Antiki Rim

Antiki Rim je uobiajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753. pr.Kr. nastala od grada-drave Rima osnovanog na Apeninskom poluotoku i dovela do uspostave velikog Rimskog carstva koje se protezalo du Sredozemnog mora. Tokom svog dvanaest stoljea dugog postojanja, rimska civilizacija je prola put od kraljevine, preko republike s kombinacijom oligarhije i demokracije do diktature, carstva i monarhije. Rimska civilizacija je dominirala zapadnom Europom i podrujima oko Sredozemnog mora putem osvajanja i asimilacije stanovnitva.

Ipak, na kraju je i Rimsko carstvo doivjelo pad. Zapadni dio rimskog carstva se u 5.stoljeu podjelio u nezavisna kraljevstva, dok je Istono Rimsko Carstvo, iji je centar od 330. godine bio Carigrad nastavio postajati sve do 1460. godine kada njegovu posljednju provinciju imena Moreja zauzima Osmansko Carstvo.

Rimska civilizacija se najee svrstava u razdoblje antike, zajedno sa antikom Grkom, civilizacijom koja je inspirirala velik dio kulture antikog Rima. Antiki Rim je potaknuo razvoj prava, ratnog umijea, umjetnosti, knjievnosti, arhitekture, tehnologije i jezika u zapadnom svijetu. Povijest Antikog Rima se dijelom nalazi i u temeljima dananje civilizacije.

Doprinos antikog Rima europskoj kulturi i civilizaciji[uredi VE Doprinosi antikih Rimljana su zapisano pravo, ceste, vodovodi, urbana arhitektura, republikanizam/predstavnika demokracija, ali i volja za prevlau i neogranienom irenju za iskoritavanje izvora. Prvi su preli na republikanizam, dodue u ogranienom smislu, ali ipak je to bila neka vrsta predstavnike demokracije. Postoje izbori, postoji Senat u antikom Rimu. Jo vie od Grka razvili su kompleks superiornosti: svi putevi vode u Rim. U cijelom Rimskom carstvu govorilo se latinskim jezikom, imali su i monetarnu uniju, plaali su svi istim novcem. U 2. stoljeu poslije Krista Rimsko je Carstvo postiglo irinu od gotovo 3000 milja od Atlanskog oceana do ruba Kavkaza; od Britanije do Rajne na sjeveru; uz rub Sahare ile su june crte carstva i zatim do Perzijskog zaljeva. Sve te granice su se uvale i ako je netko elio ui u Rimsko Carstvo morao je kupiti vizu.

Izvori rimske umjetnosti[uredi VE|uredi]Podrobniji lanak o temi:Etrurska umjetnostPredrimske civilizacijeItalije u razdoblju kraljevstva uvelike utjeu na razvoj umjetnosti Rima.Od 3 st. pr. Kr.Etrurskigradovi padaju pod vlast Rima koji preuzima i razvijaEtrursku kulturu.

