz na maketi

direktivne regulacijske osnove iz 1949. (Antoli, 1949: 19)

12 51. sjednica od 27. rujna 1946. (DAZG, zapisnici sjed-nica Narodnog odbora grada Zagreba, knjiga br. 3, 1946.)

13 Baylon, 1947: 33-38; egvi, 1947: 27; *** 1947.a:39-45; *** 1947.b: 28-29; *** 1947.c: 32

14 Bernardi, 1951: 114-115

15 O prvim velikim poslijeratnim urbanistikim natjeaji-ma, gdje se traila impostacija vladinih graevina i saveznih

ministarstava Novoga Beograda te o razmatranim koncepci-

jama, dravnim zahtjevima i natjeajnim radovima vidjeti

detaljnije u: Seissel, 1947: 18-22 i Seissel, 1948: 68.

16 Le Corbusier u pismu upuenom 10. kongresu CIAM-a,odranom u Dubrovniku 1956. godine, koje je prije poetka

radaovogaskupaproitao tadapredsjedavajui JosLuisSert,

implicitno izraava istovremeno sumnju i sarkazam zbog mo-

gunosti i obeanjanadolazeegavremena i zbognejasnevizi-

je ovjekova obitavalita u surovome ivotnom okruenju.

17 O stanovanju se u prvom desetljeu nakon Drugogasvjetskog rata u Hrvatskoj pisalo mnogo. Najvie u asopi-

su Arhitektura, koja je od 1947. godine, kada poinje

izlaziti, preuzela breme borbe i trasiranja novih putova

graditeljstva: Baylon, 1947: 33-38; egvi, 1947: 27; ***

1947.b: 28-29; *** 1947.c: 32; Ili, 1949: 101-105; egvi,

1950: 36-41; Baylon, 1950: 41-46; Gombo, 1950: 47-54;

Tuek, 1950: 55; Dumend`i, 1950: 56; Ribnikar, 1950:

15-23; Macura, 1950: 23-29; *** 1950: 54-59; Bernardi,

1951: 114-115; Ostrogovi, 1952: 6; *** 1952.a: 7-10; Tu-

ek, 1952.a: 10-12; Antoli, 1952.a: 13-20; Bartoli, Os-

trogovi, Potonjak, 1952: 21-23; Frhlich, 1952: 24-25;

Tiina, 1952: 26; Po`gaj, 1952: 30; Raica, 1952: 31; Anto-

li, 1952.b: 32-33; Albini, 1952: 37-39; Viti, 1952.a: 40;

*** 1952.b: 9-17; *** 1952.e: 18-19, 48; *** 1952.c: 20; Neid-

hardt, 1952: 21-22; Viti, 1952.b: 23; Bauer, 1952: 24-25;

*** 1952.d: 36-42; *** 1952.f: 14-18; Neidhardt, 1952:

21-24; Vrkljan, Skopin, imati, 1952: 25; Lwy, 1952:

26; @erjavi, 1952: 26; Raica, 1952: 27; Stri`i, 1952:28-29; Bartoli, Gombo, Lwy, 1952: 30; Tuek, 1952.b:

31; Antoli, Halilibrahimov, 1952: 32-33; Antoli,

1952.c: 33; Bartoli, 1952: 34-35; Bernardi, 1953: 36-37;

Bartoli, 1954: 10-11; Marasovi, 1954: 12-14; @erjavi,Baranjai, 1954: 15; *** 1954.a: 16-17; *** 1954.b: 18-19;

*** 1954.c: 21; Neidhardt, 1954.a: 22-23; Neidhardt,

1954.b: 24-25; *** 1954.d: 26; *** 1954.e: 27; Neumann,

1954: 28; Urlich, 1954: 29; Raica, 1954: 30-31; ***

1954.f: 32-33; *** 1954.g: 34-35; *** 1954.h: 36-37; ***

1954.i: 38; Viti, 1954.a: 39-41; Viti, 1954.b: 42-45; Viti,

1954.c: 46-48; Viti, 1954.d: 49-52; Viti, 1954.e: 53-56;

*** 1954.j: 72-74; Raica, 1956: 7-11; Geri, 1956: 12-13;

Tuek, 1956: 14-15; Niki, 1956: 16-17; Ulrich, 1956:

18-19; Fabris, 1956: 20-23; Ostrogovi, 1956.a: 24-25;

Ostrogovi, 1956.b: 26-27; Bartoli, 1956: 28-29; ***

1956: 32-56.

Sl. 12. M. @erjavi: Crkva u Bjelovaru, 1944.,uniteno 1945.

Fig. 12 M. @erjavi: Church in Bjelovar, 1944,destroyed in 1945

tradicionalne i suvremene materijale te mo-

gunosti suvremenih konstruktivnih rjeenja

koristi za ekspresiju dosegak kreativnijeg obli-

kovanja (Sl. 14 i 15).

No, s druge strane,Milan @erjavi uprojektu zastambenu deseterokatnicu na krianju Drie-

ve ulice i Ulice gradaVukovara (Drieva 10; Sl.

16) pokazuje dosege u rangu s recentnim eu-

ropskim zbivanjima.18

Tako se npr. iste godine

projektiraju i izvode stambeni neboderi nase-

lja Champ des Manoeuvres Zadrune zajedni-ce u Lieageu u Belgiji, arhitekata Ch. Charliera,

H. Lhoesta i J.Mozina (Sl. 20), pa hrvatska arhi-

tektura stambenih zgrada koncem pedesetih

ostvaruje neke od prvih kvalitativnih pomaka.

Svaki veliki tehnoloki napredak doveo je do

drutvenih promjena, a uvjeti njegove imple-

mentacije varirali su od sredine do sredine.

@eljeznica, telefon i automobil promijenili su teuvjete, omoguujui svakodnevno laku i bez-

bolniju nadgradnju, jer tehnologija, uostalom,

i jest umijee preobrazbe drutva, njeno sred-

stvo i njena posljedica. U sluaju stambene iz-

gradnje Zagreba, vie kao sredstvo tehnolo-

gija nije predstavljala eksperiment graevin-

skih mogunosti. Gradilo se jeftino i brzo, a

kvalitativan pomak, izuzev izgradnje u Ulici

grada Vukovara, osjetio se tek u izgradnji No-

voga Zagreba, koja donosi i znaajnije kvantifi-

kacijske pomake prvo rjeenje stambenog

problema veih razmjera.

