AREOGRAFIJA ZNANOST O

RASPROSTRANJENOSTI

Trajanje 1 h

Definicija i pojam areala

Areal je ukupni prostor u kojem se susreće jedna vrsta

Areal je isto što i područje rasprostranjenosti

Areal se prikazuje na zemljopisnoj karti

On je biološki i geografski pojam

Areal sivoga sokola Falco peregrinus

Falco peregrinus

Postoji areal vrste, roda, porodice ali i viših sistematskih kategorija

Individualni areal – areal koji upotrebljava 1 jedinka

– Teritorij

– To je ekološki pojam

Areal ne treba mješati s biotopom, biocenozom i ekosustavom

Neke vrste žive u više ekosustava:

– Lisica Vulpes vulpes

– Vuk Canis lupus

– Obični komarac Culex pipiens

Podjela areala

Kod biljaka je lako Kod životinja nije – u pokretu su Najvažniji dio areala jedne ž. vrste jest onaj na

kojemu se normalno, redovito i nesmetano razmnožava

Taj se prostor zove područje razmnožavanja ili areal razmnožavanja

Ovisno o ž. vrsti možemo govoriti o arealu gniježđenja, arealu mriješćenja

Ovisno o načinu razmnožavanja različitih ž. vrsta areal razmnožavanja može biti itekako složen

Areal sjevernoga jelena - Rangifer taranduspodručje koćenja ljetno stanište područje zimovanja

Rangifer tarandus

Područja unutar areala na kojima nema razmnožavanja možemo podijeliti u dvije skupine

Prva skupina– Područja na koja sezonski, ali redovito, dolazi jedna

životinjska vrsta

– To su prema funkciji područja ishrane

područje migracije

područje mitarenja

područja zimovanja

Areal obične jegulje Anguilla anguilla(crveno polje je područje mrijesta)

Kod nekih se vrsta ptica (kao što je svračak rusi - Lanius collurio) proljetnamigracija ne odvija istim putem kao jesenska

– područje proljetne migracije

– područje jesenske migracije

Selidbeni putovi svračka rusog Lanius collurio

Druga skupina

Područja na koja povremeno (ili čak redovito) dolazi jedna životinjska vrsta

– Uvjeti života nepovoljni za dulji boravak, a pogotovo za razmnožavanje

Takvo područje nazivamo sterilno expatricijsko ili neplodno izvandomovinsko područje

Neplodno izvandomovinsko područje planinskoga lemara Lemuslemus u Skandinaviji

područje na kojemu se lemar normalno razmnožavaneplodno izvandomovinsko područje na koje dolazi samo za vrijeme

gradacije, ali se ne razmnožava

Lemus lemus

Još nekoliko primjera

Plankton nošen morskim strujama

Slatkovodni zooplankton kada stiže do mora

Labradorski repnjak, mješanje morskih struja

Proučavanje areala i kartiranje

Najjednostavniji način kartiranja areala jedne ž. vrste sastoji se u tomu da se svaki nalaz na karti označava jednom točkom

Kada se nakupi dovoljan broj podataka krajnje, rubne točke se povezuju i dobije se granica areala

Rasprostranjenost sjevernoga losa Alces alcesu Švedskoj

Prikazivanje gustoće

populacije unutar areala

Rasprostranjenost zapadne rovčice Sorex nanusu SAD

Prikazivanje

areala

povezivanjem

samo rubnih

točaka

Rasprostranjenost goluba grivnjaša Columba palumbus u Švedskoj

Veliki crni krugovi

prikazuju mjesta na

kojima je vrsta

obična

Mali crni krugovi

mjesta na kojima je

vrsta samo

dokumentirana

Granica areala

prikazana je crnom

linijom samo tamo

gdje je poznata

Columba palumbus

Danas je još uvijek nedovoljno dobro poznato područje rasprostranjenosti većine životinjskih vrsta

Faunističari nisu sva područja izučavali ili nisu sva područja podjednako obradili

Prilikom kartiranja potreban oprez

Najčešći problemi se kriju u mnoštvu podataka o granicama areala, ali se praktički ništa ne zna o onomu što je unutar te granice – kakva je gustoća populacije

– je li rasprostranjenost homogena

Zbog toga se preporučuje različite gustoće populacije označiti različitim simbolima

Areal gniježđenja sjenice kaporaste Parus cristatus

Dobro poznata granica areala, ali malo podataka

unutar te granice

Ako je područje rasprostranjenosti rasuto ili postoji vrlo mali broj podataka

Na karti treba označiti svaki nalaz posebno

Treba paziti da karta ne bude ispunjena mnogim različitim simbolima, jer će postati nepregledna

Rasprostranjenost Tricladida turbellariana području Sredozemlja

Na karti je moguće posebnim simbolima ili bojom označiti

– podatke o gniježđenju

– migraciji

– zimovanju

Također se mogu koristiti posebni simboli

– ako je nalaz dokumentiran preparatom

– nalaz koji je preuzet iz literature

– nalaz na osnovi promatranja

Prema potrebi posebne simbole treba koristiti za

– podatke iz različitih sezona

– drugih različitih vremenskih razdoblja

Rasprostranjenost sive vjeverice Sciurus carolinensisu Velikoj Britaniji između 1946. i 1959.