Ranjena Niobidaiz Rima, oko 430. pr. Kr., grki mramor, visina 1,49 m, Dravni muzej,Rim.U kasnijem razdobljuRepublikeRimljanivremenski produljuju i prostorno ire grku umjetnost.Grka umjetnostje svoj utjecaj na rimske narode isprva vrila iz brojnih grkihkolonijana Italskom tlu. Taj utjecaj je bio jak iako su Rimljani imali zakon protiv pretjerane javne potronje i osobne raskoi. Od 339. pr. Kr., kada su se rijeili sukobipatricijaiplebejaca, nastalo je drutvo koje je bez obzira na obiteljsko podrijetlo poelo da umjetnost shvaa kao znak drutvenog statusa. Za vrijemeAleksandra Velikog(334.-323. pr. Kr.) nastaje oponaanje klasinog ihelenistikoggrkog stila. To je se pojaalo trgovinom i ratovima, putem kojih su u Rim stizala predivna umjetnika djela (osvajanjeSirakuze, 212. pr. Kr.) i nastala je kolekcionarska strast za grkim umjetninama. ak to vie, veina umjetnika koja je radila u Rimu za vrijeme Republike (509.-27. pr. Kr.), i do krajaCarstva(27. pr. Kr. 395. g.) bili su podrijetlom iz Grke. Oni na svoje kopije nisu potpisivali svoja imena nego imena originalnih umjetnika po ijim je originalima kopija i nastala.Neki znanstvenici idu toliko daleko da tvrde kako "rimski stil" i ne postoji, ve samo rimska tema grkog stila. Ako uzmemo u obzir da jeGrka umjetnosttada bila u procesu opadanja uslijed infiltracije drugih ne-grkih smjerova, te da je Rimsko Carstvo je bilo kozmopolitsko drutvo koje je vrlo brzo apsorbiralo razne utjecaje pod zajedniki naslov jedne prijestolnice Rima. Pri tom upijanju utjecaja imalo je veliku toleranciju prema tuim tradicijama i usklaivala ih je i prilagoavala rimskim propisima i pravilima. Dakle, Rimljani su nametali svoje zakone i vlast, ali su bili otvoreni prema umjetnosti, kulturi i obiajima potlaenih naroda (to je pridonosilo vrstom jedinstvu drutva, otvorenom i raznolikom u isto vrijeme). Odonda je Rimska umjetnost, kao takva, prirodan i opravdan nastavak grke umjetnosti.Odlike rimske umjetnosti[uredi VE|uredi]

Sveani ophod, detalj saAra Pacis, 22.-43. g., mramor, Villa Medici,Rim. Primjer klasine rimske umjetnosti.O rimskoj umjetnosti se obino govori kao o umjetnosti jednog naroda, ali u tijeku proirenja teritorija pod rimskom vlau u redove Rimskih graana primorani su i pripadnici drugih naroda. Tako su u rimskim kolonijama ivjeli mnogi rimski graani koji su taj naslov stekli sluei u rimskoj vojsci. Svoj najvei sjaj, rimska umjetnost, je upravo dosegla u doba Carstva. Bila je to aristokratska i oficijelna umjetnost; luksuz za bogatae, ili oznaka rimske dominacije.

FrizsKonstantinovog slavoluka, 313.-315. g. uRimu. Primjer kasno-antike umjetnosti.I u rimskoj umjetnosti postoje dvije faze: klasina rimska umjetnost(1. st. pr. Kr. - 2. st.) kasno-antika umjetnost(3. - 5. st.).U prvoj fazi vrijede sva pravila koja su ustvrdili jo Grci. U 3. st. nakon drutvene i gospodarske krize Carstva uslijed preglomaznosti teko odrivog Carstva irobovlasnikog sustava, Carstvo je podijeljeno na vie-manje samostalne provincije, a u 4. st. su opet ujedinjene zajednikom religijom kranstvomkoje je dokinulo rimski pluralizam. Moemo prepoznati previranja i utjecaje tih kriza kroz promjene u umjetnikom izrazu.Samostalnost rimskogkiparstvaislikarstvase moe dovesti u pitanje, ali rimskaarhitekturaje stvaralaki podvig velikih razmjera koji rui svaku sumnju u njenu bitnost.

Rekonstrukcija centra starogRima. Na ovoj slici se vide sve vrste graevinskih poduhvata starih Rimljana. Najoitije su monumentalne graevineKolosejaiCircusa Maximusa, ali nije za zanemariti i fortifikacijskiakvadukt, te brojne palae, insulae, cenacule idomuse. Naravno sve ih spajaju brojne ulice i irokiForumi. U sredini se vidi i kompleksForum Romanumlijevo od Koloseja, a sastoji se od nizatrgova(Forum Julium, Nervin, Mirin, Augustov i Trajanov forum) spojenih u jedinstven kompleks. Forum, Kolosej i Circus Maximus inili su najvelianstveniju arhitektonskupanoramurimskog svijeta, a i ire.Urbanizacija[uredi VE|uredi]