VI[ESTAMBENE ZGRADE ARHITEKTA MILANA@ERJAVI]A U ULICI GRADA VUKOVARAU ZAGREBU 1949.-1957.

APARTMENT BLOCKS DESIGNED BYMILAN @ERJAVI] IN VUKOVAR STREETIN ZAGREB BETWEEN 1949 AND 1957

Pet viestambenih zgrada u Ulici grada Vuko-

vara na broju 228, 230, 232, 234 i 236 vre-

menski pripadaju prvome desetljeu stambe-

ne izgradnje Zagreba nakon Drugoga svjet-

skog rata. U Ulici grada Vukovara od 1946. go-

dine, kada je Ministarstvo graevina Narodne

Republike Hrvatske naruilo projekt za prvih

osam viestambenih zgrada prema provedbi

prvoga uega natjeaja na podruju Trnja na-

kon rata, pa sve do 1990-ih godina realizira se

preteito stambena izgradnja. Gradilo se svo-

jevremeno i za visoke dravne dunosnike iz

vojnih institucija. Nakon prve izgradnje za

Stambeni fond Narodnog odbora grada jav-

ljaju se investitori novih stambenih zgrada

poput Vojne pote (primjerice, dvije zgrade

Ive Geria, Ulica grada Vukovara 238 i 240),

Vojne mornarice (zgrada Stanka Fabrisa, Uli-

ca grada Vukovara 52 a-e) itd., iako je po pri-

jedlogu regulacijske osnove Urbanistikog in-

stituta, po kojem se naelno ulica izgraivala

u kontaktnoj zoni, bila predviena u prvom

redu administrativno-upravna namjena drav-

noga znaenja.

Problemi vremena nerazvijena graevinska

operativa, nedostatak financijskih sredstava i

sve vei pritisak nerijeenoga stambenog pi-

tanja usmjeravali su izgradnju reprezenta-

tivne ulice u prvim godinama nakon rata. Sve

su zgrade nastale od 1946. u dananjoj Ulici

grada Vukovara s iznimkom dogradnje biv-

e Zemljakove Produne kole po projektu

Lavoslava Horvata 1954., do izgradnje Elek-

troprivrede Boidara Raice i Peroslava Iliji-

a 1956. graene za stanovanje. Njih je

ukupno 20, ukljuujui zgradu Nevena egvi-

a, koja je u izgradnji bila preprojektirana u

uredsku, i dvije viestambene zgrade pod na-

zivom IV. i V. Milana Grakalia, projektirane


Sl. 14. Guido Bermudez: Caracas (Cerro Grande),

Venezuela, 1951.

Fig. 14 Guido Bermudez: Caracas (Cerro Grande),

Venezuela, 1951

Sl. 15. Arne Jacobsen: Gentofte Copenhagen,

jugozapadno proelje jedne od triju tipskih

viestambenih zgrada, 1947.

Fig. 15 Arne Jacobsen: Gentofte Copenhagen

southwestern faade of one of the three standard

apartment blocks, 1947

18 Cjelokupna graevinska dokumentacija nalazi se ufondu Hrvatskoga dravnog arhiva u Zagrebu, Opatika 29.

(DAZG, F1122, Zbirkagra. dokumentacije, sign. 2389-2392)

19 Glavni i izvedbeni projekt: DAZG, F1122, Zbirka gra.dokumentacije, sign. 2388

20 U tekstu za beogradski asopis Arhitektura-urbani-zam Kolacio za ove graevine kae: Pet skromnih stam-

benih zgrada postavljenih okomito na ulicu dokument su

izgradnje prvih godina nakon rata, kada izbora u graev-

nom materijalu gotovo i nije bilo. Ovi objekti ve zahtijeva-

Sl. 16. M. @erjavi: Dr`ieva 10, Zagreb, 1957.

Fig. 16 M. @erjavi: Dr`ieva 10, Zagreb, 1957

1954.-1955. godine, a koje u postojeoj publi-

cistici nisu objavljivane.19

Pet tipskih graevina na broju 228, 230, 232,

234 i 236, koje pripadaju ranom poslijerat-

nom opusu stanogradnje u Ulici grada Vuko-

vara, u postojeoj se publicistici spominju ne-

koliko puta 1960. godine, kada ih opisuje

Zdenko Kolacio. Tada su ve pogreno datira-

ne u prve godine nakon rata i pripisane ne-

poznatome autoru.20

Kolacio opisuje vrlo loe

graevno stanje i u kontekstu stambene iz-

gradnje svrstava ih u neprimjernu izgradnju u

najveoj zagrebakoj ulici.21

Idejni su projekti

zgrada graenih za Vojnu potu i Stambeni

fond nastali u razdoblju od veljae do srpnja

1949. godine, a rjeenja o odobrenju projekta

i graevinske dozvole u travnju 1950. godine.

I idejni i glavni projekti raeni su u Gradsko-

mu projektnom i geodetskom poduzeu Os-

nova, a potpisuje ih Milan @erjavi, koji uOsnovi radi od 1948. do 1954., kada vodi

svoj Arhitektonski projektni biro @erjavi.Najstariji list datiran na dan 25. veljae 1949.

za prvu zgradu (Ulica grada Vukovara 228),

na kojem je, kao i na svim listovima idejnih i

glavnih projekata za ostale zgrade, potpis pro-

jektanta Milan @erjavi. Graevinska dozvo-la za izgradnju prve zgrade izdana je 7. trav-

nja 1950. Tada je u rjeenju navedeno da je

zgrada pod nazivom 01 prva u nizu od pet tip-

skih etverokatnih stambenih zgrada 01, 02,

03, 04 i 05. No, nije se neposredno pristupilo

izgradnji. Graevinska je dozvola zbog zasta-

re prvoga rjeenja obnovljena 24. sijenja

1953. godine. Poetkom pedesetih na junoj

strani istonoga dijela tadanje Moskovske

ulice jo nije bila izvedena komunalna infra-

struktura, i to je najvjerojatnije uzrok ka-

njenju u izvedbi. Tako je, primjerice, grae-

vinska dozvola za prikljuak vodovoda zde-

nac Drieva, na koji je prikljueno pet @er-javievih zgrada, izdana 16. srpnja 1955., a

uporabna dozvola za prvu projektiranu i iz-

graenu (Ulica grada Vukovara 228) tek 8. lip-

nja 1957. godine, nakon ega je u kratkom

roku dobivaju i ostale etiri zgrade.22

Iste je

godine napravljen projekt nasada za istoni

dio Ulice grada Vukovara (tada Ulica Proleter-

skih brigada) i za okolicu pet @erjavievihzgrada autora Zvonimira Frhlicha, koji upra-

vo na najveoj zagrebakoj ulici iskuava novi

nain ureenja ulice stupnjevanjem grupacija

razliitih biljnih vrsta, kojih se slobodnim

kombinacijama stvaraju pojedinane parkov-

ne kompozicije uklopljene u cjelinu (Sl. 22).