Za točno kartiranje neophodan je velik broj podataka

Botaničari u Cambridge-u - obrada flore Britanskih otoka – Oni su već ranije izučavali floru, a podatke su

obrađivali po regijama

– Od 1950. uvode novi pristup

– Prvo su obradili herbare iz različitih institucija, privatne, koristeći podatke profesionalnih botaničara i amatera

– Sve su te podatke iskoristili

– Područje Velike Britanije podijelili su na sustav mreže veličine 10 x 10 km i tako su podatke sistematizirali

– Nakon prvoga dijela istraživanja podatke su unijeli u te karte

– Uočili su gdje pojedine vrste biljaka žive, ali i kvadrate u kojima nisu imali podatke

– S određenim zadatkom, odnosno ciljem, botaničari izlazili na ta područja i dopunjavali rezultate istraživanja

– Tako je napravljen vrlo precizan Atlas engleske flore

Takav se način istraživanja danas već koristi diljem svijeta - UTM sistem (Universal Transverse Mercator Gird),

Rasprostranjenost obada Tabanidae u Gorskom Kotaru po UTM sistemu

Pri kartiranju posebnu pozornost zahtijevaju granice areala

Točke nalaza trebaju biti dosta blizu jedna drugoj

Daljina između susjednih točaka ne bi smjela biti veća od daljine koju neka životinjska vrsta može prirodno svladati

Neophodni podaci o ekologiji

Neophodni podaci o potencijalu širenja

To se dobro vidi iz primjera rasprostranjenosti i širenja tri američke vrste u Europi – bizamskog štakora Fiber zibethicus

– sjeveroameričkog rakuna Procyon lotor

– kukuruzna zlatica Diabrotica virgifera

Prikaz brzine širenja kukuruzne zlatice Diabrotica virgifera, u Europi

Ako granicu areala diktira jedan ograničavajući ekološki faktor – Granica fluktuira zavisno o variranju tog

ekološkog faktora

Ako granicu čini sporost u raseljavanju– Granica se svake godine mijenja

U većini se slučajeva svaka granica vremenom mijenja – zbog toga se ne bi trebali koristiti stari podaci

Dobar primjer za to je rasprostranjenost velikoga vranca u Europi

Rasprostranjenost velikoga vranca Phalacrocorax carbosinensis u Europi 1980.

Rasprostranjenost velikoga vranca Phalacrocorax carbosinensis u Europi 1984

Phalacrocorax carbo

Oblik areala

Areal prema obliku može biti– Neprekidan stalan (kontinuirani) – Razdvojen (diskontinuiran)

Obično razdvojen (disjunktivan) Rascjepkan, raspršen (disperzan)

Stalni ili neprekidni areal – vrsta ima suvislu rasprostranjenost– unutar areala nastanjuje sva staništa pogodna za

život – nema većih nenastanjenih područja od onoga što

pripadnici te vrste mogu normalno, bez većih teškoća, svladati

Rasprostranjenost šojke kreštalice Garrulus glandariusNeprekidni areal

Garrulus glandarius

Razdvojen, disjunktivan

– unutar njega nalaze se veća nenastanjena područja

– daljine su veće od onoga što životinja može normalno, bez poteškoća svladati

Rasprostranjenost kanadskoga brgljeza Sitta canadensisRazdvojeni areal

Često areal prikazan na karti izgleda razdvojen - slučaj s patkom ledarom Clangula hyemalis

Istraživanja pokazuju da su te ptice cirkumpolarne rasprostranjenosti i članovi jednoga fonda, posjećuju članove drugog fonda

Miješaju se fondovi s područja Tihog oceana s Atlantskim

Prividni razdvojeni areal patke ledare Clangula hyemalis

Često je slučaj da je jedan areal na prvi pogled disjunktivan ili čak disperzan samo zbog neistraženosti

Naknadna istraživanja redovito potvrđuju da ta vrsta živi i na područjima gdje se prije istraživanja činilo da je nema

Disjunktivni areal nastaje na dva načina: – Ako vrsta ekspanzijom ili na neki drugi način uspije

svladati prepreku, tako uz postojeći areal nastaje novi s druge strane prepreke

– Smanjenjem populacije nekadašnji areal se smanjuje, na povoljnim mjestima zaostaju dijelovi populacija, a između njih ostaju nenastanjena područja

Vrste koje imaju disjunktivan ili disperzni areal (bez komunikacije) sastoje se od genetički izoliranih populacija

Nazivaju se politopične vrste

U tim izoliranim populacijama javljaju se različite mutacije i započinje proces specijacije

To više nije predmet zoogeografije, nego sistematike

Kod razdvojenoga je areala, u nekim slučajevima viših taksona, nije riječ o disjunktivnom arealu, nego o konvergentnoj evoluciji

Dikobrasci Hystricidae rasprostranjeni – u Starom svijetu: Afrika, Europa, Azija

Drvolasci Erethizontoidae– u Novom svijetu: Južnoj i Sjevernoj Americi

Dokazano je da su oni vrlo slični u izgledu zbog konvergentne evolucije – zapravo su daleko što se tiče genetičke srodnosti

Njihov je zajednički, naizgled disjunktivan areal, danas neprihvatljiv

Danas znamo da obje porodice imaju svoj stalan areal, jedna u Starom, a druga u Novom svijetu

Rasprostranjenost - dikobrazi Hystricidae u Starom svijetu i drvolasci Erethizontoidae u Novom svijetu

i