Forum Romanum, dananji izgled.Prije arhitekture, Rimljani su bili poznatigraevinari. Iza njih su ostali brojnimostovi,brane,kanali, poploanecestei openito brojna inenjerska remekdjela koja su bila rasijana po cijelom Rimskom Carstvu. Prva cesta,Via Appiaiz 312. pr. Kr., protezala se 300 km od Rima do Capue; kasnije su Rimljani poploali do 5000 000 km cesta i oko 1500 urbaniziranih gradova.Rimski gradbi rastao unutar utvrde (castruma), oko centralnihulicakoje su se sjekle na sredini (cardoidecumanus) to je predstavljalo oblik urbanizacije koja nije postojala od grkih kolonija, zatim bi se gradilo izvan zidina (suburbium) (npr.SplitokoDioklecijanove palae) itd. Ugradbi se uveo vodovod (akvadukt) ikanalizacija(rimskaCloaca maximai dan danas, nakon 2500 g., slui svojoj svrsi).Urbanizacijabi se nastavljala i izvan grada gdje su zemljane parcele bivale podijeljene u pravilne kvadrate agera(400 x 400 m) i obino darivane rimskimveteranima. Osnova dananjeagrarneorganizacije poljoprivrednih,agronomskihdobara.Rimska civilizacija donijela je novinu vezanu za grad, ta novina jetrg(forum) kao organizirana i urbanizirana cjelina. Taj glavni gradski prostor je sa svih strana bio okruen javnim objektima i hramovima koji kao pojedinani objekti nisu vani nego znaaj dobivaju uklopivi se u cjeli kompleks i inei forum.Na vrhuncu Carstva grad Rim je imao vie foruma. Forum nije imao iskljuivo slubene funkcije nego i trgovake, pa je najveiForum Romanum(graen od 5. st. pr. Kr. do 3. st.) pored ostalih javnih objekata imao i 2 reda trgovakih radnja. Njega ini nekoliko trgova s zajednikom glavnom osi, a svaki je okruen zgradama razliitih funkcija vezanih za javni ivot (bazilikama) i rasporeenih sasvim slobodno. Upravo te zgrade svojim volumenima odreuju raznolike, manje ili vee prostore trgove. Na njemu se nalazila i govornica (24 m), prolazila je kroz njegasveta cestakoja je sluila za procesije.Dugo su se na forumima odigravale igladijatorskeigre, sve dok Rimljani nisu stvorili prostoramfiteatrasamo za tu svrhu.

Arhitektura[uredi VE|uredi]

AkvaduktPont du Gardblizu Nimesa u Francuskoj, 19. g., 275 x 49 m.UNESCOvasvjetska batina.Uzimajui grke elementeRimljanisu stekli preduvjete za monumentalnost, te sasvim nove pojmove kao to jelukisvodbez kojih ne bi postojalaarhitekturazapada.Razvoj arhitekture od samih poetaka odraava specifino rimski karakter i rimski nain privatnog i javnog ivota, tako da su svi elementi pozajmljeni od Etruana iGrka, ubrzo dobili nesumnjivo rimsko obiljeje. To se na prvi pogled vidi na raznovrsnim tipovimarimskih hramovabazilikalnog, krunog ili osmokutnog oblika, rimskihkuaipalaa, samostalnih (domus) ili grupiranih u blokove (insula), carskih palaa - velianstvenih po razmjerima,teatrima,amfiteatrima,hipodromimai javnim kupatilima (termama).Rimljani su shvatili etrurski polukruni luk i koristili sve njegove sposobnosti (do 16 m). Redanjem lukova u istom smjeru dobiva se bavasti ili luni svod (do 20 m). Krianje dvaju bavastih svodova pod kutom od 90 stvara krini svod (30x30 m). Rotacijom polukrunog luka za 360 stvara sekupola(najpoznatija jeHadrijanovakupolaPanteona, 43,60 m). Sve ove rimske konstrukcije izvedene su zahvaljujui jednom od najveih dostignua rimske civilizacije, a to jecement(cementum, oko 4. st. pr. Kr.).