Odustalo se prvi put, kako naglaava Frh-

lich, od tradicionalnoga oblikovanja boule-

varda sadnjom drvea iste vrste na jednakim

razmacima.23

Tlocrti dvosobnih stanova u pet zgrada ne raz-

likuju se (Sl. 24), kao ni vrlo ekonomina kon-

strukcija: temelji, zidovi od opeke s AB ser-

klaima, stropovi i krovita drveno etvero-

streno sa salonitnim ploama, i proelja per-

forirana manjim loggiama (Sl. 25-27). Tako je i

glavni projekt za posljednju zgradu nastao

samo nekoliko dana nakon prve, tonije 28.

veljae 1949.,24

a graevinske su dozvole, iz-

davane jedna za drugom od 7. do 25. travnja

1950., sve obnovljene 1953. godine.25

Oblikovanjem su zgrade 01-05 sline ostalima

@erjavievim stambenim zgradama s poetkapedesetih godina, primjerice zgradama u

Martievoj i Prilazu baruna Filipovia (Sl. 17 i

18), ali poloaj na najveoj ulici Zagreba i zah-

tjev za reprezentacijom doveo je do jedne

prepoznatljive distinkcije prozorima i balko-

nima otvorene bone strane, to je ujedno bio


Sl. 20. Ch. Charlier, H. Lhoest i J. Mozin: Lieage

(Champ des Manoeuvres), Belgija, etiri od pet

stambenih nebodera, 1957.

Fig. 20 Ch. Charlier, H. Lhoest and J. Mozin: Lieage

(Champ des Manoeuvres), Belgium, four out of five

residential high-rise blocks, 1957

Sl. 17. M. @erjavi: Viestambene zgrade u Martievojulici, lijevo brojevi 53-61, desno 30-36, 1954.

Fig. 17 M. @erjavi: Apartment blocks in Martievastreet, left numbers 53-61, right 30-36, 1954

Sl. 18. M. @erjavi: Viestambena zgradau Prilazu baruna Filipovia 4-10, 1954.

Fig. 18 M. @erjavi: Apartment blockin Prilaz baruna Filipovia street 4-10, 1954

Sl. 19. M. @erjavi: Stambeni sklop na kri`anjuVojnovieve i Martieve ulice, Vojnovieva 22-32

Fig. 19 M. @erjavi: Complex at the crossroad of Vojno-vieva and Martieva streets, Vojnovieva 22-32

ju solidnu regeneraciju, a predviena izgradnja du Ulice

Proleterskih brigada vjerovatno e dati impulsa nadograd-

nji krajnjih zgrada i time njihovoj arhitektonskoj rekon-

strukciji. (Kolacio, 1960.a: 7)

21 Kolacio, 1960.b: 4

22 DAZG, F1122, Zbirka gra. dokumentacije, sign. 2380

23 *** 1958: 6

24 DAZG, F1122, Zbirka gra. dokumentacije, sign. 2381

25 DAZG, F1122, Zbirka gra. dokumentacije, sign. 2380 i2381

najvei kvalitativni pomak u projektiranju i

postavu sklopa tih zgrada u odnosu s budu-

om izgradnjom Ulice grada Vukovara (Sl. 23).

Istovremeno, u projektantskom pogledu

pet zgrada u Ulici grada Vukovara daleko su

od arhitektovih sposobnosti i ambicija. Naj-

bolje o njima govore pet @erjavievih stambe-nih zgrada na Volovici (Zapoljska 2-30), s iz-

razito kvalitetnim slobodnim povrinama,

oblikovanim gustim nasadima bjelogorice

prema zapadu i jugozapadu, potpunom inso-

lacijom stanova, te s dinaminim ritmom ver-

tikalnih armiranobetonskih brisoleia u har-moninom stupnjevanju doivljaja zapadnih

fasada, do igre punoga i praznoga na vertikal-

no izduenim prozorima stubita sve to jed-

nostavnim prizmatinim volumenima daje

ravnoteu i sklad (Sl. 28). Prije tih tipskih

zgrada Milan @erjavi projektirao je 1955., za-jedno s Pavlom Baranjaijem stambeni sklop s

neboderom na uglu Martieve i Vojnovieve

ulice (Sl. 19), realiziran 1957. godine,26

koji

ve anticipira principe konstrukcije na stupo-

vima godinu dana mlaega nebodera na

krianju Ulice grada Vukovara i Drieve.

Stambeni sklop Vojnovieva / Martieva, na-

pose izraena vertikala njegova nebodera, i

neboder Ulica grada Vukovara / Drieva

predstavljaju kratki izlet u novu fazu stvara-

latva izmeu dviju preokupacija istim, tip-

skim viestambenim zgradama. Neboder u

Vojnovievoj, vrlo suptilno smjeten na spoju

horizontala u dva smjera i tek nijansno uvu-

en od ulice ime stvara proirenje trg-mini-

jaturu arhitektovu iz situacije proizalu me-

todu, po projektu i izvedbi nekoliko godina

stariji od oblinjeg Vitievog, prva je svjetov-

na vertikala istonoga dijela grada.

