7/30/2019 Antropologija- uvod

1/4

EMILE DURKHEIM(1858. 1917.) roen u Francuskoj/ profesor drutvenih znanosti na

Sveuilitu u Bordeauxu, 1906. godine redovni profesor na Sveuilitu u Parizu kolegiji iz

pedagogije, filozofije i sociologij/- ne zanima ga povijest, nego sinkronijska

objanjenja/drutvo smatrao organizmom/tradicijska drutva = ne stupanj u razvoju, ve

posebni drutveni organizmi koji zasluuju da ih se prouava u njihovim vlastitim

terminima/posebnu panju posveuje religiji/zbog nepostojanja "bilo kakve znanstvene ideje

o tome to je religija", pie djeloElementarni oblici religijskog ivota/

Mehanika i organska solidarnost- nastojao shvatiti kako je nastalo njegovo drutv/

odabrao komparativnu metodu za istraivanje suprotstavljanje cijelih drutva da bi se mogli

odrediti razmjeri drutvene integracije/ smatrao je da drutva imaju drukije oblikedrutvenog povezivanja ili "solidarnosti"/ tipovi solidarnosti:

MEHANIKA SOLIDARNOST drutva u kojima svi lanovi imaju zajedniko,

podijeljeno drutveno iskustvo, ali koji za preivljavanje ne ovise nuno jedan o drugome

(jednostavna drutva);

ORGANIKA SOLIDARNOST drutva u kojima su razliite, meuovisne potpodjele

povezane s formalnim institucijama u jedno drutvo (sloena drutva)/ organska solidarnost se

razvijala kada je mehanika opadala/ pomak od mehanike u organsku solidarnostodreuje:razvitak zemljoradnje,industrijalizacija,razvoj gradova,prometna i prijevozna

sredstva,podjela rada./Kolektivna svijest/- conscience collective sredinji pojam u

Durkheimovu djelu zbog toga to je povezivao razliite obrasce drutvene solidarnosti s

procesima inkulturacije u drutvu/- organika solidarnost raspravljanje o prihvatljivim

ponaanjima/- mehanika solidarnost snanije obiljeuje pojedinca u intelektualnom i

emocionalnom smislu; povezana sa religijom.Elementarni oblici religijskog ivota- opisao

osnovne oblike religijskog ivota prouavanjem najprimitivnijih drutvenih organizacija/-pokuao odrediti ne samo osnovne elemente religije nego i njezino podrijetlo/- religiju shvaa

kao eminentno drutvenu

EDWARD SAPIR(1884. 1939.)- roen u pruskoj idovskoj obitelji, ivi u SAD-u/-

Boasov uenik/- priznat kao najvei lingvist svoga doba/- antropoloke teorije koje je

utemeljio odnose se na veze izmeu pojedinca i kulture koje su dinamino oblikovane

jezikom/- pomaknuo sredite lingvistike analize od rijei na znaenje to je vodilo do ideja o

7/30/2019 Antropologija- uvod

2/4

www.sajt.com.hr

kulturnom stvaranju znaenja/- meu ostalim ga zanima podruje historijske lingvistike/- sveo

je dotadanju skupinu od 55 jezinih skupina na 6 jezinih skupina njegova je klasifikacija

prevladavala u amerikoj lingvistici do 1960-ih godina/- najznaajnija djela :- Jezik: uvod u

izuavanje govora (1921.)/- osim djela s podruja etnologije i lingvistike objavljivao je

poeziju, prikaze knjiga i eseja s temama koje su bile izvan antropologije.- Sapir-Whorfova

hipoteza- Benjamin Whorf (1897. 1941.) Sapirov uenik/- hipoteza "stavlja u odnos

kategorije znaenja u jeziku s mentalnim kategorijama kojima se koristi govornik tog jezika

da bi opisao i razvrstao svijet"/- razliiti jezici oznaavaju razliite sustave percipiranja; a

izuavanje jezika druge kulture je vie od prouavanja govora ljudi, to je istraivanje naina

stvaranja dotine kulture

MARCEL MAUSS (1872.1950.)- roen u ortodoksnoj idovskoj obitelji u francuskoj

pokrajini Lorraine/- Emile Durkheim bio mu je ujak i snano je utjecao na njegov rad/- s

Rivetom i Levy-Bruhlom utemeljio 1925. godine Institut d' Ethnologie na Parikom

sveuilitu/- ponajprije izuavao religijske fenomene, a njegov najvei doprinos antropologiji

je istraivanje temeljnih kategorija kulturnog ponaanja/- njegova djela dotaknula su brojna

podruja ekonomsku antropologiju, kulturnu ekologiju, povijest religije i temelje drutvene

organizacije/- naglasio vanost pomnih promatranja sa sudjelovanjem koje je drao temeljem

antropolokog spoznavanja iako nikad nije sudjelovao u terenskim etnografskim

istraivanjima/ najznaajnija djela:-Primitivna klasifikacija (1903.) Durkheim i Mauss

istraivali odnos izmeu drutvenih sustava i kozmolokih kategorija/-Dar(1925.)

najvanije djelo, razmjene koje mogu izgledati dobrovoljne zapravo su obvezne, u sluaju

njihova izostanka sankcije(obveza davanja, obveza primanja i obveza uzvraanja)/- kao

predava, izdava i znanstvenik znaajno pridonio francuskoj sociologiji i etnologiji