PresjekPanteonau Rimu iz 125. g.Arhitektonska djela koja su poivala upravo na konstrukciji luka bili su rimskiakvadukti. Jedan od najljepih primjera jePont du Gard(Nimes,Francuska), 19. pr. Kr. s duinom od 269 m. Njegove jasne i iste linije koje premouju iroku dolinu ne govore samo o graditeljskom umijeu Rimljana, nego i trajnom osjeaju za red koji je bio vjena inspiracija. Tako se prirodan tok vode simulira usitnjenimritmiziranjemnajmanjih lukova na treem horizontalnom pojasu akvadukta.RekonstrukcijaKonstantinove(prvotnoMaksencijeve) bazilike, Rim, oko 310. 320. g. Jedna od prvih trobrodnih graevina iji je glavni, tj. sredinji, brod bio vii od ostala dva, ime se dobio dodatni prostor za prozore. Ovakav tip bazilike je bio sigurno pun svjetlosti i zraka i od tada ovakav tip osvjetljenja nazivamo bazilikalno osvjetljenje. Ovakvu konstrukciju emo nai u mnogim kasnijim graevinama, od crkvi do eljeznikih stanica. Rimljani trg okruuju graevinama koje su raene iskljuivo zbog potrebe za velikim natkrivenim prostorom Bazilike, to su jednostavno pokrivene hale iji krov dre dva redastupova. Tu su se skupljali svi koji su imali posla na forumu u vrijeme vruina i kia. Bazilika je pravokutnog oblika, a kasnije su u njoj radili sudovi, trnice, sastanci i dr. Tlocrt longitudinalne graevine e preuzetikranstvoza oblik svoje sakralne bazilike, koja mora biti izduena i podijeljena na 3 broda.

TlocrtKonstantinove bazilikeu Rimu iz 312. g., 23 x 17 m.Stambene zgrade su bile samostalne kue (domus), stambena zgrada viekatnica (cenacule) ili stambeni blokovi (insulae= otoci) koje su obino imale 4 kata, a nerijetko i do deset katova.Domusiu Rimu su bile raskone, ali i funkcionalne stambene kue. Obino su se sastojale od brojnih kvadratnih prostorija raznih namjena koje su bile orijentirane prema sredinjem otvorenom dvoritu s bazenom, etruanskog podrijetla atriju. Takvim se rasporedom rimska kua izolira od ulice i okolnih kua, ali su zrak, svjetlost i zelenilo prisutni u samom njenom sreditu. Takva je iVila Misterijas konca 2. st. pr. Kr. izPompeja. Ucarske palaeak uvode i podno grijanje (hipocastum), kao uVespazijanovoj vilinaVelikom Brijunu.

Rekonstrukcijski crteKarakalinih termiu Rimu.Termesu bile velika zajednika kupatila s uglavnom slinim osnovnim rasporedom prostorija. Sastojale su se od kupaonica s toplom vodom, kupaonica s hladnom vodom, prostorija za masau, prostorija s toplim zrakom, parne kupaonica, vestibula, prostora za razgovor, sobe za vjebu, pa ak i itaonice. Uz terme su bili vrtovi, terase, biblioteke, pa su terme zapravo predstavljale jedan od centara drutvenog ivota. Tlocrtni kompleksi rimskih termi su ujedno najkompliciraniji i najuspjeniji primjeri rimskog napretka. Iznenauje injenica da su od svih monumentalnih rimskih graevina, upravo terme bile najvei samostalni objekti. Najvee rimske terme suKarakalineterme, graene od212.do223.Bili su to golemi prostori nadsvoeni krinim svodovima u rasponima od 25 m, bogato ukraenimozaicima, tukaturama, i posebice novim razigranim arhitektonskim elementima koji se mogu vidjeti iz njenog sloenog plana.