Ispred pet @erjavievih zgrada u Ulici gradaVukovara planirana je bila gradnja vojnoga

opskrbnog skladita. Na ovoj je lokaciji u dru-

goj polovici ezdesetih izgraena viestam-

bena zgrada po projektu Julija Golika, nakon

ega Ulica grada Vukovara dobiva novo pro-

elje. @erjavieve su zgrade, postavljene po-

preno na ulicu, uskom bonom stranom (tzv.

zabatom) formirale rahlo proelje, propu-

tajui vizure prema jugu. Tako su i u Urbani-

stikom institutu vidjeli ovaj dio ulice. Na nje-

noj maketi iz 1949. godine, koja je nastala u

posljednjoj fazi izrade direktivne regulacijske

osnove, @erjavieve su zgrade najvie u okoli-ci i dominiraju iza niskih dvaju objekata voj-

noga skladita (Sl. 1).27

Da su, kojim slua-

jem, projektirane u duhu nekih drugih vrjed-

nijih graevina pedesetih i izvedene najviim

tehnolokim dostignuima vremena, moda

bi do danas ostale u prvome dijelu ulice i, ocr-

tavajui uzdunu perspektivu njezine june

strane, svojom kompozicijskom cjelovitou

oblikovale ambijent kakav je bio zamiljen u

Antolievoj direktivnoj osnovi Zagreba.

ZAKLJU^AK

CONCLUSION

U izgradnji Zagreba pedesetih godina prolo-

ga stoljea, poneseni uzorima internacional-

noga stila, protagonisti nove hrvatske arhi-

tekture upotrebljavali su beton konstruktiv-

no, simboliki i estetski prihvatljiv materijal

kojim je bilo mogue graditi i najzahtjevnije

pothvate poput mostova i hidrocentrala. Izra-

avali su varijacijama njegovih oblika idejnu

sadrajnost moderne arhitekture u socijalisti-

kom poretku. Jo od kraja 19. stoljea, kada

je Labrousteov i Viollet-le-Ducov uenik Ana-

tole de Baudot za crkvu St-Jean-de-Montmar-

tre prvi put upotrijebio beton pri izgradnji jed-

ne neindustrijske zgrade, arhitektura je zacr-

tala putove nezaustavljiva tehnikoga razvo-

ja. No da bi mogla ostvariti svoju borbu i u

praksi, bio je potreban svojevrstan prekid s


Sl. 23. M. @erjavi: Idejni projekt za zgraduu Ulici grada Vukovara 228, sjeverno proelje, 1949.

Fig. 23 M. @erjavi: Preliminary design for the buildingin Vukovar street 228, north elevation, 1949

Sl. 21. V. Turina: Prijedlog viestambene izgradnje

uz Ulicu grada Vukovara, 1946.

Fig. 21 V. Turina: Proposal for apartment block

construction in Vukovar street, 1946

Sl. 22. Z. Frhlich: Detalj parkovnog ureenja

Ulice grada Vukovara, 1957.

Fig. 22 Z. Frhlich: Landscape architecture detail,

Vukovar st., 1957

26 DAZG, F1122, Zbirka gra. dokumentacije, sign.3274-3276

27 Maketa je bila izloena na izlobi drutvenoga stan-darda u Zagrebu 1949. god. i objavljena u publikaciji Jugo-

slavenske akademije znanosti i umjetnosti 1952. godine

(*** 1949: 74; Mohorovii, 1952: 48, Sl. 124)

nasljedstvom koje je upuivalo na drukiji

kontinuitet drutvenoga razvoja. Opeka i ka-

men, ti do danas poznati simboli tradicijsko-

ga svjetonazora, nisu bili poeljni u revolucio-

narno doba. Od preuzimanja apstraktnih obli-

ka kasnomodernistikih skulptura u betonu

ili eliku ljeviarska se estetika nastojala li-

iti tradicijskih natruha i upravo u moguno-

stima oblikovanja novoga materijala pro-

nai svoj vizualni identitet i smisao. Pioniri

oblikovanja u betonu u Hrvatskoj dobili su

prostor za svoj rad, vei od mnogih gradova u

tadanjoj zemlji. Jedni su u izgradnji Ulice gra-

da Vukovara kopirali velike uzore poput Le

Corbusiera (Gali); drugi, koristei sva tehno-

loka dostignua vremena i oblikujui u svjet-

lu internacionalnoga stila, zaduili su europ-

ska dostignua kasne moderne (Niki, Ku-

an); trei, poput @erjavia, ma koliko se utome trenutku inili plus royalist que le roi,

prilagodili su trenutne okolnosti i, iskoristivi

ih na najbolji mogui nain, uspjeli realizirati

velik broj projekata.

Kada govorim o @erjaviu, ne mogu se otetidojmu da su sve okolnosti vremena, stjecajem

prilika, ostale zatvorene u svijetu osobnih

uspomena, pretvarajui stvarnost u vlastito,

ivotno iverje. Svaka je promjena u njegovu

opusu obiljeena stanovitim otputanjem pro-

losti kao zalog budunosti i klica poklika to

treba tek zaivjeti. Napose, i posljednja ostva-

renja ukazuju na gotovo bizaran sklad suprot-

nosti, eksponent varijacija, predskazujui kraj

rsum @erjavieva cjelokupnog opusa. Sto-ga e svako promatranje njegova lika i djela u

doba u kojem dolazi do previranja na svim po-

drujima kulturnog, duhovnog i politikog

ivota pokazati umjetniku inherentni konflikt i

distorzine, siguran sam, i materijalno i dru-

tveno uvjetovane rezultate.

Pet @erjavievih viestambenih zgrada u Ulicigrada Vukovara zasigurno nisu ni u kojem po-

gledu bile graevine ukorak s vremenom.

Gradnja etverokatnica u opeci s AB-serkla-

ima i klasinim drvenim, etverostrenim

krovitem, zavrenim salonitom, bila je na-

zadna i u doba najvee tehnike i materijalne

oskudice, iako je i to bilo bolje od prvih Moho-

roviievih zadovoljavajuih potreba jed-

ne kupaonice na nekoliko stanova. Znao je to

i Milan @erjavi. Nije htio spominjati te zgradeu intervjuu za redakciju asopisa ovjek i


Sl. 26. M. @erjavi: Idejni projekt za zgraduu Ulici grada Vukovara 228, zapadno proelje, 1949.

Fig. 26 M. @erjavi: Preliminary design for thebuilding in Vukovar st. 228, west elevation, 1949

Sl. 24. M. @erjavi: Glavni projekt za zgraduu Ulici grada Vukovara 228, tlocrt prvoga kata,

shema dvaju stanova na stubitu, 1949.

Fig. 24 M. @erjavi: Main design for the buildingin Vukovar st. 228, first-floor plan, schematic

layout of two apartments, 1949

Sl. 25. M. @erjavi: Detalj konstrukcije krovitaza zgradu u Ulici grada Vukovara 228, 1949.