ELEANOR BURKE LEACOCK (1922. 1987.)- vodea markstistika femininstica u

amerikoj antropologiji /- terenska istraivanja koje je vodila vie od 40 godina pokrivala su

podruja poput gospodarstva lovaca-sakupljaa na Labradoru, odgoja djece u Europi,

obrazovne etnografije u urbanoj Americi i ruralnoj Zambiji, etnopovijesti trgovine krznom u

Sjevernoj Americi itd./- sredite njezinog znanstvenog bavljenja bila je tvrdnja da je

podreenost ena posljedica kapitalizma, a ne uroenih rodnih razlika/- bila je meu prvim

amerikim antropolozima koji su primijenili otvoreni marksistiki pristup razumijevanjuetnografskih injenica, a posebno povijesnoj preobrazbi poloaja ena/- njezina disertacija je

2

7/30/2019 Antropologija- uvod

3/4

www.sajt.com.hr

dobila pohvale zbog podrobnosti istraivanja i objavljena je kao znanstvena rasprava

Amerike antropoloke udruge to je bilo jasno priznanje njezinu znanstvenom doprinosu i

akademskoj budunosti, ali je ipak njezin poloaj bio marginaliziran/- najznaajnija djela:-

Lovna podruja Montagnaisa i trgovina krznom (1954.)/-etnografsko-povijesna istraivanja o

Montagnais-Naskapima na Labradoru otkrila su da se drutveni ivot ovoga naroda bitno

izmijenio zahvaljujui trgovini krznom/- rekonstruirala je povijesne preobrazbe lovnog

gospodarstva i odnose vlasnitva (pojedinano vlasnitvo se javilo uslijed promjena

vlasnikih odnosa vezanih uz trgovinu krzna)/- povijesne promjene kod Montagnais-Naskapi

pokazale su da tradicionalna, nezapadna drutva nisu statina, ona se mijenjaju, to je bilo

znaajno jer su se ta drutva nerijetko smatralo konzervativnima i stabilnima/- utjecajan

lanak Utjecaj ene u egalitarnom drutvu: posljedice na drutveni razvoj (1978.)

pokazala kako je pretpostavka antropologa da su ene bile u podreenom poloaju u veini

tradicionalnih drutava posljedica loih etnografskih istraivanja i primjene predrasuda

svojstvenih klasnim drutvima iz kojih su antropolozi potjecali/- autorica tvrdila da je

podreenost ena bila povijesna posljedica, a ne univerzalna okolnost/- istaknula je povijesne

preobrazbe koje je prouzroio razvoj klasnih drutava i irenje zapadnog kapitalizma (to je

utjecalo i na podreenost ena)/- povezala je Boasovu tradiciju uspostavljanja povijesnog

konteksta kulturnih obrazaca s marksistikom tradicijom angairanosti

CLAUDE LVI STRAUSS(1908.)- francuski antropolog/- u antropologiji poznat kao

osniva strukturalizma, pristupa koji se pojavljuje iskljuivo u njegovom djelu/- recepcija

njegova rada u engleskom govornom podruju dolazi kasnije zbog kasnijih prijevoda/- 1932.

diplomirao pravo i filozofiju na Sorbonnei, zavrio poslijediplomski studij sociologije i

poinje se zanimati za antropologiju/- obavio brojna terenska istraivanja u Brazilu/- zbog

idovskog nasljea morao napustiti Francusku, emigrira u New York/- 1942. 1945. predaje

na New School of Social Reasarch, surauje s antropolozima poput Boasa, R. Benedict i M.Mead7- 1947. se vratio u Francusku i 1948. obranio doktorsku disertaciju na Sorbonnei

Osnovne strukture srodstva/- radio kao asistent-kustos u Muse de l'homme i izabran za

profesora na cole des Hautes/- tragao za dubokim strukturama drutvenog ivota7- 3 glavna

podruja istraivanja: sustavi klasifikacije, teorija srodstva, logika mita/- na njegovu je

analizu utjecala strukturalistika lingvistika (Roman Jacobson)/- u Osnovnim strukturama

srodstva pruio enciklopedijski pregled sustava srodstva, analizira avunkulat(odnos ega i

njegovog ujaka)/- proirio istraivanje struktura izuavanjem fenomena mita, mitologija jeglavna tema etiri toma knjigeMithologiques-Pripovijest o Asdiwalu njegova najee

3

7/30/2019 Antropologija- uvod

4/4

www.sajt.com.hr

navoena analiza mita/- bez obzira na velik broj kritika duboko utjecao na socijalnu

antropologiju i na nain razmiljanja o kulturi i svijesti/- najznaajnija djela:- Osnovne

strukture srodstva (1949.) enciklopedijski pregled sustava srodstva/- Tuni tropi (1955.)

istraivanje indijanskih skupina u Brazilu/-Divlja misao (1966.)/- Totemizam (1963.)/-

Strukturalnaantropologija (1. dio 1958., 2. dio 1973./-Mythologiques: Sirovo i kuhano

(1969.), Od meda do pepela (1973.),Podrijetlo ponaanjaza stolom (1978.), Goli ovjek

(1981.) istraivanje fenomena mita/-Pogled iz daleka (1985.)/-Ljubomorni lonar(1988.)

4