Konstantinov slavolukuRimuiz312.g. je najvei rimskislavoluk: 21 x 25.7 x 7.4 m.to se tiekazalita(teatar), Rimljani grade zatvoreni kompleks po uzoru na grki teatar, ali s razlikom to jeskenaprelazi u prvi plan, a uorkestrisjede rimski odlinici. Rimska kazalita se uvelike razlikuju od grkih, prije svega u tome to suGrciiskoritavali prirodnu padinu brijega za pravljenje mjesta za sjedenje, dok su Rimljani gradili sjedalite kao posebnu graevinu koju su nastavljali i iza skene (scene) zatvarali dinamiziranim zidnim platom.No,amfiteatarje isto rimska tvorevina koja jednostavno spaja dva teatra u eliptian objekt za zabavu (Kolosej 50 000 mjesta za sjedenje).Slavolucisu osobit arhitektonski oblik koji su izmislili Rimljani. Oni su bili monumentalniarkadnispomenici podignuti u ast pobjeda imperatora ili velikih vojskovoa, obino su oznaavali kraj ulice i poetak foruma. U poetku su podizani u ast vojnih pobjeda i trijumfalnih doeka, kako bi vojskovoa mogao s pobjednikom vojskom kroz trijumfalni luk ujahati u grad. Najee su s jednim ili tri zasvoena prolaza, ukraena stupovima ili polu-stupovima koji stoje na visokoj bazi. Ukraeni su brojnimreljefimakoji su i bit slavoluka. Najpoznatiji slavoluci su u Rimu:Titov slavoluk,Slavoluk Septimija SeveraiKonstantinov slavoluk, te u Francuskoj uNimesu, i u Hrvatskoj uPuli.Skulptura[uredi VE|uredi]

Bista Rimljanina (vjerojatno Lucije Brut), 3. st. pr. Kr.,broncas bijelim i smeim inkrustratom u oima, visina 32 cm, Palazzo dei Conservatori,Rim.

Rimska skulptura je bila originalna i odlikuje se karakternimportretimakao to je ovabista nepoznatog Rimljaninaiz Gliptoteke uMnchenu. Mramor visine 64.5 cm.Poeci rimske skulpture oslanjaju se naetruanskuskulpturu ili su doslovna kopija grkih majstora u mramoru. Dok su uklasinoj Grkojinteresi bili usredotoeni na traenje, oblikovanje opeg, idealnog ljudskog lika, u rimskoj je umjetnosti akcent na prikazivanju pojedinanog, karakteristinog. To najbolje dolazi do izraaja u mnotvuportretarimskih graana(14 000 statua).Na tim portretima se postiu meki prijelazi svjetla i sjene mekanom obradom povrine.Karakterizacijaponekad ide do potpunenaturalizacije, kao kodPortreta Rimljaninaiz 1. st. pr. Kr.Jedinstveni su irimskireljefikoji su obino bivali vezani za zavjetne objekte,sarkofage,trijumfalne stupoveilislavoluke.Ara PacisAugustae(13. pr. Kr. - 9. g.) je zavjetni objekt koji je carAugustdao napraviti i najire izraava carsku koncepciju portreta. Na licima iz sveanogmimohodaprevladava realistini naglasak bez insistiranja na pojedinostima, samo jednostavan ritam nabora koji su pokrenuti sveanim hodom.Najbolji reljefi se nalaze naTitovom slavolukuiz 81. g., a predstavljaju osvajanje i razaranjeJeruzalema. Dojam prostornosti na ovim rimskim reljefima postie se kombinacijom visokog reljefa u prvom i plitkoga u drugom planu.Trajanov stup, Rim,106.113., mramor, visina trakereljefaoko 1,27 m. Najpoznatijitrijumfalni stupu Rimu je svakakoTrajanov stupvisok 38 m, (106. - 113.) podignut u spomenTrajanovihosvajanjaDacije. On je ukraen od baze do vrha narativnim reljefima koji u vidu spiralne trake obavijaju stup i u plitkom reljefu prikazuju pobjedonosni rat protiv Daana. Na pretrpanom reljefu postignuta je zavidna karakternost, ak i portretnost svakog lica, bogata igra svjetlosti i sjene i mnogostruki prostorni planovi. Unutar stupa nalazi se stubite, a na vrhu stubita se nalazila skulptura Trajana (danas Sv. Petra).

Konjaniki spomenikMarka Aurelijas kaptolskog trga, danas u kaptolskom muzeju u Rimu. Izmeu 165. i 173. g., bronca neko pozlaena, visina 5,12 m.Jedini sauvani konjaniki spomenik je onajMarka Aurelija, rimskog cara, filozofa i pjesnika (161. - 180.). Na ovoj bronanoj skulpturi veliki oblici su sitnim detaljima spojeni na krajnje prirodan nain. Ovo djelo bilo je uzor velikim konjanikim skulpturama renesanse (DonatelloiAndrea del Verrocchio).