Fig. 25 M. @erjavi: Detail of roof structurefor the building in Vukovar st. 228, 1949

prostor 1958. godine. Vrlo turo, ba kako

prilii arhitektima iz prakse, govorio je o pro-

blemima pri izvedbi deseterokatnice na kri-

anju Drieve i Ulice grada Vukovara. Tako

se atribucija i datacija pet viestambenih

zgrada s june strane istonoga dijela Ulice

grada Vukovara do danas temeljila na neto-

nim pisanjima Zdenka Kolacija iz 1960. godi-

ne. No, Kolacijevo je svjedoanstvo vremena

vano zbog jedne injenice: on navodi da su

tada zgrade bile ve dotrajale i da je bila

nuna njihova detaljna rekonstrukcija, koja

e uskladiti razlike u oblikovanju nove, najve-

e zagrebake ulice. Izgradnjom zgrade Julija

Golika potkraj ezdesetih na mjestu gdje je

etrdesetih i pedesetih godina bilo predvie-

no podizanje skladita streljiva tadanje

Armije, te su zgrade zaklonjene i Ulica grada

Vukovara dobila je novo proelje.

U bezizlaznim situacijama arhitektura prona-

lazi nuno rjeenje i, poput vodenoga mean-

dra kojim rijeka oscilirajui dolazi do svoga

konanog utoita, ostavlja gnostiko duev-

no ustrojstvo subjekta izolirano od stvarno-

sti. Tekoe koje nastaju prilikom realizacije

nisu primjerene za pitanja o duhu u cijelome

njegovu opsegu, ni kada je rije o dobu, kao

ni o unutarnjem senzibilitetu stvaraoca. One

su samo refleksija stanja trenutka u pogledu

prema tehnologiji i drutvu. Arhitekt, u kol-

skom smislu, gleda na ta pitanja kao na pro-

blem u kojem lee opasnost beskrajnosti i pi-

tanje sigurnosti otkria smisla predaje. Tako

je bilo kakva realizacija bolja od nikakve. Pro-

turjeja vremena ustaljuju se u metodi to

kree prema tipizaciji, u kojoj se vidi stanovi-

ta dostatnost kreativnog izraza i u kojoj sigur-

nost provedbe garantira uspjeh.

Godine u kojima se grade @erjavieve zgradedoba su velikog izazova. Ambivalentno snaga

misli i rijei kao pokretaa i pokazatelja pro-

gresivnoga razvoja slabi, a nove vizije i kon-

cepti najavljuju pluralizam i razilaenja u figu-

racijama buduih projekata. U tome je kon-

tekstu @erjavi, i u sluaju pet viestambenihzgrada u Ulici grada Vukovara, praktiar s re-

zultatom, bez suvinih, katkad i besmislenih,

traenja i pronalaenja.


Sl. 27. M. @erjavi: Pet viestambenih zgradau Ulici grada Vukovara u izgradnji sredinom 1950-ih

Fig. 27 M. @erjavi: Five apartment blocksin Vukovar street under construction, mid 1950s

Sl. 28. M. @erjavi: Glavni projekt prve od pet tipskihviestambenih zgrada na Volovici, Zapoljska 2-6, dio

zapadnoga proelja, 1958.

Fig. 28 M. @erjavi: Main design for one of the fivestandard apartment buildings in Volovica,

Zapoljska 2-6, segment of the west elevation, 1958


Literatura

Bibliography

1. Albini, A. (1952.), Arhitekt i stambeni odnosi u

XIX. i XX. vijeku, Arhitektura, 1: 37-39, Zagreb

2. Antoli, V. (1949.), Regulacioni plan i direktiv-

na regulaciona osnova Zagreba, Arhitektura,

18-22: 5-30, Zagreb

3. Antoli, V. (1952.a), Stanovanje, Arhitektura,

1: 13-20, Zagreb

4. Antoli, V. (1952.b), Obiteljska kua u Zagrebu,

Arhitektura, 1: 32-33, Zagreb

5. Antoli, V. (1952.c), O naim stambenim nase-

ljima, Arhitektura, 4: 33, Zagreb

6. Antoli, V.; Halilibrahimov, A. (1952.), Indu-

strijsko stambeno naselje vara u Karlovcu,


7. Bartoli, I. (1952.), Industrijsko stambeno na-

selje u Novom Sisku, Arhitektura, 4: 34-35,

Zagreb

8. Bartoli, I. (1954.), Radniko-namjeteniko

naselje u Sisku, Arhitektura, 1: 10-11, Zagreb

9. Bartoli, I. (1956.), Stambeno naselje u Zadru,

Arhitektura, 1-6: 28-29, Zagreb

10. Bartoli, I.; Gombo, S.; Lwy, S. (1952.),

Stambene zgrade tvornice Rade Konar, Ar-

hitektura, 4: 30, Zagreb

11. Bartoli, I.; Ostrogovi, K.; Potonjak, V.

(1952.), Projektanti govore o svojim projektima,


12. Bauer, H. (1952.), Stambeni kompleks na Rijeci

nova stambena zgrada u Rijeci, Arhitektura,

2: 24-25, Zagreb

13. Baylon, M. (1947.), Konkurs za izradu idejnih

skica tipskih stambenih zgrada u Beogradu,


14. Baylon, M. (1950.), Stambena izgradnja, Arhi-

tektura, 5-6: 41-46, Zagreb

15. Bernardi, B. (1951.), O umijeu stanovanja,


16. Bernardi, B. (1953.), Dvije kue s obiteljskim

stanovima u Kumrovcu, Arhitektura, 5-6:

36-37, Zagreb

17. Dumend`i, Z. (1950.), Stanovi samaca kod cen-

tralne mainske radionice u Sesvetskom Kra-

ljevcu, Arhitektura, 5-6: 56, Zagreb

18. Fabris, S. (1956.), Stambena zgrada u Splitu

Trg Oktobarske revolucije, Arhitektura, 1-6:

20-23, Zagreb

19. Frhlich, Z. (1952.), Zelenilo i stanovanje, Ar-

hitektura, 1: 24-25, Zagreb

20. Yorke, F.R.S.; Gibberd, Frederick (1958.), Mo-

dern Flats, The Architectural Press, London

21. Geri, I. (1956.), Stambena zgrada u Zagrebu

Beogradska ulica, Arhitektura, 1-6: 12-13,

Zagreb

22. Gombo, S. (1950.), Problemi projektiranja sta-

nova od osloboenja do danas, Arhitektura,

5-6: 47-54, Zagreb

23. Ili, Lj. (1949.), O problemu stambene jedinice u

Novom Beogradu, Arhitektura, 18-22: 101-105,

Zagreb

24. Kolacio, Z. (1960.a), Ulica Proleterskih brigada

u Zagrebu, Arhitektura urbanizam, 5: 1-12,

Beograd

25. Kolacio, Z. (1960.b), Stambena izgradnja u Za-

grebu, Arhitektura, 1-3: 4-9, Zagreb

26. Lwy, S. (1952.), Stambene zgrade u Galjufovoj

ulici u Zagrebu, Arhitektura, 4: 26, Zagreb

27. Macura, M. (1950.), Stanovanje, Arhitektura,

11-12: 23-29, Zagreb

28. Marasovi, M. (1954.), Stanovi tvornice vijaka u

Kninu, Arhitektura, 1: 12-14, Zagreb

29. Mohorovii, A. (1952.), Analiza historijsko-ur-

banistikog razvoja grada Zagreba, u: Rad Jugo-

slavenske akademije znanosti i umjetnosti (ur.

Krizman, T.; @ganec, V.), JAZU: 27-52, Zagreb

30. Neidhardt, J. (1952.a), Stambeni blok u Zenici,


31. Neidhardt, J. (1952.b), Stambene zgrade za

neoenjene radnike u Vareu, Arhitektura, 4:

21-24, Zagreb

32. Neidhardt, J. (1954.a), Izgradnja stambenih na-

selja prema naelima komiluka: Vare, Ilija,

Zenica, Arhitektura, 1: 22-23, Zagreb

33. Neidhardt, J. (1954.b), Sarajevo Ulica ure a-

kovia, Arhitektura, 1: 24-25, Zagreb

34. Neumann, Z. (1954.), Uglovnica u Rade Konara

ulici u Zagrebu Arhitektura, 1: 28, Zagreb

35. Niki, R. (1956.), Stambena zgrada u Karlovcu,


36. Odak, T. (1986.), Hrvatska arhitektonska alter-

nativa 1945-1985, Arhitektura, 169-199: 36,

Zagreb

37. Ostrogovi, K. (1952.), Projekt stambene kue

u Plakom, Arhitektura 1: 6, Zagreb

38. Ostrogovi, K. (1956.a), Stambena zgrada u

Zagrebu Veberova ulica, Arhitektura, 1-6:

24-25, Zagreb

39. Ostrogovi, K. (1956.b), Stambena zgrada u Ri-

jeci Ulica Poli-Kamova, Arhitektura, 1-6:

26-27, Zagreb

40. Po`gaj, Z. (1952.), Weekend kua u Zagrebu,

Arhitektura, 1: 30, Zagreb

41. Raica, B. (1952.a), Kua u Mlinovima u Zagre-

bu, Arhitektura 1: 31, Zagreb

42. Raica, B. (1952.b), Weekend-kua u blizini Za-

greba, Arhitektura, 4: 27, Zagreb

43. Raica, B. (1954.), Objekti na zapadnom dijelu

Beogradske ulice u Zagrebu, Arhitektura, 1:

30-31, Zagreb

44. Raica, B. (1956.), Stambena zgrada u Zagrebu

Beogradska ulica, Arhitektura, 1-6: 7-11,

Zagreb

45. Ribnikar, V. (1950.), Problem stambenih zgra-

da, Arhitektura, 11-12: 15-23, Zagreb

46. Seissel, J. (1947.), Konkurs za urbanistiki plan

NovogBeograda, Arhitektura, 3: 18-22, Zagreb

47. Seissel, J. (1948.), Osvrt na protekle arhitekton-

ske natjeaje, Arhitektura, 8-10: 67-69, Zagreb

48. Stri`i, Z. (1952.), Obiteljske kue u stambe-

nom naselju na Trenjevci u Zagrebu, Arhitek-

tura, 4: 28-29, Zagreb

49. egvi, N. (1947.), Konkursna skica za tipiziranu

kuu u Beogradu, Arhitektura, 3: 27, Zagreb


Izvori

Sources

Arhivski izvori

Archive Sources

1. DAZG Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu,

Opatika 29, Zagreb

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1. Mohorovii, 1952: 48

Sl. 2.-13., 27. Obiteljska zbirka @erjavi

Sl. 14. Yorke, Gibberd, 1958: 156


Sl. 16. *** 1958: 6

Sl. 17. @erjavi, 1954.a: 16

Sl. 18. @erjavi, 1954.b: 17

Sl. 19., 28. DAZG, F1122, Zbirka gra. dokumen-

tacije, sign. 3284-3286


Sl. 21. Odak, 1986: 36

Sl. 22. *** 1958: 2

Sl. 23.-26. DAZG, F1122, Zbirka gra. dokumen-

tacije, sign. 2380

50. egvi, N. (1950.), Projekt stambenog objekta

na Moskovskoj ulici u Zagrebu, Arhitektura,

1-2: 36-41, Zagreb

51. Tiina, F. (1952.), Stambene zgrade u Zagrebu

projekti, Arhitektura, 1: 26, Zagreb

52. Tuek, B. (1950.), Zgrada za samce tvornice

Rade Konar u Zagrebu, Arhitektura, 5-6:

55, Zagreb

53. Tuek, B. (1952.a), Nekoliko misli uz natjeaj za

projekte stambenih zgrada u NRH, Arhitektu-

ra, 1: 10-12, Zagreb

54. Tuek, B. (1952.b), Stambene zgrade za samce

tvornice Rade Konar u Zagrebu, Arhitektu-

ra, 4: 31, Zagreb

55. Tuek, B. (1956.), Stambena zgrada u Zagrebu

Dereninova ulica, Arhitektura, 1-6: 14-15, Za-

greb

56. Urlich, A. (1954.), Stambena zgrada Jugolini-

je u Rijeci, Arhitektura, 1: 29, Zagreb

57. Ulrich, A. (1956.), Stambena i uredska zgrada

Narodne banke u ibeniku, Arhitektura, 1-6:

18-19, Zagreb

58. Viti, I. (1952.a), Stambene zgrade u Visu, Arhi-

tektura, 1: 40, Zagreb

59. Viti, I. (1952.b), Stanovi valjaonice Raine u i-

beniku, Arhitektura, 2: 23, Zagreb

60. Viti, I. (1954.a), Split obiteljska kua, Arhi-

tektura, 1: 39-41, Zagreb

61. Viti, I. (1954.b), Vis stambeno naselje, Arhi-


62. Viti, I. (1954.c), ibenik Poljane, Arhitektu-

ra, 1: 46-48, Zagreb

63. Viti, I. (1954.d), Raine stambeni blok valjao-

nice, Arhitektura, 1: 49-52, Zagreb

64. Viti, I. (1954.e), ibenik stambene zgrade na

Baldekinu, Arhitektura, 1: 53-56, Zagreb

65. Vrkljan, Z.; Skopin, I.; imati, S. (1952.),

Stambene kue na Jordanovcu u Zagrebu, Arhi-

tektura, 4: 25, Zagreb

66. @erjavi, M. (1952.), Stambene zgrade u Martie-voj ulici u Zagrebu, Arhitektura, 4: 26, Zagreb

67. @erjavi, M. (1954.a), Zagreb Martieva ulica,Arhitektura, 1: 16, Zagreb

68. @erjavi, M. (1954.b), Zagreb Ulica Ive Lole Ri-bara, Arhitektura, 1: 17, Zagreb

69. @erjavi, M.; Baranjaji, P. (1954.), Stambenazgrada u Bogovievoj ulici u Zagrebu, Arhitek-

tura, 1: 15, Zagreb

70. *** (1947.a), Izvadci iz izvjetaja o radu ocjenji-

vakog suda, Arhitektura, 1-2: 39-45, Zagreb

71. *** (1947.b), Stanovanjska kolonija Institut za

arhitekturo Univerze v Ljubljani, prof. Edo Ravni-

kar, abs.arh. Kani Liza, Arhitektura, 3: 28-29,

Zagreb

72. *** (1947.c), Stanovanjski dvojki za Delavsko

kolonijo Projektni zavod Ljubljana, arhitekt

Marjan Derekovi, Arhitektura, 3: 32, Zagreb

73. *** (1948.a), Pregled graevne djelatnosti i-

rom zemlje, Arhitektura, 8-10: 25, Zagreb

74. *** (1948.b), Dom uenika u privredi, Arhitek-

tura, 11-12: 18-19, Zagreb

75. *** (1948.c), kolska zgrada sedmoljetke u

Trnju Zagreb, Arhitektura, 11-12: 23, Zagreb

76. *** (1948.d), Djeje jaslice V. rajona u Zagrebu,


77. *** (1949.), Izloba drutvenog standarda u Za-

grebu, Arhitektura, 25-27: 74, Zagreb

78. *** (1950.), Stambeni paviljoni studentskog na-

selja sveuilinog grada u Dubravi u Zagrebu

(arhitekti: Vladimir Zarahovi, Melita Vilii, Sre-

brenka Gvozdanovi i Dragica Crnkovi), Arhi-

tektura, 11-12: 54-59, Zagreb

79. *** (1952.a), Natjeaj za stambene kue radnika i

slubenika u NRH, Arhitektura, 1: 7-10, Zagreb

80. *** (1952.b), Natjeaj za stanove u Bosni i Herce-

govini, Arhitektura, 2: 9-17, Zagreb

81. *** (1952.c), Novo stambeno naselje u Osijeku,

Arhitektura, 2: 20, Zagreb

82. *** (1952.d), Natjeaj za stanove u Crnoj Gori,


83. *** (1952.e), Stambena kriza u svijetu, Arhitek-

tura, 2: 18-19; 48, Zagreb

84. *** (1952.f), Stambeno naselje u Titovom Vele-

su, Arhitektura, 4: 14-18, Zagreb

85. *** (1954.a), Stambene zgrade u Zagrebu arhi-

tektonski atelier @erjavi, Arhitektura, 1(1954.): 16-17, Zagreb

86. *** (1954.b), Projekti stambenih zgrada opine

Kruevo u Makedoniji, (Vila u Skopju Risto e-

kerinski, str.18-19, i Dvije kue u Plakom Kazi-

mir Ostrogovi i Zdenka Korinek, str. 20), Arhi-


87. *** (1954.c), Visoki i niski stambeni objekti u i-

ikovcu, Sarajevo (Andrija iin-ain), Arhitek-

tura, 1: 21, Zagreb

88. *** (1954.d), Stambena zgrada u Sarajevu (Vla-

dimir Zarahovi i Zdravko uk), Arhitektura, 1:

26, Zagreb

89. *** (1954.e), Dvoetani stanovi u Kukuljevievoj

ulici u Zagrebu (Marijan Haberle), Arhitektura,

1: 27, Zagreb

90. *** (1954.f), Zagreb stambeni objekt Eksport-

drvo (Boidar Raica), Arhitektura, 1: 32-33,

Zagreb

91. *** (1954.g), Osmerokatnica (Boidar Raica),


92. *** (1954.h), Stambeni i uredski objekt NOG Za-

greba (Boidar Raica), Arhitektura, 1: 36-37,

Zagreb

93. *** (1954.i), Zadar stambena kua (Ivo Barto-

li), Arhitektura, 1 (1954.): 38, Zagreb

94. *** (1954.j), Upravna i stambena zgrada Gradi-

telja u Sarajevu (Zdravko Kovaevi i Milivoj

Peteri), Arhitektura, 2: 72-74, Zagreb

95. *** (1956.), Izloba stan za nae prilike, Ljub-

ljana 1956., Arhitektura, 1-6: 32-56, Zagreb

96. *** (1958.), Ulica Proleterskih brigada, ovjek i

prostor, 80-81: 2-6, Zagreb


Saetak

Summary

Prolegomena for Milan @erjavi's Architectural OeuvreApartment Blocks in Vukovar Street 228-236 in Zagreb

The buildings presented in this paper are located in

Zagreb in Vukovar street, the biggest city boule-

vard conceived in the late 1940s as the backbone of

Croatian and Yugoslavian architecture during the

period of the socialist political system. The paper

is based on the research of the original archives

(Croatian State Archive in Zagreb, Opatika 29 and

@erjavi's family collection, Praka 8). It gives ananalysis of the dating and authorship of the build-

ings which have been wrongly dated and attrib-

uted to an unknown author. The theoretical issue

of housing is also addressed here in the context of a

new social and political system which generated an

architecture with all its design features. Additio-

nally, the paper offers a survey of all articles featur-

ing housing topics published in the professional ar-

chitectural review Arhitektura. With its first issue

published in 1947 Arhitektura was the only pro-

fessional review in Croatia until 1954 when a new

one called ovjek i prostor was launched.