Konstantin Veliki, 313.324., 2 m visoka glava nekad monumentalne figure, Kaptolski muzej,Rim.Konstantin Veliki, poetak 4. st., mramor, visina 2,44 m, Kapitolski muzej,Rim. Kada Rimsko carstvo zapada u krizu, u 3. st., umjetnici na kasnim portretima iskazuju svojevrsnu krizu, tako oni izgledaju mistino. Rimski portret se sve vie udaljava od objektivne slike stvarnog, a postaje sve vie vidljivi simbol duhovne linosti. Takoportret caraKonstantina Velikog, imperatora koji e priznati kranstvo i time, na izvjesno vrijeme, doprinijeti stabilnosti i jedinstvu Rima, je nezgrapan u omjerima i proporcijama, grub i neprecizan u pojedinostima i izrazito ukoena pogleda (kao da eli rei kako vidi sve i svakoga) - vie uopen portret cara nego njegov realistian prikaz. Ogromne, ozarene oi, masivno, nepokretno lice, ne govore nam mnogo o Konstantinovom stvarnom izgledu, ali nam govore veoma mnogo o tome kako je on gledao na sebe i svoje zvanje.Jedna od vanijih promjena u kasnoantikim reljefima, u odnosu na klasine, jeste gubitak osjeaja za prostor i dubinu.Slikarstvo

DetaljmozaikaBitka kod Issas likom Aleksandra Velikog, oko 350. pr. Kr., 3,23 x 5,82 m,Napulj.

Freskaiz Pompeja s najstarijim, tzv.Arhitektonskim stilom, 2. st. pr. Kr.Bitka kod IssaAleksandraiPerzijanaca,mozaik, kopija helenistikog originala iz 315. pr. Kr.,Pompeji, 2,7 x 5,1 m, Arheoloki muzej,Napulj. Ova slika pokazuje izvjesnu kolekcionarsku strast Starih Rimljana koju su oni gajili za sve to je podrijetlom izAntike Grke. Izuzetno velik i tehniki savren podni mozaik ipak nema onu bitnu sastavnicu svakog umjetnikog djela originalnost. Rimsko slikarstvo sauvano je u manjoj mjeri u Rimu, a ponajvie uPompejimaiHerkulanejustradalim u prirodnoj katastrofivulkanaVezuvai "konzerviranima" u pepelu.Slikarstvose vjerojatno oslanjalo nahelenistikoslikarstvo, iako od helenistikog slikarstva nije ostalo gotovo nikakvih tragova. Ipak, jedan veliki mozaik prikazuje helenistiki motiv "Bitka kod Issa" gdjeAleksandar Velikipokorava perzijskog caraDarija. To je velianstveni prizor potenciran snanim pokretima ljudskog mnotva; oblici su modelirani sjenama, a prostorna rjeenja poznaju smjela skraenja.

Pogled nafreske u Vili misterijablizuPompeja, oko 65.-50. pr. Kr.Mnoge imune, pa i one ne tako imune, graanske kue bile su ukraavane zidnim slikama (freskama). Isprva te freske pokuavaju prikazatiiluzionistikuarhitektonskuperspektivus iluzijom mramornih ploa i dekorativnihstupovakoji uokviruju neobine poglede na plone ili iluzionistike pejzae (od 2. st. pr. Kr. do prve polovice 1. st. pr. Kr.), no iako prelijepih dometa, ta perspektiva je nevjeta, a pokatkad i obrnuta.Kasnije nestaje arhitektonskih okvira, a slike su slikane s velikom prirodnom uvjerljivou. Iz druge polovice 1. st. pr. Kr. je i velikifrizuVili misterijauPompejima. Na uskoj povrini zelenog poda, a ispred crvene pozadine, koja je okomitim crnim prugama podijeljena na manja polja, nalazi se niz prizora iz nama nepoznatog obreda. Tijela u elegantnim pozama i raskone draperije oslikane su sa dotad nepoznatom modelacijom irealizmom, umijee koje e se brzo zaboraviti dok se ponovno ne otkrije urenesansi.

Portret ratnika,Fayum, donjiEgipat, 2. st.,enkaustikana dasci, 39 x 19 cm,Metropolitanmuzej,New York.Portretisu u rimskom slikarstvu bili veoma rijetki (za razliku odskulptura), a najljepi su primjeri iz Fayuma u donjem Egiptu. Oni su slikanienkaustikomna drvenim ploama, veoma tekom tehnikom koja zahtijeva brzo slikanje, te zbog toga slike odiu izrazitom svjeinom, a kako su imali ulogu grobnog priloga (iz staro-egipatske tradicije) savreno su odgovarali da prikau ivotnost portretiranog. Ti najstariji ouvani portreti su sauvani zahvaljujui prastarom egipatskom obiaju da se portret preminuloga privrsti za njegovo mumificirano tijelo. Oni su ouvani jasnih i svjeih boja zato to su raeni u veoma trajnoj tehnici enkaustike koja se sastoji u boji rastopljenoj u toplom vosku. Ova tehnika je dozvoljavala slikanje od neprozirnih i gustih sve do prozirnih namaza.

Rimski hram

Hram Fortune Virilis(Mnogo sree), 1. st. pr. Kr., Piazza Bocca della Verit u Rimu.

HramHerkulapobjednika, blizuMarcelovogteatra u Rimu raen je u Grko-rimskom stilu.Razvojrimskog hramapoeo je mijeanjem grkih stilova (jonskiikorintski) s elementimaetrurskoghrama(visoki podij, duboko predvorje i iroko svetite koje ukljuuje stupoveperistila tzv.pseudodipteros), npr.Hram Fortune Virilisiz kasnog 2. st. pr. Kr.

Augustov hramuPuliiz 1. st.

Rimske termeIzvor: Wikipedia

Rimsko kupalite u gradu Bath u EngleskojOdlazak u javno kupalite uStarom Rimu, predstavljalo je isto zadovoljstvo kao i odlazak u kazalite ili na gladijatorske borbe. Posjete kupalitu i priredbama su se u Rimu plaale, ali su te cijene bile skromne (za posjetu kupalitu plaao se jedanquadrans, dakle najmanji kovani novac koji je postojao). Svi ljudi su imali slobodan pristup na priredbu ili u kupalite slobodni ljudi, robovi, zene, djeca Najveci dio privatnog zivota provodio se na javnom mjestu. Kupanje nije predstavljalo samohigijenu, nego slozeno zadovoljstvo, kao kod nas danas odlazak na plau. Ponekad su knjievnici u termama itali svoja djela, a retori svoje govore.Istraivanjima se ispostavilo da su terme na kraju postale ustanove za uivanje. Od helenistilog perioda njihova funkcija nije samo omoguiti higijenu, vec i iveti na poeljan nacin. Najranija javna kupatila za koja se danas zna potjeu izPompejai sagraena su poetkom 1. st. e. U kupatilima je od tada postojalo i podzemno grijanje; vie nije bilo dovoljno grijati vodu u kadama i bazenu, nego je narodu ponuen prostor u kome je bilo toplo. U to vrijeme, bez obzira na zimu, ljudi su u kuama zivjeli u kaputu kao i u kuci.Sirotinja je dolazila da za koju paru ostane satima okruena raskoi koju joj je darovala vlast, car ili neka druga ugledna linost. Pored sloenih instalacija za toplu i hladnu vodu, postojala su etalista i tereni za sport i igru. Za ene su postojala posebna javna kupalita.Inae u Rimu nije bilo bogate kue u kojoj kupatilo ne zauzima vie narocito ureenih prostorija, s grejanjem ispod poda. Nije bilo varoi bez barem jednog javnog kupatila, a ni bez vodovoda, koji snabdeva vodom kupatilo i javne esme. Ono to pokazuje koliko su Rimljani voleli javna kupatila je to sto jeCiceronrekao da je gong koji je svakoga dana najavljivao otvaranje javnih kupatila bio sladji uhu od glasa nekog filozofa u skoli.

15