Five buildings in Vukovar street (street numbers

228, 230, 232, 234 and 236) designed by the archi-

tect Milan @erjavi were certainly not the major partof his architectural career. Throughout his career

Milan @erjavi mostly designed apartment blocks inZagreb. However, after his graduation from the Fac-

ulty of Engineering in Prague in 1940, he also set

out to design single-family houses among others,

those for the painter egota in akovieva st. 12,

and for Ladislav and Ada Hrastnik in Gornji Ste-

njevec. Between 1941 and 1945 he was working in

the Ministry of Architecture of the Independent

State of Croatia together with his colleagues: Aer

Kabiljo, Slavko Lwy and others. From the late 1944

until the end of the war he was working in the Minis-

try of National Police Force. A chapel in Bjelovar de-

signed by M. @erjavi was built in 1944 but wassoon demolished by the partisans in 1945. Mostly

by coincidence, @erjavis oeuvre has remainedpublicly unknown. The paper looks at his unpub-

lished projects, drawings and paintings reflecting

current political and cultural changes. It covers the

period between the 1930s the period of @erjavi'sprofessional training at the Engineering College in

Prague and the 1960s when his last works were

produced. Four decades of Milan @erjavi's archi-tectural career reflected his various socio-realistic

and modernist inclinations. The society has always

followed these changes which generally fitted into

the global context of European events. However, he

finally returned to the early Modernist principles

embodying in his work the current European archi-

tectural trends stamped by his home country influ-

ences.

All buildings designed by Milan @erjavi (except theresidential and office block in the centre of Zagreb in

Bogovieva street 3 designed in collaboration with

the architect Baranjai) exhibit the same faade de-

sign featuring an alternating play of loggias and win-

dow openings. They differ slightly in some details of

the structures and faades. Examples of such build-

ings are the ones in Martieva street (53-61 and

30-36) and Prilaz baruna Filipovia street (4-10). Five

apartment blocks in Volovica (Zapoljska st. 2-30) as

well as the high-rise block at the crossroad of Vu-

kovar street and Drieva street (10) and a residen-

tial complexwith thehigh-rise block at the crossroad

of Martieva and Vojnovieva streets (22-32) de-

signed in the mid and latter half of the 1950s testify

no only to the design achievements of the period in

line with the West-European trends, but also to a

high-quality level of execution brought about by a

technological development.

The five buildings presented here are outstanding

examples of some of the fundamental characteris-

tics of Croatian residential architecture in the late

1940s. They clearly show the social need to solve

housing shortage in a growing city for thousands of

incoming workers. However, the architectural

achievements in Croatia of that period are valuable

contributions even when considered in a wider Eu-

ropean context. Although these five buildings do

not exhibit any major design innovations, their lo-

cation on the most important boulevard as well as

their compositional integrity demonstrate Croatian

progressive tendencies in architecture. Preliminary

designs of @erjavi's buildings were made betweenFebruary and July in 1949, whereas the design ap-

proval and building permit issued in April 1950

were renewed in 1953. The architects new phase

was dominated by the forms and their variations in

the strictly defined space. An example of this orien-

tation was the high-rise block designed in 1955 in

the eastern part of the historic nucleus of Zagreb

at the crossroads of Martieva and Vojnovieva

streets. The building already anticipated the use of

the pilotis as a structural element. This device wasused a year later in the construction of a high-rise

block at the crossroads of Vukovar street and Dri-

eva street. The residential complex of Vojnovieva

and Martieva streets with the emphasied vertical

dimensions of its high-rise block as well as the

high-rise block in Vukovar street / Drieva street

are examples of a new short creative phase within

the architects preoccupation with the same type of

apartment blocks. The high-rise block in Vojnovi-

eva street, located at the junction of two horizon-

tals and slightly retracted from the street thus cre-

ating an extension for a small square, is the first

vertical of the eastern part of the town.

A military supply centre was planned to be built in

front of the five @erjavis buildings in Vukovarstreet. Another building was put up at this site in

the 1960s the apartment block designed by the ar-

chitect Julije Golik. @erjavi's buildings, situated di-agonally onto the street, created, with their narrow

lateral sides, vistas southwards. This was the way

the urban planners conceived this part of the

street. The scale model of the street from 1949

shows that these buildings were the tallest ones

there dominating the two low military warehouse

facilities. If they had been designed in the manner

of some other buildings in the 1950s and built ap-

plying the state-of-the-art technological standards

of the period, they might have remained until today

in the front part of the street. By outlining the longi-

tudinal perspective of the street's southern side

with their compositional integrity, they could have

formed exactly the same ambience as the one put

forward in the Antoli's urban plan of Zagreb which

is usually considered as the first integral vision of a

new 20th

century city in a new political context.

Biografija

Biography

VEDRAN IVANKOVI, dipl.ing.arh., roen je 1978. go-dine u Mostaru. Od 2003. godine zaposlen je na

Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu

Katedra za urbanizam. Apsolvirao je poslijediplom-

ski doktorski studij Prostorno planiranje, urbani-

zam i parkovna arhitektura 2006. godine. Autor je

niza znanstvenih lanaka publiciranih u zbornicima

i znanstvenim asopisima. Podruje mu je interesa

teorija arhitekture i urbanizma 20. stoljea.

VEDRAN IVANKOVI, Dipl.Ing.Arch., born 1978 inMostar. Since 2003 he has been employed at the

Faculty of Architecture of the University of Zagreb,

Department of Urban Planning. He completed the

postgraduate doctoral program in Physical Plan-

ning, Urbanism and Landscape Architecture in

2006. He has published a number of scientific

papers. His interests focus mainly on the 20th

cen-

tury theory of architecture and urbanism.

VEDRAN IVANKOVI]

Documents

Arhitekt Milan Žerjavić